Professional Documents
Culture Documents
Rijadu-S-Salihin Jahija Ibn Šeref en Nevevi PDF
Rijadu-S-Salihin Jahija Ibn Šeref en Nevevi PDF
RIJADU - S - SALIHIN
Jahija ibn [eref en - Nevevi
(631. - 676. H.G.)
izbor:
prof. dr
dr.. Muhammed Mustafa el - Eazami
Naslov originala
Naslov prijevoda
Autor:
Izbor:
S arapskog preveli:
[erijatski recenzent:
Likovno - tehni~ki
urednik
Lektori:
DTP:
Tira`:
30 000
KNJIGA BROJ 2
Peto izdanje
BESPLATAN PRIMJERAK
Izdava~:
PREDGOVOR
Hvala Allahu koji pou~ava peru, koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu
koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: I doista, ovo je
pravi put moj, pa se njega dr`ite idruge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od
puta Njegova. (El - Enam, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: Reci: Zar su isti oni
koji znaju i oni koji ne znaju? (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli: Zato vjerujte
u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo. (Et - Tegabun, 8)
Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: Reci: Meni je,
doista, jasno ko je Gospodar moj (El - Enam, 57), na{eg Vjerovjesnika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve selleme.
Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja
vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.
U tradiciji se pominje: Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao
vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde. Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i
najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom. A
cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: D`ine i ljude stvorio sam samo zato
da Mi se klanjaju. (Ez - Zarijat, 56)
Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika
Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad,
ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u
ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje
islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona s prvom generacijom,
najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali
islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa,
povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ivot s onim {to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije
mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e
u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo?
U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ivimo s ovom
odabranom skupinom knjiga iz serije Biblioteka bosanske porodice, koju nudimo odraslom
i malom, mu{ku i ensku. Svako od njih moe zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je Allah
dao,oboruavaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla.
Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo
onaj ko je propao- veli Poslanik, a.s. Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete
pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet - veli Poslanik, a.s., tako|er.
Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim
djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju
djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom
nagradom. On ~uje dove i odaziva se.
Direktor Regionalnog ureda
Visokog saudijskog komiteta za Evropu
Naser b. Abdurrahman es - Saeed
NAPOMENA:
U ovom izdanju dodali smo 133 hadisa koji su preuzeti iz izdanja Organizacije islamskih
vakufa nakon korekcije njihovog prevoda. Radi lak{eg raspoznavanja dopunjenih hadisa,
ispred rednog broja svakog od ovih hadisa stavili smo sljede}i znak: (*). Na kraju svakog
hadisa dodali smo ime zbirke iz koje prenosi se i njegov stepen. Redni brojevi ostali su
podudarni originalu kojeg je pregledao ~uveni muhaddis [uaje el - Arnaut, tako da se veoma
lahko mogu provjeriti.
Allaha, d`.{., molimo da na{a djela budu isklju~ivo radi Njega, i da ova knjiga bude od
koristi islamu i muslimanima.
Izdava~
UMJESTO PREDGOVORA
Hvaljen neka je Uzvi{eni Allah, Koji nas je na pravi put izveo!
Mi ne bismo na pravom putu bili da nas Allah nije uputio. I neka je salavat i selam na
Allahovog Poslanika, Muhammeda, a.s., svjedoka i donosioca radosne vijesti, onoga koji
opominje i upu}uje da se u Allaha i Poslanika Njegova vjeruje.
Autor Rijadus-salihina, Ebu-Zekerija Jahja b. [eref en-Nevevi, jedan od najve}ih hadiskih
stru~njaka, ro|en je 631. godine, po hid`ri, u mjestu Neva, ju`no od Damaska. Kao mladi},
do{ao je u Damask, gdje se posve}uje studijama tefsira, hadisa i fikha. Napisao je vi{e djela
iz navedenih znanosti, od kojih izdvajamo Komentar Muslimova Sahiha, El-esmau vellugat, Revdatut-talibin, El-ezkar, Et-tibjan fi adabi hameletil-Kuran i Rijadus-salihin.
Svoje epohalno fikhsko djelo, El-med`mu, u kojem se neposredno koristi dokazima iz
Kurana i hadisa, upore|uje mi{ljenja mezheba i u~enjaka i odabire najispravniji stav na
osnovu svog vlastitog id`tihada, nije uspio zavr{iti. U tome ga je pretekla smrt, u 45. godini
`ivota, 676. godine, po hid`ri. Umro je u rodnom mjestu Nevi.
Bio je izuzetno obljubljen u narodu, a njegova djela su svesrdno prihva}ena i ocijenjena
kao veoma korisna i zna~ajna.
Rijadus-salihin (Vrtovi pobo`njaka) Nevevijevo je remek-djelo, za koje Mahmud etTahan, u svojoj knjizi Usulut-tahrid`, isti~e da bi ga trebala posjedovati svaka muslimanska
ku}a.
Na~in i postupak u izboru hadisa u ovom djelu, Nevevi je objasnio u uvodnom poglavlju,
rekav{i: Odlu~io sam sa~initi izbor vjerodostojnih hadisa koji }e obuhvatiti sve {to je potrebno
~ovjeku na putu prema ahiretu i {to }e mu priskrbiti lijepe odlike, unutra{nje i vanjske. Izbor
}e se sastojati od poglavlja o divnim obe}anjima i stra{nim prijetnjama, te raznovrsnim
adabima (na~inima `ivljenja) pobo`njaka: o asketizmu, du{evnim vje`bama, usavr{avanju
morala, ~i{}enju i lije~enju srca, ~uvanju i vra}anju sa stranputice ruku i nogu i ostalih
dijelova tijela (za{tita od grijeha), kao i mnoga druga uputstva pravim vjernicima. Obavezao
sam se da u ovom djelu spominjem samo vjerodostojne i jasne hadise, uz obavezno citiranje
poznatih zbirki vjerodostojnih hadisa u kojima se svaki hadis nalazi. Poglavlja }u otpo~injati
~asnim ajetima iz Kurani-kerima, a onome {to je potrebno vokalizirati ili objasniti neko
nejasno zna~enje, dodat }u najbitnije upozorenje. Kad na kraju nekog hadisa ka`em:
Muttefekun alejhi, to zna~i da ga prenose Buharija i Muslim.
Prema navedenom citatu, svi hadisi koji se nalaze u Rijadus-salihinu vjerodostojni su
(prihvatljivi), {to predstavlja posebnu vrijednost ovog djela, naro~ito ako se ima u vidu
spremnost mnogih koji se koriste hadisima da se pozovu na njih, ne obra}aju}i pa`nju na
njihovu vjerodostojnost, ili ih ocjenjuju}i po svom zdravom razumu, bez minimalne stru~nosti
za ocjenu vjerodostojnosti. Nerijetko se zna desiti da se odre|eni hadis prihvati ili odbije,
samo zato {to se nekome svi|a ili ne svi|a njegovo zna~enje, ili potvr|uje, ili negira ne~iji
stav. Pri tom se zanemaruju `estoke Poslanikove prijetnje onima koji izmi{ljaju (la`ne)
hadise, ili ih prenose znaju}i da su la`ni. U tom smislu, treba naglasiti da Rijadus-salihin
predstavlja bogatu riznicu vjerodostojnih hadisa, koji tretiraju izuzetno {irok tematski dijapazon
i na koje se, po pitanju vjerodostojnosti, uvijek mo`e osloniti.
Imaju}i u vidu izuzetan zna~aj ovog djela i nu`nost da se ono na|e u svakoj muslimanskoj
ku}i, jedan od najve}ih `ivih muhaddisa, El-Eazami, zamislio je projekat izdavanja Rijadussalihina na dvadeset pet svjetskih jezika, me|u koje je uvrstio i bosanski jezik. Za ovaj
projekat koristio je izdanje ovog djela u recenziji [uajba Arnauta i pridr`avao se njegovih
rednih brojeva kod numeriranja hadisa. Izostavio je odre|eni broj hadisa koji se ponavljaju,
kao i neka poglavlja koja vi{e uop}e nisu aktuelna (npr. propisi o osloba|anju robova, itd).
Me|utim, i pored toga, djelo nije izgubilo ni{ta od svog stvarnog sadr`aja i svoje vrijednosti,
uz napomenu da su redni brojevi ostali onako kako su bili u recenziji [uajba Arnauta, iz ~ega
je uo~ljivo koji su hadisi izostavljeni i iz kojih su poglavlja.
Molimo Uzvi{enog Allaha, d`.{., da da ovom djelu prijem me|u na{im bosanskim
muslimanima, kakav je do`ivjelo diljem islamskog svijeta.
Hasan ef. Maki}, prof.
12
Rijadu-s-salihin
5. Prenosi se od Ebu-Jezida Mana ibn Jezida ibn Ahnesa, r.a., (Man, njegov otac i
njegov djed bili su ashabi): Jedne prilike je moj otac Jezid izdvojio da podijeli kao sadaku
nekoliko zlatnika, te ih je stavio pored jednog ~ovjeka u d`amiji, a ja sam ih uzeo i do{ao
ku}i. On mi re~e: Tako mi Allaha, nisam ih imao namjeru tebi dati, na {to sam se ja po`alio
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, a on re~e: Tebi, o Jezidu, pripada ono {to
si naumio, a tebi, Mane, ono {to si uzeo.
(Buhari)
7. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Zaista, Allah ne gleda u va{a tijela, niti u va{e likove, nego gleda u va{a srca i va{a djela.
(Muslim)
8. Prenosi se da je Ebu-Musa el-E{ari rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, upitan je o ~ovjeku koji se bori da bi pokazao hrabrost, koji se bori radi slave svoga
plemena, koji se bori da bi ga drugi vidjeli - ko je od njih na Allahovom putu? Na to je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, odgovorio: Ko se bude borio za to da Allahova Rije~
(Zakon) bude iznad svega taj je na Allahovom putu.
(Muttefekun alejhi)
9. Ebu-Bekre Nufej ibn Haris es-Sekafi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, rekao: Kada se sukobe dva muslimana svojim sabljama, i ubica i ubijeni
}e u D`ehennem. Tada sam ja rekao (veli Ebu-Bekr): Allahov Poslani~e, za ubicu nam je
jasno, ali za{to ubijeni?
Poslanik tada re~e: Jer je i on nastojao ubiti onog drugog.
(Muttefekun alejhi)
10. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
^ovjekov namaz u d`emaatu vredniji je od njegovog namaza u privatnoj ku}i, ili du}anu u
kojem radi, za dvadeset i nekoliko stupnjeva. To je zbog toga {to, kada ~ovjek lijepo uzme
abdest i krene u d`amiju, sa isklju~ivom namjerom da klanja namaz u d`ematu, svakim
njegovim korakom pove}ava mu se po jedan stepen i bri{e po jedna pogre{ka, sve dok ne
u|e u d`amiju, a od momenta kada u nju u|e, on je u namazu sve dok je u d`amiji zbog
namaza. Svakog od vas meleki blagosiljaju dok god se nalazi na mjestu na kome je klanjao,
govore}i: Smiluj mu se, Allahu, oprosti mu i primi njegovo kajanje! Meleki to ~ine sve dok
~ovjek na tom mjestu nekog ne uznemiri ili izgubi abdest i time uznemiri meleke.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
13
11. Abdullah Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Allah, d`.{., odredio je dobra i lo{a djela, zatim to objasnio; pa ko bude odlu~io u~initi
dobro djelo, zatim ga ne u~ini (bude sprije~en), Allah mu to djelo u cijelosti upisuje kao da ga
je i u~inio, a ako odlu~i u~initi dobro djelo, pa ga i u~ini, Allah mu ga upisuje deset do sedam
stotina puta, pa ~ak i vi{e. A ako za`eli u~initi neko lo{e djelo, pa ga ne u~ini, Allah mu
upisuje jedno dobro djelo, a ako za`eli u~initi neko lo{e djelo, pa ga i u~ini, Allah mu upisuje
samo jedno lo{e djelo.
(Muttefekun alejhi)
12. Prenosi se da je Abdullah ibn Umer, r.a., rekao: ^uo sam Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, kada je ispri~ao slijede}e: Zaputila se trojica ljudi od prija{njih
naroda na dalek put, te ih zate~e no} pored jedne pe}ine, u koju u|o{e da bi u njoj preno}ili.
Me|utim, jedna stijena odroni se i potpuno zatvori ulaz u pe}inu. Oni tada jedan drugome
reko{e: Jedini na~in da se spasimo iz ove situacije je da zamolimo Allaha, d`.{., da ukloni
ovu stijenu zbog na{ih dobrih djela koje smo u~inili. Jedan od njih tada re~e: Allahu dragi,
ja sam imao stare i iznemogle roditelje i nikad nisam prije njih nahranio niti napojio svoju
djecu, niti svoju porodicu i sluge. Jednog dana tra`io sam bolju pa{u svome stadu, pa im
nisam do{ao na vrijeme, te sam ih, nakon {to sam im namuzao mlijeka i donio, na{ao da
spavaju. Nezgodno mi je bilo da ih probudim, ali i da prije njih nahranim i napojim svoju
porodicu i svoje robove, pa sam ~ekao sa sudom u svojoj ruci i gledao kada }e se sami
probuditi, i tako stajao sve do zore, a djeca su oko mojih nogu plakala od gladi. Zatim su se
probudili i popili svoj dio mlijeka. Dragi Allahu, ako sam ja to u~inio isklju~ivo radi Tebe, a ni
radi ~ega drugog, onda nam odmakni ovu stijenu sa vrata ove pe}ine u kojoj smo mi! Stijena
se malo maknu, ali ne toliko da bi mogli iza}i pored nje.
Drugi od njih re~e: Allahu dragi, ja sam imao jednu bli`nju rodicu, koju voljeh vi{e od
cijeloga svijeta, koju voljeh, (ka`e se u jednom drugom predanju - tako jako, kako to ljudi
samo vole `ene), pa sam je po`elio imati, ali ona mi to ne dopusti. Jedne godine, zavladala
je jaka glad, te mi ona do|e i zatra`i pomo}. Ja joj dadoh 120 zlatnika, ali pod uslovom da mi
se dopusti. Ona na to pristade, i kad sam joj se pribli`io (u drugom rivajetu: kad sam je
zagrlio, onako kako mu` zagrli svoju `enu u postelji), ona zaplaka i re~e: Boj se Allaha, i ne
raskidaj prsten moje nevinosti bespravno! Na to sam se ja odmakao od nje, iako mi je bila
najdra`a na svijetu, i ostavio joj zlato koje sam joj bio dao. Allahu dragi, ako sam ja to uradio
isklju~ivo radi Tebe, spasi nas ove na{e neda}e u kojoj se nalazimo!
Stijena se ponovo malo pomjeri, ali ne toliko da bi mogli iza}i.
Tre}i od njih re~e: Allahu dragi, ja sam dr`ao najamnike i svima sam odmah zaslu`enu
14
Rijadu-s-salihin
nagradu pla}ao, osim jednom ~ovjeku, koji je pobjegao s posla i oti{ao prije prijema svoje
pla}e. Ja sam tu njegovu pla}u po{teno ulo`io, tako da se njegov imetak namno`io. Nakon
izvjesnog vremena mi je do{ao i zatra`io svoju pla}u koja mu je ostala kod mene. Ja sam
mu na to odgovorio: Sve {to ispred sebe vidi{ od ovog blaga: deva, stoke, ovaca i robova,
tvoje je! On mi tada re~e: Robe Bo`iji, ne izigravaj se sa mnom! Ne izigravam se sa tobom,
rekoh mu ja, na {to je on uzeo sav taj imetak i otjerao ga, a da meni nije ni{ta ostavio. Allahu
dragi, ako sam ja to isklju~ivo radi Tebe u~inio, spasi nas ove na{e nevolje u kojoj se
nalazimo!
Stijena se tada potpuno pomjeri, te oni izi|o{e iz pe}ine i odo{e dalje.
(Muttefekun alejhi)
2. Tevba - pokajanje
Sva islamska ulema saglasna je da je pokajanje od svakog u~injenog grijeha stroga
du`nost. Ako se u~injeni grijeh odnosi samo na Allahov hakk, a ne povezuje se s pravom
nekog ~ovjeka, onda tevba ima tri uvjeta. Prvi je da odmah prestane sa ~injenjem tog
grijeha, drugi, da se srcem kaje zbog njegovog izvr{enja, i tre}i, da ~vrsto odlu~i da se
nikada vi{e ne}e vratiti tom grijehu. Ako jedan od ova tri {arta izostane, tevba nije ispravna.
A ako je, pak, grijeh u~injen nekom ~ovjeku, onda tevba ima ~etiri uvjeta: tri gore
navedena i da se dug vrati onome kome se du`no. Ako je dug imovinske prirode, onda se
o{te}enome mora vratiti njegov dug, a ako je prestup takav da povla~i ve}u sudsku kaznu,
kao {to je bi~evanje za potvoru nevinog, onda je du`an omogu}iti ispunjenje kazne nad njim,
ili zatra`iti oprost od doti~ne osobe, a ako se radi o uvredi jezikom (gibetu), du`an je zatra`iti
halal od osobe koju je uvrijedio.
Pokajanje je stroga du`nost od svih u~injenih grijeha, te ako se pokaje samo od pojedinih
grijeha, njegova tevba, kod sunnija (pristalica Pravog puta) va`i za te grijehe, a ostali ostaju
na njemu.
O obaveznosti pokajanja i klonjenja od grijeha postoje mnogi dokazi u Kuranu, Sunnetu
i saglasnosti cjelokupne islamske uleme (id`ma).
Allah, d`.{., ka`e:
... I pokajte se Allahu svi, o vjernici, da biste bili spa{eni! (En-Nur, 31)
I zatra`ite oprost od svoga Gospodara, zatim Mu se vratite! (pokajte se)
(Hud, 3)
O vjernici, iskreno se pokajte Allahu... (Et-Tahrim, 8)
13. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je
Rijadu-s-salihin
15
rekao: Tako mi Allaha, ja zatra`im oprost od Allaha, d`.{., i obratim Mu se tevbom vi{e od
sedamdeset puta dnevno.
(Buhari)
14. El-Egarr ibn Jesar el-Muzeni, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: O ljudi, obra}ajte se Allahu tevbom i tra`enjem oprosta! Zaista, ja tevbu
~inim stotinu puta na dan.
(Muslim)
15. Enes, ibn Malik el-Ensari, omiljeni sluga Poslanikov, pripovijeda da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Allah se vi{e obraduje pokajanju Njegova roba, nego {to
bi se neko od vas obradovao pronalasku svoje izgubljene deve u pustinji bez vode i plodova.
(Muttefekun alejhi)
U drugom Muslimovom rivajetu, stoji: Allah se vi{e obraduje tevbi Svoga roba, koji se
pokaje, nego {to bi to u~inio neko od vas kada bi putovao na devi kroz pustinju i ona mu
pobjegne, a na njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo tra`io i, izgubiv{i svaku nadu da }e je
prona}i, legao u hlad jednog drveta da se odmori, i u takvom stanju o~aja, odjedanput,
ugledao svoju devu u neposrednoj blizini njegovoj kako mirno stoji, te odmah sko~io i
uhvatio je za povodac i, od silne radosti, uzviknuo: Bo`e moj, Ti si moj rob, a ja sam tvoj
gospodar!, pogre{no se izraziv{i od silne radosti.
16. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Zaista, Allah, d`.{., dr`i Svoju ruku ispru`enom tokom cijele no}i, primaju}i
pokajanja onih koji su danju grije{ili, a danju pru`a ruku, primaju}i pokajanja onih koji su
no}u grije{ili, sve dok sunce ne iza|e sa zapada (kao jedan od predznaka kraja ovoga
svijeta).
(Muslim)
17. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Ko se pokaje prije nego {to sunce iza|e sa zapada, Allah }e primiti njegovo pokajanje.
(Muslim)
18. Abdullah ibn Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Zaista, Allah prima pokajanje Svoga roba, sve dok mu du{a ne stigne u njegovo grlo
(do posljednjeg daha).
(Tirmizi, hasen)
16
Rijadu-s-salihin
20. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Davno prije vas, bio je jedan ~ovjek koji je ubio 99 osoba, pa je upitao za naju~enijeg
~ovjeka na svijetu, te su ga uputili na jednog rahiba (isposnika). On ode do spomenutog
rahiba i ka`e mu da je ubio 99 osoba, pa ga onda upita, ima li za njega oprosta kod Allaha,
d`.{. Na to mu rahib re~e da za njega nema oprosta. ^ovjek se na to podi`e i ubi i rahiba i
napuni stotinu ubijenih.
Zatim je ponovo upitao za naju~enijeg ~ovjeka na svijetu, pa ga uputi{e na jednog
u~enjaka, kome je on oti{ao i ispri~ao da je ubio 100 osoba, a zatim ga upitao ima li za njega
takvog tevbe? U~enjak mu na to re~e: Svakako. Ko te spre~ava da u~ini{ tevbu?! Idi u tu
i tu zemlju, u njoj stanuju ljudi koji iskreno Allahu robuju, pa im se i ti pridru`i u njihovom
robovanju, i nipo{to se ne vra}aj u svoju sredinu, jer je ona pokvarena.
^ovjek se uputi ka toj zemlji, ali ga negdje na pola puta zadesi smrt. Oko njega nastade
spor izme|u meleka milosti i meleka kazne. Meleci milosti reko{e: On je do{ao kao
pokajnik od grijeha i srcem svojim okrenut prema Allahu!
Meleki kazne reko{e: On nikada nije u~inio ni jedno dobro djelo! Tada melecima sti`e
jedan drugi melek, u ljudskom liku, koga oni uze{e za sudiju da im presudi. Melek-sudija im
re~e: Izmjerite rastojanje izme|u jednog i drugog mjesta, pa kojem od njih bude bli`i, njemu
i pripada. Meleki izmjeri{e rastojanje i ustanovi{e da je bli`i zemlji kojoj je bio krenuo, te ga
uze{e meleki milosti.
U drugom, Buharijinom rivajetu, stoji: Bio je bli`i zemlji dobra samo za jedan pedalj, te je
zbog toga postao njen. A u slijede}em od Buharijinih rivajeta, stoji: Pa je Allah, d`.{.,
naredio zemlji dobra da se pribli`i, a zemlji grijeha da se udalji; zatim je naredio melecima da
izmjere razdaljinu izme|u njih. Meleki to uradi{e i na|o{e da je bli`i zemlji dobra samo za
jedan pedalj, te mu Allah, d`.{., oprosti njegove grijehe. A u jednom rivajetu ka`e se da se
on umiru}i poku{ao pribli`iti zemlji dobra, tako {to se posljednjom snagom nageo prema
zemlji dobra, te je to bio uzrok da joj je bio bli`i.
(Muttefekun alejhi)
23. Ibn-Abbas prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada
bi ~ovjek imao punu dolinu zlata, za`elio bi da ima dvije doline, a njegova usta ne}e ni{ta
napuniti do pra{ina, a Allah prima pokajanje od onog ko se pokaje.
(Muttefekun alejhi)
24. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Allah, d`.{., se smije dvojici ljudi koji se me|usobno bore, pa jedan drugog ubiju, a obojica
Rijadu-s-salihin
17
u|u u D`ennet. Jedan od njih se borio na Allahovom putu i poginuo, pa u{ao u D`ennet, a
njegovom se ubici Allah smiluje, pa primi islam; zatim i sam pogine kao {ehid, na Allahovom
putu.
(Muttefekun alejhi)
3. Sabur - strpljivost
Ka`e Allah, d`.{.:
O vjernici, budite strpljivi, budite izdr`ljivi... (Ali-Imran, 200)
Mi }emo vas svakako dovoditi u isku{enje, malo strahom i gladovanjem, i
time {to }ete gubiti imanja i `ivote, i ljetine. A ti obraduj strpljive. (El-Bekara,
155)
Samo oni koji budu strpljivi, bit }e bez ra~una nagra|eni. (Ez-Zumer, 10)
A onome koji se strpi i oprosti, to mu je zaista po`eljno (preporu~ljivo)
djelo. (E{-[ura, 43)
Tra`ite sebi pomo}i u strpljivosti i obavljanju namaza! Allah je doista na
strani strpljivih. (El-Bekara, 153)
Mi }emo vas provjeravati, sve dok ne uka`emo na borce i strpljive me|u
vama. (Muhammed, 31)
Jo{ je mnogo drugih ajeta koji govore o potrebi sabura i o njegovoj va`nosti.
25. Ebu-Malik el-Haris el-E{ari, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: ^istota (tjelesna i moralna) polovica je imana, zahvala Allahu (el-hamdu li
llahi) puni vjerniku mjerilo njegovih dobrih djela, veli~anje Allaha (subhanellahi) puni sve
izme|u nebesa i Zemlje, namaz je nur (svjetlost), sadaka je dokaz (vjere), sabur je sjaj, a
Kuran je dokaz za tebe, ili protiv tebe. Svaki ~ovjek, kada osvane, svoju du{u prodaje, pa
je otkupi (od kazne), ili je upropasti.
(Muslim)
26. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je jedna grupa ensarija, tra`ila od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, milostinju, pa im je on dao, zatim su ponovo tra`ili, a
on im opet dao {to su tra`ili, dok im nije sve podijelio {to je imao, a zatim im rekao: Sve {to
budem imao od dobra, ja }u vam podijeliti, i ni{ta od vas ne}u sakriti, ali ko tra`i i `eli
~ednost, Allah }e mu je podariti; ako tra`i i `eli neovisnost, Allah }e ga u~initi neovisnim
(bogatim). Ko god se puno suzdr`ava i trpi, Allah }e mu pomo}i da bude strpljiv; nije nikome
18
Rijadu-s-salihin
(Muttefekun alejhi)
27. Suhejb bin Sinan, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: ^udan li je primjer vjernika! U svakoj situaciji on dobija a takvo stanje nije ni s kim
drugim nego samo sa vjernikom; ako ga zadesi kakva radost, on zahvaljuje Allahu, d`.{.,
{to mu donosi korist, a ako ga, pak, pogodi kakvo zlo i {teta, on se strpi i postojano se dr`i,
pa mu i to donosi nagradu od Allaha, d`.{.
(Muslim)
28. Enes, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, po~eo
osje}ati veoma jake bolove, te je h. Fatima, primijetiv{i to na njemu, povikala: O muko
o~eva! Alejhisselam joj tada re~e: Tvoj otac poslije ove dana{nje muke vi{e nikad ne}e
imati nikakve muke. A kada je Alejhisselam preselio na Ahiret, h. Fatima re~e: O moj o~e,
koji se odazva pozivu Gospodara svoga, o o~e moj, neka ti u D`ennetu El-Firdevs bude
boravi{te, o o~e moj, vijest o tvojoj smrti D`ibrilu prenosimo. A kada je pokopan Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ona je upitala ashabe: Zar ste mogli sebi dopustiti da
na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pospete pra{inu?
(Buhari)
29. Usame, sin Zejdov, kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kao i
njegovog oca, izuzetno volio, pripovijeda: K}er Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, poru~ila je Alejhisselamu da joj je dijete na umoru, te da do|e kod nje. Alejhisselam
ju je poselamio i poru~io joj: Zaista Allahu pripada sve {to uzme i sve {to podari, i kod Njega
je svakoj stvari rok odre|en, pa neka se strpi imaju}i na umu da }e i za to biti nagra|ena.
Zatim je ponovo poslala po njega, zaklinju}i ga da do|e. Tada je Alejhisselam po{ao, a s
njime su krenuli Sead ibn Ubade, Muaz ibn D`ebel, Ubejj ibn Kab, Zejd ibn Sabit i jo{
nekoliko ashaba, r.a. Dijete je dato Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, koji ga
uze u naru~je dok mu je du{a hroptala i tada Poslanik zaplaka kad ga ugleda u takvom
stanju. Sead ibn Ubade mu na to re~e: [ta je to, o Allahov Poslani~e? Ovo je rahmet
(samilost) koju je Allah, d`.{., usadio u srca robova Svojih. A po jednom drugom rivajetu: ...
u srca onih Svojih robova koje je On odabrao; zaista je Allah milostiv prema onim Svojim
robovima koji su samilosni prema drugima.
(Muttefekun alejhi)
30. Suhejb, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: @ivio je u davna vremena
jedan kralj koji je imao vra~ara. Kada je vra~ar ostario, re~e kralju: Ja sam ostario, zato mi
Rijadu-s-salihin
19
20
Rijadu-s-salihin
uradi{ {to }u ti narediti. On upita: [ta je to? Re~e: Skupi ljude u jednu dolinu, zatim me
razapni na jedno stablo, potom uzmi strijelu iz mog tobolca, pa stavi strijelu na tetivu i reci:
U ime Allaha, Gospodara mladi}a, pa odapni strijelu na mene. Ako tako uradi{, mo}i }e{
me ubiti. Sakupio je ljude u jednu dolinu, razapeo dje~aka na stablo, uzeo strijelu iz njegovog
tobolca, zatim je stavi na tetivu i re~e: U ime Allaha, Gospodara mladi}a, i odape strijelu
koja ga pogodi u sljepoo~nicu. Dje~ak stavi ruku na svoju sljepoo~nicu i umrije, a ljudi
povika{e: Vjerujemo u Gospodara dje~akova. Do{li su kralju i reko{e mu: Vidi{, ono ~ega
si se ti pribojavao, tako nam Allaha, desi se. Povjerova narod u Allaha. On naredi da se
iskopaju rovovi (jarkovi) du` puta, pa su iskopani. Nalo`i se u njima vatra, a on re~e: Ko ne
odustane od svoje vjere, bacite ga u nju. Pa u~ini{e tako. Kad na red do|e jedna `ena sa
svojim dje~akom, zastade boje}i se da u vatru padne. Dje~ak joj re~e: Maj~ice, budi
strpljiva, jer ti si zaista u pravu.
(Muslim)
31. Enes, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nai{ao
pored jedne `ene koja plaka{e nad ne~ijim mezarom pa joj je rekao: Boj se Allaha i strpi se!
Na to mu ona odgovori: Idi od mene, ti nisi pogo|en mojom nesre}om. Ona nije prepoznala
Allahovog Poslanika, te je, kada su joj rekli da je to bio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, oti{la do vrata njegove ku}e i, ne zatekav{i nikoga od njegovih vratara, rekla mu,
izvinjavaju}i se: Nisam te prepoznala. Pravi sabur je onaj pri prvom udarcu (jer se tada
najte`e strpiti), odgovori on.
(Muttefekun alejhi)
A u Muslimovom se rivajetu navodi da je ta `ena plakala za svojim umrlim djetetom.
32. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Allah, d`.{., veli: Nema druge nagrade za Mog roba mumina kojem Ja usmrtim njegovu
voljenu osobu na ovome svijetu (njegovo dijete), pa se on - nadaju}i se nagradi - strpi na tom
gubitku, osim D`enneta.
(Buhari)
33. Ai{a, r.a., pripovijeda da je upitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
za kugu (koleru), pa joj je on odgovorio da je to Allahova kazna koju On {alje na koga ho}e,
a da ju je u~inio rahmetom za mumine. Zato, koji se god rob Allahov zadesi u mjestu u kome
se pojavila kolera, te se strpi, nadaju}i se nagradi od Allaha, d`.{., za to, i ostane u njemu,
vjeruju}i da ga ne}e zadesiti nego ono {to mu je Allah, d`.{., ve} odredio, a sa time on
Rijadu-s-salihin
21
svakako mora biti zadovoljan, imat }e nagradu {ehida (onoga koji je poginuo bore}i se na
Allahovom putu).
(Buhari)
34. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je Allah,
d`.{., rekao: Ukoliko Ja nekog od Svojih robova isku{am oduzimanjem njegovog vida, pa
se strpi (i ne rekne radi toga ni{ta lo{e), to }u mu nadoknaditi D`ennetom.
(Buhari)
35. Ata ibn Ebi Rebiah, r.a., pripovijeda da mu je Ibn-Abbas, r.a., rekao: Ho}e{ li da ti
poka`em `enu koja }e u}i u D`ennet? A on mu na to odgovori: Svakako. Ibn-Abbas re~e:
Vidi{ li onu crnkinju tamo; do{la je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i rekla:
Ja ponekad dobijem padavicu (epilepsiju), pa se bojim da se nesvjesno otkrijem (svoja
stidna mjesta) pred svijetom, pa te molim da uputi{ dovu Allahu, d`.{., da me izlije~i. On joj
na to odgovori: Ako ho}e{ strpi se na toj bolesti, dobit }e{ D`ennet, a ako ho}e{, ja }u dovu
uputiti Allahu, d`.{., da ozdravi{? Strpit }u se, odgovori ona, samo zamoli Allaha, d`.{.,
da se ne otkrivam prilikom napada, {to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, i u~ini.
(Muttefekun alejhi)
36. Abdullah ibn Mesud, r.a., pripovijeda: Kao da sada gledam Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, kako pri~a o jednom od Allahovih poslanika, salavatullahi alejhim,
kako ga je njegov narod toliko pretukao da mu je potekla krv niz lice, a on je, bri{u}i krv sa
sebe, samo rekao: Allahu dragi, Ti oprosti narodu mome, jer oni zaista ne znaju.
(Muttefekun alejhi)
37. Ebu-Seid i Ebu-Hurejre, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Muslimana (vjernika) ne pogodi nikakva neda}a ili bolest, niti tuga ili `alost,
niti bilo kakva nezgoda, ~ak ni obi~ni ubod trna, a da mu zbog toga Allah, d`.{., ne oprosti dio
njegovih grijeha.
(Muttefekun alejhi)
39. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Kome Allah, d`.{., `eli dobro, stavi ga na ku{nju (belaj).
(Buhari)
22
Rijadu-s-salihin
40. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Neka
niko od vas nipo{to ne za`eli smrt zbog nevolje koja ga je pogodila, a ako ve} mora, onda
neka ka`e: Allahu moj, odr`i me na `ivotu dokle god mi je `ivot hairniji, a usmrti me kada mi
smrt bude bolja od `ivota.
(Muttefekun alejhi)
41. Habbab ibn Erett, r.a., pripovijeda: Mi smo se po`alili Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve selleme, na progone idolopokolonika, a on bija{e u hladu Kabe, naslonjen na svoj
ogrta~, pa mu rekosmo: Zar nam ne}e{ tra`iti pomo} od Allaha, d`.{., zar za nas ne}e{
u~iti dovu? On nam na to odgovori: Znajte da je me|u narodima prije vas bilo ljudi kojima bi
iskopali rupu u zemlji, zatim ga stavili u nju i donijeli pilu kojom bi prepilili njegovu glavu
(odozgo) na dva dijela, ili bi mu `eljeznim bodljama meso i ko`u od kostiju odvajali, ali sve to
ga ne bi natjeralo da ostavi svoju vjeru. Tako mi Allaha, uistinu }e Allah, d`.{., upotpuniti ovu
vjeru dotle da }e konjanik putovati sam iz Sana do Hadremevta (sa kraja do nakraj Arapskog
poluotoka), nikog se ne pla{e}i, osim Allaha, d`.{., i od vuka za svoje stado, me|utim, vi to
po`urujete (nestrpljivi ste). A po jednom drugom rivajetu: On je mirno le`ao na svom
ogrta~u pod glavom, pored svega {to smo trpili od idolopoklonika.
43. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Ako
Allah, d`.{., `eli Svome robu hajr, onda mu po`uri sa njegovim kaznama na ovome svijetu.
A ako Allah, d`.{., `eli Svome robu zlo, onda mu odgodi kaznu za njegove grijehe, kako bi
je u potpunosti iskusio na ahiretu. Zatim je rekao: Zaista je veli~ina nagrade prema veli~ini
isku{enja, zato Allah, d`.{.,, kada zavoli jedan narod, postavi ga na razne ku{nje, pa ko
bude zadovoljan time, Allah bit }e zadovoljan njime, a ko se srdi zbog toga, njemu pripada
Allahova srd`ba.
(Tirmizi, hasen, Buhari)
45. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Nije juna{tvo u hrvanju (dvobojima), nego junak je onaj koji se strpi pri svojoj srd`bi.
(Muttefekun alejhi)
46. Sulejman ibn Sured, r.a., pripovijeda: Sjedio sam s Allahovim Poslanikom, sallallahu
alejhi ve selleme, a dvojica ljudi su se me|usobno sva|ali. Jedan od njih je bio sav pocrvenjeo,
a vratne `ile mu se napele od srd`be. Allahov Poslanik, alejhi-s-selam, re~e: Zaista ja
znam jednu rije~; kada bi je on izgovorio, oti{lo bi od njega ono {to ga je sna{lo. Kada bi
Rijadu-s-salihin
23
4. Iskrenost (sidk)
Allah, d`.{., ka`e:
O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni. (Et-Tevba, 19)
... i iskrenim mu{karcima i iskrenim `enama.... (El-Ahzab, 35)
24
Rijadu-s-salihin
(Muslim)
59. Ebu-Halid Hakib b. Hizam, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kupac i
prodava~ imaju slobodu izbora dok se ne rastanu, pa ako budu iskreni i ispolje stvarno
stanje (robe), bit }e im bereket u pazaru, a ako zataje i sla`u, onda }e im nestati bereketa
u onome {to su pazarili.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
25
5. Samokontrola
Allah, d`.{., ka`e:
Koji te vidi kada ustaje{ (na namaz), i tvoje pregibanje me|u onima koji
~ine sed`du. (E{-[uara, 218-219)
On je s vama gdje god vi bili. (El-Hadid, 4)
Allahu nije ni{ta tajna ni na Zemlji ni na nebu. (Ali - Imran, 5)
Zaista tvoj Gospodar stalno motri. (El-Fed`r, 14)
On zna poglede koji kriomice u ono {to je zabranjeno gledaju, a i ono {to
grudi kriju. (El-Mumin = El-Gafir, 19)
Jo{ je mnogo drugih ajeta na ovu temu, a evo i nekoliko hadisa:
60. Omer ibn Hattab, r.a., pripovijeda: Jednog dana sjedili smo kod Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, te se iznenada pojavi jedan ~ovjek izuzetno bijele odje}e, jako
crne kose, bez ikakvih znakova putovanja na sebi, a niko od nas ga nije poznavao. Pribli`i
se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i sjede pored njega, tako {to je prislonio
svoja koljena uz njegova i svoje ruke stavio na natkoljenice, a potom re~e: O Muhammede,
obavijesti me o islamu! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, re~e mu: Islam je da
posvjedo~i{ da nema drugog boga, osim Allaha, i da je Muhammed Allahov poslanik, da
obavlja{ namaz, daje{ zekat, posti{ ramazan i da hodo~asti{ Bejtullah, ako si u mogu}nosti.
On tada re~e: Istinu si kazao. Mi smo mu se ~udili (veli Omer); pita ga, zatim mu potvr|uje.
^ovjek ponovo re~e: Obavijesti me o imanu! Alejhisselam kaza: Iman je da vjeruje{
Allaha, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruje{ da je
sve odre|eno, bilo dobro, bilo zlo. ^ovjek opet re~e: Istinu si kazao.
Zatim re~e: Obavijesti me o ihsanu (savr{enstvu u vjeri)! Alejhisselam mu kaza: Ihsan
je da robuje{ Allahu kao da ga vidi{, jer ako ti Njega ne vidi{, On tebe, zaista, vidi.
Zatim re~e: Obavijesti me o Kijamteskom danu? Alejhisselam odgovori: Upitani o tome
ne zna ni{ta vi{e od onoga koji ga je upitao.
Obavijesti me o njegovim predznacima, re~e ~ovjek. Alejhisselam re~e: Da robinja rodi
sebi gospodaricu, da vidi{ gole i bose ~obane, ~uvare stada kako se nadme}u u gradnji
visokih pala~a.
Poslije toga je onaj ~ovjek oti{ao, a nakon izvjesnog vremena, Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, mi re~e: O Omere, zna{ li ko je bio onaj ~ovjek? Ja mu odgovorih: Allah
26
Rijadu-s-salihin
i Njegov Poslanik najbolje znaju. On mi tada re~e: To je bio D`ibril, do{ao je da vas podu~i
va{oj vjeri.
(Muslim)
O zna~enju Poslanikovih rije~i da }e robinja roditi sebi gospodaricu ima vi{e mi{ljenja.
Jedno od njih je da }e se svijet toliko pokvariti da }e djeca postupati sa svojim roditeljima,
kao {to gospodar postupa sa svojim robom.
(Muslim)
61. Ebu-Zerr D`undub ibn D`unade i Muaz ibn D`ebel, r.a., prenose da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Boj se Allaha, d`.{., gdje god se nalazio;
ukoliko uradi{ lo{e djelo, obavezno iza njega u~ini dobro koje }e ga izbrisati, i lijepo se
pona{aj prema ljudima.
(Tirmizi, hasen)
62. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je jednoga dana sjedio iza Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, i da mu je rekao: Mladi}u, ja }u te pou~iti nekoliko veoma bitnih
rije~i: pazi na Allaha, i On }e na tebe paziti, pazi na Allaha, pa }e{ Ga na}i uvijek u svojoj
blizini (kako te poma`e). Ako bude{ od koga ne{to tra`io, tra`i samo od Allaha, a ako tra`i{
pomo}, onda je samo od Allaha tra`i. Znaj da, kada bi se cijeli svijet sakupio da ti koristi
ne~im, ne}e ti koristiti nimalo vi{e nego {to ti je Allah ve} propisao i odredio, a isto tako kada
bi se sakupili da ti ne~im naude, ne bi ti naudili ni{ta vi{e nego {to ti je Allah ve} bio propisao
i odredio; pera (za pisanje odredbi) podignuta su, a tinta se osu{ila (odre|eno se vi{e ne
mijenja).
(Tirmizi, hasen, sahih)
A po rivajetu drugih: Pazi na Allaha, na}i }e{ Ga uvijek uz sebe (na pomo}i), ne
zaboravi na Allaha u bogatstvu, On te ne}e zaboraviti u siroma{tvu, i znaj da, {to god te
mimoi|e, nije ni moglo da te zadesi (bilo od dobra ili zla), a {to god te zadesi, nikako te nije
ni moglo mimoi}i, i znaj da je uspjeh sa saburom, da je olak{anje poslije tegobe, i da je s
te{ko}om i olak{ica.
63. Prenosi se da je Enes, r.a., rekao: Vi, zaista, radite poslove koji su u va{im o~ima
(po va{em mi{ljenju) manji od dlake, a mi smo ih u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme, smatrali upropa{}uju}im (velikim) grijesima.
(Buhari)
Rijadu-s-salihin
27
64. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Zaista, Uzvi{eni Allah ni u ~emu ne trpi drugoga. Ovo se ogleda u onome {to ~ovjek radi od
zabranjenih (haram) stvari. (Jer tada ~ovjek upore|uje `elju Allahovih stvorenja sa `eljom
Allaha, a ta uporedba nije dozvoljena.)
(Muttefekun alejhi)
65. Ebu-Hurejre, r.a., pri~a da je ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
kada je rekao: Allah, d`.{., htio je da isku{a trojicu ljudi od Benu-Israila (Izrael}ana); jedan
je bio gubavac, drugi bez kose, a tre}i slijep, pa im je posao jednog meleka. Melek je do{ao
gubavcu i upitao ga: [ta bi ti najvi{e `elio? Najvi{e bih `elio imati lijepu boju ko`e, i da se
oslobodim ovog zbog ~ega se svijet zgra`ava na mene, odgovori on. Melek pre|e rukom
preko njegova tijela, te sa njega sva guba spade, i dobi lijepu boju ko`e. Zatim ga melek
upita: Kakav ti je imetak najdra`i? Deve ili krave (prenosilac se ne sje}a ta~no), re~e on.
Allah mu tada dade jednu lijepu devu, koja je u stomaku nosila mladun~e, a melek mu re~e:
Allah ti dao beri}eta u njoj!
Zatim je melek do{ao onome bez kose i upitao ga: [ta bi ti najvi{e volio? Lijepu kosu,
i da se oslobodim ovog zbog ~ega se svijet zgra`a na mene, odgovorio je on. Melek ga
pomilova po glavi, te mu bolest pro|e i dobi lijepu kosu. Melek ga upita: Kakav bi imetak
najvi{e volio? Krave, odgovori on. Allah mu tada dade jednu lijepu steonu kravu, a melek
mu re~e: Allah ti dao beri}eta u njoj!
