Paleolitska nalazišta na teritoriji općine Tešanj

Autor: Admir Agić

Tešanj 2017.

Uvod Sjeverna Bosna se geografski nalazi jelena i mamuta1. Iako su prostor

u okviru centralnoeuropskog sjeverne Bosne činile tundre,
panonskog bazena i to na njegovoj (prostor danas identificiran
Područje općine Tešanj, kao i njena
južnoj granici. Centralnoeuropski pronađenom praškastom ilovačom)
šira okolina, sjeverna Bosna, ima
panonski bazen zatvoren je dalje na sjever, preko rijeke Save
izuzetno bogatu prošlost
planinskim lancima Karpata, one prelazile u stepe (prostor koji je
doseljavanja i življenja. Tragove
Dinarida i Alpa, osim na mjestima danas identificiran pronađenim
svog kretanja i zadržavanja na
gdje najveća europska rijeka Dunav praporom), a južnije u gušće šume.
ovome prostoru ostavili su još
ulazi, tj. izlazi iz bazena. Sjeverna Peripanonsko područje praškaste
paleolitski lovci i sakupljači, iz roda
Bosna je geografska regija ilovače bio je naseljeno u relativno
homo, čak i dosta prije dolaska
ograničena planinskim lancem zbijenom vremenu – od Wurma I do
Homo sapijensa, naših direktnih
Dinarida sa juga, rijekom Drinom sa početka Wurma III stradijala
predaka u Europu. Istraživanje
istoka, rijekom Savom sa sjevera i (marinskog izotopskog stadijuma 3,
paleolitske prahistorije sastoji se i
rijekom Unom sa zapada. Rijeka MIS 3) – što daje mogućnost da je
od istraživanja njenih kultura.
Bosna je od najstarije prošlosti znatno pogoršanje klimatskih uslova
Identifikacija tih kultura danas je
važna prirodna komunikacija ipak bilo razlog napuštanja ovih
moguća analizom industrija izrade
između panonsko‐podunavskog krajeva prije završetka pleistocena2.
alata i oružja, koje su te kulture
prostora na sjeveru, te U paleoklimatskom pogledu, pojava
koristile. Od tih vremena pa sve do
unutrašnjosti dinarskog područja, praškaste ilovače je utoliko
danas, kontinuitet ljudskog života
odnosno jadranskog zaleđa i istočne zanimljiva, što ona upućuje na
gotovo da nije prekidan na općini
obale Jadranskog mora. Doline nešto vlažnija područja za vrijeme
Tešanj na raznim lokacijama
pritoka Bosne, Usora i Spreča, bile ledenih doba. Lokacija Markovac
pogodnim za život. Tokom pliocena
su važni migracioni pravci, kao i kod Dervente je bila naseljena na
i prelaza u pleistocen Dardaneli i
rijeka Ukrina koja povezuje ovaj kraju prvog wurmskog stadijala, u
Bosfor bili su suhozemna prevlaka
teritorij sa rijekom Savom i dalje na vrijeme otapanja leda. Okolinu
između Mediterana i Crnog mora,
sjever. Markovca činila je vlažna tundra sa
koje je u to vrijeme bilo veliko
niskim hladnodobnim drvećem kao
slatkovodno jezero. Migracija
Najstariji tragovi boravka pripadnika što su breza, joha i vrba, te sa
magafaune, kojoj je više odgovarala
roda Homo na teritoriji sjeverne mahovinom i divljom travom u
hladnija klima, mogla je neometano
Bosne sežu sve do paleolita (starijeg većini3. Pogodni uslovi za biljke i
da se odvija tim putem – od Bliskog
kamenog doba). Bilo je to vrijeme životinje pružile su bolja lovišta
istoka, odnosno Male Azije ka
geološke epohe pleistocena u kome nego suhlji predjeli i siromašnije
Europi. Logična posljedica tih
je klima sjeverne Bosne oscilirala od praporne stepe centralnog
kretanja je i potraga pripadnika
hladnih do toplijih perioda. Na panonskog područja. Drugi bitan
roda Homo za krupnom lovinom
osnovu geoloških, palinoloških i faktor u naseljavanju ovog prostora
kao glavnim izvorom bogatim
paleontoloških ispitivanja, dosta je su i bogata nalazišta sirovine za
proteinima. Širenje ove kulture u
dobro rekonstruiran tadašnji proizvodnju alata i oružja – tvrdog
Europi teklo je i preko jugoistočne
prirodni ambijent ovih krajeva. kamena u koritima rijeka. Od
Europe naseljavanjem i migracijama
Sjevernu Bosnu, a samim tim i sirovina je tokom srednjeg i tokom
pripadnika roda Homo, tako da je
teritorij općine Tešanj, činila je gornjeg
ova kultura postepeno došla i do
vlažna tundra sa rijetkim, kržljavim
sjeverne Bosne.
drvećem, grmljem i niskim 1
Đ. Basler i K. Brunnacker (1967.)
rastinjem, kojom su se kretala krda 2
Đ. Basler i K. Brunnacker (1967.)
životinja poput divljih goveda, 3
Đ. Basler (1967.)
 SLIKA – Položaj sjeverne Bosne u Centralnoeuropskom panonskom bazenu
paleolita najčešće korišten lokalni
radiolarit, u vidu riječnih oblutaka,
sekundarno smještenih u bila razrijeđena, a ponegdje se
šljunkovitim naslagama rijeka.
Obluci su uglavnom loptastog i
kockastog oblika, težine od oko 0,5
do 2 kg, sa korteksom crne ili braon
boje4. Alatke su uglavnom na
odbicima, koji najčešće potiču od
oblutaka malih dimenzija, između 4
i 7 cm5. Idući od Save prema Dinari
u pravcu jugozapada, količina
padinske drobine6 raste zbog
povećanih padavina i smanjenja
temperature. Pri istim
preduslovima pokrivanje brdskih
padina drobinom moglo je biti
prošireno od vlažnih ka pretežno
suhim područjima. Na Visokom
Brdu kod Dervente uzorci polena
povezanih sa musterijanskim
materijalom ukazuju na dominaciju
4
T. Rajkovača (2004.)
5 M.F. Baumler (1987.)
6
Objašnjenje: Drobina je nastala
smzavanjem i soliflukcijom tla.
