ZAVOD ZA

GEOTEHNIKU

Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet
Preddiplomski studij
GEOTEHNIKO INENJERSTVO
Predavanje 12.
Ojaanje stijenske mase tapnim sidrima

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

1.Uvod
2.Tipovi tapnih sidara
3.Modeliranje ponaanja tapnih sidara
4.Ispitivanje tapnih sidara

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

UVOD

tapna sidra predstavljaju jedan od osnovnih sustava ojaanja stijenskih masa,

pri emu se sustav ojaanja sastoji od etiri osnovna elementa:
1 Stijenska masa

2 Element sustava ojaanja

3 Unutarnja veza elementa ojaanja i stijenske mase injekcijska smjesa
4 Vanjska veza elementa ojaanja i stijenske mase

UVOD

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Koritenje tapnih sidara kao elemenata ojaanja stijenske mase u

podzemnim, ali i otvorenim iskopima zapoelo je krajem 19.
stoljea, a ira primjena tapnih sidra zapoela je tek etrdesetih i
pedesetih godina 20. stoljea.
Prva istraivanja ponaanja stijenske mase ojaane tapnim sidrima
zasnivala su se na principima prijenosa optereenja s podgrade,
kao grednog sustava, na stijensku masu ne uzimajui u obzir
stvarno ojaanje stijenske mase tapnim sidrima.

UVOD

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Posljednjih godina primjena tapnih sidara u ojaanju stijenske

mase znatno se proiruje uslijed razvoja saznanja u mehanici
stijena, kao i primjene tapnih sidra u otvorenim i podzemnim
iskopima, a kao alternativa tradicionalnim oblicima podgraivanja.
Danas se tapna sidra standardno primjenjuju u osiguranju
stabilnosti iskopa u rudarstvu i graevinarstvu irom svijeta uz
ugradnju stotina milijuna tapnih sidara godinje.

UVOD

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Sidra se openito dijele na aktivna i pasivna.

Kod aktivnih sidara se unosi sila prednapinjanja, dok se kod

pasivnih sidara ne provodi prednapinjanje nego se ona aktiviraju tek
pomacima stijenske mase.
Iako je u stijenskim masama najea upotreba tapnih sidara koji se
aktiviraju pomakom stijenske mase, koriste se i prednapeta sidra u
koja se unosi vlana sila ime se dodatno poveava sila otpora na
plohu sloma.
U ovom predavanju e naglasak biti na pasivnim sidrima, koja se
esto nazivaju i tapnim sidrima.

UVOD

primjena tapnih sidara:

rudarstvo

tunelogradnja

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

UVOD

zatita graevnih jama

zatita pokosa

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

UVOD

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Tunel Peine, Rijeka

Ukupno sidara: 27600, Ukupna duljina sidara: cca 165.6 km
POPRENI PRESJEK

UVOD

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Predusjeci tunela Stupica, D512 Vrgorac-Makarska

Ukupno sidara: 806, Ukupna duljina sidara: cca 10.5 km

POGLED NA
SJEVERNI PREDUSJEK

IZVEDENO STANJE

UVOD

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Graevna jama u urbanom podruju ZTC, Rijeka

Ukupno sidara: 372, Ukupna duljina sidara: cca 3.0 km

POPRENI PRESJEK

IZVEDENO STANJE

UVOD

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Termin reakcije sustava ojaanja stijenske mase podrazumijeva mehaniko ponaanje

sustava ojaanja kao odgovor na pobudu uslijed ponaanja stijenske mase.
Priroda reakcije bit e ovisna o nastalim odnosima sila i pomaka kao i o obliku
uspostavljenog podgradnog sustava u promatranom podruju. Reakcija sustava stoga
moe biti u vidu pojave osnih sila, posminih sila, torzije ili promjenjiva, kao i u veini
sluajeva, kombinacija pojave razliitih optereenja.
Ponaanje sustava ojaanja odreeno je
pojedinanim
ponaanjem
osnovnih
elemenata sustava i njihovim meusobnim
interakcijama.
Pri tom je mogua pojava neogranienog
broja razliitih reakcija sustava ojaanja
stijenske mase.

