Procedura odabira Sandvik Coromant alata

Dat e se ukratko prikaz tokarskih noeva i podruja primjene (preporuka proizvoaa) na

primjeru proizvoaa SANDVIK-COROMANT.

T-MAX P za vanjsko tokarenje, provrti veih CoroTurn 107 (T-MAX U) za obradu

dimenzija
provrta, kopirne obrade, tokarenje malih
Wiper rezna geometrija
komada
Wiper rezna geometrija

CoroCut za odrezivanje, urezivanje, profilno,

uzduno tokarenje

T-MAX U-Lock za tokarenje navoja

Slika 3.50 Prikaz tokarskih otrica COROMANT - SANDVIK

Preporuene mjere za poveanje produktivnosti !
1) Prihod/rashod
U obradi materijala, produktivnost predstavlja omjer prihoda i rashoda. Prihod je u biti ono to
nastaje kao rezultat proizvodnje. Rashod je vrsta resursa koji omoguuju proizvodnju, primjerice
radnik, oprema, radni materijal, alati, reijski trokovi i sl.

Slika 3.51 Usporedba uteda ostvarenih trajnosti otrice/parametrima

obrade
Bitno je naglasiti da se prosjeno SAMO 3 % ukupnih trokova proizvodnje odnosi na
trokove reznog alata. Utede na trokovima alata imaju zato neznatan utjecaj u

usporedbi sa utedama koje se postiu smanjenjem trokova proizvodnje poveanjem

prihode (Slika 3.51).
2) Uinci utede trokova
Moderni alati pravilno upotrijebljeni i sa optimalnim parametrima obrade imaju najvei
uinak pri utedi trokova. Grafiki prikaz pokazuje usporedbu utede utjecaja
poveanja produktivnosti i poveanja trajnosti otrice. Proraun je temeljen na
slijedeim pretpostavkama (Slika 3.52):
a)
b)
c)
d)

troak stroja/sat
500 SEK
troak materijala
34 SEK
troak alata
6 SEK
veliina proizvodnje 1000 kom/mjeseno

Slika 3.52 Usporedba uteda poveanjem produktivnosti i poveanjem

trajnosti otrice
3) Uinak optimiziranih parametara obrade

Slika 3.53 Usporedba parametara obrade obzirom na vrijeme

Vidljivo je da e brzina i posmak imati znatno vei utjecaj na poboljanje produktivnosti
nego dubina reza. No, iako poveanje tih parametara negativno utjee na trajnost

otrice alata, poveanje produktivnosti e viestruko nadomjestiti poveane trokove

troenja alata (Slika 3.53, 3.54).

Slika 3.54 Usporedba trokova uslijed troenja otrice i poveanja

produktivnosti
4.) Koritenje mogunosti obrade velikim posmacima koritenje Wiper rezne
geometrije

Slika 3.55 Zavisnost kakvoe obrade o vrsti ploice

Iz dijagrama je vidljivo da se dvostrukim posmakom ostvaruje jednaka kakvoa
povrine. Odnosno, istim posmakom, postie se dvostruko kvalitetnija povrina
kod Wiper otrice.
5.) Suha obrada
Suha obrada je rastui trend u OO. Alati izdre vie temperature bez utjecaja
na
smanjenje
vstoe
ili
poveano
troenje.
Izostavljanjem
hlaenja/podmazivanja smanjuju se trokovi odmaivanja, podmazivanja,
odravanja i zbrinjavanja i klasificiranja otpada (tehnoloki problem). Sve skupa,
pridonosi poveanoj produktivnosti.

6.) Upotreba revolver glave

Slika 3.56 Utjecaj koritenja revolver glave na vremena

Upotrebom revolver glave smanjuju se utjecajna pomona i glavna vremena u
izradi obratka.
1. PROCEDURA ODABIRA TOKARSKIH ALATA PO SANDVIK-KOROMANTU

Slika 3.57 Odabir vrste materijala, uvjeta obrade i vrste obrade

Odabirom na vrste materijala obratka (elik-plavo, nehrajui elik-uto, sivi lijevcrveno), vrste obrade (gruba obrada-R, srednja obrada-M, fina obrada-F) (Slika 3.57) te
vrste ploice geometrija (C, W, D, V, T, R, S, Slika 3.58, 3.59) baza daje ploice sa
ISO standardom (Slika 3.60, 3.61), radijus vrha ploice te preporuene parametre

obrade brzina obrade (vc), posmak (fn) i debljinu strugotine (ap). Ujedno, baza daje i
oznake draa te geometrijske znaajke draa.