Zatim melek do|e slijepcu i re~e mu: [ta bi ti najvi{e `elio imati? Da mi Allah vrati moj
vid, kako bih ljude mogao gledati, odgovori on. Melek ga pomilova po o~ima i Allah mu vrati
vid. Zatim ga upita: Kakav bi imetak najvi{e volio? Ovce, odgovori on. Allah mu dade jednu
ovcu.U sve trojice se mal plodio i mno`io, pa je biv{i gubavac imao punu dolinu deva, biv{i
}elavac punu dolinu krava, a biv{i slijepac punu dolinu ovaca.
Zatim melek do|e gubavcu u njegovom prija{njem liku i obliku te mu re~e: Ja sam
~ovjek bijednik, i jedino mi ti, poslije Allaha, mo`e{ pomo}i, zato te molim, tako ti Onoga Koji
ti je dao tako lijepu boju ko`e i Koji ti je dao tolike deve, da mi dadne{ jednu devu, kako bih
mogao nastaviti put. On mu na to re~e: Ja imam mnogo obaveza. Melek mu re~e: Kao da
te ja odnekud znam, da ti nisi bio onaj gubavac {to se svijet zgra`avao na njegov izgled i
bijedu, pa ti je Allah podario (zdravlje i bogatstvo)?! On mu tada odgovori: Naprotiv, ja sam
ovo naslijedio od svojih predaka. Melek mu tada re~e: Ako si mi slagao, neka te Allah
povrati u ono stanje u kojem si bio.
Zatim je melek do{ao }elavcu u njegovom prija{njem liku i obliku, i rekao kao {to rekao
je gubavcu, a ovaj mu uzvratio kao i prvi. Melek mu re~e: Ako si mi slagao, neka te Allah
vrati u ono stanje u kom si bio.
28
Rijadu-s-salihin
Potom je do{ao slijepcu u njegovom prija{njem liku i obliku, i rekao mu: Ja sam siroma{an
~ovjek i na putu sam. Meni danas ne mo`e niko poslije Allaha pomo}i do ti, pa te molim Onim
Koji ti je podario tvoj vid da mi da{ jednu ovcu, kako bih se njom pomogao na svome putu.
On mu odgovori: I ja sam bio slijep, pa mi je Allah, d`.{., povratio vid; uzmi koliko ho}e{, a
ostavi koliko ho}e{. Tako mi Allaha, ni{ta ti ne}u danas zabraniti da uzme{, radi Mo}nog i
Velikog Allaha. Melek mu tada re~e: Zadr`i sav svoj imetak, vi ste bili samo isku{ani. Allah
je zadovoljan tobom, a rasrdio se na tvoja dva druga.
(Muttefekun alejhi)
U Buhariji, umjesto rije~i: Ne}u te sprije~iti da danas uzme{ {to god ho}e{, u ime
Velikog Allaha, stoji: Ne}u ti zahvaliti ako i{ta ostavi{ {to ti treba!
66. [eddad ibn Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Pametan je onaj koji strogo vodi ra~una o svojim postupcima, i radi za `ivot poslije
smrti, a slabi} je onaj koji slijedi svoje strasti i bezrazlo`no se nada i pouzdava u Allaha.
(Tirmizi, hasen)
67. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Od ljepote islama - vjere jednog ~ovjeka jeste da se kloni onoga {to ga se ne ti~e.
(Tirmizi, hasen)
6. Takvaluk (bogobojaznost)
Allah, d`.{., ka`e:
O vjernici! Bojte se Allaha istinskom bogobojazno{}u. (Ali-Imran, 102)
Allaha se bojte koliko god mo`ete. (Et-Tegabun, 16)
O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu. (El-Ahzab, 70)
Onome koji se Allaha boji, On }e izlaz na}i i opskrbit }e ga odakle se i ne
nada. (Et-Talak, 2-3)
Ako se budete Allaha bojali, On }e vam sposobnost darovati, pa }ete istinu
od neistine mo}i rastaviti, i preko ru`nih postupaka va{ih }e pre}i i oprostiti
vam. A Allahova dobrota je neizmjerna. (El-Enfal, 29)
Ovo su samo neki od mnogih ajeta koji upu}uju na bogobojaznosti. [to se hadisa ti~e,
evo nekih:
69. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da su upitali Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
Rijadu-s-salihin
29
30
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
31
obi~aj u~iti slijede}u dovu: Allahu dragi, Tebi se pokoravam, Tebe vjerujem, u Tebe se
uzdam, Tebi se smjerno obra}am i samo se u ime Tvoje borim i parni~im (prepirem). Allahu
moj, utje~em se Tvome dostojanstvu, nema drugog boga osim Tebe, da me sa~uva{ od
zablude; Ti si vje~no @ivi, Besmrtni, a svi d`ini i ljudi (nevidljiva i vidljiva stvorenja) jesu
smrtnici.
(Muttefekun alejhi)
76. Prenosi se da je Ibn-Abbas, r.a., rekao: Allah nam je dosta, i divan li je On Gospodar.
(Hasbunallahu ve nime-l-vekil) re~enica je koju je Ibrahim, alejhisselam, izgovorio kad je
ba~en u vatru, a i Muhammed, sallallahu alejhi ve selleme, kad su mu rekli: Neprijatelji se
okupljaju zbog vas, treba da ih se pri~uvate, pa im je to u~vrstilo vjerovanje, te su rekli:
Dovoljan je nama Allah; divan je On Gospodar. U jednom drugom Buharijinom rivajetu stoji
da je to bila posljednja rije~ koju je izgovorio Ibrahim, a.s., prije nego {to je ba~en u vatru.
(Buhari)
77. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: U}i }e u D`ennet
ljudi ~ija su srca poput pti~jih srca (Muslim). (Zna~enje: oslanjaju se na Allaha, a ka`e se:
srca su im nje`na i mehka.)
(Muslim)
78. D`abir, r.a., pripovijeda, da je iza{ao u borbu sa Poslanikom, s.a.v.s., prema Ned`du,
pa kada se vratio Poslanik, s.a.v.s., vratio se on sa njima. Popodnevni odmor ih zadesi u
dolini Kaktusove {ume. Zaustavi se tu Poslanik, s.a.v.s., ljudi se razi|o{e po hladovini
kaktusa, a Resullullah se smjesti pod hlad drveta (semura), objesiv{i o njega svoju sablju.
Svi nakratko zaspasmo. Tada nas probudi Poslanik, s.a.v.s. Kraj njega je bio neki beduin.
Re~e nam: Ovaj ovdje je zgrabio moju sablju dok sam spavao. Ja se probudih, a ona u
njegovoj ruci, isukana. Upita me: Ko }e te odbraniti od mene?
Rekoh: Allah, i to tri puta ponovih. Resullullah, a.s., ga nije kaznio i beduin je sjeo.
(Muttefekun alejhi)
U drugom predanju kazuje D`abir, r.a.: Bili smo sa Poslanikom, s.a.v.s., u Bitki Zaturrikai (noge su im bile izbodene trnjem pa su ih smotali krpama), gdje smo na{li jedno
kro{njasto stablo, te smo ga ostavili za Poslanika, s.a.v.s. U me|uvremenu je do{ao mu{rik,
a Poslanikova sablja bila je obje{ena na drvo. Mu{rik je zgrabi i re~e: Boji{ li me se? Re~e:
Ne. Re~e: Ko }e te odbraniti od mene. Re~e: Allah. A u rivajetu Ebu- Bekr el-Ismailija u
32
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
33
34
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
35
91. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na dan Uhuda, uzeo
jednu sablju i upitao: Ko }e ovo uzeti od mene? Svi su ljudi pru`ili ruke i svaki je govorio:
Ja, ja. Poslanik, s.a.v.s., upita: A ko je u stanju da se odu`i za nju? Odusta{e ljudi, a EbuDud`anet, r.a., re~e: Ja }u je odu`iti. On je uzeo i njome sjekao glave nevjernika.
(Muslim)
92. Prenosi se od Zubejra b. Adijja da je rekao: Do{li smo kod Enesa b. Malika, r.a., i
`alili se njemu na ono {to nas je sna{lo od Had`ad`a, pa re~e: Strpite se, jer, uistinu, ne}e
do}i ni jedno vrijeme a da ono poslije njega nije gore od njega. Sve bit }e tako dok ne sretnete
svoga Gospodara. To sam ~uo od va{eg Poslanika, s.a.v.s.
(Buhari)
93. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Po`urite s dobrim djelima da preteknete sedam stvari! Zar o~ekujete i{ta drugo osim:
velikog siroma{tva, ili zablu|uju}eg bogatstva, ili smrtne bolesti, ili upropa{}uju}e starosti,
ili iznenadne smrti, ili prokletog Ded`ala, a on je najstra{nije {to o~ekujete; ili Kijametski dan,
koji je jo{ `e{}i i gori.
(Tirmizi, hasen)
94. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao na dan
Hajbera: Ovu }u zastavu zasigurno predati ~ovjeku koji voli Allaha i Njegovog Poslanika. S
njegovim rukama }e Allah, d`.{., dati pobjedu. Omer, r.a., veli: Nisam po`elio biti predvodnik
do tada. Stao sam o~ekuju}i da me pozove i da meni preda zastavu. Allahov Poslanik pozva
Aliju, sina Ebu-Talibova, pa mu predade zastavu i re~e: Idi i ne osvr}i se, dok ti Allah ne
dadne pobjedu. Alija je krenuo malo, a zatim ne obaziru}i se, uzviknu: Allahov Poslani~e,
dokle i za{to }u se boriti protiv neprijatelja. Allahov Poslanik mu tada re~e: Bori se protiv
njih sve dotle dok ne posvjedo~e da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed
Njegov Poslanik, pa kada to u~ine, onda ti je zabranjena njihova krv i imetak, osim kada to
bude obavezno (kisar i zekat), a ra~un }e polagati pred Allahom.
(Muslim)
36
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
37
99. Ai{a, r.a., veli: Kada bi nastupilo zadnjih deset dana ramazana, Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, te bi no}i provodio u ibadetu, ~eljad bi svoju budio na namaz,
neobi~no bi se trudio u ibadetu i klonio bi se bra~nog odnosa (posve}uju}i se isklju~ivo
ibadetu).
(Muttefekun alejhi)
100. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Jak vjernik bolji je i Allahu dra`i od nejaka vjernika, a u obojici je hajr (dokle god su
vjernici). @udi za onim {to }e ti koristiti, od Allaha pomo} tra`i i nemoj biti kukavica. Ako te
{ta neprijatno zadesi, nemoj re}i: Da sam uradio druga~ije, ne bi do ovoga do{lo, nego reci:
Allah je odredio ono {to je htio, i to i uradio, jer rije~ da (sam) otvara {ejtanska vrata.
(Muslim)
101. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: D`ehennem je opkoljen (ogra|en) (ovosvjetskim) u`icima, a D`ennet je opkoljen
(ogra|en) neprijatnostima.
(Muttefekun alejhi)
102. Prenosi se od Ebu-Abdi Huzejfe b.el-Jamana, r.a., da je rekao: Klanjao sam jedne
no}i sa Poslanikom, s.a.v.s. On otpo~e namaz u~enjem sure el-Bekare, pa rekoh (pomislih
u sebi) u~init }e ruku poslije sto ajeta, ali nastavi, pa rekoh, klanjat }e prvi rekat sa ElBekara, ali nastavi, pa rekoh obavit }e ruku na kraju, ali zatim zapo~e sa u~enjem sure EnNisa i prou~i je, pa zapo~e sa u~enjem sure Ali - Imran i prou~i je, a u~io je razgovjetno. I
kada bi u~io ajet u kome je tesbih (slavljenje Allaha, d`.{.), slavio bi Ga, govore}i Subhanellah.
Kada bi nai{ao na ajet u kome se spominje molba Allahu, molio bi, a kada bi nai{ao na ajet
u kome se spominje utjecanje Allaha od ne~ega, utjecao bi se. Poslije toga je oti{ao na ruku
i govorio subhane Rabbijel azim.
Tako mu je ruku potrajao koliko i stajanje, potom re~e: semiallahu limen hamideh,
Rabbena rekel hamd i ostade da stoji dugo, pribli`no koliko je bio na rukuu. Zatim je u~inio
sed`du, govore}i: subhane Rabbijele ala, pa mu je bila sed`da duga pribli`no stajanju.
(Muslim)
103. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Klanjao sam sa Allahovim Poslanikom,
s.a.v.s., jedne no}i, pa je oduljio kijam, stajanje u namazu, pa sam pomislio ne{to lo{e.
Prisutni mu reko{e: A {ta si to pomislio? Pomislio sam da sjednem i da ga ostavim sama
na Kijamu.
(Muttefekun alejhi)
38
Rijadu-s-salihin
104. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Mejjita (mrtvaca) prati troje: njegova porodica, njegov imetak i njegova djela.
Dvoje se vra}a, a jedno ostaje s njim. Vra}aju se njegova porodica i njegov imetak, a sa
njim ostaju njegova djela.
(Muttefekun alejhi)
105. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Zaista je D`ennet svakome od vas bli`i od (sveze) njegove obu}e, a i D`ehennem isto tako.
(Buhari)
106. Prenosi se od Ebu- Firasa Rebia b. Kaba el-Eslemija, r.a., sluge Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., koji je bio pripadao siroma{noj skupini sufa Poslanikove d`amije, da je rekao:
Zano}io sam sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Donosio sam mu vodu za abdest, i druge
usluge mu ~inio, pa mi re~e:
Tra`i od mene {to ho}e{. Rekoh: Tra`im da budem u tvom dru{tvu u D`ennetu, pa
re~e: A osim toga? Rekoh: Samo to. Re~e: Pomozi me u tome, ~estim padanjem na
sed`du pred Allaha.
(Muslim)
107. Sevban, r.a., pripovijeda da je ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
kada je rekao: Preporu~ujem ti da ~esto sed`du ~ini{, jer ti Allah za svaku sed`du pove}a
jednu dered`u i izbri{e jedan od tvojih grijeha.
(Muslim)
108. Abdullah ibn Busr el-Eslemi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Najbolji ~ovjek je onaj koji dugo `ivi i stalno dobra djela radi.
(Tirmizi, hasen)
109. Enes, r.a., prenosi: Moj amid`a, Enes, b. Nadr, r.a., nije prisustvovao Bici na
Bedru, pa je rekao: Allahov Poslani~e, izostao sam od prve borbe u kojoj si se borio protiv
mu{rika.
Ako mi Allah omogu}i izlazak na bojno polje protiv mu{rika, zaista }e pokazati Allah
ljudima {ta mogu u~initi. Po{to je do{ao dan Uhuda (Bitka na Uhudu), muslimani su se
pokolebali, a on re~e: Allahu moj, izvinjavam Ti se zbog ~ina ovih (tj. muslimana), a perem
se i odri~em od djela onih (mu{rika), a zatim je krenuo naprijed. Sreo ga je Sad b. Muaz pa
Rijadu-s-salihin
39
mu on re~e: O Sad ibn Muaze, D`ennet `elim. Gospodara mi Kabe, ja osje}am njegov miris
mimo Uhuda. Sad pri~a: O Allahov Poslani~e, ja ne bih mogao u~initi ono {to je on u~inio.
Enes, r.a., dalje veli: Na{li smo ga sa osamdeset i nekoliko rana od sablje, proboda kopljem
i rana od strijela.
Na{li smo ga poginulog, mu{rici su ga svega unakazili da ga niko nije mogao poznati
osim njegove sestre. Poznala ga je po vrhovima jagodica na prstima. Enes, r.a., veli: Mislili
smo i pretpostavljali da je o njemu objavljen ajet koji glasi:
Me|u muminima, ima ljudi koji su iskreni na onom {to su Allahu obe}ali, pa do kraja
ajeta.
(Muttefekun alejhi)
110. Ukbe ibn Amr el-Ensari, r.a., pripovijeda: Kada je objavljen ajet kojim se nare|uje
dijeljenje sadake, mnogi od nas je zara|ivao nose}i na svojim le|ima, da bi udijelio sadaku.
Jedan ~ovjek do|e i podijeli dosta imetka kao sadaku, na {to neki (munafici) reko{e: Ho}e
samo da se poka`e! Zatim je do{ao drugi ~ovjek i dao za sadaku samo nekoliko pregr{ta
(p{enice), na{to opet neki reko{e: Zaista je Allah neovisan od ovakve sadake! To je bio
povod objave ajeta: One koji vjernike ogovaraju, zato {to sadaku daju, a rugaju
se i onima koji je s mukom daju - Allah }e kazniti za izrugivanje njihovo, i njih
~eka patnja nesnosna. (Tevba, 79)
(Muttefekun alejhi)
111. Ebu-Zerr D`undub ibn D`unade, r.a., pripovijeda da je ~uo od Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, slijede}i hadis - kudsi: O Moji robovi, Ja sam Sebi zabranio
nasilje (zulum), a i vama sam ga u~inio zabranjenim, pa nemojte jedan drugom nepravdu
~initi! O robovi Moji, svako koga Ja nisam uputio je u zabludi, pa od Mene uputu tra`ite, a Ja
}u vas uputiti! O robovi Moji, svi ste vi gladni, dok vas Ja ne nahranim, pa tra`ite od Mene
hranu da bih vas nahranio!
O robovi Moji, svi ste vi neodjeveni, dok vas Ja ne obu~em, pa tra`ite od mene odje}u,
kako bih vas obukao! O robovi Moji, vi grije{ite no}u i danju, a Ja opra{tam sve grijehe, pa
tra`ite od Mene oprost da bih vam Ja oprostio! O robovi Moji, {ta god vi uradili, niste u stanju
Meni {tetu nanijeti, niti mi kakvu korist u~initi! O robovi Moji, kada bi svi ljudi i d`ini, od prvog
do posljednjeg, bili toliko pobo`ni kao {to je najbogobojazniji me|u vama, sve to nimalo ne bi
uveli~alo Allahovo carstvo! O robovi Moji, kada bi svi ljudi i d`ini, od prvog do posljednjeg, bili
toliko pokvareni, kao {to je najpokvareniji me|u vama, to ni{ta ne bi umanjilo Allahovu vlast!
O robovi Moji, kada bi se svi ljudi i d`ini, od prvog do posljednjeg, iskupili na jednom
mjestu, i od Mene zatra`ili sve {to `ele, zatim Ja svakom od njih dao ono {to je tra`io, to ne
40
Rijadu-s-salihin
bi umanjilo ono {to Ja posjedujem ni onoliko koliko bi umo~ena igla u more umanjila vodu! O
robovi Moji, samo se radi o va{im djelima; Ja }u ih sva zabilje`iti, a zatim }u svakom dati ono
{to je zaslu`io, pa ko na|e dobro (hajr), neka bude zahvalan Allahu, d`.{., a ko na|e lo{e
({err), neka ne kori nikog drugog, osim sebe.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
41
114. Ai{a, r.a., pripovijeda: Poslije objave sure (Iza d`ae nasrullahi ve-l-feth) Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nije klanjao ni jedan namaz, a da u njemu nije rekao je:
Slava Tebi, na{ Gospodaru, i neka ti je hvala, Allahu dragi, Ti mi oprosti moje grijehe!
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu Buharije i Muslima, navodi se da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, te rije~i (subhanekellahumme rabbena ve bi hamdik, Allahummagfir li) puno
ponavljao na rukuu i sed`di, postupaju}i kako mu je Kuran naredio: I Gospodara svoga
veli~aj, Njemu se zahvaljuj i od Njega oprost tra`i!
A po jednom od Muslimovih rivajeta, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ~esto
je ove rije~i izgovarao u posljednjim danima svoga `ivota, pa ga je Ai{a, r.a., upitala za{to
ponavlja ove rije~i tako ~esto, a prije to nije radio? On joj odgovori: Allah mi je dao jedan
znak u mome Ummetu koji kada do|e, trebam {to vi{e izgovarati ove rije~i, a taj znak sam
ja vidio u suri Iza d`ae, Kada Allahova pomo} i pobjeda do|u..., a pobjeda spomenuta u
ovoj suri odnosi se na pobjedu muslimana prilikom osvajanja Meke (nakon koje je veliki dio
arapskih plemena grupno u{ao u islam). ... i vidi{ ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru
ulaze ti veli~aj Gospodara svoga, hvale}i Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje
primao.
116. D`abir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Svaki }e ~ovjek biti pro`ivljen u stanju u kome je i preselio, umro.
(Muslim)
42
Rijadu-s-salihin
njegovom poslu, ili uradi onome koji nije u stanju uraditi {to je zapo~eo, re~e on. Zatim mu
rekoh: O Allahov Poslani~e, {ta ako ja ne mognem ni neki posao obaviti? On mi re~e:
^uvaj se da nekome zlo ne u~ini{, pa }e ti se i to ra~unati kao sadaka od tebe.
(Muttefekun alejhi)
118. Ebu-Zerr, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Svaki dan ~ovjek osvane du`an podijeliti sadaku za svaki zglob i svaku kost svoga
tijela: svaki tesbih (izgovor rije~i subhanallah) jeste sadaka, svako izgovoreno elhamdulillah je sadaka, svako la ilahe illallah je sadaka, svaki tekbir je sadaka, nare|ivanje
na dobro je sadaka i spre~avanje zla je sadaka.
Sve to nadokna|uje klanjanje dva rekata duha namaza (nafila-namaz, koji se klanja
nakon {to sunce odsko~i, pa do pred podne na izvjesno vrijeme).
(Muslim)
119. Ebu-Zerr, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Meni su izlo`ena djela mojih sljedbenika, dobra i lo{a, pa sam vidio da u njihova
dobra djela spada i uklanjanje s puta onoga {to smeta prolaznicima, a da u njihova lo{a djela
spada i neuklonjena pljuva~ka iz mesd`ida.
(Muslim)
120. Ebu-Zerr, r.a., tako|er pripovijeda da su neki ljudi rekli: O Allahov Poslani~e,
imu}ni ljudi odneso{e (Allahove) nagrade, klanjaju se kao i mi, poste kao i mi, i pored toga od
vi{ka svoga imetka udjeljuju sadaku. On im tada re~e: Zar Allah, d`.{., nije i vama
omogu}io da sadaku djelite?
Svaki tesbih je sadaka, svaki tekbir je sadaka, svako elhamdu lillahi je sadaka, svaki
izgovoren {ehadet je sadaka, nare|ivanje na dobro je sadaka i spre~avanje zla je sadaka,
pa ~ak i bra~ni odnos je sadaka. Oni tada reko{e: Allahov Poslani~e, zar i za zadovoljavanje
svoje strasti ~ovjek ima nagradu? Alejhisselam re~e: [ta mislite, kada bi tu svoju strast
~ovjek udovoljio na nedozvoljen na~in, bi li zaslu`io kaznu? Isto tako, ako to uradi na
dozvoljen (halal) na~in, zaslu`uje nagradu.
(Muslim)
121. Ebu-Zerr, r.a., tako|er pripovijeda da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Nipo{to ne potcjenjuj (ne omalova`avaj) ni{ta od dobrih djela, pa i da se
sretne{ radosna lica sa svojim bratom (prijateljem).
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
43
44
Rijadu-s-salihin
rivajetu, Buharije i Muslima: Jednog dana je jedan pas kru`io oko bunara, `e| ga je bila
gotovo usmrtila. Kada ga je ugledala jedna bludnica od Beni - Israila (Izraeli}ana), skinula je
svoju cipelu, njome zagrabila vode i napojila psa, na {to joj Allah, d`.{., oprosti njene grijehe.
(Muttefekun alejhi)
127. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Uistinu sam vidio jednog ~ovjeka kako {etka po D`ennetu zbog jednog drveta koje
je posjekao i uklonio s puta, jer je smetalo muslimanima.
(Muslim)
U drugom rivajetu stoji: Jedan ~ovjek nai{ao je putem i ugledao granu velikog drveta
kako se preprije~ila preko puta te je rekao: Tako mi Allaha, ja }u ovu granu skloniti s puta,
da ne smeta prolaznicima, pa ga zbog toga Allah, d`.{., uvede u D`ennet.U drugom
rivajetu, opet, stoji: Jedan je ~ovjek i{ao putem, i nai{ao na jednu trnovu granu, te je uklonio
s puta, pa mu se Allah, d`.{., zahvalio tako {to mu je oprostio njegove grijehe.
128. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Ko god propisno i lijepo uzme abdest, zatim ode na d`uma-namaz, i {ute}i saslu{a
hutbu, opro{teni su mu grijesi izme|u dvije d`ume (za sedmicu dana) i jo{ plus tri dana, ali
ko samo obi~ni kamen~i} bez potrebe dotakne (za vrijeme hutbe), obezvrijedio je d`umansku
nagradu.
(Muslim)
129. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Kada ~ovjek-musliman, ili mumin, uzima abdest pa opere svoje lice, spadnu sa
njega svi grijesi njegovih o~iju, zajedno s vodom, ili s posljednjom kapi vode; a kada sapere
svoje ruke, s njih spadnu svi njegovi grijesi koje je svojim rukama po~inio, zajedno s vodom,
ili posljednjom kapi vode; a kada opere svoje noge, s njih spadnu svi grijesi koje je po~inio
hodaju}i na njima, zajedno s vodom, ili posljednjom kapi vode, tako da ostane posve ~ist od
grijeha.
(Muslim)
130. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Pet namaza, d`uma do d`ume i ramazan do ramazana iskupnici su grijeha izme|u
njih, ako se izuzmu veliki grijesi.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
45
46
Rijadu-s-salihin
re~e: Benu-Seleme, ostanite u va{im ku}ama,za va{e pje{a~enje do d`amije pisat }e vam
se nagrada. U drugom predanju stoji: Za svaki korak (do mesd`ida) bit }ete odlikovani.
(Muslim)
137. Od Ebu-Munzira Ubejja b. Kab, r.a., prenosi se: Bio je jedan ~ovjek, nisam znao da
iko stanuje dalje od mesd`ida od njega. Nikada nije izostavio namaz (d`emata), pa mu je
kazano, ili sam mu kazao: [ta misli{ da kupi{ magarca pa da ga ja{e{ po mraku i po vrelom
danu. On re~e: Ne volim da mi je ku}a blizu mesd`ida. Ja `elim da mi se pi{u sevapi hoda
u odlasku do d`amije i u povratku porodici. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Allah ti je sve to
dodijelio.
(Muslim)
A u drugom predanju stoji: Zaista }e{ dobiti onako kako vjeruje{.
139. Adijj ibn Hatim, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Za{titite se od (d`ehenemske) vatre, pa makar sa pola hurme (koju udijelite).
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu stoji: Nema nikog od vas a da mu se njegov Gospodar ne}e direktno,
bez posrednika, obratiti pitanjem o njegovim grijesima, pa }e pogledati desno do sebe, i
ne}e ni{ta drugo vidjeti osim svojih djela; zatim }e pogledati lijevo do sebe i opet ne}e
ugledati ni{ta drugo osim svojih djela; zatim }e pogledati ispred sebe i ne}e vidjeti ni{ta osim
vatre usmjerene prema njemu. Zato se ~uvajte vatre, pa makar dijele}i pola hurme, a ko ne
na|e ni to, onda lijepom rije~ju.
140. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Zaista je Allah, d`.{., zadovoljan ~ovjekom koji, kada ne{to pojede, zahvali Allahu, d`.{., na
tome ili kada ne{to (od dozvoljenih pi}a) popije, zahvali Allahu, d`.{., na tome.
(Muslim)
141. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Svaki je musliman du`an podijeliti sadaku. Neko re~e: A {ta ako je nema? Zara|ivat }e
svojim rukama, i tako sebi privre|ivati, a i sadaku dijeliti, odgovori on. A {ta ako ne bude
mogao? Pomo}i }e nevoljniku koji je u nu`di. A {ta ako ne bude mogao? Nare|ivat }e
na dobro i korisno. A {ta ako ni to ne bude radio? Suzdr`avat }e se od zla, jer mu je i to
sadaka.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
47
48
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
49
vremena ustao je, a Selman mu ponovo re~e: Spavaj. Kada je do{la zadnja tre}ina no}i,
Selman mu re~e: Sada ustani na namaz, pa su zajedno klanjali, a nakon toga mu Selman
re~e: Ti, uistinu, ima{ obaveze prema svome Gospodaru, prema samome sebi i prema
svojoj `eni i djeci. Zato prema svakome od njih izvr{avaj svoje obaveze, nikoga ne
zapostavljaju}i.
Ebu-Derda sutradan je oti{ao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i to mu
ispri~ao, a Alajhisselam mu kaza: Selman je istinu rekao. (On je u pravu.)
(Buhari)
151. Jedan od pisara Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, po imenu Hanzale
ibn er-Rebi el-Esedi, r.a., pripovijeda da ga je jedne prilike sreo Ebu-Bekr, r.a., i upitao:
Kako si, o Hanzale? Ja mu tada rekoh: Hanzala je dvoli~njak (postao munafik)! EbuBekr re~e: Subhanallah, {ta govori{?! Rekoh mu: Kada smo kod Allahova Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, i slu{amo kako nam pri~a o D`ennetu i D`ehennemu, toliko nam
je sve jasno kao da sve to gledamo svojim o~ima, ali kada odemo od Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, i pozabavimo se svojom porodicom i svojim imecima, ve}inu
toga zaboravimo! Ebu- Bekr re~e: Tako mi Allaha, i ja osje}am isto tako! Zatim smo se
nas dvojica uputili do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, pa ja opet rekoh: O
Allahov Poslani~e, Hanzala je postao munafik! Alejhisselam upita: A kako to? Ja mu
rekoh: Allahov Poslani~e, dok smo kod tebe i dok te slu{amo kako nam pri~a{ o D`ennetu
i D`ehennemu, to na nas uti~e kao da sve to gledamo svojim o~ima. Ali kad odemo od tebe
i pozabavimo se svojim porodicama i imecima, zaboravimo ve}inu od toga. Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, tada re~e: Tako mi Onoga u ~ijoj ruci je moja du{a, kada biste
vi stalno bili u stanju u kome se nalazite dok ste sa mnom, prisje}aju}i se svega, meleci bi
se s vama rukovali u va{im ku}ama i ~ak na putevima kojima prolazite. Ali, o Hanzala, ~as
po ~as! (^as za ibadet, a ~as za dunjalu~ke potrebe.) Ovu je rije~ izgovorio tri puta.
(Muslim)
152. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda: Dok nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, hutbu kazivao, ugledao je jednog ~ovjeka kako stoji, pa je upitao za njega, a prisutni
mu odgovori{e: To je Ebu-Israil, zavjetovao se da }e stajati na suncu i da ne}e nikako
sjesti, niti }e se skloniti u hlad, niti }e govoriti, a da }e postiti! Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, re~e: Naredite mu da govori, da se sklanja u hladovinu, da sjedi, a i da
dopuni svoj post!
(Buhari)
50
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
51
52
Rijadu-s-salihin
A u Muslimovom predanju stoji: Allahov Poslanik, s.a.v.s., poravnao je na{e safove kao
da ispravlja strijelu, dok ne bi vidio da smo od njega nau~ili (bitnost i potrebu ravnanja
safova). Tako je jednog dana istupio i skoro da u~ini tekbir kad primjeti ~ovjeka isturenih
prsa i re~e: Allahovi robovi zasigurno, ili }ete poravnati svoje safove, ili }e Allah va{a srca
razjediniti.
161. Ebu-Musa, r.a., pripovijeda: Izgorjela jedna ku}a u Medini i s njom i njen vlasnik i
njegova porodica, no}u, pa kada je to ~uo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
re~e: Zaista je vatra va{ neprijatelj, pa kada htjednete spavati, ugasite je!
163. Od D`abira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Primjer mene
i vas je kao primjer ~ovjeka koji je zapalio vatru pa leptiri i skakavci ulije}u u nju, a on ih tjera
od nje. Ja isto tako vas odbijam od vatre, dr`e}i vas za va{e ogrta~e, ali se vi izmi~ete iz
mojih ruku.
(Muslim)
164. D`abir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naredio
oblizivanje prsta i posude nakon jela, i rekao: Zaista vi ne znate u ~emu je beri}et. U
drugom rivajetu stoji: Ako nekome od vas ispadne zalogaj hrane, neka ga uzme i odstrani
eventualnu ne~isto}u, i neka ga pojede, ne ostavljaju}i ga {ejtanu, i neka ne bri{e ruke
maramicom prije nego {to prste obli`e, jer, uistinu, on ne zna u kom dijelu hrane mu je
beri}et. U tre}em rivajetu stoji: Zaista {ejtan prisustvuje svakom va{em poslu, pa ~ak i
prilikom va{eg objedovanja; zato, ako nekome od vas ispadne zalogaj hrane, neka ga
podigne i otkloni s njega prljav{tinu ako je bila na njemu i neka ga pojede, a ne ostavlja
{ejtanu.
165. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, jedne je
prilike stao izme|u nas, savjetuju}i nas, pa je rekao: O ljudi, vi }ete se zaista sakupiti kod
Allaha goli, bosi i neobrezani! Onako kao {to smo po~eli prvo stvaranje, tako }emo ga
povratiti, to je obe}anje na{e, zaista }emo mi to uraditi. (El-Enbija, 104) A prvi ~ovjek koji bit
}e obu~en na Sudnjem danu je Ibrahim, a.s.
Zaista }e neki od mojih sljedbenika biti dovedeni na Sudnji dan, pa }e ih uzeti meleki u
pravcu D`ehennema, pa }u ja re}i: Gospodaru, ovo su moji drugovi!, pa }e se meni re}i:
Ti zaista ne zna{ {to su oni ~inili poslije tebe! A ja }u tada re}i ono {to rekao je dobri rob
Allahov, Isa, a.s.: I ja sam nad njima bdio dok sam me|u njima bio, a kad si mi Ti du{u uzeo,
Ti si ih jedini nadzirao; Ti nad svim bdi{. Ako ih kazni{, robovi su Tvoji, a ako im oprosti{,
Rijadu-s-salihin
53
54
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
55
56
Rijadu-s-salihin
djela ~ine, i koji jedni drugima istinu preporu~uju i koji jedni drugima
preporu~uju strpljenje. (El-Asr)
Imam [afija, r.a, rekao je: Zaista, ve}ina ljudi ne razmi{lja o zna~enju ove sure.
177. Zejd ibn Halid El-D`uheni, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Ko opremi ratnom opremom (osigura) borca na Allahovom putu, kao da se
i on borio. Ko zbrine porodicu borca, kao da se i on li~no borio.
(Muttefekun alejhi)
179. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
susreo u Revhi jednu grupu jaha~a i rekao im: Ko ste vi? Oni reko{e: Muslimani! Zatim
ga upita{e: A ko si ti? On im odgovori: Allahov Poslanik. Tada jedna `ena podi`e svoje
dijete prema njemu i re~e: Ima li za ovog had`a? Alejhisselam joj re~e: Ima, a tebi je
nagrada.
(Muslim)
180. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Blagajnik (rizni~ar) musliman i pouzdan, koji izvr{ava {to mu se naredi i u punoj
mjeri ispla}uje onome kome mu je nare|eno, dragovoljno (bez srd`be), i sam je jedan od
dobrotvora (davalaca sadake).
(Muttefekun alejhi)
U drugom rivajetu stoji: Blagajnik, koji ispla}uje ta~no onako kako mu se naredi...
Rijadu-s-salihin
57
183. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Nijedan od vas ne}e biti pravi vjernik, sve dok ne bude `elio svome bratu (prijatelju,
muslimanu) ono {to `eli sam sebi.
(Muttefekun alejhi)
58
Rijadu-s-salihin
drugove i pomaga~e (ashabe), koji su se dr`ali njegovih sunneta, i slijedili njegova nare|enja
i uputstva. Zatim su poslije njih dolazile nove generacije ljudi koji nisu ~inili ono {to su govorili,
a ~inili su ono {to im nije nare|eno.
Pa ko se protiv takvih bude borio svojim rukama, taj je mumin, i onaj ko se protiv njih
bude borio preziru}i ih svojih srcem, mumin je, i onaj ko se protiv njih bude borio jezikom
(rije~ju), mumin je, a ko ne bude ni{ta od toga troga ~inio taj nema imana ni koliko je trunka.
(Muslim)
186. Ubade ibn es-Samit, r.a., pripovijeda: Mi smo dali zavjet (zakletvu) Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, za poslu{nost i pokornost u muci i lahko}i, u volji i
nevolji, za prednost njegovu nad nama u svemu, i da se ne}emo sva|ati i osporavati
zapovjedni{tvo emirima (vladarima), osim ako bismo pri njima vidjeli otvoren kufr, za koji
imamo dokaz od Allaha, i dali smo zavjet da }emo govoriti samo istinu, gdje god bili, i da se
ne}emo bojati ni~ijeg ukora i kritike u vezi sa Allahom (Njegovim odredbama).
(Muttefekun alejhi)
188. Majka vjernika, Ummu Seleme Hind bint Ebi-Umejje, r.a., prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista }e vam se nametnuti za vladare pojedini
emiri (zapovjednici), pa }ete neke njihove postupke odobravati, a mnoge od njih }ete i
osu|ivati. Ko bude njihovo zlo mrzio srcem svojim, ~ist je od grijeha, a ko ih bude otvoreno
kritikovao, taj se osigurao od grijeha, me|utim, ko im bude odobravao i pridru`io im se... (taj
je grije{an zajedno sa njima)
Ashabi reko{e: Zar se ne}emo boriti protiv njih, Allahov Poslani~e? Ne, sve dok sa
vama budu obavljali namaz.
(Muslim)
190. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: ^uvajte se sjedenja po putevima (ulicama). Ashabi reko{e: Allahov Poslani~e, mi
se moramo sastajati, kako bismo me|usobno porazgovarali! Alejhisselam re~e: Ako ve}
morate, onda po{tujte prava puta. Oni reko{e: A kakva su prava puta, Allahov Poslani~e?
Obaranje pogleda, ustezanje od uvreda, primanje selama, ukazivanje na dobra i odvra}anje
od zlih djela.
(Muttefekun alejhi)
191. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
ugledao zlatan prsten na ruci jednog ~ovjeka, te ga skinuo s njegove ruke i bacio, a zatim
Rijadu-s-salihin
59
rekao: Pojedini od vas upu}uju se prema `eravici vatrenoj, pa je sebi stavljaju na ruke!
Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, oti{ao, neko tom ~ovjeku re~e: Uzmi
svoj prsten, i okoristi se njime! ^ovjek re~e: Ne, tako mi Allaha, ja ga nikada ne}u uzeti,
njega je bacio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme.
(Muslim)
193. Huzejfe, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Tako mi Onoga u ~ijoj ruci je moja du{a (tako mi Allaha), vi }ete nare|ivati na dobro i
odvra}ati od zla, ili }e Allah uskoro poslati Svoju kaznu na vas, pa }ete Ga poslije toga moliti,
a On vam se ne}e odazvati.
(Tirmizi)
195. Tarik ibn [ihab el-Bed`eli, r.a., pripovijeda da je jedan ~ovjek, koji je ve} bio stavio
nogu u uzengije, upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Koji je d`ihad
najbolji? Alejhisselam mu re~e: Istinita rije~ u lice vladaru - nasilniku.
(Nesai sahih)
196. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Prvi nedostatak koji se pojavio me|u Izrael}anima je taj {to bi jedan od njih susreo drugoga,
pa bi mu rekao: Boj se Allaha, i ostavi to {to radi{, jer je to haram! Zatim bi sutradan susreo
tog istog ~ovjeka, u istom stanju, i to ga ne bi sprije~ilo da i on s njim jede, pije i sjedi. Po{to
su oni tako postupili, Allah, d`.{., je njihova srca sastavio (istim ih u~inio).
Zatim je Alejhisselam prou~io:
Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova Israilovih
koji nisu vjerovali zato {to su se bunili i uvijek granice zla prelazili. Jedni druge
nisu odvra}ali od grije{nih postupaka koje su radili. Ru`no li je, zaista, to kako
su postupali! Ti vidi{ mnoge od njih kako s mnogobo{cima prijateljuju. Ru`no
je, zaista, ono {to sami sebi pripremaju: da se Allah na njih rasrdi i da u patnji
vje~no ostanu. A da vjeruju u Allaha i Vjerovjesnika i u ono {to se njemu
objavljuje, oni s njima ne bi prijateljevali, ali, mnogi su do njih gre{nici. (ElMaida, 78-81)
Zatim je rekao: Tako mi Allaha, vi }ete nare|ivati dobro i odvra}ati od zla, i za ruku uzeti
zulum~ara i silom ga natjerati na istinu i samo ga na nju ograni~iti, ili }e Allah, d`.{., sastaviti
va{a srca (postat }ete jednaki), a zatim }e vas prokleti, kao {to je prokleo Izrael}ane.
(Tirmizi, Ebu-Davud, hasen li gajrihi)
60
Rijadu-s-salihin
Tirmizijev rivajet glasi: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: Kada su
se me|u Izrael}anima ra{irili grijesi, njihova ulema ih je odvra}ala od njih, ali ih se oni nisu
kanili. Zatim im se i ulema pridru`ila, pa su zajedno s njima sjedili, jeli i pili. Zatim je Allah
njihova srca istim u~inio i jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleo ih, zbog toga {to
su bili gre{nici i prijestupnici. Alejhisselam se uspravio, jer je bio naslonjen, i rekao: Ne,
tako mi Allaha, sve dok god vi njih ne privolite na istinu (ispravan put).
197. Prenosi se da je Ebu-Bekr es-Siddik, r.a., rekao: O ljudi, zaista vi pogre{no
razumijevate ajet! (O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, ne}e vam nauditi
onaj ko je zalutao.) (El-Maida, 105) Ja sam ~uo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, kad ka`e: Zaista, ljude koji kada vide zalima (zlo~inca) i ne sprije~e ga u njegovim
djelima, sve njih ~eka skora kazna od Allaha.
(Ebu-Davud, Tirmizi, Nesai-sahih)
Rijadu-s-salihin
61
62
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
63
kao sakuplja~a zekata. Kada se vratio sa zadatka, rekao je: Ovo je va{e, a ovo je moje, {to
sam dobio kao hediju! Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, ustade, uspe se
na mimber, zahvali se Allahu, d`.{., i re~e: Zaista, ja odredim nekog od vas za posao za koji
me je Allah ovlastio, a on do|e pa rekne: - Ovo je va{e, a ovo je hedija meni poklonjena! [to nije sjedio u ku}i svoga oca ili majke i ~ekao da mu do|e njegova hedija, ako je iskren?
Tako mi Allaha, niko do vas ne}e uzeti tu|i hak, a da ga ne}e li~no sobom donijeti pred
Allaha, na Kijametskom danu! Zato, neka niko od vas sutra ne do|e pred Allaha nose}i sa
sobom devu koja ri~e (obznanjuje da je tu|i hak), ili kravu koja ri~e, ili ovcu koja ble~i.
Zatim je visoko podigao svoje ruke, tako da smo mu ugledali bjelinu ko`e ispod pazuha
i rekao: Allahu dragi, jesam li dostavio i objelodanio nare|eno?
(Muttefekun alejhi)
210. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Ko je bespravno o{tetio svoga brata u njegovoj ~asti, ili bilo ~emu drugom, neka od
njega zatra`i halala (oprosta) odmah danas, prije nego {to dinari i dirhemi ne}e imati
vrijednosti, niti }e ih biti, nego, ako imadne dobrih djela, njima }e se naplatiti njegovo nasilje
i nepravda, a ako ne bude imao dobrih djela, onda }e mu se dati od grijeha o{te}enog,
prema {teti koju mu je na~inio.
(Buhari)
211. Abdullah ibn Amr ibn As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Pravi musliman jeste onaj od ~ijih ruku i jezika su mirni drugi muslimani, a
(pravi) je muhad`ir onaj koji napusti sve ono {to je Allah zabranio.
(Muttefekun alejhi)
214. Ijas ibn Salebe el-Harisi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Ko uskrati, ili uzurpira pravo nekog ~ovjeka muslimana svojom (krivom)
zakletvom, Allah mu je osigurao D`ehennem, a zabranio mu je D`ennet. Neki ~ovjek re~e:
^ak ako to bude i ne{to bezna~ajno, Allahov Poslani~e! Makar to bila gran~ica misvaka
(drveta), odgovori on.
(Muslim)
218. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Znate li vi ko je muflis (propali, bankrot)? Ashabi odgovori{e: Muflis je kod nas onaj
koji nema ni novca ni robe. Alejhisselam re~e: Muflis moga ummeta je onaj ko do|e na
Sudnji dan s namazom, postom i zekatom, ali je psovao onog, potvorio ovog, u imetku
64
Rijadu-s-salihin
zakinuo onog, prolio krv (ranio) ovog, udario onog... Pa }e se svakom od njih dati dio
njegovih dobrih djela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego {to se svima odu`i, onda }e
se uzeti od njihovih lo{ih djela i prebaciti na njega, pa }e se onda, zajedno s njima, strovaliti
u vatru.
