FINANSIJSKA MATEMATIKA

Finansijska matematika je grana primjenjene matematike, koja se bavi prouavanjem

matematikih problema u primjeni sloene kamate u privrednoj i drutvenoj aktivnosti.
Njen osnovni princip je princip ekvivalencije.
Vrijednost uplata = vrijednost buduih isplata u istom trenutku. Ova se jednakost matematiki
ostvaruje metodom prolongacije ili metodom diskontovanja.
Prosta i sloena kamata
1. Ako se plaanje kamate ugovori tako da se kao elemenat rauna uzima iskljuivo ista
glavnica, bez obzira na vrijeme trajanja ovog odnosa, onda je rije o prostoj
(jednostavnoj) kamati.
2. Ako se plaanje kamate ugovori tako da se kamata svaki put rauna od uveane
glavnice, onda je rije o sloenoj kamati. Vremenska jedinica za koju se obraunava
kamata moe se nazvati obraunskim periodom / periodom ukamaenja / periodom
kapitalisanja.
Kamata se obraunava na kraju ili na poetku obraunskog perioda.
Na kraju
kamata se rauna unazad ili dekurzivno
Na poetku
kamata se rauna unaprijed ili anticipativno
Razlika izmeu dekurzivnog i anticipativnog naina raunanja kamate je u tome to korisnik
zajma kod anticipativnog raunanja kamate efektivno ne prima iznos na koji je potpisao
dokument o dugu, ve umanjeni iznos poto se kamata, iz platno-tehnikih razloga, naplauje
obustavom.
Na osnovu godinje stope moe se izraunati stopa za niu vremensku jedinicu. Ako se broj
takvih jedinica u jednoj godini obiljei sa m vidi se da je stopa za m-ti dio godine p/m. Na
ovaj nain izraunata stopa koja se obiljeava sa p' naziva se relativna kamatna stopa.

Elementi rauna vezani za jednu glavnicu

Konana vrijednost je suma poetne vrijednosti, kojom se ulazi u ciklus kontinuiranog
ukamaivanja i kamate.
r - dekurzivni kamatni faktor
I tablice
Faktori prve tablice predstavljau dekurzivne kamatne faktore i njihove stepene. I tablice
sadre faktore koji pokazuju na koji e iznos narasti 1 jedinica nakon n obraunskih
perioda uz dekurzivnu kamatnu stopu p. Zbog toga se ovaj faktor moe nazvati
akumulacionim faktorom.
Poetna vrijednost je razlika izmeu konane vrijednosti i kamate.
1/r = v diskontni kamatni faktor
II tablice
Faktori druge tablice predstavljaju diskontne kamatne faktore i njihove stepene.
II tablice predstavljaju brojeve koji govore koliko treba uplatiti danas da bi se nakon n
obraunskih perioda imala 1 jedinica.
Prilikom planiranja sredstava za izgradnju raznih objekata i prilikom definitivnog utvrivanja
iznosa potrebnih sredstava potrebno je izraunati interkalarnu kamatu. Interkalarna kamata
je kamata koja se plaa na investicione zajmove u fazi njihovog koritenja. Dvije su podjele
interkalarne kamate:
1. odgoena (obraunava se polugodinje)

2. umetnuta (javlja se u toku odreenog perioda kada je obraun kamata ei od

efektivnog plaanja anuiteta)
1. planska (obraunava se polugodinje)
2. stvarna (rauna se kada su nam elementi kredita poznati)
Relativna i konformna (ekvivalentna) kamatna stopa
Relativna k.s. p'=p/m, uz ee obraunavanje daje vie kamate.
Konformna k.s. je k.s. koja uz ee obraunavanje daje kamatu koju daje godinja stopa
uz godinji obraun.
Rezultati pokazuju da povjeriocu odgovara ee, a duniku rjee obraunavanje kamate.
Srednji rok- vie dugovanja ili potraivanja razliitih rokova mogu se spojiti i realizovati u
jednom iznosu. Srednji rok je dan realizacije fin. obaveza prema izmjenjenim uslovima
ugovora.
Srednja kamatna stopa- kada se govori o srednjoj kamatnoj stopi misli se na stopu kojom se
moe zamijeniti vie stopa bez izmjene ukupnog iznosa kamate.

Raun uloga
U smislu finans. mat, ulozi su uplate koje se vre privremeno u jednakim iznosima , odnosno
iznosima koji rastu ili opadaju po nekom matematskom zakonu. Karakteristike uloga:
1. ulaganje se vri u odreenom vremenskom intervalu (konanom)
2. ulaganje se vri u jednakim vremenskim intervalima
3. ulozi su meusobno jednaki ili je njihov varijabilitet utemeljen na aritmetikoj ili
geometrijskoj progresiji.
Ulozi mogu biti anticipativni ili dekurzivni. Period ulaganja i period obrauna kamate mogu
biti isti ili razliiti jer se moe ulagati i ee i rjee od obraunavanja kamate.
Uplaeni ulozi mogu se realizovati na dan posljednje uplate, odnosno jedan period kasnije, to
su neposredne realizacije ili po isteku dva ili vie perioda, a to su ulozi odgoene
realizacije. Kod rauna uloga osnovna jedinica mjere jeste interval ulaganja.
Konana vrijednost uloga je zbir poloenih uloga i kamate koju ulaga prima.
Jednaki ulozi-period ulaganja i obrauna kamata isti
Ulozi su anticipativni ako se svaki, pa i posljednji, ukljuuje u konanu vrijednost sa
odgovarajuom kamatom. Ulozi su dekurzivni, ako se posljednji ulog ukljuuje u konanu
vrijednost neukamaen, to znai u svom istom iznosu.
III tablice
Faktori III tablice sloenih kamata predstavljaju zbirove faktora I tablica sloenih kamata.
Faktori III tablice predstavljaju konane vrijednosti n uloga od 1 jedinice jedan period nakon
posljednje uplate. To zani, faktori III tablice sloenih kamata predstavljaju brojeve koji nam
pokazuju na koji e iznos narasti n jednakih anticipativnih uloga od po 1 jedinicu jedan period
ulaganja nakon posljednje uplate, pod uvjetom da su periodi ulaganja i periodi obrauna
kamata isti.
Jednaki ulozi- ulaganje ee od obrauna kamata
Za ovaj model uloga karakteristino je da su svi ulozi jednaki i da su periodi ulaganja i periodi
obraunavanja kamata nepodudarni. U toku godinjeg obrauna npr. moe biti poloeno vie
uloga, 2 ako je ulaganje polugodinje. Broj uloga u toku jednog obraunskog perioda se
obiljeava sa m. Iako periodi ulaganja i periodi obraunavanja kamate stvarno nisu jednaki

oni se mogu izjednaiti u postupku izraunavanja elemenata pod uslovom da se koristi

ekvivalentna kamatna stopa (c)
Jednaki ulozi- ulaganje rjee od obrauna kamata
Ovaj model uloga karakteristian je po tome to se u okviru jednog perioda ulaganja npr. 1
godina, pojavljuje vie obraunskih perioda, 2 ako je obraunski period 6 mjeseci, 4 ako se
kamata obraunavala tromjeseno itd.
Iznosi uloga predstavljaju aritmetiku progresiju
Ovdje je rije o promjenljivim ulozima koji rasu ili opadaju po aritmetikoj progresiji.
Iznosi uloga predstavljaju geometrijsku progresiju
Ulozi formiraju geometrijsku progresiju ako je kolinik dva vremenski sukcesivna uloga
neprekidno isti. Ulozi rastu po geometrijskoj progresiji ako je npr. prvi ulog 100, drugi 200,
trei 400, itd.
Iznos uloga se moe izraunati ako su poznati konana vrijednost, broj uloga i kamatna stopa.
Kamatna stopa se moe izraunati ako su poznati konana vrijednost, iznos jednog uloga i
broj uloga. Iznos kamata predstavlja iznos akumulirane kamate od dana uplate prvog uloga do
dana realizacije. To je razlika izmeu konane vrijednosti uloga i zbira njihovih iznosa.

Raun rente
U smislu finansijske matematike rente su periodine isplate koje trebaju ispunjavati
kumulativnosti uplata.
1. jednaki iznosi ( ili iznosi iji varijabilitet poiva na aritmetikoj ili geometrijskoj
progresiji)
2. to su iznosi ija je isplata u jednakim vremenskim intervalima
3. to je, u principu, ogranieni broj isplata, osim pojedinih izuzetaka kada su te isplate
vremenski neograniene (vjena renta)
Prema duini vremena primanja renta imamo:
- privremene (temporalne)
- doivotne (line)
- vjene
Prema danu dospjea prve rente:
- neposredne ( ako isplata poinje na dan uplate na osnovu koje se ona
prima ili krajem prvog perioda primanja rente
- odgoene (ako isplata poinje dva ili vie perioda nakon uplate)
Imamo jo:
- anticipativne
- dekurzivne
Prema iznosima u kojima se realizuju rente mogu biti:
- jednake
- promjenljive
Rente se mogu isplaivati samo onda ako je prethodno izvrena neka uplata koja je
namjenjena za periodine isplate (rente). Sredstva za periodine isplate formiraju se na 2
osnovna naina:
a) polaganjem vie uplata
b) polaganjem jedne uplate
Jednokratna uplata za periodine isplate naziva se MIZA MIZA je jednaka vrijednosti svih
buduih renti (isplata) tog dana, na odreeni dan. To je DISKONT. VRIJ. SVIH RENTI.
3

Jednake isplate- period isplata i obrauna kamata isti

IV tablice
Pomou faktora IV tablice diskontuje se istovremeno vie jednakih veliina. Zbir faktora II
tablice ine IV tablice. To je broj koji nam pokazuje koliko treba uplatiti danas da bismo u
toku narednih n perioda mogli primati rentu od po 1 jedinicu dekurzivno, pod uvjetom da su
periodi primanja renti i obrauna kamata isti.
Kod odgoenih isplata karakteristino je to to njihova realizacija poinje dva ili vie isplatnih
perioda nakon polaganja uplate. Osnovna mjerna (vremenska jedinica) je ciklus primanja
renti.
Jednake isplate- primanje ee od obraunavanja kamate
Sutina ovog modela renti je u tome to se u toku jednog obraunskog perioda renta prima
vie puta.
Jednake isplate- primanje rjee ob obraunavanja kamata
Ako se u jednom periodu primanja renti, odnosno isplate kamata obraunava n puta.
Isplata predstavlja aritmetiku progresiju
Ovo je jedan od modela promjenljivih periodinih isplata, odnosno renti, karakteristian po
tome to je sljedea isplata vea ili manja od prethodne za isti iznos.
Isplate predstavljaju geometrijsku progresiju
Ovo je model promjenljivih isplatau kojem je kolinik dvije vremenski sukcesivne isplate isti.
V tablice
V tablica sloenih kamata je reciprona vrijednost IV tablice i obrnuto. Faktor V tablice
predstavlja iznos koji se moe primiti n puta na osnovi uplate 1 novane jedinice, poevi
jedan period nakon uplate u vremenskom razmaku koji je jednak periodu obrauna kamate.
Za lice koje je primilo tu jednu jedinicu uz obavezu da vri periodine isplate, to je iznos
kojim e likvidirati obavezu u toku n perioda.
Vjena renta
Karakteristika vjene rente jeste neograniena trajnost toka isplata. Zbog toga ona ne moe
biti vezana za jedno fiziko lice, njeni korisnici mogu biti npr. djeije i kolske ustanove. Ova
renta se moe isplaivati vjeito samo onda kada je uplatom obezbjeena kamata koja je
jednaka iznosu rente. U tom se sluaju isplauje samo kamata, a uplata ostaje nenaeta.