UVOD

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Postoji cijeli niz prednosti ojaanja stijenske mase tapnim sidrima,

od kojih su najznaajniji slijedei:
svestrana mogunost uporabe, za bilo koju odabranu geometriju
iskopa
jednostavnost i brza mogunost uporabe
ugradnja je u potpunosti mehanizirana
relativno niska cijena

UVOD

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Koristei tapna sidra vrlo je jednostavno mijenjati gustou ojaanja

stijenske mase (razmaka izmeu tapnih sidara i duina tapnih
sidara), u zavisnosti od utvrene kvalitete stijenske mase u zasjeku.
Znaajna je prednost mogunost uporabe tapnih sidara u
kombinaciji s bilo kojim od vanjskih podgradnih sustava (mree,
mlazni beton, podgradne armiranobetonske konstrukcije).
Nadalje, kljunu ulogu tapna sidra imaju u brzoj primjeni nakon
izvrenog iskopa u odranju integriteta stijenske mase, a odreeni
sustavi tapnih sidara mogu i gotovo trenutno nakon ugradnje
preuzeti optereenja nastala rastereenjem stijenske mase.

TIPOVI TAPNIH SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Danas je u upotrebi veliki broj razliitih tipova tapnih sidara,

pri emu se brojni tipovi sidara razlikuju u malim
konstrukcijskim razlikama, a pri tome pripadaju istom
konceptu u smislu prijenosa optereenja. Podjela na grupe
tapnih sidara moe se izvriti prema razliitim nainima
sidrenja. Pri tome se mogu razmatrati sljedee grupe tapnih
sidara:
1. Mehaniki usidrena tapna sidra
2. Injektirana tapna sidra i pletena sidra od elinih niti

3.Trenjem usidrena tapna sidra

MEHANIKI USIDRENA TAPNA SIDRA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

tapna sidra s ekspanzijskom

glavom koja onemoguuje
pomake sidra je najei oblik
mehaniki usidrenih tapnih
sidara.

Matica

Ekspanzijska
glava

Glatko sidro

Ekspanzijska glava konusno

se iri rotacijom sidra pri
emu dolazi do utiskivanja
elementa glave u zidove
buotine.

Podlona ploa
Podloka

MEHANIKI USIDRENA TAPNA SIDRA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Sidrenje se ostvaruje na osnovi dva mehanizma: trenja ekspanzijske

glave i zidova buotine te ukljetenja glave u neravnine zidova buotine.
Pri tome ukljetenje predstavlja znaajniju komponentu u ukupnoj
nosivosti sidra.
Koriste se uglavnom kao privremena ojaanja stijenske mase jer uslijed
djelovanja korozije vremenom dolazi do smanjenja nosivosti. Za uvjete
trajnih konstrukcija nuna je primjena naknadnog injektiranja buotine.
Prednost mehaniki usidrenih sidara je mogunost
preuzimanja optereenja nakon ugradnje, kao i
predoptereenja u stijensku masu.

trenutnog
unoenja

Nedostatak mehaniki usidrenih sidara je mogue slabljenje ili potpun

prestanak njihovog djelovanja ako se iskop tunela izvodi miniranjem.

INJEKTIRANA TAPNA SIDRA I

PLETENA SIDRA OD ELINIH NITI

Injektirana tapna sidra i pletena

sidra od elinih niti ugrauju se u
buotine ispunjene cementnom
smjesom.
Sidrenje
odnosno
veza
sa
stijenskom masom uspostavlja se
cijelom injektiranom duinom
elementa ojaanja na osnovi
kemijskih
veza,
trenja
i
ukljetenja. Vei znaaj pri tome
imaju trenje i ukljetenje, dok se
kemijske veze s vremenom mogu
u potpunosti razgraditi.