vegetacije žbunaste tundre sa
patuljastom brezom, čija su stabla
javljala polegla kleka i mjestimično
bijeli bor. Oko izvora i rijeka rasle su
patuljaste vrbe i jova. Između
žbunova razvijala se trava, a na
vlažnijim mjestima oštrice i sita7.
Slična situacija je i na Kadru na Savi,
u uzorku polena povezanog sa
pronađenim musterijanskim
artefaktima dominira travnata
tundra, mahovina, lišajevi i gljive, a
sporadično se javlja i polen vrbe i
breze8.
Novija istraživanja su pokazala da se
elementi kontinuiteta i kreiranje
homogenosti fenomena materijalne
kulture češće nalaze kod zajednica
koje su smještene u izoliranijim
prostorima ili prostorima koji se
ponovo naseljavaju, odnosno
7 10
A. Gigov (1973.)
8 11
J. Montet-White (1974.)
rekoloniziraju9. Na osnovu do sad
raspoloživih podataka i analiza,
može se zaključiti da je područje
sjeverne Bosne bilo intenzivno
naseljavano i naseljen prostor
tokom pleistocena. Osnovni dokaz
tome je veliki broj paleolitskih
lokaliteta u dolinama rijeka i
njihovih pritoka koje su gusto
raspoređene, na kojima su
pronađeni artifakti od okresanog
kamena, karakteristični za srednje i
gornje paleolitske kulture10.
Pronađeni artifakti često su
izmješani u slojevima zbog poznatih
prirodnih djelovanja, kao i na većini
paleolitskih lokaliteta jugoistočne
Europe11. Ovo mješanje slojeva i
artifakata dodatno otežava
osnove stratigrafske
analize arheološkog lokaliteta.
Ovakva mjesta, većinom ušća
manjih potoka u rijeku, u sušnim i
hladnim periodima imala su
određenu količinu vode (tekuće ili u
9
L. S. Premo (2010.) / S.L. Kuhn (2010.)
Đ. Basler i K. Brunnacker (1967.)
S. Ivanova (1979.)
obliku močvarnog prostora), koja je
omogućavala razvoj i rast biljaka. Ta
ušća su takođe bila zaštićena i
visokim brdima koja su smanjivala
prodor hladnog zraka a da je nekadašnja površina iz
omogućavala akumulaciju toplote.
Naseljavajući se na brdima odmah
iznad ovakvih lokacija, tadašnji
pripadnici roda Homo su imali dosta
dobar pregled kretanja životinja
koje su konstantno tražile vodu i
hranu.
Njih su pratile i skupine lovaca i
sakupljača. Zbog stalnog kretanja za
lovnim životinjama, paleolitski
pripadnici roda Homo nisu imali
potrebe za gradnjom stalnih
naselja. Ipak, na nekim osobito
pogodnim mjestima njihove su se
grupe često zadržavale, podižući
kampove i privremene nastambe
(tzv. paleolitske stanice) čiji su
tragovi prisutni širom cijele sjeverne
Bosne. Okupljeni oko vatre, tu su
izrađivali razne alate i oružja od
tvrdih vrsta kamena, spremali
hranu, obrađivali kožu ulovljenih
životinja i pravili odjeću12. Na
području sjeverne Bosne do sada je
otkriveno preko stotinu paleolitskih
lokaliteta. To su vjerovatno bili
gusto raspoređeni lokaliteti na
otvorenom, smješteni na istaknutim
brežuljcima iznad dolina rijeka, na
ušćima manjih potoka u rijeka, sa
dobrim dometom posmatranja i
nadzora okoline, prosječne
nadmorske visine od 100 m do 300
m, koji pripadaju tzv.
periglacijalnom prostoru. Profili
paleolitskih lokaliteta sastoje se od
nekoliko horizonata fosilnog tla
različite geološke starosti, koji su
postepeno nanošeni eolskom
sedimentacijom beskarbonatne
prašine u različitim klimatskim
uslovima mlađeg pleistocena13. Ovi
lokaliteti su povremeno bili izlagani
promjenama koje su sa sobom
donosile smjene hladnih i toplih
perioda, pa je pored sedimentacije
dolazilo i do jačih zahvata erozije.
12
Đ.Basler (1984.)
13
Đ. Janeković (1961.)
U području praškaste ilovače u
sjevernoj Bosni, u dolinama rijeka
Bosne, Ukrine i Usore, pokazalo se
posljednjeg interglacijala erozivno
razbijena sa pseudoglejnim
parasmeđim tlom kao horizontom
koji mu je pripadao u početku
wurmskog ledenog doba. Na
vrhovima brda, stara površina
ostala je uglavnom očuvana.
Interglacijano tlo je tada donekle
presječeno, a ono što je preostalo
razvučeno je djelovanjem
soliflukcijom14. Djelovanjem
temperature, tj. zamrzavanjem tla
ono postaje razbijeno i zahvaćeno
novim pseudooglejavanjem15 i
nakon toga u narednom periodu
biva prekriveno praškastom
ilovačom. U toku wurmskog
ledenog doba, kako pokazuju
istraživanja, intenzitet erozije je
manji kako idemo prema
jugoistoku, zbog čega se može
pretpostaviti da na ovom prostoru
nije bilo permafrosta (stalno
smrznute zemlje). Na takvim
mjestima, hiljadama godina kasnije,
arheolozi otkrivaju alate i tragove
njihove izrade, koji su ujedno i
jedini do sada otkriveni dokazi o
prisutnosti pripadnika roda Homo u
ovoj regiji. Zbog prirode zemljišta
kvartarnih slojeva sjeverne Bosne,
14
Objašnjenje: Soliflukcija (lat.), u geologiji,
klizanje, lagano spuštanje rastresitoga
pokrovnog sloja ili stjenovite mase niz
padinu.
15
Objašnjenje: Pseudooglejavanje: U
vlažnom periodu godine, usled
vodoneprousnog sloja na dubini iznad 70 cm
dolazi do zasićenja vodom površinskog dela
profila. Ova faza se karakteriše dominacijom
redukcionih procesa i odsustvom kisonika,
usled čega dolazi do redukcije jedinjenja
željeza i mangana čime se oni prevode iz
viševalentnih u niže valentne oblike. Ova
jedinjena su rastvorljiva u vodi i mogu da
migriraju ka unutrašnjosti strukturnih
