Mozaik - Predstavlja umjetnost iji su sastavni dijelovi kockice (tesere) koje tvore cjelinu

izvedenu na osnovu skice ili nacrta.

Pod izradom mozaika se podrazumijeva postavlljanje kockica ili komadica razlicitog oblika
imaterijala (npr. kamen, staklo, mramor, keramika) na podlogu koja moze biti zidna, stropna ili
najee podna, koja je unaprijed pripremljena sa bukom , ljepilom ili smolom.
Na poetku izrade mozaika oni nisu bili ni stilski niti tehniki usavreni.
Njegova trajnost i znaaj ovilsila je o vjetini i iskustvu mozaiara
Mozaik je u izvedbenom smislu vrlo komplicirana likovna tehnika koja podrazumijeva timski
rad (raspodijeli se posao koji se izvode prema tano odreenim pravilima i jasno odreenom
redoslijedu poteza)
Historijat istraivanja mozaika u BiH moe se pratiti u dva perioda:
Period austrugarske vladavine (1878-1914) istraivani Stolac, Domavia i Ilida to predstavlja
prve otkrivene mozaike u BiH
Drugi period-znatno bogatiji-period poslije Drugog svijetskog rata.Velika sistemastka
istraivanja rimskih lokaliteta u Viiima (kod apljine), Paniku (kod Bilee), Putoviima
(kod Zenice), te nastavak istraivanja loklaiteta Ilida kod Sarajeva.
Najvei broj mozaika otkriven je na lokalitetima Viia i Panik.
Na polju istrivanja lokaliteta sa mozaicima najzaslunija je dr.Irma remonik, ija studija
publicirana 1984. godine predstavlja nezaobilaznu i neprevazienu referncu u ovom domenu.
Tehnika izrada mozaika
Najstariji podatak o izradi mozaika vezuje se za vladavinu cara Dioklecijana (284.-305) za
kojeg je napisan edictum de pretiis(ovim dokumentom se odreivala dnevnica umjetnika,
majstora i pomonih radnika)
Pictor imaginarius:-osmiljavao i slikao nacrt
Pictor parietarius: on uzimao nacrte od P. Imaginariusa te njegov nacrt i ideju prilagoavao i
poveavao u zadane gabarite.
Calcis coctor-mjeao materijal za podlogu
Lapidarius structor- pripremao materijal
Tessellarius- izvodio jednostavnije dijelove mozaika
Musavarius- izraivao kompliciranije dijelove mozaika
Sos iz Pergamona (2 st.s.e) jedan od najveih antikih umijetnika izumio je teseru i pronaao
nain izrade emblema.
Tesera- osnovni kostruktivni element mozaika (kvadratinog, pravougaonog, trougaonog, ili
nekog drugog oblika).Tesera nije vea od 2cm

Emblema- je umetak napravljen u radionici koji je zatim fiksirani i uokvirivan, te na kraju