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

INJEKTIRANA TAPNA SIDRA I

PLETENA SIDRA OD ELINIH NITI

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Injektirana tapna sidra predstavljaju najee ojaanje stijenske mase u svijetu

posljednjih pedeset godina, kako u graevinarstvu tako i rudarskoj industriji.

Materijal za tapna sidra najee je rebrasto obraeni elik, koji se koristi u

graevinarstvu ili odgovarajue obraeni presjeci elika posebno proizvedeni za
geotehnika sidra. Za injektiranje se koriste suspenzije na bazi cementa ili
umjetnih smola, pri emu je upotreba umjetnih smola, uglavnom zbog cijene,
znaajno rjee u uporabi. Injektiranje sidara izvodi se na dva razliita naina i to:
1.

Izvedena buotina zapunjava se injekcijskom smjesom, a tapno sidro

ugrauje se u zapunjenu buotinu.

2.

U izvedenu buotinu ugrauje se tapno sidro nakon ega se injektira prostor

izmeu sidra i zidova buotine. Injektiranje se izvodi ili ugradnjom cijevi za
injektiranje do dna buotine i injektiranjem do povrata smjese na ue buotine
ili ugradnjom pakera i injektiranjem od ua buotine do postizanja
odgovarajueg pritiska propisanog projektom.

INJEKTIRANA TAPNA SIDRA I

PLETENA SIDRA OD ELINIH NITI

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

1. izvedena buotina zapunjava se injekcijskom smjesom, a tapno sidro ugrauje se u

zapunjenu buotinu.
BUENJE BUOTINE
BUENJE BUOTINE

INJEKTIRANJE
INJEKTIRANJE

ZAPUNJENA BUOTINA

UGRAIVANJE IPKE

2. u izvedenu buotinu ugrauje se tapno sidro nakon ega se injektira prostor izmeu
sidra i zidova buotine.
BUENJE BUOTINE

UGRAIVANJE IPKE

INJEKTIRANJE

ZAPUNJENA BUOTINA

INJEKTIRANA TAPNA SIDRA I

PLETENA SIDRA OD ELINIH NITI

U posljednje vrijeme u uporabi

je tip samobuivih sidara, vrlo
praktina aplikacija tapnih
sidara odgovarajue obraenog
elinog presjeka namijenjenog
za ojaanje stijenske mase.

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Glava za
buenje

Sidrena ipka

Injekcijska
smjesa
Spojnica

Samobuiva sidra koriste se kao

dio buaeg sustava na nain da
se umjesto buae ipke koriste
elementi samobuivog sidra, koji
na vrhu imaju odgovarajuu
buau glavu.

Podlona ploa

Injektiranje
kroz sidro

Matica

INJEKTIRANA TAPNA SIDRA I

PLETENA SIDRA OD ELINIH NITI

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Elementi sidra proizvode se u sekcijama standardne duine (2, 3 ili 4 m) i

po potrebi nastavljaju odgovarajuim spojnicama.

Buenjem sidra odgovarajue duine zavreno je i postavljanje sidra.

Injektiranje sidra izvodi se kroz samo sidro, pri emu injekcijska smjesa
izlazi kroz otvore na buaoj glavi, sve dok injekcijska smjesa ne pone
izlaziti na uu buotine.

Prednosti samobuivih sidara su u moguoj znaajnijoj duini izvedbe, kao

i izbjegavanje mogunosti zaruavanja buotine uslijed izvlaenja buae
ipke i ulaganja sidara u klasinim postupcima izvedbe sidara, te upotreba
u oteenim stijenskim masama.

INJEKTIRANA TAPNA SIDRA I

PLETENA SIDRA OD ELINIH NITI

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Injektirana tapna sidra u veini sluajeva koriste se kao pasivna sidra odnosno
sidra u koja se u toku izvedbe ne unose dodatna optereenja koja se prenose na
stijensku masu.
Aktiviranje potpuno injektiranih tapnih sidara odvija se uslijed deformacija
stijenske mase pri emu uslijed deformacija u stijenskoj masi, tapna sidra
preuzimaju dio naprezanja. U posljednje vrijeme u upotrebi je tip samobuivih
sidara koji omoguuje injektiranje samo odreenih dijelova buotine, a to
omoguuje formiranje slobodnih dionica i unoenje odgovarajuih naprezanja u
stijensku masu napinjanjem tapnog elementa.