agregata. Kad nastupi suvi period dolazi do
oksidacije i taloženja Fe i Mn ferum i mangan
jedinjenja.Tako nastaju sivo obojene zone iz
kojih su evakuisani Fe i Mn i rđaste zone gde
se koncentriše sekundarno oksidisano željezo
dok zone akumulacije mangana imaju crnu
boju. Na taj način zemljište postaje
prošarano talozima jedinjenja Fe i Mn i ima
mozaičan, mramoran izgled.
tj. njene specifične kiselosti nisu
očuvani osteološki nalazi, tako da se
na arheološkim lokacijama rijetko
pronalaze ostaci kostiju životinja,
pripadnika roda Homo ili alatki koje
nisu od kamena.
Najveća koncentracija ovakvih
lokaliteta u našoj zemlji zabilježena
je upravo na našem području,
odnosno oko ušća rijeke Usore u
Bosnu, te dalje ka sjeveru i zapadu,
prema Odžaku, Derventi i
Prnjavoru. Istočno od dobojske
kotline paleolitski nalazi su znatno
rijeđi16. Istraživanja paleolitskih
lokaliteta započinje nakon slučajnog
nalaza obrađenih kremenica u
kamenolomu na lokalitetu Kamen u
Makljenovcu kod Doboja, u ljeto
1949. godine17 koja je ujedno i prva
otkrivena paleolitska lokacija na
teritoriji BiH. Otkrivena je
paleolitska stanica na vrhu brežuljka
odmah uz rijeku Bosnu, a na samom
ušću rijeke Usore u Bosnu. Otkriće
na Kamenu kod Doboja je dalo
podstreka istraživanju drugih,
sličnih lokaliteta, kojih je u široj
okolini u narednom periodu
otkriveno na desetine. Serija analiza
pomoću termoluminiscentnih
datuma sa pojedinih lokaliteta
potkrepljuje hronološki okvir tih
industrija kao i njihovo datiranje.
Npr. lokalitet Zobište kod Dervente
datira se u period oko 87.000
godina prije našeg današnjeg
vremena18. Imajući u vidu da je
prisustvo neandertalaca ili njihove
materijalne kulture iz marinskog
izotopskog stadijuma 5 (MIS 5)
otkriveno na obližnjim
16
Đ.Basler (1979. i 1980.)
17
Đ.Basler (1953. i 1980.)
18
Montet-White (1986.)
SLIKA – Pregled evidentiranih paleolitskih lokacija na području općine Tešanj i okoline: Zeleno označene lokacije su
srednje paleolitske a plavo označene gornje paleolitske (prikaz uz pomoć Google maps web portala)
lokalitetima u Hrvatskoj19 i nalaza potječu iz srednjeg paleolita i
20
Sloveniji , svakako je opravdano
očekivati da su neandertalci bili
prisutni u sjevernoj Bosni tokom
marinskog izotopskog stadijuma 5,
oko 130.000 godina PDV, npr.
Pećina Betal u Sloveniji i Krapina u
Hrvatskoj. U Italiji nalazimo srednje
paleolitski materijal datiran čak u
marinski izotopski stadijum 721
(290.000 - 295.000 godina PDV), ali i
kasniji period u pećini Lamalunga
kod Altamure između 128.000 i
187.000, što daje mogućnost da u
budućnosti pronađemo srednje
paleolitski materijal slične starosti i
u sjevernoj Bosni, pa samim time i
na teritoriji općine Tešanj.
U zavisnosti od pronađenih
korištenih materijala i načina
obrade moguće je definisati
industrije i kulture pojedinih
arheoloških lokacija. Stariji od tih
19
Rink (1995.), Miracle (2007., 2011.)
20
Turk (2007.)
21
Mussi (2002.)
pripadaju kulturi musterijana, koja
se uglavnom veže za vrstu
pripadnika roda Homo, Homo
neandertalce, izumrlu vrstu koja je
naseljavala Europu, Bliski Istok i
jugozapadnu Aziju. Istom
musterijanskom tehnikom u sakupljači, te su se zadržavali i na
prahistoriji koristili su se različiti
pripadnici roda Homo. Npr.
musterijanskom tehnikom koristili
su se i neandertalci ali i sapijensi.
Npr. u Turskoj (pećina Karain) ili u
Izraelu (pećina Tabun). Lokacije sa
artifaktima otkrivenim u slojevima
iznad musterijanskog, vežu se za
kulture gornjeg paleolita, odnosno
prelazne litičke industrije a zatim
orinjaciona i gravetijana, koje
donose prve populacije anatomski
modernih ljudi, pripadnika vrste
Homo sapijens, naših neposrednih
predaka, koji migriraju sa juga
prema sjeveru Europe. U vrijeme
njihovih prodora neandertalci su se
već nalazili pred izumiranjem, ali se
smatra da su ove dvije ljudske vrste
kroz nekoliko hiljada godina
koegzistirale zajedno na istom
prostoru. Ipak, broj neandertalaca
se smanjivao, sve dok nisu i u
potpunosti iščezli - asimilirali.
Anatomski moderni ljudi su dugo
vremena živjeli slično
neandertalcima, kao lovci i
istim lokacijama. Naseljavanje prate
velike klimatske promjene i
globalno otopljavanje, što
omogućuje naseljavanje Europe.
Lednici se povlače daleko na sjever i
u visinska alpska područja, podiže
se nivo mora, stvaraju se jezera i
bujaju vodotoci, a nekadašnju
tundru prekriva gusti primodijalni
šumski pokrivač. Ljudi su još dugo
vremena živjeli u duhu paleolitskih
tradicija, u lovačko-sakupljačkim
zajednicama, ali su ih novi okoliš i
drugačiji prirodni uslovi primorali na
brojne inovacije, poput izrade
sitnijih i preciznijih mikrolitskih
oruđa (vršaka strijela i noževa od
kremena, igli i udica od kosti i sl.).
Pregled nalazišta na teritoriji općine Tešanj
Paleolitska nalazišta općine Tešanj se mogu klasificirati u dvije osnovne skupine: evidentirana i potencijalna. Isto
tako mogu se klasificirati na nalazišta na otvorenom i pećinska ili polupećinska nalazišta. U vrijeme pisanja teksta
sve lokacije su nezaštićene i neoznačene i osim prvobitnog istraživanja vrlo su malo dalje istražene.

