Professional Documents
Culture Documents
Kako Lekari Manipulisu Zenama PDF
Kako Lekari Manipulisu Zenama PDF
MANIPULIU ENAMA
Naslov originala:
Male Practice: How Doctors Manipulate Women
by Robert S. Mendelsohn. M.D.
Prevod:
dr Petar Udovii
Izdava:
Art Press
Distribucija:
065/415-765 (BiH)
060/022-8926 (Srbija)
Dr Robert Mendelson
Kako lekari
manipuliu
enama
Sadraj
- Uvod .............................................................................. 7
1.Veruj mi, draga. .......................................................... 9
2. Dobro je to ste doli da me posetite. ..................... 18
3. Koju medicinsku kolu ste vi zavrili? ...................... 28
4. De, de, draga, nemoj da zamara svoju
lepu glavicu. ............................................................. 36
5. Napisau vam upute za nekoliko jednostavnih
testova. .................................................................... 49
6. Hajde samo da uradimo nekoliko snimaka. ............. 58
7. Uzmite ove tablete i oseaete se bolje. ................. 67
8. Bojim se da emo to morati da operiemo. ............. 89
9. Uostalom, ta e vam materica? ............................ 107
10. Va suprug voli vas, a ne vae grudi. ..................... 117
11. Bezbednije je od trudnoe. ................................... 128
12. Vidi, majko, treba da vodi rauna
o svojoj teini. ....................................................... 140
13. Nemojte mi rei da elite da budete muenik! .... 145
14. Da li elite da vaa beba umre? ............................ 150
15. Bie vam dobro, samo prepustite sve meni. ......... 160
16. Hajde sada da te lepo spremimo za bebu. ........... 167
17. Ovaj ureaj e pomoi da se zatiti vae dete. ..... 168
18. elim da uinim da se oseate to prijatnije. ........ 176
19. Vreme je da malo ubrzamo stvari. ........................ 181
20. Zaiu vas tako da ete biti kao devica. ................ 186
21. Vaa karlica je previe mala. ................................. 189
22. Deak je! ............................................................... 194
23. Ja znam ta je najbolje za vae dete. .................... 196
24. Moraete jednostavno da nauite
da ivite sa tim. ...................................................... 201
5
Uvod
Ako ste itali moju knjigu Prevare Moderne Medicine: Ispovest
medicinskog jeretika onda ve znate da ja prezirem instituciju
Moderne Medicine sa kojom vodim bitku ve skoro 30 godina.
U toj knjizi pokuao sam da otkrijem podmukao i esto smrtonosan koncept medicinske prakse u SAD, i da upozorim svoje
itaoce na naine na koje dananji doktori ne uspevaju da izlee
svoje pacijente i naine na koje oni zloupotrebljavaju poverenje
koje im je ukazano. Kada sam je zavrio, pomislio sam: To je to,
izbacio sam sve to iz sebe, i nikada vie neu morati da napiem
knjigu.
Nakon to sam objavio tu knjigu, otkrio sam jedan od sporednih efekata autorstva - iznenadan veliki broj poziva da odrim
predavanja, i da se pojavim u radio i TV emisijama. Sedmicama
sam putovao po zemlji, davajui intervjue, odgovarajui na pitanja publike u studiju i slualaca koji su se ukljuivali preko telefona. esto sam ih zaprepaeno, ali saoseajno sluao dok su
priali svoja tragina iskustva sa lekarima, za koje su mislili da
mogu da im veruju. Bilo mi je potrebno samo nekoliko razgovora
sa Filom Donehjuom i domainima drugih emisija, da shvatim
da je knjiga Prevare Moderne Medicine samo otkrila vrh ledenog
brega po pitanju medicinske neumerenosti, nekompetentnosti i
zloupotrebe.
Veina programa na kojima sam se pojavljivao, je bila usmerena prema enama. Publika je potpuno i sa okantnom jasnoom
potvrdila neto u ta sam dugo sumnjao ranije, ali se nisam dovoljno fokusirao na to:
7
1. poglavlje
pokrete u tano odreenom periodu vremena, doktor e iskoristiti priliku da pokrene jadno dete na doivotno podvrgavanje
medicinskim intervencijama. On verovatno nee obavestititi
Meri o tome da je grafikon standardne teine koji koristi veina
doktora nastao pre nekoliko decenija na uzorku od 200 irske
dece u Bostonskom komiluku, i koji ima malo ili nikakve veze sa
njenim detetom.
U meuvremenu, Meri se prodaju prie o dobrobitima godinjeg PAP brisa, nepotrebnog, diskreditovanog rituala koji omoguava ginekolozima da imaju sve vie posla i da se obogate. Ako
jedan rezultat ovog ozloglaenog i nepreciznog testiranja deluje
i najmanje sumnjivo, ginekolog moe da je nagovori da se podvrgne histerektomiji (hirurkom otklanjanju materice), za svaki
sluaj ako elije raka ponu da vrebaju njenu matericu. Kad je
ve tu, ginekolog (bez da prvobitno pita enu) odluuje da joj izvadi i jajovode i jajnike. Ovo dovodi do verovatnih poremeaja u
seksualnoj funkciji, pravai dalji posao doktorima, koji ionako ne
govore o tegobama koje donosi prevremena menopauza. Ali,
ovo je samo problem za Meri i njenog mua. Ginekolog joj onda
prepisuje dnevnu dozu estrogena, kako bi joj ublaio simptome
menopauze i kako bi je zadrao da ponovo dolazi na kontrole i
terapije koje treba da deluju, a koje ne deluju ve godinama.
Konano, ukoliko Meri ba nema sree, dospee u ruke hirurga, suoavajui se sa moguom radikalnom mastektomijom
(odsecanjem dojke) zbog raka dojke. Nije joj reeno za druge,
manje radikalne i manje unakazujue procedure koje su dostupne i koje proizvode iste, ak i bolje rezultate. I moete se kladiti da joj nije reeno da je estrogen, koji je pila po preporuci
njenog ginekologa, ustvari uzrok pojave raka dojke.
Merino iskustvo, iako hipotetiko, obezbeuje niz grubih, ravnodunih i opasnih intervencija na koje Moderna Medicina primorava ene. Jo vea tragedija je ta to su te intervencije obavljane ne pacijentima koji ne znaju, ak i ne sumnjaju da njihovi
doktori upravo izazivaju veinu oboljenja koja posle tretiraju.
11
17
2. poglavlje
zivom kreativni bolniki marketing. Nazvao ga je obaveza u visoko takmiarskom okruenju zdravstvenih institucija. Ovo se
moda ne podudara sa vaim shvatanjem bolnice kao neprofitne
institucije koja treba da prui medicinsku negu, ali on je samo
ukazivao na injenicu da nacija ima previe bolnica i previe
bolnikih kreveta. Potrebno je mnogo kreativnog marketinga
kako bi se pacijenti zadrali u krevetima.
Ovo ne bi bilo pretee, da su prosto u pitanju marketinke
strategije koje omoguavaju jednoj bolnici da bude popunjene
na raun drugih bolnica. Na alost, u najurbanijim sredinama
postoji previe doktora. Deo tog kreativnog marketinga je obilje
kreativnih dijagnoza od strane doktora kako bi se osigurali da
bude uvek dovoljno bolnikih pacijenata.
Kreativna dijagnoza je lepi naziv koji sam ja smislio kako bih
opisao neodbranjivo ponaanje doktora, koji su zauzeti traenjem bolesti tamo gde ih nema. Oni to ine redefiniui kriterijume zdravlja i bolesti, i koristei druge obmane kako bi stvorili
vetaku potrebu za svojim uslugama i uslugama njihovih udesnih maina. Njihovi eljeni saveznici u medicinsko-industrijskom
kompleksu su farmaceutske kompanije, proizvoai medicinske
opreme, laboratorije za testiranje, ak i oni srdani ljudi koji proizvode dohranu za odojad i konzerviranu hranu za bebe.
Seam se da me je pre nekoliko godina ba zabavila farmaceutska reklama koja je definisala konstipaciju (zatvor) toliko potpuno, da biste, osim ako ne jedete i ne spavate na WC olji,
pomislili da imate problem. Reklame obino oslikavaju sredovenu enu, u kunoj haljini, sa bolnim izrazom lica. Jednom
rukom podupire pogrbljena lea, dok drugom gura usisiva ili
mea ruak na poretu. Preko slike je stajao gorui natpis:
IMATE PROBLEM SA ZATVOROM? koji je bez sumnje ukazivao
na problem koji je ova ena imala.
Pretpostavljam da sam jo uvek bio blizak svom ispiranju mozga iz medicinske kole da bi me uvredila ova reklama, ali retrospektivno bio sam posramljen zbog toga to me je ova reklama
21
nost, zamor, glavobolja, nekordinisanost pokreta, nesanica, utica, bol u zglobovima, poremeaj libida, munina, bes, osip, nerazgovetan govor, drhtavica, zamuen i dupliran vid, urinarna
inkontinencija (nekontrolisano mokrenje), zadravanje urina i
drugi.
Onaj koji me najmanje iznenauje je bes. Svaka ena koja
pone da koristi Valijum, kako bi ublaila normalne svakodnevne
stresove, trebalo bi da oseti bes kada iskusi neki od poraavajuih sporednih efekata - ili zavisnost - koju bi joj njen doktor
poeleo.
Bendektin (Bendectin) je jo jedna opcija u ovoj prii. Ovaj
toksini lek se prepisuje za ublaavanje munine i povraanja
tokom trudnoe, iako ne postoji dovoljno vrsta nauna osnova
da bi se poverovalo u njegovu efikasnost. Poto su munina i
povraanje dva sporedna efekta ovog leka, bilo bi pravo udo
ako bi delovao. Ali, jo alarmantnija je injenica da bi svaki doktor predloio trudnici rizik od dijareje, vrtoglavice, glavobolje,
razdraljivosti, osipa, bola u stomaku, bolnog mokrenja, zamuenog vida i drugih poraavajuih tetnih efekata o kojima emo
kasnije razgovarati, kako bi saznao da li Bendektin zaista deluje.
Ovakva vrsta farmaceutske kreativnosti ne bi mogla da opstane i da napreduje, ako bi je Moderna Medicina suzbila. Proizvoai lekova koji se prodaju uz recept, ne bi mogli da prodaju
svoje vetiije trikove ukoliko doktori ne bi bili voljni da ih prepisuju. Ali ne oekujte da farmaceutske kompnije bankrotiraju,
jer u poreenju sa doktorima, ove kriminalne organizacije poseduju rasturae i dilere, gde se zloupotreba lekova podrazumeva.
Doputanjui farmaceutskoj industriji da koristi itavu populaciju
kao ljudske zamorie, doktori bi trebalo da budu vodei protivnici toga. Oigledno je da nisu. Umesto toga, Moderna Medicina i farmaceutska industrija su zaverenici-saradnici u odbrani i
podeli 19 milijardi dolara vrednih lekova - od kojih su mnogi od
njih opasni, netestirani i beskorisni - koji se prodaju svake godine.
23
tor smatra da ste prestari ili premladi i izloie vam itavu gomilu
akuerskih trikova. Meu njima e biti amniocenteza, opasna
procedura koja bi trebalo da se koristi tedljivo, ako ne i da se
potpuno izbaci iz upotrebe, za otkrivanje abnormalnosti fetusa.
Njeni najei zastupnici danas preporuuju primenu amniocenteze na svakoj eni starijoj od 30 godina. Indikacije koje ukazuju
na potrebu primene carskog reza su toliko kreativno proirene,
da stopa primene carskog reza u nekom bolnicama prelazi 50%.
Veina indikacija su rezultat analgezije, anestezije, vetaki izazivanih napona i drugih akuerskih intervencija tokom prirodnog
procesa poraanja.
Sve ove kreativne dijagnoze su naravno, unosne. One odravaju fabrike lekova u radnom reimu i bolnieke krevete popunjene. ak i pogrebnike ine nasmejanim. I takoe ine da doktori izgledaju dobro. Najupeatljiviji primer svega ovoga je injenica da se obina bubuljica danas naziva akna, i time se znaajno
poveava ugled dermatologa koji sada mogu da tvrde da je 80%
izleenih. To je skoro dobro kako kada bi zabrinuti tinejder mogao da izbegne doktore i da pere svoje lice.
Moj prijatelj Don Meknajt, profesor urbanih studija na Nortvestern Univerzitetu, gleda na sve ovo kritiki i ispitivaki. On
poduava da je u ime leenja, nege, pomaganja i ljubavi, znatan
broj zdravih ljudi proglaen za bolesne. Ali iza ove maske slube,
navodi, lei realnost slubenika kojima treba prihod - doktora,
sestara, bolnica, fabrika lekova, farmaceuta i mnogih drugih. Iako
je pacijent vie osoba koja je potrebna, nego osoba kojoj je neto potrebno, kae Don.
Ali, koju cenu Amerikanci plaaju, kako bi zadovoljili potrebe
Moderne Medicine!
Konano upozorenje: ako je va doktor ekspert za kreativne
dijagnoze, nemojte mu nikada rei da imate glavobolju. Osim
ako su prisutni drugi simptomi koji vas brinu, podsetite se da 7
od 10 Amerikanaca pije analgetike za ublaavanje glavobolje,
najmanje jednom meseno. Zadrite svoju glavobolju za sebe,
26
jer ako to ne uradite, otvoriete Pandorinu kutiju moguih indikacija koje ukazuju na ozbiljna oboljenja. To e biti dovoljno da
zadri vaeg doktora, laboratorije, moda ak i bolnice zauzetim
sedmicama i mesescima, podvrgavajui vas poduem spisku skupih testova.
Va doktor zna da osim ako vaa glavobolja nije praena kombinacijom dodatnih simptoma, ona potie od napetosti, i najbolji
savet koji vam moe dati je da se opustite, popijete aspirin i
odspavate malo. Ali ako je on istinski kreativan i makar malo nesavestan, vaa glavobolja je jedini izgovor koji mu treba da zapone potragu za beskrajnim nizom uzbudljivih bolesti. One se
kreu od nekodljive groznice do raka mozga, sa mnogim drugim
izmeu ove dve. Osim ako udite za panjom, malo se kockajte
i pretpostavite da vaa glavobolja nije rezultat boginja, difterije,
skarletne groznice, zauki, mononukleoze, gripa, zapaljenja plua, hepatitisa, sinuzitisa, upale krajnika, encefalitisa, tifusne groznice, bruceloze, denga groznice, planinske groznice, leptospiroze,
malih boginja, ute groznice, tularemije, antraksa, malarije, meningitisa, alergijskog rinitisa, gastroenteritisa, polipa, hipoglikemije, hipertiroidizma ili cervikalnog sindroma.
Glavobolja je simptom svih ovih oboljenja, ali je velika verovatnoa da nemate nijednu od njih, osim ukoliko nisu prisutni
drugi simptomi - ak ni oni koje sam zaboravio da pomenem,
kugu!
27
3. poglavlje
Setite se ovoga kada vas va dokor sledei put pita koju medicinsku kolu ste zavrili. Pitajte vi njega u koju medicinsku kolu
je iao, i recite mu da ga to pitate jer elite da potraite doktora
koji je iao u neku drugu kolu.
35
4. poglavlje
karaca. ene su diskriminisane u medicinskim kolama, bolnicama i u svim drugim oblastima medicinske prakse, i one su diskriminisane i maltretirane kao i pacijenti.
ovinizam doktora ili hirurga, meutim, moe osuditi istu tu
enu na doivotnu zavisnost od lekova ili je kotati ivota ili
zdravlja njene bebe, a da ne priamo o gubitku njenih dojki, materice, jajnika i ak njenog ivota.
Seam se vremena kada su medicinske sestre obuavane da
hodaju korak iza, i korak u levo od doktora, i da su morale da ga
prate dok obilazi pacijente. Danas je medicinske sestre tee nai
nego doktore, tako da veina ovog poniavajueg seksistikog
ponaanja vie ne postoji. Ali, fundamentalni stav nije nestao;
samo se povukao u podzemlje. Doktori i dalje vide medicinske
sestre kao sluge koje postoje kako bi istile nered za njima.
ene su prihvaene kao profesionalci, ali ne uzimajte to za
dokaz da su medicinski ovinisti poeli da poputaju. Naprotiv,
posao koji se enama doputa da rade je opasan posao koji
mukarci ne ele da rade ili ga studiozno izbegavaju.
Moda ste primetili da doktori mukarci upuuju na X-zraenje, muki radiolozi tumae rezultate zraenja, ali oni paljivo
dre bezbedno odstojanje od soba za radiologiju. Skoro uvek,
enski medicinski tehniar rizikuje da ugrozi svoje zdravlje izlaganjem radijaciji koje potie iz paklenih maina.
Jo jedno opasno mesto u svakoj bolnici je operaciona sala.
Istraivanja su pokazala da su enski anestetiari, koji su u vie
navrata izloeni gasovima koji su prisutni tokom operacije, pod
50 puta veim rizikom u odnosu na prosene ene, da obole od
raka dojke. Takoe se kod njih javlja i vie pobaaja. Njihova deca
su pod 60 puta veim rizikom u odnosu na drugu decu da obole
od raka i pod 4 puta veim rizikom da se rode nakazna. Gasovi
takoe nanose tetu i mukarcima. Pa ko vie vremena provodi
udiui ih? To nisu ni muki hirurg, ni muki anesteziolog koji
stigne u poslednjem minutu i odjuri im se zavri operacija. Me37
Medicinska literatura iz 19. veka puna je referenci koje ukazuju na slabost i histeriju kod ena. Ukoliko bi se ena pobunila
protiv tiranije svoga mua, i ukoliko ne bi uspela da odri prikladnu poniznu i skromnu porodinu i drutvenu ulogu, njeni reproduktivni organi bi bili smatrani uzrokom i bili bi odstranjeni.
1896. godine, Dr David Giliam, jedan od mnogih pisaca na ovu
temu, pohvalio je dobrobiti enske kastracije, kao sredstvo za
obezbeivanje njene poslunosti. On je napisao:
Roh, Moton i drugi su proslavili ovaj medicinski zahvat; i ta
nam oni govore? Govore nam da se kastracija isplati; stanje pacijenata je poboljano, neki od njih su izleeni; da je oseaj za moralnost pacijenata podignut na vii nivo, da je postala pokorna,
uredna, vredna, ista... Moje lino iskustvo u ovom smeru je bilo
vrlo pozitivno.
Ovarijektomije se vie ne izvode sa prividnom svrhom da se
ene uine poniznim i pokornim, ili je u najmanju ruku neverovatno da ijedan ginekolog prizna da se izvode. Ali, ako posmatrate broj ovarijektomija koje se i dalje primenjuju bez dokaza o
medicinskoj potrebi, da li neki hirurzi i dalje uivaju primenjujui
ih, kao demonstraciju mukog autoriteta? Svakako, Moderna
Medicina i dalje gleda na ene, kao to su doktori uvek gledali
na njih: kao slaba, nervozna, histerina stvorenja, koja su podlona raznim psiholokim oboljenjima, povezanih sa enskom
anatomijom.
Takva perspektiva dominira u medicinskim tretmanima, ili
maltretiranju - ena. Ona takoe dovodi do razlika u tretiranju
polova, po uzoru na razlike u Platonovim Zakonima izmeu medicinske nege koju obezbeuje rob i one nege koju obezbeuje
slobodan ovek. Prema Platonu, doktor-rob je prepisivao kao
da ima precizno znanje, i davao je nareenja kao tiranin. Doktor koji je pruao negu kao slobodan ovek je u uao u prirodu
problema, uao u razgovor sa pacijentom i njegovim prijateljima i nije prepisao recept pacijentu dok ga nije prethodno
ubedio.
39
citata iz svog linog iskustva na ginekoloko-akuerskom odeljenju Velike univerzitetske bolnice. