Hazim abanovi Knjievnost muslimana BIH

Muradnama Adnan Kadri

Dervi paa Bajezidagi

Dervi paa je jedan od osmanskih pjesnika 16. st koji je porijeklo sa podruij

dananje Bosne i Hercegovine tonije Hercegovine. Toan datum i godina roenja ovog
velikog pjesnika velikog vezira i bosanskog Beglerbega su nam nepoznati. Sve podatke
koje posjedujemo o njemu pronalazimo u njegovm dijelu muradanami u njegovom
vakufu i dijelima neki drugih pisaca tog doba kao to su Ibrahim Peevija i Hasan elebi
koji ga spominje u svom dijelu Tezkiri. U novije vrijeme ovogj pjesnika je otkrio Safet
beg Baagi. Ne znam tonu godinu njegovo roenja ali znamo da je roen u Mostaru u
mahali Podhum. Sin je uglednog Bajazadi age koji ga kao dijete za vrijeme sultana Selim
II predaje Ferhad begu u ademi oglann koji je bio zaduen za sakupljanje djece u
devirmi. Svojim dolaskom u Istambul u kojem jo praktiki vlada Mehmed paa
Sokolovi dobiva najbolje obrazovanje pa mu je jedan od uitelja i bio Ahmed sudi
Bonjak nakon to je zavrio svoje kolovanje u Atmejdanu primjenje je u dvorsku slubu
i ubrzo tu zbog svog poznvanja perzijskog jezika prevodi dijelo Binavija Sehnamu na
ijem e prevodu nastati njegovo jedino sauvano dijelo muradnama osim prevodilake
dijelatnosti Dervi je i pisao pjesme kojima je veliao sultana Mehmeda III zbog kojih ga
je sultan bogato darivao. Na dvoru je ak i postao veliki vezir pa pomogao da dijelo
Hasana Kjafia doe do sultana. Poslje smrti sultana on odlazi u natraga u Mostar pa ak i
jedno vrijeme biva bosanski beglerbeg. Ali je 1601 bio opozvan i zna se da je zimovao u
mostaru. Ali poto u to vrijeme bijesni rat u Ugarskoj pozvan je da sa s vojskom sudjeluje
u obrani Stolnog Biograda ali nakon njegovog odlaska taj grad pada U Habsburke ruke
ali ubrzo nakon toga je on pomogao Jemii Hasan pai velikom veziro da vrati taj grad u
osmanske ruke. Poslje ove bitke zajedno s Delala Hasan paom poznatim buntovnikom
iz Anadolije koji je u meuvremenu postao bosanski beglerbeg brani Budim gdje i
pogibaa radi ne sposbnosti drugih vojnih formacija koje su ga ostavile u okruenju na
otoku pored Budima na kojem je poginuo 1603 po nekim proraunam smatra se da je

imao oko 42 godine kada je poginuo. Sve podakte o njemu imamo iz njegovog dijela
Muradaname njegovog vakufa to jest damija mekteba i biblioteke to se tie njegove
porodice znamo da je imao sestru to nam je poznato iz pisama koji se danas uvaju u
DAD u dubrovniku dubrovaki trgovci je darivali i Fezvi Blagajac spominje da je
Dervie paa imao sine Ahmed bega koji je u poeziji ak bio i bolji od svog oca Dervia i