Evidentirana nalazišta
Do sada je na teritoriji općine Tešanj evidentirano 5 arheoloških nalazišta iz paleolitskog doba. Prva dva su
registrovana i u Arheološkom leksikonu BiH dok su ostali novijeg datuma. U nastavku teksta opisana su evidentirana
paleolitska nalazišta na teritoriji općine.

1. Selište (Zlatići), naseljeno mjesto Trepče

2. Veliki majdan (Kruške), naseljeno mjesto Trepče
3. Gradina Zvečaj, grad Tešanj
4. Gradina Utvrda, grad Tešanj
5. Gradina Crkva, grad Tešanj

Selište (Zlatići), Trepče

Koordinate: 44.61686, 18.03152 Opis lokacije: Paleolitska stanica nedaleko od ušća Bijelog potoka u
Katastarska čestica: 1111 Trebački potok na padinama brežuljka. Pronađeni su primjerci
Naziv parcele: Bara kamenih alatki paleolitskog porijekla ali neodređene kulturne
Površina parcele: 1421 m² pripadnosti. Lokacija je registrovana u Arheološkom leksikonu BiH 23.
Vlasništvo: H. Ljevaković (1/1)22 Lokaciju je evidentirao i definisao naš profesor Đuro Basler još 1979.
godine.

SLIKA – Prikaz katastarske čestice sa FGU geoportala (katastar.ba)

22
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina TREPČE, Podaci ažurni sa: 24.04.2017.
23
ALBiH, Regija 8, nalazište broj 131, (Đuro Basler 1979.)
 Paleolitska stanica Selište, Trepče

SLIKA – Prikaz lokacije gledano iz ptičije perspektive

SLIKA – Fotografije lokacije

Veliki majdan (Kruške), Trepče

Koordinate: 44.61686, 18.03152 Opis lokacije: Paleolitska stanica na jednom od zapadnih brežuljaka
Katastarska čestica: 1860/1 Trebačkog brda. Na površini zemlje pronađen veliki broj obrađenih
Naziv parcele: Hrašče kremenica među kojima se ističe primjerak musterijanske ručne
Površina parcele: 2055 m² sjekire. Lokacija je registrovana u Arheološkom leksikonu BiH25.
Vlasništvo: R. Mujkanović (1/1)24 Profesor Đuro Basler definisao je lokaciju kao srednje paleolitsku na
osnovu pronađenih aftifakata. Ovi lokaliteti identifikovani su na
osnovu postojanja značajne količine odbitaka, koje čini velika količina
korteksa (najčešće preko 50% od ukupne količine odbitaka). Velika
količina površinski nalaza sugeriše nam na dug život ove lokacije, razne
tipove kremenih alatki od koje neke sa sigurnošću možemo uvrstiti u
paleolitsku kolekciju, na osnovu načina rada i tipologije kremeni
alatki26. Ovaj lokalitet je moguće definisati kao lokaciju za “ekstrakciju i
proizvodnju”. Lokaliteti tipa “ekstrakcija i proizvodnja” svrstani su u
kategoriju nalazišta – radionica, gdje su zabilježene aktivnosti od
ekstrakcije sirovog materijala do sistematskog rada na grumenima
kako bi se pripremili primarni odbici (kao što je leval) ili čak do nekih
specifičnih tipova retuširanih alatki. Nalazi primarnih odbitaka i

24
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina TREPČE, Podaci ažurni sa: 24.04.2017.
25
Đ. Basler: ALBiH, Regija 8, nalazište broj 150 (1979.)
26
T. Rajkovača (1988.)
 završenih alatki su rijetki, ali se to može pripisati činjenici da je
vjerovatno većina završenih alatki i odbitaka transportovana kako bi se
koristila na nekoj drugoj lokaciji27.