PARAMETRI RAZNIH
TIPOVA IBO
SAMOBUIVIH
SIDARA

INJEKTIRANA TAPNA SIDRA I

PLETENA SIDRA OD ELINIH NITI

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Injektiranje pletenih sidara od

elinih niti radi ojaanja
stijenske mase koristi se
posljednjih trideset godina.

Po definiciji pleteno sidro

predstavlja element ojaanja
stijenske mase, uobiajeno
izveden od elinih niti
pletenih kao elino ue i
ugraeno
bez
unesenog
vlanog optereenja ili kao
vlano optereeno i injektirano
u kontaktu sa stijenskom
masom.

Pleteno sidro od elinih niti:

a)
b)
c)
d)

Standardni tip
Garford bulb
Nutcase
Birdcage

INJEKTIRANA TAPNA SIDRA I

PLETENA SIDRA OD ELINIH NITI

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Prednost pletenih sidara je u mogunosti uporabe velike duljine istih kao i

kombinacije unoenja vlanih naprezanja i prijenosa na podgraenu stijensku
masu.
Pletena sidra od visokokvalitetnog elika upotrebljavaju se u SAD i Australiji
ee nego kruta tapna sidra. Standardno pleteno sidro sastoji se od ravne
centralne eline niti promjera 5.41 mm opletene sa 6 ovojnih elinih niti
promjera 5.16 mm. Ukupan promjer iznosi 15.24 mm ili vie. U odnosu na
kruta tapna sidra odlikuje ih velika specifina povrina, ali i velika
deformabilnost. Zbog visoke kvalitete upotrijebljenih elika u pravilu su vee
nosivosti od krutih tapnih sidara.

Zbog velike upotrebe i iskustva postignutih upotrebom dolazi do razvoja

razliitih tipova pletenih sidara. Modifikacije se sastoje u nainu pletenja ime
se u odreenim podrujima poveava promjer sidara, ali i specifina povrina
poprenog presjeka. Takoer se modificiraju i oblici poprenog presjeka
pojedinih niti u pletivu.

TRENJEM USIDRENA TAPNA SIDRA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Trenjem usidrena tapna sidra predstavljaju najnovija dostignua u tehnici

ojaanja stijenske mase. U praksi su u upotrebi dva tipa ovakvih sidara i to Split
Set (Ingersoll Rand Co., USA) i Swellex (Atlas Copco AB, vedska).
U oba sustava prijenos optereenja realizira se trenjem (a kod Swellex sustava i
ukljetenjem) uslijed radijalne sile koja djeluje na zidove buotine du cijele
duine buotine. I u jednom i drugom sustavu sidro se sastoji od eline cijevi koja
se mehanikim (Split Set) ili hidraulikim putem (Swellex) iri sve dok stijenke
cijevi ne dostignu kontakt sa zidovima buotine.
Optereenje stijenske mase prenosi se na element ojaanja izravno, bez nuno
potrebnog zavrnog elementa prijenosa i injektiranja buotine.

Prednosti trenjem usidrenih sidara su relativno jednostavna ugradnja i trenutno

preuzimanje optereenja neposredno nakon ugradnje. Nedostaci su relativno
visoka cijena, kao i ogranienost uporabe za trajne konstrukcije zbog korozije.
Najee se koristi za tunelske primarne podgrade.

TRENJEM USIDRENA TAPNA SIDRA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Split Set koristi naglavnu plou radi

osiguranja dijela stijenske mase na
klizanje du sidra. Ugradnja sidra izvodi
se mehanikim utiskivanjem sidra u
buotinu, pri emu je promjer cijevi sidra
vei od promjera buotine. Sidro se pri
tom moe prilagoditi velikim pomacima
bez sloma.
Swellex je po mehanizmu sidrenja sidro
koje nosi trenjem i ukljetenjem u zidove
buotine.
Izvodi
se
proirivanjem
ugraene cijevi hidraulikim pritiskom
unutar cijevi, pri emu se cijev skrauje.
Sidro moe podnijeti velike deformacije
stijenske mase.

