Autor: dr.sc.Nusreta Kepe, van.prof.

PEDAGOKA IDEJA MARIE MONTESSORI

Summary
Maria Montessori is one of the most well-known women in history pedagogue. She was the
first woman to graduate from the University of Rome medical school and became interested
in education through her work as a doctor, treating what today are known as children with
special needs. Beside this, she is physician, educator, and innovator, acclaimed for her
educational method that builds on the way children naturally learn. The Montessori Method of
education, developed by Dr. Maria Montessori, is a child-centered educational approach based
on scientific observations of children from birth to adulthood. Her pedagogue ignited interest
around the world and with over 100 years of success in diverse cultures throughout the world.
The Montessori Method is generally based on the idea that children learn best when the
environment supports their natural desire to acquire skills and knowledge. Instead of focusing
on academic education, the Montessori method focuses on respecting and encouraging each
child's individual differences, providing a nurturing environment to teach social interaction
and emotional skills. Her philosophies and techniques are studied and utilized in universities
and applying in kindergarten and schools worldwide.
Key words :Life and work Maria Montessori, Montessori method, materia, philosophies,
techniques,

TEACHING IDEA OF MARIA MONTESSORI

Saetak
Maria Montessori je jedna od najpoznatijih ena u istoriji pedagogije. Ona je bila prva ena
koja je diplomirala medicinu na Univerzitetu u Rimu i koja se kao ljekar zainteresovala za
obrazovanje djece s posebnim potrebama. Osim toga, njene obrazovne metode kao ljenice,
pedagoginje i innovatorice su priznate jer se oslanjaju na prirodan nain uenja. Montesori

metod obrazovanja, razvijen od strane Dr. Marie Montessori, je metod usmjeren na dijete iji
je rad zasnovan na znanstvenim zapaanjima ponaanja djece od roenja do odrasle dobi.
Njena pedagogija izazvala je interes irom svijeta i sa vie od 100 godina uspjeha primjenjuje
se u razliitim kulturama. Metoda Montessori se uglavnom bazira na ideji da djeca najbolje
ue kada okruenje podrava prirodnu elju djeteta da stekne vjetine i znanja. Umjesto da se
fokusira na akademsko obrazovanje, Montessori metoda se fokusira na potovanje i
podsticanje individualne razlike svakog djeteta, njegujui okruenje koje potie socijalne
interakcije i emocionalnu sposobnost djece. Njena filozofija i tehnike pouavanja se izuavaju
na univerzitetima i primjenjuju u vrtiima i kolama irom svijeta.
Kljune rijei: ivot i rad Marie Montessori, Montessori metod, materijali, filozofija,
tehnike..

UVOD
Tijekom 19. i 20. st. odvija se pokret alternativnih pedagogija, tkzv. reforma pedagogije, ije
je Kritiki odnos prema tradicionalnom odgojno obrazovnom procesu zapoeo je jo u 19
stoljeu a meu glavnim predstavnicima ovog pokreta u Europi, uz inicijatora J. A.
Komensky, posebno mjesto zauzima i dr. Maria Montessori. Ponueni modeli alternativnih
pedagogija izazivaju pozornost i pokreu niz reformi u obrazovnom sistemu. Od alternatvinih
modela svakako emo izdvojiti Montessori filozofiju koja se zadrala u obrazovnom sistemu
vie od 100 godina.
U historiji pedagogije, rijetko se moe sresti ime jedne ene kao to je bila Maria
Montessori. Cijeli ivotni vijek posvetila je uenju i pisanju, a znaajni dio ivota usmjerila je
prema djeci. Koncept odgoja, Montessori je zasnovala na spoznajama o razvojnim fazama
djeje osjetljivosti i na temelju toga kreirala metode rada sa djecom, inovirala didaktiki
pribor i materijale za rad i usavrila tehnike individualizacije. Maria Montessori isticala je da
su rani odgoj i obrazovanje, uz poticaje i interakciju, jedna od pretpostavki za razvoj mozga.
Posebno istie rani razvoj djeteta do tree godine njegovog ivota kojeg Maria naziva
nesvjesni upijajui um jer dijete nesvjesno upija ono to intenzivno doivljava u svojoj oklini.
"ovjek treba biti u sreditu odgoja. Uvijek se mora imati u vidu da se ovjek ne formira na
fakultetu, ve da njegov duevni razvoj poinje roenjem i da je najsnaniji u prve tri godine
ivota" (Montessori 1991., str. 6.) .