SLIKA – Prikaz katastarske čestice sa FGU geoportala (katastar.ba)

Paleolitska stanica Veliki majdan, Trepče

SLIKA – Prikaz lokacije gledano iz ptičije perspektive

SLIKA – Fotografije lokacije

27
T. Rajkovača (2009.)
Gradina Zvečaj, grad Tešanj
Koordinate: 44.614004, 17.990009 Opis lokacije: Lokacija je polupećinskog karaktera i nalazi se na
Katastarska čestica: 902/1 istočnoj padini brda u okviru nacionalnog spomenika „Stari grad
Naziv parcele: Gradina Tešanj“. Lokaciju je evidentirao Đ. Mazalić29 još 1953. godine. Do sada
Površina parcele: 18435 m² je iskopavano u više navrata ali nikada do kraja. Prema dosadašnjim
Vlasništvo: Općina Tešanj (1/1)28 istraživanjima na dubini od 3,5 m pronađeni su tragovi neolitske
kulture. Postoji mogućnost da se potkopina (polupećina) pretvara u
zatrpanu pećinu, koja je zatrpana30. Prilikom ispitivanja u odronu ispod
pećine pronađeni su kremeni ostaci koji asociraju na veoma rane faze
paleolita31.

SLIKA – Prikaz katastarske čestice sa FGU geoportala (katastar.ba)

28
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Tešanj I, Podaci ažurni sa: 24.04.2017.
29
Đ. Mazalić (1953.)
30
Usmeni podatak od Z. Kujundzić koja je posljednja iskopavala ovu pokapinu, izvor T. Rajkovača
31
T. Rajkovača (1988.)
 SLIKA – Prikaz lokacije gledano iz ptičije perspektive

SLIKA – Fotografije lokacije

Gradina Utvrda, grad Tešanj

Koordinate: 44.613567, 17.988652 Opis lokacije: Lokacija se nalazi na samom vrhu Starog grada u
Nadmorska visina: 208 m najstarijem dijelu tvrđave. Paleolitsko nalazište na otvorenom,
Katastarska čestica: 901 otkriveno tokom iskopavanja vršenih na prostoru srednjovijekovne
Naziv parcele: Gradina tvrđave. Pronađeni materijal pripada musterijanskoj kulturi i sadrži
Površina parcele: 7198 m² nekoliko primjeraka musterijanskih artifakata33.
Vlasništvo: Općina Tešanj (1/1)32

32
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Tešanj I, Podaci ažurni sa: 24.04.2017.
33
T. Rajkovača (1988.)
 SLIKA – Prikaz katastarske čestice sa FGU geoportala (katastar.ba)

SLIKA – Prikaz lokacije gledano iz ptičije perspektive

Gradina Crkva, grad Tešanj

Koordinate: 44.612719, 17.989607 Opis lokacije: Lokacija se nalazi južno od Starog grada, odmah preko
Katastarska čestica: 319 puta rječice Tešanjke u procjepu stijena. Na toj lokaciji danas stoji
Naziv parcele: Crkva katolička crkva Svetog Petra i Pavla. Okolni prostor sa zapadne strane
Površina parcele: 2618 m² je polupećinskog karaktera sa manjim potočićem koji teče u pravcu
Vlasništvo: Župa Jelah (1/1)34 jug-sjever. Na toj strani se nalazi i stari izvor vode sa česmom. Izvor je
nazvan Zvečaj35.

34
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Tešanj II, Podaci ažurni sa: 24.04.2017.
35
Đ. Mazalić (1953.)
SLIKA – Prikaz katastarske čestice sa FGU geoportala (katastar.ba)

SLIKA – Prikaz lokacije gledano iz ptičije perspektive

Potencijalna nalazišta
Kao što je potrebno ponovo istražiti već evidentirane lokalitete, tako je potrebno identifikovati i nove lokalitete,
istražiti i datirati. Sudeći po rezultatima dobijenim istraživanjem, najbolja mjesta za traženje dobro očuvanih novih
dokaza su vjerovatno na obodima plavnog područja, nižim riječnim terasama i podnožju sadašnjeg zaleđa36. Najveći
broj nalazišta smješten je na istaknutim brežuljcima iznad dolina rijeka, većinom na ušćima manjih potoka ili rijeka u
veće, sa dobrim dometom posmatranja i nadzora okoline, prosječne nadmorske visine od 100 do 300 m, koji
pripadaju tzv. periglacijalnom prostoru. Korištenjem web portala Google maps moguće je identifikovati nekoliko
lokacija koje bi mogle biti potencijalna paleolitska nalazišta.