"Split" elina cijev

Naglavna ploa

Ekspandirajua
elina cijev

Naglavna ploa

MODELIRANJE PONAANJA
TAPNIH SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Ponaanje tapnih sidara u stijenskoj masi predmet je brojnih analiza i

odgovarajuih modela stijenske mase i ojaanja tapnim sidrima. Analize se u
pravilu zasnivaju na rezultatima standardnih pokusa upanja sidara izvedenim u
klasificiranoj stijenskoj masi.

Modeliranje ponaanja sidara i stijenske mase moe se razdvojiti na:

1. Modele koji razmatraju ponaanje sidara u okoliu stijenske mase i njihov

meusobni odnos, pri tom zanemarujui uvjete stanja naprezanja u stijenskoj
masi koja proizlaze iz zahvata u stijenskoj masi kao npr. iskopa podzemnih
otvora ili zasijecanja padina.
2. Modele koji razmatraju ponaanje stijenske mase ojaane sidrima u uvjetima
stanja naprezanja uzrokovanog iskopom podzemnih otvora ili zasijecanjem
padina

MODELIRANJE PONAANJA
TAPNIH SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Modeliranje ponaanja sidara u stijenskoj masi jo uvijek je, unato brojnim

predloenim modelima, jedno od znaajnijih podruja istraivanja u mehanici
stijena. Pri tome autori posjeduju razliite pristupe rjeenju problema. Tenja
veine istraivanja je utvrditi praktian model koji dobro opisuje stvarno
ponaanje tri potpuno razliita materijala (elika, injekcijske smjese i stijenske
mase) i njihove dvije veze (sidro-injekcijska smjesa i injekcijska smjesa-stijenska
masa).
Pri tome su prepoznati razliiti mogui modeli sloma unutar sustava ojaanja
stijenske mase:
Slom u eliku tapnog sidra

Slom veze sidra i injekcijske smjese

Slom u injekcijskoj smjesi
Slom veze injekcijske smjese i stijenske mase
Slom stijenske mase u okoliu sidra

Slom stijenske mase oko zone ojaane sidrima

MODELIRANJE PONAANJA
TAPNIH SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

S obzirom na razliite mehanizme sloma postoji veliki broj pristupa

projektiranju ojaanja stijenske mase koji se kreu od vrlo jednostavnih
empirijskih metoda sve do vrlo sloenih analitikih i numerikih
prorauna.
Zbog toga je metode projektiranja ojaane stijenske mase tapnim sidrima
mogue podijeliti u tri osnovne grupe:
1) EMPIRIJSKE METODE PROJEKTIRANJA
2) ANALITIKE METODE PROJEKTIRANJA
3) NUMERIKE METODE PROJEKTIRANJA

MODELIRANJE PONAANJA
TAPNIH SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

1) EMPIRIJSKE METODE PROJEKTIRANJA

Empirijske metode projektiranja ojaanja stijenske mase zasnivaju se na

primijenjenim metodama koje su se pokazale uspjene u praksi na ve
izvedenim graevinama.

Kako bi se uope moglo koristiti empirijske metode projektiranja, nuno je

koristiti klasifikacijske postupke opisa stijenske mase, na osnovi kojih se
mogu povezivati pojedina empirijska rjeenja sa stanjem stijenske mase na
koju e se izvriti aplikacija rjeenja.

Empirijske metode uglavnom se koriste u rjeavanju relativno jednostavnih

inenjerskih problema, pri kojima je utjecaj zahvata na dubinu potrebnog
podgraivanja relativno mali, a faktori sigurnosti podgradnog sustava u
pravilu veliki.

