Professional Documents
Culture Documents
Mozaici PDF
Mozaici PDF
Umjetniki podni mozaik -pod ovom vrsto podnice podrazumijevao se mozaik napravljen od
kamenih tesera u tehnici opus Tessellatum.Ova tehnika se izvodila slaganjem mozaikih
dijelia kvadratne povrine,dimenzija najee 1x1 cm, sa veoma malim razmakom
izmeu(tako da su fuge izmeu neprimjetne). Postepeno su se uvodili mozaiki paneli i
nepokretni pseudo-emblemati.
Od sredine I st se uvode i staklene tesere.
Nain polaganaj tesera
Prilikom izrade ant. Mozaika u prvom ili drugom sloju buke izvodila se skica sinopijumom
(bojeni pigment od zemljanog crvenkastog okera koji se korisitio za prenos nacrta grubih
kontura budueg mozaika).Ovaj metod sluio je kao radni vodi uz pomo kojeg su se
polagale tesere i razmjetali motivi na mozaiku koji je nastajao.
Rimski mozaici su bili zbijeniji i kompaktniji za razliku od starijih izvedbi.Pritom oni su bili
prenosivi , nakon postavljanja, oko njih su pravljeni jednostavni ornamentalni ukrasi.
Vremenom , zavisno od veliine, oblika i prvenstveno naina postavljenja tesera proizile su
razliite tehnike
Antiki mozik poznaje direktnu i indirektnu metodu:
1) Direktna-direktno postavljanje tesera u svjeu buku na pod (pri ovoj metodi se
odabere boja,veliina i nagib tesera, ovisno o izvoru svijetlosti).
2) Indirektna- umetanje emblemata koji su prethodno izraivani u radionici
Odstupanje i nepravilnosti su se javljali kod znatnog broja antikih mozaika koja ukazuju da
nsiu raeni direktnom metodom npr.Greke su se javljale kada se mozaik montirao u
dijrlovims, a to se nije moglo vidjeti sve do trenutaka kada se skidala tkanina sa lica mozaika
nakon postavljanja in situ. Tkoer greke su se javljale i prekrajanjem mozaika kako bi se
uklopili u prostoriju manjih dimenzija.
Vrste materijala
Na poetku mozaici su se izraivali od kamena (zbog njegove otpornosti, vrstoe i
postojanosti u svim vremenskim uslovima, pored ovog dobar je zbog poliranja i bruenja).
Najvei antiki kamenolomi nalazili su se u Grkoj, Maloj Aziji, Libiji, Egiptu, Maroku i
italiji.
Staklo kao materijal za izradu mozaikih povrina koristio se od IV st.s.e. na Levantu,Sirija,
Palestini, i junoj italiji.
U helenistikokm periodu Plinj stariji naziva viebojno mozaiko staklo imenom vitrum.
U rimu se od poetka I st. Poinje proizvoditi obojeno prozirno i neprozorno staklo, rezane u
kockice ili tapie i ono je sluilo za nijansiranje.
Najvee mozaike staklene intarzije naene naene su u blizini Korinta u rimskoj vili
nadomak Tarragone.
Keramika se u rimskom periodu koristila uglavnom u vidu samoskog porculana.
U izradi mozaika veliki znaaj se pridavao kvaliteti vezivne podloge (od njene kvalitete i
svojstava ovislia je dugovjenost mozaika).
Sumerani su upotrebljavali bitumensku smolu, Egipani gips, a Grci prirodnu smolu, a dok su
Rimljani iskoristili sva navedena iskustva dobili hidraulino vezivo nazvavi ga
cementum( smjesa gaenog vapna sa mljevenom opekom i pucolanom) ovu smjesu detaljno je
opisao Vitruvija u djelu De architectura (libri decem).
Historijat razvoja mozaike umjetnosti
Tehnika ukraavanja podova i zidova sitnim kockicama poznata je jo od prije 3000. god p.n.e.
Tako su u Mezopotamiji glinene polikromne unjie umetali u buku, tvorei razliite
geometrijske uzorke.
Neto kasnije javljaju se u Asiriji religiozni,ivotinjski i prikazi iz svakodnevnog ivota.Iz tog
perioda potiu impresivni primjerci inkrustacija u egipatskim grobnicama ili djelii ukrasnih
predmeta.
U prvom periodu rije je o intarziji u kamenu ili drvetu, dok se ukraavanje zidova i podova
javlja kasnije,
Nakon perzijske okupacije (546 god.) razvija se mozaik od oblutka (zbog svih karakteristik
koje oblutci daju) poeo se upotrebljavati u Pelli u V st.s.e.