(Muslim)
219. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Zaista sam ja samo ~ovjek, a vi se u svojim sporovima meni obra}ate. Mogu}e je da
jedan od vas bude uvjerljiviji u svom dokazu od drugoga, pa da ja zbog toga presudim u
njegovu korist. Ko se tako postavi, pa ja presudim u njegovu korist, na {tetu njegovog brata
parni~ara, neka zna da sam mu time dodijelio jedan dio d`ehenemske vatre.
(Muttefekun alejhi)
220. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Mumin je trajno u prostranstvu svoje vjere (dina), sve dok nedozvoljeno ne prolije krv.
(Buhari)
221. Havla bint Amir el-Ensarije, supruga h. Hamze, r.a., veli: ^ula sam Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Zaista, pojedini ljudi nepravilno
postupaju sa dru{tvenim (Allahovim) imetkom (koriste}i ga u svoju li~nu korist), te ih zbog
toga ~eka d`ehenemska vatra na Sudnjem danu.
(Buhari)
Rijadu-s-salihin
65
223. Isti prenosilac prenosi i ovaj hadis. Ko bude prolazio kroz d`amiju ili kroz pijacu
(~ar{iju), a sa sobom bude nosio koplje (oru|e ili oru`je), neka ga dobro pri~uva, ili neka
svojom rukom prekrije njegov (o{tri) vrh, da ne bi njime ozlijedio nekog od muslimana.
(Muttefekun alejhi)
224. Numan ibn Be{ir, r.a., veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Primjer vjernika u me|usobnoj pa`nji, milosr|u i saosje}anju primjer je jednog tijela.
Kada oboli jedan njegov organ, svi ostali organi odazovu mu se i pridru`e u bolu sa nesanicom
i temperaturom.
(Muttefekun alejhi)
225. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
poljubio Hasana, sina Alijinog r.a., a kod njega bio Akra ibn Habis, pa rekao je (Akra): Ja
imam desetero djece, a jo{ nikada nisam nijedno poljubio! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, pogleda ga, pa re~e: Ko nije milostiv, ne}e ni njemu biti ukazana milost.
(Muttefekun alejhi)
226. Ai{a, r.a., pripovijeda: Do{li su neki ljudi (beduini) Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve selleme, i upitali: Ljubite li vi svoju djecu? Da, odgovori on. Oni reko{e: Ali mi ih,
tako nam Allaha, ne ljubimo. Alejhisselam re~e: [ta vam ja mogu, ako vam je Allah, d`.{.,
i{~upao milost iz va{ih srca!
(Muttefekun alejhi)
228. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Ako neko od vas rukovodi (imami) ljudima u namazu, neka bude umjeren, neka im
olak{a, jer me|u njima ima slabih, bolesnih i starih. A kad klanja sam, neka odulji koliko
ho}e.
U jednom rivajetu dodaje se: Me|u njima, mo`da, ima i neko sa kakvom nu`dom
(potrebom).
(Muttefekun alejhi)
231. Ebu- Katade Haris ibn Rubijj, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve selleme, rekao: Zaista, ja stupim u namaz i po`elim da dugo ostanem u njemu, pa
za~ujem pla~ djeteta i skratim namaz, kako ne bih ote`ao njegovoj majci.
(Buhari)
66
Rijadu-s-salihin
233. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Musliman je brat muslimanu; on ga ne ugnjetava i ne ostavlja ga na cjedilu (ne predaje ga
drugom). Ko pomogne svome bratu u nevolji, Allah }e njemu pomo}i u njegovoj nevolji. Ko
otkloni neda}u jednog muslimana, Allah }e njemu otkloniti jednu od njegovih neda}a na Sudnjem
danu. A ko prikrije (sramote) jednog muslimana, Allah }e prikriti njegove na Sudnjem danu.
(Muttefekun alejhi)
235. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Ne zavidite jedan drugom, ne podi`ite cijenu robe (ne `ele}i je kupiti) jedan drugom,
ne mrzite se me|usobno, ne okre}ite jedan drugom le|a (ne sva|ajte se), ne name}ite se
u kupovini, nego budite prava bra}a, Allahovi iskreni robovi. Musliman je muslimanu brat; on
ga ne}e o{tetiti, niti potcijeniti, niti ga na cjedilu ostaviti. Takvaluk je ovdje, i pokaza na svoje
grudi, tri puta. Dosta je ~ovjeku zla da omalova`ava svoga brata muslimana. Sve {to je vezano
za muslimana haram je drugom muslimanu: njegova krv, njegov imetak i njegova ~ast.
(Muslim)
236. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Nijedan od vas ne}e biti pravi vjernik, dok ne bude `elio svome bratu (prijatelju) isto ono {to
sam sebi `eli.
(Muttefekun alejhi)
237. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Pomozi svoga brata, zalima i mazluma (nepravednika, i onoga nad kime je nepravda
u~injena)! Jedan od ashaba re~e: Allahov Poslani~e, pomo}i }u ga ako je mazlum, ali
kako da ga pomognem kad je zalim? Alejhisselam re~e: Da ga sprije~i{ da nasilje u~ini, to
mu je zaista pomo}.
(Buhari)
238. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Musliman je du`an prema svome bratu muslimanu petero: primiti mu selam, obi}i ga
kad se razboli, d`enazu mu ispratiti, odazvati mu se na poziv i kada kihne re}i mu
jerhamukellah (Allah ti se smilovao).
(Muttefekun alejhi)
A po Muslimovom rivajetu: Musliman je du`an prema svome bratu muslimanu {estero:
ako ga sretne{, nazovi mu selam, ako te pozove, odazovi mu se, ako ti zatra`i savjet,
posavjetuj ga, ako kihne i ka`e elhamdu lillah, reci mu jerhamukellah, ako se razboli, obi|i
ga i ako umre, isprati ga.
Rijadu-s-salihin
67
239. Bera ibn Azib r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, naredio
nam je sedmero, a zabranio sedmoro. Naredio nam je obilazak bolesnika, ispra}aj d`enaza,
islamsko nazdravljanje onome koji kihne, udovoljiti onome ko te zakune da mu ne{to uradi{,
pomaganje obespravljenog, odazivanje onome ko pozove i nazivanje selama. A zabranio
nam je zlatno prstenje, pijenje iz srebrnih ~a{a, upotrebljavanje svilenih jastuka, no{enje
svilenih ko{ulja ispro{ivanih lanenim {arama i no{enje bilo kakve svilene odje}e. Po jednom
rivajetu, me|u prvih sedmero je i vra}anje izgubljenih `ivotinja vlasniku.
(Muttefekun alejhi)
68
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
69
70
Rijadu-s-salihin
svaki nemo}ni, slabi i skru{eni musliman. Kada bi on Allaha za ne{to zakleo, Allah bi mu
zasigurno to udovoljio. Ho}ete li da vas obavijestim o stanovnicima D`ehennema? To je
svaki zadrti, sebi~ni i oholi ~ovjek.
(Muttefekun alejhi)
253. Ebu-Abbas b. Sad Sehe es-Sadij, ka`e: Pro{ao je neki ~ovjek pored Poslanika,
s.a.v.s., pa Poslanik, s.a.v.s., re~e ~ovjeku koji je sjedio pored njega: [ta misli{ o ovome?
^ovjek re~e: Jedan od uglednih ljudi (plemi}), mislim, ako on zaprosi djevojku, o`enit }e se
njome, ako se zauzme za nekog, prihvatit }e mu se zauzimanje. Pa je Poslanik, s.a.v.s.,
u{utio. Iza toga pro|e drugi ~ovjek, pa Poslanik, s.a.v.s., upita: [ta misli{ o ovome? On
odgovori: Allahov Poslani~e, ovo je jedan od siroma{nih muslimana, ovaj mislim, ako zaprosi
djevojku, ona se ne}e udati za njega, a ako se zauzme za nekoga ne}e mu se zauzimanje
primiti; ako bude govorio niko ne}e slu{ati {ta govori. Na to re~e Poslanik, s.a.v.s.: Ovaj je
bolji od svih onakvih na zemlji.
(Muteffekun alejhi)
256. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je jedna crnkinja mela (~istila) d`amiju, ili je to bio
jedan mladi}, pa je preselila na ahiret, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, po{to
je dugo nije vidio, upitao za nju, na {to mu ashabi odgovori{e da je umrla. Alejhisselam tada
re~e: Za{to me niste obavijestili o njenoj smrti? Oni kao da joj nisu pridavali neku va`nost,
a Alejhisselam re~e: Poka`ite mi njen kabur! Ashabi mu pokaza{e njen kabur, a on, nakon
{to joj je klanjao d`enazu, re~e: Zaista su ovi kaburi mra~ni svojim stanarima, ali, uistinu, ih
Allah njima osvijetli mojim namazom.
(Muttefekun alejhi)
258. Usame, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Stao sam na vrata D`enneta te primijetih da su ve}ina onih koji su u njega ve} bili u{li,
siromasi, a bogata{i jo{ napolju ~ekaju da im se dozvoli ulazak, izuzev {to su d`ehenemlije
od njih ve} odvedene u D`ehennem. Stao sam i na vrata D`ehennema, i primijetih da su u
njemu ve}inom `ene.
(Muttefekun alejhi)
259. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Samo troje djece progovorilo je u kolijevci: Isa, sin Merjemin, i D`urejd`ov sahibija.
D`urej`d je bio jedan veoma pobo`an ~ovjek. Sebi je sagradio sama~ku ku}icu i u njoj
ibadet ~inio. Jednoga dana do|e mu majka, a on bija{e u namazu, i po~e ga zvati: O
Rijadu-s-salihin
71
D`urejd`! On se po~e dvoumiti i pomisli: Gospodaru moj, ili majka moja, ili namaz? On se
odlu~i za namaz i nastavi klanjati, a majka mu se vrati ku}i. Sutradan je ponovo do{la i opet
ga na{la na namazu i ponovo ga pozvala: O D`urejd`! On ponovo pomisli: Gospodaru
moj, ili majka moja, ili namaz? I ponovo se odlu~i za namaz. Sljede}i dan majka ponovo
do|e i opet ga na|e na namazu i pozva, a on joj se ponovno ne odazva, nastavljaju}i sa
namazom. Ona tada ljutito re~e: Allahu, ne daj mu smrt dok ne vidi lica prostitutki!
Benu-Israil (njegovi sunarodnici) me|usobno su ~esto razgovarali i spominjali D`urejd`a
i njegov ibadet. Me|u njima je bila i jedna prostitutka, o ~ijoj se ljepoti nadaleko pripovijedalo,
koja im (nakon {to je ~ula kako o D`urejd`u pri~aju) re~e: Ako ho}ete, ja }u ga zavesti.
Zatim je oti{la do njega i ponudila mu se, a on se na nju ni ne obazrije. Vidjev{i to, ona do|e
jednom ~obaninu koji je ponekad navra}ao kod D`urejd`a i s njim u~ini blud i osta nose}a.
Kada je rodila dijete, ona re~e: Ovo dijete je D`urejd`ovo! Oni na to odu do njegove ku}ice
i po{to ga zateko{e u njoj, izbace ga vani, ku}u sru{e i po~nu ga nemilice tu}i. On im re~e:
[ta vam je? Ti si blud u~inio s ovom nevaljalicom, pa je ona rodila tvoje dijete, reko{e oni.
Gdje je dijete?, upita on. Oni ga doneso{e, a on im re~e: Pustite me da klanjam. Kada je
zavr{io s namazom, on pri|e djetetu i prstom uprije u njegov stomak i re~e: O dijete, ko je
tvoj otac? Dijete odgovori: Moj otac je taj i taj, ~obanin. Oni tada pri|o{e D`urejd`u i
po~e{e ga grliti i ljubiti, a onda mu reko{e: Mi }emo ti sagraditi ku}u od zlata. On im re~e:
Ne, nego je napravite od blata, onakvom kakva je bila, {to oni i u~ini{e.
Jedne prilike, dok je neko dijete njegova majka dojila, pored njih nai|e jedan konjanik na
izuzetno skupocjenom i ukra{enom konju, i ona re~e: Allahu, u~ini da ovaj moj sin bude
ovakav kad poraste! Dijete pusti sisu, okrenu se prema konjaniku, pogleda ga i re~e:
Allahu dragi, ne u~ini me onakvim! Zatim se ponovo okrenu majci i po~e dojiti.
Ravija veli: Kao da sada gledam u Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
kako, pri~aju}i o dojenju djeteta, stavi svoj ka`iprst u usta i po~e ga sisati.
Zatim re~e: Poslije toga, pored njih nai|o{e neki ljudi, s jednom robinjom, koju su tukli,
vi~u}i: Ti si prostitutka, ti si kradljivica, a ona samo vi~e: Hasbijellahu ve nimelvekil (Allah
mi je dosta. Divan li je On za{titnik). Majka djeteta tada re~e: Allahu dragi, nemoj mi u~initi
ovo moje dijete da bude kao ova robinja! Dijete tada ponovo prekide dojenje, pa pogleda u
robinju i re~e: Allahu dragi, ti me u~ini da budem kao ona!
Majka mu, zatim, za~u|eno ga propitivaju}i, re~e: Pro{ao je ~ovjek lijepa izgleda, pa
sam ja rekla: Allahu dragi, u~ini da ovo moje dijete bude kao on, a ti si rekao: Allahu, ne
u~ini me sli~nim njemu. Zatim su pro{li sa ovom robinjom udaraju}i je i vi~u}i: Prostitutka,
kradljivica! Pa sam ja rekla: Allahu dragi, nemoj mi moje dijete u~initi njoj sli~nim, a ti si
rekao: Allahu dragi, u~ini me da budem njoj sli~an! On joj na to odgovori: Onaj ~ovjek je
bio silnik, pa sam zbog toga rekao: Allahu dragi, nemoj me u~initi njemu sli~nim! A ona
72
Rijadu-s-salihin
robinja, {to su je {ibali i govorili da je prostitutka i kradljivica, ona ni{ta od toga nije bila, pa
sam zbog toga rekao: Allahu dragi, u~ini me njoj sli~nim!
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
73
bude stavljen na ku{nju sa ma koliko k}eri, pa bude dobar prema njima i lijepo ih odgoji, one
}e mu biti {tit od vatre na Sudnjem danu.
(Muttefekun alejhi)
270. Ebu-[urejh Huvejlid ibn Amr el-Huzai, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve selleme, rekao: Allahu dragi, ja upozoravam i prijetim svakome ko upropasti
(zloupotrijebi) pravo ili imetak dvoje bespomo}nih: siro~eta i `ene.
(Nesai, hasen)
74
Rijadu-s-salihin
vam poslu{ne budu, onda nemojte izmi{ljati neopravdane razloge da ih zbog njih korite.
Zaista, vi imate odre|ena prava kod svojih `ena, a isto tako i one imaju svoja prava kod vas.
Va{e je pravo da im zabranite da dozvole ulazak u va{u ku}u i sjedenje (boravak) u njoj
onima koje vi ne `elite, a njihovo je pravo da ih pristojno odijevate i hranite.
(Tirmizi, Nesai, sahih, hasen)
277. Muavija ibn Hajde r.a., pripovijeda: Upitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme: Kakva prava ima `ena jednog od nas kod svoga ~ovjeka? Alejhisselam
re~e: Da je nahrani{ kada ti jede{, da joj kupi{ odje}u i obu}u kada to i sebi uradi{, da je ne
udara{ po licu, da je ne proklinje{ i da je ne napu{ta{ (u postelji), osim u ku}i.
(Ebu-Davud, hasen)
278. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Najpotpuniji iman je onog vjernika koji se najljep{e pona{a, a najbolji me|u vama su
oni koji su najbolji prema svojim `enama.
(Tirmizi, hasen, sahih)
280. Abdullah ibnAmr ibn As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Ovaj svijet je samo (prolazan) u`itak, a najbolje u njemu je dobra (~edna i
odgojena) `ena.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
75
(Muttefekun alejhi)
282. Ebu-Hurejre, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: @eni nije dozvoljeno postiti (nafilu) u prisutnosti mu`a, bez njegove dozvole, niti
smije koga pustiti u ku}u, bez njegove dozvole.
(Muttefekun alejhi)
283. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Svi ste vi pastiri, i svaki pastir bit }e odgovoran za svoje stado. Vladar je pastir, ~ovjek je
pastir svojoj porodici, `ena je pastirica u ku}i svoga mu`a i njegove djece. Svi ste vi, dakle,
pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado.
(Muttefekun alejhi)
285. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Kada bih ikome naredio da u~ini sed`du drugome, naredio bih `eni da u~ini sed`du
svome mu`u.
(Tirmizi, Nesai, sahih)
286. Umu Seleme, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Koja god `ena
umre, a njen mu` bude njome zadovoljan, u}i }e u D`ennet.
(Tirmizi, hasen)
287. Muaz b. D`ebel, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ni jedna `ena ne
mo`e uznemiriti svoga mu`a na ovom dunjaluku, a da ne ka`e njegova hurija iz D`enneta:
Ne uznemiravaj ga, Allah te ubio. On je kod tebe samo kratko a uskoro }e te ostaviti i
do}i kod nas.
(Tirmizi-hasen)
289. Usame b. Zejd, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nisam ostavio
iza sebe te`e isku{enje po mu{karca od isku{enja sa `enama.
(Muttefekun alejhi)
76
Rijadu-s-salihin
Neka imu}an prema bogatstvu svome tro{i, a onaj koji je u oskudici prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikog ne zadu`uje vi{e nego {to
mu je dao. (Et-Talak, 7)
[to god vi udijelite, On }e to nadoknaditi. (Sebe, 39)
289. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Novac koji potro{i{ na Allahovom putu, novac koji potro{i{ za osloba|anje robova,
novac koji podijeli{ siromasima i novac koji potro{i{ na svoju obitelj; najve}a je nagrada za
onaj novac koji si potro{io za svoju obitelj.
(Muslim)
290. Ebu-Abdullah Sevban ibn Bud`dud, r.a., oslobo|eni rob Allahovog Poslanika, prenosi
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Najbolji novac koji ~ovjek potro{i
jeste onaj novac koji potro{i za svoju obitelj, novac koji potro{i za izdr`avanje svoje (ratne)
`ivotinje na Allahovom putu i novac koji potro{i na svoje drugove na Allahovom putu.
(Muslim)
292. Sead ibn Ebi Vekkas, r.a., u svome dugom hadisu, koji je naveden na po~etku ove
knjige u poglavlju o nijjetu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
I zaista }e{ ti za svaki dinar koji potro{i{, `ele}i njime Allahovo zadovoljstvo, biti nagra|en
kod Allaha, pa ~ak i za ono {to potro{i{ za ishranu svoje `ene.
(Muttefekun alejhi)
293. Ebu-Mesud el-Bedri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Kada ~ovjek utro{i novac za izdr`avanje svoje obitelji, `ele}i njime posti}i Allahovo
zadovoljstvo (znaju}i da mu je to du`nost od Allaha, te je izvr{ava nadaju}i se Njegovoj
nagradi), pi{e mu se kao da je podijelio sadaku.
(Muttefekun alejhi)
295. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Svakoga dana, u kome osvanu Allahovi robovi, si|u dva meleka, te jedan od njih
rekne: O Allahu, Ti nadoknadi onome ko dijeli! A drugi veli: O Allahu, Ti uni{ti imetak onoga
koji spre~ava njegovo tro{enje u korisne svrhe (ne dijeli)!
(Muttefekun alejhi)
296. Ebu-Hurejre, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
Rijadu-s-salihin
77
rekao: Gornja ruka (ona koja dijeli) bolja je od donje ruke (one koja uzima). U dijeljenju po~ni
od svojih bli`njih. Najbolja je sadaka ona koja je u~injena iz imu}nog stanja (vi{ka imetka).
Ko se bude dr`ao ~ednosti i neposezanja za haramom (dr`e}i se dostojanstveno bez
pro{nje), Allah }e ga pomo}i i u~initi ~ednim, a ko se bori za neovisnost, Allah }e ga u~initi
neovisnim.
(Buhari)
78
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
79
(Tirmizi-Nesai)
80
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
81
323. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Rodbinska krvna veza visi o Ar{u i vi~e: Ko mene odr`ava i po{tuje, i njega }e Allah, d`.{.,
posje}ivati i po{tivati, a ko mene ne odr`ava i ne po{tuje, ne}e ni Allah, d`.{., njega posje}ivati
niti po{tivati.
(Muttefekun alejhi)
325. Prenosi se da je Esma, k}er Ebu-Bekra, r.a., rekla: Do{la mi je moja majka za
vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, ne{to tra`e}i, a jo{ nije bila primila
islam, pa sam upitala Alejhisselama da li da je primim. Alejhisselam mi je odgovorio: Da,
svakako, primi svoju majku i uslu`i je.
(Muttefekun alejhi)
331. Ebu-Ejjub el-Ensari, r.a., pripovijeda da je neki ~ovjek rekao: O Allahov Poslani~e!
Obavijesti me o poslu koji }e me uvesti u D`ennet i udaljiti od D`ehennema. Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, re~e mu na to: Ibadet ~ini isklju~ivo Allahu, d`.{., i ne pripisuj
Mu druga, namaz redovno obavljaj, daji zekat i pazi i posje}uj svoju rodbinu.
(Muttefekun alejhi)
332. Selman b. Amir, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Kada neko od vas htjedne iftariti, neka se iftari hurmom, jer je u hurmi beri}et, a ako
ne na|e hurmu, onda vodom, jer je ona naj~i{}a. Zatim je rekao: Sadaka u~injena siromahu
jeste obi~na sadaka, a sadaka u~injena svojoj rodbini dvostruka je sadaka - sadaka i pa`nja
(rodbine).
(Tirmizi, hasen)
333. Prenosi se da je sin h. Omera, r.a., rekao: Imao sam jednu `enu koju sam volio, a
moj otac Omer je nije podnosio, te mi jednoga dana re~e: Rastavi se s njom! Ja sam to
odbio, a Omer je oti{ao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i ispri~ao mu {ta
se desilo. Alejhisselam mi potom re~e: Rastavi se s njom.
(Ebu- Davud, Tirmizi , hasen, sahih)
334. Ebu-Derda r.a., pripovijeda da mu je do{ao jedan ~ovjek i rekao: Ja imam `enu, ali
meni moja majka nare|uje da se rastavim s njom. Ebu-Derda mu na to re~e: ^uo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao: Roditelji su srednja vrata
D`enneta, pa ako ho}e{, pusti ih, a ako ho}e{, sa~uvaj ih.
(Tirmizi, Nesai, sahih)
82
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
83
ono {to mu je du`nost, a uzima ono {to mu nije dozvoljeno) i zakopavanje `ive `enske
djece, a pokudio rekla-kazala (da ispri~a sve {to je ~uo-la, ne vode}i ra~una je li to ta~no,
pa ~ak ako i sumnja da bi to moglo biti neistinito, a ~ovjeku je, po jednom hadisu, dosta la`i
da ispri~a sve {to je ~uo), prekomjerno zapitkivanje i nekontrolirano tro{enje imovine.
(Muttefekun alejhi)
84
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
85
86
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
87
Ne pla~em zato {to ne znam da je ono {to je Allah pripremio Allahovom Poslaniku, a.s.,
najbolje, nego pla~em zato {to je Objava prestala dolaziti. Tada ona rasplaka i njih dvojicu,
te i oni po~e{e plakati s njom.
(Muslim)
361. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, a.s.: Neki ~ovjek je krenuo da
posjeti brata muslimana u drugom selu, i Allah naredi meleku da ga sa~eka na putu. Kuda
ide{?, upita ga melek. Idem da posjetim brata u ovom selu, re~e ~ovjek. Da ne ide{ zato
da ti uzvrati na dobro~instvo koji si mu u~inio? Ne. Ho}u da ga posjetim, zato {to ga volim,
u ime Allaha. Ja sam izaslanik Allaha - re~e mu melek - da ti ka`em da te je Allah zavolio,
kao {to si ti njega zavolio, u ime Allaha!
(Muslim)
362. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada neko obi|e
bolesnika, ili posjeti brata muslimana, melek ga zovne: Divan si, divno je djelo koje si u~inio,
i u D`ennetu si sebi pripremio boravi{te.
(Tirmizi, hasen)
363. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Dobar
sagovornik i lo{ sagovornik su kao prodava~ mirisa i kova~. Prodava~ mirisa }e ti pokloniti
miris; ili }e{ ga kupiti, ili }e{ osjetiti lijep miris, a kova~ }e ti zapaliti odje}u ili }e{ od njega
osjetiti ru`an miris.
364. Ebu-Hurerje, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: @ene se uzimaju zbog
~etiri stvari: zbog bogatstva, porijekla, ljepote i vjere; pa se o`eni vjernicom, blagoslovljen bio!
(Muttefekun alejhi)
367. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ^ovjek je vjere
svoga prijatelja; zato pazite sa kim se dru`ite!
(Ebu- Davud, Tirmizi, hasen)
368. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ^ovjek }e biti
uz onoga koga voli.
(Muttefekun alejhi)
369. Enes, r.a., kazuje da je jedan beduin upitao Allahovog Poslanika, a.s.: Kada }e biti
Smak svijeta? A {ta si pripremio za njega?, upita ga. Ljubav prema Allahu i Allahovom
88
Rijadu-s-salihin
Poslaniku, re~e ~ovjek. Ti }e{ biti sa onima koje voli{ - odgovori mu.
Drugo predanje glasi: Nisam pripremio mnogo dobrovoljnog posta, ni namaza, ni sadake,
ali volim Allaha i Njegovog Poslanika!
(Muttefekun alejhi)
371. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ljudi su kao metali,
kao zlato i srebro. U islamu su najbolji oni koji su bili najbolji u d`ahilijjetu, ako shvate vjeru;
a du{e su sakupljena vojska, one koje se upoznaju, zbli`e se, a one koje se ne upoznaju,
razi|u se.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
89
377. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Na Sudnjem danu }e
Allah re}i: Gdje su oni {to su se voljeli u Moje ime? Danas }u ih uvesti u Moj hlad, kada
nema drugog hlada, osim Moga!
(Muslim)
378. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Tako mi Allaha, u
^ijoj je ruci moja du{a, ne}ete u}i u D`ennet sve dok ne budete vjerovali, a ne}ete vjerovati
sve dok se ne budete voljeli! Ho}ete li da vas uputim na djelo kojim }ete se, ako ga budete
~inili, zavoljeti? Nazivajte selam jedni drugima!
(Muslim)
384. Muaz, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., uzeo me je za ruku i rekao mi: Muaze,
volim te, tako mi Allaha! Zato, poslije svakog namaza, prou~i: - Gospodaru moj, pomozi mi
da Te se sje}am, da Ti zahvaljujem i da Ti ispravno robujem!
(Ebu-Davud, Nesai, sahih)
90
Rijadu-s-salihin
388. Ai{a, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., poslao jednog ~ovjeka kao zapovjednika
izvidnice. ^ovjek je na zavr{etku svakog namaza u~io suru (Kul huvallahu ehad), a kada se
vrati{e, to spomenu{e Allahovom Poslaniku, a.s. Upitajte ga za{to je to ~inio? - re~e im
Allahov Poslanik, a.s. Kada su ga pitali, on im odgovori: Zato {to su u toj suri svojstva
Milostivog, i ja volim da je u~im. Recite mu da ga Uzvi{eni Allah voli, re~e Allahov
Poslanik, a.s.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
91
92
Rijadu-s-salihin
djelo koje vodi u vatru, pa u nju bude ba~en! A drugi ~ovjek radi posao koji vodi u vatru, sve
dok ne bude izme|u njega i vatre koliko lakat, pa ga pretekne ono {to mu je zapisano i u~ini
djelo koje vodi u D`ennet, pa u D`ennet u|e.
(Muttefekun alejhi)
405. Adijj b. Hatim, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah }e razgovarati
sa svakim od vas bez posrednika. ^ovjek }e pogledati na desnu stranu i vidjet }e samo
svoja djela. Zatim }e pogledati na lijevu stranu i vidjet }e svoja djela, pa }e pogledati ispred
sebe i ugledat }e samo vatru! Zato se ~uvajte vatre, pa makar polovinom udjeljene hurme.
(Muttefekun alejhi)
407. Ebu-Berze el-Eslemi, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Niko se
ne}e pomaknuti s mjesta obra~una, dok ga Allah ne upita za: `ivot - u {to ga je proveo, za
znanje - je li po njemu radio, za imetak odakle ga je zaradio i u {to ga je potro{io, i za tijelo
u {to ga je koristio.
(Tirmizi, Nesai-sahih)
410. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko se pla{i, krenut
}e prije mraka, ko krene prije mraka, sti}i }e do kona~i{ta. Znajte da je Allahova roba skupa,
jer Allahova roba je D`ennet!
(Tirmizi)
Rijadu-s-salihin
93
rob i Poslanik, i Njegova Rije~ koju je Merjemi dostavio, i `ivot mu udahnuo; i da su D`ennet
i D`ehennem istina, Allah }e ga uvesti u D`ennet pa {ta god uradi (od grijeha).
(Muttefekun alejhi)
413. Ebu-Zerr, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvi{eni Allah ka`e:
Ko u~ini dobro djelo, dat }u mu deseterostruku nagradu, ili jo{ vi{e. A ko u~ini grijeh, pa za
grijeh je kazna prema zasluzi, ili ga oprostim. Ko Mi se pribli`i pedalj, Ja mu se pribli`im lakat;
ko Mi se pribli`i lakat, Ja se njemu pribli`im za hvat; ko Mi do|e idu}i, Ja mu do|em tr~e}i;
a ko Me susretne s grijesima velikim kao Zemlja, a ne bude Mi ni{ta pripisivao kao druga,
obasut }u ga sa isto toliko oprosta.
(Muslim)
414. Od D`abira, r.a., prenosi se da je rekao: Do{ao je neki beduin Vjerovjesniku,
s.a.v.s., i rekao: O Allahov Poslani~e, koja su to dva obavezuju}a djela (koja za sobom
povla~e nagradu, odnosno kaznu na onom svijetu)? On je rekao: Ko umre, a Allahu ne
pripisuje druga (ne ~ini {irk), u}i }e u D`ennet, a ko umre, a Allahu pripisuje druga (~ini {irk),
u}i }e u vatru.
(Muslim)
415. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao, dok je Muaz sjedio na
jahalici iza njegovih le|a: Muaze! A Muaz se odazvao, rekav{i: Stojim ti na raspolaganju,
o Allahov Poslani~e.
Tako ga je Poslanik, s.a.v.s., pozvao tri puta, a Muaz mu se na isti na~in odazivao.
Zatim je rekao: Nema ni jednog ~ovjeka koji svjedo~i da nema drugog boga, osim Allaha,
te da je Muhammed Njegov rob i Poslanik; iskreno iz svoga srca, a da ga Allah ne}e
zabraniti vatri.
On je upitao: O Allahov Poslani~e, ho}u li ja to kazati svijetu, pa da se raduje, a on mu
je odgovorio: Onda }e se svijet na to osloniti (pa }e se zalijeniti i ostaviti posao). To je Muaz
saop}io na samrti boje}i se grijeha, tj. boje}i se da ne bude grije{an zbog skrivanja znanja.
(Muttefekun alejhi)
416. Od Ebu-Hurejrea, ili od Ebu-Seida el-Hudrija, r.a., prenosi se (prenosilac nije
siguran od kojeg je od njih dvojice ~uo ovaj hadis, ali to ne smeta jer su svi ashabi povjerljivi
i pouzdani):
Kada je bila Bitka na Tebuku, svijet je pogodila glad, pa su ljudi rekli: O Allahov
Poslani~e, kad bi nam dozvolio da zakoljemo na{e deve, pa da jedemo i nama`emo se lojem
(zbog vru}ine)? Na to im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: U~inite to! Tada je do{ao
94
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
95
U drugom predanju stoji: Zaista je Allah stvorio, na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju,
sto milosti. Svaka milost je koliko izme|u nebesa i Zemlje, pa je poslao jednu milost na
Zemlju da njome biva milostiva majka prema svome djetetu, te `ivotinje i ptice jedni prema
drugima, pa kada do|e Sudnji dan, on }e ih (tih devedeset devet) upotpuniti s tom jednom
milo{}u.
421. On tako|er prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji prenosi od svoga Gospodara
Uzvi{enog i Slavljenog, da je rekao: Neki rob je u~inio grijeh i rekao: Allahu moj, oprosti mi
moj grijeh! Tada Allah Uzvi{eni i Slavljeni ka`e: Moj rob je po~inio grijeh, zatim je spoznao
da ima Gospodara koji opra{ta grijeh i ka`njava za njega (ako ho}e)! Zatim je ponovo
po~inio grijeh i onda rekao: O Gospodaru, oprosti mi moj grijeh! Tada Uzvi{eni i Slavljeni
(ponovo) ka`e: Moj rob je po~inio grijeh, zatim je spoznao da ima Gospodara koji opra{ta
grijeh i ka`njava za njega (ako ho}e)! Ponovo je po~inio grijeh i rekao: O Gospodaru,
oprosti mi moj grijeh! Tad Uzvi{eni i Slavljeni ponovo ka`e: Moj rob je po~inio grijeh, zatim
je spoznao da ima Gospodara koji opra{ta grijeh i ka`njava za njega (ako ho}e). Oprostio
sam svom robu, pa neka radi {ta ho}e. (... neka radi {ta ho}e, zna~i: sve dok radi ovako,
po~ini grijeh, a zatim tra`i oprost, opra{tat }u mu, jer zaista tevba (pokajanje) ru{i {to je prije
nje po~injeno.)
(Muttefekun alejhi)
422. Od njega se tako|er prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Tako mi Onoga u ~ijim je rukama moja du{a, kada ne biste grije{ili, Allah bi vas uklonio, a
doveo bi narod koji bi grije{io, zatim tra`io oprost od Uzvi{enog Allaha, pa bi im On opra{tao!
(Muslim)
425. Od Abdullaha ibn Amra ibn el-Asa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
prou~io rije~i Uzvi{enog Allaha o Ibrahimu, s.a.v.s.: Gospodaru oni su (kipovi) odveli u
stranputicu mnoge ljude, a onaj ko mene slijedi, on je od mene..., i rije~i Isaa, a.s.: ... ako
ih kazni{, pa oni su zaista Tvoji robovi, a ako im oprosti{, pa Ti si zaista Uzvi{en i Mudar,
zatim je podigao ruke i rekao: Allahu moj, moj ummet (sljedbenici), moj ummet. Zatim je
plakao, pa je Uzvi{eni Allah rekao: O D`ibrilu, idi Muhammedu, a tvoj Gospodar najbolje
zna, pitaj ga zbog ~ega pla~e? Pa mu je do{ao D`ibril i Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rekao
je {to je kazao, a on to zna. Tada je Uzvi{eni Allah rekao: O D`ibrilu, idi Muhammedu i reci
mu: Mi }emo dati da bude{ zadovoljan sa svojim ummetom i ne}emo ti lo{e u~initi.
(Muslim)
426. Od Muaza ibn D`ebela, r.a., prenosi se da je rekao: Jahao sam iza Vjerovjesnika,
96
Rijadu-s-salihin
s.a.v.s., pa je rekao: O, Muaze, zna{ li koje je Allahovo pravo (hakk) prema Njegovim
robovima, a koje je pravo robova prema Allahu? Rekao sam: Allah i Njegov Poslanik
najbolje znaju! On re~e: Zaista je pravo Allahovo prema robovima da ga obo`avaju i da mu
ni{ta ne pridru`uju (ne ~ine {irk), a pravo robova prema Allahu je da On ne ka`njava onoga
koji mu nije {irk ~inio. Rekao sam: O Allahov Poslani~e, ho}u li obveseliti svijet? Rekao je:
Nemoj ga obveseljavati, jer bi se u to pouzdao (pa bi ljudi zanemarili rad).
(Muttefekun alejhi)
427. El-Bera ibn Azib, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Kada musliman
bude upitan u kaburu, izgovorit }e {ehadet, da nema drugog boga, osim Allaha, i da je
Muhammed Allahov Poslanik.
Na to upu}uju rije~i Uzvi{enog Allaha: Allah u~vr{}uje one koji vjeruju ~vrstim govorom
u dunjalu~kom `ivotu i na ahiretu.
(Muttefekun alejhi)
428. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Zaista, kada kafir
(nevjernik) u~ini dobro, on za to njega nagradi dunjalu~kim u`itkom, a {to se ti~e vjernika,
njemu Allah sakuplja njegova dobra djela za ahiret, a daje mu opskrbu na dunjaluku za
njegovu pokornost. U drugom predanju stoji: Zaista, Allah ne}e umanjiti vjerniku nagradu
za dobro djelo. Za njega }e dobiti na dunjaluku (nagradu), a bit }e za to nagra|en i na
ahiretu, dok }e nevjernik za dobra djela u~injena iz dobronamjernosti biti nagra|en na
dunjaluku, pa kada do|e na ahiret, ne}e imati ni jedno dobro djelo za koje bi bio nagra|en.
(Muslim)
430. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: ^uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako ka`e: Koji ~ovjek musliman umre, pa mu klanja d`enazu ~etrdeset ljudi, koji ne ~ine
{irk, Allah }e primiti njihov {efaat (zauzimanje) za njega.
(Muslim)
432. Ebu-Musa el-E{arija, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Na Sudnjem
danu }e svakom muslimanu Allah predati po jednog `idova, ili po jednog kr{}anina, pa }e
re}i: Ovo je tvoj oslobodilac od vatre (on }e zauzeti tvoje mjesto u njoj).
U drugom njegovom predanju stoji: Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Do}i }e ljudi na sudnjem
danu, muslimani, sa grijesima kao brda, pa }e im to Allah oprostiti.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
97
98
Rijadu-s-salihin
su mu prisutni, sve do ikindija - namaza, pa kada klanja{ ikindija - namaz, onda prestani do
zalaska sunca. Sunce zalazi izme|u dva {ejtanova roga. Tada suncu kafiri sed`du ~ine.
Ravija dalje pri~a: Ja sam tada rekao Poslaniku: - Allahov Poslani~e, podu~i me abdestu.
- Kada neko od vas pripremi sebi vodu za abdest i kada obavi ispiranje usta i nosa (sa
u{mrkavanjem vode), tada mu spadnu grijesi njegova lica, usta i nosne {upljine, a kada
opere svoje lice kako mu je Allah naredio, tada mu spadnu svi grijesi lica, sa vodom koja
kapa s krajeva njegove brade, a kada operu ruke iza laktova, tada mu spadnu grijesi ruku
preko vrhova njegovih jagodica; kada potare mokrom rukom glavu, tada sa njegove glave
spadnu grijesi, sa vodom koja kapa sa kose. Po{to opere noge do ~lanaka, tada mu spadnu
grijesi nogu sa vodom koja kapa sa jagodica. Pa ako jo{ ustane i klanja, pa zahvaljuje i slavi
Onoga Koji je svega toga dostojan, pa ako jo{ i srce svoje isprazni radi Uzvi{enog Allaha,
on je onda oslobo|en svojih grijeha, kao {to je bio bezgrije{an na dan kada ga je majka
rodila. Kad je pri~ao ovaj hadis njegov ravija Amr b. Abbas ashab Ebu-Umam mu re~e: O
Amre, sine Abbasov, pazi {ta si sve rekao odjednom pred ovim ~ovjekom. Tada mu Amr
re~e: O Ebu-Umame, ja sam ve} ostario, moje su kosti oslabile, a moj se ed`el pribli`io, a
uostalom nemam potrebe da la`em na Allaha, niti na Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Da ja ovo
nisam ~uo od Allahovog Poslanika jedanput, dvaput, tri puta (~ak je brojao do sedam puta),
ja ovaj hadis ne bih nikada saop}io, ali ja sam ga ~uo i vi{e puta od toga.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
99
100
Rijadu-s-salihin
dobra, re}i }e: Po`urite sa mnom! A ako ne bude dobra, re}i }e: Te{ko njoj, kuda }ete s
njom (Te{ko meni kuda }ete sa mnom)? Njen glas ~uje svako, osim ~ovjeka, a kada bi ga
~uo, pao bi u nesvijest.
(Buhari)
445. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao :
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: D`ennet je bli`i svakom od vas od kai{a na va{oj
obu}i, a i D`ehennem isto tako.
(Buhari)
Rijadu-s-salihin
101
pa je on rekao: Ja se bojim Allaha; ~ovjeka koji je dao sadaku, tako da nije znala njegova
lijeva ruka {ta je dijelila desna i ~ovjeka koji se u samo}i sjetio Allaha, pa su mu suze potekle
iz o~iju.
(Muttefekun alejhi)
102
Rijadu-s-salihin
458. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi i ka`e: Sjedio je Allahov Poslanik na mimberu, a mi
smo sjedili oko njega, pa on re~e: Bojim se jedne stvari: kad mene vi{e ne bude, {ta bit }e
s vama kad vam se otvore dunjalu~ke ljepote i ukrasi njegovi.
(Muttefekun alejhi)
461. Enes, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Umrlog prate tri
stvari: obitelj, imetak, i njegovo djelo, pa se dvoje vrati, a jedno ostane; vrate se njegova
obitelj i imetak, a ostane njegovo djelo.
(Muttefekun alejhi)
462. Od njega se tako|er prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je kazao: Na
Sudnjem }e se danu dovesti d`ehenemlija, koji je najrasko{nije `ivio na dunjaluku, pa }e se
staviti u vatru (za jedan trenutak) i onda }e mu se re}i: - O sine Ademov, jesi li ikada do`ivio
kakvo dobro, jesi li ikada imao kakvo zadovoljstvo i u`ivanje? - On }e odgovoriti: - Tako mi
Allaha, ne, o moj Gospodaru! - Zatim }e se dovesti d`enetlija koji je `ivio najsiroma{nije na
dunjaluku, pa }e se (samo za trenutak) uvesti u D`ennet i onda }e mu se re}i: - O sine
Ademov, jesi li ikada vidio siroma{tvo, jesi li ikada bio u pote{ko}i i neprilici? - On }e
odgovoriti: - Ne, tako mi Allaha, nikada nisam bio siroma{an, niti sam imao pote{ko}a, niti
neprilika. -
(Muslim)
463. Od El-Mustevrida ibn [eddada, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao je: Dunjaluk prema ahiretu je kao kad bi jedan od vas stavio prst u more, pa
neka pogleda u prst ~ime se vra}a.
(Muslim)
464. Od D`abira, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pro{ao kroz pijacu,
dok je svijet stajao sa strana, pa je pro{ao pored krepalog, ~ulavog (s malim u{ima) jareta
i uzeo ga za uho, a zatim rekao je: Ko `eli ovo kupiti za dirhem? Odgovori{e: Niko za
njega ne bi ni{ta dao, i ne znamo {ta bismo s njim radili! Zatim je on ponovo rekao: Pa biste
li voljeli da je on va{? Oni odgovori{e: Tako nam Allaha, da je `iv, bilo bi sramota, jer je s
malim u{ima, a kamoli jo{ kad je mrtav. On tada re~e: Tako mi Allaha, dunjaluk je
bezvrjedniji kod Allaha, nego {to je ovo (jare) kod vas.
(Muslim)
467. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Rijadu-s-salihin
103
Gledajte u onoga koji je ni`i od vas (slabijeg materijalnog stanja), a ne gledajte u onoga koji je
iznad vas. To je pre~e, kako ne biste umanjili i omalova`ili Allahovu blagodat prema vama.
Ovaj citat je iz Muslimovog predanja, a u predanju Buharije stoji: Kada neko od vas
pogleda u onoga koji je bogatiji i sna`niji od njega, neka pogleda i u onoga koji je ni`i i slabiji
od njega.
(Muttefekun alejhi)
471. Od Ibn -Umera r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo me za
moje rame i rekao: Budi na dunjaluku kao da si stranac ili prolaznik. A Ibn -Umer, r.a.,
govorio je: Kada zano}i{, nemoj o~ekivati jutra, a kada osvane{, nemoj o~ekivati no}i,
iskoristi zdravlje prije bolesti i iskoristi `ivot prije smrti.