Period razvoja kod djece od 3.-6. godine Maria naziva Svjesnim upijajuim umom koji
obiljeava pojavu razuma, volje, ovladavanje jezikom i javljanje vjetina. U ovoj fazi djeca
pokazuju svjesnu glad za znanjem i elju za sticanjem sloenijih vjetina, staoga i trae
pomo. Shodno reenom, glavno geslo Montessori metode sadrano je u izreci: Pomozi mi
da to uinim sam. Ovakav pristup u radu ini djecu nezavisnom to se ogleda u prirodnoj
tenji djeteta da bude to samostalnije u toku svog razvoja. Primjena Montessori metoda, jaku
i rezilijentnu djecu ini jaom, a slabu ojaava i daje im vei stepen samopouzdanja.
Maria je iza sebe ostavila u teorijskom i praktinom smislu kompletnu znanost ije su
spoznaje uveliko utjecale na razvoj pedagogije u cijelom svijetu. Danas je njezina metoda
prisutna u svim zapadnim zemljama Europe i SAD-a. U susjednim zemljama, Hrvatskoj,
Srbiji i Sloveniji se ve cijelo jedno desetljee otvaraju odgojno-obrazovne ustanove koje rade
prema naelima njene pedagogije. Bosna i Hercegovina je u zaetku gdje se obrazuju prve
genercije Montessori pedagoga u okviru Montessori drutva BiH i svoje mjesto nalaze u
Montessori vrtiima i kolama koji su trenutno u ekspanziji.
1. Obrazovanje Marie Montessori
Italijanka, roena 31. Avgusta 1870 godine u Chiaravalle u provinciji Ankone. Potie
iz ugledne porodice, od oca Allessandra Montessori koji je bio tipino konzervativan i
pripadao staroj koli i majke Renilde Stoppani, blage i divne ene koja je poticala iz porodice
znanstvenika. Maria je liila izgledom i temparametnom na svoju majku koja je podravala
sve do kraja svog ivota. Porodica je pridavala vanost disciplini, odgoju i gajila ljubav prema
knjizi ( Standing, 1957:3). Maria je djetinjstvo provele u Ankoni gdje je pohaala lokalnu
dravnu kolu. Njeni roditelji su bili obrazovani i nastojali su da je tradiocionalno odgoje na
nain koji je od ene oekivao da bude predana uiteljica, vrijedna supruga i uzorna majka.
Kada je imala dvanaest godina njena porodica se seli u Rim, gdje Maria dobiva kvalitetnije
obrazovanje. U koli poseban interes pokazuje za matematiku i on nije prestajao tokom
cijelog njenog ivota. Obrazovanje M. Montessori je teklo mimo roditeljskih oekivanja gdje
je svojom odlukom da upie srednju tehniku kolu, koju su pohaali samo djeaci, pomjerila
granice tradicionalne uloge ene u drutvu. Umjesto elje roditelja da zavri Gimnaziju ili
Srednju uiteljsku kolu, 1890. godine zavrava srednju tehniku kolu. (Povell, 2007)
Njena elja za daljim uenjem se oitovala ogromnom snagom i energijom da kao ena uspije
u naunom polju. Odluuje da upie medicinski fakultet, koji su inae studirali do tada samo
3

mukarci. Put do nauke i ljenice postaje trnovit. To dokazuje injenica da je poloila sve
ispite na Rimskom sveulitu studirajui fiziku, matematiku i prirodne znanosti, koji su joj
bili putovnica za Medicinski fakultet. Naime do svoje 37 godine borila za pravo na studiranje
medicine. U historiji Italije bila je prva ena koja je 1896. godine diplomirala medicinu sa
najboljim ocjenama na Univerzitetu La Sapijenca u Rimu. Specijalizirala je djeije bolesti.
2. Zastupnica enskih prava
Neposredno nakon zavrnog ispita na medicini 1896. god., Maria Montessori je izbarana za
zastupnicu koja e Italiju predstavljati na internacionalnom kongresu ena u Berlinu
(Hallwachs, 1996:20). Ovim inom zapoinje njena karijera.
U novembru 1896. godine je primljena kao asistent u bolnici Santo Spirito u Rimu a krajem
1897 god. poinje da radi kao hirurki pomonik" na Univerzitetskoj bolnici San Giovanni ,
gdje se prvi put se susree sa djecom koja imaju potekoe u razvoju. Dirnuta stanjem u
kojem se nalaze, jer su izgledali poput malih zatvorenika u zatvorskoj eniji, osjetila je snanu
empatiju prema njima i neodoljivu elju da im pomogne. Stending u svojim djelima opisuje
nain na koji je ona promatra ovu djecu. Montesori je pogledala po sobi i vidjela da djeca
nemaju nikakve igrake niti bilo kakve predmete. Uvidjela je da je soba potpuno prazna. Nije
bilo nikakvih materijala koje bi djeca mogla da uzmu u ruku, dre ili koriste. (Standing,
1957:28). Montesori je u djeijem ponaanju vidjela potrebu za neim to je drugaije i vie
od obine potrebe za hranom. Za ovu djecu, shvatila je da je jedini put ka inteligenciji, put
preko njihovih ruku. Instinktivno su ova djeca traila taj put na jedini raspoloiv nain, a
odrasli su tu potrebu trebali samo da prepoznaju.
U promatranju djece dolazi do spoznaje da se edukativnim radom moe potii znatan progres
kod djece koja imaju potekoe u razvoju. Svoje utemeljenje u ovoj teoriji nala je u djelima i
praktinom radu francuskih ljekara Jeana Itarda i Eduouarda Seguina koji su svoj ivot
posvetili radu osoba sa potekoama u razvoju.
Maria spoznaje da djeci sa intelektualnom insuficijencijom nije dovoljna samo briga za
njihovo tjelesno i psihiko zdravlje nego da je im je potrebna i pedagoka stimulacija. Ovim
inom Maria Montessori dijete posmatra na drugaiji nain, daje mu ansu da budu jednako
vrijedno bie kao i sva druga djeca. U to vrijeme nije imala mogunosti nabaviti potreban
didaktiki materijal, pa je lijeniki i uiteljski materijal prilagodila svojim potrebama.

Maria Montessori, 1897.god. kao dobrovoljac pristupa istraivakom programu Pshijatrijske

klinike Rimskog sveuilita. Montessori je je ve tada bila prepoznata po svojim kvalitetima
te 1899. godine biva upuena da se obrati i na Nacionalni medicinski kongres u Torinu na
kome se zalagala za kontraverznu teoriju da je nedostatak odgovarajue brige za zaostalo
dijete uzrok delinkventnog ponaanja takvog djeteta. Montessori na ovom kongresu elaborira
i svoj rad na temu Moralnog obrazovanja u kome istie da djeca sa potekoama u razvoju
nisu posebna drutvena bia i da ona trebaju jednoko obrazovanje kao i druga djeca. Shodno
ovoj teoriji, ga Montessori je potaknula formiranje komiteta koji je bio zaduen za
namicanje sredstava za nacionalnu medicinsko-pedagoku instituciju.
1898 god. pristupa Nacionalnoj ligi koja joj omoguava poziciju sudirektora na novoj
instituciji tzv. Ortofenikoj koli. Tu upoznaje Giusseppea Montesana, sa kojim radi u praksi.
Odnos sa Giusseppea Montesanom se razvio u ljubav i 1898 godine Maria raa djeaka
Maria. Budui da nije dolo do vjenanja, kako je tadanje drutvo nalagalo, sina je morala
dati na posvajanje. Brigu za njega povjerava porodici koja je ivjela na selju nadomak Rima.
Maria je esto posjeivala svoje dijete, no tek kada je poodrastao, on saznaje za svoju majku.
Zasigurno je izmeu njih postojala snana povezanost jer je kasnije suraivao i putovao sa
svojom majkom, a poslije njezine smrti nastavio je njezin rad (Lawewnce, 2003:9).
U periodu od 1899-1900 godine, putuje u London i Pariz s ciljem da izuava tada najpoznatije
metode rada koji se ticao djece sa posebnim potrebama. Djecu je promatrala skoro cijeli dan
od 8 do 17h nakon ega bi uredno vodila zabiljeke i promatrala koji metodski postupci daju
najbolje rezultate.
Ve 1899. god. ukljuila se u osnovanje kole za prevenciju premeaja u ponaanju u Rimu,
gdje je radila na obuavaju uitelja i odgajatelja u posebnoj metodi promatranja i
obrazovanja mentalno retardiranih. ( Britton, 2000: 10).
Nakon godinu dana (1901) naputa Ortofeniku kolu u Rimu i upisuje se po drugi put na
univerzitet na kome izuava pedagogiju, psihologiju i antropologiju. Cilj joj je bio da otkrije
kako je sama govorila tajnu djetata (Philipps 1999:8). Kako bi prouila razvoj djeteta sa
svih aspekata, prouava radove ve spomentutih ljenika Itarda i Seguina koji su radili sa
djecom oteenog sluha. Spoznaje da je mogue razviti osjetila kod djece koja imaju
potekoe u razvoju ako se primjenjuju posebne metode rada i prilagoeni didaktiki
materijali u adekvatnom prostornom ambijentu koji je poticajan za rad. Smatra da svako dijete
ima potencijal bez obzira na psihofizike potekoe u razvoju, samo ga treba otkriti i ojaati.
5

3. Znantveni rad Marie Montessori

Od 1904.-1908. god. dobiva vlastitu katedru za antropologiju na Sveuilitu u Rimu, na kome
provodi razliita antroploloka istraivanja koja su bila usmjerena prema pedagogiji. Jedno od
djela objavljenih u ovom periodu je Pedagoka antropologija. Potaknuta znanstvenim
radovima i materijalima za senzomotoriko osposobljavanje ve ranije spomentutih
francuskih lijenika Jean. M. Itarda (1774.-1838.) i njegova uenika Edoarda Seguina (1812.1888), kreira modele rada i progame rehabilitacije za djecu sa potekoama u razvoju te za
njih detaljno razrauje didaktike materijale.
Maria Montessori svoju pedagogiju razvija na temelju prakse na nain da je sama izraivala
didaktike materijale preko kojih su djeca unapredila motorne, ulne i jezike sposobnosti. I
sama iznenaena velikim progresom ove djece intrigira je pomisao koje bi sve efekte
primjena didaktikog materijala postigli u radu sa djecom koja nemaju potekoe u razvoju.
Tako je razvila vlastitu ideju odgoja i obrazovanja adaptiravi pritom vjebe iz
svakodnevnoga ivota.
Godine 1906. Mariu Montessori zamolili su da organizira kole i vrtie koji su podizali u
sklopu programa izgradnje siromene radnike etvrti. Prva takva ustanova otvorena je 1907.
Kao Djeija kua Casa dei bambini i to u siromanom kvartu San Lorenzu (Rimu).
Kasnije se otvaraju nove. Zbog nedostatka finansijskih sredstava umjesto kolskom opremom,
namjetaj za odrasle prilagoava uzrastu male djece na nain da je isti adaptirala tako da budu
male stolice, fotelje, stolovi i police, to e se pokazati kao kljuan faktor u razvoju djece.
Ona paljivo priprema okruenje i materijale koji su primjereni uzrastu do pet godina. Takve
materijale koristi i u Ortofenikoj koli u radu sa djecom normalnog psihofizikog razvoja.
Spoznaje koliko efekta njene metode poluuju u radu sa djecom koja nemaju potekoe u
razvoju.
U sljedeih est mjeseci radi sa djecom normalnog psihofizikog razvoaa. Tokom primjene
vjebi iz praktinog ivota i vjebi za razvoj receptora, desilo se ono to su mnogi smatrali
udom. Evo opisa Marie Montesori: Dala sam se na posao, kao seljanka koja, poto je
sauvala kvalitetno sjeme kukuruza nalazi plodno tlo na kome ga moe slobodno posaditi. Ali
pogrijeila sam. Jedva da sam okrenula grumen mog polja, kada sam nala zlato umjesto
penice; grumen je otkrio dragocjeno blago. Nisam bila seljanka kakvom sam se smatrala,
ve prije Aladin koji je ne znajui, u rukama drao klju skrivenog blaga (Standing, 1957.
39). Aladinova lampa je bio Montesori materijal, prilagoen u potpunosti normalnoj djeci, sa
6