Slika 3.58 Prikaz naina

vanjsko/unutarnje tokarenje

oznaavanja

tokarskih

alata

za

Slika 3.59 Tokarenje sa T-MAX i CoroTurn 107 u eliku, nehrajuem eliku i sivom
lijevu

Slika 3.60 ISO norme za oznaavanje ploica

i draa alata
Slika 3.61 ISO 1832-1991 norme za
oznaavanje ploica i draa alata - primjeri

eli li se samo odabrati no, primjerice za profilno tokarenje ili urezivanje, katalog/baza
daje preporuku za vrstu posmaka (niski, srednji, visoki), oznaku sjedita ploice, oznaku
noa, dimenzije ploice, tehnoloke parametre (vc, fc) za razliite materijale (elik, SL,
nehrajui elik).
eli li se odabrati no za odrezivanje, moe se birati izmeu:
o noeva za odrezivanje ipkastog materijala (isti odrez)
o noevi za odrezivanje ipkastog materijala
o noevi za odrezivanje cijevi.
Baza daje podatke o: reznoj geometriji ploice, oznaci sjedita ploice, oznaci ploice,
dimenzijama, parametrima obrade (vc, fc) za razliite materijale (elik, SL, nehrajui
elik).
eli li se odabrati no za tokarenje navoja, moe se birati izmeu noa za unutarnji ili
vanjski navoj. Katalog/baza daje podatke o : profil navoja, uspon, oznaku, geometriju
noa, debljinu reza, tehnoloke parametre (vc, fc) za razliite materijale (elik, SL,
nehrajui elik).
eli li se odabrati dra, mogu biti drai sa podacima: drai za tokarenje (tehnoloki
parametri, oznaka sjedita ploice, geometrija draa, dimenzije draa te oznaka) te
drai za vanjsku/unutarnju izradu navoja (oznaka, dimenzije, tip ploice).
Definiranjem vrste materijala (elik, nehrajui elik, sivi lijev), uvjeta obrade (povoljni,
prosjeni, nepovoljni) te vrstom obrade dobivaju se elementi za pretraivanje u bazi
vrste rezne otrice, parametara obrade. eli li se istovremeno odabrati ploica i
dra, definiraju se podaci o nainu obrade (gruba, srednja, fina), materijalu za obradu i
vrsti ploice. Rezultat je prikaz oznaka izabranih ploica/draa. ele li se odabrati
noevi za urezivanje, profilno tokarenje, odrezivanje i tokarenje navoja, dobivaju se
tabelarni prikazi oznake ploice, dimenzijama alata i parametrima obrade.
Pretraivanjem tipa draa ploice za tokarenje, izradu vanjskih i unutarnjih navoja,
dobiva se tabelarni prikaz oznaka ploica i njihove geometrije.

Slika 3.62 Utjecaj veliine posmaka i oblika otrice na vrijeme obrade

(plavo-elik, uto-nehrajui elik, crveno-sivi lijev)
2. PROCEDURA ODABIRA ALATA ZA GLODANJE
Programska podrka je i tijeku izrade pa e se opisati procedura izbora
openito. Potrebno je odabrati vrstu materijala (elik, nehrajui elik, sivi
lijev) te identificirati vrstu operacije. Potom izabrati oblik i tip glodala.
Usporediti mogua glodala sa vrstom primjene (jednostavno glodanje,
srednje i teko glodanje) i uvjetima (dobri, srednji, teki). Potom slijedi odabir
glodala te preporueni uvjeti obrade (posmak, brzina rezanja).

3. PROCEDURA ODABIRA ALATA ZA BUENJE

Definiranjem materijala obrade materijala alata, dubine buenja, vrste

podmazivanja te promjera buenja, moe se dobiti predloeni alati. Vano je
koristiti prirunike proizvoaa i poznata ogranienja (relacije) izmeu
traenih podataka kako bi se to prije dolo do rezultata pretraivanja .
4. PROCEDURA ODABIRA ALATA ZA BRUENJE
Zavisno o proizvoau, brusni alati su sistematizirani zavisno o dimenzijama
alata, vrsti obrade (unutarnja, vanjska), vrsti obratka (glodala, puevi,
zupanici), vrsti navoja (vanjski, unutarnji) i sl . Proizvoai obini imaju
preporuke u odabiru koje se tiu: brzine rezanja, mokro/suho bruenje, vrsti
hladiva i sl.