postavljan u cjelinu poda.
Detaljan nain izrade mozaika nalazimo kod Plijnja starijeg i Vitruvija.
Poto se mozaik najee nalazio na podu, vie je bio izloen koritenju i gaenju zbog toga je
morao biti vrst, elastian, sa kvalitetnom izvedenom drenaom
Ovo se postizalo postavljanjem vie slojeva(najee 3):
Statumen-je bio nosivi i drenani
Radius- pravljen od vapna i lomljenig kamena
Nucleus-sastavljen od mljevene opeke i vapna.
Zavrni sloj pravljen je od mjeavine vapna i pucolana (vulkanski pepeo koji se mijeao sa
vapnom) i u njega se polagale tesere(kockice).
Nakon zavretka pod se fugirao smjesom mramornog brana , vapna i pijeska a potom brusio.
Vremenom su nastale razliite tehnike izrade podova, najzastupljenije su bile:
Pod od oblutaka (javio se IV st.s.e. zbog dostupnosti oblutaka one su se masovno koristile za
izradu mozaika (Grka,Engleska,Irska,panija, Portugal,Amerika,Kina)i izraivao se sve do
19st.
Pod od lomljene terakote-Najraniji primjerci su iz Kartage (period od IV do II st.s.e. datirani),
dobivali se mijeanjem keramikog otpada,crijepa i vapna.
Cementni pod- razliito dozirane smjese vapna pomijeanog sa pijeskom.Boje ovog poda
dobijale su se dodavanjem odreenih materijala kao to je mramorno brano, lomljena opeka
ili ugljena praina
Pod od opeke-za oblaganje terasa,dvorita i drugih prostorija.Najee podrazumijevalo oblik
riblje kosti razliito rezani geometrijski oblici koriteni su sve do kraja II st.s.e.
Pod od nepravilnih komada-pravljen od nepravilnih fragmenata kamena ili mramora koji su se
postavljali na cementu podlogu.Najvie se koristio od sredine II st.s.e pa sve do kraja I st.
Mramorni pod-ili podna intarzija, izraivan je od ploica ili komadia maramora razliite
veliine i motiva, floralnog, geometrijskog, ili figuralnog karaktera.
Pod od tesera- ovakva vrsta podnica podrazumijevala je sve vrste monokromnih i polikromnih
mozaika, koji su se pravili od kamenih ili mramornih tesera, povrine 2x2 cm.
Asarotos oikos nepospremljena soba- prema Plinju starijem ovu vrstu poda izumio je Sos iz
Pergamona u II st.s.e. i on se koristio u rimskim blagovaonicama (triklinijama)
Pod od pravokutnih tesera u stilu pletene koare-ovdje razlikujemo dvije vrste podnica:
1-ovdje spada pravokutne tesere poredane u grupama dvije po dvije ili tri po tri (opus
figlinum)
2-druga grupa izraivana je od monokromnih ili polikromnih tesera (opus pseudofiglinum).
Koriten ovaj metod od (II do I st.s.e. u Italiji).

Umjetniki podni mozaik -pod ovom vrsto podnice podrazumijevao se mozaik napravljen od
kamenih tesera u tehnici opus Tessellatum.Ova tehnika se izvodila slaganjem mozaikih
dijelia kvadratne povrine,dimenzija najee 1x1 cm, sa veoma malim razmakom
izmeu(tako da su fuge izmeu neprimjetne). Postepeno su se uvodili mozaiki paneli i
nepokretni pseudo-emblemati.
Od sredine I st se uvode i staklene tesere.
Nain polaganaj tesera
Prilikom izrade ant. Mozaika u prvom ili drugom sloju buke izvodila se skica sinopijumom
(bojeni pigment od zemljanog crvenkastog okera koji se korisitio za prenos nacrta grubih
kontura budueg mozaika).Ovaj metod sluio je kao radni vodi uz pomo kojeg su se
polagale tesere i razmjetali motivi na mozaiku koji je nastajao.
Rimski mozaici su bili zbijeniji i kompaktniji za razliku od starijih izvedbi.Pritom oni su bili
prenosivi , nakon postavljanja, oko njih su pravljeni jednostavni ornamentalni ukrasi.
Vremenom , zavisno od veliine, oblika i prvenstveno naina postavljenja tesera proizile su
razliite tehnike
Antiki mozik poznaje direktnu i indirektnu metodu:
1) Direktna-direktno postavljanje tesera u svjeu buku na pod (pri ovoj metodi se
odabere boja,veliina i nagib tesera, ovisno o izvoru svijetlosti).
2) Indirektna- umetanje emblemata koji su prethodno izraivani u radionici
Odstupanje i nepravilnosti su se javljali kod znatnog broja antikih mozaika koja ukazuju da
nsiu raeni direktnom metodom npr.Greke su se javljale kada se mozaik montirao u
dijrlovims, a to se nije moglo vidjeti sve do trenutaka kada se skidala tkanina sa lica mozaika
nakon postavljanja in situ. Tkoer greke su se javljale i prekrajanjem mozaika kako bi se
uklopili u prostoriju manjih dimenzija.
Vrste materijala
Na poetku mozaici su se izraivali od kamena (zbog njegove otpornosti, vrstoe i
postojanosti u svim vremenskim uslovima, pored ovog dobar je zbog poliranja i bruenja).
Najvei antiki kamenolomi nalazili su se u Grkoj, Maloj Aziji, Libiji, Egiptu, Maroku i
italiji.
Staklo kao materijal za izradu mozaikih povrina koristio se od IV st.s.e. na Levantu,Sirija,
Palestini, i junoj italiji.
U helenistikokm periodu Plinj stariji naziva viebojno mozaiko staklo imenom vitrum.
U rimu se od poetka I st. Poinje proizvoditi obojeno prozirno i neprozorno staklo, rezane u
kockice ili tapie i ono je sluilo za nijansiranje.

Najvee mozaike staklene intarzije naene naene su u blizini Korinta u rimskoj vili
nadomak Tarragone.
Keramika se u rimskom periodu koristila uglavnom u vidu samoskog porculana.
U izradi mozaika veliki znaaj se pridavao kvaliteti vezivne podloge (od njene kvalitete i
svojstava ovislia je dugovjenost mozaika).
Sumerani su upotrebljavali bitumensku smolu, Egipani gips, a Grci prirodnu smolu, a dok su
Rimljani iskoristili sva navedena iskustva dobili hidraulino vezivo nazvavi ga
cementum( smjesa gaenog vapna sa mljevenom opekom i pucolanom) ovu smjesu detaljno je
opisao Vitruvija u djelu De architectura (libri decem).
Historijat razvoja mozaike umjetnosti
Tehnika ukraavanja podova i zidova sitnim kockicama poznata je jo od prije 3000. god p.n.e.
Tako su u Mezopotamiji glinene polikromne unjie umetali u buku, tvorei razliite
geometrijske uzorke.
Neto kasnije javljaju se u Asiriji religiozni,ivotinjski i prikazi iz svakodnevnog ivota.Iz tog
perioda potiu impresivni primjerci inkrustacija u egipatskim grobnicama ili djelii ukrasnih
predmeta.
U prvom periodu rije je o intarziji u kamenu ili drvetu, dok se ukraavanje zidova i podova
javlja kasnije,
Nakon perzijske okupacije (546 god.) razvija se mozaik od oblutka (zbog svih karakteristik
koje oblutci daju) poeo se upotrebljavati u Pelli u V st.s.e.
U II st.s.e pronalaskom elemenata oblika kockica dovelo je do velikog preokreta u
proizvodnji mozaika.
Glavna sredita proizvodnje mozaika su gradovi : Pergamon,Delos,Aleksandrija i Sirakuza,pa
se poslije iri i po itavom Mediteranu .Osnovne promjene u procesu izrade u ovom periodu
vezane su za uvoenje novih materijala, prvenstveno staklenih pasta, takoer mijenaj se i
mjesto ugradnje mozaika (poinju se javljati i na zidovima) te se mijenja sa vremenom boja
pozadine od bijele preko plave prelazi u ton zlatne boje.
Plinj stariji nimalo ne sumnja da je mozaik izum Grka.
Iz dvorita mozaik postepeno prelazi u zatvorene kune prostorije, te se ire i na jaavne zgrade
i hramove.
Najstariji mozaik od oblutaka pronaen je u gradu Gordiji uTurskoj datirana u VIII st.s.e.
Napredak u razvoju mozaike umejtnosti dogaa se u vrijeme Aleksandar Makedonskog
(356.-323.).Aleksandar Makedonski daje pare tj. Finansira slavene umjetnika
(Lizip,Pamfil,Filofen) te pojedinim iz mlae generacije (Apolodor,Gnosis i drugima)
Poetkom IV st.s.e. obluci se sijeku na manje komade da bi se motivi na mozaicima to
preciznije prikau.
Najvaniji iskorak u izradi mozaika predstavlja izum tesere )opus quadratum), ova promjena
se zapoinje u helenistikom periodu.
Mozaik od oblutaka ostaje u upotrebi sve do I st.s.e. unato pojavljivanju tesere.
Zahvaljujui teserama poveana je palte boja, povrina postaje ravnija, mozaik je sve
precizniji u odnosu na umjetnikovu sliku
Glavna karaktersistika grko-helenistikih mozaika jeste da im je izgled podsjea na tepih.