(Buhari)
472. Od Ebu Abbasa Sehl ibn Sada es-Saidija, r.a., prenosi se da je rekao: Do{ao je
neki ~ovjek Vjerovjesniku, s.a.v.s., pa je rekao: O Allahov Poslani~e, uputi me na posao,
zbog kojeg }e me, kada ga uradim, zavoljeti i Allah i ljudi. On mu je odgovorio: Budi skroman
na dunjaluku, zavoljet }e te Allah, i budi skroman prema onome {to je u posjedu svijeta, pa
}e te svijet voljeti.
(Ibn-Mad`d`e, hasen)
477. Od Sehl ibn Sada es-Saidija, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao je: Da dunjaluk vrijedi kod Allaha kao krilce mu{ice, ne bi kafir na njemu
popio ni gutljaj vode.
(Tirmizi, Hasen-sahih)
478. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: ^uo sam Allahova Poslanika,
s.a.v.s., kako ka`e: Prokleto je na dunjaluku sve {to udaljava od spominjanja Allaha i onoga
{to tome vodi, osim u~enjaka i onoga koji u~i.
(Tirmizi, hasen)
483. Od Abdullaha ibn e{-[ihira, r.a., prenosi se da je rekao:Do{ao sam kod
Vjerovjesnika, s.a.v.s., dok je u~io (elhaku muttekasur). Onda je rekao: ^ovjek govori:
Moj imetak, moj imetak! O ~ovje~e, zar ti ima{ od svog imetka i{ta osim ono {to si pojeo,
pa uni{tio, i {to si obukao, pa poderao, ili {to si kao sadaku dao, pa }e{ za nju imati
nagradu.
(Muslim)
104
Rijadu-s-salihin
486. Od Abdullaha ibn Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zaspao je na hasuri i kada je ustao, ostao je trag od hasure na strani (na kojoj je le`ao). Rekli
smo: O Allahov Poslani~e, da smo ti uzeli prostirku? On re~e: [ta }e mi to na dunjaluku,
ja nisam na dunjaluku ni{ta drugo nego kao putnik koji se sklonio pod hlad drveta, zatim
otputovao i ostavio ga.
(Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
105
106
Rijadu-s-salihin
502. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Tako mi Allaha, osim kojeg drugog
boga nema, znao sam le`ati potrbu{ke od gladi i znao sam vezati kamen za stomak od
gladi. Jednog dana sam sjeo na put, kojim svijet prolazi, pa je pro{ao i Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
i nasmije{io se kada me je vidio, spoznav{i {ta je na mom licu i {ta je u mojoj du{i. Zatim je
rekao: Ebu-Hirr! Odgovorio sam: Izvoli, Allahov Poslani~e! Rekao je: Po|i za mnom!
Krenuo je, a ja sam ga slijedio. Zatim je u{ao u ku}u, dao mi izun, i ja sam u{ao. Na{ao je
posudu mlijeka i pitao: Otkuda je ovo mlijeko? Odgovorili su mu: Poklonio ti je taj ili taj! On
re~e: Ebu-Hirr! Rekao sam: Izvoli Allahov Poslani~e! On re~e: Idi stanarima d`amijske
sofe i pozovi ih! (Stanari sofe su gosti islama; nemaju obitelji, imetka, niti bilo {ta; kada bi
do{la sadaka Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on bi je davao njima i ni{ta nije uzimao, a kada
bi mu do{ao poklon, pozvao bi ih, i on bi uzeo dio, a dio dao njima.) To mi je palo te{ko i rekao
sam (u sebi): [ta je ovo mlijeka za onoliko stanara d`amijske sofe!? Ja sam bio pre~i da
popijem to mlijeka, pa da mi se povrati snaga. Kada su oni do{li, naredio mi je da ih ja
poslu`im i nije bilo nade da }e meni i{ta ostati, a morao sam biti pokoran Allahu i Allahovu
Poslaniku.
Oti{ao sam im i pozvao ih. Oni su do{li i zatra`ili dozvolu da u|u, pa kad im je dozvolio,
oni su posjedali na svoja mjesta. Rekao je: Ebu-Hirr! Odgovorio sam: Izvoli, Allahov
Poslani~e! Rekao je: Uzmi pa im dadni! (Pri~ao je): Pa sam uzeo posudu i davao je
svakom ~ovjeku dok se ne napije. Zatim on meni vrati posudu i ja dadnem drugom i on pije,
dok se ne napije, a zatim mi vrati posudu. Tako je sve i{lo, dok nisam do{ao do Vjerovjesnika,
s.a.v.s., a svi ostali su se ve} bili napili. Uzeo je posudu i stavio na svoju ruku. Pogledao je
u mene, nasmije{io se i rekao: Ebu-Hirr! Rekao sam: Izvoli, Allahov Poslani~e! Rekao je:
Ostali smo ja i ti. Rekao sam: Istinu si rekao, Allahov Poslani~e! Rekao je: Sjedi i pij! Pa
sam sjeo i pio. On mi opet re~e: Pij! I ja sam pio. I tako mi je govorio, sve dok nisam rekao:
Tako mi Onoga Koji te je poslao sa istinom, nema vi{e gdje stati! Rekao je: Daj! Pa sam
mu dao posudu i on se zahvalio Uzvi{enom Allahu, rekao Bismillah i popio ostatak.
(Buhari)
504. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., umro je, a njegov
{tit je bio u zalogu kod jednog `idova za trideset saa je~ma.
(Muttefekun alejhi)
506. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Vidio sam sedamdeset stanara
d`amijske sofe, a da ni jedan od njih nije imao ogrta~a, ili je imao samo ve{, ili ko{ulju, koje
su zavezali sebi o vrat i koji su dosezale nekom do ispod koljena, a nekom do ~lanaka,
Rijadu-s-salihin
107
(Buhari)
508. Od Ibn -Umera, r.a., prenosi se da je rekao: Sjedili smo sa Allahovim Poslanikom
kada je do{ao jedan ensarija i nazvao mu selam. Zatim je ensarija krenuo, a Allahov Poslanik
mu je rekao: O brate ensarija, kako je moj brat Sadibn Ubade? On re~e: Dobro! Na to
Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: Ko }e ga od vas posjetiti? Ustao je, i mi smo ustali sa njim,
a bilo nas je negdje izme|u deset i dvadeset. Niko nije imao ni nanula, ni papu~a, niti kape,
niti ko{ulje. I{li smo po toj zemlji, koja se bijelila od soli, dok mu nismo do{li.
On je (Sad ibn Ubade) rekao onima koji su bili kod njega, da se razmaknu, da bi se
Allahov Poslanik, s.a.v.s., i oni koji su sa njim, mogli pribli`iti.
(Muslim)
509. Imran ibn Husejn prenosi od Vjerovjesnika , s.a.v.s., da je rekao: Najbolji me|u
vama su moji ashabi, zatim oni koji }e do}i poslije njih, zatim oni koji }e do}i poslije njih.
Imran rekao je: Ne znam je li to Vjerovjesnik rekao dva ili tri puta. Zatim }e do}i narod koji
}e svjedo~iti, a da nije pozvan da svjedo~i, koji }e varati i ne}e biti povjerljiv, koji }e se
zavjetovati, a ne}e zavjet iskupljivati, i u kojem }e se pojaviti gojaznost.
(Muttefekun alejhi)
510. Od Ebu-Umame, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
O sine Ademov, zaista, ako podijeli{ vi{ak, bit }e ti bolje, a ako ga zadr`i{, bit }e ti gore.
Niko te ne}e ru`iti ako zadr`i{ za sebe onoliko koliko ti je potrebno, i po~ni sa onima koje si
du`an izdr`avati.
(Tirmizi, hasen, sahih)
511. Od Ubejdullaha ibn Muhsina el-Ensarija el-Hatmija, r.a., prenosi se da je rekao:
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko od vas osvane siguran na svome putu (u svome
narodu), zdravog tijela, ima hrane za ~itav dan; tome kao da je svo dunjalu~ko bogatstvo
dato!
(Tirmizi, hasen)
512. Od Abdullaha ibn Amra ibn el-Asa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Sretan je i spa{en onaj koji je primio islam, kome je njegova opskrba dovoljna i kome
je Allah dao da je zadovoljan s onim {to ima.
(Muslim)
108
Rijadu-s-salihin
520. Od D`abira, r.a., prenosi se da je rekao: Kopali smo na dan Hendeka, pa smo
nai{li na tvrd kamen (kojem nisu mogli ni{ta), pa su do{li Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekli mu:
Ovaj nam se kamen poprije~io u hendeku! A on im rekao je: Si}i }u ja! Zatim je ustao, a za
stomak mu je bio vezan kamen, jer tri dana nismo ni{ta okusili, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
uzeo kramp i udario njime i on se (kamen u hendeku) sav izmrvi. Rekao sam: O Allahov
Poslani~e, dozvoli mi da odem ku}i! Rekao sam potom svojoj `eni: Vidio sam na
Vjerovjesniku, s.a.v.s., ne{to na {ta se vi{e nije mogu}e strpiti, mora da kod tebe ima
ne{to! Rekla je: Imam je~ma i jare. Pa sam zaklao jare i samljeo je~am. Stavili smo meso
u lonac i onda sam do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., dok je tijesto ve} bilo pe~eno, a lonac na
kamenju skoro prokuhao. Rekao sam: Imam ne{to malo jela, pa po|i ti, Allahov Poslani~e,
i s tobom jedan ili dvojica! A on mi re~e: Koliko ima{? Pa sam mu rekao, na {ta on re~e:
Dosta, i dobro; reci joj neka ne skida lonac i kruh s vatre dok ne do|em! Zatim je rekao:
Ustanite! Pa su ustali muhad`iri i ensarije. U{ao sam kod nje i rekao joj: Te{ko tebi. Do{ao
je Vjerovjesnik, s.a.v.s., muhad`iri, i ensarije, i ostali. Rekla je: Je li te pitao? Rekao sam:
Da! On im rekao je: U|ite i ne gurajte se! Tada je po~eo lomiti kruh i stavljati meso na
njega pokrivaju}i lonac i pe}nicu kada bi izvadio. Donosio bi ashabima da jedu, zatim bi
se povratio (ponovo lomio hljeb i vadio meso), i tako, sve dok se nisu svi najeli, a ne{to
je i ostalo. Tada je rekao (mojoj `eni): Ti pojedi ovo, a pokloni i drugome, jer je ljude
zadesila glad.
(Muttefekun alejhi)
U drugom predanju stoji: Kada se kopao hendek, vidio sam da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., jako gladan. Oti{ao sam svojoj `eni i upitao je: Ima{ li ne{to (za jesti), jer sam na
Allahovom Poslaniku primijetio veliku glad! @ena je iznijela posudu, u kojoj je bio jedan sa
je~ma, a imao sam kod ku}e i jedno jare, pa sam ga zaklao, a ona je samljela je~am.Zavr{ila
je svoj posao istovremeno kad sam i ja zavr{io svoj, a onda sam ja iskomadao meso u }up.
Zatim sam krenuo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a ona mi je rekla: Nemoj me sramotiti
pred Allahovim Poslanikom, i onima koji su s njim! Do{ao sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
i rekao mu tiho: O Allahov Poslani~e, zaklali smo jedno na{e jare i samljeo sam jedan sa
je~ma, pa do|i ti i jedna grupa s tobom! Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pozvao glasno:
O, vi u Hendeku, D`abir nam je napravio gozbu, pa do|ite svi. Tada je Vjerovjesnik rekao:
Nemojte skidati }up i nemojte mijesiti tijesto dok ja ne do|em! Do{li smo ja i Vjerovjesnik,
s.a.v.s., prije ostalih. Kada sam do{ao `eni, rekla mi je: Bje`i, bje`i! Rekao sam: Uradio
sam ono {to si ti rekla! Ona je izvadila tijesto, a on, s.a.v.s., pljunuo je u njega i po`elio
beri}et, a onda je oti{ao do }upa, pljunuo u njega i zamolio za beri}et, a zatim rekao je:
Pozovi jednu kuharicu neka s tobom mijesi tijesto i zahvati kutla~om iz }upa i nemojte ga
skidati s vatre. A bilo ih je hiljadu, kunem se Allahom, da su svi jeli i oti{li, a na{ }up je klju~ao
Rijadu-s-salihin
109
110
Rijadu-s-salihin
do|e sadaka, pa }u narediti da dobije{. A onda re~e: O Kabisa, iskati nije halal osim u tri
slu~aja:
1. ~ovjeku koji je optere}en krvarinom. Njemu je halal iskati dok je ne otplati, a onda
prestaje iskati;
2. ~ovjeku kome budu uni{teni usjevi, pa je i njemu dopu{teno (prositi) iskati da bi
osigurao `ivotne potrebe;
3. ~ovjeku koga sna|e siroma{tvo, oskudica, pa kad mu trojica mudrih razumnih ljudi iz
naroda ka`u da je tog i tog sna{la neima{tina pa mu je halal iskati dok ne na|e osnovne
potrebe za `ivljenje.A iskati osim ovih situacija, o Kabisa, je bespravno i hraniti se time je
neispravno.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
111
moj, nadoknadi onome ko daje - a drugi govori: - Allahu moj, daj propast onome koji ne daje.
(Muttefekun alejhi)
549. Od njega se tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uzvi{eni Allah
rekao je: Dijeli, o sine Ademov, i tebi }e se davati.
(Muttefekun alejhi)
550. Abdullah ibn Amr ibn el-As, r.a., prenosi da je (jedan) ~ovjek upitao Allahovog
Poslanika, a.s.: [ta je u islamu najbolje? On mu re~e: Da hrani{ gladne i da naziva{ selam
onome koga poznaje{ i koga ne poznaje{.
(Muttefekun alejhi)
552. Ebu-Umame, r.a., ka`e da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ^ovje~e, ako podijeli{
vi{ak (od svojih potreba), za tvoje je dobro, a ako ga zadr`i{, tebi je za zlo; a ne}e{ biti
prekoren ako zadr`i{ onoliko koliko ti je potrebno. Dijeli prvo najbli`ima (onima koje si du`an
izdr`avati, a ako {ta preostane onda dijeli i drugima). Gornja ruka (koja dijeli) bolja je od
donje (koja uzima).
(Muslim)
557. Ebu-Keb{e prenosi kako je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., da ka`e: Zaklinjem se
da su tri stvari istinite, i jo{ }u vam ne{to re}i, pa to zapamtite. (Zaklinjem se): da sadaka ne
umanjuje imetak ~ovjeka; da ne}e ~ovjeku biti u~injena nepravda pa je on strpljivo podnese,
a da mu Allah, d`.{., (zbog toga) ne uve}a njegovu ~ast i ugled; da ne}e ~ovjek po~eti
prositi, a da mu Allah, d`.{., (zbog toga) ne dadne siroma{tvo i neima{tinu. I jo{ }u vam ovo
re}i, pa to zapamtite:
Dunjaluk je za ~etiri vrste ljudi:
- ~ovjeka kojem je Allah, d`.{., dao imetak i (korisno) znanje, pa se on u tome boji svoga
Gospodara, poma`e bli`nju rodbinu, i ne zaboravlja Allahovo pravo na to (uvakufljenje i
podu~avanje), i ovaj je na najboljem stepenu (kod Allaha, d`.{.);
- ~ovjeka kojem je Allah, d`.{., dao znanje a nije mu dao imetak, pa on sa iskrenim
nijetom i `eljom govori: Kad bih ja imao imetka i ja bih radio kao {to taj i taj radi, i on bit }e
nagra|en prema svojoj namjeri, a nagrada njih dvojice (prvog i drugog) je jednaka.
- ~ovjeka kojem je Allah, d`.{., dao imetak a nije mu dao znanje, pa se on nepromi{ljeno
razbacuje tim imetkom i u tom se ne boji svoga Gospodara, niti poma`e bli`nju rodbinu, niti
priznaje u tome ({to posjeduje) Allahovo, d`.{, pravo, i ovaj (~ovjek) je na najgorem stepenu
kod Allaha, d`.{.;
112
Rijadu-s-salihin
- ~ovjeka kojem Allah, d`.{., nije dao ni imetak ni znanje, pa on ka`e: Kad bih ja imao
imetka, i ja bih radio kao {to taj i taj (misli na tre}eg) radi! On }e biti osu|en prema svojoj
namjeri i grijeh njih dvojice (tre}eg i ~etvrtog) je jednak.
(Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
113
ugostiti ve~eras ovog ~ovjeka? Jedan ensarija re~e: Ja }u, Allahov Poslani~e!
Pa ga je poveo svojoj ku}i i rekao `eni: Ugosti Poslanikova gosta! U drugom predanju
stoji da je on svojoj `eni rekao: Ima li {ta jesti? Ona odgovori: Ima samo ve~era za djecu!
Ensarija re~e `eni: Zabavi ih ne~im, a kad htjednu ve~erati, uspavaj ih, a kad do|e na{
gost, ugasi svije}u, pa se prikazuj kao da i mi jedemo!
Pa su sjeli, i gost je jeo, a oni su legli bez ve~ere. Kada je svanulo, ensarija je do{ao
Vjerovjesniku, a.s., i on mu re~e: Allah se zadivio va{im sino}njim postupkom sa va{im
gostom.
(Muttefekun alejhi)
114
Rijadu-s-salihin
i danju, i ~ovjeku kojem je Allah, d`.{., dao imetak, pa ga on dijeli (tro{i u dobrotvorne svrhe)
i no}u i danju.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
115
116
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
117
591. Vabisa ibn Mabed, r.a., ka`e: Do{ao sam Allahovom Poslaniku i on mi re~e:
Do{ao si da pita{ o dobro~instvu? Rekoh: Da! Onda mi on re~e: Priupitaj svoje srce;
dobro~instvo je ono {to donosi du{evni mir i smiraj u srcu, a grijeh je ono {to se koleba u
du{i i kru`i u grudima. (To ti je grijeh) pa makar ti to ljudi odobrili i dozvolili.
(Ahmed, Darini, hasen)
594. Ai{a, r.a., ka`e: Moj otac Ebu-Bekr es-Sidik, r.a., imao je roba koji mu je davao dio
zara|enog imetka kao gospodaru. Ebu-Bekr jeo je od tog imetka. Jednog dana je rob donio
ne{to hrane Ebu-Bekru, pa je on to pojeo. Rob mu tada veli: Zna{ li ti {ta je ovo? Ebu- Bekr
re~e: A {ta je? Rob re~e: U doba d`ahilijjeta ja sam gatao jednom ~ovjeku, ali sam ga
varao, jer nisam znao gatati. Bilo mu je dobro, pa me je sreo i dao mi za to {to sam mu gatao,
a {to si ti pojeo. Tada je Ebu-Bekr stavio prst (u grlo) i sve je povratio {to je pojeo.
(Buhari)
118
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
119
Zna~i: odmakla bi se malo s njime od skupine ashaba, da oni ne ~uju njenu molbu
(`albu).
(Buhari)
606. Ai{a, r.a., upitana je: [ta je Vjerovjesnik, a.s., radio u ku}i? Ona je odgovorila:
Pomagao bi uku}ane, a kad bi nastupio namaski vakat, oti{ao bi na namaz.
(Buhari)
120
Rijadu-s-salihin
Moja milost, tobom }u se smilovati kome Ja ho}u, a ti si, D`ehenneme, Moja kazna, kojom
}u Ja mu~iti koga Ja ho}u, i oboje }u vas napuniti.
(Muslim)
617. Ebu-Hurejre, r.a., veli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Sa trojicom Allah
ne}e na Sudnjem danu govoriti, niti }e ih o~istiti (od grijeha), niti }e u njih pogledati, i oni bit
}e stra{no ka`njeni, a to su: starac koji ~ini zinaluk (prostituciju), vladar koji mnogo la`e, i
ohol siromah.
(Muslim)
618. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Allah, d`.{.,
ka`e: Viso~anstvo (~ast, slava) Moje je svojstvo, a i veli~anstvenost (ponos) Moje je
svojstvo, pa ko Mi se u tome suprotstavi (bude se oholio i ponosio), Ja }u ga kazniti.
(Muslim)
619. Ebu-Hurejre, r.a., ka`e da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Dok je jedan ~ovjek
i{ao obu~en i sam se sebi dopadao, svoju kosu je za~e{ljao, glavu uzdigao, bahato i
ponosno hodao, tog ~asa ga je Allah zatrpao u zemlju, pa }e ~ekati u njoj do kijametskog
dana.
(Muttefekun alejhi)
620. Seleme b. el-Ekva, r.a., ka`e da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ^ovjek se
stalno uzdi`e sa sobom dok ga Allah ne upi{e u ohole, a onda ga sna|e ono, {to sna|e ohole.
(Tirmizi-Hasen)
Rijadu-s-salihin
121
mek{e ni bla`e od dlana ruke Allahovog Poslanika, i nisam nikada primirisao ljep{eg i
prijatnijeg mirisa od mirisa Allahovog Poslanika. Slu`io sam Allahovog Poslanika deset
godina i nikada mi nije rekao ni uf, niti mi je kada prigovorio za neku stvar koju sam u~inio:
Za{to si to u~inio?, niti za neku stvar (posao) koju nisam u~inio: Za{to to nisi u~inio?
(Muttefekun alejhi)
624. Nevas ibn Seman r.a., ka`e: Pitao sam Allahovog Poslanika o dobro~instvu i o
grije{enju, pa mi re~e: Dobro~instvo je lijepa narav, a grijeh je ono {to se koleba u tvojoj du{i
i ne `eli{ da za to saznaju ljudi.
625. Abdullah ibn Amr ibn el-As, r.a., ka`e: Allahov Poslanik nije bio nepristojan,
besraman, niti je bio nemoralan, bestidan (u svome govoru i pona{anju), i govorio je: Zaista
su me|u vama najbolji oni koji su najljep{eg pona{anja.
(Muttefekun alejhi)
626. Ebu-Derda, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: Nijedna stvar ne}e biti
te`a na Sudnjem danu, na (mizanu) tezulji vjernika od lijepe naravi. Zaista, Allah mrzi
bezobrazne brbljivce (bestidne u govoru i pona{anju).
(Tirmizi, hasen, sahih)
627. Ebu-Hurejre, r.a., veli: Allahov je Poslanik, upitan o onome {ta najvi{e uvodi ljude
u D`ennet, pa odgovori: Bogobojaznost i lijep moral (pona{anje). Potom je upitan {to
najvi{e uvodi ljude u D`ehennem, pa je rekao: Usta i spolni organ.
(Tirmizi, hasen, sahih)
628. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Sa najpotpunijim su
imanom oni vjernici koji su najljep{eg pona{anja, a najbolji me|u vama oni su koji su dobri
(lijepo se pona{aju) prema svojim `enama.
(Tirmizi, hasen, sahih)
629. Ai{a, r.a., prenosi da je ~ula Allahovog Poslanika, a.s., kako ka`e: Zaista, vjernik
s ljepotom svoga pona{anja dosti`e stepen posta~a i klanja~a.
(Ebu-Davud,sahih)
631. D`abir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Zaista su mi od vas
najdra`i i sjedit }e najbli`e meni na Sudnjem danu oni koji su najljep{e }udi. A zaista su mi
122
Rijadu-s-salihin
najmr`i od vas i bit }e najudaljeniji od mene na Sudnjem danu, nametljivi govornici i oni koji
se samodopadno prenema`u u svom govoru, oholo poku{avaju}i da istaknu svoju stru~nost
i govorljivost i oni koji pri~aju ispunjenih i razvu~enih usta, dive}i se svome govoru i uzdi`u}i
se nad drugima. Ashabi reko{e: Allahov Poslani~e, znamo ko su sersari i mute{eddici
(nametljivi govornici i oni koji se prenema`u u govoru), ali ko su mutefejhici? On im re~e: To
su uobra`enjaci koji sebe uzdi`u nad ostalim.
(Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
123
(ljubaznost), ona to ukrasi, a gdje god ne bude blagosti, to bude unaka`eno (manjkavo).
(Muslim)
636. Ebu-Hurejre, r.a., ka`e: Do{ao je jedan beduin (seljak) u d`amiju i po~eo mokriti
(obavljati nu`du), pa ljudi sko~i{e da ga zbog toga napadnu, ali im Poslanik re~e: Pustite ga,
i na to mjesto prolijte jednu kantu, ili kofu vode! Zaista ste vi poslani da olak{avate, a ne da
ote`avate.
(Buhari)
637. Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Olak{avajte, a ne ote`avajte, i
obradujte (sa nagradom od Allaha), a nemojte rastjeravati.
(Muttefekun alejhi)
638. D`erir ibn Abdullah, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., da ka`e: Ko
bude uskra}en od blagosti (ljubaznosti), uskra}en je od svakog dobra.
(Muslim)
639. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je neki ~ovjek rekao Poslaniku: Posavjetuj me! On
mu re~e:
Ne ljuti se! Pa mu je ~ovjek to isto ponovio nekoliko puta, a Poslanik mu re~e: Ne ljuti
se, ne srdi se!
(Buhari)
640. Ebu-Jela [eddad ibn Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Zaista
je Allah propisao ljubaznost (lijep postupak) u svakoj prilici: pa kada ubijate, ubijajte lijepo
(dostojanstveno), a kada koljete, koljite lijepo, i neka onaj koji ho}e da kolje (neku `ivotinju),
prvo nao{tri svoj no` i neka lahko zakolje svoju `rtvu.
(Muslim)
641. Ai{a, r.a., veli: Allahov Poslanik nije nikada birao izme|u dvije stvari, a da nije
izabrao (onu) lak{u, osim da to bude grijeh, pa ako bi to bio grijeh, bio bi daleko (najdalje od
svih drugih) od te stvari. I nikada se Allahov Poslanik nije svetio (osve}ivao) zbog sebe,
osim da budu Allahove zabrane kr{ene, pa bi se svetio zbog Uzvi{enog Allaha.
(Muttefekun alejhi)
642. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ho}ete li da vam
ka`em ko je zabranjen d`ehenemskoj vatri, ili kome je vatra zabranjena (ulazak u nju)?
124
Rijadu-s-salihin
(Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
125
126
Rijadu-s-salihin
651. Ai{a, r.a., veli: Kurej{ije su se zabrinule zbog jedne `ene, Mahzumijke, koja je
ne{to ukrala, pa su rekle: Ko }e se za nju zauzeti kod Allahovog Poslanika? Reko{e: A ko
bi se na to usudio, osim Usame bin Zejd, miljenika Allahovog Poslanika? Pa mu je Usame to
rekao, a Allahov Poslanik mu na to re~e: Zar ti posreduje{ da se ne izvr{i jedna od Allahovih
osuda?! Zatim je Poslanik ustao na noge i po~eo govoriti, pa je, izme|u ostalog, rekao:
Zaista su stradali oni koji su bili prije vas zbog toga {to, kada bi me|u njima ukrao neki
plemi}, ostavili bi ga neka`njenog, a kad bi ukrao neki slabi}, oni bi nad njim izvr{avali
kaznu. Zaklinjem se Allahom, kada bi Fatima, k}erka Muhammedova, ukrala, ja bih joj
sigurno odsijekao ruku!
(Muttefekun alejhi)
652. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio hrakotinu (na zidu) prema
kibli, pa mu je bilo to te{ko, da se odraz toga, ~ak, primijetio na njegovom licu. Ustao je i to
svojom rukom uklonio, a zatim rekao je: Kada neko od vas ustane da klanja, on tada
razgovara sa svojim Gospodarom, pa nemojte da neko od vas pljuca prema kibli, nego na
svoju lijevu stranu, ili pod svoje noge. Zatim je uzeo }o{ak svog ogrta~a, pljunuo u njega,
zatim ga premotao i rekao: Ili neka uradi ovako.
(Muttefekun alejhi)
(Naredba da se pljune na lijevu stranu, ili pod noge, odnosi se na slu~aj kada se pljuje
izvan d`amije, a kada se pljuje u d`amiji, nije dozvoljeno pljunuti, osim u maramicu.)
Rijadu-s-salihin
127
(Muttefekun alejhi)
654. Ebu-Jala Makil bin Jesar, r.a., prenosi: ^uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da
je rekao: Nema nijednog roba kome je Allah dao da bude pretpostavljeni svojim podanicima,
a da mu Allah ne}e, kada umre, zabraniti ulazak u D`ennet, ukoliko bude varao svoje
podanike.
(Muttefekun alejhi)
U drugom predanju stoji: ...pa ih ne bude ~uvao svojim savjetom, ne}e osjetiti ni miris
D`enneta.
A u Muslimovom predanju stoji: Nijedan emir (zapovjednik) kome budu povjereni poslovi
muslimana, pa ne ulo`i trud za njih niti im daje savjete, ne}e s njima u}i u D`ennet.
655. Ai{a, r.a., prenosi: ^ula sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako u ovoj mojoj ku}i
ka`e: Allahu moj, kome bude povjereno namjesni{tvo i uprava nad mojim ummetom
(sljedbenicima), pa im bude ote`avao (grubo postupao prema njima), i Ti njemu ote`aj, a
kome bude povjereno namjesni{tvo i uprava, pa bude blag prema njima, budi i Ti blag prema
njemu.
(Muslim)
658. Prenosi se da je Ebu-Merjeme el-Ezdijja, r.a., rekao Muaviji, r.a.: ^uo sam Allahova
Poslanika, s.a.v.s., kako ka`e: Kome Allah dadne namjesni{tvo na nekim od poslova
muslimana, pa bude nehajan prema njihovim potrebama, neima{tini i siroma{tvu, Allah ne}e
obra}ati pa`nju na njegove potrebe (ne}e se odazvati njegovoj molbi), neima{tinu i siroma{tvo
na Sudnjem danu. I tada je Muavija postavio ~ovjeka da se brine o potrebama svijeta.
(Ebu-Davud, Tirmizi)
128
Rijadu-s-salihin
rastaju, ~ovjeka kojeg je pozvala ugledna (na polo`aju) i lijepa `ena, pa je on rekao: Zaista
se bojim Allaha!; ~ovjeka koji dadne sadaku pa je sakrije, tako da ne zna njegova lijeva ruka
{ta daje desna; i ~ovjeka koji u samo}i spomene Allaha, pa mu suze poteku.
(Muttefekun alejhi)
660. Abdullah bin Amra bin el-As, r.a., prenosi: Allahov Poslanik rekao je: Zaista su
pravedni kod Allaha na osvijetljenim mimberima; oni koji ~ine pravdu u svojim presudama,
(koji su pravedni) prema svojim obiteljma i onome {to im je dato u namjesni{tvo (na upravu).
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
129
672. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko kod svog
pretpostavljenog bude ne{to mrzio (ako nije jasan kufr), neka se strpi, jer, zaista, onaj koji
makar malo bude nepokoran prema pretpostavljenom, umrijet }e d`ahilijetskom smr}u.
(Muttefekun alejhi)
130
Rijadu-s-salihin
KNJIGA O MORALU
84. Stid, njegova korist i podsticanje da se u tom duhu ~ovjek odgoji
681. Ibn-Umer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pro{ao pored jednog
ensarije, dok je ovaj savjetovao svoga brata o stidu, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Pusti ga, zaista je stid dio imana!
(Muttefekun alejhi)
682. Imran bin Husajn, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Stid donosi
samo dobro.
(Muttefekun alejhi)
A u Muslimovom predanju stoji: Stid je sav dobar (hajr). Ili je rekao: Svaki stid je
dobar.
683. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Iman se sastoji
od sedamdeset i nekoliko ogranaka (dijelova), ili {ezdeset i nekoliko dijelova. Najvrednije je
svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha, a najni`i uklanjanje prepreke (onoga {to
smeta) s puta; a i stid je dio imana.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
131
132
Rijadu-s-salihin
me je da je D`ibril do sada ponavljao s njim Kuran jedanput ili dva puta godi{nje, i da ga je
sada ponovio s njim dva puta. Rekao je: Mislim da mi se smrt pribli`ila, pa se ti boj Allaha i
strpi se! Zaista sam ti ja divan prethodnik! Tada sam ja zaplakala i to je onaj pla~ {to si
primijetila. Kada je vidio moju `alost, ponovo mi rekao je: O Fatima, bi li bila zadovoljna da
bude{ prvakinja (najpo~a{}enija) me|u `enama vjernika, ili prva me|u `enama ovoga
ummeta?, pa sam se nasmijala smijehom koji si vidjela.
(Muttefekun alejhi)
688. Sabit od Enesa, r.a., prenosi: Do{ao mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s., a ja sam se
igrao s djecom. Nazvao nam je selam i poslao me po ne{to, pa sam zakasnio svojoj majci.
Kada sam do{ao, rekla je: [to te je sprije~ilo da do|e{?
Rekao sam: Poslao me je Allahov Poslanik, s.a.v.s., po ne{to!
Upitala je: A {ta je to? Rekao sam: To je tajna! Rekla je: Nemoj nikome otkrivati tajnu
Allahova Poslanika! Enes, rekao je: Tako mi Allaha, kada bih ikome to pri~ao, ispri~ao bih
tebi!
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
133
134
Rijadu-s-salihin
699. Ebu-Vail [ekik ibn Seleme prenosi: Ibn-Mesud savjetovao nas je i opominjao
svakog ~etvrtka, pa mu je neki ~ovjek rekao: O Ebu-Abdurhman, volio bih kada bi nas
savjetovao i podu~avao svaki dan! Pa mu je rekao: Ono {to me spre~ava u tome, je to {to
ne `elim da vam dosadim, nego ja vas savjetujem i podu~avam onako kako nas je podu~avao
i savjetovao Allahov Poslanik, s.a.v.s., boje}i se da vam ne postane dosadno.
700. Ebu el-Jekazan Ammar ibn Jasir, r.a., prenosi: ^uo sam Allahova Poslanika,
s.a.v.s., kako ka`e: Zaista, du`ina ~ovjekovog namaza i kratko}a hutbe (vaza) znak je
njegove u~enosti i razumijevanja, pa oduljite namaz, a skratite hutbu.
(Muslim)
701. Muavija ibn el-Hakim es-Sulemi, r.a., prenosi: Dok sam klanjao sa Allahovim
Poslanikom, s.a.v.s., neko je kihnuo, pa sam rekao: Neka ti se Allah smiluje. Svijet mi je
uputio o{tre poglede, pa sam rekao: Propao sam, zbog ~ega gledate u mene? A oni su
po~eli udarati rukama po svojim stegnima. Kad sam vidio da me oni u{utkuju, u{utio sam.
Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao - i oca i majku bih za njega `rtvovao, nisam vidio
u~itelja sposobnijeg i boljeg u podu~avanju.
Tako mi Allaha, on me nije napustio, niti me je udario, niti uvrijedio, nego je rekao: Zaista,
u ovom namazu nije dozvoljeno ni{ta od ljudskog govora. On (namaz) je tesbih, tekbir i
u~enje Kurana! Ili kako je rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Rekao sam: O Allahov Poslani~e,
ja sam nedavno bio u neznabo{tvu, pa nas je Allah po~astio islamom, ali ima nas koji idemo
vra~arima!
Rekao je: Ti nemoj i}I! Rekao sam: Ima nas koji smo sujevjerni i (imamo zle slutnje)!
Rekao je: To oni osjete u svojim grudima i neka ih to ne spre~ava u njihovim namjerama.
(Muslim)
703. Prenosi se od Ai{e, r.a., koja ka`e: Nisam vidjela Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
nikada potpuno nasmijanog, da bi mu se vidjele desni, samo bi se osmjehivao (smje{kao).
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
135
704. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ^uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako ka`e:
Kada se prou~i ikamet za namaz, nemojte na njega dolaziti tr~e}i, nego dolazite idu}i
(korakom) i budite smireni. Ono {to ste stigli, klanjajte, a ono {to vas je pro{lo, upotpunite.
(Muttefekun alejhi)
705. Ibn-Abbas, r.a., ka`e da se vra}ao sa Arefata zajedno sa Allahovim Poslanikom,
s.a.v.s., pa je Poslanik, s.a.v.s., ~uo iza sebe `estoki `agor, udaranje i glasove deva, pa je
pokazao prema njima svojim bi~em i rekao: O ljudi, preporu~ujem vam smirenost, jer
pokornost nije u `urbi.
(Muttefekun alejhi)
136
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
137
138
Rijadu-s-salihin
slijedi ona koja nari~e niti vara. A kada me u kabur stavite, nagr}ite na mene zemlju malo po
malo, zatim sjedite oko moga kabura toliko vremena, za koliko se mo`e zaklati deva i
podijeliti njeno meso, da bih osje}ao va{u prisutnost i razmi{ljao {to }u odgovoriti poslanicima
moga Gospodara (Munkiru i Nekiru).
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
139
kada bi htio ispratiti vojsku, govorio: Ostavljam kod Allaha na ~uvanje va{u vjeru, va{u
sigurnost i emanet, i ishod i svr{etak va{eg rada (i `ivota).
(Ebu-Davud, sahih)
717. Enes, r.a., prenosi: Do{ao je neki ~ovjek Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: O
Allahov Poslani~e, ja ho}u na put, pa me otpremi i opskrbi! Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Allah
te opskrbio takvalukom (bogobojazno{}u)!
^ovjek je rekao: Daj mi jo{! Poslanik je rekao: Neka ti oprosti grijehe! ^ovjek je rekao:
Daj mi jo{!
Poslanik je rekao: I neka ti olak{a (dadne) svako dobro gdje god bude{!
(Tirmizi, hasen, sahih)
140
Rijadu-s-salihin
719. D`abir, r.a., prenosi: Vjerovjesnik je, s.a.v.s., na Bajram (namaz) i{ao jednim
putem, a vra}ao se drugim.
(Buhari)
720. Ibn Umer r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., (kada bi odlazio) i{ao putem
(po imenu) Tariku{-[ed`ere, (a kada bi dolazio) i{ao bi putem (po imenu) Tarikul-lMuarres.
Kada bi ulazio u Meku, u{ao bi preko gornjeg prijevoja, a izlazio je kroz tjesnac u
podno`ju.
(Muttefekun alejhi)
99. Mustehab je (po`eljno) dati prednost desnoj strani u svemu {to je iz domena
plemenitosti i (po~a{}ivanja), kao {to je abdest, gusul, tejemmum, obla~enje
odje}e, obu}e i ve{a; ulazak u d`amiju, upotreba misvaka i surme, odsijecanje
nokata, potkresivanje brkova, ~upanje dlaka ispod pazuha, brijanje glave, selam
nakon namaza, jela i pi}a, rukovanje, dodirivanje Had`erul-esveda, izlazak iz
hamama, uzimanje i davanje, i svega drugog {to je tome sli~no. A mustehab i
po`eljno je dati prednost lijevoj strani u svemu {to je suprotno tome, kao {to je:
osekanje i pljuvanje na lijevu stranu, ulazak u hamam, izlazak iz d`amije,
izuvanje obu}e, skidanje ve{a i odje}e, pranje (poslije nu`de), u radu u
poslovima koji su prljavi, i tome sli~no.
Uzvi{eni Allah rekao je:
Onaj kome se Knjiga Njegova u desnu ruku njegovu da, re}i }e: Evo vam,
~itajte Knjigu moju! (El-Hakka, 19)
Oni na desnoj strani (sretni), ko su oni na desnoj strani?
I oni na lijevoj strani (nesretni), ko su oni na lijevoj strani? (El-Vakia, 8-9).
722. Ai{a, r.a., prenosi: Desna ruka Allahova Poslanika, s.a.v.s., bila je za abdest i jelo,
a lijeva za hamama i ono {to je prljavo.
(Ebu-Davud, sahih sa senedom)
723. Ummu Atijje, r.a., prenosi da im je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao, kada su one
gasulile njegovu k}er Zejneb, r.a.: Po~nite s njenom desnom stranom i mjestima po kojima
se uzima abdest!
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
141
724. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada se neko od
vas obuva, neka po~ne s desnom (nogom), a kada se izuva, neka po~ne s lijevom.
Neka desna bude ta koja se prva obuva, a zadnja izuva!
(Muttefekun alejhi)
727. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., si{ao na Minu; do{ao do D`emreta
(D`emretu-l-Akabe) i bacio kamen~i}e, zatim oti{ao na mjesto (gdje se kolju kurbani) na
Mini, zaklao (kurban), zatim rekao brici, pokazuju}i na desnu stranu: Uzmi! A zatim na
lijevu stranu. Poslije toga je po~eo dijeliti kosu prisutnim.
(Muttefekun alejhi)
A u drugom predanju stoji: ... kada je bacio kamen~i}e na D`emretu, zaklao kurban i
obrijao se, brico mu je prvo obrijao desnu stranu, zatim je pozvao Ebu-Talhu el-Ensarija,
r.a., dao mu (kosu), okrenuo mu lijevu stranu i rekao: Brij! Obrijao ga je, a zatim je dao
(kosu) Ebu-Talhi i rekao: Dadni i ostalom svijetu!
142
Rijadu-s-salihin
A kada u|e, a ne spomene pri tom Uzvi{enog Allaha, {ejtan ka`e: Na{li ste konak! A
ako ne spomene Uzvi{enog Allaha ni kada po|e jesti, on ({ejtan) ka`e: Na{li ste konak i
ve~eru!
(Muslim)
731. Huzejfe, r.a., prenosi: Kada bismo jeli sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., neku
hranu, nismo pru`ali ruku, dok ne bi po~eo Allahov Poslanik, s.a.v.s., i stavio svoju ruku. I
tako, dok smo jedanput bili s njim na obroku, dotr~ala je neka djevoj~ica, koju kao da je
neko tjerao, i pru`ila svoju ruku da jede, pa ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uhvatio za
ruku, zatim je do{ao neki beduin, kojeg kao da je neko tjerao, i pru`io svoju ruku, a on,
s.a.v.s. ga je isto tako uhvatio za nju, a zatim rekao: Zaista, {ejtanu biva dozvoljena
hrana kod koje nije spomenuto Allahovo ime! On je doveo ovu djevoj~icu, da bi mu zbog
nje bila (hrana) dozvoljena, (jer ona nije spomenula Allahovo ime), pa sam je uzeo za ruku
(i sprije~io je), zatim je doveo ovog beduina da bi mu zbog njega hrana bila dozvoljena, pa
sam ga uzeo za ruku. Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci moja du{a, zaista je njegova
({ejtanova) ruka u mojoj ruci, s rukama njih dvoje. Zatim je spomenuo ime Uzvi{enog
Allaha i jeo.
(Muslim)
732. Ashab Umejje ibn Mah{ijj, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je sjedio. Neki je
~ovjek jeo, a nije spomenuo Allahovo ime, sve dok nije ostao samo jedan zalogaj. Kada ga
je uzeo, rekao je: Bismillahi evvelehu ve ahirehu. (U ime Allaha, na po~etku i na kraju ovoga
jela), pa se Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmijao, a zatim je rekao: [ejtan je s njim jeo cijelo
vrijeme, a kada je spomenuo Allahovo ime, sve je povratio {to mu je bilo u stomaku!
(Ebu-Davud, Nesai)
734. Ebu-Umame, r.a., pripovijeda da bi Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve selleme, kada
bi se podigao sa sofre, rekao: Hvala Allahu neizmjerno, skru{eno i blagoslovljeno;
On ni o kome nije ovisan a o Njemu je sve ovisno!
(Buhari)
735. Muaz ibn Enes, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Ko nakon objeda ka`e: Hvala Allahu, koji me je nahranio i opskrbio, bez ikakvog mog truda
i udjela, bit }e mu opro{teni prethodno u~injeni (manji) grijesi.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
143
144
Rijadu-s-salihin
109. Lijepo je (mustehab) jesti sa tri prsta i prste nakon jela oblizati, a
poku|eno ih je, prije nego se obli`u, obrisati!
748. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada
neko od vas zavr{i s jelom, neka prste ne bri{e dok ih ne obli`e!
(Muttefekun alejhi)
749. Prenosi se da je Kabb. Malik rekao: Vidio sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve
selleme, kako jede s tri prsta, pa kada je zavr{io, oblizao ih je.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
145
751. D`abir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Kada nekom od vas ispadne zalogaj, neka ga uzme, otkloni ono {to se za njega prilijepilo
i pojede, a neka ga ne ostavlja {ejtanu; neka ne tare ruke pe{kirom, prije nego {to prste
obli`e, jer on ne zna u kojoj mu je hrani beri}et.
(Muslim)
752. D`abir, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Zaista
je {ejtan uvijek s vama, pa ~ak i kada jedete. Stoga, kada nekom od vas ispadne zalogaj,
neka ga uzme, otkloni ono {to se na njega nalijepilo, a zatim pojede, i neka ga ne ostavlja
{ejtanu. A kada jelo zavr{i, neka prste obli`e, jer ne zna u kojoj mu je hrani beri}et.