Amortizacija zajma
Zajam- zbir otplata, zbir diskontovanih anuiteta
Finansijska matematika bavi se prouavanjem zajmova na koje se rauna kamata na kamatu.
Zajam se odobrava na osnovu ugovora koji zakljuuju davalac i korisnik zajma. Davalac
moe doznaiti zajam u jednom iznosu ili u obrocima (tranama) prema odvijanju radova. Za
vrijeme koritenja zajma, od dana doznake prve trane, pa do dana kada poinje redovno
vraanje zajma, korisnik plaa interkalarnu kamatu.
Zatezna kamata je kamata koju plaa korisnik kredita ako ne uplati dospjeli iznos u
ugovorenom roku. Za vrijeme prekoraenja roka, plaa se i redovna kamata. Dio zajma kojim
se zajam postepeno likvidira naziva se otplatom. Otplate mogu biti konstantno jednake,
jednake u serijama i promjenljive. Zajedno sa otplatom korisnik zajma plaa kamatu na iznos
neotplaenog duga. Zbir otplate i kamata naziva se anuitet.

Prema tome, otplatom se postepeno likvidira osnovni dug, ukljuujui i interkalarnu kamatu,
ako nije ranije plaena, a anuitetom ukupna obaveza korisnika zajma.
Imamo dvije vrste zajma:
1. modeli s primarno datim otplatama
2. modeli s primarno datim anuitetima
Amortizacioni plan je pregled koji pokazuje kako se kreu ostatak duga, otplata, kamata i
anuitet u toku otplaivanja zajma. On je za korisnika zajma pregled iznosa i rokova njegovih
obaveza, a za davaoca plan priliva sredstava od datih zajmova i kamate na ta sredstva.
Amortizacija zajma sa primarno datim otplatama
Prvo se rauna otplata, a zatim anuitet.
Konstantno jednake otplate, anuitetski i obraunski periodi jednaki
Plan treba kontrolisati i u toku izrade (tekua kontrola) i kada bude izraen (konana
kontrola). Konana kontrola se zasniva na zbirovima pojedinih kolona plana.
Korisnik i davalac zajma mogu ugovoriti da se u jednom anuitetskom periodu kamata
obraunava m puta, ali da se efektivno plati zajedno s otplatom. Zahvaljujui raunu kamata
na kamatu, obraunski period izjednaava se, sutinski, s anuitetskim periodom. Tada je
anuitet zbir otplate, redovne kamate i kamate na kamatu, koja se ovdje naziva interkalarnom
kamatom.
Otplate rastu (opadaju) po aritmetikoj progresiji kada razlika izmeu dvije vremenski
sukcesivne otplate neprekidno ostaje ista.
Otplate rastu ( opadaju) po geometrijeskoj progresiji ako u toku amortizacije kolinik
izmeu dvije vremenski sukcesivne otplate ostaje isti.
Amortizacija zajma s primarno datim anuitetima
Zajednika karakteristika ovih modela amortizacije je u tome to se izrada amortizacionog
plana zapoinje izraunavanjem anuiteta. Zajam je zbir diskontiranih anuiteta. Anuiteti
mogu biti jednaki ili promjenljivi.
Konstantno jednaki anuiteti- anuiteti se plaaju dekurzivno
Kod medela amortizacije sa primarno datim anuitetima sve formule koje su vrijedile za raun
renti vrijede i za raun zajmova. Anuitet i renta su isto, samo to dunik i povjerilac mijenjaju
mjesta. Ostatak duga je diskontovana vrijednost na njegov rok. Otplata je razlika anuiteta i
kamate. Posljednja otplata je jednaka posljednjen ostatku duga.
Konstantno jednaki anuiteti- anuiteti se plaaju anticipativno
Kada se anuiteti plaaju anticipativno, pri dekurzivnom raunanju kamate, prvi anuitet se
plaa u momentu doznake zajma i upotrebljava iskljuivo za otplatu.
Zaokrugljeni anuiteti
Stepen zaokrugljenja zavisi, u prvom redu, od vrijednosti valutne jedinice. Zaokrugljivanje
anuiteta nalau razlozi administracije zajma kako bi se jednostavnije vrili obrauni i
plaanje, ili pak razlozi finansijske prirode kada korisnik zajma istie koliki anuitet moe
prihvatiti. Taj se cilj moe ostavriti na vie naina:
a) anuitet se izraava postotkom kojim se obezbjeuje eljeni stepen zaokrugljivanja
b) neposrednim isticanjem iznosa anuiteta
c) ugovaranjem kako treba zaokruiti anuitet primjenom faktora V tablice
Posljednji anuitet nije poznat, pa se ne moe izvesti kao razlika izmeu anuiteta i kamate.
Posljednji anuitet se jo zove krnji auitet.
Anuiteti konstantno rastu ( opadaju) po aritmetikoj progresiji
5