U II st.s.e pronalaskom elemenata oblika kockica dovelo je do velikog preokreta u
proizvodnji mozaika.
Glavna sredita proizvodnje mozaika su gradovi : Pergamon,Delos,Aleksandrija i Sirakuza,pa
se poslije iri i po itavom Mediteranu .Osnovne promjene u procesu izrade u ovom periodu
vezane su za uvoenje novih materijala, prvenstveno staklenih pasta, takoer mijenaj se i
mjesto ugradnje mozaika (poinju se javljati i na zidovima) te se mijenja sa vremenom boja
pozadine od bijele preko plave prelazi u ton zlatne boje.
Plinj stariji nimalo ne sumnja da je mozaik izum Grka.
Iz dvorita mozaik postepeno prelazi u zatvorene kune prostorije, te se ire i na jaavne zgrade
i hramove.
Najstariji mozaik od oblutaka pronaen je u gradu Gordiji uTurskoj datirana u VIII st.s.e.
Napredak u razvoju mozaike umejtnosti dogaa se u vrijeme Aleksandar Makedonskog
(356.-323.).Aleksandar Makedonski daje pare tj. Finansira slavene umjetnika
(Lizip,Pamfil,Filofen) te pojedinim iz mlae generacije (Apolodor,Gnosis i drugima)
Poetkom IV st.s.e. obluci se sijeku na manje komade da bi se motivi na mozaicima to
preciznije prikau.
Najvaniji iskorak u izradi mozaika predstavlja izum tesere )opus quadratum), ova promjena
se zapoinje u helenistikom periodu.
Mozaik od oblutaka ostaje u upotrebi sve do I st.s.e. unato pojavljivanju tesere.
Zahvaljujui teserama poveana je palte boja, povrina postaje ravnija, mozaik je sve
precizniji u odnosu na umjetnikovu sliku
Glavna karaktersistika grko-helenistikih mozaika jeste da im je izgled podsjea na tepih.
Zbog uticaja slikarstva javljaju se i emblemi (manji centralni dijelovi koji se ugrauju u
sredinji dio mozaike povrine).Emblema je predstavljala nasjskuplji dio mozaika koji se
radio u radionici i in situ postavljen u prostoriji
Sredinji panel je pravljen od najfinijeg i najsitnijeg materijala.
Bordure su inile neto krupnije kockice, dok je ostatak mozaika oblagan komadiima
vapnenca ili mramora.
Ovo sev je dovelo donastanka novetehnike opus vermiculatum, ija je osnovna karakteristika
koritenje sitnih tesera veliine od 1 do 4 mm.Ovom tehnikom, uz pomo jednog ili vie
redova tesera, iscrtava se kontura, koja je u kontarastu u odnosu na pozadinu.
irom svijeta javlja se trend oponaanja ivota u Grkoj.Zbog mozaika i gostinske sobe
postaju vee i ukraavaju se ovom tehnikom od stropa do poda.
U rimskom periodu, prema pisanju Vitruvija , pored kiparstva i slikarstva , izrada mozaika
postaje sastavni dio arhitekture.
Najveu ulogu irenju ove umjetnosti su imali putujui mozaiari )sa sobom su nosili knjigu
uzoraka sa razliitim motivima koji su bili uzet sa razliitih predmeta vaza, arhitekture i sl.).
Umetanjem razliitih raznobojnih nepravilnih komadia mramora nastala je nova tehnika opus
segmentatum (ova metoda koristila je kombinaciju malih i velikih tesera za izradu
geometrijskih motiva).
Izrada mozaika kao vida umjetnikog izraaja moe se podijeliti na nekoliko hronolokih
faza: Republikasnko-helenistika, monokromna, cvjetna i polikromna.
Izvorno istonjaka tehnika opus setile poinje se u Rimu iriti poetkom I st.s.e. a posebno se
poinje cjeniti u doba Carstva.Ova metoda umjesto sitnih kockica-tesera, koriste krupnije
komade, namjenski oblikovane/sjeene.U ovoj tehnici upotrebljavan je materijal vapnenih
kriljaca, vulkanskog kamenja, keramike dok su u najveem broju sluajeva to bile viebojne
mramorne ploe iste debljine , koje su oblikovale jednostavne motive na principu kontrasta.
Naglim razvojem urbanih naselja u doba carstva raste i potreba za izradom mozaika.Zbog
lake izvedbe sve vise postaje popularan monokromni mozaik, koji nastaje ritmizacijom crnih
i bijelih tesera, pored toga jeftina je i bra.