MODELIRANJE PONAANJA
TAPNIH SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

2)

ANALITIKE METODE PROJEKTIRANJA

Analitike metode mogu relativno dobro opisati zakone ponaanja pojedinanih

tapnih sidara.
Problem se javlja pri primjeni postojeih odnosa u analizama ponaanja tapnih
sidara u sklopu potrebnih podgradnih sustava u geotehnikim zahvatima, kada se
analitiki izrazi vie ne mogu uklopiti u rjeenje cjelokupnog problema. Tada
nuno slijedi numerika razrada analitikih modela i ukljuivanje izvorno
analitikih modela sidara u numerike modele za analizu geotehnikih zahvata
koji u sebi imaju ukljuenu mogunost ojaanja stijenske mase tapnim sidrima.
Analitike metode ogranienih su mogunosti u opisivanju sloenijih odnosa
ponaanja materijala (sidra, injekcijske smjese i stijenske mase), a pogotovo
njihovih veza (sidro-injekcijska smjesa i injekcijska smjesa-stijenska masa).
To se najvie odnosi na mogui opis nelinearnih ponaanja pojedinih veza, a koje
se u pravilu javljaju u stvarnom ponaanju in situ.

MODELIRANJE PONAANJA
TAPNIH SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

3)

NUMERIKE METODE PROJEKTIRANJA

U numerikim modelima se, obzirom na njihove velike mogunosti,

pojavljuju sljedee situacije:

A. Vrlo sloeni modeli koji vrlo dobro opisuju ponaanje tapnih sidara u
stijenskoj masi.

Ovi modeli su esto ili previe sloeni ili se za opisivanje pojedinih veza koriste
fizikalni odnosi koje je teko odrediti iz raspoloivih podataka dobivenih
istranim radovima ili ispitivanjima ponaanja sidara u laboratoriju i in situ, te je
njihova praktina primjena vrlo ograniena. To se posebno odnosi na 3D
modele, s visokim zahtjevima u opisivanju modela, upotrebljivim za relativno
rijetke sluajeve ponaanja.

MODELIRANJE PONAANJA
TAPNIH SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

B. Modeli koji relativno dobro opisuju ponaanje stijenske mase ojaane tapnim
sidrima, dok je ponaanje tapnih sidara opisano relativno jednostavnim
modelima ponaanja.

Ovaj tip modela je prihvatljiv za srednje sloene geotehnike zahvate, a

porastom veliine modela zahtjeva znatan trud u izradi modela. Rezultati su
prihvatljivi u okviru potrebe rjeavanja inenjerskih problema.

C. Modeli koji relativno dobro opisuju ponaanje stijenske mase ojaane tapnim
sidrima, ali je opis ponaanja tapnih sidara kao elemenata ojaanja u ukupnom
modelu loe zastupljeno i relativno odstupa od stvarnog ponaanja sidara in situ.

Ovakav tip modela je upotrebljiv u praktinom rjeavanju inenjerskih

problema, ali uz znatan oprez u tumaenju dobivenih rezultata.

ISPITIVANJE SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Ispitivanje sidara je nuno u cilju:

1. verifikacije projektnog rjeenja
Pri modeliranju sidara se koriste rezultati istranih radova (za podatke o
stijenskoj masi) te podaci o parametrima injekcijske smjese i eline dionice.
S obzirom da je modeliranje takvih sidara optereeno odreenom dozom
nesigurnosti, preporua se ispitivanje sidara da bi se ustvrdilo ponaa li se
sidro u skladu s pretpostavljenim.
2. dobivanja parametara nunih za projektiranje-

Ponekad je poeljno ispitati sidro i prije projektiranja da bi se dobili podaci

nuni da to vjerodostojniji model. Takvo sidro se naziva probno sidro i
izvodi se na probnom polju, na lokaciji gdje e se izvoditi graevina.

ISPITIVANJE SIDARA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

3. kontrole kvalitete izvedenih radova

Kontrola kvalitete radova izvedbe sidara je nuna da bi se uoile eventualne
nepravilnosti nastale nekvalitetnom izvedbom sidara. Nekvalitetna izvedba
negativno utjee na parametre nune za funkcionalnost sidra pretpostavljenu
projektom.