Potencijalni lokaliteti za istraživanje na teritoriji općine Tešanj su:

1. Pećina Piljužići, Jelah polje

2. Grič Simetrale Tešanj, grad Tešanj (ušće Mekiškog potoka u rječicu Tešanjku)
3. Bukva, grad Tešanj (ušće Trebačkog potoka u rječicu Tešanjku)
4. Dolina Trebačkog potoka
5. Brdo iznad Tešanjka (ušće rječice Tešanjke u rijeku Usoru)
6. Jelah polje, više lokacija uz obod doline i lokalne potoke
7. Brdo iznad Usore, Kalošević (ulaz u dolinu)
8. Brdo iznad Usore, Putešić (ulaz u dolinu)
9. Buranovac, Oraš Planje (ušće Oraškog potoka u Talin potok)

Pećina Piljužići, Jelah polje

Koordinate: 44.679416, 17.919977 Opis lokacije: Lokacija se nalazi sjeverno od naseljenog mjesta Jelah sa
Katastarska čestica: 484 druge strane rijeke Usore, udaljena otprilike 4 kilometra od rijeke
Naziv parcele: Progon Usore. Na nekih 10 kilometara u pravcu sjevero-zapada nalazi se i već
Površina parcele: 2978 m² istražena paleolitska lokacija pećina Rastuša 38 (susjedna općina Teslić)
Vlasništvo: Općina Tešanj (1/1)37 što ovoj pećini u Piljužićima dodatno daje značaj. Na udaljenosti od 2
kilometra prema istoku od pećine nalazi se i registrovano nalazište -
neolitsko naselje Kremenjača, pored kojega je pronađeno i
evidentirano i nalazište - rimsko naselje Kućerine što pokazuje
kontinuitet naseljavanja ovog mikro prostora na lijevoj obali Usore u
prostranom Jelaškom polju i sjevernim padinama koje ga okružuju.
Pećina je u uvali dosta dobro zaštićena od atmosferskih utjecaja
okolnim brdima. Na par metara od pećine nalazi se i prirodni izvor
vode koji je u funkciji i danas, a veliko kameno korito u koje utiče voda
iz izvora izgleda jako staro. Po ovome se može zaključiti da se ovaj
izvor koristi već dugo vremena. Ulaz u pećinu je poprilično zarastao u
velike korjene drveća i loza bršljana i tek prije par godina je očišćen i
omogućen je ponovni ulaz u pećinu. Ulaz je promjera otprilike 1 – 1,5
metar. Istraženi dio pećine se sastoji od nekoliko prostorija spojenih
koridorima. Orijentacija pećine je sjeverozapad – jugoistok. Taj dio je
otprilike dug 30 metara nakon čega je uži prolaz koji nastavlja u istom
smjeru. Zidovi pećine su dosta glatki i presvučeni kalcitom (kalcijum
karbonat) od godina slijevanje vode po zidovima što se može iskoristit

36
G. Marriner and others (2011.)
37
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Piljužići, Podaci ažurni sa: 24.04.2017.
38
M. Malez, (1974.); I. Jovanović i drugi (2014.)
 i za datiranje pećine39.

SLIKA – Prikaz katastarske čestice sa FGU geoportala (katastar.ba)

SLIKA – Prikaz lokacije gledano iz ptičije perspektive

39
Kalcit sadrži malu količinu prirodnih radioaktivnih atoma uranijuma, koji se vremenom pretvaraju u torijum po vrlo preciznom obrascu.
 SLIKA – Fotografije lokacije

Grič Karamutovi Tešanj, grad Tešanj

(ušće Mekiškog potoka u riječicu Tešanjku)
Koordinate: 44.605743, 17.985966
Katastarska čestica: 547/1, 547/3 i 551
Naziv parcele: Klaonica i Karamutovi
Površina parcele: 776 m², 760 m² i 1722 m²
Vlasništvo: Lovačko Društvo Kiseljak, Općina
Tešanj, Javno Preduzeće "Rad" d.d. Tešanj
(1/1)40
Opis lokacije: Lokacija iznad ušća Mekiškog potoka u riječicu
Tešanjku u samome gradu Tešnju. Sa zapadne strane, koja je
ujedno riječna terasa, uz Mekiški potok nalazi se nekoliko
polupećina i pećina koje su danas zatrpane. Postoji čak i predanje
da je ovaj sistem pećina spojen tunelom sa utvrdom na Starom
gradu. Postoji značajan dio zemljišta koji nije uzurpiran i mogao bi
se arheološki lako istražiti.

SLIKA – Prikaz katastarske čestice sa FGU geoportala (katastar.ba)

40
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Tešanj II, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
 SLIKA – Prikaz lokacije gledano iz ptičije perspektive

Grič Medakovo
(ušće Trebačkog potoka u riječicu Tešanjku)
Koordinate: 44.637964, 18.013671 Opis lokacije: Tri potencijalne lokacije na
Katastarska čestica: 825, 1238/2 i 901/1, 901/2, 902/2, 902/3 i 902/4 ušću Trebačkog potoka u riječicu
Naziv parcele: Grič, Njiva i Kruškovača Tešanjku. Sve tri lokacije na riječnim
Površina parcele: 1014 m², 2385 m² i 6522 m², 6572 m², 5000 m², 4715 terasama blizu Trebačkog brda i već
m² i 5575 m² definisanih paleolitskih lokacija Veliki
Vlasništvo: N. Džinalić (1/1)41, "ARTISAN " D.o.o. Tešanj (1/1)42 i A. mejdan i Selište.
Muminović (1/1)43, N. Muminović (1/1)44, Š. Krkalić (1/1)45, S. Smajić
(1/1)46 i S. Hadžić (1/1)47.