GRCKA
O grkoj kulturi i njenom filozofsko religijskom pogledu na svijetu saznajemo iz Homerovih
epova VIlijade i Odiseje. Prizori iz njih bie nadahnue za mnoge umjetnike, ukljuujui i
slikare. Postupni razvoj grkog drutva, od plemeskih zajednica preko uloge puka i
aristokratije, dovesti e do osniavanja dva najvanija polisa u grkom svijetu, Atene kao
predvodnice demokratije te Sparte kao vojnike drave. Ove drave e uslijed mnogih faktora
tokom stoljea osnivati kolonije diljem sredozemnog mora. U prvom valu su to bile kolonije
na Crnom i marmornom moru, da bi u arhajskom periodu osnivali kolonije diljem
sredmozemnog mora (juzna Italija, sjeverna Afrika, Sicilija)te na Jadranskim
Velianstven prinos mozaikoj umjetnosti dali su Gnosisova dva mozaika : Lov na lava i lov
na jelena. Figure nagih lovaca, jelena i psa svijetlih su tonova, sa baenom sjenom na tamnu
pozadinu, ime je dobijeno na vulemeno. Raznobojni obluci, iste veliine, oko 1 cm, su
postavljni bez veih fuga, figuralni dio mozaika uokviren je bujnim floralnim motivima .
Konturne linije su izvedene olovnim ploicama, a u borduri se nalazi meander vala. Ova dva
mozaika predstavlju jedan od najboljih radova tog vremena, sa mnotvom detalja.
Zbog potrebe za veim detaljima, obluci se tokom IV st. BC poinju rezati na manje dijelove.
Po arheolokim nalazima je utvreno da je mozaik od oblutaka bio eksluzivan i skupocjen rad.
U izradi mozaika je uestvovalo uvije vie osoba, a sama podloga je esto znala biti i do pola
metra debljine. Tesera ili oblikovana kockica se tada nije primjenjivalja jednostavno jer se taj
nacin izrade mozaika nije uklapao u tadanje poimanje likovne umjetnosti, tesera ce svoj
procvat dozivjeti u helenistikim razdoblju.
HELENIZAM
Grci kako su ih Rimljni nazvali su od davnina iskazivali svoju nadmo.
Heleni kako su Grci nazivali sebe ( od 8. st pr.n.e) a svoju zemlju Helada u pocetku
nisu imali toliko utjecaja na istocne civilizacijama ali jesu na Fenicane i
Makedonce koji su u potpunosti prihvatili njihovu kulturu. S obzirom na cvrste temelje koje su
udarili raznim skolama na mozaicima ce biti prikazani veliki filozofi i mislitelji poput Pitagore,
Sokrata, Platona, Demokrita i Aristotela.
- u Balbeku ( Sokrat i 7 mudraca)
- Pompejima ( Sokrat sa ucenicima)
- Galiji ( Aristotel, Sofoklo)
Ova kultura bi nestala da se nije rodio Aleksandar Makedonski(rodom iz Pellie), Aristotelov
ucenik koji je poveo Helene u osvajacke pohode(te na taj nacin povezao jos vise grcku sa
egiptom ,indijom,Perzijom idr) .Takodjer se zahvaljujuci Aleksandrovim osvajanjima prosirio
kult Mitre i Izide koji su poslije bili cesti motivi na mozaicima)
Helenizam kao opce drustveno gibanje pocinje smrcu Aleksandranu Velikog 323. pr.n.e
a zavrsava bitkom kod Akcija 31. pr. K.
Padom stare republike u Rimu, Oktavijan postaje samoprozvani car Augustus
Egipat postaje Rimskom provincijom kao sto je to postala i Grcka ( 146.)
Tada je pocelo pompozno sirenje helenizma na Zapad.
Aleksandrija osnovana 331. postaje zariste znanosti. Slavnu aleksandrijsku skolu odlikuje
kozmopolitizam u religiozni sinkretizam na temeljima neoplatonizma.
Vecina strucnjaka smatra Aleksandriju mjestom izuma mozaicke tehnike OPUS
TESSELLATUM (ovdje takodjer de pocinju sijeci oblutci na manje komade,Plinj Stariji kaze da
su u ovom periodu prozvodili i staklo).
Iz starijeg razdoblja ocuvan je prekrasan visebojni podni mozaik od oblutaka s
motivom broda u plovidbi kao i nesto mlai, veci i poznatiji kao MEDUZA.
Odavde se mozaik prosirio po cijelom helenistickom prostoru.(Nakon smrti Aleksandra,uticaj
helenizma se posebno primjeti na Siriji)
LEVANT
Obuhvata regiju uz istonu obalu Mediterana, smjetenu izmedu Egipta i Turske. Znacajna je
po staklarstvu u gradu Sidonu te novim oblikovanjem stakla, puhanje u kalup, pa se zbog toga
vrlo esto se u mozaicima javljaju komadii stakla kao nadopuna onim intenzivnijim bojama
kojih nema u mramoru.
lz rimskog doba ouvani su podni mozaici u Apameji,Shahbi, Eshmounu te najvie u Antiohiji.