kojim su ona birala da rade spontano, za razliku od djece sa posebnim potrebama, koju je
trebalo ubjeivati da sa njim rade. Osnovne osobine ovog novog djeteta bile su:
1. mentalna koncentracija
2. ponavljanje vjebe
3. ljubav prema redu
4. sloboda izbora
5. ljubav ka radu umjesto igri
6. neprimjenjivanje kazne i nagrade
7. ljubav ka tiini
8. odbijanje slatkia
9. osjeaj linog dostojanstva
10. eksplozija pisanja
11. otkrie itanja
12. spontana samo-disciplina.
Sve navedeno nije bazirala na teoriji, nego je skupljala iskustva prouavajui potrebe djece i
njihovo djelovanje.

4. Praktini rad Marie Montessori u Djeijim kuama

Veliki napredak u radu sa djecom koja su imala potekoe u razvoju izavala je uenje kod
svih. Iako je radila ne tako transparentno, udo primjene metoda nije dugo ostalo skriveno.
Poelo je da se pria o deavanjima u kvartu San Lorenco i potaktnuti dobrim rezultatima rada
sa djecom bez obzira na individualne razlike, dolazi do otvaranja druge Djeje kue koja je
napravljena u susjednoj zgradi. Tu se udo ponovilo. Uskoro su poeli da dolaze posjetioci,
prvo iz Italije pa iz drugih zemalja, da posmatraju djecu i uvjere se svojim oima. Nakon toga
otvaraju se irom Evrope Djeije kue. Prva Djeja kua u Londonu je otvorena 1918. godine,
gdje se pozitivna iskustva Montessori metode brzo irila. Vijesti se prenose u Ameriku i na
druge kontinente. Djeje kue se osnivaju u Engleskoj, Australiji, Rusiji, a meu posjetiocima
iz svih krajeva svijeta nala se i Tolstojeva kerka.
Kako pie Maria Montesori: Dok su se svi divili mojoj deci, ja sam razmiljala o razlozima
zbog kojih su zdrava i srena djeca u normalnoj koli na tako niskom nivou razvoja, da se na
testu inteligencije izjednaavaju sa mojim nesrenim uenicima (Standing, 1957 30). Tako
dolazi do ideje da se dosadanji pristup odgoju i obrazovanju djece treba mijenjati. Traila je
od odraslih da promjene svoj stav prama nemonom djetetu i da ga stave u sredite odgojnopedagokog rada. Zagovarala je ideju da odgajanje djetata treba da zapone inom roenja
kako bi ostvarilo svoje maksimalne potencijalne u skladu sa razvojnim potrebma.

5. Znanstveni rad Marie Montessori

Godina 1909. izala je prva knjiga Marie Montessori (II Metodo della Pedagogica Scientifica
applicato all' educazione infantile nelle Casa dei Bambini) pod nazivom Metod naune
pedagogije primjenjen na edukaciju djece u Djejim kuama.
1909 godine, naputa ljeniku praksu i posveuje se obrazovanju Montessori odgajateljica i
uitelja. Njih su pohaali sudionici iz cijelog svijeta.
Prvo djelo o svojoj metodi objavila je 1912 godine na traenje mnogi koji su bili oduevljeni
njezinim rad uenicima. Do 1917. god. njena djela su prevedana na dvanaest jezika (Philipps
1999:10). Poetkom 1912. godine osniva se Ameriko Montessori drutvo, a potom slijedi
otvaranje Montessori kola diljem Evrope i Amerike
Maria 1915 godine odlazi u Ameriku radi serije predavanja, kao gost Tomasa Edisona i
amerikog Montesori drutva iji je predsednik bio Graham Bel. Prvo predavanje odrano je u
Karnegi holu u kome je bilo prisutno preko 5000 ljudi. Kako je u toku bila Svjetska izloba u
San Francisku, napravljena je soba sa staklenim zidovima u kojoj se nalazilo Montesori
odeljenje, pod upravom Helen Parkharst (Helen Parkhurst) koja se obuavala uz Mariu
Montesori. Oko staklenih zidova nalazile su se stolice sa kojih su zainteresovani posjetioci
posmatrali djecu. Djeca su dobila jednu od dvije zlatne medalje dodjeljene na Svjetskoj
izlobi.
6. irenje Montessori filozofije
Montessori institucije su se osnivale irom svijeta. Dolazi do osnivanja i prvih Montesori
drutava Opera Montesori (Opera Montessori), koje i danas postoje. Uskoro se slina
drutva osnivaju irom Italije. Godine 1929. utemeljuje se i AMI Association Montessori
Internationale, ije je sjedite u Amsterdamu.
Kad je 1934. Italija planirala ekspanziju na afriki kontinent, faistiki je reim elio pobuditi
militaristiki duh u svim segmentima talijanskog drutva. Mussolini je od Marie Montessori
zahtijevao da u svojim kolama uvede noenje faistikih uniformi i faistiki pozdrav. No,
kad se ona tome odluno usprotivila, Duce je naloio da se sve Montessori kole u Italiji
zatvore. Maria Montessori odluila je napustiti Italiju te se ponovno preselila u panjolsku,
prvo u Barselonu, gdje osniva Institut za nastavnike. Godine 1935, dvije godine nakon
Hitlerova dolaska na vlast u Njemakoj, sjedite Meunarodne Montessori udruge preseljeno
8