41
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Medakovo, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
42
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Medakovo, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
43
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Medakovo, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
44
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Medakovo, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
45
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Medakovo, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
46
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Medakovo, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
47
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Medakovo, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
SLIKA – Prikaz katastarske čestice sa FGU geoportala (katastar.ba)

SLIKA – Prikaz lokacije gledano iz ptičije perspektive

Dolina Trebačkog potoka
Koordinate: 44.583183, 18.022543
Katastarska čestica: više njih
Naziv parcele: više njih
Površina parcele: - m²
Vlasništvo: više vlasnika
Opis lokacije: Radi se o više mogućih lokacija u dolini Trebačkog potoka od
naseljenog mjesta Koprivci pa sve do naseljenog mjesta Tugovići. Potok teče
od juga prema sjeveru i na kraju se ulijeva u riječicu Tešanjka. Pravac toka je
još jedan pokazatelj mogućih paleolitskih lokacija, jer je dosta sličnih lokacije
pronađeno na rijeci Ukrini koja je iste orjentacije jug-sjever. Prostor je danas
slabo naseljen i pogodan za arheološko istraživanje. Ova dolina omogućava
pristup Trebačkom brdu (paleolitskim lokacija Veliki majdan i Selište) sa juga
što je još jedan pokazatelj o njenom značaju za istraživanje. U samoj dolini i
okolini već su otkriveni prahistorijski nalazi i lokacije.

SLIKA – Pogled na dolinu Trebačkog potoka sa juga prema sjeveru

Brdo iznad Tešanjka (ušće riječicu Tešanjku u rijeku Usoru)

Koordinate: 44.672730, 18.016423 Opis lokacije: Dvije lokacije na ušću riječice Tešanjke u
Katastarska čestica: 255/1 i 118 rijeku Usoru smještene na susjednim brdima. Lokacije
Naziv parcele: Luka (općina Usora-Žabljak) i Hrasnik smještene na mjestu gdje se dolina sužava, tj. na jedinom
Površina parcele: 3276 m² i 2053 m² ulazu u dolinu Usore sa istoka odakle se pruža odličan
Vlasništvo: S. Ruštić (1/1)48 i B. Ðuzić (1/1)49 pogled na cijelu dolinu.

48
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Usora-Žabljak, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
49
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Tešanjka, Podaci ažurni sa: 07.12.2017.
 SLIKA – Prikaz lokacije gledano iz ptičija perspektive

SLIKA – Prikaz prve lokacije gledano iz ptičije perspektive

 SLIKA – Pogled na lokacije sa zapada prema istoku

Jelah polje, više lokacija uz obod doline

Koordinate: više lokacija
Katastarska čestica: 800 (Bobare), 402
(Drinčići), 804 (Piljužići), 942 (Piljužići)
Naziv parcele: Bekrinka, Rakite, Gaj, Bobinci
Površina parcele: 2272 m², 2418 m², 1999
m² i 2375 m²
Vlasništvo: I. Ibrić (1/1)50, A. Ćeman (1/1)51,
A. Mandić (1/1)52 i porodica Kurdić (1/4)53
Opis lokacije: Više lokacija uz sjeverozapadni rub doline rijeke
Usore, naselja Bobare, Drinčići i Piljužići koje se nastavlja u
susjednu općinu Usora. Sve lokacije osim one u Bobarama su
slabije naseljene i pristupačne za arheološko istraživanje. Sve ove
lokacije imaju odličan položaj i pogled na dolinu rijeke i okolne
lokacije. U samoj dolini i okolini su otkriveni prahistorijski nalazi i
lokacije.

50
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Bobare, Podaci ažurni sa: 08.12.2017.
51
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Bobare, Podaci ažurni sa: 08.12.2017.
52
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Piljužići, Podaci ažurni sa: 08.12.2017.
53
Web portal Katastar.ba: Općina TEŠANJ, Katastarska općina Piljužići, Podaci ažurni sa: 08.12.2017.
 SLIKA – Prikaz lokacija gledano iz ptičije perspektive

Brdo iznad Usore, Kalošević (ulaz u dolinu)

Koordinate: 44.647416, 17.889809
Katastarska čestica: -
Naziv parcele: -
Površina parcele: - m²
Vlasništvo: -
Opis lokacije: Brdo na jedinom ulazu u dolinu rijeke Usore sa zapada iznad
rijeke na lijevoj obali. Lokacija ima odličan položaj i pogled na dolinu rijeke i
okolne lokacije. U okolini već su otkriveni prahistorijski nalazi i lokacije.

SLIKA – Prikaz lokacija gledano iz ptičije perspektive

 SLIKA – Pogled na lokaciju sa istoka prema zapadu

Brdo iznad Usore, Putešić (ulaz u dolinu)

Koordinate: 44.642734, 17.889193
Katastarska čestica: 1466/1
Naziv parcele: Lijepo brdo
Površina parcele: - m²
Vlasništvo: -
Opis lokacije: Brdo na jedinom ulazu u dolinu rijeke Usore sa zapada
neposredno iznad rijeke na desnoj obali. Lokacija ima odličan položaj i
pogled na dolinu rijeke i okolne lokacije. U okolini već su otkriveni
prahistorijski nalazi i lokacije.