Arheolokim istraivanjima otkriveno je oko 300 mozaika. Najprije datirani su iz prve
polovine I st. Na mozaicima iz tog razdoblja prikazani su grkimitoloki motovi
trodimenzionalno i iluzionistiki. Sve su to veliki figuralni paneli savrseno izvedeni.
Veliki figuralni panel predstavlja ,,Parisov sud" (115 god) danas izlozen u Louvreu, na kojem
je prikazana mitoloka scena ukojoj Hermes dolazi pitati mladog trojanskog princa Parisa
kojoj boici da pripadne zlatna jabuka. Pastoralni pejza sa ivotinja povezuje Parisovo
djetinjstvo i boicu Afroditu. Mozaik je izveden od minicioznih tesera(opus vermiculatum ). U
sredini panela dominiraju topli zemljani tonovi sa plavim akcentima na ukasto-bijeloj
pozadini.
Popularnost simpozija, koji su nekada prelazili mjeru, bila je dobra inspiracija za mitoloke
,,Pijanke Dioniza i Herkula" a jedan takav rad datiran od 50-115 god veliine. 183,5x186cm
krasio je pod triklinijumu. U pravokutnoj emblemi glavni motiv je u drugom planu a mrtva
priroda u prvom.
Helenistiki uticaj vidljiv je na podnom mozaiku sa motivom ,,Dvanaest mjeseci"(11Sgod).
Ouvani dio kompozicijski se sastoji od dvije krunice unutar kvadrata tako da je vanjska
krunica podijeljena u simbolinih 12 panela koji predstavljaju kalendar sa mjesecima.
Mozaik se nastavlja mitolokom scenom Oceana i Tetije koji su okrueni brojnim morskim
stvorenjima.
Na podruju Hame u Mariaminu pronaen je podni mozaik sa uoenim sjevernoafrikim
uticajima. To je posebno uocljivo na mozaiku ,,etiri godinja doba" iz rimske vile u Shahbi,
motiv je boica Geja koja u prisutnosti Plutosa nudi izobilje plodova godinjih doba Dionizu i
Arijadni.
U drugoj vili nadeni su mozaiki paneli sa geometrijskim motivima i glavama , emblematima
sa Orfejem i Zivotinjama, zatim,,Afroditino vjenanje sa Aresom" i ,,Tri gracije".
Prikazani su i drugi motivi sa putima i delfinima kao i emblema sa Oceanovm glavom.
Otkriveni su i mnogi drugi mozaici mitolokog sadraja i helenistickih motiva.
Od vaznijih mozaika mogu se izdvojiti oni sa prikazom godinjih doba iz Eshmouna sa
podetka lV st. Zatim u Sepforisu, su pronaeni prekrasni mozaici u ostatcima place iz 3 st.
Mozaik pronaen u trikliniju je veliki pravokutni panel koji prekriva gotovo cijeli pod. Paneli
pokazuju dionizijske scene, isprepreteno akantusovo lisce koje oblikuje medaljone uokviruje
centralni panel. U jednom od medaljona je portret prekrasne ene nazvane ,,Mona Liza iz
Galije" i tako dalje. Cesta dionizijska tema u spoju mita i realnosti je ovdje zablistala u
punome sjaju.
Na breuljcima iznad Antiohije nalazi se Dafne, bogato nalazite podnih mozaika helenistike
provincije, poznato po Konstantinovoj vili. Motivi godinjih doba se ne pojavljuju sluajno jer
boanstvo je trebalo udobrovoljiti.
I ovdje se preferiraju Dionizijski motivi. Odmjerenost u prikazivanju vidljiva je u tzv. Ktisis
mozaiku iz,,Kue Geje i godinjih doba" na kome je medaljon sa enskim poprsjem flankiran
grckim natpisom ukomponiran u geom i apstraktnu plohu. U borduri su prikazi flore, faune i
ptica. Po koncepciji mu je slina i ,,Glava Meduze" iz,,Kue crvenog poda".
Veliki Yakto mozaik iz V st. sa uobiajenom temom lova na divlje ivotinje zanimljiv je po
urbanim motivima. Bordure se kombiniraju te se uvode i bogati florealni motivi sa pticama i
glavama kao na mozaiku Hanolulu.
Skripta: Mozaici
Predmet: Antiki mozaici na tlu BiH
Autor skripte: Halid Lepan
Export u .PDF: Amar Tufo