(Muslim)
146
Rijadu-s-salihin
(Muttefekun alejhi)
759. Ebu-Katade, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
zabranio da se predah uzima nad posudom za pi}e. (Kako ne bi ne{to iza{lo iz usta ili nosa,
pa one~istilo pi}e, ili ga ogadilo onome ko `eli da se napije. (Pr. prev.)
(Muttefekun alejhi)
760. Enes, r.a., pri~a da je Resulullahu, sallallahu alejhi ve selleme, jedne prilike, doneseno
mlijeko pomije{ano s vodom. S desne njegove strane nalazio se neki beduin, a s lijeve EbuBekr, r.a., pa po{to se Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, napio, dodao je posudu
beduinu, rekav{i: Prvo pije onaj s desne strane, i tako redom!
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
147
148
Rijadu-s-salihin
ODIJEVANJE
113. Mustehab je nositi bijelu odje}u, ali je dozvoljena i crvena,
zelena, `uta i crna; bila ona od pamuka, lana, dlake,
vune ili ne~ega drugog, osim od svile
Uzvi{eni Allah ka`e:
O sinovi Ademovi, dali smo vam odje}u koja }e pokrivati stidna mjesta
va{a, i rasko{na odijela, ali odje}a ~estitosti, to je ono najbolje. (El-Araf, 26)
I ka`e: ... i u~inio vam je odje}u koja vas ~uva od vru}ine i oklope koji vas u
borbi {tite. (En-Nahl, 81)
780. Semure, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Obla~ite
bijelu odje}u, jer je ona ~i{}a i bolja, a umotavajte u nju i va{e umrle.
(Nesai, Hakim-sahih)
781. Bera, r.a., pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, bio srednjeg
rasta, i da ga je jednom vidio u crvenom ogrta~u (odje}i), te veli: Nikada ni{ta ljep{e od
njega nisam vidio!
(Muttefekun alejhi)
782. Ebu-D`uhajfe Vehb b. Abdullah, r.a., pri~a:
Vidio sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, u dolini Meke u crvenom {atoru
od {tavljene ko`e. Bilal je iza{ao s Poslanikovom vodom za abdest, koju su neki manje
(njome se samo poprskali), a neki vi{e dohvatili, a potom je iza{ao Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve selleme, u crvenom ogrta~u. Kao da sada gledam u bjelinu njegovih cjevanica, pa
je abdest uzeo, a Bilal je ezan prou~io. Ja sam pratio njegova (Bilalova) usta tamo - ovamo,
kako okre}u}i se desno i lijevo, izgovara:
Po`urite na namaz! Po`urite na spas! Zatim je ispred Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, postavljena sutra (pobodeno kratko koplje), pa je on pro{ao i imamio, dok su ispred
njega, iza sutre, nesmetano prolazili pas i magarac.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
149
783. Ebu-Risme Rifaa et-Tejmi pripovijeda: Vidio sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve
selleme, u zelenoj odje}i, od dva dijela.
(Ebu-Davud, Tirmizi, sahih)
785. Ebu-Seid Amr b. Hurejs, r.a., pri~a: Kao da sada gledam u Allahovog Poslanika, a
na njegovoj glavi crna imama (turban), s krajevima opu{tenim izme|u njegovih ple}a.
(Muslim)
U jednom drugom, Muslimovom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve
selleme, dr`ao hutbu (vaz), a na glavi mu crna imama (turban).
786. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., (nakon smrti)
umotan je u tri bijele sehulske tkanine od pamuka, me|u kojima nije bilo ni ko{ulje ni saruka
- imame. (Sehul je selo u Jemenu.)
(Muttefekun alejhi)
788. Mugire b. [ube pripovijeda: Bio sam s Resulullahom, sallallahu alejhi ve selleme,
jedne no}i na putovanju, pa mi on re~e: Ima{ li vode? Imam, odgovorih mu. Potom je si{ao
sa svoje jahalice i udaljio se, dok ga nije nestalo u no}noj tmini. Kada se vratio, posuo sam
mu iz ko`ne zdjelice, pa je oprao lice, a po{to je na njemu bio vuneni ogrta~ (d`uba), i nije
mogao iz njega ruke izvu}i, izvukao ih je ispod ogrta~a i oprao, a potom glavu potrao. Ja
sam zatim pru`io ruke da mu skinem mestve, ali mi on re~e: Ostavi ih, jer sam ih obukao
~iste! (pod abdestom), a zatim je po njima mesh u~inio.
(Muttefekun alejhi)
150
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
151
152
Rijadu-s-salihin
125. [ta treba re}i kada se obu~e nova odje}a, obu}a i sli~no?
813. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., pri~a: Kada bi Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme,
obukao novu odje}u, nazvao bi je njenim imenom - imama, ko{ulja, ogrta~ - i rekao:
Gospodaru moj, neka je Tebi hvala, Ti si me odjeo ovom odje}om, pa Te molim za njeno
dobro i dobro za koje je proizvedena, a utje~em Ti se od njenog zla i zla za koje je
proizvedena.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
153
rekao: Ko sjedne na nekom mjestu i ne spomene (na njemu) Uzvi{enog Allaha, zaslu`io je
Njegovu kaznu, a ko legne na neko mjesto (postelja) i ne spomene Uzvi{enog Allaha,
tako|er je zaslu`io Njegovu kaznu.
(Ebu-Davud, sahih)
128. Dozvoljeno je le`ati na le|ima prebaciv{i nogu preko noge, ako nema
bojazni od otkrivanja stidnog mjesta, kao {to je dozvoljeno sjediti
prekri`enih (ala turka) i podvijenih nogu
820. Abdullah b. Zejd, r.a., veli da je vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, kako le`i na le|ima u mesd`idu, prebaciv{i nogu preko noge.
(Muttefekun alejhi)
821. D`abir b. Semure, r.a., pripovijeda: Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme,
klanjao sabah-namaz, sjeo bi na svoje mjesto prekri`enih (podvijenih) nogu, sve dok sunce
ne bi obasjalo (odsko~ilo).
(Ebu-Davud, sahih)
822. Od Ibn-Omera, r.a., prenosi se da je rekao: Vidio sam Resulullaha, sallallahu
alejhi ve selleme, u dvori{tu Kabe, kako sjedi s ovako obavijenim rukama! Zatim je to
prikazao, sjedaju}i sa stegnima priljubljenim uz prsa, a rukama obavijenim oko nogu.
(Buhari)
824. [erid b. Suvejd, r.a., ka`e: Nai{ao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pored mene dok
sam sjedio ovako: stavio sam svoju lijevu ruku iza le|a osloniv{i se na njenu podlanicu.
Poslanik, s.a.v.s., re~e: Zar sjedi{ poput onih na koje se Allah rasrdio (`idovi).
(Ebu-Davud, sahih)
154
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
155
156
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
157
158
Rijadu-s-salihin
poselamio.
Ovdje se podrazumijeva da ih je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, poselamio i
rije~ima (izgovorom selama) i i{aretom, {to potvr|uje predanje kod Ebu-Davuda u kome
stoji: ... pa nam je selam nazvao.
(Tirmizi, hasen)
134. Ponavljanje selama osobi koja se ubrzo ponovo sretne poslije rastanka,
kad u|e pa iza|e pa opet u|e odmah, pa makar ih razdvajalo drvo ili ne{to
sli~no
859. Prenosi se Od Ebu-Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada
neko od vas sretne svoga brata (muslimana) neka mu nazove selam, pa ako ih razdvoji
drvo, zid ili kamen pa se sretnu, neka ga poselami opet.
(Ebu-Davud, sahih)
Rijadu-s-salihin
159
160
Rijadu-s-salihin
867. Enes, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada vam
sljedbenici Knjige (jevreji i kr{}ani) selam nazovu, vi recite: Ve alejkum. (i vama).
(Muttefekun alejhi)
868. Usame r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, pro{ao pored
sijela u kome je bilo i muslimana, idolopoklonika i jevreja, pa im je selam nazvao.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
161
ve selleme, a nisam selam nazvao, pa mi on re~e: Vrati se i reci: Esselamu alejkum, mogu
li u}i?!
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
162
Rijadu-s-salihin
881. Enes, r.a., pripovijeda: Dvojica ljudi kihnula su kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi
ve selleme, pa je jednom nazdravio (rekav{i: Jerhamukellah), a drugom nije. Na to onaj
kome nije nazdravio re~e: Taj i taj je kihnuo pa mi nisi nazdravio! (rekao: Allah ti se
smilovao!) Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, na to odgovori: Ovaj se zahvalio Allahu,
a ti nisi!
(Muttefekun alejhi)
143. Lijepo je rukovati se pri susretu i biti nasmijana lica, poljubiti ruku
dobrom ~ovjeku, dijete svoje poljubiti iz samilosti i zagrliti se s musafirom
kad se vrati s puta. Poku|eno je naklanjati se jedan drugom.
885. Ebu el-Hattab Katade pri~a da je rekao Enesu: Je li rukovanje bilo poznato me|u
ashabima - drugovima Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,? Jeste, odgovorio
mu je Enes.
(Buhari)
886. Enes, r.a., veli: Kada su do{li Jemenci, Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao je: Do{li vam stanovnici Jemena? Oni su prvi uveli rukovanje (pri susretu).
(Ebu-Davud, sahih)
887. Bera, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada
se dva muslimana sretnu pa se rukuju, opro{teni su im (manji) grijesi, prije nego {to se
rastanu.
(Ebu-Davud, hasen)
888. Enes, r.a., prenosi da je neki ~ovjek rekao: Allahov Poslani~e, kada jedan od nas
sretne svoga brata ili prijatelja, ho}e li mu se nakloniti? Ne}e!, odgovori Poslanik. Ho}e
li ga poljubiti?, opet }e ~ovjek. Ne}e!, odgovori Poslanik. Ho}e li se rukovati s njim?, bilo
je sljede}e pitanje. Ho}e!, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme.
(Tirmizi-hasen)
891. Ai{a, r.a., pri~a: Zejd b. Harise prispio je u Medinu, kada je Resulullah, sallallahu
alejhi ve selleme, bio u mojoj ku}i (sobi), pa je do{ao i pokucao na vrata. Poslanik, s.a.v.s.,
ustao je, vuku}i odje}u za sobom - pa ga zagrlio i poljubio.
(Tirmizi, hasen)
892. Ebu-Zer, r.a., veli da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Nipo{to ne potcjenjuj ni jedno dobro djelo, pa makar to bilo da sretne{ svoga brata
Rijadu-s-salihin
nasmijana lica.
163
(Muslim)
164
Rijadu-s-salihin
897. Ebu-Musa, r.a., ka`e da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Obi|ite bolesnog, nahranite gladnog, oslobodite zarobljenog!
(Buhari)
898. Sevban, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada
musliman ode u obilazak brata muslimana, on je u d`enetskoj harfi, sve dok se ne vrati.
[ta je to d`enetska harfa?, upita neko, a Poslanik odgovori: Utrgnuto d`enetsko vo}e!
(Muslim)
899. Alija, r.a., veli: ^uo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve selleme, kad ka`e: Kada
musliman jutrom obi|e muslimana, blagosivlje ga (dovu mu u~i) sedamdeset hiljada meleka,
sve dok ne omrkne, a kada ga obi|e nave~er, blagosilja ga sedamdeset hiljada meleka sve
dok ne osvane, i ima (za nagradu) ubrane d`enetske datule.
(Tirmizi, hasen)
900. Enes, r.a., ka`e: Jedan dje~ak `idov slu`io je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa se
razboli. Poslanik, s.a.v.s., do{ao je da ga obi|e, sjeo je kod njegove glave i rekao mu: Primi
islam. Dje~ak pogleda u svoga oca, koji bija{e prisutan. Otac mu re~e: Poslu{aj EbuKasima. Dje~ak primi islam. Iza{ao je Poslanik, s.a.v.s., govore}i: Hvala Allahu Koji ga je
spasio od vatre d`ehenemske.
(Buhari)
Rijadu-s-salihin
165
904. Sad b. Ebi-Vekas, r.a., ka`e: Obi{ao me je Allahov Poslanik u bolesti, pa re~e:
Allahu moj, izlije~i Seada, Allahu moj, izlije~i Seada, Allahu moj, izlije~i Seada ibn Vekasa
(Muslim)
905. Ebu-Abdullah Osman b. Ebu el-As, r.a., prenosi da se on potu`io Resulullahu
(sallallahu alejhi ve selleme) na bolove koje osje}a u tijelu, pa mu je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Stavi ruku na mjesto gdje te boli i reci: Bismillah tri puta,
a onda prou~i sedam puta: Utje~em se Allahovoj mo}i i kudretu od zla {to ga osje}am i bojim
ga se!
(Muslim)
906. Ibn-Abbas, r.a., ka`e da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko posjeti bolesnika kojem
nije do{ao njegov ed`el (smrt), neka kod njega rekne sedam puta: Molim velikog Allaha,
gospodara velikog Ar{a, da te izlije~i: (ESELULLAHE EL - AZIM, RABBEL ELAR[IL, AZIM
EN JE[FIJEK). Allah }e ga izlije~iti od te bolesti.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen. Hakim ka`e sahih po {artima Buharije)
907. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
u{ao kod nekog beduina da ga obi|e, a imao je obi~aj da kada u|e kod bolesnika, rekne:
Ni{ta, ni{ta, to je ~i{}enje od grijeha, in{aallah (tj. bolest te ~isti od grijeha).
(Buhari)
908. Ebu Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je D`ibril do{ao kod Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve selleme, pa mu rekao: O Muhammede, potu`io si se (da si bolestan)? Da!,
odgovori Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, a D`ibril re~e: Bismillahi erkike min Kulli
{ejin juzuke min Kulli nefsin evojanin hasidin Allahu je{fike bismillahi erkike. (Allahovim
imenom te lije~im) od svega {to te ezijjeti, od zla svake du{e, ili oka koje zavidi; Allah je tvoj
lije~nik, Allahovim imenom te lije~im.
(Muslim)
166
Rijadu-s-salihin
919. Ummu Seleme, r.a., pri~a: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, u{ao je
kod Ebu-Seleme, a njegov pogled se ve} uko~io, pa mu je zatvorio o~i, a potom rekao:
Kada du{a iza|e, pogled je prati! Tada su neki uku}ani po~eli glasno plakati, pa Resulullah,
sallallahu alejhi ve selleme, re~e: Ne prizivajte sebi ni{ta osim dobra, jer meleki aminaju na
sve {to izgovorite, a zatim dodade: Bo`e moj, oprosti Ebu-Selemi, podigni mu dered`u
me|u onima koji su uputu slijedili i budi mu zastupnik me|u potomcima. Oprosti i nama i
njemu, o Gospodaru svjetova, i u~ini mu kabur prostranim i svijetlim!
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
167
152. [ta se ka`e kod umrlog i {ta ka`e onaj kome je neko umro?
920. Ummu Seleme, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Kada ste prisutni kod bolesnog ili umrlog, govorite samo dobro, jer meleki aminaju na sve
{to govorite! Ummu Seleme veli: Kada je umro Ebu-Seleme, do{la sam kod Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve selleme, i rekla: O Allahov Poslani~e, Ebu Seleme je umro! On mi na to
re~e: Reci: Bo`e moj, oprosti i meni i njemu i podari mi nakon njega lijepo naslije|e, pa sam
to rekla i Allah mi je podario boljeg od njega: Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme.
(Muslim)
922. Ebu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Kada umre dijete jednog roba, Uzvi{eni Allah rekne Svojim melekima: -Uzeli ste dijete
Moga roba?, a oni odgovore: Da! Allah im zatim ponovo rekne: Uzeli ste plod njegova
srca?, a oni odgovore: Da! Potom ih Allah upita: A {ta rekao je Moj rob? a oni odgovore:
Pohvalio Te i rekao: - Mi smo samo Allahovi i samo }emo se Njemu povratiti! Tada im
Uzvi{eni Allah naredi: Sagradite Mom robu ku}u u D`ennetu i nazovite je Ku}a Zahvalnosti.
(Tirmizi, hasen)
923. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, ove
rije~i: Uzvi{eni Allah ka`e: Nema druge nagrade sem D`enneta Mome robu muminu, kada
mu oduzmem najdra`u osobu na ovom svijetu, pa mirno i strpljivo podnese gubitak, nadaju}i
se Mojoj nagradi.
(Buhari)
168
Rijadu-s-salihin
o Allahov Poslani~e?!, a on odgovori: Ovo je rahmet, milost koju je Allah ulio u srca Svojih
robova, a Allah ukazuje Svoju milost samo onima koji su milostivi.
(Muttefekun alejhi)
927. Enes, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, u{ao kod sina
Ibrahima, a on na izdisaju, pa je zaplakao i suze prolio. Tada mu Abdurrahman b. Avf re~e:
Zar i ti, Allahov Poslani~e?!, a on odgovori: Ibn Avfe, zaista je ovo rahmet, milost Allahova!,
a zatim dodade: Oko suzi i srce `ali, ali ne}emo izgovoriti ni{ta osim onog ~ime je zadovoljan
na{ Gospodar. Uistinu, smo mi zbog rastanka s tobom, o Ibrahime, o`alo{}eni!
(Buhari)
Rijadu-s-salihin
169
934. Mersed b. Abdullah el-Jezeni pripovijeda: Malik b. Hubejre imao je obi~aj, kada
ho}e klanjati d`enaza - namaz pa bude malo ljudi, da ih podijeli na tri safa, a zatim ka`e:
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: - Kome d`enazu klanjaju tri safa
ljudi, zaslu`io je D`ennet!
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
170
Rijadu-s-salihin
pa je u dovi prou~io: Gospodaru na{, oprosti i na{im `ivima i na{im mrtvima, i mladima i
starima, i mu{karcima i `enama, i prisutnima i odsutnima! Gospodaru na{, koga po`ivi{ od
nas, po`ivi ga u islamu, a koga usmrti{, usmrti ga u imanu! Gospodaru na{, nemoj nam
uskratiti Svoju nagradu, niti nas staviti na ku{nju poslije njega.
(Ebu-Davud, Tirmizi, sahih)
937. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, kad ka`e: Kada klanjate d`enazu umrlom, skru{eno mu dovu prou~ite.
(Ebu-Davud)
938. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve selleme, ovu
d`enazesku dovu: Bo`e moj, Ti si Gospodar ove d`enaze, Ti si je stvorio i putem islama
uputio, Ti si joj du{u uzeo, i Ti najbolje poznaje{ njene tajne i javne poslove; do{li smo Ti da
{efaat za njega u~inimo (za njega se zauzmemo), pa mu oprosti.
(Ebu-Davud)
940. Prenosi se od Abdullaha ibn Ebi-Evfa, r.a., da je na d`enazi svoje k}eri donio ~etiri
tekbira, pa je ostao poslije ~etvrtog koliko izme|u dva ranija tekbira, istgfar ~ine}i i dovu
u~e}i za svoju k}er, a onda re~e: Allahov Poslanik, s.a.v.s., ovako je ~inio. U drugom
predanju tvrdi se da je on donio ~etiri tekbira, pa je onda ostao tako dugo, da sam ja mislio
da }e i peti tekbir donijeti, a zatim je predao selam na desnu, pa na lijevu stranu. Po{to se
okrenuo, mi rekosmo: [ta je to? On re~e: Ja nisam ni{ta dulje ostao nego {to je ~inio
Allahov Poslanik kojeg sam vidio., ili: Ovako je ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s.
(Hakim, sahih)
Rijadu-s-salihin
171
172
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
173
954. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., pripovijeda: Neka `ena do{la je kod Resulullaha, sallallahu
alejhi ve selleme, i rekla mu: O, Allahov Poslani~e, ljudi dolaze i slu{aju {ta pri~a{, pa odredi
i za nas jedan dan da ti do|emo da nas pou~i{ onome ~emu te je Allah pou~io! Poslanik joj
na to re~e: Sakupite se u tom i tom danu, pa su se sakupile i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve selleme, do{ao im je i pou~io ih iz onoga ~emu ga je Allah pou~io, a potom rekao: U koje
god `ene od vas umre troje (malodobne) djece, }e biti joj zastor od (d`ehenemske) vatre!
A dvoje?, upita neka `ena. I dvoje!, odgovori Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme.
(Muttefekun alejhi)
174
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
175
nema pravo na jahalicu koja ga nosi, sem smjene jednog od njih. D`abir veli: Pa sam
pridru`io sebi dvojicu ili trojicu i nisam devu, koju sam posjedovao, jahao ni{ta vi{e od njih
(smjenjivali smo se na njoj podjednako).
(Ebu-Davud)
176
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
177
178
Rijadu-s-salihin
177. [ta treba re}i kad se vrati s puta i ugleda svoje mjesto?
O ovome govori i prethodni hadis Ibn-Omera, r.a., pod brojem 977.
987. Enes, r.a., pripovijeda: Dolazili smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve
selleme, (s puta), pa kada smo bili u blizini (na vidiku) Medine, on re~e: Vra}amo se, tevbu
~ine}i, robuju}i i zahvaljuju}i Gospodaru na{em! On je to neprestano ponavljao, sve dok
nismo u{li u Medinu.
(Muslim)
178. Mustehab je pri povratku s puta prvo svratiti u d`amiju i klanjati dva
rekata.
988. Kab b. Malik r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, pri povratku
s puta, svra}ao prvo u d`amiju i klanjao dva rekata.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
179
FADILETI
180. Vrijednost u~enja Kurana
991. Ebu-Umame, r.a., prenosi da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
kad ka`e: U~ite Kuran, jer }e on do}i na Sudnjem danu da se zauzima ({efaat ~ini) za
svoje u~a~e.
(Muslim)
993. Osman b. Affan, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Najbolji me|u vama je onaj koji Kuran nau~i, a zatim njemu druge pou~ava.
(Buhari)
994. Ai{a, r.a., prenosi ove rije~i Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Onaj
ko vje{to u~i Kuran, }e biti u dru{tvu s pisarima (melekima) ~asnim i ~estitim, a ko ga u~i
zamuckuju}i i s pote{ko}om, imat }e dvije nagrade.
(Muttefekun alejhi)
995. Ebu-Musa el-E{ari, r.a., ka`e da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Vjernik koji u~i Kuran je kao utrud`d`e cedrat (limun, pomorand`a); ima lijep miris
a i okus mu je lijep, a vjernik koji ne u~i Kuran je kao hurma; nema mirisa a okus joj je sladak.
Munafik koji u~i Kuran je kao bosiljak; ima lijep miris a okus mu je gorak, a munafik koji ne
u~i Kuran je kao gorka tikvica; nema mirisa a okus joj je gorak.
(Muttefekun alejhi)
996. Omer b. el-Hattab, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Zaista, Allahovom Knjigom (Kuranom) uzdi`e jedne narode, a poni`ava druge.
(Muslim)
999. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao:
Ko prou~i jedan harf - slovo iz Allahove Knjige (Kurana), imat }e nagradu, a nagrada se
desetorostruko uve}ava. Ja ne ka`em da je Elif - Lam-Mim jedan harf, nego Elif je harf,
Lam je harf i Mim je harf.
(Tirmizi, hasen, sahih)
1000. Ibn-Abbas, r.a., veli da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Onaj u
180
Rijadu-s-salihin
~ijim grudima nema ni{ta iz Kurana (ne pamti ni{ta iz Kurana) jeste kao razvaljena i napu{tena
ku}a.
(Tirmizi, hasen, sahih)
1001. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: U~a~u Kurana }e na Sudnjem danu biti re~eno: U~i i penji se (d`enetskim
stepenicama - dered`ama), u~i lijepo i pravilno, kao {to si i na dunjaluku u~io, jer, tvoje
mjesto (dered`a u D`ennetu) je kod posljednjeg ajeta koji prou~i{.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
181
rekao za suru Kulhuvellahu ehad: Tako mi onoga, u ~ijoj je ruci moja du{a, ona je ravno
tre}ini Kurana.
U jednom drugom predanju stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao
svojim ashabima: Zar nije svaki od vas u stanju prou~iti tre}inu Kurana u jednoj no}i?
Po{to im je to izgledalo te{ko, oni reko{e: A ko je to od nas u stanju, o Allahov Poslani~e?
A on im odgovori: Kulhuvellahu ehad tre}ina je Kurana.
(Buhari)
1015. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
tra`io je uto~i{te (kod Allaha) od d`ina i insanskog pogleda (uroka), sve dok mu nisu
objavljene Muavvizetani: sure El-Felek i sura En-Nas, a kada su mu one objavljene, u~io
je njih, ostaviv{i sve ostalo.
(Tirmizi, hasen)
1018. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Ne
~inite va{e ku}e grobovima (ne u~e}i i ne klanjaju}i u njima), jer {ejtan zaista bje`i od ku}e
u kojoj se u~i sura El-Bekara.
1021. Ebu Derda, r.a., pripovijeda da je Resulullah (sallallahu alejhi ve selleme) rekao:
Ko nau~i (napamet) deset ajeta s po~etka sure El-Kehf, }e biti sa~uvan od Ded`ala. U
drugom predanju stoji: ... s kraja sure El-Kehf.
(Muslim)
1022. Ibn-Abbas, r.a., prenosi: Dok je D`ibril sjedio kod Poslanika, s.a.v.s., ~uo je
jedan glas iznad sebe, pa je podigao glavu i rekao: Ovo su se vrata nebeska otvorila danas.
Nikad do danas se nisu otvorila. Kroz njih je u{ao melek jedan, pa D`ibril re~e: Ovaj melek
si{ao je prvi put na Zemlju. Nikad ranije nije silazio. Melek nazva selam i re~e: O Muhammede,
raduj se zbog dva svjetla (nur) koja su ti donesena, a prije ni jedan poslanik ih nije dobio, to
su: Fatihatul kitab (fatiha) i zavr{eci sure Bekare. Ti zaista ne}e{ ni harfa iz njih prou~iti, a
da ne}e{ to dobiti.
(Muslim)
182
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
183
je rekao: Ko od vas abdesti, pa abdest upotpuni, a zatim ka`e: Vjerujem da nema drugog
boga, osim Jedinog Allaha, Koji nema druga, i vjerujem da je Muhammed Njegov rob i Njegov
Poslanik, }e biti mu otvorena osmera d`enetska vrata, da u|e na koja ho}e.
(Muslim)
A Tirimizi u svome predanju dodaje: Bo`e moj, u~ini me od onih koji se kaju i od onih koji
se ~iste.
184
Rijadu-s-salihin
Ko ka`e kada ~uje ezan: Allahu, Gospodaru ovog poziva savr{enog i namaza
uspostavljenog, podari Muhammedu El-Vesile (najodabranije mjesto u D`ennetu) i ElFadile, i pro`ivi ga na hvale dostojnom mjestu koje si mu obe}ao, zaslu`io je moj {efaat na
Sudnjem danu.
(Buhari)
1040. Sad b. Ebi-Vekkas, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao: Ko, kada ~uje ezan, ka`e: Vjerujem da je samo Allah Bog, koji nema druga i da je
Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, zadovoljan sam da mi Allah bude Gospodar,
Muhammed, sallallahu alejhi ve selleme, Poslanik, a islam vjera, }e biti mu opro{teni (manji)
grijesi.
(Muslim)
1041. Enes, r.a., ka`e da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Primljena
je dova koja se prou~i izme|u ezana i ikameta.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
185
186
Rijadu-s-salihin
Najve}u nagradu za namaz ima ~ovjek koji najvi{e koraka napravi do namaza (d`amije),
a zatim onaj koji je bli`e. Onaj ko i{~ekuje namaz da ga klanja od onoga ko klanja, (sam) pa
legne da spava.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
187
188
Rijadu-s-salihin
(Muttefekun alejhi)
1075. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Islam
se temelji na ovih pet temelja: o~itovanju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed
Allahov Poslanik, klanjanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljanju
had`a.
(Muttefekun alejhi)
1076. Ibn-Omer, r.a., prenosi i ove rije~i Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme:
Nare|eno mi je da se borim protiv ljudi, sve dok ne budu svjedo~ili da nema boga osim
Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, klanjali namaz i davali zekat, pa kada to u~ine,
za{titili su od mene svoju krv (`ivote) i svoje imetke, osim kada to islam zahtijeva, a ra~un
}e Allahu polagati.
(Muttefekun alejhi)
1077. Muaz, r.a., pripovijeda: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme poslao, me
je u Jemen i rekao: Do}i }e{ narodu, sljedbenicima Knjige (kitabijama), pa ih pozovi da
posvjedo~e da nema drugog boga, osim Allaha, i da sam ja Allahov Poslanik. Ako ti se u
tome odazovu, saop}i im da im je Uzvi{eni Allah propisao pet namaza u svakom danu (i
no}i). Ako ti se i u tome odazovu, upoznaj ih da im je Uzvi{eni Allah propisao zekat - sadaku
koja se uzima od njihovih bogata{a i predaje njihovim siromasima. Ako ti se i u tome
odazovu, ne diraj u njihovu najvredniju imovinu (prilikom uzimanja zekata) i ~uvaj se dove
onoga kome je nepravda u~injena, jer izme|u nje i Allaha nema zastora.
(Muttefekun alejhi)
1078. D`abir, r.a., prenosi da je ~uo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kad
ka`e: Izme|u ~ovjeka i {irka i nevjerovanja je napu{tanje namaza.
(Muslim)
1080. [ekik b. Abdullah, savremenik Muhammedovih, a.s., drugova (tabiin) i kod svih
priznat po svojoj vjerodostojnosti, rahimehullah, veli: Ashabi, Muhammedovi (sallallahu
alejhi ve selleme) drugovi, nisu ostavljanje nijednog djela smatrali nevjerstvom, osim
ostavljanja namaza.
(Tirmizi, hasen)
1081. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Prvo za {ta }e
Rijadu-s-salihin
189
~ovjek polagati ra~un na Sudnjem danu je namaz, pa ako mu bude ispravan i primljen,
spasio se i uspio je. A ako mu namaz ne bude primljen, izgubio je i propao.
Ako mu bude nedostajalo od farzova, Allah, d`.{., }e re}i: Pogledajte ima li {ta kod
ovog Mog roba od nafile, pa }e mu se njome nadoknaditi ono {to bude falilo od farzova.
A zatim }e polagati ra~un za ostala djela na ovakav na~in.
(Tirmizi, hasen)
190
Rijadu-s-salihin
A u Buharijinu rivajetu, stoji: ... jer zaista je poravnavanje safova sastavni dio obavljanja
namaza.
1089. Numan b. Be{ir, r.a., prenosi: ^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e:
Ili }ete poravnati svoje safove, ili }e vas Allah razdvojiti.
(Muttefekun alejhi)
U Muslimovom predanju stoji: Allahov Poslanik, s.a.v.s., poravnavao je na{e safove
kao da ispravlja luk od strijele dok ne bi vidio da smo shvatili. Jednog dana iza{ao je i stao
i gotovo da rekne Allahu ekber, pa opazi jednog ~ovjeka, beduina da mu prsa str~e iz safa,
pa re~e: O Allahovi robovi, ili }ete vi safove poravnati, ili }e vas Allah razjediniti.
1090. Od El-Beraa bin Aziba, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
prolazio je kroz safove, s kraja na kraj, dodiruju}i na{a prsa i ramena i govore}i: Nemojte
se razilaziti, pa da vam se srca razi|u. On je tako|er govorio: Zaista, Allah i Njegovi meleki
donose salavat na prve safove.
(Ebu-Davud, hasen)
1091. Od Ibn-Umera r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uspostavite
i poravnajte safove, sastavite ramena, popunite praznine, blago doti~ite ruke va{e bra}e i
nemojte ostavljati praznina za {ejtana. Ko sastavi saf, Allah }e ga sastaviti sa Sobom, a ko
prekine saf, Allah }e ga od Sebe odvojiti.
(Ebu-Davud, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
191
dva rekata poslije ak{amskog farza i dva rekata poslije jacijskog farza.
(Muttefekun alejhi)
192
Rijadu-s-salihin
1109. Ibn-Umer, r.a., pripovijeda: Pratio sam da Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~itav mjesec
dana u~i na dva rekata prije sabahskog farza: Kul ja ejjuhel kafirun i Kulhuvallahu ehad.
(Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
193
(Tirmizi, hasen)
194
Rijadu-s-salihin
1127. Ibn-Omer pripovijeda da Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije klanjao poslije d`ume dok
ne ode ku}i, pa bi on kod ku}e klanjao dva rekata.
(Muslim)
204. Mustehab je klanjati sve vrste nafila u ku}i; naredba je da se, prilikom
klanjanja nafile, pomjeri s mjesta na kojem je klanjan farz, ili, pak, da se
izme|u njih ne{to progovori
1128. Od Zejd ibn Sabita, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: O ljudi,
klanjajte u svojim ku}ama, jer je, zaista, najbolji onaj namaz (koji) ~ovjek obavi u svojoj ku}i,
osim farzova.
(Muttefekun alejhi)
1129. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Klanjajte neke
va{e nafila-namaze u ku}ama, nemojte ku}e pretvarati u grobnice.
(Muttefekun alejhi)
1130. Od D`abira, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Kada neko do vas obavi namaz u d`amiji, neka i u svojoj ku}i u~ini dio od svoga namaza,
jer zaista }e Allah od njegova namaza, u njegovoj ku}i, u~initi veliko dobro.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
195
(Muslim)
196
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
197
1160. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao je no}u toliko
da bi mu ~ak stopala naticala, pa sam mu rekla: Za{to to radi{, o Allahov Poslani~e, kad su
ti opro{teni grijesi koje si po~inio i koje }e{ po~initi? On mi je odgovorio: A zar da ne budem
zahvalan rob?
(Muttefekun alejhi)
1161. Alija. r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., do{ao njemu i Fatimi no}u, pa
bi upitao: A zar ne klanjate?
(Muttefekun alejhi)
1162. Salim b. Abdullah b. Omer b. Hatab, r.a., prenosi od svog oca Abdullaha, da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Divan li je ~ovjek Abdullah, samo kad bi jo{ klanjao no}u.
Poslije toga, veli Salim, Abdullah ibn Omer, r.a., spavao je no}u samo malo (klanjao bi).
(Muttefekun alejhi)
1163. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: O
Abdullahu, nemoj biti kao taj i taj, koji je obavljao no}ne namaze, pa je to napustio.
(Muttefekun alejhi)
1164. Ibn-Mesud, r.a., prenosi: Neko je spomenuo jednog ~ovjeka u Poslanikovu
prisustvu i rekao da doti~ni spava cijelu no} sve do svanu}a. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Tom
se ~ovjeku u u{i {ejtan pomokrio.
(Muttefekun alejhi)
1165. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada
neko od vas zaspi, {ejtan mu na potiljku zave`e tri ~vora i pri vezivanju svakog ka`e:
Mora{ dugu no} prespavati! Ukoliko se doti~ni probudi, pa spomene Uzvi{enog Allaha,
odrije{i mu se jedan ~vor; pa ako uzme abdest, odrije{i se jo{ jedan ~vor; pa ako klanja, odrije{i
se i tre}i ~vor, i on osvane ~io i raspolo`en. U protivnom, osvane lo{eg raspolo`enja, I lijen.
(Muttefekun alejhi)
1166. Od Abdullaha ibn Selama, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: O
ljudi, nazivajte selam, dijelite hranu i klanjajte no}u dok svijet spava, u}i }ete u D`ennet u
miru.
(Tirmizi, hasen, sahih)
198
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
199
1183. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Allah se smilovao
~ovjeku koji ustane no}u, pa klanja i probudi svoju `enu, pa ako ne htjedne, zapljusne je
vodom. Allah se smilovao i `eni koja ustane no}u, pa klanja i probudi svog mu`a, pa ako ne
htjedne, zapljusne ga vodom u lice.
(Ebu-Davud, sahih)
1184. Ebu-Hurejre, r.a., i Ebu-Seid, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Kada jedan ~ovjek probudi svoju `enu no}u, pa oboje klanjaju no}ni namaz odvojeno ili
klanjaju dva rekata zajedno (d`emtile), upisani su u one koji se Allaha sje}aju.
(Ebu-Davud, sahih)
1185. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Kada se nekom od
vas zadrijema u namazu, neka ide odspavati da bi oti{ao od njega drijeme`, jer, zaista, kad
neko pospan klanja, mo`e se desiti da sebe grdi, umjesto da oprost tra`i.
(Muttefekun alejhi)
200
Rijadu-s-salihin
1192. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Tra`ite Lejletulkadr u neparnim no}ima zadnjih deset dana ramazana.
(Buhari)
1193. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Kada bi nastupila zadnja desetina ramazana,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., provodio bi no} u ibadetu, probudio bi svoju obitelj i trudio se da
ibadet bude {to bolji.
(Muttefekun alejhi)
1195. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Rekla sam: O Allahov Poslani~e, {ta misli{,
kada bih znala u kojoj je no}i Lejletul-kadr, {ta bih u njoj u~ila?, a on je odgovorio: Reci:
Allahumme inneke afuvvun, tuhibbulafve fafu anni (Allahu moj, Ti si Onaj koji opra{ta{,
voli{ da opra{ta{, pa mi oprosti).
(Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
201
1204. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Deset
stvari su uro|ena svojstva (fitra): podrezivanje brkova, pu{tanje brade, upotreba misvaka,
~i{}enje nosa vodom, podrezivanje nokata, pranje nogu izme|u prstiju, ~upanje dlaka ispod
pazuha, uklanjanje dlaka sa stidnih mjesta, pranje vodom poslije nu`de. Prenosilac ka`e:
Desetu stvar sam zaboravio, a mislim da je ispiranje usta.
(Muslim)
1205. Ibn-Umer, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: Potkresujte brkove,
a brade pu{tajte.
(Muttefekun alejhi)
202
Rijadu-s-salihin
odgovorio: Ne, osim da dijeli{ dragovoljno! Potom se ~ovjek okrenuo, govore}i: Tako mi
Allaha, niti }u na ovo {ta dodati niti oduzeti!, na {to Allahov Poslanik re~e: Spasio se je,
ukoliko je istinu rekao!
(Muttefekun alejhi)
1208. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poslao Muaza, r.a.,
u Jemen i rekao mu: Pozovi ih svjedo~anstvu da nema drugog boga, osim Allaha, i da sam
ja Allahov Poslanik, pa ukoliko to prihvate, onda ih obavijesti da im je Uzvi{eni Allah propisao
pet namaza u toku dana i no}i, pa ukoliko to prihvate, obavijesti ih da im je Allah propisao
zekat koji se uzima od njihovih bogata{a i daje njihovoj sirotinji.
(Muttefekun alejhi)
1209. Od Ibn-Umera, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Nare|eno mi je da se borim protiv ljudi, sve dok ne posvjedo~e da nema drugog boga, osim
Allaha, i da je Muhammed Allahov Poslanik, da obavljaju namaz i daju zekat, pa kada to
u~ine, za{ti}eni su im od mene njihovi `ivoti i imeci, osim {to je islam propisao, a njihov
obra~un je kod Allaha.
(Muttefekun alejhi)
1212. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je neki beduin do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s.,
i rekao: O Allahov Poslani~e, uputi me na posao kojim }u, ako ga uradim u}i u D`ennet! On
mu re~e: Da obo`ava{ Allaha, ne ~ine}i mu {irk, obavlja{ namaz, daje{ obavezni zekat i
posti{ ramazan! On tada re~e: Tako mi Onoga, u ~ijim je rukama moj `ivot, na ovo ni{ta
ne}u dodati! I kada se on okrenuo, Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: Ko `eli da gleda
d`enetliju, neka gleda u ovog ~ovjeka!
(Muttefekun alejhi)
1214. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nema
nijednog vlasnika zlata i srebra koji na njih ne daje {to je obavezan (zekat), a da mu ne}e na
Sudnjem danu biti iskovane plo~e od vatre i on }e biti ba~en na njih u d`ehenemskoj vatri,
pa }e mu se ispr`iti bokovi, prsa i le|a. Kad god se ohlade, budu vra}eni u prvotno stanje u
danu koji traje pedeset hiljada godina, dok se ne zavr{i su|enje ljudima, te saznaju svoj put,
ili u D`ennet, ili u Vatru! Re~eno je tada: O Allahov Poslani~e, a {ta je s devama? On na
to re~e: I vlasnik deva, koji ne daje {to je na njih obavezan (a jedna od obaveza je da ih
pomuze na dan njihova dolaska na pojilo), }e biti na Sudnjem danu oboren licem na zemlju
u najprostranijoj i najravnijoj pustinji, u kojoj se ne}e gubiti ni jedno mlado dev~e, pa }e ga
Rijadu-s-salihin
203
one gaziti svojim kopitima i gristi ustima; kad god jedna preko njega pre|e, nai|e druga, u
toku dana koji traje pedeset hiljada godina, sve dok ne bude zavr{eno su|enje ljudima, te
saznaju svoj put, ili u D`ennet, ili u Vatru.
Zatim mu je re~eno: O Allahov Poslani~e, a {to je sa govedima i sitnom stokom? On
re~e: I vlasnik goveda i sitne stoke, koji ne daje {to je na njih obavezan, kada do|e Sudnji
dan, }e biti oboren na lice na ravnoj pustinji, iz koje se ni{ta ne mo`e izgubiti, a stoka me|u
kojom ne}e bit takve u koje su zakovr~eni rogovi, ili koja nema rogova, ili su joj polomljeni,
nabadat }e ga svojim rogovima i gaziti papcima; kad god jedna preko njega pregazi, druga
nai|e, u danu koji traje pedeset hiljada godina, sve dok ne bude zavr{eno su|enje ljudima,
te sazna put, ili u D`ennet, ili u Vatru.
Zatim mu je re~eno: O Allahov Poslani~e, a {ta je s konjima? On odgovori: Konji se
dijele na tri vrste: neki }e ~ovjeku biti grijeh, neki }e biti zastor, a za neke }e biti nagra|en.
[to se ti~e onih za koje }e biti grije{an, to su oni koje ~ovjek dr`i iz oholosti, ponosa i
neprijateljstva prema pripadnicima islama. Oni su njemu grijeh. [to se ti~e onih koji }e biti
zastor (od vatre), to su oni koje je ~ovjek dao da slu`e na Allahovom putu, a zatim nije
zaboravio pravo Allahovo na njih. Oni }e mu biti zastor (od vatre). [to se ti~e onih za koje
}e imati nagradu, to su oni koje je ~ovjek dao da slu`e na Allahovom putu muslimanima u
njivi i napasa ih u njivi ili ba{ti. Oni ni{ta ne}e opasti u toj njivi ili ba{ti, a da mu ne}e bit
upisano dobrih djela srazmjerno tome koliko su opasli, a isto tako za svaki njihov izmet,
veliki i mali, }e biti mu upisan toliki broj dobrih djela. A ako pokidaju konopce i otr~e na jedan
ili dva bre`uljka, Allah }e mu upisati broj njihovih stopa i izmeta kao dobra djela. I njihov
vlasnik s njima ne}e pro}i pored rijeke, kojom }e se napojiti, makar ih on i ne namjeravao
napojiti, a da mu Allah za onoliko koliko su popili ne upi{e dobrih djela.
Zatim mu je re~eno: Allahov Poslani~e! A {ta je sa magarcima? On re~e: U pogledu
njih ni{ta mi nije objavljeno, osim ovog jedinstvenog ajeta koji obuhvata svako (dobro~instvo):
Ko uradi najmanju trunku dobra, vidjet }e ga, a ko uradi najmanju trunku zla, vidjet }e ga!
(Muttefekun alejhi)
204
Rijadu-s-salihin
Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku}e, neka ga u postu provede, a ko se razboli
ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti. (El-Bekara, 183)
1215. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Uzvi{eni
Allah rekao je: Svako ~ovjekovo djelo pripada njemu, osim posta; on pripada Meni i Ja za
njega (posebno) nagra|ujem. Post je {tit (od vatre ili grijeha), pa kada neko od vas posti,
neka ne govori ru`ne rije~i, i neka ne vi~e, a ako ga neko opsuje ili napadne, neka ka`e: Ja postim! -Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci Muhammedova du{a, zadah iz usta posta~a je bolji
kod Allaha od mirisa miska. Posta~ ima dvije radosti: kada iftari, raduje se svome iftaru, a
kada susretne svoga Gospodara, obradovat }e se svome postu.
Ovo je Buharijin rivajet, a u drugom njegovom rivajetu stoji: ... on ostavlja hranu, pi}e i
strasti radi Mene; post je Moj i Ja za njega nagra|ujem, za jedno dobro nagra|ujem
desetorostruko!
U Muslimovom rivajetu stoji: Svaki se ~ovjekov posao vi{estruko nagra|uje; dobro
djelo nagra|uje se desetorostruko, do sedam stotina puta, a Allah Uzvi{eni rekao je: Osim
posta, on je Moj i Ja za njega nagra|ujem, on ostavlja svoje strasti i hranu radi Mene. Posta~
ima dvije radosti: radost kod iftara i radost kod susreta sa Svojim Gospodarom. Zadah
njegovih usta bolji je kod Allaha od mirisa miska.
(Muttefekun alejhi)
1217. Sehl bin Sad, r.a., prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je on rekao: U D`ennetu
imaju vrata koja se zovu Rejjan. Na njih }e u}i posta~i na Sudnjem danu i vi{e niko osim njih.
Re}i }e se: Gdje su posta~i? Oni }e ustati i na njih niko drugi ne}e u}i, osim njih. Kada oni
u|u, ona }e se zatvoriti i niko vi{e na njih ne}e u}i.
(Muttefekun alejhi)
1218. Od Ebu-Seida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Nema nijednog roba koji posti dan na Allahovom putu, a da Allah ne}e tim danom udaljiti
njegovo lice od vatre sedamdeset harifa (koliko se proputuje za sedamdeset godina).
(Muttefekun alejhi)
1219. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Ko posti ramazan,
vjeruju}i i nadaju}i se (nagradi), opro{teni su mu (mali) grijesi koje je do tada po~inio.
(Muttefekun alejhi)
1220. On, r.a., tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada do|e
Rijadu-s-salihin
205
219. Zabrana posta prije ramazana, u drugoj polovini {abana, osim ako je
to nastavak (na post iz prve polovine) ili se podudario s njegovim obi~ajem,
da posti ponedjeljkom i ~etvrtkom.
1224. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Neka niko
od vas ne posti prije ramazana jedan ili dva dana, osim ako ~ovjek posti svoj (uobi~ajeni)
post, pa neka posti taj dan.
(Muttefekun alejhi)
1227. Od Ebu el-Jakzana Ammar ibn Jasira r.a., prenosi se da je rekao: Ko posti dan
u koji se sumnja (je li od ramazana), taj je otkazao poslu{nost Ebu-Kasimu, s.a.v.s.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
206
Rijadu-s-salihin
222. Fadilet `urbe u vezi s iftarom, ono ~ime se iftari i {to se ka`e poslije
iftara!
1233. Od Sehla ibn Sada, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ljudi
}e bit u dobru sve dok budu `urili sa iftarom.
(Muttefekun alejhi)
1236. Od Omera bin el-Hattaba, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Kada od tamo (s istoka) no} do|e, a dan ode tamo (na zapad), i kada sunce za|e, tada se
posta~ mrsi.
(Muttefekun alejhi)
1238. Od ashaba Sulejmana bin Amira ed-Dabbija, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao: Kada neko od vas iftari, neka se iftari temrama (datulama), a ako nema,
neka se iftari vodom, jer je ona ~ista.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
207
208
Rijadu-s-salihin
1247. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je ona rekla: Vjerovjesnik, s.a.v.s nije nijedan mjesec
vi{e postio od {abana, jer on je zaista postio cijeli {aban. U jednom drugom rivajetu stoji:
... postio je cijeli {aban, osim malo.
(Muttefekun alejhi)
1248. Mud`iba el-Bahilijje prenosi od svoga oca, ili amid`e, da je on do{ao Allahovu
Poslaniku, s.a.v.s., zatim je oti{ao i vratio se poslije godinu dana, a za to vrijeme njegovo
stanje i izgled se izmijenili. Kada mu je do{ao, rekao mu je: O, Allahov Poslani~e, zar me ne
poznaje{? On mu re~e: A ko si ti? On re~e: Ja sam El-Bahilijj, koji ti je do{ao prve
godine. On mu re~e: [ta te je promijenilo. Onda si bio lijepog izgleda? On re~e: Od kako
sam oti{ao od tebe, nisam jeo nego samo no}u. Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu re~e: Sam
si sebe mu~io! Zatim mu re~e: Posti mjesec strpljivosti (ramazan) i jedan dan od svakog
mjeseca! On mu re~e: Dodaj mi jo{, jer sam ja jaki! On mu odgovori: Posti dva dana! On
mu ponovo re~e: Dodaj mi jo{! On na to re~e: Posti tri dana! On ponovo re~e: Dodaj mi
jo{! On mu tada re~e: Posti od e{huril-huruma, pa prestani, pa ponovo posti, pa prestani,
zatim ponovo posti, pa prestani!, pokazuju}i mu s tri prsta, tako {to bi ih skupljao i pru`ao.
(Ebu-Davud)
Rijadu-s-salihin
209
210
Rijadu-s-salihin
1262. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ako posti{
u mjesecu tri dana, onda posti trinaesti, ~etrnaesti i petnaesti.
(Tirmizi, hasen)
231. Fadilet davanja iftara posta~u, fadilet posta~a pored koga se jede i
dova koju upu}uje onaj koji jede vlasniku sofre.
1265. Zejd bin Halid el-D`uheni, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je
rekao: Ko iftari posta~a, imat }e nagradu kao i on, a posta~u ne}e bit umanjeni njegovi
sevabi.
(Tirmizi, hasen, sahih)
1266. Od Ummu Umare el-Ensarije, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u{ao
kod nje i ona mu je ponudila hranu, a on joj rekao je: Jedi i ti! Ona je rekla: Ja postim! Na
to Allahov Poslanik re~e: Zaista, meleci donose salavat na posta~a pored koga se jede,
dok ne zavr{e s jelom! (A mo`da je rekao: ... dok se ne zasite!)
(Tirmizi, hasen)
1267. Enes, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., do{ao kod Sad bin Ubade, r.a., i
on mu je iznio kruha i zejtina, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jeo, i onda rekao: Neka se kod vas
iftare posta~i i neka va{u hranu jedu pobo`ni i neka za vas istigfar ~ine meleki!
(Ebu-Davud, sahih)
ITIKAF
1268. Prenosi se od Ibn-Umera, r.a., da je rekao: Allahov Poslanik boravio je u itikafu
zadnjih deset dana ramazana.
(Muttefekun alejhi)
1269. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., boravio u itikafu zadnjih
deset dana ramazana, sve dok mu Uzvi{eni Allah nije uzeo `ivot, a poslije njega su u itikafu
boravile njegove `ene.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
211
HAD@
Uzvi{eni Allah rekao je:
Hodo~astiti Hram du`an je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogu}nosti: a
onaj koji ne}e da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome. (Ali Imran, 97)
1272. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., odr`ao
nam je hutbu i rekao: O ljudi, Allah vam je propisao had`, pa ga obavljajte, na {to jedan od
prisutnih re~e: Da li svake godine, o Allahov Poslani~e? On je {utio, dok je doti~ni ponovio
pitanje tri puta, a zatim je rekao: Da sam rekao: Da!, bio bi vad`ib (stroga obaveza), a vi
ga ne biste mogli izvr{iti! Zatim je dodao: Ostavite me dok sam ja vas ostavio! Zaista su oni
prije vas propali zbog toga {to su puno pitali i razilazili se sa svojim poslanicima, pa kada
vam ne{to naredim, uradite onoliko koliko mo`ete, a kada vam ne{to zabranim, to ostavite.
(Muslim)
1273. On tako|er prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan koji je najvredniji posao,
odgovorio: Iman (vjerovanje) u Allaha i njegova Poslanika. Zatim je upitan: A {ta poslije
njega? On je odgovorio: D`ihad (borba) na Allahovom putu! Zatim je ponovo upitan: A
koji poslije njega? On je odgovorio: Had` mebrur! (tj. had` za vrijeme kojeg onaj koji ga
obavlja ne u~ini ni jedan prestup).
(Muttefekun alejhi)
1274. Od njega se prenosi da je rekao: ^uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako
ka`e: Ko obavi had`, a ne bude nepristojne i ru`ne rije~i govorio i ne bude kr{io (Allahove)
propise, vratit }e se (bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila.
(Muttefekun alejhi)
1275. On tako|er prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Umra do umre iskupljuje
grijehe po~injene izme|u njih, a za had`-mebrur (tj. had` u kojem had`ija nije po~inio nijedan
grijeh) nema druge nagrade, osim D`enneta.
(Muttefekun alejhi)
1276. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Rekla sam: O Allahov Poslani~e, vidimo da
212
Rijadu-s-salihin
je d`ihad najvredniji posao, a zar ne}emo (mi `ene) i}i u d`ihad? On je odgovorio: Najvrjedniji
d`ihad za vas je had`-mebrur.
(Buhari)
1277. Ona, tako|er, prenosi da je Allahov Poslanik rekao: Nema nijednog dana, u kome
Allah oslobodi vi{e robova od vatre, od dana Arefata.
(Muslim)
1278. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Umra uz
ramazan vrijedi koliko i had`, ili koliko had` obavljen sa mnom.
(Muttefekun alejhi)
1280. Od Lekita bin Amira, r.a., prenosi se da je do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao:
Moj otac je jako ostario, ne mo`e obaviti ni had`a ni umre niti mo`e putovati (da bi ih
obavio). A on mu je odgovorio: Obavi za svoga oca i had` i umru!
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1282. Od Ibn-Abbasa r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., susreo grupu ljudi na
jahalicama (u podru~ju) Er-Revha i rekao im: Ko ste vi? Oni odgovori{e: Muslimani! A
zatim reko{e: A ko si ti? On re~e: Allahov Poslanik! Tada jedna `ena podi`e dijete i re~e:
Mo`e li ovaj obaviti had`? On odgovori: Da, a tebi pripada sevab!
(Muslim)
1284. Prenosi se od Ibn-Abbasa, r.a., da je rekao: Ukaz, Med`inne i Zul-Med`az bile
su pijace u vrijeme d`ahilijeta, pa su (muslimani) osjetili nelagodnost da trguju za vrijeme
had`a, pa je si{ao ajet koji govori o had`skom mevsimu (sezoni): Nije vam grijeh tra`iti
dobrote (trgovinom) od va{eg Gospodara. (El-Bekara, 198)
(Muslim)
D@IHAD
Uzvi{eni je Allah rekao:
A borite se protiv svih mnogobo`aca, kao {to se oni svi bore protiv vas; i
znajte da je Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone (koji su
bogobojazni). (Et-Tevba, 36)
Rijadu-s-salihin
213
Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! Ne volite ne{to, a mo`e biti
dobro za vas; ne{to volite, a ono ispadne zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate. (ElBekara, 216)
Kre}ite u boj, bili slabi ili sna`ni, i borite se na Allahovu putu, zala`u}i
imetke svoje i `ivote svoje. (Et-Tevba, 41)
Allah je od vjernika kupio `ivote njihove i imetke njihove u zamjenu za
D`ennet koji }e im dati - oni }e se na Allahovu putu boriti, pa ubijati i ginuti. On
im je to, zbilja, obe}ao u Tevratu i Ind`ilu i Kuranu - a ko osim Allaha dosljednije
ispunjava obe}anje svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim
ugovorili, i to je veliki uspjeh. (Et-Tevba, 111)
Vjernici koji se ne bore, osim onih koji su za borbu nesposobni, nisu jednaki
onima koji se na Allahovu putu bore imecima svojim i `ivotima svojim. One
koji se budu borili ula`u}i imetke svoje i `ivote svoje, Allah }e odlikovati ~itavim
stepenom nad onima koji se ne budu borili i On svima obe}ava lijepu nagradu.
Allah }e borcima, a ne onima koji se ne bore, dati veliku nagradu, po~astiti od
Sebe i oprost i milost. Allah pra{ta i samilostan je. (En-Nisa, 95, 96)
O vjernici, ho}ete li da vam uka`em na trgovinu; ona }e vas spasiti patnje
nesnosne? U Allaha i Poslanika Njegova vjerujte, i imecima svojim i `ivotima
svojim na Allahovu putu se borite, to vam je, da znate, bolje. - On }e vam grijehe
va{e oprostiti i u d`enetske ba{~e vas, kroz koje }e rijeke te}i, uvesti, i u divne
dvorove u edenskim vrtovima - to }e biti uspjeh veliki, a dat }e vam i drugu
blagodat, koju jedva ~ekate: Allahovu pomo} i skoru pobjedu! Zato obraduj
radosnom vije{}u vjernike. (Es-Saf, 10-13).
1285. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan koji je najvredniji
posao, odgovorio: Vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika. Zatim je upitan: A koji poslije
toga? On je odgovorio: D`ihad na Allahovom putu! Zatim je upitan: A koji je poslije toga?
A on je odgovorio: Had` mebrur!
(Muttefekun alejhi)
1286. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Rekao sam: O Allahov Poslani~e,
koji je posao najdra`i Uzvi{enome Allahu? On je odgovorio: Namaz u njegovo vrijeme!
Zatim sam mu rekao: A koji poslije toga? A on je odgovorio: Dobro~instvo roditeljima! A
zatim sam ga pitao: A koji poslije toga?, a on je odgovorio: D`ihad, u ime Allaha!
(Muttefekun alejhi)
214
Rijadu-s-salihin
1287. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je rekao: Rekao sam: O Allahov Poslani~e, koji
je posao najvredniji? On je rekao: Vjerovanje u Allaha i d`ihad na Njegovom putu!
(Muttefekun alejhi)
1288. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jedan jutarnji
pohod na Allahovom putu ili jedan ve~ernji pohod bolji je od dunjaluka i svega {to je na
njemu.
(Muttefekun alejhi)
1289. Ebu-Seid Hudrija, r.a., prenosi da je do{ao neki ~ovjek Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., pa rekao: Koji je ~ovjek najodabraniji? Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao: Najodabraniji
~ovjek je mumin koji se bori svojim `ivotom i svojim imetkom na Allahovom putu. Upita: A
koji onda? Mumin koji Allahu robuje u nekom planinskom klancu i ne uznemirava ljude
svojim zlom.
(Muttefekun alejhi)
1290. Od Sehla bin Sada, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jedan
dan boravka (stra`e) na Allahovom putu, vredniji je od dunjaluka i svega {to je na njemu;
jedno mjesto u D`ennetu veli~ine va{eg bi}a vrednije je od dunjaluka i onoga {to je na
njemu; jedan jutarnji pohod koji u~ini rob na putu Uzvi{enog Allaha, ili ve~ernji pohod, bolji je
od dunjaluka i svega {to je na njemu.
(Muttefekun alejhi)
1291. Selman, r.a., prenosi: ^uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: Dan
pripravnosti na Allahovom putu bolji je od mjesec dana posta i namaza. A ko umre u
pripravnosti, }e biti nagra|en od Allaha za posao koji je u~inio, a ako je `iv, }e biti nagra|en
opskrbom i siguran od isku{enja kaburskih.
(Muslim)
1292. Od Fadale ibn Ubejda, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Svakom se umrlom zape~ati njegov posao, osim onom koji je u pripravnosti na Allahovom
putu. Zaista se njegov posao pove}ava, sve do Sudnjega dana i on }e biti sa~uvan od
kaburskog isku{enja.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1293. Usman, r.a., prenosi: ^uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: Dan
Rijadu-s-salihin
215
pripravnosti (stra`e) na Allahovom putu bolji je od hiljadu dana provedenih tamo gdje nema
pripravnosti.
(Tirmizi, sahih)
1294. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
je: Allah je zagarantirao onome koji iza|e na Njegovom putu, a ne podstrekuje ga na to,
osim: d`ihad na Mom putu, iman u Mene i vjerovanje u Moje poslanike; On mi je zagarantirao
da }e ga uvesti u D`ennet, ili }e ga vratiti njegovom mjestu iz kojeg je krenuo, s nagradom
koju je zaradio ili plijenom (koji je zadobio). Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci Muhammedov `ivot,
nema nijedne rane koja se zadobije na Allahovu putu, a da ne}e s njom do}i na Sudnji dan,
u onakovom obliku kakva je bila na dan kada je ranjen; njena boja je boja krvi, a miris - miris
miska. Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci Muhammedov `ivot, kada ne bih ote`ao muslimanima,
ne bih nikada izostao iz odreda koji se bori na Allahovu putu, ali ja nisam u stanju omogu}iti
svim muslimanima da idu niti oni sami imaju mogu}nosti, a njima bi bilo te{ko da me ne
poslu{aju. Tako mi Onoga, u ~ijoj je ruci Muhammedova du{a, `elim se boriti na Allahovom
putu, pa da poginem, pa se ponovo boriti na Allahovom putu, pa poginuti, pa se ponovo boriti
na Allahovom putu, pa poginuti.
(Muslim)
1295. Od njega se, tako|er, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nema
nijednog ranjenika koji je ranjen na Allahovom putu, a da ne}e do}i na Sudnji dan s ranom
koja krvari; boja joj je boje krvi, a miris - miris mo{usa.
(Muttefekun alejhi)
1296. Muaz, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Koji se musliman bori
na Allahovom putu koliko traje jedna mu`nja deve, obavezan mu je D`ennet, a ko dobije
jednu ranu na Allahovom putu, ili povredu od nesre}e, rana }e bit na Sudnjem danu ve}a
nego prije. Krv }e bit u boji {afrana, a miris - miris miska.
(Ebu-Davud i Tirmizi, hasen)
1297. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: Jedan ~ovjek od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
nai{ao je na jednu planinsku uvalu u kojoj bija{e jedan mali izvor vode, pa mu se to svidjelo,
pa je rekao: Kad bih se izolirao od svijeta i nastanio u ovoj uvali, ali to ne}u u~initi sve dok
mi ne dozvoli Allahov Poslanik, ~iju }u dozvolu zatra`iti Taj je ashab saop}io Allahovu
Poslaniku svoju odluku, pa mu Poslanik, s.a.v.s., re~e: Nemoj to ~initi. Va{a borba na
Allahovom putu bolja je od obavljanja namaza u ku}i sedamdeset godina. Zar vi ne `elite da
216
Rijadu-s-salihin
vam Allah oprosti i da vas uvede u D`ennet? Borite se na Allahovom putu, jer ko se bori na
Allahovom putu, toliko koliko je izme|u dvije mu`nje deve, obavezan mu je D`ennet.
(Tirmizi, hasen)
1298. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je neko upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,: Allahov
Poslani~e, {ta je ravno d`ihadu na Allahovom putu? Poslanik, s.a.v.s., im re~e: To vi ne
mo`ete u~initi. Pa su ponovili dva ili tri puta pitanje. Svaki put im je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
odgovorio: To vi ne mo`ete u~initi. A onda im re~e: Primjer mud`ahida na Allahovom putu
jeste kao primjer ustrajnog posta~a i klanja~a, pokornog Allahovim ajetima, koji ne prekida
svoj namaz niti svoj post sve dok se borac na Allahovom putu ne vrati iz borbe.
(Muttefekun alejhi)
Ovo je citat Muslima. U predanju Buharije se ka`e: Neki ~ovjek rekao je: Allahov
Poslani~e, koji je posao ravan d`ihadu? Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: Nema takvog
posla. Zatim re~e: Mo`e{ li ti, kada mud`ahid krene u borbu, da u|e{ u svoj mesd`id, pa
da klanja{ bez prekida i da posti{ bez prestanka? Onda re~e: A ko to mo`e?
1299. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jedan od
najboljih na~ina `ivljenja ljudi je `ivot ~ovjeka koji se dr`i za uzde svoga konja na Allahovom
putu. Kad god ~uje kakvu buku ili povik, on mu se zasko~i na le|a spreman za borbu ili smrt,
idu}i tamo gdje }e je na}i. Isto tako `ivot pastira sa svojim stadom na jednom visu od visova
ili u dolini od dolina, koji obavlja namaz, daje zekat i koji robuje svome Gospodaru sve do
smrti, od ljudi je koji ~ine samo dobro.
(Muslim)
1300. Od njega se, tako|er, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: U D`ennetu
ima stotinu dered`a, (stupnjeva), koje je Allah pripremio mud`ahidima na Allahovom putu.
Izme|u dvije dered`e je kao izme|u neba i Zemlje.
(Buhari)
1301. Od Ebu-Seida el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Ko bude zadovoljan da mu Allah bude Gospodar, islam vjera, a Muhammed Poslanik,
zasigurno je zaslu`io D`ennet. Tome se za~udio Ebu-Seid, pa je rekao: Ponovi mi to,
Allahov Poslani~e! On mu je ponovio, i dodao: Ima jo{ jedna stvar zbog koje Allah uzdi`e
roba sto dered`a u D`ennetu, izme|u svake dvije dered`e kao izme|u neba i Zemlje. On
ga je upitao: A {ta je to, Allahov Poslani~e? On mu re~e: D`ihad na Allahovom putu,
d`ihad na Allahovom putu.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
217
1302. Od Ebu-Bekra bin Ebi Musa el-E{arija prenosi se da je rekao: ^uo sam svoga
oca, r.a., kako ka`e, dok je ~ekao neprijatelja: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: - Zaista
su d`enetska vrata pod sjenama sablji! - Tada usta jedan ~ovjek, koji bija{e lo{e obu~en, i
upita: O Ebu Musa, jesi li ti ~uo Allahova Poslanika da to ka`e? A on mu odgovori: Da! On
se zatim vrati svojim drugovima i re~e: Ja vas poselamljujem! Zatim je slomio korice svoje
sablje i bacio ih. Onda je krenuo sa sabljom na neprijatelja i njome udarao, dok nije ubijen.
(Muslim)
1303. Od Ibn-Abbasa Abdurrahman bin D`ubejra, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Noge (Allahova) roba, koje su se zapra{ile na Allahovom putu,
ne}e doticati Vatra.
(Buhari)
1304. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
je: Ne}e u}i u Vatru ~ovjek koji je plakao iz straha i skru{enosti prema Allahu, kao {to se
ne}e mlijeko u vime vratiti, niti }e se na (Allahovom) robu sastati pra{ina sa Allahovog puta
i d`ehenemski dim.
(Tirmizi, hasen, sahih)
1305. Od Ibn-Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: ^uo sam Allahova Poslanika,
s.a.v.s., kako ka`e: Dva oka ne}e doticati d`ehenemska vatra: oko koje je plakalo iz
straha i skru{enosti prema Allahu i oko koje je budno stra`arilo na Allahovom putu.
(Tirmizi, hasen)
1306. Od Zejda bin Halida, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko
opremi gaziju (borca) na Allahovom putu, i on je sam gazija, a ko se brine o gazijinoj obitelji,
i on je sam gazija.
(Muttefekun alejhi)
1307. Od Ebu-Umamea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
je: Najbolja sadaka je hlad {atora na Allahovom putu, sluga za devu na Allahovom putu, ili
odrasla deva na Allahovom putu.
(Tirmizi, hasen, sahih)
1309. Od Ebu-Seida el-Hudrija prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao (poruku)
Beni - Lahjanu i rekao:
218
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
219
Allaha), dok si u juri{u, a ne u bje`anju, osim duga. Zaista mi je to D`ibril, a.s., rekao.
(Muslim)
1314. D`abir, r.a., pripovijeda da je neki ~ovjek rekao: Gdje }u ja ako poginem, Allahov
Poslani~e? Poslanik, s.a.v.s., re~e: U D`ennet. ^ovjek tada baci hurme koje je dr`ao u
rukama, a zatim stupi u borbu gdje se borio sve do pogibije.
(Muslim)
1315. Enes, r.a., pripovijeda i ka`e: Allahov Poslanik, s.a.v.s., i ashabi krenuli su da
preteknu mu{rike na Bedru a mu{rici su do{li. Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: Neka ni
jedan od vas ne po~inje ni{ta bez mene li~no. Mu{rici se pribli`i{e, pa Allahov Poslanik,
s.a.v.s., re~e: Krenite u D`ennet, ~ija je {irina kao {irina nebesa i Zemlje. Tada je Umejr ElHamam el-Ensari r.a., rekao: O Allahov Poslani~e, zar u D`ennet ~ija je {irina kao nebesa
i Zemlja. Resul, s.a.v.s., re~e: Da. A Umejr re~e: Behin beh (u zna~enju divno). Allahov
Poslanik, s.a.v.s., re~e: [ta te je navelo da ka`e{ behinbeh Re~e: Allahov Poslani~e, tako
mi Allaha, nije me ni{ta drugo navelo da to govorim do nada da budem jedan od stanovnika
tog D`enneta. Poslanik, s.a.v.s., re~e: Ti si zaista njegov stanovnik. Umejr istrese nekoliko
hurmi iz bisaga, pa ih po~e jesti, a zatim re~e: Ako bih ja `ivio dok pojedem ove hurme, to
bi dugo potrajalo, pa ih baci, i krenu na neprijatelja, bore}i se sve dok ne pogibe.
(Muslim)
1316. Enes, r.a., pripovijeda: Jedna grupa ljudi je do{la Poslaniku, s.a.v.s., pa reko{e:
Po{alji sa nama jednu grupu ljudi koja }e nas podu~avati Kur anu i sunnetu. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., odabra za njih sedamdeset ljudi, ensarija (koje nazivahu El-Kurea). Me|u
njima je bio i moj daid`a Haram. Oni su u Medini u~ili Kuran i me|usobno ga studirali. Po no}i
bi se podu~avali, a po danu bi donosili vodu i ostavljali u d`amiji. Oni su sabirali drva i
prodavali ih, pa bi za zaradu kupovali hranu stanarima d`amijske sofe i siroma{nima. Njih je
Allahov Poslanik poslao kod nas, ali ih mu{rici preduhitri{e i pobi{e prije nego {to su stigli na
odre|eno mjesto. Oni reko{e: Allahu na{, izvijesti o nama na{eg Poslanika da smo se mi
sastali sa Tobom, i da smo zadovoljni Tobom da si Ti zadovoljan nama. Jedan ~ovjek
mu{rik do{ao je Haramu, daid`i (prenosiocu hadisa), u le|a mu koplje zabio i njime ga
probo. Haram tada re~e: Pobijedio sam, Gospodara mi Kabe. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
istodobno rekao ahabima u Medini: Zaista su va{a bra}a izginula, a zadnje njihove rije~i su
bile: - Allahu na{, izvijesti o nama na{eg Poslanika, da smo se susreli s Tobom, da smo
zadovoljni Tobom, a i Ti nama.
(Muttefekun alejhi)
220
Rijadu-s-salihin
1317. Enes, r.a., pripovijeda: Moj Amid`a Enes, b. Nadar, r.a., izostao je iza Bitke na
Bedru, pa je rekao: Allahov Poslani~e, ja sam bio odsutan od prve borbe koju si vodio protiv
mu{rika. Ako mi Allah dade priliku za borbu sa mu{ricima, zaista }e Allah pokazati {ta }u
u~initi. Kada je bila Bitka na Uhudu, muslimani se pokoleba{e, pa on re~e: Allahu moj,
ispri~avam ti se od posla ovih (to jest ashaba), a odri~em se od posla onih (mu{rika). Iza
toga je krenuo naprijed pa ga je susreo Sad b. Muaz. On mu re~e: O Sade, sin Muazov,
`elim D`ennet, tako mi Nadrovog Gospodara, ja osje}am njegov miris ispod Uhuda. Sad
re~e: Allahov Poslani~e, ja ne bih bio u stanju u~initi ono {to je on u~inio. Enes, dalje veli:
Mi smo ga poslije prona{li, sa osamdeset i nekoliko proboda od koplja, sablje i uboda od
strijele. Mi smo ga prona{li poginulog, a mu{rici su ga bili toliko izmasakrirali, da ga niko od
nas nije mogao prepoznati osim njegove sestre i to po njegovim jagodicama na vrhovima
prstiju.
Enes, r.a., veli: Mi smo smatrali, da je u vezi s njim i sli~nih njemu objavljen kuranski
ajet: Ahzab, 23.
(Muttefekun alejhi)
1318. Semure, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Jedne no}i u snu
vidio sam dvojicu ljudi, do|o{e i podigo{e me na jedno stablo, pa me uvedo{e u jednu ku}u
na njemu, koja je ljep{a i vrednija od svih koje sam dotada vidio. Oni mi reko{e: Ova ovdje
ku}a je dom {ehida.
(Buhari, ovo je samo dio jednog drugog hadisa)
1319. Enes, r.a., prenosi da je Ummi Rubejji bint el-Berra, a ona je majka Harisa b.
Suraka, do{la Poslaniku, s.a.v.s., i rekla: Allahov Poslani~e, ho}e{ li mi re}i za Harisa, koji
je ve} poginuo na dan Bedra, pa ako je u D`ennetu, ja }u saburiti, a ako je na nekom drugom
mjestu, onda }u mnogo plakati zbog toga. Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e joj: O majko
Harisova, u D`ennetu su mnoge ba{~e, a tvoj sin je dospio u Firdevsi el-Eala (najljep{u).
(Buhari)
1320. D`abir, b. Abdullah, r.a., prenosi i ka`e: Moga oca su donijeli pred Poslanika,
s.a.v.s. Bio je sav iznaka`en. Kad ga stavi{e pred njega, ja pri|oh da mu otkrijem lice, pa mi
ljudi to ne dado{e, a Poslanik, s.a.v.s., re~e: Jo{ mu meleki svojim krilima prave hladovinu.
(Muttefekun alejhi)
1321. Od Sehla bin Hunejfa r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko
iskreno bude tra`io {ehadet (pogibiju na Allahovu putu) od Uzvi{enog Allaha, Allah }e mu
dati stepene {ehida, makar umro na svojoj postelji.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
221
222
Rijadu-s-salihin
1331. Ebu-Mesud, r.a., pripovijeda da je neki ~ovjek do{ao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
sa za`valjenom devom i rekao: Ovu devu dajem na Allahovom putu. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., re~e: Za nju }e{ dobiti na Sudnjem danu sedam stotina, sve za`valjenih deva.
(Muslim)
1332. Od Ebu-Hammada Ukbete bin Amira el-D`uhenija, r.a., prenosi se da je rekao:
^uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., kako sa mimbera ka`e: I pripremite za njih snagu
koju mo`ete, a snaga je, zaista, strelja{tvo, a snaga je, zaista, strelja{tvo, a snaga je,
zaista, strelja{tvo!
(Muslim)
1333. Od njega se, tako|er, prenosi da je rekao: ^uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s.,
kako ka`e: Mnoge zemlje }ete osvojiti, a Allah vam je dovoljan (kao pomaga~), pa nemoj da
neko od vas zanemari svoje strijele.
(Muslim)
1334. Ebu-Hammad Ukbe b. Amr, r.a., tako|er prenosi da je ~uo Allahovo Poslanika,
s.a.v.s., da ka`e: Ko se obu~i ga|anju, pa to napusti, on nije od nas, on je asija - nepokoran.
(Muslim)
1335. Od njega se, r.a., tako|er, prenosi da je rekao: ^uo sam Allahova Poslanika,
s.a.v.s., kako ka`e: Allah, zaista, zbog jedne strijele uvodi u D`ennet tri osobe: onoga koji
ju je napravio, nadaju}i se u njenoj proizvodnji svakom dobru, onoga koji njom ga|a, i onoga
koji je dodaje. Vje`bajte ga|anje i jahanje, a da vje`bate ga|anje dra`e mi je nego da
vje`bate jahanje. Ko svojom voljom ostavi ga|anje, nakon {to je podu~en, pa to je zaista
blagodat koju je ostavio (ili rekao je, (koju je) zanijekao).
(Ebu-Davud)
1336. Seleme b. Ekva, r.a., prenosi i ka`e: Nai{ao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pokraj
pove}e grupe ashaba koji su vje`bali i takmi~ili se u ga|anju strijelom, pa im je rekao: O
sinovi Ismailovi, bacajte strijele i vje`bajte se, jer i va{ praotac bio je strijelac.
(Buhari)
1337. Amr b. Abese, r.a., ka`e: ^uo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: Ko
baci jednu strijelu radi Allahovog puta, ona vrijedi koliko pu{tanje na slobodu jednog roba.
(Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
223
1338. Ebu-Jahja Hurejm b. Fatik r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko
potro{i ne{to na Allahovom putu, pi{e mu se sedam stotina puta vi{e.
(Tirmizi, hasen)
1339. Ebu-Seid, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Koji god Allahov
rob posti dan radi Allahovog puta, Allah }e ga s tim danom udaljiti od d`ehenemske vatre
sedamdeset godina.
(Muttefekun alejhi)
1340. Ebu-Umame, r.a., od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi da je rekao: Ko posti jedan
dan na Allahovom putu, Allah }e sa~initi izme|u njega i Vatre hendek (jarak) veli~ine prostora
izme|u neba i Zemlje.
(Tirmizi, hasen, sahih)
1341. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
je: Ko umre a da nije i{ao u borbu (d`ihad), niti je sebi govorio da ide u borbu, taj je umro s
jednim ogrankom (osobinom) munafikluka (licemjerstva).
(Muslim)
1342. D`abir, r.a., prenosi i ka`e: Bili smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., na jednom
pohodu, pa nam re~e:
Zaista u Medini ima ljudi bez kojih niste pre{li ni jedan put, a niti ste koju dolinu prevalili,
a da oni nisu bili s vama.
Samo ih je mogla sprije~iti bolest. U jednom rivajetu: I oni su va{i sau~esnici u
nagradama.
Buharija ga prenosi od Enesa, r.a., a Muslim od D`abira, r.a., ~ije su rije~i.
1343. Od Ebu-Musaa, r.a., prenosi se da je neki beduin do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i
rekao: O Allahov Poslani~e, (neki se) ~ovjek bori radi plijena, (neki) da bi na njega ostala
uspomena, (neki) da bi se vidio njegov polo`aj i mjesto, a u drugom rivajetu, stoji: (Neki) se
bore iz hrabrosti, a (neki) iz srd`be; a u tre}em rivajetu, stoji: (Neki) iz srd`be, pa ko je od
njih na Allahovom putu? Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko se bori da Allahova
rije~ bude najuzvi{enija, on je na Allahovom putu.
(Muttefekun alejhi)
224
Rijadu-s-salihin
1344. Abdullah b. Amr b., r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Koja god
se borbena jedinica ili izvidnica bori sa neprijateljem, pa zaplijeni ratni plijen i uzme ga, oni su
preduhitrili dvije tre}ine svoje nagrade, a koja se borbena jedinica ili izvidnica se sukobi sa
neprijateljem i pretrpi gubitke, njima }e biti upotpunjena njihova nagrada.
(Muslim)
1345. Ebu-Umame, r.a., prenosi da je jedan ~ovjek rekao: Allahov Poslani~e, dozvoli mi
putovanje (turizam). Poslanik, s.a.v.s., re~e: Turizam moga Ummeta je d`ihad na putu
Uzvi{enog Allaha.
(Ebu-Davud sa dobrim senedom)
1346. Abdullah b. Amr b. El-As, r.a., prenosi, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Povratak iz borbe je isto kao i borba.
(Ebu-Davud)
Hadis zna~i da se nagra|uje povratak iz borbe, nakon {to se zavr{ila.
1347. Es-Saib b. Jezid, r.a., prenosi: Po{to je do{ao Allahov Poslanik, s.a.v.s., iz Bitke
na Tebuku, svijet je iza{ao pred njega na do~ek. Ja sam ga do~ekao sa djecom kod
Sanijjetul - Veda.
(Ebu-Davud)
U rivajetu Buharije hadis glasi: Mi smo iza{li, da do~ekamo Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
sa djecom kod Senijjetul-Veda.
1348. Ebu-Umame, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik , s.a.v.s., rekao: Ko se ne bude
borio na Allahovom putu, ili ko ne spremi borca, ili ne bude ostao da se brine o porodici borca
na najbolji na~in, kaznit }e ga Allah prije Kijametskog dana.
(Ebu-Davud, sahih)
1349. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Borite se protiv
mu{rika (idolopoklonika) svojim imecima, svojim `ivotima i svojim jezicima.
(Ebu-Davud, sahih)
1350. Ebu-Amr Numan, b. Mukarrin, r.a., pripovijeda: Vidio sam da Allahov Poslanik,
s.a.v.s., ako ne bi po~eo borbu sa neprijateljem, s po~etka dana, onda bi borbu odgodio dok
sunce pre|e zenit, kad puhnu vjetrovi i kad se spu{ta pobjeda.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
225
226
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
227
228
Rijadu-s-salihin
NAUKA
Uzvi{eni Allah rekao je:
... i reci: Gospodaru moj, Ti znanje moje pro{iri! (Ta-ha, 114)
Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? (Ez-Zumer, 9)
... i Allah }e na visoke stepene uzdignuti one me|u vama koji vjeruju i
kojima je dato znanje. (El-Mud`adela, 11)
... a Allaha se boje od Njegovih robova u~eni. (Fatir, 28)
1376. Od Muavije r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Kome Allah `eli dobro, podu~i ga i uputi ka spoznaji vjere.
(Muttefekun alejhi)
1377. Od Ibn-Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Zavist nije dozvoljena, osim u dva slu~aja: u slu~aju ~ovjeka kojem je Allah dao imetak, pa
ga on tro{i na putu istine, i u slu~aju ~ovjeka kojem je Allah dao mudrost (znanje), pa po njoj
sudi i druge njoj podu~ava.
(Muttefekun alejhi)
1378. Od Ebu-Musaa, r.a., prenosi se da je rekao: Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je:
Primjer upute i znanja, s kojim me je Allah poslao, jeste kao primjer (obilne) ki{e koja padne
na zemlju (razli~ite kvalitete). Dobra (plodna) vrsta zemlje primi vodu, te iz nje izraste bujna
trava i bilje.
Neplodna zemlja primi i zadr`i vodu, pa Allah od nje da korist ljudima, te je oni piju, poje
(stoku) i (zalijevaju) biljke. (Tre}a vrsta) jesu doline i ponori koji, niti vodu zadr`avaju, niti na
njima trava raste. To je primjer onoga koji je podu~en i upu}en u spoznaju vjere Allahove i koji
se okoristio onim s ~im me je Allah poslao, pa ga je spoznao i (druge) podu~avao, kao i primer
Rijadu-s-salihin
229
onoga koji zbog toga nije ni glavu podigao i nije prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslat.
(Muttefekun alejhi)
1379. Od Sehla bin Sada, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao Aliji, r.a.:
Pa, tako mi Allaha, da Allah tvojim uzrokom uputi jednog ~ovjeka, bolje ti je od crvenih
(najboljih) deva.
(Muttefekun alejhi)
1380. Od Abdullaha bin Amra bin elAsa, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao: Prenosite i dostavite od mene, pa makar i jedan ajet, i nema smetnje da pripovijedate
od Benu-Israila, a ko na mene namjerno sla`e, neka sebi pripremi mjesto u Vatri.
(Buhari)
1381. Od Ebu-Hurejrea, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko
krene putem na kom tra`i nauku, Allah }e mu njime olak{ati put u D`ennet.
(Muslim)
1382. Od njega, r.a., tako|er se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko
poziva (Allahovoj) uputi, imat }e nagradu jednaku nagradi onih koji ga slijede, ali to ni{ta
ne}e umanjiti od njihovih nagrada.
(Muslim)
1383. Od njega prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada ~ovjek umre,
njegova djelatnost se prekida, osim u tri slu~aja: (ako je ostavio) trajnu sadaku, ili nauku,
(znanje ili izum) koja je od koristi, ili dobro dijete, koje za njega dovu ~ini.
(Muslim)
1385. Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko
iza|e da tra`i nauku, on je na Allahovom putu, sve dok se ne vrati.
(Tirmizi, hasen)
1387. Od Ebu-Umame, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Prednost
(vrijednost) u~enog nad pobo`nim je kao prednost mene u odnosu na najni`eg od vas.
Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Zaista, Allah, Njegovi meleki, stanovnici
nebesa i Zemlje, pa ~ak i mrav u svom mravinjaku, pa i riba, donose salavat na onoga koji
podu~ava svijet dobru.
(Tirmizi, hasen)
230
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
231
DONO[ENJE SALAVATA NA
ALLAHOVA POSLANIKA, S.A.V.S.
Uzvi{eni Allah rekao je:
Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga
i vi i {aljite mu pozdrav. (El-Ahzab, 56)
1397. Od Abdullaha bin Amra bin el-Asa, r.a., prenosi se da je ~uo Allahova Poslanika,
s.a.v.s., kako ka`e: Ko na mene donese jedan salavat, Allah na njega donese salavat
deset puta.
(Muslim)
1399. Od Evsa bin Evsa, r.a., prenosi se da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
je: Zaista je va{ najvredniji (najefdalniji) dan petak, pa {to vi{e u njemu donosite salavat na
mene, jer zaista }e va{i salavati biti meni predo~eni. Tada su (ashabi) rekli: O Allahov
Poslani~e, kako }e ti biti predo~eni na{i salavati kad bude{ ve} istruhnuo (raspadnut)? On
je rekao: Zaista je Allah zabranio zemlji tijela vjerovjesnika!
(Ebu-Davud, sahih)
232
Rijadu-s-salihin
ZIKR
244. Koristi zikra i podstrekivanja na njega
Uzvi{eni Allah rekao je:
Zikr (spominjanje) Allaha je vredniji (od bilo ~ega). (El-Ankebut, 45)
Sje}ajte se vi Mene (spominjite Me) i Ja }u se vas sje}ati (spominjati). (ElBekara, 152)
I spominji Gospodara svoga ujutro i nave~er u sebi, ponizno i sa
strahopo{tovanjem i ne podi`u}i jako glas, i ne budi nemaran. (El-Araf, 205)
Rijadu-s-salihin
233
234
Rijadu-s-salihin
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
235
svaka hvala i On je svemo}an. Nema mo}i i snage bez Allaha. Nema boga, osim Allaha, i
obo`avamo samo Njega. Njemu pripada svaka blagodat, svaka dobrota i svaka dobra
pohvala. Nema drugog boga, osim Allaha, iskreno ispovijedamo Njemu (na{u) vjeru, pa
makar to kafiri (nevjernici) mrzili.)
Ibn ez-Zubejr zatim je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s., ovim je rije~ima veli~ao Allaha
(izgovarao la ilahe illallahu) poslije svakog namaza.
(Muslim)
1419. Od Ebu-Hurejreaa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko
spomene Allaha (tesbih u~ini, tj. ka`e subuhanallahi) na kraju svakog namaza trideset tri
puta, zahvali se Allahu (ka`e: elhamdu lillahi) trideset tri puta, izgovori tekbir (ka`e: Allahu
ekber) trideset tri puta, i upotpuni stotinu sa: La ilahe illallahu vahdehu la {erike
lehu, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu, ve huve ala kulli {ejin kadir (Nema drugog
boga, osim Allaha. Njemu pripada sva vlast i svaka hvala, i On je svemo}an), }e biti mu
opro{teni (mali) grijesi, pa makar ih bilo kao morske pjene.
(Muslim)
1420. Kab bin Ud`rete, r.a., prenosi od Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:
Pratioce (namaza, tj. tesbih, spominjanje Allaha, d`.{., ne}e izgubiti (ne}e se kajati) onaj
koji ih izgovara ili ~ini iza svakog propisanog namaza: trideset tri puta subhanallahi, trideset
tri puta elhamdu lillahi, trideset ~etiri puta Allahu ekber.
(Muslim)
1421. Od Sad bin Ebi-Vekasa, r.a., prenosi se da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., utjecao
(Allahu) iza svakog namaza, ovim rije~ima: Allahumme inni euzu bike mine-l-d`ubni
velbuhli, ve euzu bike min en uredde ila erze-lil-umri, ve euzu bike min
fitneti-d-dunja, ve euzu bike min fitneti-l-kabri! (Allahu moj, utje~em Ti se od
straha i {krtosti, i utje~em Ti se od povratka u duboku i iznemoglu starost, i utje~em Ti se od
dunjalu~kog isku{enja (fitneta), i utje~em Ti se od kaburskog isku{enja (ispita)).
(Buhari)
1422. Od Muaza, r.a., prenosi se da ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo za ruku i
rekao: O Muaze, tako mi Allaha, ja te volim. Zatim je rekao: Ostavljam ti u vasijet (zadu`bu),
o Muaze, da ne izostavi{ kazati sljede}e, iza svakog namaza: Allahumme einni ala
zikrike ve {ukrike ve husni ibadetike (Allahu moj, pomozi mi da Tebi zikr ~inim
(spominjem), da se Tebi zahvaljujem i da Ti ispravno ibadet ~inim (obo`avam).
(Ebu-Davud, sahih)
236
Rijadu-s-salihin
1424. Od Alije, r.a., prenosi se da je rekao: Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao,
zadnje {to bi u~io izme|u te{ehhuda (ettehijjatu) i predavanja selama bilo je: Allahummagfir
li ma kaddemtu ve ma ehhartu, ve ma esrertu ve ma alentu, ve ma esreftu
ve ma ente alemu bihi minni, ente-l-mukaddimu, ve ente-l-muehhiru, la ilahe
illa ente. (Allahu moj, oprosti mi {to sam u~inio i {to }u u~initi, {to sam sakrio i {to sam
javno (uradio) i ono {to Ti od mene bolje zna{. Ti odre|uje{ da se ne{to dogodi prije, ili da se
dogodi kasnije. Nema drugog boga osim Tebe.)
(Muslim)
1425. Ai{a, r.a., prenosi i ka`e: Allahov Poslanik, s.a.v.s., mnogo je u~io na rukuu i
sed`di: SUBHANEKELLAHUMME RABBENA VE BI HAMDIKE-ALLAHUMMA
GFIRLI (Slavljen neka si, moj Allahu, Gospodaru, Tebi hvala, Allahu moj, oprosti mi).
(Muttefekun alejhi)
1426. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u~io na rukuu i sud`udu
SUBUHUN KUDDUSUN, RABBUL MELAIKETI VE RRUKI. Mnogo slavljeni, sveti,
Gospodaru meleka i duha (D`ibrila).
(Muslim)
1427. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: [to se ti~e rukua,
na njemu veli~ajte Gospodara, a {to se ti~e sed`de, na njoj se trudite da ~inite dovu, jer je
vjerojatno da }e vam biti primljena.
(Muslim)
1428. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Najbli`i je rob
svome Gospodaru kada obavlja sed`du, pa mnogo ~inite dovu.
(Muslim)
1429. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio na sed`di:
ALLAHUMMA GFIRLI ZENBI KULLEHU, DIKKAHU VE D@ILLEHU VE
EVVELLEHU; VE AHIREHU VE ALA NIJJETUHU VE SIRREH. (Allahu moj, oprosti
mi sve grijehe, male i velike, ranije i kasnije, javne i tajne.)
(Muslim)
1430. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: Jedne no}i osjetila sam da Vjerovjesnik nije
uza me, pa sam ga po~ela tra`iti, a on je bio na rukuu ili na sed`di i u~io: Subhaneke ve
Rijadu-s-salihin
237
bihamdike, la ilahe illa ente. (Slavljen si, i Tebi pripada svaka hvala. Nema drugog boga,
osim Tebe).
U drugom rivajetu stoji: Pa mi je ruka dotakla njegove tabane, koji bijahu uspravno (a on
je bio na sed`di), dok je u~io: Allahumme inni euzu bi ridake min sehatike, ve bi
muafatike min ukubetike, ve euzu bike minke, la uhsi senaen alejke, ente
kema esnejte ala nefsike. (Allahu moj, utje~em se Tvome zadovoljstvu od Tvoje
mr`nje, Tvome oprostu od Tvoje kazne, utje~em se Tebi od Tebe. Nisam u stanju da Ti
izreknem zahvalu (koju zaslu`uje{), Ti si onakav kako si sebe pohvalio.)
1432. Od Ebu-Zerra, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Svako jutro na
svaki va{ zglob se daje sadaka; svaki tesbih sadaka je, svako izgovaranje el-hamdu lillahi
sadaka je, svako izgovaranje la ilahe illallah sadaka je, svako izgovaranje Allahu ekber
sadaka je, nare|ivanje dobra sadaka je, odvra}anje od poku|enog sadaka je, a sve to
zamjenjuju dva rekata duha - namaza.
(Muslim)
1433. Od majke pravovjernih, D`uvejrije bint el-Harisi, r.a., prenosi se da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., iza{ao od nje rano, nakon {to je klanjao sabah, a ona je ostala na mjestu gdje je
klanjala. Zatim se vratio kada je nastupilo vrijeme duha (namaza), a ona je i dalje sjedila na
svom mjestu, pa joj je rekao: Jo{ uvijek si ondje gdje sam te ostavio? Rekla sam: Da.
Tada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Nakon {to sam oti{ao, rekao sam ~etiri rije~i tri puta;
kada bi vagali s onim {to si rekla (prou~ila) od jutros, bile bi od toga te`e. (Rekao sam):
Subhanallahi ve bi hamdihi adede halkihi, ve ridae nefsihi, ve zinete Ar{ihi,
ve midade kelimatihi (Slavljen je Allah i Njemu pripada hvala, koliko ima Njegovih
stvorenja, koliko je On zadovoljan, koliko je te`ak Njegov ar{ i koliko ima tinte kojom su
(ispisane) Njegove rije~i).
(Muslim)
U drugom rivajetu, stoji: Subhanallahi adede halkihi, subhanallahi ridae nefsihi,
subhanallahi zinete Ar{ihi, subhanallahi midade kelimatihi.
U rivajetu Et-Tirmizija stoji: Ho}e{ li da te nau~im rije~ima koje }e{ u~iti? Subhanallahi
adede halkihi, Subhanallahi adede halkihi, subhanallahi adede halkihi,
subhanallahi rida nefsihi, subhanallahi rida nefsihi, subhanallahi rida nefsihi,
subhanallahi zinete Ar{ihi, subhanallahi zinete Ar{ihi, subhanallahi zinete
Ar{ihi, subhanallahi midade kelimatihi, subhanallahi midade kelimatihi,
subhanallahi midade kelimatihi.
238
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
239
240
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
241
1449. Ebu-Vakid el-Haris b. Avf, r.a., prenosi, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjedio u
d`amiji sa ljudima i razgovarao. Do{la su tri ~ovjeka u d`amiju. Dvojica su pri{la do Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., a jedan je oti{ao. Stali su pred Poslanika, s.a.v.s. Jedan je primijetio
prazno mjesto u halki, pa je sjeo, a drugi je sjeo iza halke. Po{to je Poslanik, s.a.v.s., zavr{io
razgovor, re~e: Ho}ete li da vas izvijestim o trojici? Jedan od njih sklonio se kod Allaha, pa
ga je Allah primio, drugi se postidio pa se Allah njega postidio, a {to se ti~e tre}eg, on je
okrenuo le|a, i napustio, pa se i Allah od njega okrenuo.
(Muttefekun alejhi)
1450. Ebu-Seid, r.a., pripovijeda: Muavija, r.a., jednom prilikom, do{ao je u d`amiju,
gdje je na{ao ljude u halki i upitao ih:
[ta vas je okupilo?
Sakupili smo se da spominjemo Allaha, odgovorili su oni, a on je rekao:
Tako vam Allaha, zar se ni zbog ~ega drugog niste sakupili?!
Samo smo se zbog toga okupili!, rekli su oni, a on je onda kazao:
Nisam vas zakleo zbog toga {to u vas sumnjam, jer niko ko je kod Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., imao polo`aj ne prenosi manje hadisa od mene. Jedne prilike on je zatekao svoje
ashabe u halki i upitao ih:
[ta vas je okupilo?
Okupili smo se da spominjemo Allaha, da Mu zahvaljujemo {to nas je uputio islamu i {to
nam ga je dao kao blagodat!, reko{e.
Tako vam Allaha, zar se ni zbog ~ega drugog niste okupili?, upitao je on.
Allaha nam, samo zbog toga smo se okupili!, odgovorili su oni, a on rekao je:
Nisam vas zakleo zbog sumnje u vas, nego zato {to mi je do{ao D`ibril i rekao mi da se
Allah ponosi vama pred melekima.
242
Rijadu-s-salihin
Mi smo brda pot~inili da zajedno s njim hvale Allaha kad sunce zalazi i
po{to grane. (Sad, 18)
1451. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko ujutro i nave~er
prou~i stotinu puta: Subhanallahi ve bi hamdihi. (Neka je slavljen i uzvi{en Allah), niko na
Sudnjem danu ne}e imati bolje djelo od njega, osim onoga ko isto prou~i, ili jo{ vi{e puta.
(Muslim)
1452. Ebu-Hurejre, r.a., pripovijeda: Do{ao je jedan ~ovjek i rekao Allahovom Poslaniku,
a.s.: Allahov Poslani~e, koliko sam bola pretrpio od kako me je sino} ujeo akrep!! Ne bi ti
naudio da si nave~er prou~io: Euzu bi kelimatillahittammati min {erri ma halek (Utje~em se
Allahovim savr{enim rije~ima od svakog zla koje je stvorio).
(Muslim)
1453. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., ujutro u~io: Gospodaru
moj, Tvojom voljom osvi}emo, Tvojom voljom omrknemo, Tvojom voljom `ivimo i umiremo
i Tebi je povratak.
Nave~er bi u~io: Tvojom voljom omrknemo, Tvojom voljom `ivimo i umiremo i Tebi je
povratak.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1455. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., uve~er u~io: Omrknusmo
i omrknu vlast Allahu. Hvala Allahu, nema drugog boga, osim Allaha, On nema druga. Njemu
pripadaju vlast i hvala i On je nad svim mo}an. Gospodaru, molim Te za dobro ove no}i i
dobro poslije nje, a utje~em Ti se od zla ove no}i i zla poslije nje. Gospodaru, utje~em ti se
od lijenosti i te{ke starosti. Gospodaru, utje~em Ti se od kazne u vatri i kazne u kaburu.
A kada bi osvanuo, prou~io bi isto, zapo~inju}i: Osvanusmo i osvanu vlast Allahu...
(Muslim)
1456. Abdullah b. Hubejb, r.a., kazuje da mu je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ako
uve~er i ujutro tri puta prou~i{: Kul huvallahu ehad, Kul euzu bi rabbi-l-felak i Kul euzu bi
rabbi-n-nas, za{titit }e te od svakog zla.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1457. Osman r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ni{ta ne mo`e na{koditi
onome ko svako jutro i ve~e tri puta prou~i: U ime Allaha, ~ijim imenom ne mo`e ni{ta
na{koditi ni na Zemlji ni na nebu, a On sve ~uje i zna!
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
Rijadu-s-salihin
243
244
Rijadu-s-salihin
koji si objavio, i u Poslanika, kojeg si poslao. Ako te no}i umre{, umro si s islamom u srcu,
i neka ti to budu zadnje rije~i koje izgovori{.
(Muttefekun alejhi)
POGLAVLJE O DOVAMA
Uzvi{eni Allah ka`e:
Gospodar va{ rekao je: Zovite Me i Ja }u vam se odazvati! (Gafir, 60)
Dozivajte ponizno i u sebi Gospodara svoga, On ne voli one koji granice
prekora~uju. (El-Araf, 55)
A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, doista, blizu: odazivam se
molbi onoga ko Me moli. (El-Bekara, 186)
Onaj koji se nevoljniku, kada mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja.
(En-Neml, 62)
1456. Numan b. Be{ir r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Dova je ibadet.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1466. Ai{a, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, a.s., volio je sadr`ajne dove, dok je druge
izbjegavao.
(Ebu-Davud sa dobrim senedom)
1467. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., naj~e{}e u~io ovu dovu: Gospodaru
moj, podari nam dobro na ovom i budu}em svijetu, i sa~uvaj nas d`ehenemske kazne.
(Muttefekun alejhi)
1468. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru, molim Te
za uputu, bogobojaznost, ~ednost i zadovoljstvo.
(Muslim)
1469. Tarik b. E{jeme, r.a., kazuje: Kada bi neko primio islam, Allahov Poslanik, a.s., bi
ga podu~io namazu, a zatim bi mu naredio da prou~i ovu dovu: Gospodaru moj, oprosti mi,
smiluj mi se, uputi me, za{titi me i opskrbi me!
Prema drugom hadisu, Tarik kazuje da je ~uo, kada je neko rekao: Allahov Poslani~e,
{ta da u~im kada molim Allaha?
Rijadu-s-salihin
245
Prou~i, odgovori mu: Gospodaru, oprosti mi, smiluj mi se, za{titi me i opskrbi me! Ova
dova sadr`i dobro ovoga i budu}eg svijeta.
(Muslim)
1470. Abdullah b. Amr b. As, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Gospodaru,
Ti vlada{ srcima, pa na{a srca nadahni pokorno{}u Tebi!
(Muslim)
1471. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Tra`ite kod Allaha
za{titu od velikog isku{enja, nesno{ljive muke, te{ke sudbine (odredbe) i zluradosti
neprijatelja!
(Muttefekun alejhi)
1472. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru moj,
sa~uvaj mi vjeru moju u koju se pouzdam, ovaj svijet na kojem `ivim i ahiret na koji se
vra}am, i neka mi `ivot bude pove}anje svakog dobra, a smrt olak{anje od svakog zla.
(Muslim)
1474. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io ovu dovu: Gospodaru,
utje~em Ti se od nemo}i, lijenosti, straha, duboke starosti i {krtosti, i utje~em Ti se od kazne
u kaburu i isku{enja u `ivotu i poslije smrti.
U drugom hadisu se dodaje. ... da me dug ne pritisne i da mi ljudi zlo ne nanesu.
(Muslim)
1475. Ebu-Bekr, r.a., kazuje da je rekao Allahovom Poslaniku, a.s.: Podu~i me dovi
koju }u u~iti u namazu!
Prou~i, re~e mi: Gospodaru, ja sam sebi mnogo nepravde u~inio, a samo Ti grijehe
opra{ta{, pa mi oprosti Tvojim oprostom i smiluj mi se, jer Ti opra{ta{ i milostiv si!
(Muttefekun alejhi)
1476. Ebu-Musa, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., u~io i ovu dovu: Gospodaru,
oprosti mi grijehe i neznanje, grijehe koje po~inih prema sebi i ono {to Ti bolje zna{ od mene
samoga. Gospodaru, oprosti mi zbilju i {alu, pogre{ku i namjeru, jer sve to sam u~inio.
Gospodaru, oprosti mi prija{nje i kasnije grijehe, ono {to u~inih tajno i javno i ono {to Ti bolje
zna{ od mene samoga. Ti Svom rahmetu pribli`uje{ onoga koga Ti ho}e{, a od njega
udaljuje{ onoga koga ho}e{, i Ti nad svim ima{ mo}.
(Muttefekun alejhi)
246
Rijadu-s-salihin
1477. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru moj, utje~em Ti
se od zla koje u~inih i koje ne u~inih.
(Muslim)
1478. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io i ovu dovu: Gospodaru
moj, utje~em Ti se od prolaska Tvojih blagodati, promjene Tvoje za{tite, Tvoje iznenadne
kazne i Tvoje velike srd`be.
(Muslim)
1479. Zejd b. Erkam, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru, za{titi
me od nemo}i i lijenosti, {krtosti, duboke starosti i kazne u kaburu. Gospodaru, du{u mi
nadahni bogobojazno{}u i od grijeha je o~isti, jer samo je Ti od grijeha mo`e{ o~istiti; Ti si
njen za{titnik i njeno uto~i{te! Gospodaru, utje~em Ti se od beskorisnog znanja, nepokornog
srca, nezasitne du{e i dove koju Ti ne prima{.
(Muslim)
1480. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik u~io ovu dovu: Gospodaru, Tebi
se predajem, u Tebe vjerujem, na Tebe se oslanjam, Tebi se kajem, u Tvoje ime se sporim
i po njemu sudim. Oprosti mi ranije i kasnije grijehe i ono {to u~inih tajno i javno, jer Ti Svom
rahmetu pribli`ava{ onoga koga ho}e{, a od njega udaljuje{ onoga koga ho}e{. Samo si Ti
Allah, i samo Tebi pripadaju mo} i vlast.
(Muttefekun alejhi)
1481. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., imao obi~aj u~iti ovu dovu:
Gospodaru moj, za{titi me od isku{enja vatre, kazne u vatri, i zla bogatstva i siroma{tva.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1483. [ekel b. Humejd, r.a., kazuje: Rekao sam Allahovom Poslaniku, a.s.:
Podu~i me nekoj dovi?
Reci, odgovori mi: Gospodaru, utje~em Ti se od zla moga sluha, vida, jezika, srca, i zla
mog spolnog organa.
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen)
1484. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., govorio: Gospodaru, utje~em Ti
se od lepre, ludila, gube i te{kih bolesti.
(Ebu-Davud, sahih)
Rijadu-s-salihin
247
1485. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io: Gospodaru moj,
utje~em Ti se od gladi, a ona je lo{ sudrug; i utje~em Ti se od prevare, a ona je lo{a pratnja.
(Ebu-Davud, sahih)
1486. Jedan rob, koji se htio otkupiti iz ropstva, re~e Aliji: Pomozi mi, jer ne mogu dug
izmiriti!
Alija mu re~e: Podu~it }u te dovi kojoj me je Allahov Poslanik, a.s., podu~io, i kada bi tvoj
dug bio koliko brdo, Allah bi ti ga otplatio.
Prou~i: Gospodaru moj, zadovolji me Tvojim halalom od Tvoga harama, i Tvojom
dobrotom me u~ini neovisnim od bilo koga drugog.
(Tirmizi, hasen)
1489. [ehr b. Hav{eb zapitao je Ummu Seleme, r.a.: Majko pravednih, koju dovu je
Allahov Poslanik, a.s., naj~e{}e u~io kada je bio kod tebe? Naj~e{}e je u~io: O Ti koji
vlada{ srcima, moje srce u~vrsti u Tvojoj vjeri!
(Tirmizi, hasen)
1490. Ebu-Derdaa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Davud, a.s., u~io je
ovu dovu: Gospodaru, molim Te za Tvoju ljubav, ljubav prema onome ko Tebe voli, i za
djela kojim se Tvoja ljubav posti`e. Gospodaru moj, neka mi Tvoja ljubav bude dra`a od
mene samog, moje obitelji i hladne vode.
(Tirmizi, hasen)
1491. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ^vrsto se dr`ite rije~i: O
Uzvi{eni i Plemeniti!
(Tirmizi, Nesai, sahih)
1492. Ebu-Umame, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., jednom prilikom prou~io je dugu
dovu, od koje ni{ta nismo zapamtili. Kada smo mu rekli: Allahov Poslani~e, prou~io si dugu
dovu, ali ni{ta nismo zapamtili!, on nam odgovori: Podu~it }u vas dovi koja sadr`i sve {to
sam prou~io.
Recite: - Gospodaru, molim Te za dobro za koje Te je molio Tvoj Poslanik Muhammed,
a utje~em Ti se od zla od kojeg Ti se utjecao Tvoj Poslanik Muhammed. U Tebi je oslonac,
Ti Svom rahmetu pribli`uje{ i samo u Tebe su snaga i mo}!
(Tirmizi, hasen)
248
Rijadu-s-salihin
1493. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io ovu dovu: Gospodaru
moj, molim Te za ono ~ime se posti`e Tvoja milost, zaslu`uje Tvoj oprost, dosti`e za{tita od
svakog grijeha i nagrada za svako dobro~instvo, i zaslu`uje D`ennet, a spa{ava od
D`ehennema.
(Hakim)
Rijadu-s-salihin
249
1499. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah }e vam
primati dove, sve dok ne budete po`urivali i govorili: Molio sam Gospodara, pa mi dovu nije
primio!
U Muslimovom predanju ka`e se: Dova se prima, sve dok ~ovjek ne bude molio
grijehom, prekidanjem rodbinskih odnosa, i dok ne bude po`urivao.
A {ta je po`urivanje, Allahov Poslani~e?, neko upita.
Po`urivanje je da ka`e: - Molio sam i molio, pa mi se dova nije primila - i tada se ra`alosti
i prestane u~iti dovu.
(Muttefekun alejhi)
1501. Ubade b. Samit, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada god
musliman uputi dovu, Allah mu je primi ili ga u veli~ini dove za{titi zla, ukoliko ne moli
grijehom, ili prekidanjem rodbinskih veza.
Zna~i da u~imo dove {to vi{e!, re~e neko od prisutnih.
Allah jo{ vi{e dovu prima, odgovori mu Allahov Poslanik, a.s.
(Tirmizi, hasen, sahih)
1502. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io u tegobi: Samo je Allah
Bog, Uzvi{eni i Blagi. Samo je Allah Bog, Gospodar Ar{a veli~anstvenog. Samo je Allah
Bog, Gospodar nebesa, Gospodar Zemlje i Gospodar Ar{a plemenitog!
(Buhari i Muslim) (Muttefekun alejhi)
250
Rijadu-s-salihin
ve~erati sa Allahovim Poslanikom, a.s. Kada su klanjali jaciju, i kada je pro{ao jedan dio no}i,
Ebu-Bekr vrati se ku}i i `ena ga upita:
Za{to si ostavio goste?
Zar im niste dali ve~eru?, zapita je.
Ponudili smo ih, ali su odbili ve~arati dok ti ne do|e{!
Abdurrahman ka`e: Ja sam se izmakao i pritajio, a on povika:
Neznalico jedna!, i po~e me grditi i ru`iti, a potom re~e gostima:
Jedite, prijatno. Tako mi Allaha, ni zalogaja ne}u okusiti!
Abdurrahaman dalje kazuje: Allaha mi, kada god smo uzeli zalogaj, ispod njega je
narastao jo{ ve}i, dok se nisu gosti najeli. Na kraju je bilo vi{e hrane nego na po~etku. EbuBekr pogleda u hranu, i re~e `eni:
Sestro Beni Firasa, {ta je ovo?
Radosti mi, sada je hrane tri puta vi{e nego kada smo po~eli jesti!, rekla je ona.
[ejtan me naveo na zakletvu, re~e Ebu-Bekr i po~e jesti. Zatim je hranu odnio Allahovom
Poslaniku, a.s., i ona je ostala kod njega. Ujutro, po{to je istekao ugovor izme|u nas i jednog
plemena, prido{li svijet smo podijelili na dvanaest ljudi, a sa svakim ~ovjekom je bilo ljudi
toliko da Bog najbolje zna koliko ih je bilo, i svi su oni jeli toga jela.
(Muttefekun alejhi)
1505. D`abir, b. Semure, r.a., prenosi: @alili su se stanovnici Kufe Omeru, r.a., na Sada
b. Ebi Vekasa, pa im je Omer, r.a., postavio za namjesnika Amara. Tu`ili su se na Sada da
im, ~ak, lijepo ne klanja. Omer je poslao po njega da do|e, pa mu rekao je: O Ebu-Ishak, ovi
zaista tvrde da ti lijepo ne klanja{. Sa d, r.a., re~e: Tako mi Allaha, {to se mene ti~e, ja sam
njima klanjam namaz Allahovog Poslanika, s.a.v.s., od kojeg ne odstupam. Ja klanjam dva
rekata, jacijska na kojima oduljim kijam, a onda dva posljednja skratim. Omer, r.a., mu tada
re~e: Tako je mi{ljenje o tebi, o Ebu-Ishak. Tada je Omer, r.a., poslao sa njim ~ovjeka ili
vi{e njih u Kufu, koji su pitali Kufijane o Sadu. U svaku d`amiju u{li su i pitali za Sada. Sve
d`amije su se pohvalno izrazile o njemu, a kada je Omerov izaslanik do{ao u mesd`id,
Beni-Absa, jedan od njih ustade (kojeg su zvali Usame b. Katade) a imao je nadimak EbuSade, pa je rekao: Po{to nas ti pita{ za Sada, ja ti tvrdim da Sad ne ide u rat s vojskom, ne
dijeli podjednako i ne sudi pravedno. Tad Sad re~e: Ja }u ti zaista za to izre}i dovu
(prokletstvo) za troje: - Allahu moj, ako je ovaj Tvoj rob la`ov i ako se digao iz licemjerstva,
da se ~uje i vidi, onda mu podaj dug `ivot i dugotrajno siroma{tvo i izlo`i ga isku{enjima
`ena.- I to je tako bilo. Poslije, kada bi ga pitali o stanju, on bi rekao:
Ja sam te{ki starac sa puno isku{enja. Stigla me kletva Sadova.
Abdul Melik Umejr, prenosilac od D`abira b. Semure, r.a., ka`e: Ja sam ga vidio nakon
Rijadu-s-salihin
251
toga, pale su mu obrve na o~i od puste starosti, a kada bi ga susjedi susreli na putevima, na
kojima bi se izle`avao, oni bi ga izbjegavali, a on bi ometao `ene koje su prolazile ulicom,
uznemiravaju}i ih.
(Muttefekun alejhi)
1506 Od Urve b. Zubejra, r.a., prenosi se da je Erva, k}erka Evsa, tu`ila Seida b. Zejda
b. Amr b. Nufejla, r.a., kod Mervana b. Hakema. Ona je tvrdila, da je on uzeo dio njene
zemlje. Said tada re~e: Zar ja da uzmem dio njene zemlje, nakon {to sam ~uo od Allahova
Poslanika, s.a.v.s., da veli. Mervan tada re~e: A {ta si ~uo od Allahova Poslanika, s.a.v.s.?
Said re~e: ^uo sam od Allahova Poslanika da ka`e: Ko uzme pedalj zemlje nasilno od
drugog, }e biti sa njom pritisnut do sedme zemlje. Mervan mu re~e: Ja te vi{e ne pitam za
drugi dokaz odbrane poslije ovog {to si kazao. Seid tada re~e: Allahu moj, ako je ona
la`ljivica, onda joj oduzmi vid njen i usmrti je u njenoj zemlji.
Ravija ovog hadisa veli: Ona nije umrla dok nije oslijepila, pa kada je hodala po svojoj
zemlji, upala je u bunar i u njemu umrla.
(Muttefekun alejhi)
U Muslimovu rivajetu ovog hadisa, on prenosi od Muhameda b. Zejda b. Abdullaha b.
Omera u istom zna~enju.
Ravija Muslimov tvrdi da je on li~no vidio Ervu b. Evsu, koja je potvorila Seida, kako hoda
slijepa, pa pipaju}i zidove vi~e: Stigla me je kletva Seidova. Ona je poslije nai{la na bunar
svoj zbog koga se parni~ila, pa je upala u njega, i on joj je bio kabur.
1508. Enes, r.a., kazuje: Kada su dvojica ashaba jedne mrkle no}i iza{la iz ku}e
Allahovog Poslanika, a.s., ispred njih su i{le dvije svjetiljke, a kada su se razdvojili, ispred
svakog je bila svjetiljka dok nisu u{li u svoje ku}e.
(Buhari)
1509. Ebu-Hurejre, r.a., ka`e: Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao je desetak osoba u
izvidnicu pa postavi za emira Asima b. Sabita, ensariju, r.a. Oni su putovali sve dok ne
stigo{e u mjesto Hedat izme|u Usfana i Meke. Tu su bili otkriveni od jednog ogranka
plemena Huzejl, zvanog Benu-Lihjan. Blizu stotinu naoru`anih strijelaca pojurilo je prema
njima, slijede}i ih i prate}i po njihovu tragu. Kada ih je primijetio Asim i njegovo dru{tvo,
sklonili su se na jedno mjesto, a naoru`ani progonitelji su ih opkolili, pa onda reko{e: Do|ite
i predajte se, a mi vam garantiramo i savjetujemo da ne}emo ubiti ni jednog od vas.
252
Rijadu-s-salihin
Asim b. Sabir, zapovjednik muslimanske ~ete re~e: O ljudi, {to se ti~e mene, ja ne
vjerujem ni jednom nevjerniku (ne predajem se). Allahu moj, izvijesti o nama svoga Poslanika,
s.a.v.s. Zasuli su ih strijelama i ubi{e Asima. Trojica ljudi im se predade na ~vrsto obe}anje.
To su bili: Hubejb, Zejd b. Desine i jo{ jedan ~ovjek. Po{to im se predado{e, razoru`a{e ih
i poveza{e. Onaj tre}i ~ovjek zarobljenik re~e: Ovo je prava izdaja, tako mi Allaha, ja sa
vama ne}u ni koraka dalje. Zaista, u ovim pogubljenim ja imam primjer. Oni su ga vukli i
gonili da ide sa njima, ali on ne htjede nikako i}i, pa ga oni ubi{e. Tada su krenuli sa
Hubejbom i Zejd b. Desinom. Na kraju su ih prodali mu{ricima u Meki, poslije doga|aja na
Bedru. Hubejba je kupio Benul-Haris b. Amir b. Nevfel b. Abdu l-Menaf.
Hubejb je na Bedru pogubio njihovog oca Harisa. Hubejb je ostao kod njih u zarobljeni{tvu
dok se ne slo`e da ga ubiju. Jednog dana je Hubejb zatra`io od jedne Harisove k}eri britvu,
da bi se njom obrijao (po stidnim mjestima), pa mu je ona dala. Njen sin~i} je dopuzao do
njega. Bila je zaboravila na dijete, pa kada vidje dijete u njegovom krilu, a britva mu u ruci,
`estoko se prepade za dijete da ga on ne ubije. Njen strah je Hubejb primijetio pa joj re~e:
Jesi li se prepala, da ga ja ne ubijem. Ne boj se, ja to ne}u u~initi. Ona je rekla: Tako mi
Allaha, ja nisam vidjela hairnijeg zarobljenika od tebe. Tako mi Allaha, ja sam ga zatekla
jednog dana gdje jede tek ubrani grozd iz ruke, a okovan u sind`ire. A u Meki tada nigdje nije
bilo ploda (vo}a). Ona re~e: To je zaista bila hrana kojom je Allah hranio Hubejba. Kada je
do{lo vrijeme njegove pogibije, sinovi Harisovi su ga izveli iz harema da bi ga ubili u hillu
(prostoru slobodnom za takve poslove). Tada im Hubejb re~e: Pustite me da klanjam dva
rekata. Oni ga pusti{e, a on klanja dva rekata, a onda re~e: Tako mi Allaha, da vi ne
smatrate da me je strah, ja bih jo{ produ`io namaz, a onda re~e: Allahu moj, sakupi ih
jednog po jednog, a likvidiraj ih sve pojedina~no. Nemoj ostaviti od njih ni jednog. Onda je
nastavio u stihu: Budu}i da ginem kao musliman, ja zato nikakve tuge nemam. Na koju god
stranu ja budem pao, svejedno mi je, jer moja pogibija je radi Allaha. Moja pogibija je smrt
radi Allaha, pa On, ako ho}e, blagoslovit }e svaki dio moga tijela raskomadana.
Tako je Hubejb u~inio sunnetom svakog muslimana koji sigurno gine - da klanja namaz.
Poslanik, s.a.v.s., obavijestio je ashabe o cijelom slu~aju istog dana, te {ta su sve u~inili
mu{rici. Jedna grupa Kurej{ija krenu{e da tra`e Asima b. Sabita ~im su saznali da je on
poginuo, ne bi li ga po ~emu raspoznali, jer on bija{e pogubio jednog njihova prvaka. Ali mu
se nisu mogli pribli`iti od ogromnog roja skakavaca, koje Allah posla kao oblak na to mjesto.
Asim je bio za{ti}en od predstavnika Kurej{ija, tako da nisu mogli ni jedan komadi} tijela od
njega odsje}i.
(Buhari)
254
Rijadu-s-salihin
rije~ dragu Allahu, ne obra}aju}i na nju pa`nju, a Allah }e ga zbog nje uzdi}i na visoke
stepene; drugi izgovori rije~ koja rasrdi Allaha, ne obra}aju}i pa`nju na nju, a zbog nje }e biti
ba~en u D`ehennem.
(Buhari)
1517. Sufjan b. Abdullah, r.a., kazuje da je rekao Allahovom Poslaniku, a.s.: Podu~i me
ne~emu ~ega }u se ~vrsto dr`ati?
Reci: Allah mi je Gospodar, a zatim ustraj! rekao je Poslanik, a on je upitao:
^ega se najvi{e pla{i{ za mene, Allahov Poslani~e?
On se uhvati za svoj jezik i re~e: Ovoga!
(Tirmizi, hasen, sahih)
1518. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne govorite mnogo,
osim ako spominjete Allaha, jer mnogi govor - ako nije spominjanje Allaha - okamenjuje srca,
a najudaljeniji od Allaha je ~ovjek kamenog srca.
1520. Ukbe b. Amir, r.a., zapitao je Allahovog Poslanika, a.s.: U ~emu je spas, Allahov
Poslani~e?
^uvaj svoj jezik, neka ti tvoja ku}a bude dovoljna, i pla~i nad svojim grijehom, odgovorio
je on.
(Tirmizi, hasen)
1521. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, a.s., da je rekao:
Kada ~ovjek osvane, cijelo tijelo se pokori jeziku, i govori mu: Boj se Allaha zbog mene,
jer moja sudbina zavisi od tebe, pa ako bude{ na ispravnom putu, i ja sam na ispravnom
putu, a ako skrene{, i ja sam skrenuo s pravog puta.
(Tirmizi)
1523. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., upitao:
Znate li {ta je ogovaranje?
Prisutni reko{e: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!
Ogovaranje je da svog brata muslimana spominje{ po onome {to on ne voli, rekao je on.
A {ta ako pri njemu bude ono {to spominjemo?, zapita{e.
Ako bude pri njemu ono {to spominje{, ogovorio si ga, a ako to ne bude pri njemu,
potvorio si ga.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
255
1524. Ebu-Bekr, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, a.s., rekao na Oprosnom had`u
na Mini prilikom hutbe na Kurban-bajram: Va{a krv, va{i imeci i va{e ~asti su vam sveti,
kao {to je svet ovaj dan u ovom mjesecu i u ovom gradu. Jesam li dostavio?
(Muttefekun alejhi)
1525. Ai{a, r.a., kazuje da je rekla Allahovom Poslaniku, a.s.: Dovoljno ti je {to je Safija
takva i takva!, tj. niskog rasta, na {to on re~e:
Rekla si tako krupnu rije~, koja bi, kada bi se pomije{ala s morem, promijenila mu
miris!
Ona, dalje, ka`e: Jednom sam pred njim opona{ala nekog ~ovjeka, i Allahov Poslanik,
a.s., mi re~e: Ne bih nekoga opona{ao, kada bi mi dali toliko i toliko bogatstva!
(Ebu-Davud, Tirmizi, hasen, sahih)
1526. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada sam bio na mirad`u,
pro{ao sam pored ljudi koji su bakrenim noktima sami sebi grebali lica i prsa; zato upitah: Ko
su ovi ljudi, D`ibrile?
To su oni koji su druge ljude ogovarali i kaljali im ~ast!, odgovori on.
(Ebu-Davud, sahih)
1527. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Muslimanima su
me|usobno zabranjeni `ivoti, imeci i ~asti.
(Muslim)
256
Rijadu-s-salihin
1528. Ebu-Derda, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko za{titi ~ast svog
brata muslimana, Allah }e mu na Sudnjem danu za{tititi lice od Vatre.
(Tirmizi, hasen)
(Buhari)
Rijadu-s-salihin
257
258
Rijadu-s-salihin
1540. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ljudi su kao metali;
najbolji u islamu su oni koji su bili najbolji u doba d`ahilijeta - ako shvate vjeru. Najbolji ljudi za
upravljanje jesu oni koji to najvi{e izbjegavaju, a najgori su ljudi licemjeri, koji jednima govore
jedno, a drugima drugo.
(Muttefekun alejhi)
1541. Muhammed b. Zejd kazuje da su neki ljudi upitali njegovog djeda Abdullaha b.
Omera r.a.: Kada posje}ujemo vladare, mi govorimo suprotno onome {to govorimo kada
iza|emo?
Abdullah im odgovori: To smo ubrajali u licemjerstvo u doba Allahovog Poslanika, a.s.
(Buhari)
Rijadu-s-salihin
259
sliku, }e biti ka`njen i naredit }e mu se da u nju udahne du{u, ali to ne}e mo}i u~initi.
(Buhari)
1545. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Najve}a la` je da
~ovjek govori kako je usnio ono {to nije usnio.
(Buhari)
260
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
261
proklet, ako je bio za toga, a ako nije, onda se vrati onome ko je proklinjao.
(Ebu-Davud)
262
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
263
1569. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ^uvajte se zavisti,
jer zavist uni{tava dobra djela, kao {to vatra uni{tava drva.
(Ebu-Davud)
264
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
265
(Tirmizi, hasen)
266
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
267
Onaj ko nosi dugu odje}u iz oholosti, onaj ko vrije|a za udijeljenu sadaku, i onaj ko
prodaje robu, la`no se zaklinju}i.
(Muslim)
268
Rijadu-s-salihin
(Muttefekun alejhi)
1592. Ebu-Ejjub, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno
muslimanu izbjegavati brata muslimana du`e od tri dana; susretnu se, a glavu okre}u jedan
od drugog. Bolji je onaj koji prvi nazove selam.
(Muttefekun alejhi)
1596. Ebu-Hira{ Hadred b. Ebi Hadred el-Eslemi, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog
Poslanika, kada ka`e: Izbjegavanje brata muslimana godinu dana je kao njegovo ubojstvo.
(Ebu-Davud sa sahih senedom)
1597. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno
vjerniku izbjegavati brata vjernika du`e od tri dana. Ako pro|u tri dana, neka ga potra`i i
nazove mu selam, pa ako primi selam, imaju podjednaku nagradu, a ako ne primi selam,
snosit }e grijeh, dok je onaj koji je nazvao selam tim ~inom prestao izbjegavati brata
muslimana.
(Ebu-Davud, hasen)
Rijadu-s-salihin
269
namjernicima, i onima koji su u va{em posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se
ohole i hvali{u. (En-Nisa, 36)
1600. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Jedna `ena je ba~ena
u D`ehennem zbog ma~ke. Zatvorila ju je sve dok nije krepala. Niti ju je hranila, niti pojila, niti
pustila da tra`i insekte po zemlji.
(Muttefekun alejhi)
1601. Ibn-Omer, r.a., jednom prilikom nai{ao je pored mladi}a Kurej{ija, koji su `ivu
pticu postavili za metu, ga|ali je strijelama i davali vlasniku ptice svaku strijelu koja proma{i.
Kad su ugledali Ibn-Omera, mladi}i se razbje`a{e, a on povika za njima: Ko je ovo uradio?
Allah prokleo onoga ko je ovo uradio, jer Allahov Poslanik, a.s., prokleo je onoga ko ne{to
`ivo postavi za metu!
(Muttefekun alejhi)
1602. Enes, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je da se `ive `ivotinje
postavljaju za metu.
(Muttefekun alejhi)
1603. Ebu-Ali Suvejd b. Mukrin, r.a., kazuje: Bilo nas je sedmerica bra}e i imali smo
samo jednu robinju. Kada ju je na{ najmla|i brat o{amario, Allahov Poslanik, a.s., naredio
nam je da je oslobodimo.
(Muslim)
1606. Hi{am b. Hakim b. Hizam, r.a., pripovijeda: Putuju}i kroz Siriju, vidio sam grupu
povezanih seljaka koji su stajali na sun~evoj `ezi i kojim su po glavama sipali ulje. [ta to
radite?, upitao sam ih. Ka`njavamo ih, zato {to nisu platili porez!, odgovori{e. Zaklinjem se
da sam ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: Allah }e kazniti one koji ljude ka`njavaju
na ovom svijetu! Poslije sam oti{ao namjesniku i zatra`io da ih puste, {to je on i u~inio.
(Muslim)
1608. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je, jedanput, pored Allahovog Poslanika, a.s., pro{ao
magarac `igosane glave, pa je rekao: Allah prokleo onoga ko ga je `igosao!
(Muslim)
Drugo Muslimovo predanje bilje`i: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je udaranje i `igosanje
po licu!
270
Rijadu-s-salihin
285. Poku|eno je tra`iti nazad poklon koji jo{ nije predan ili poklon
namijenjen potomku, bez obzira bio mu predan ili ne. Poku|eno je
darodavcu da otkupi poklon od onoga kome ga je poklonio, bilo da je rije~
o sadaki, zekatu ili keffaretu i tome sli~no, ali je dozvoljeno otkupiti
poklon ako je pre{ao u vlasni{tvo nekoga tre}eg.
1612. Ibn-Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Onaj ko poklon tra`i
nazad, sli~an je psu koji povrati, pa pojede ono {to je povratio.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
271
272
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
273
1618. Ibn-Umer, r.a., prenosi da su mu ljudi rekli: Mi kada ulazimo na{im rukovodiocima,
vladarima, mi im govorimo suprotno od govora koji govorimo kada izlazimo od njih. IbnUmer, r.a., je tada rekao: Mi smo to smatrali licemjerstvom u doba Poslanika, s.a.v.s.
(Buhari)
1620. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko bude nauku,
kojom se posti`e zadovoljstvo Uzvi{enog Allaha, sticao samo radi ovosvjetskog bogatstva,
ne}e osjetiti ni miris D`enneta na Sudnjem danu.
(Ebu-Davud sa sahih senedom)
274
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
275
`ene mud`ahida onima koji nisu iza{li u borbu, kao {to su im zabranjene njihove majke.
Kada oni koji ostaju kod ku}e, preuzmu brigu o porodici mud`ahida, pa ga iznevjere, stajat
}e na Sudnjem danu i uzet }e iz njegovih dobrih djela koliko ho}e, dok se ne zadovolji.
Zatim se Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo nama, pa upita: A {ta mislite?
(Muslim)
276
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
277
1647. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Djelo koje neko u~ini, a
bude suprotno islamu, }e biti odba~eno.
(Muslim)
300. O zabrani ostavljanja otvorene vatre u ku}i pri spavanju i sli~no, bilo
da je rije~ o svjetiljci ili ne~emu drugom.
1652. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne ostavljajte u
ku}ama upaljenu vatru kada spavate.
(Muttefekun alejhi)
1654. D`abir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Pokrijte posu|e s hranom,
zave`ite mje{ine s vodom, zatvorite vrata i pogasite svjetiljke, jer tada {ejtan ne mo`e u}i u
mje{inu, otvoriti vrata ili otkriti posudu. A ako ne mo`ete ni{ta drugo u~initi, onda preko
posude stavite {tap, stavite ga i spomenite Allahovo ime, jer i mi{ mo`e uku}anima zapaliti
ku}u. (ako prevrne lampu i sl.)
(Muslim)
278
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
279
306. O zabrani dr`anja pasa, osim za lov, ~uvanje stoke ili usjeva
1689. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ko bude dr`ao psa,
osim u svrhu ~uvanja stoke i usjeva, svaki dan }e mu nagrada za dobra djela biti umanjivana
koliko brdo Uhud (kirat).
U Muslimovom predanju jo{ se ka`e: Ko bude posjedovao psa, osim psa za lov ili
~uvanje stoke i usjeva, nagrada }e mu svaki dan biti umanjivanja za dva kirata.
280
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
281
grijesi su: pripisivanje druga Allahu, neposlu{nost roditeljima, ubistvo nedu`ne osobe i la`no
zaklinjanje.
Prema drugom predanju: Jedan beduin upitao je Allahovog Poslanika, a.s.: Allahov
Poslani~e, koji su veliki grijesi? Pripisivanje druga Allahu!, odgovori mu. A potom koji?
La`na zakletva! A {ta je to la`na zakletva? Zakletva kojom se nepravedno prisvaja tu|i
imetak!
(Buhari)
316. Onome ko se zakune zbog ne~eg, a zatim htjedne u~initi bolje djelo,
pohvalno je da to u~ini i da iskupi zakletvu koju je prekr{io (keffaret).
1715. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Zaklinjanje pri
prodaji prodaje robu, ali uni{tava bereket.
(Muttefekun alejhi)
282
Rijadu-s-salihin
323. Zabranjeno je psovati vjetar; {ta treba prou~iti kada vjetar zapu{e?
1729. Ai{a, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., u~io kada vjetar zapu{e: Gospodaru,
ja Te molim za dobro ovoga vjetra, za dobro koje nosi i za dobro s kojim je poslan, a utje~em
Ti se od njegovog zla, zla koje nosi i zla sa kojim je poslan.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
283
284
Rijadu-s-salihin
344. Poku|eno je klanjati nafilu ili sunnete nakon {to mujezin po~ne u~iti
ikamet!
1759. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada se prou~i
ikamet, onda je dozvoljeno klanjati samo farz za koji je ikamet prou~en.
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
285
346. Zabranjeno je uzastopno postiti dva ili vi{e dana bez jela ili pi}a
izme|u njih!
1765. Ibn-Omer, r.a., kazuje: Allahov Poslanik, a.s., zabranio je neprekidni post. Ashabi
mu reko{e: Ali, ti neprekidno posti{ bez jela i pi}a u toku no}i! Ja nisam kao vi, mene
Gospodar hrani i poji, rekao je on.