Zajam se amortizuje anuitetima koji konstantno rastu (opadaju) po aritmetikoj progresiji ako
je razlika izmeu ova dva sukcesivna anuiteta ista.
Anuiteti konstantno rastu ( opadaju) po geometrijskoj progresiji
Amortizacija zajma anuitetima koji konstantno rastu (opadaju) po geometrijskoj progresiji je
model amortizacije karakteristian po tome to je kolinik dva vremenska sukcesivna anuiteta
neprekidno isti. Ako je zajam dat jedankim anuitetima tada otplate rastu geometrijskom
progresijom za kamatnu stopu.
Polugodinji naizmjenino jednaki anuiteti s polugodinjim obraunavanjem kamate
Sutina je u tome da se javlja u svakoj godini jedan anuitet od, recimo a i jedan od aq
valutnih jedinica. Podeavanjem faktora q, koji moe biti vei ili manji od 1, prema
finansijskim mogunostima korisnika zajma postiglo bi se da njegove obaveze za njega budu
snoljivije.
Anuiteti konstantno jednaki; anuitetski period krai od perioda efektivnog plaanja
kamate
Ovdje anuitetski period i period efektivnog plaanja kamate nisu jednaki. U toku perioda
efektivnog plaanja kamate polau se dva ili vie anuiteta. Ovdje se anuiteti nazivaju
ispodgodinjim ili parcijalnim anuitetima. Nepodudarnost perioda moe se neutralisati
primjenom ekvivalentne kamatne stope. Finansijski i matematiki ovaj model odgovara renti
koja se prima ee od obraunavanja kamate.
Anuiteti konstantno jednaki; obraunski period krai od otplatnog , kamata se efektivno
plaa s otplatom
U toku jednog otplatnog perioda kamata se obraunava i dospijeva za plaanje m puta, to
zani da je broj obraunskih perioda u amortizacionom ciklusu mn.
Kamata se moe ugovoriti za obraunski ili anuitetski period.
Ako je ugovoreno za anuitetski period kamata se obraunava pomou relativne kamatne
stope.
Meutim, svaka se kamata plaa u svom roku. One se efektivno plaaju na dan roka
otplate,tako da se jedino m-ta kamata plaa na dan svog dospjea.
Na dospjele, a ne neiplaene kamate plaa se takoer kamata zbog ega se u anuitetu
pojavljuje, pored i proste , jo i interkalarna kamata.

Zajmovi podijeljeni na obveznice

Za pribavljanje sredstava koriste se i zajmovi podijeljeni na obveznice. Zajam se dijeli na vie
manjih iznosa koje mogu da daju ne samo banke, ve i duga pravna i fizika lica. Na svaki
iznos zajma izdaje se OBVEZNICA. Obveznica je pismena isprava kojom se potvruje prijem
zajma i izjavljuje da e biti isplaen zajam i kamata po ugovorenoj kamatnoj stopi u
odreenim rokovima. Obveznice se emituju u okruglim iznosima.
Nominalni iznos na koji glasi obveznica naziva se APOENOM.
Obveznice se mogu emitovati upisivanjem ili prodajom na berzi.
Emisioni kurs je cijena po kojoj se nude nove obveznice. On moe biti jednak nominalnoj
cijeni ( kurs po paritetu) AL PARI, iznad nominalne cijene ( iznad pariteta) SUPER PARI,
ispod nominalne cijene ( kurs ispod pariteta) SUB PARI.
Obveznice se sastoje iz dva dijela:
u prvom dijelu ( obveznica u uem smislu) moraju biti sadrani svi bitni elementi
obveznice,
drugi dio ( talon) sastoji se od anuitetskih ili kamatnih kupona zavisno od toga
kako se obveznica amortizuje.