Zbog uticaja slikarstva javljaju se i emblemi (manji centralni dijelovi koji se ugrauju u
sredinji dio mozaike povrine).Emblema je predstavljala nasjskuplji dio mozaika koji se
radio u radionici i in situ postavljen u prostoriji
Sredinji panel je pravljen od najfinijeg i najsitnijeg materijala.
Bordure su inile neto krupnije kockice, dok je ostatak mozaika oblagan komadiima
vapnenca ili mramora.
Ovo sev je dovelo donastanka novetehnike opus vermiculatum, ija je osnovna karakteristika
koritenje sitnih tesera veliine od 1 do 4 mm.Ovom tehnikom, uz pomo jednog ili vie
redova tesera, iscrtava se kontura, koja je u kontarastu u odnosu na pozadinu.
irom svijeta javlja se trend oponaanja ivota u Grkoj.Zbog mozaika i gostinske sobe
postaju vee i ukraavaju se ovom tehnikom od stropa do poda.
U rimskom periodu, prema pisanju Vitruvija , pored kiparstva i slikarstva , izrada mozaika
postaje sastavni dio arhitekture.
Najveu ulogu irenju ove umjetnosti su imali putujui mozaiari )sa sobom su nosili knjigu
uzoraka sa razliitim motivima koji su bili uzet sa razliitih predmeta vaza, arhitekture i sl.).
Umetanjem razliitih raznobojnih nepravilnih komadia mramora nastala je nova tehnika opus
segmentatum (ova metoda koristila je kombinaciju malih i velikih tesera za izradu
geometrijskih motiva).
Izrada mozaika kao vida umjetnikog izraaja moe se podijeliti na nekoliko hronolokih
faza: Republikasnko-helenistika, monokromna, cvjetna i polikromna.
Izvorno istonjaka tehnika opus setile poinje se u Rimu iriti poetkom I st.s.e. a posebno se
poinje cjeniti u doba Carstva.Ova metoda umjesto sitnih kockica-tesera, koriste krupnije
komade, namjenski oblikovane/sjeene.U ovoj tehnici upotrebljavan je materijal vapnenih
kriljaca, vulkanskog kamenja, keramike dok su u najveem broju sluajeva to bile viebojne
mramorne ploe iste debljine , koje su oblikovale jednostavne motive na principu kontrasta.
Naglim razvojem urbanih naselja u doba carstva raste i potreba za izradom mozaika.Zbog
lake izvedbe sve vise postaje popularan monokromni mozaik, koji nastaje ritmizacijom crnih
i bijelih tesera, pored toga jeftina je i bra.
GRCKA
O grkoj kulturi i njenom filozofsko religijskom pogledu na svijetu saznajemo iz Homerovih
epova VIlijade i Odiseje. Prizori iz njih bie nadahnue za mnoge umjetnike, ukljuujui i
slikare. Postupni razvoj grkog drutva, od plemeskih zajednica preko uloge puka i
aristokratije, dovesti e do osniavanja dva najvanija polisa u grkom svijetu, Atene kao
predvodnice demokratije te Sparte kao vojnike drave. Ove drave e uslijed mnogih faktora
tokom stoljea osnivati kolonije diljem sredozemnog mora. U prvom valu su to bile kolonije
na Crnom i marmornom moru, da bi u arhajskom periodu osnivali kolonije diljem
sredmozemnog mora (juzna Italija, sjeverna Afrika, Sicilija)te na Jadranskim

otocima,Korzici,juznoj Francuskoj i Iberijskom poluotoku. Mitoloko poimanje svijeta je

