Florne oblasti u BiH

Prirodnogeografski uvjeti u BiH odredili su odlike prirodne vegetacije.

Ovdje susrecemo dvije velike florne oblasti : eurosibirsku i sredozemnu.
BiH spada u red biljnim vrstama bogatih zemalja. Biljnogeografske
zajednice smjenjuju se s nadmorskom visinom.
Peripanonski pojas se odlikuje srednjoeuropskom vegetacijom, Dinarskim
dominiraju eurosibirske i alpsko-visokonordijske vrste. Hercegovacka oblast
ima slicnost s mediteranskom vegetacijom. Sredozemni florni elementi
imaju zimzelene vegetacijske oblike koji se uvlace duboko dolinom Neretve
u unutrasnjost Hecegovine. Izmeu njih je prijelazna oblast karakteristicna
s stablima hrasta crnike te kaduljom o lavandom.

ume
Zauzimaju 50% teritorija. Sukladno klimatsko-litoloskom kompleksu
izdvajamo:
-sumsko kontinentalno podrucje s dvije oblasti: peripanonsko-lunjacko i
brdsko-planinsko-bukovo-smrcevo-jelovo.
-visoki kr od Bihaca do Zelengore. Izdvajaju se sume bukve u visinskoj s
jelom i smrcom.
-izmjenjeno mediteranski gdje preovladavaju ikare,makije,garig a tek
ponegdje ocuvane sume medunca i cera.
Pocevsi od Peripanoskog oboda u sumskoj zajednici nalazimo poplavne
sume hrasta luznjaka,johe i vrbe. Nalaze se uz Savu, Unu, Sanu, Ukrinu,
Spreu i Drinu. Na njih se naslanjaju sume hrasta kitnjaka i kestena, jos
vise kesten zamjenjuje grab.Kitnjak u Podrinju a kesten u unskoj krajini. Na
serpentinima u sjevernoj i sjevero istocnoj Bosnirastu sume bijelog i
crvenog bora. Iznad 800 m su sume bukve potom bukve i jele koje se u
kasnijem sloju dodaje smra a zavrsava pretplkaninskim bukovim sumama.
Sljedeci visinski pojas je zajednica bukve i jele u jadranskoj klimi.

Zoogeografske karakteristike BiH

Kopnena fauna
Ona se razlikuje prema fizionomsko.funkcionalnoj regionalizaciji:
-fauna
peripanonskog
oboda-nizinskih
voluharice,kasikare i kune zlatice.

podrucja.

Tu

imamo

-planinsko-kotlinska regija gdxje se nalaze cetinarske sume imamo orla

bradana,sove,divokoze,divlje svijenje,vukovi,puh,slijepo kuce i dadevnjak.
-visoki krs. Tu nalazimo medvjede, vukove, zmije divokoze, jarebice. Prema
nekim pokazateljiuma i ris te na planini Krug zivi krdo poludivljih konja.
-Krajnji jug-niska hercegovina.Nalazi se velik broj ptica ak 188 vrsti u
Hutovom blatu.
Krsko
podzemlje
ima
takor
bogatu
sismisi,pauci,insekti i covjecija rbica.

faunu.

Nju

nastanjuju

Vodena fauna
Ona se dijeli prema slivnom podrucju.U vodama Crnomorskog sliva se
nalaze pastrmke i mladice , a u sporim vodama som, stuka i saran. Za
prostor Jadranskog sliva se nalaze nedemi kao gaovica.U podrucju
Neretvanske blatije hHutovo blatozive jegulje i racici. Visokoplaninska
jezera su dom endema alpskog tritona koji je ugroena vrsta jer se koristi
kao hrana za pastrmke.