SLIKA – Prikaz lokacija gledano iz ptičije perspektive

 SLIKA – Pogled na lokaciju sa istoka prema zapadu

Buranovac, Oraš Planje (ušće Oraškog potoka u Talin potok)

Koordinate: 44.625146, 17.935040
i 44.621254, 17.933444
Katastarska čestica: više njih i 313
Naziv parcele: Okrajci i Buranovac
Površina parcele: - m²
Vlasništvo: -
Opis lokacije: Dvije lokacije na susjednim brdima na ušću Oračkog u Talin
potok. U neposrednoj blizini nalazi se i pećina ali i dosta manjih polupećina
ispod brda Buranovac. U pećini je otkrivena i endemska vrsta daždevnjaka. Iz
pećine izvire i voda.

SLIKA – Prikaz lokacija gledano iz ptičije perspektive

 19. D. Brajković i P. Miracle: Middle 33. T. Fischer and others: Intra-
Korištena literatura palaeolithic and early Upper continental earthquake swarms in
palaeolithic subsistence practices West-Bohemia and Vogtland
1. Arheološki leksikon BiH (1979.)
at Vindija cave, Croatia (2013.)
2. K. Brunnacker i Đ. Basler: Položaj
20. A. Montet-White: Paleolithic 34. H. Hrvatović: Identifikacija i
sjevernobosanskog paleolitika u
Settlement Patterns in Northern procjena zemljotresa (2008.)
prirodnom ambijentu Wurmskog
Bosnia (1993.) 35. F. G. Fedele - Ecosystem Impact of
doba Jugoslavije (1967.)
21. E. Cristiani and others: Ornamental the Campanian Ignimbrite Eruption
3. Đ. Basler: Dvije paleolitske stanice
traditions in the Eastern Adriatic: (2001.)
u dolini rijeke Ukrine u sjevernoj
The Upper Palaeolithic and 36. W. J. Rink and others: New
Bosni (1967.)
Mesolithic personal adornments Radiometric Ages for the BH-1
4. Đ. Basler: Paleolitsko nalaziše Mala
from Vela Spila in Croatia (2014.) Hominin from Balanica, Serbia
gradina u Kulašima
22. P. Miracle: The Middle Paleolithic (2013.)
5. Đ. Basler: Arheološko nalazište
from Mujina Pecina, Dalmatia, 37. W. Roebroeks: Time for the Middle
Crkvina u Makljenovcu kod Doboja
Croatia (2008.) to Upper Paleolithic transition in
6. Đ. Basler: Neki problemi paleolitika
23. S. Vuković - lstraživanje Europe (2008.)
u sjevernoj Bosni (1980.)
paleolitskog lokaliteta špilja 38. M.F. Baumler: Core Reduction
7. Gigov: Palinološka analiza iz
Vilenica, Hrvatska (1963.) Sequences – An analyzes of blank
paleolitskog nalazista Visoko brdo
24. D.S. Strait and ohers: The Human production in the Middle
kod Lupljanice - severna Bosna
Fossil Record of Bulgaria and the Paleolithic of Nothern Bosnia,
(1973.)
Formulation of Biogeographic Yugoslavia (1987.)
8. L.S. Premo: Modeling effects of
Hypotheses (2016.) 39. L. S. Premo: Modeling effects of
local extinctions on culture change
25. I. Janković i drugi: Arheološka local extinctions on culture change
and diversity in the Paleolithic
istraživanja u Limskom kanalu and diversity in the Paleolithic
(2010.)
(2014. i 2015.) (2010.) / S.L. Kuhn: Culture and
9. S.L. Kuhn: Culture and biology in
26. D. Mihailović: Paleolit na biology in transition: Summary of
transition: Summary of findings
Centralnom Balkanu – Kulturne findings and conclusion (2010.)
and conclusion (2010.)
promene i populaciona kretanja
10. S. Ivanova: Cultural Differentiation
(2014.)
in the Middle Palaeolithic on the
27. G. Marriner and others:
Balkan (1979.)
Geoarchaeological reconnaissance
11. Đ. Janeković: Karta
of the Banja Luka and Doboj area
rasprostranjenosti prapora (1961.)
of northern Bosnia (2011.)
12. Đ. Mazalić: Glasnik Zemaljskog
28. I. Karavanić: Projekt “Kasni
muzeja u Sarajevu – posebno
musterijen na istočnom Jadranu
izdanje (1953.)
(2016.)
13. I. Jovanović i drugi: The Chipped
29. S.E. Pilaar Birch and P. Miracle:
Stone Industry from Rastusa Cave
Subsistence continuity, change,
(2014.)
and environmental adaptation at
14. D. Mihailović: Paleolithic and
the site of Nugljanska, Istria,
Mesolithic research in Central
Croatia (2015.)
Balkans (2014.)
30. I. Janković and others: The
15. G. Lengyel: Sagvar Upper
Importance of Croatian Pleistocene
Palaeolithic site in Hungar (2008.)
Hominin Finds in the Study of
16. I. Janković - Epigravettian Human
Human Evolution (2016.)
Remains and Artifacts from
31. Đ. Basler i drugi: Praistorija
Šandalja II, Istria, Croatia (2012.)
Jugoslovenskih zemalja: Paleolitsko
17. J. Šarić: Kremenac -
i mezolitsko doba (1979.)
Donjopaleolitsko nalazište (2013.)
32. T. Camelbeeck and M. Meghraoui:
18. I. Karavanić: Upper paleolithic
Geological and geophysical
occupation levels and late-
evidence for large palaeo-
occurring neandertal at Vindija
earthquakes with surface faulting
cave (Croatia) in the context of
in the Roer Graben (1997.)
Central Europe and the Balkans
(1995.)