uvijek bilo u sri grkog naroda, jo od kretskog perioda. Oboavali su razne polubogove,
heroje, mitiloka bia, pa sve do vrhovih 12 bogova i boginja sa Olimpa.Najvie su se
prikazivale nimfe,Dioniz,Primigenija,Artemida, te junaci Ahilej Herkules, i dr. na mozaicima.
Hiljadugodinja tradicija usavravanja podnih obloka dovela je do stvaranja mozaika od
oblutaka. To su bili jednostavni urbani podovi, koji su sluili svojoj svrsi i nisu imali
umjetniku vrijednost. Plinije stariji je bio uvjeren da su mozaici grki izum. Mozaik od
oblutaka, praktian i jeftin, se iz kua iri na javne ustanove, hramove itd. Vremenom mozaici
od raznobojnih oblutaka postaju trend u bogatakim kuama, zamjenjujui orijentalne tepihe.
Najstariji mozaik iz osmog stoljeca BC od oblutaka(dimenzija 11x10m) otkriven je u
Frigijskom gradu Gordiju. Sastavljen je od ornamentalnih uglavnom nepravilnih uzoraka, ali i
od crvenih i bijelih kvadrata, pravokutnika, trokutova itd na crnoj podlozi. Poslije se u Olintu
izrauju figuralni motivi sa mitilokim prizorima.
Zanimljivo je pratiti razvoj mozaika od V do I st. BC. U najstarijem periodu, mozaike je manji
od podne povrine i niju nuno simetrian, a i greke u kompoziciji su bile vrlo este. Grci su
puno panje poklanjali andronu koji je usko povezan sa Dionizijevim kultom, jedan od
najbolje ouvanih mozaike ovog tipa( inae oni lie na tepihe) je i onaj iz vile boice
Primigenije (V st.s.e), na mozaiku se nalazi prikaz Dioniza sa pratnjom(Tiasom) u dvopregu
kojeg vuku pantere, taj prizor je uokviren prikazom vinove loze,oko bordura prikazani su i
satiri,obredno rtvovanje jarica te Menade,a sve to na crnoj povrini.U istoj vili pronadjena su
jos dva mozaika 1.prikaz susreta izmedju Ahileja i njegove majke Tetide (iznad figur ima
natpis)2.dva satira nagnuta nad kiliksom u borduri se nalazi vinova loza.
Mozaike esto nisu izvodili profesionalci, to se vidi na primjeru mozaika koji prikazuje borbu
Bekrefonta(na pegazu) i Himere. Umjetnik je najvie panje posvetio sporednim ornamentima
( svastika, biljni ornament)koji se nalaze u okviru medaljona dok su konturne linije samih
likova nespretno izvedene, a taj sredinji prikaz je izveden od svijetlih oblutaka dok se ispod
figura nalazi crno plavoj podlozi, te predstavlja kontrast tamnijim ornamentima, Inspiracija za
ovaj mozaik su bili prizori sa grkog vaznog slikarstva (tamno svijetli kontrasti na vazama)
Mozaike nalazimo i na grkim otocima. Interesantan je feniki grad-kolonija
Mozia(trgovaka kolnija tekstila), na sjeverozapadnom dijelu Sicilije. Uticaj grkog vaznog
slikarstva na mozaike je vidljiv i ovdje u lokalnoj rimskoj vili, prikazn pantere i bika je i ovdje
izveden od svijetlih oblutaka, a same ivotinje su smjetene u etri tamna pravokutnika
odvojena bijelim oblucima. Na slian nain su prikazane i ivotinje u lovu na dvjema
mozaikim slikama, koje su se nalazile jedna pored druge, dok same ivotinje okviruju
raznovrsni meanderi (palmete, isprekidani)
Veliki procvat mozaici e doivjeti za vrijeme Aleksandra Makedonskog(356-323 p,n.e), on je
bio mecena mnogim umjetnicima, izmeu ostalog i Filofenu( iz Eretrie), koji je postao slavan
po velikoj zidnoj slici Bitka kod Isse koja se sauvala jer su je u mozaik preveli Rimljani.