S aspekta ispitivanja sidara, mogu se ispitivati:

a) nosivost sidra / sila u sidru

b) kvaliteta injektiranosti sidra

ISPITIVANJE NOSIVOSTI / SILE U SIDRU

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

test upanja sidara eng. pull - out test (ISRM, (Meunarodno drutvo za
mehaniku stijena) 1974.)
na svjetskoj razini najee koritena metoda ispitivanja sidara
metoda je razorna, a prema ISRM-u potrebno je minimalno 5% ugraenih
sidara ispitati

ISPITIVANJE NOSIVOSTI / SILE U SIDRU

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Pri opaanju sidara obino se vri mjerenje sile na glavi sidra.

Svrha mjerenja sile na glavi sidra je da se utvrdi sila kojom stijenka masa na
konturi iskopa djeluje na glavu sidra (podlonu ploicu i navrtku). Mjerilo sile
umetne se izmeu navrtke i posebnog elementa koji je prilagoen obliku
mjerila sile. Tijekom vremena oitava se sila koju sidro preuzima na sebe.

ISPITIVANJE NOSIVOSTI / SILE U SIDRU

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

nametanjem vlane sile, odreuje se odnos sila-pomak

postoje dvije vrste ispitivanja testom upanja:

a) provjera stvarne nosivost sidra prilikom ega dolazi do izvlaenja sidra iz stijenske mase
(daje odgovor na Kolika je nosivost sidra?)
b) sidro se ispituje do sile predviene projektom, te se zatim ispitivanje zaustavlja
(daje odgovor na Moe li se ostvariti predviena sila?)

ISPITIVANJE NOSIVOSTI / SILE U SIDRU

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Metoda upanja sidara predstavlja ope prihvaeni standard i u

veini sluajeva je jedina metoda koja se primjenjuje za
ispitivanje sidara.
injenica je meutim, da je metoda razorna (sidra koja se
isupaju nisu vie funkcionalna), relativno skupa i spora metoda
ispitivanja.
Stoga se u posljednje vrijeme razvijaju metode kojima se nastoji
na nerazorni nain, brzo i jeftino, odrediti sila u sidru takve
metode su metoda akustine emisije i GRANIT sustav.

ISPITIVANJE NOSIVOSTI / SILE U SIDRU

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Kao jedna od novih metoda ispitivanja sidara je nerazorna metoda tehnike

akustine emisije, ija je primjena na ispitivanje sidara jo u razvojnoj fazi.
Ispitivanja tehnikom akustine emisije (AE) armaturnih ipki u armiranom
betonu ukazali su na mogunost ispitivanja ponaanja tapnih sidara injektiranih
u stijenskoj masi.
Napredovanje elastinih valova nastalih kao rezultat pucanja veza injekcijske
smjese i tapnog sidra, kao i pojavom pukotina u injekcijskoj smjesi odvija se
du tapnog sidra.
Na kraju sidra su postavljeni senzori koji registriraju takve pojave.

ISPITIVANJE NOSIVOSTI / SILE U SIDRU

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Za razliku od drugih nerazornih metoda, akustina emisija ima prednost u tome to je

izvor signala u samom materijalu, a ne izvan njega.

Mogue je odrediti silu koja je vrlo blizu sile sloma kada mjereni broj impulsa akustine
emisije naglo poraste.
Pri ovoj sili u materijalu nastaju plastine deformacije, dok je njegov integritet jo uvijek
sauvan.

ISPITIVANJE NOSIVOSTI / SILE U SIDRU

GRANIT sustav (Starkey et al., 2003.,

Ivanovi et al., 2003.) je razvijen na
Sveuilitu u Aberdeenu (kotska).
sustav je patentiran i licenciran, i koristi
se (jo uvijek ogranieno) za ispitivanje
geotehnikih sidara koja imaju slobodnu
(neinjektiranu) i sidrinu (injektiranu)
dionicu, tzv. aktivna sidra.
u svakom sidru tijekom njegovog vijeka
trajanja, dolazi do promjene sile tijekom
kojeg se sila u sidru mijenja, te je
pretpostavka
ispitivanja
da
se
odreivanjem vlastitih frekvencija sidara
moe odrediti razina sile u sidru.