Obveznice se mogu isplaivati po nominali ( kako pie na obveznici ili na kuponu), iznad
nominale ( s aijom- dodatkom), i ispod nominale ( s disaijom s odbitkom).
Kamata se moe isplaivati svim imaocima obveznica u punom iznosu i u istom obliku.
Ovako uraen zajam se naziva obinim zajmom podijeljenim na obvezice.
Ponekad se ukupna kamata ili njen dio koristi za zgoditke koji se lutrijskim izvlaenjem dijele
na sve ili samo neke imaoce obveznica. U prvom je sluaju rije o beskamatnom lutrijskom
zajmu, a u drugom o lutrijskom zajmu s kamatom. Smisao lutrijskih zajmova je o tome da
se potencijalni povjerioci jae zainteresiraju za kupnju obveznica.
Jedan od naina koje zajmotrailac moe da koristi kada eli da lake daje zajam jeste da
izjavi da e amortizovane obveznice isplaivati iznad njihove nominalne vrijednosti. Razlika
izmeu stvarnog iznosa kojom dunik isplauje obveznicu i njenog nominalnog iznosa naziva
se AIJOM.
ANUITET je zbir otplate, kamate po ugovorenoj stopi i aije na amortizovane obveznice.
DISAIJA je razlika izmeu nominalnog iznosa kojim se obveznica stvarno isplauje.
ANUITET je zbir kamate i otplate umanjen za iznos disaije na obveznice koje se amortizuju
u istom periodu.
Amortizacija obveznica moe biti pomou:
a) kamatnih stopa
b) anuitetskih kupona (pored otplate, dunik plaa imaocu kamatu na neotplaeni dio
obveznice u ugovorenim rokovima)

Konverzija zajma
Promjena odredaba ugovora u toku amortizacije naziva se konverzijom. Dunik pribjegava
konverziji kada se promjene uslovi na tritu kapitala u tom pravcu da bi se tada zajam mogao
dobiti pod povoljnijim uslovima.
Konverzija zajma moe biti: prinudna i dobrovoljna. Prinudna konverzija se izvodi
jednostranom odlukom dunika. Konverzija je dobrovoljna ako je ugovorom predviena,
odnosno ako se izvodi na osnovu pristanka druge strane.
Konverzija zajma moe biti: direktna i indirektna.
Direktna konverzija ciljevi se postiu mijenjanjem bitnih elemenata ugovora
Indirektna konverzija mijenjanje beneficija koje je dunik dao povjeriocu
Konsolidacija je spajanje dva ili vie dugova u jedan, odnosno pretvaranje kratkoronog
duga u dugoroni.
Postupak izrade:
a) izraunavaju se svi bitni elementi kao da nee biti konverzije
b) kada se saznaju okolnosti za konverziju tada je neminovno izraunati ostatak duga na
dan kada poinje konverzija u primjeni
c) izraunavanje svih bitnih elemenata konverzije zajma pod novim okolnostima
proisteklih iz izmjenjenih okolnosti
ZAJAM JE ZBIR OTPLATA ILI DISKONTOVANIH ANUITETA!!!!!
LUTRIJSKI ZAJAM S KAMATOM
Izvuene obveznice koje sadre nominalni iznos treba oduzeti od broja obveznica koje sadre
zgoditak ( koje treba amortizovati) kako bi dobili one koje nemaju.