Velianstven prinos mozaikoj umjetnosti dali su Gnosisova dva mozaika : Lov na lava i lov
na jelena. Figure nagih lovaca, jelena i psa svijetlih su tonova, sa baenom sjenom na tamnu
pozadinu, ime je dobijeno na vulemeno. Raznobojni obluci, iste veliine, oko 1 cm, su
postavljni bez veih fuga, figuralni dio mozaika uokviren je bujnim floralnim motivima .
Konturne linije su izvedene olovnim ploicama, a u borduri se nalazi meander vala. Ova dva
mozaika predstavlju jedan od najboljih radova tog vremena, sa mnotvom detalja.
Zbog potrebe za veim detaljima, obluci se tokom IV st. BC poinju rezati na manje dijelove.
Po arheolokim nalazima je utvreno da je mozaik od oblutaka bio eksluzivan i skupocjen rad.
U izradi mozaika je uestvovalo uvije vie osoba, a sama podloga je esto znala biti i do pola
metra debljine. Tesera ili oblikovana kockica se tada nije primjenjivalja jednostavno jer se taj
nacin izrade mozaika nije uklapao u tadanje poimanje likovne umjetnosti, tesera ce svoj
procvat dozivjeti u helenistikim razdoblju.
HELENIZAM
Grci kako su ih Rimljni nazvali su od davnina iskazivali svoju nadmo.
Heleni kako su Grci nazivali sebe ( od 8. st pr.n.e) a svoju zemlju Helada u pocetku
nisu imali toliko utjecaja na istocne civilizacijama ali jesu na Fenicane i
Makedonce koji su u potpunosti prihvatili njihovu kulturu. S obzirom na cvrste temelje koje su
udarili raznim skolama na mozaicima ce biti prikazani veliki filozofi i mislitelji poput Pitagore,
Sokrata, Platona, Demokrita i Aristotela.
- u Balbeku ( Sokrat i 7 mudraca)
- Pompejima ( Sokrat sa ucenicima)
- Galiji ( Aristotel, Sofoklo)
Ova kultura bi nestala da se nije rodio Aleksandar Makedonski(rodom iz Pellie), Aristotelov
ucenik koji je poveo Helene u osvajacke pohode(te na taj nacin povezao jos vise grcku sa
egiptom ,indijom,Perzijom idr) .Takodjer se zahvaljujuci Aleksandrovim osvajanjima prosirio
kult Mitre i Izide koji su poslije bili cesti motivi na mozaicima)
Helenizam kao opce drustveno gibanje pocinje smrcu Aleksandranu Velikog 323. pr.n.e
a zavrsava bitkom kod Akcija 31. pr. K.
Padom stare republike u Rimu, Oktavijan postaje samoprozvani car Augustus
Egipat postaje Rimskom provincijom kao sto je to postala i Grcka ( 146.)
Tada je pocelo pompozno sirenje helenizma na Zapad.
Aleksandrija osnovana 331. postaje zariste znanosti. Slavnu aleksandrijsku skolu odlikuje
kozmopolitizam u religiozni sinkretizam na temeljima neoplatonizma.
Vecina strucnjaka smatra Aleksandriju mjestom izuma mozaicke tehnike OPUS
TESSELLATUM (ovdje takodjer de pocinju sijeci oblutci na manje komade,Plinj Stariji kaze da
su u ovom periodu prozvodili i staklo).
Iz starijeg razdoblja ocuvan je prekrasan visebojni podni mozaik od oblutaka s
motivom broda u plovidbi kao i nesto mlai, veci i poznatiji kao MEDUZA.
Odavde se mozaik prosirio po cijelom helenistickom prostoru.(Nakon smrti Aleksandra,uticaj
helenizma se posebno primjeti na Siriji)

Prelaz o oblutka do tesere tekao je sporo uz mnoga eksperimentiranja.