je u Amsterdam, gdje se nalazi i danas. Faistike vlasti spaljuju njezine knjige i zatvaraju
Montessori vrtie i kole.
Godinu dana poslije, kad je u panjolskoj izbio graanski rat koji je na vlast doveo
generala Franca, Maria Montessori je dola u Nizozemsku, u kojoj je tada ve postojalo 200
Montessori kola.
Drugi svjetski rat ( 1939 ) Mariu i njenog sina zatie u Indiji, gdje se bavi pisanjem,
predavanjima i obuavanjem buduih Montesori uitelja. Britanci je zadravaju 1939. u Indiji
kao Talijanku u ratnom zarobljenitvu, ali je ne sprjeavaju da radi.
Tokom sedmoginje boravka u Indiji, osniva Montessori centar za obrazovanje
odgajatelja i uitelja gdje je poduila vie od 1000 odgajatelja i uitelja te istovremeno
nastavlja sa istraivanjem i pisanjem novih knjiga. Utjecaj indijske kulture i potivanje
istone filozofije, misi i duhovnosti imao je odreene implikacije na dalji razvoj njene
odgojne metode koju je kasnije nazvala Kosmiki odgoj. Nove knjige su bile fokusirane na
temu razvoja djeteta od roenja do 3 godine, primjene Montesori pedagogije na kolsku djecu
u emu aktivnu ulogu ima sin Mario i razrade metoda za predkolsku djecu. Ideja o koli na
Montesori nain podrazumijeva dalju primjenu osnovnih principa, neto izmijenjenih u skladu
sa potrebama novog razvojnog perioda djeteta od 7 godina.
Maria Montessori se 1946 godine se vraa se sa svojim sinom Mariom natrag u Evropu.
Posjeuje Englesku i ondje obnavlja zanimanje za Montessori pokret. Ve tada je imala 75
godina to je nije sprijeilo da i dalje odrava edukaciju u nekim zamljama.
Ve poetkom 20. stoljea Maria Montesori detaljno i nauno utemeljeno pie o
karakteristikama i mogunostima razvoja inteligencije, volje, panje i o kompletnom psihofizikom razvoju djeteta, opisujui injenice i procese koji su kasnije razraivani.
Aktivan borac za mir u svijetu i pravo djece na obrazovanje, Maria Montesori uestvuje u
radu UNESKO-a. Za Nobelovu nagradu za mir je nominovana tri puta, 1949., 1950. i 1951.
godine, a 1949. godine dobija u Francuskoj Legiju asti, jedno od brojnih priznanja koja su joj
dodijeljena tokom ivota. Umrla je 6. maja 1952. godine u (Noordwijk) Nizozemskoj gdje je
u 82 godini sahranjena, planirajui put u Ganu gdje je eljela poduavati afrike uitelje.
Njezin je rad nastavio sin Mario Montessori. (Philipps, S. 1999.)