(Muttafekun alejhi)
286
Rijadu-s-salihin
1770. Ai{a, r.a., kazuje: Kurej{ije su se zabrinule zbog jedne `ene iz roda Mahzum,
koja je ukrala, pa su se raspitivali: Ko }e zbog nje govoriti Allahovom Poslaniku, a.s.? Neki
reko{e: Na to se smije odva`iti samo Usame b. Zejd, miljenik Allahovog Poslanika, a.s.
Kada je Usme posredovao, Allahov Poslanik, a.s., zapita ga: Zar posreduje{ zbog izvr{enja
kazne Uzvi{enog Allaha? Nakon toga je Allahov Poslanik, a.s., odr`ao govor i rekao:
Narodi prije vas uni{teni su zato {to nisu ka`njavali ugledne kada ukradu, a kada ukradu
slabi, ka`njavali su ih. Tako mi Allaha, kada bi Fatima, k}i Muhammedova, ukrala, Muhammed
bi joj odsjekao ruku!
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
287
354. @eni je zabranjeno da nosi obilje`je `alosti za umrlim du`e od tri dana,
osim za mu`em, kada to mo`e nositi ~etiri mjeseca i deset dana!
1774. Zejneba, k}i Ebu-Selemea, r.a., kazuje da je posjetila Ummu Habibu, r.a., `enu
Allahova Poslanika, a.s. Ona naredi da joj donesu miris od {afrana, njime namirisa djevoj~icu,
zatim namirisa sebi obraze i re~e: Tako mi Allaha, nije mi do mirisa, nego sam ~ula Allahovog
Poslanika, a.s., kada je rekao sa mimbera: Nije dozvoljeno `eni, koja vjeruje u Allaha i onaj
svijet, nositi odje}u `alosti du`e od tri dana, osim za mu`em, kada je mo`e nositi ~etiri
mjeseca i deset dana.
Zejneba dalje nastavlja: Zatim sam posjetila Zejnebu, k}i D`ah{ovu, r.a., kada joj je
umro brat. Ona je pozvala da joj donesu miris, namirisala se i rekla: Tako mi Allaha, nije mi
do mirisa, nego sam ~ula Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao sa mimbera: Nije dozvoljeno
`eni, koja vjeruje u Allaha i onaj svijet, da nosi odje}u `alosti du`e od tri dana, osim za
mu`em, kada je mo`e nositi ~etiri mjeseca i deset dana.
(Muttefekun alejhi)
288
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
289
1792. Usame b. Zejd, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne putujte u
mjesto u kojem se pojavi zarazna bolest, a ako se ve} tamo zadesite, ne napu{tajte ga.
(Muttefekun alejhi)
290
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
291
njegovo oko je prazno i mrtvo (slijep je u jedno oko). Kao da ga ja upore|ujem s Abdul- Uzzom, sinom Katanovim (Uzza je bio kurej{ki idol, `enski idol). Ko ga od vas do~eka, neka
prou~i po~etne ajete sure Kehfa. On }e iza}i na put izme|u [ama i Iraka, pa }e odvra}ati
desno i lijevo (od Pravog puta). O Allahovi robovi, budite ~vrsti!
Mi tada rekosmo: Allahov Poslani~e, a koliko }e on boraviti na Zemlji?
Poslanik re~e: ^etrdeset dana! Jedan dan }e biti kao godina, jedan kao mjesec, jedan
kao sedmica, a ostali dani }e biti dani obi~ni, va{i.
Mi rekosmo: Allahov Poslani~e, taj dan koji }e biti kao godina, ho}e li nam biti dovoljan
u njemu namaz jednog obi~nog dana?
Poslanik re~e: Ne, nego mu odredite vrijeme.
Mi rekosmo: Allahov Poslani~e, a kako }e se brzo kretati po zemlji?
Poslanik re~e: Kao ki{a koju vjetar tjera. On }e do}i jednoj grupi ljudi, pa }e ih pozvati,
pa }e mu oni vjerovati i odazvati mu se. On }e narediti zemlji pa }e ki{u liti, a zemlja }e
plodove davati. Stada }e se vi{e napasati i ugojiti i davat }e vi{e mlijeka. A zatim }e do}i
narodu, pa }e ih zvati, a oni }e ga odbiti. Ne}e prihvatiti njegove rije~i, pa }e se on vratiti od
njih. Oni }e osvanuti ogoljeni, a u njihovim rukama ne}e bit ni{ta od njihove imovine. Onda
}e nai}i period ru{evina, pa }e im re}i: Izbacujte svoja blaga. Pa }e za njima i}i i pratiti ga
blago razvalina (starih gradova), kao {to p~ele prate maticu. A zatim }e pozvati jednog
~ovjeka, mladi}a, pa }e ga udariti svojom sabljom i rastavit }e ga na dva dijela, kao {to ~ine
strijelci (dok udaraju svezanog), a onda }e ga pozvati, pa }e se odazvati, a njegovo lice }e
sjati od smijeha. Dok on bude tako radio, Allah }e poslati Mesiha, sina Merjemina, a.s., pa }e
si}i na bijelu Menaru, u isto~noj strani Damaska, izme|u dvije `uto-bijele munare, a ruke }e
dr`ati na krilima dva meleka. Kada pogne svoju glavu, kapi vode }e mu kapati, a kad digne,
onda }e mu te}i kao zrna bisera. Koji god kafir osjeti njegov dah, ne}e ostati `iv. Njegov }e
dah dosezati dokle dose`e njegov pogled. Pa }e tra`iti Ded`ala dok ga ne na|e na vratima
Ludda, gdje }e ga ubiti. Poslije toga do}i }e Isa, a.s., ljudima koje je Allah sa~uvao od
Ded`ala, pa }e im potrti njihova lica i saop}it }e im njihove dered`e u D`ennetu. Dok bude
tako ~inio, Allah }e objaviti Isau, a.s.:
Izveo sam Ja robove Moje, protiv kojih se niko ne}e mo}i boriti, pa skloni ti robove Moje
na Tur.
A onda }e Allah izvesti Jed`ud`a i Med`ud`a, koji }e navaliti sa svih strana. Iza svake
humke pje{~ane }e se spu{tati do jezera Taberija. Prvi od njih }e mu svu vodu popiti, a kad
do|u zadnji, re}i }e: Ovdje je nekad bila voda.
Isa, a.s., i njegovo dru{tvo }e biti zate~eni u te{koj neprilici, da }e jedna volovska glava
biti vrednija od stotinu zlatnika vama danas. Allahov Poslanik, Isa, a.s., i njegovo dru{tvo
te`it }e da idu Allahu. Allah }e poslati na Jed`ud`a i Med`ud`a i njihove vratove crve, pa }e
292
Rijadu-s-salihin
osvanuti svi, kao jedan, usmr}eni. Zatim }e Isa, a.s., sa svojim dru{tvom, r.a., si}i sa Tura
u podno`je, ali na zemlji ne}e na}i ni jedan pedalj, a da ne}e bit napunjen le{evima i
smradom njihovim. Isa, a.s., sa svojim dru{tvom obratit }e se Allahu, pa }e Allah poslati
ptice sli~ne vratovima horosanskih deva koje }e odnijeti i baciti le{eve njihove gdje Allah
htjedne. A onda }e Allah dati ki{u od koje se ne}e ni jedna ku}a sa~uvati, bila ona od blata
sazidana ili od dlake napravljena. Ta ki{a }e svu zemlju o~istiti tako da }e ostati kao
ogledalo. A zatim }e se re}i zemlji: Pronikni plodovima i okiti se bereketom.
Tada }e se ~itava skupina najesti od jednog {ipka i mo}i }e stati u hladovinu njegove
kore. U mlijeku }e biti bereket. Jedna mu`a deva zadovoljit }e sakupljene ljude, a jedna
krava muzara - ~itavo pleme; a jedna ovca muzara zadovoljit }e mlijekom jedan ogranak
plemena. Dok oni budu tako `ivjeli, Allah }e im poslati mirisni vjetar, pa }e ih dodirnuti ispod
njihovih pazuha i du{u svakog mumina i svakog muslimana uzeti. Samo }e ostati najgori ljudi,
koji }e otvoreno zinaluk ~initi, kako to ~ine magarci, i na njih }e se izliti strahote Kijam-dana.
(Muslim)
Prevodilac: Tekst tuma~enja zagonetnih rije~i izostavljen je kao nepotreban jer su rije~i
prevedene na na{ jezik koliko je bilo mogu}e. ^itaoce upozoravamo da za tuma~enje ovog
hadisa treba poseban tuma~, jer je tekst, sigurno, pun i{areta i rumuzeta (aluzija i alegorija)
1811. Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ded`al }e u}i u svaki grad,
izuzev Meke i Medine. Na svakom prilazu njima ~uvat }e ih meleki u safovima. Kada do|e
do neplodnog slanog predjela u blizini Medine, Medina }e se tri puta toliko sna`no zatresti,
da }e Allah iz nje protjerati svakog nevjernika i munafika.
(Muslim)
1816. Mugire b. [ube, r.a., kazuje: Niko nije vi{e od mene pitao Allahovog Poslanika,
a.s., o Ded`alu. Jednog dana mi re~e: A {ta ti mo`e na{koditi? Govore, rekoh mu, da }e
imati brdo kruha i rijeku pitke vode? On je kod Allaha prezren i pored toga!, odgovori on.
(Muttefekun alejhi)
1820. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ne}e nastupiti
Kijametski dan sve dok ne zarate muslimani sa `idovima. @idovi }e se skrivati iza kamenja
i drve}a, a kamenje i drve}e }e progovoriti: Muslimanu, iza mene je `idov, do|i i ubij ga!
Samo drvo garkad ne}e govoriti, jer je `idovsko drvo.
(Muttefekun alejhi)
Rijadu-s-salihin
293
1831. D`abir, r.a., pri~a: U po~etku je Allahov Poslanik, a.s., dr`ao hutbe s jednog
palminog panja, a kada je postavljen minber, ~uli smo jecanje poput glasa steone deve.
Allahov Poslanik, a.s. si{ao je, stavio ruku na panj i panj se smirio.
(Buhari)
1834. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Nije dozvoljeno
vjerniku da ga zmija ujede dva puta iz iste rupa. (tj. da dva puta pada u istu gre{ku)
(Muttefekun alejhi)
1835. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s, rekao: S tri vrste ljudi Allah
ne}e razgovarati na Sudnjem danu; niti }e ih pogledati niti o~istiti od grijeha, nego }e ih
`estoko kazniti: onoga ko u pustinji ima dovoljno vode pa je uskrati putniku; onoga ko proda
neku robu poslije ikindije, obmanjuju}i kupca zakletvom u Allaha da je kupljena po to i to, pa
kupac povjeruje; i ~ovjeka koji da prisegu na vjernost vladaru (imamu) radi ovosvjetske
koristi, pa ako mu da ~emu se nadao - bude vjeran, a ako mu ne da - iznevjeri ga.
(Muttefekun alejhi)
1851. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ljudi, Allah je dobar
i prima samo dobro. Allah je vjernicima naredio ono {to je naredio i poslanicima kada je
rekao:
O poslanici, jedite dozvoljena i lijepa jela, i dobra djela ~inite. (ElMuminum, 51)
O vjernici, jedite dozvoljena i lijepa jela koja smo vam podarili. (El-Bekara,
172)
Zatim je govorio o ~ovjeku ra{~upane kose i pra{njavaom od dugoga putovanja, koji
di`e ruke nebu mole}i: Gospodaru moj, Gospodaru moj! A hrana mu je haram, pi}e mu je
haram, odje}a mu je haram i hranjen je haramom! Kako mu dova onda mo`e biti primljena?
(Muslim)
1852. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: S tri vrste ljudi Allah
ne}e razgovarati na Sudnjem danu; niti }e ih pogledati niti o~istiti od grijeha, nego }e ih
`estoko kazniti: starca bludnika, vladara la{ca i oholog siromaha.
(Muslim)
1856. Amr b. As, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada ka`e: Kada
sudija ulo`i trud u presudi i pravedno presudi, ima dvostruku nagradu, a kada ulo`i trud u
presudi i pogre{no presudi, ima jednu nagradu.
(Muttefekun alejhi)
294
Rijadu-s-salihin
1866. Ebu-Hurejre, r.a., kazuje: Jedne prilike bili smo na gozbi sa Allahovim Poslanikom,
a.s. Volio je ple}ku, i kada mu je dado{e, on zagrize i re~e: Ja sam prvak ljudi na Sudnjem
danu. A znate li zbog ~ega? Allah }e sakupiti prija{nje i potonje narode na jednom mjestu,
tako da }e ih jedan ~ovjek mo}i pregledati i jedan ~ovjek dozvati. Sunce }e se nisko spustiti,
pa }e zapasti u nesno{ljivu muku i brigu. Ljudi }e povikati: Zar ne vidite u {ta ste zapali i {ta
vas je zadesilo? Zar ne}ete potra`iti nekoga da se za nas zauzme kod Gospodara? Tada
}e re}i jedni drugima: Potra`ite oca na{eg, Adema! Do}i }e Ademu i re}i: Ti si otac
~ovje~anstva, Allah te je svojom rukom stvorio, u tebe je `ivot udahnuo, naredio je melekima
da ti u~ine sed`du i nastanio te u D`ennetu, pa se zauzmi za nas kod svoga Gospodara!
Zar ne vidi{ u {ta smo zapali i {ta nas je sna{lo? On }e re}i: Allah se danas rasrdio kao
nikada prije ni poslije. Zabranio mi je da se pribli`im drvetu, a ja sam prekr{io zabranu. Ah,
moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome drugom, idite Nuhu!
Kada do|u Nuhu, re}i }e mu: O Nuh! Ti si prvi Poslanik na Zemlji. Allah te je nazvao
zahvalnim robom, pa se zauzmi za nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi{ u {ta smo zapali
i {ta nas je zadesilo? Ali on }e re}i: Moj Gospodar se danas rasrdio kao {to nije nikada prije
ni poslije. Dovu sam u~io, pa sam prokleo svoj narod. Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige!
Idite nekome drugom, idite Ibrahimu!
Kada do|u Ibrahimu, re}i }e mu: Ti si Allahov Poslanik i prijatelj na Zemlji. Zauzmi se za
nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi{ u {ta smo zapali i {ta nas je zadesilo? Moj Gospodar
se danas rasrdio kao {to nije nikada prije ni poslije. Ja sam za `ivota tri puta slagao! Ah,
moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome drugom, idite Musau!, re}i }e on.
Kada do|u Musau, re}i }e mu: Ti si Allahov Poslanik, odlikovao te je nad ostalim ljudima
Svojim poslanstvom i govorom. Zauzmi se za nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi{ u {ta
smo zapali? Moj Gospodar se danas rasrdio kao {to nije nikada prije ni poslije. Ubio sam
~ovjeka, a to mi nije bilo nare|eno! Ah, moje brige! Moje brige! Moje brige! Idite nekome
drugom, idite Isau!, re}i }e on.
Kada do|u Isau, re}i }e mu: Isa, ti si Allahov Poslanik i Allahova rije~, kojom je On `ivot
udahnuo u Merjemu. Iz be{ike si razgovarao s ljudima. Zauzmi se za nas kod svoga
Gospodara! Zar ne vidi{ u {to smo zapali? Moj Gospodar se danas rasrdio kao {to nije
nikad prije ni poslije. (Isa nije spomenuo nijedan svoj grijeh.) Ah, moje brige! Moje brige! Moje
brige! Idite nekome drugom, idite Muhammedu, a.s.!, re}i }e on.
U drugom predanju dodaje se: Kada mi do|u, re}i }e mi: Muhammede, ti si Allahov
Poslanik i pe~at vjerovjesnicima! Allah ti je oprostio sve ranije i kasnije grijehe. Zauzmi se za
nas kod svog Gospodara! Zar ne vidi{ u {ta smo zapali?
Rijadu-s-salihin
295
Tada }u do}i ispod Ar{a i pasti ni~ice na sed`du pred Gospodarom. Zatim }e me
nadahnuti zahvalom i pohvalom kojom nikada nikoga prije nije nadahnuo, i re}i mi:
Muhammede, podigni glavu. Zamoli, dat }e ti se! Zauzimaj se (tra`i {efaat), zauzimanje }e
ti se primiti! Podignut }u glavu i re}i: Moj ummet, Gospodaru! Moj ummet, Gospodaru!
Muhammede, re}i }e mi, uvedi iz svog ummeta u D`ennet, na desna d`enetska vrata, one
koji ne}e polagati ra~un, a na druga d`enetska vrata preostali }e ulaziti, zajedno sa drugim
ummetima. Tako mi Allaha, u ~ijoj mo}i je moja du{a! D`enetska vrata su {iroka koliko od
Meke do Hed`era (u Bahrejnu), ili koliko od Meke do Busre (u Siriji).
(Muttefekun alejhi)
1867. Ibn-Abbas, r.a., pripovijeda: Ibrahim, a.s., doveo je Ismaila i Ismailovu majku
(Had`eru), koja ga je dojila, i ostavio ih pored Kabe, u hladu jednog drveta, nedaleko od
Zemzema, u gornjem dijelu Harema. Tada u Meki nije bilo ni stanovnika ni vode. Ostavio im
je vre}u hurmi i mje{inu vode i krenuo nazad. Ismailova majka krenu za njim, vi~u}i nekoliko
puta: Ibrahime, kuda ide{? Zar nas ostavlja{ u ovoj dolini, bez ikoga `ivog i bez i~ega?
Ibrahim se nije obazirao na nju. Ona zatim viknu: Je li ti Allah to naredio? Jeste!,
odgovori. Allah nas ne}e napustiti!, re~e mu i vrati se nazad.
Ibrahim, a.s., krenu dalje i kada je zamakao za bre`uljak odakle ga ne vide, okrenu se
Kabi, podi`e ruke i prou~i ove dove: Gospodaru moj, ja sam potomstvo svoje nastanio u
dolini u kojoj se ni{ta ne sije, kod Tvoje Svete ku}e, da bi, Gospodaru na{, namaz obavljali;
zato nadahni srca njihova da ~eznu za njim i opskrbi ih raznim plodovima, da bi Ti bili
zahvalni. (Ibrahim, 37)
Majka je dojila Ismaila i pila vodu, a kada je nestalo vode i nakon {to su ona i sin
o`ednjeli, Ismail se po~eo previjati po zemlji, dok ga je ona nemo}no gledala. Ona ustade, ne
mogav{i ga vi{e tako gledati, i po{to joj je bre`uljak Safa bio najbli`i, pope se na njega i po~e
razgledati niz dolinu, ne bi li koga ugledala. Nikoga nije ugledala.
Zatim je si{la niz bre`uljak i kada je stigla usred doline, zadi`e odje}u i potr~a kao {to tr~i
izmoren ~ovjek, dok ne sti`e na drugi kraj doline. Zatim se pope na bre`uljak Mervu i po~e
razgledati ne bi li koga ugledala! Nikoga nije ugledala!
Tako je tr~ala sedam puta.
(Ibn-Abbas kazuje: Allahov Poslanik, a.s., tada je rekao: Takav je saj koji ljudi obavljaju
izme|u Safe i Merve.)
Kada se zadnji put popela na Mervu, ~ula je glas. Ona ponovo osluhnu, za~u isti glas i
povika: ^ula sam! Ako u Tebe ima pomo}i, pomozi!, i tada ugleda meleka kod Zemzema!
Melek je kopao krilima, dok voda nije po~ela izvirati. Ona napravi korito da se voda ne
296
Rijadu-s-salihin
razlijeva i rukama napuni mje{inu. Kada god je zahvatila rukom, voda je jo{ vi{e klju~ala.
(U drugom predanju navodi se: Voda je izvirala onoliko koliko bi zahvatila.)
Ibn-Abbas dalje kazuje: Tada je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Allah se smilovao Ismailovoj
majci! Da nije dirala Zemzem ili da nije rukama zahva}ala, Zemzem bi tekao kao rijeka!
Ibn-Abbas nastavlja: Kada se napila i zadojila dijete, melek joj re~e: Ne bojte se stradanja!
Ovdje je Allahova ku}a, koju }e podi}i ovaj dje~ak i njegov otac. Allah ne}e napustiti Svoje
{ti}enike!
Temelji Kabe bili su malo uzdignuti i kada bi nado{la bujica, voda bi se razlijevala lijevo
i desno.
Tako potraja dok jednog dana nije nai{la grupa ljudi iz plemena D`urhum iz pravca
Kedaa, i ulogorila se ni`e Meke. Kada ugleda{e pticu kako kru`i, reko{e: Ova ptica kru`i
iznad vode, ali mi znamo da u ovoj dolini vode nema? I posla{e dvojicu momaka. Momci se
vrati{e i reko{e im da su na{li vodu. Kada su stigli do vode, upita{e Ismailovu majku:
Dozvoljava{ li nam da ovdje odsjednemo? Da, ali nemate pravo piti vodu!, re~e im, i oni
prihvati{e.
Ibn-Abbas dodaje: Allahov Poslanik, a.s., re~e: Ismailova majka voljela je dru{tvo i ljudi
se nastani{e u njenoj blizini. Potom su poslali po njihove obitelji i svi se tu zajedno naseli{e.
Kada su podigli nekoliko ku}a i kada je Ismail odrastao, od ljudi iz plemena nau~io je
arapski jezik. Ljudi zavolje{e Ismaila i o`eni{e ga njihovom djevojkom.
Ubrzo je Ismailova majka umrla. Ibrahim, a.s., do{ao je da obi|e obitelj, nakon {to se
Ismail o`enio i po{to ne na|e Ismaila u ku}i, upita `enu gdje je oti{ao. Oti{ao je u lov!, re~e
mu. Dalje je upita kako `ive, i ona mu odgovori: Te{ko, `ivimo, mu~no i bijedno! po`ali se.
Kada se vrati tvoj mu`, prenesi mu selam i reci mu da promijeni ku}ni prag.
Po povratku, Ismail kao da je ne{to osjetio, pa upita: Je li neko dolazio? Jeste, dolazio
je jedan, starac takav i takav! Pitao me je za tebe i ja mu rekoh gdje si, pa me je pitao kako
`ivimo; ja mu rekoh te{ko i bijedno!
Je li ti {ta rekao?, zapita je. Jeste, rekao mi je da ti prenesem selam i da promijeni{
ku}ni prag. To je moj otac, naredio mi je da te pustim. Idi svojima!
Ismail se ponovo o`eni iz istog plemena. Nakon izvjesnog vremena, Ibrahim, a.s.,
ponovo do|e. U|e u ku}u i upita `enu o Ismailu. Oti{ao je u lov!, re~e mu. A kako `ivite?
@ivimo u dobru i izobilju!, i ona zahvali Allahu. [ta jedete? Meso! A {ta pijete? Vodu.
Ibrahim, a.s., tada prou~i: Gospodaru moj, daj im beri}et u mesu i vodi!
Allahov Poslanik, a.s., ovdje re~e: Oni tada nisu imali usjeva, a da su ih imali, blagoslovio
bi im. Zato ko nije Mekelija, ne}e mu prijati samo meso i voda.
U drugom predanju ka`e se da je upitao: Gdje je Ismail? Oti{ao je u lov! Zar se ne}e{
odmoriti, jesti i piti? A {ta jedete i pijete? Jedemo meso i pijemo vodu, odgovori ona.
Rijadu-s-salihin
297
298
Rijadu-s-salihin
A Allah ih nije kaznio, jer si ti bio me|u njima, i Allah ih ne}e kazniti sve
dok Ga budu molili za oprost. (El-Enfal, 33)
I za one koji se, kada grijeh po~ine, ili kada se prema sebi ogrije{e, Allaha
sjete i oprost za grijehe svoje zamole - a ko mo`e oprostiti grijehe ako ne Allah?
- i koji svjesno ne ustraju u grije{enju. (Ali-Imran, 135)
1870. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Tako mi Allaha,
svakog dana molim Allaha za oprost i pokajem mu se vi{e od sedamdeset puta!
(Buhari)
1871. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Tako mi Allaha, u
~ijoj ruci je moja du{a, kada vi ne biste grije{ili, Allah bi vas zamijenio drugim narodom koji
grije{i, da Ga mole za oprost, pa da im oprosti.
(Muslim)
1875. [eddad b. Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Najbolji istigfar je
da ~ovjek prou~i: Allahu, Ti si moj Gospodar, i samo si Ti Bog, stvorio si me i ja sam Ti rob.
Ugovor ispunjavam i odr`avam obe}anje koliko mogu. Za{titi me od zla mojih djela. Priznajem
Tvoje blagodati prema meni i priznajem svoje grijehe, pa mi ih oprosti, jer samo Ti opra{ta{
grijehe!
Ko prou~i ovaj istigfar danju, ~vrsto u nj vjeruju}i, i toga dana umre prije nego omrkne,
u}i }e u D`ennet; a ko ga prou~i no}u, u nj ~vrsto vjeruju}i, i umre prije zore, u}i }e u
D`ennet.
(Buhari)
1876. Sevban, r.a., kazuje: Kada bi zavr{io namaz, Allahov Poslanik, a.s., bi tri puta
prou~io: Estagfirullah; i onda bi dodao: Gospodaru moj, Ti si spas i od Tebe je spas, i neka
si slavljen, o Ti Uzvi{eni i Plemeniti!
(Muslim)
1878. Enes, r.a., prenosi da je ~uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je rekao: Uzvi{eni
Allah ka`e: ^ovje~e, opra{tat }u ti grijehe, ne obaziru}i se na njih, sve dok Me bude{ zvao
i molio. ^ovje~e, kada bi imao grijeha koliko do neba, pa Me zamolio za oprost, oprostio bih
ti! ^ovje~e, kada bi Mi do{ao sa grijesima velikim kao Zemlja i susreo Me bez imalo {irka,
obasuo bih te sa isto toliko oprosta.
(Tirmizi, hasen)
Rijadu-s-salihin
299
1879. Ibn-Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: @ene, udjeljujte sadaku
i u~ite {to vi{e istigfar, jer sam vidio da je vas najvi{e u vatri!
A za{to je nas najvi{e u vatri?, zapita jedna `ena. Zato {to mnogo proklinjete i {to ste
nezahvalne mu`evima. Ne znam da iko, kao vi, nepotpunije pameti i vjere, mo`e nadvladati
razumnog ~ovjeka!
A {ta je manjkavost uma i vjere?, ponovo zapita `ena. To {to je svjedo~enje dviju `ena
ravno svjedo~enju jednog mu{karca, i {to nekoliko dana ne mo`ete klanjati.
(Muslim)
300
Rijadu-s-salihin
1882. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Lica prve skupine,
koja }e u}i u D`ennet, }e biti svijetla poput punog mjeseca, a onih koji }e ulaziti poslije njih,
poput najsvjetlije zvijezde na nebu. Ne}e obavljati ni malu ni veliku nu`du, ne}e zaudarati i
pljuvati. Imat }e ~e{ljeve od zlata, znoj }e im biti mirisa mo{usa, mangale od alojevog drveta
i `ene crnooke hurije, a svi }e biti istog rasta, kao njihov otac Adem, {ezdeset lakata u
visinu.
(Muttefekun alejhi)
U drugom predanju se ka`e: Imat }e posude od zlata, znoj }e im biti mirisa miska, svaki
mu{karac }e imati dvije `ene u kojih }e se vidjeti mo`dina potkoljenica od njihove ljepote,
ne}e se glo`iti ni mrziti, }e biti slo`ni kao jedan i slavit }e Allaha jutrom i ve~erom.
1884. Ibn-Mesud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Ja znam ~ovjeka
koji }e zadnji iza}i iz D`ehennema i zadnji u}i u D`ennet. Iz vatre }e iza}i pu`u}i i Allah }e
mu re}i: Idi, i u|i u D`ennet!
Kada ode, pri~init }e mu se da je pun, vratit }e se i re}i: Gospodaru, D`ennet se
ispunio!
Allah }e mu opet re}i: Idi, i u|i u D`ennet! Kada ode pri~init }e mu se da je pun, vratit }e
se i re}i: Gospodaru, D`ennet se ispunio! Idi, i u|i u D`ennet!, Allah }e mu ponovo re}i. U
njemu }e{ imati deset puta koliko ovaj svijet. Zar mi se ruga{ i ismijava{ me, a Ti si
Vladar?
Prenosilac hadisa dalje kazuje: Allahov Poslanik, a.s., nasmija se i ukaza{e mu se bijeli
zubi, pa re~e: To je ~ovjek najni`eg stupnja u D`ennetu!
(Muttefekun alejhi)
1889. Enes, b. Malik, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Stanovnici D`enneta
imaju trg, na kojem se sastaju svakog petka. Sjeverni vjetar }e im puhnuti u lica i odje}u, pa
}e postati jo{ ljep{i i otmjeniji. Kada se vrate obiteljima, re}i }e im: Tako nam Allaha, jo{ ste
ljep{i i otmjeniji! I vi ste, Allaha nam, jo{ ljep{i i otmjeniji!, odgovorit }e im oni.
(Muslim)
1892. Ebu-Seid i Ebu-Hurejre, r.a., prenose da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Kada
stanovnici D`enneta u|u u D`ennet, povikat }e melek: Vje~no `ivite, nikada ne}ete umrijeti;
vje~no budite zdravi, nikada se ne}ete razboljeti; vje~no budite mladi, nikada ne}ete ostariti;
i vje~no se nasla|ujte, nikada ne}ete biti nesretni!
(Muslim)
Rijadu-s-salihin
301
1894. Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Uzvi{eni
Allah re}i }e d`ennetlijama: O d`ennetlije!, i oni }e se odazvati: Odazivamo Ti se, Gospodaru,
u Tebe je svako dobro! Allah }e ih upitati: Jeste li zadovoljni! A kako da ne budemo
zadovoljni, Gospodaru, kada si nam dao ono {to nisi dao nikome od Tvojih stvorenja!,
odgovorit }e. Onda }e im Allah re}i: Ho}ete li da vam dam ne{to jo{ bolje od toga? A {ta
mo`e biti jo{ bolje od toga?, zapitat }e. Obasut }u vas svojim zadovoljstvom i nikada se na
vas vi{e ne}u rasrditi!, re}i }e im Allah.
(Muttefekun alejhi)
1895. D`erir b. Abdullah, r.a., pripovijeda: Kada smo jedne no}i sjedili sa Allahovim
Poslanikom, a.s., on pogleda u puni Mjesec i re~e: Vi }ete vidjeti va{eg Gospodara jasno
kao {to vidite ovaj Mjesec, a gledaju}i u Njega, ne}ete osjetiti tegobu.
(Muttefekun alejhi)
Rijad, 3/7/1413.
27/12/1992.
Ebu-Hamza
Rijadu-s-salihin
303
SADR@AJ
PREDGOVOR ........................................................................................................................................... 5
UMJESTO PREDGOVORA ..................................................................................................................... 9
1. Iskrenost u nijjetu i neophodnost njegove prisutnosti u svim djelima
i rije~ima i svim stanjima - javnim ili tajnim .................................................................................. 11
2. Tevba - pokajanje ....................................................................................................................... 14
3. Sabur - strpljivost ........................................................................................................................ 17
4. Iskrenost (sidk) ........................................................................................................................... 23
5. Samokontrola ............................................................................................................................... 25
6. Takvaluk (bogobojaznost) ............................................................................................................ 28
7. ^vrsto uvjerenje (jekin) i pouzdanje (tevekkul) ........................................................................... 29
8. Istrajnost na pravom putu - istikame ........................................................................................... 33
10. Natjecanje u dobrim djelima, bez oklijevanja ............................................................................. 34
11. Borba sa samim sobom (svojim strastima) ................................................................................ 35
12. Podsticanje na pove}anje dobrih djela pri kraju `ivota ............................................................. 40
13. Mno{tvo (raznovrsnost) na~ina ~injenja dobra .......................................................................... 41
14. Umjerenost u ibadetima ............................................................................................................. 47
15. ^uvanje djela (ustrajnost pri njima) ........................................................................................... 50
16. Obaveza (~uvanja) sunneta ....................................................................................................... 50
18. Zabrana uzakonjenja novotarija (bidata) i postupaka u vezi s njima u vjeri ............................. 53
19. Onaj ko uvede lijepu ili ru`nu naviku ......................................................................................... 54
20. Upu}ivanje na dobro i pozivanje na uputu ili zabludu ................................................................ 55
21. Me|usobno potpomaganje u dobru i pobo`nosti ........................................................................ 55
304
Rijadu-s-salihin
22. Savjetovanje (nasihat) ............................................................................................................... 56
23. Nare|ivanje dobra i odvra}anje od zla ....................................................................................... 57
24. Te{ka kazna za one koji nare|uju dobro i odvra}aju od zla,
a njihovi postupci suprotni su onome {to govore ...................................................................... 60
25. Nare|enje vjernog ispunjavanja obaveza (emaneta) .................................................................. 61
26. Zabrana nasilja i obaveza njegovog spre~avanja ...................................................................... 62
27. Me|usobno po{tivanje i uva`avanje muslimana,
njihove du`nosti, ljubav i samilost jednih prema drugima .......................................................... 64
28. Pokrivanje nedostataka i nepristojnih djela muslimana
i zabrana njihovog otkrivanja i {irenja bez potrebe ................................................................... 67
29. Ispunjenje potreba muslimana .................................................................................................... 68
30. Zauzimanje i zalaganje za drugog .............................................................................................. 68
31. Uspostavljanje reda i mira me|u ljudima .................................................................................... 69
32. Vrijednost nemo}nih i siroma{nih muslimana ............................................................................. 69
33. Ljubazno postupanje i dobro~instvo prema jetimima,
k}erima i svim ostalim: slaba{nim, siroma{nim i razo~aranim ................................................... 72
34. Preporuka posebne pa`nje prema `enama ................................................................................ 73
35. Mu`evo pravo nad njegovom `enom .......................................................................................... 74
36. O izdr`avanju obitelji ................................................................................................................. 75
38. Obaveza nare|ivanja svojoj obitelji, svojoj punoljetnoj djeci i ostalima, za koje se odgovorno da
budu pokorni Allahu, d`.{.,i izvr{avaju Njegova nare|enja, a klone se onoga {to je zabranio, i .
poduzimanje odgojnih mjera protiv njih, ukoliko to odbiju .......................................................... 77
39. Du`nosti prema kom{iji i Poslanikova oporuka o tome ............................................................. 78
40. Dobro~instvo prema roditeljima i posebna pa`nja prema rodbini ............................................... 79
41. Stroga zabrana neposlu{nosti prema roditeljima i zapostavljanje rodbine ................................ 82
42. Dobro~instvo prijateljima roditelja, rodbini, `eni i ostalima
prema kojima se preporu~uje posebna po~ast .......................................................................... 83
43. Posebna po~ast obitelji Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, i o njenim fadiletima ...................................................................... 84
44. Po{tovanje i uva`avanje uleme i velikana i davanje prednosti njima u svemu ......................... 85
45. Posje}ivanje dobrih ljudi, dru`enje sa njima, po{tivanje i tra`enje njihove dove;
posje}ivanje odabranih mjesta ................................................................................................... 86
46. Vrijednosti ljubavi u ime Allaha i podsticanje na nju.
Lijepo je izre}i svoju ljubav onome ko se voli. Kako tada odgovoriti? ...................................... 88
Rijadu-s-salihin
305
306
Rijadu-s-salihin
79. Pravedan namjesnik ................................................................................................................. 127
80. Obaveza pokornosti namjesnicima (pretpostavljenim) u onome
{to nije grijeh i zabrana pokornosti u onome {to je grijeh ....................................................... 128
81. Zabrana tra`enja namjesni{tva i vlasti i pohvalnost neprihvatanja namjesni{tva i vlasti, izuzev .
ako zaista nije obaveza pala na ~ovjeka, i ukoliko to nije potreba ......................................... 129
82. Podstrekivanje vladara, sudije i drugih pretpostavljenih da sebi uzimaju za savjetnike i .............
slu`benike dobre i po{tene i njihovo upozoravanje da se klone lo{eg dru{tva i uva`avanja .......
onoga {to oni ka`u .................................................................................................................. 129
83. Zabrana davanja namjesni{tva, sudstva (kadiluka) i drugih oblika vlasti
onome koji to tra`i, ili za tim `udi i tome poklanja veliku pa`nju ............................................ 130
Rijadu-s-salihin
307
308
Rijadu-s-salihin
Rijadu-s-salihin
309
310
Rijadu-s-salihin
183. Podsticanje na u~enje odre|enih ajeta i sura iz Kurana ....................................................... 180
184. Okupljanje radi u~enja i prou~avanja Kurana pohvalno je. ................................................... 181
185. Vrijednosti i odlike abdesta .................................................................................................... 182
186. Vrijednosti i odlike ezana ....................................................................................................... 183
187. Vrijednost i odlike namaza ..................................................................................................... 184
188. Zna~aj sabahskog i ikindijskog namaza ................................................................................ 185
189. Vrijednost i zna~aj odlaska u d`amiju ................................................................................... 185
190. Vrijednost i{~ekivanja namaza .............................................................................................. 186
191. Zna~aj i vrijednost zajedni~kog namaza ................................................................................ 186
192. Podsticanje na obavljanje sabaha i jacije u d`emaatu. ........................................................ 187
193. O naredbi ~uvanja propisanih namaza i strogoj zabrani njihovog ostavljanja! ...................... 187
194. Vrijednost prvog safa i naredba o upotpunjavanju prvih
safova, njihovom poravnavanju i zbijanju. ............................................................................ 189
195. Potvr|eni sunneti sa farzovima, njihov minimalni
i potpuni broj, i sredina izme|u toga dvoga ........................................................................... 190
196. Potvr|enost dva rekata sabahskog sunneta ......................................................................... 191
197. Kra}e u~enje na sabahskom sunnetu; {ta se na njemu u~i i kada mu je vrijeme? ............... 191
198. Lijepo (mustehab) je prile}i poslije dva rekata sabahskog sunneta naslonjen na desnu stranu .
kao i podsticanje na to, bez obzira da li se probdjela no} u namazu ili ne ........................... 192
199. Podnevski sunneti ................................................................................................................. 192
200. Ikindijski sunneti .................................................................................................................... 193
201. Ak{amski sunneti prije i poslije farza .................................................................................... 193
203. D`umanski sunneti ................................................................................................................. 193
204. Mustehab je klanjati sve vrste nafila u ku}i; naredba je da se, prilikom klanjanja nafile,
pomjeri s mjesta na kojem je klanjan farz, ili, pak, da se izme|u njih ne{to progovori ........ 194
205. Podsticanje na obavljanje vitr - namaza, obja{njenje njegova vremena,
te da je on potvr|eni sunnet. ................................................................................................ 194
206. Duha (ku{luk) - namaz, najmanji, srednji i najvi{i broj njegovih rekata,
te podsticanje na njegovo redovno obavljanje. ..................................................................... 195
208. Podsticanje na klanjanje dva rekata tahijjetul-mesd`ida i o tome da je mekruh sjesti u bilo ......
kojem vaktu, prije nego se klanjaju dva rekata, bila ona tahijjetul - mesd`id, farzovi, potvr|eni
sunneti, ili ne{to drugo. ......................................................................................................... 195
210. Fadileti (vrijednosti) petka, du`nost da se toga dana okupa, namiri{e, porani na d`uma - ........
namaz, da se dova ~ini toga dana i donosi salavat na Vjerovjesnika, s.a.v.s., te obja{njenje .
da u tom danu ima ~as (momenat) kada se dova prima i da je mustehab (lijepo) {to vi{e .........
spominjati Allaha, d`.{., poslije d`uma-namaza. .................................................................. 195
Rijadu-s-salihin
311
312
Rijadu-s-salihin
240. Koristi dobrodu{nosti pri kupoprodaji,uzimanje, davanje, vra}anje i tra`enje duga,
ta~no vaganje i mjerenje, zabrana zakidanja (na vagi),te koristi za bogatog u sa~ekivanju
siroma{nog i opra{tanju njegovog duga. ............................................................................... 227
Rijadu-s-salihin
313
314
Rijadu-s-salihin
293. Zabranjeno je opona{ati {ejtana i nevjernike! ....................................................................... 275
295. Zabranjeno je obrijati samo jedan dio glave,
a jedino je mu{karcima dozvoljeno obrijati cijelu glavu ......................................................... 276
296. O zabrani `enama da upli}u tu|u kosu u svoju; i zabrani tetoviranja i o{trenja zuba .......... 276
297. O zabrani ~upanja bijelih dlaka iz brade i kose
i zabrani ~upanja brade kada tek po~ne nicati. ..................................................................... 276
300. O zabrani ostavljanja otvorene vatre u ku}i pri spavanju i sli~no,
bilo da je rije~ o svjetiljci ili ne~emu drugom. ........................................................................ 277
302 O zabrani naricanja za umrlim, udaranja po obrazima, deranja
odje}e, ~upanja kose, brijanja glave, jadikovanja i kukanja! ................................................ 277
303. O zabrani posje}ivanja vra~eva, astrologa, gatara,
baca~a graha, piljaka, je~ma, i tome sli~no. ......................................................................... 278
304. O zabrani zloslutnje ............................................................................................................... 278
305. O zabrani slikanja `ivotinja na prostirkama, kamenu, odje}i, novcu, jastucima i sl.,
o zabrani slikanja likova na zidovima, pokriva~ima i odje}i i o naredbi uni{tavanja likova. . 278
306. O zabrani dr`anja pasa, osim za lov, ~uvanje stoke ili usjeva ............................................. 279
309. O zabrani pljuvanja u d`amiji, i o preporuci ~i{}enja d`amija ............................................... 279
310. Poku|eno je u d`amiji prepirati se, bespotrebno dizati glas, raspitivati se za izgubljene
`ivotinje ili stvari, kupovati i prodavati .................................................................................. 279
311. Zabranjen je ulazak u d`amiju, izuzev u nu`di, onome ko je jeo luk, prasu ili ne{to sli~no {to
ima neprijatan miris, prije nego {to mirisa potpuno nestane. ............................................... 279
313. Kada nastupi prvih deset dana zul-hid`eta, zabranjeno je onome ko ho}e
da zakolje kurban da skra}uje svoju kosu, bradu (i ostale dlake)
i da obrezuje nokte sve dok ne zakolje svoj kurban. ............................................................ 280
314. Zabranjeno je zaklinjati se stvorenjima, kao {to su Poslanik, Kaba,
meleki, nebesa, o~evi, `ivot, du{a, glava, vladarev `ivot i dobrota, ne~ije turbe i emanet. 280
315. O strogoj zabrani namjernog krivokletstva ............................................................................ 280
316. Onome ko se zakune zbog ne~eg, a zatim htjedne u~initi bolje djelo, pohvalno je da to u~ini i
da iskupi zakletvu koju je prekr{io (keffaret). ....................................................................... 281
318. O poku|enosti zaklinjanja u trgovini,
pa makar zakletva bila istinita ............................................................................................... 281
319. Poku|eno je tra`iti Allahovim imenom ne{to drugo osim D`ennet
i poku|eno je odbiti onoga ko zamoli u ime Allaha ili se u
Njegovo ime, za nekoga zauzima. ........................................................................................ 281
321. Zabranjeno je obra}ati se grje{niku i onome ko uvodi novotarije
u vjeru sa: gospodine i drugim po~asnim nazivima .............................................................. 282
Rijadu-s-salihin
315
316
Rijadu-s-salihin
359. Poku|eno je odbiti ponu|eni miris ......................................................................................... 288
360. Poku|eno je u lice hvaliti onoga kome }e to
izazivati uobrazilju, dok je to u suprotnom - dozvoljeno! ...................................................... 288
361. Nije dozvoljeno posje}ivati ili napu{tati mjesto u kojem se pojavila neka epidemija! ........... 288
362. O strogoj zabrani upotrebe sihra (crne magije) ...................................................................... 289
364. Zabranjeno je upotrebljavati zlatno i srebreno posu|e za jelo, pi}e, pranje i za druge svrhe 289
366. Zabranjeno je {utjeti cio dan do no}i ..................................................................................... 289
367. Zabranjeno je ~ovjeku tvrditi da mu je otac neko drugi osim ro|enog oca, ili da je kao rob
pripadao nekom la`nom gospodaru! ...................................................................................... 290
368. Opomena onima koji kr{e zabrane Uzvi{enog Allaha i Njegovog Poslanika, a.s.! .............. 290
370. O raznovrsnim predanjima i doga|ajima ................................................................................ 290
371. O istigfaru (tra`enju oprosta od Allaha) ................................................................................. 297
372. O nagradi koju je Allah pripremio vjernicima u D`ennetu ....................................................... 299