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ISPITIVANJE NOSIVOSTI / SILE U SIDRU

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

generiranje impulsa na glavi sidra se postie koristei patentirani ureaj, dok se

vibracijski odgovor sidra i njegove okoline mjeri akcelerometrom koji se nalazi na
glavi sidra

ISPITIVANJE KVALITETE INJEKTIRANJA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

osnovni problem prilikom injektiranja sidra je nekvalitetno injektiranje

ISPITIVANJE KVALITETE INJEKTIRANJA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

terenske prilike u kojima se injektiranje izvodi su glavni uzrok nekvalitenog

injektiranja - problem izvedbe u krkim terenima

20 % svjetske kopnene povrine

54 % kopnene povrine RH

ISPITIVANJE KVALITETE INJEKTIRANJA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Izravna posljedica nekvalitetno injektiranog sidra je reducirana nosivost sidra

numerikim analizama se pretpostavlja potpuna zainjektiranost tapnog sidra i
ne uzimaju se u obzir eventualne greke prilikom injektiranja

ISPITIVANJE KVALITETE INJEKTIRANJA

Najee
koritena
metoda
odreivanja kvalitete injekitranja
tapnih sidara je tzv. Boltometar
patentiran 1978. u vedskoj
(firma Geodynamik na zahtjev
rudarske
kompanije
Boliden
Mineral AB)
prvi Boltometar je proizveden
1983. pod imenom Boltometer
Model 002

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ISPITIVANJE KVALITETE INJEKTIRANJA

generiranje (piezoelektrini element) ultrazvunih

valova u sidru i praenje njihove refleksije
ako je sidro dobro injektirano, nee biti povrata
energije signala, meutim ako je tapno sidro loe
injektirano registrirati e povrat odreene koliine
energije
pri tome mora postojati razlika u impendanciji
izmeu injekcijske smjese i stijenske mase, jer e
u protivnom valna energija u potpunosti disipirati
u stijenu, prije nego li je uope val stigao do
greke u injektiranju

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ISPITIVANJE KVALITETE INJEKTIRANJA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

na temelju razine povratne energije, Boltometar klasificira injektirana sidra u 4

skupine:

A (optimalno)
B (reducirano)
C (manjkavo)
D (vrlo loe)

Glavni nedostaci Boltometra su problemi pri ispitivanju u raspucalim stijenskim

masama (kao to je kr), gdje dolazi do gubitka energije.
Nadalje, glava sidrene ipke mora biti precizno obraena (sjeenje, bruenje,
poliranje) kako bi se osigurao kvalitetan kontakt generatora valova i elika.
Potreba sjeenja i bruenja glave sidrene ipke onemoguava upotrebu
boltometra u rudnicima i tunelima s metanskim reimom odnosno u rudnicima s
eksplozivnom ugljenom prainom.

ISPITIVANJE KVALITETE INJEKTIRANJA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

Kovaevi et al. (1999.) su generiranjem mehanikog impulsa na glavi sidra,

odreivali dominantu frekvenciju, te je stavili u vezu s postotkom injektiranosti
tapnog sidra
kao znaajna prednost metode je navedena injenica da nije potrebna obrada
glave sidra (kao kod Boltometra), meutim analizirana je samo dominantna
frekvencija, a kompleksniji (realniji) sluajevi nekvalitetnog injektiranja nisu
razmatrani.

Spektar gustoe snage iz rezultata ispitivanja 3 m dugog sidra na tunelu Sv. Rok

ISPITIVANJE KVALITETE INJEKTIRANJA

LABORATORIJSKA ISPITIVANJA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU

ISPITIVANJE KVALITETE INJEKTIRANJA

TERENSKA ISPITIVANJA

ZAVOD ZA
GEOTEHNIKU