Nakon smrti Marie Montessori i dalje se osnivaju Montessori djeije kue, kole i udruenja
u cijelom svijetu s ciljem promicanja njezine pedagogije. Samo u SAD 1990 je osnovano
4000 kola i vrtia. Posthumno je objavljen cijeli niz knjiga koje su nastale na temelju
rukopisa njezinih predavanja. Za sobom je ostavila puno knjiga, a najznaajnije su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Absorbent Mind, ( Upijajui um, 1948)

The secret of childhood ( Tajna djetinjstva, 1948)
The doscovero of child ( Otkrie djeteta, 1948)
The Formation of man ( Formiranje ovjeka, 1949)
Education for new world ( Obrazovanje za novi svijet, 1947)
What You Should Know About Your Child ( ta reba da zna o svom djetetu, 1948)

Danas je u svijetu mogue prouavati Montessori teoriju i razvijenu Montessori praksu za

razdoblje od roenja do 18. godine i osposobiti se za Montessori odgajatelja ili uitelja u
jednom od 36 AMI centara irom svijeta, odnosno na jednom od preko 150 od MACTE
priznatih teajeva.

Zakljuak
Primjena Montessori metode u odgoju i obrazovanju svakako je dala doprinos pedagokom
pluralizmu jer potie individualne sposobnosti te omoguuje usklaivanje razliitih
potencijala pojedinaca i njihovih razliitih kultura. U Montessori vrtiima i kolama, uionice
su opremeljene po mjeri djeteta. Didaktiki material je smjeten na dostupno mjesto djetetu s
ciljem da pobudi djeiju radoznalost, matu i kretivnost a odgajatelji i uitelji su tu da im
pomognu da urade sami. Osim inoviranih didaktikih materijala i niza tehnika poduavanja
iza Marie Montessori ostao je vrijedan opus knjiga a njena filozofija se odrazila na razvojni
put pedagogije u cijelom svijetu, stoga i ne udi to njena filozofija plijeni pozornost
lijenika, defektologa, odgajatelja, uitelja i roditelja, jednako dobro kao i prije vie od stotinu
godina kada je i zateeta.

LITERATURA

Buczynski, N, Hrvatska Montessori pria, Agram,Zagreb, 2007.

Britton, L., ( 2000): Montessori uenje kroz igru, HENA COM

10

Hanna, Thomas (1994).: Das Geheimnis gesunder Bewegung. Paderborn

Ivon, H., Krolo, L., Mende, B. (2011): Pedagogija Marije Montessori, poticaj za
razvoj pedagokog pluralizma, Znanstvena monografija, Sveuilina knjiica u Splitu

Lawrence, L. ( 2003): itanje i pisanje, Prirunik za roditelje i odgaljetelje za djecu od

d3-7 godina. , Zagreb, Hena COM

Matijevi, M.(2001.) Alternativna kole: didaktike i pedagoke koncepcije

Montessor, M., (1991): Das kreative Kind, str. 6

Montessor, M., (1996): Tajna djetinjstva, Naklada SLAP

Montessor, M., ( 2006): Upijajui um, DN CENTAR, Beograd

Nikoli, D. Toevi, K. (2000): Ovo je moja kolica, Metoda Montessori na primjeru

kolice Pitagora, Beograd

Philips, S., (1999.) Montessori priprema za ivot: odgoj neovisnost i odgovornost.

Naklada SLAP

Povell, P. (2007). Maria Montessori: portrait of a young woman. Montessori Life: A

Publication of the American Montessori Society, 19(1), 22-24.

Seitz M., Hallwachs U. (1997.) Montessori ili Waldor: knjiga za roditelje, odgajatelje
i pedagoge.

Stevanovi Marko, Predkolska pedagogija, Rijeka, Andromeda, 2003.

Standing E.M. (1957): Maria Montessori, Her life nad her work, London: Hollis and
Carter, str. 4,

Seitz, M., Hallwachs, U. ( 1997): Montessori ili Waldorf, Knjiga za roditelje,

odgajatelja i pedagoge, EDUCA

Vidovi, V. i sur ( 2003) Psihologija obrazovanja, Zagreb IEP-VERN

Slubene stranice AMI organizacije,http://www.montessori-ami.org/, travanj, 2008.

Slubene stranice instituta Maria Montessori,http://www.mariamontessori.org/,

travanj, 2008.

http://www.naturala.hr/montessori-pedagogija-potice-samorazvoj-isamostalnost/1097/

11

http://os-montessori-bdvranyczany-zg.skole.hr/

12