Uprkos izumu tesere, mozaik od oblutaka zadrzao se do I st.p.n.e.
U pergamonskoj palaci Atalida pronadeni su fragmenti podnih mozaika izradenih u tehnici
opus tessellatum pri kojoj se koristilo plavo,zeleno te crveno staklo. Otkrice tesere ( grc.
tessares znaci 4, lat. tessera= kockica)
olaksava upotrebu samog materijala. Skola majstora Sosa iz Pergamona realistickog je
izraza, koristi Sirok spektar boja od prirodnog materijala(primjer ovme je mozaik sa prikazom
golubica tj njena kpopija koja se nalazila Hadrijanovoj vili 2 st.
Sos je osmislio ,,asaratos oikos'' tj. neprometni po u triklinijumu sa prikazom
otpadaka sa stola(polikromna izvedba,otpdaci su uradjeni tako da imaju sjenu na bijeloj
podlozi). U sirakuzi na Siciliji pronaeni su ostatci mozaika od oblutka
kao i jednostavni '' cementni'' pod izveden u opusu signinumu u Morgantini.
Prema izvorima iz literature porinut u more a zatim nestao, brod Sirakuza bio je krcat
Mozaicima(prikazi iz ilijade) koje je kralj Hijeron III poklonio kralju Ptolomeju III egiptskom.
Medu najstarije podove u opusu tessellatumu ubrajaju se oni pronadeni u Morgantini
(260-250 g.p.n.e). preteca te tehnike je cemetni ( crvenkasti) pod u opusu signinumu, kojim
su
se prekrivali podovi u manje reprezentativnim prostorijama.
Morganina je poznata po terakoti koj se koristila za pravokutne tesere redane poput pletene
kosare Izmedju njih su umetane nepravilne tesere(dva po dva) koje su tvorile jednostavni
geom. uzorak
u tehnici opus figlinum. Glavna karakteristika grcko-helenistickih podnih mozaika
je izgled koji podsjeca na tepih.Figuralni manji dio, emblema, je
najskuplji dio mozaika koji umjetnik izraduje u atelijeru a zalim se
postavlja ,,in situ"(i emblem nije uvijek centraliziran u mozaiku). Skice emblemata radili su
najbolji umjetnici sluzeci se sirokim
spektrom boja, nijans i sfumtura sto je utjecalo da se velicina tesera smanji na 1 mm.
tako je nastao novi nacin izvedbe tehnika opus vermiculatum(nju karakterisu teser velicin od1
do 4 mm).
lzvrsno ouvane mozaike, njih 354 nalazimo na opustjelu otoku Delosu ( SVeti otok),
mjesto roenja Apolona i Artemide.Nekada je bio vazna i bogata luka ciji su stanovnici
veliku paznju posvecivali izradi mozaika. Preovladavaju 2 motiva u mozaiku:
Delfin-povezan sa Apolonom i sa dionizom (simbol prporoda)
Pantera-simbol snage, spretnosti i okrutnosti boga Dioniza(najcesce je prikazano kako njega
vuku pantere)
U jednoj od prekrasnih helenistidkih kuca (kua maska) nalazi se
uveni mozaik- emblema Dioniz na Panteri iz ll st.p.n.e(pravljen od sitnih tesera, razlicitih
boja ,crna, bijela,zuta,crvena a bordura je uradjena u obliku vala), u manjoj sobi pronadjen je
mozaik sa plesacima sa maskama,flautistima okiceni vijencima.
I ostali mozaici su kvalitetno izvedeni pa moZemo spomenuti emblemu iz Tritonove
kuce sa motivom tritona i leteceg Erosa na tamnoj pozadini. U Kuci trozub, u impluviju
nalazi se efektan trodimenzionalni meandar i emblema sa prikazom delfina koji pliva preko
dijagonalno postavljenog sidra.Velika rozeta u kuci delfina okruzena je dekorativnim
koncentricnim krugovima, u uglovima su erosi koji jasu delfine sa atributima
hermesa,posejdona i dioniza Ocuvani su i zanimljivi primjerci izraeni u tehnici
opus scutulatum, na kojima trobojni rombovi u cik-ck liniji stvaraju dojam
trodimenzijalnosti. Posljednji su datirani
mozaici iz doba kada je otok 88 g.p.n.e, razorio okrutni pontski kralj
Mitridat Vl Eupator.

LEVANT
Obuhvata regiju uz istonu obalu Mediterana, smjetenu izmedu Egipta i Turske. Znacajna je
po staklarstvu u gradu Sidonu te novim oblikovanjem stakla, puhanje u kalup, pa se zbog toga
vrlo esto se u mozaicima javljaju komadii stakla kao nadopuna onim intenzivnijim bojama
kojih nema u mramoru.
lz rimskog doba ouvani su podni mozaici u Apameji,Shahbi, Eshmounu te najvie u Antiohiji.
Arheolokim istraivanjima otkriveno je oko 300 mozaika. Najprije datirani su iz prve
polovine I st. Na mozaicima iz tog razdoblja prikazani su grkimitoloki motovi
trodimenzionalno i iluzionistiki. Sve su to veliki figuralni paneli savrseno izvedeni.
Veliki figuralni panel predstavlja ,,Parisov sud" (115 god) danas izlozen u Louvreu, na kojem
je prikazana mitoloka scena ukojoj Hermes dolazi pitati mladog trojanskog princa Parisa
kojoj boici da pripadne zlatna jabuka. Pastoralni pejza sa ivotinja povezuje Parisovo
djetinjstvo i boicu Afroditu. Mozaik je izveden od minicioznih tesera(opus vermiculatum ). U
sredini panela dominiraju topli zemljani tonovi sa plavim akcentima na ukasto-bijeloj
pozadini.
Popularnost simpozija, koji su nekada prelazili mjeru, bila je dobra inspiracija za mitoloke
,,Pijanke Dioniza i Herkula" a jedan takav rad datiran od 50-115 god veliine. 183,5x186cm
krasio je pod triklinijumu. U pravokutnoj emblemi glavni motiv je u drugom planu a mrtva
priroda u prvom.
Helenistiki uticaj vidljiv je na podnom mozaiku sa motivom ,,Dvanaest mjeseci"(11Sgod).
Ouvani dio kompozicijski se sastoji od dvije krunice unutar kvadrata tako da je vanjska
krunica podijeljena u simbolinih 12 panela koji predstavljaju kalendar sa mjesecima.
Mozaik se nastavlja mitolokom scenom Oceana i Tetije koji su okrueni brojnim morskim
stvorenjima.
Na podruju Hame u Mariaminu pronaen je podni mozaik sa uoenim sjevernoafrikim
uticajima. To je posebno uocljivo na mozaiku ,,etiri godinja doba" iz rimske vile u Shahbi,
motiv je boica Geja koja u prisutnosti Plutosa nudi izobilje plodova godinjih doba Dionizu i
Arijadni.
U drugoj vili nadeni su mozaiki paneli sa geometrijskim motivima i glavama , emblematima
sa Orfejem i Zivotinjama, zatim,,Afroditino vjenanje sa Aresom" i ,,Tri gracije".
Prikazani su i drugi motivi sa putima i delfinima kao i emblema sa Oceanovm glavom.
Otkriveni su i mnogi drugi mozaici mitolokog sadraja i helenistickih motiva.
Od vaznijih mozaika mogu se izdvojiti oni sa prikazom godinjih doba iz Eshmouna sa
podetka lV st. Zatim u Sepforisu, su pronaeni prekrasni mozaici u ostatcima place iz 3 st.
Mozaik pronaen u trikliniju je veliki pravokutni panel koji prekriva gotovo cijeli pod. Paneli
pokazuju dionizijske scene, isprepreteno akantusovo lisce koje oblikuje medaljone uokviruje
centralni panel. U jednom od medaljona je portret prekrasne ene nazvane ,,Mona Liza iz
Galije" i tako dalje. Cesta dionizijska tema u spoju mita i realnosti je ovdje zablistala u
punome sjaju.
Na breuljcima iznad Antiohije nalazi se Dafne, bogato nalazite podnih mozaika helenistike
provincije, poznato po Konstantinovoj vili. Motivi godinjih doba se ne pojavljuju sluajno jer
boanstvo je trebalo udobrovoljiti.
I ovdje se preferiraju Dionizijski motivi. Odmjerenost u prikazivanju vidljiva je u tzv. Ktisis
mozaiku iz,,Kue Geje i godinjih doba" na kome je medaljon sa enskim poprsjem flankiran

grckim natpisom ukomponiran u geom i apstraktnu plohu. U borduri su prikazi flore, faune i
ptica. Po koncepciji mu je slina i ,,Glava Meduze" iz,,Kue crvenog poda".
Veliki Yakto mozaik iz V st. sa uobiajenom temom lova na divlje ivotinje zanimljiv je po
urbanim motivima. Bordure se kombiniraju te se uvode i bogati florealni motivi sa pticama i
glavama kao na mozaiku Hanolulu.

Skripta: Mozaici
Predmet: Antiki mozaici na tlu BiH
Autor skripte: Halid Lepan
Export u .PDF: Amar Tufo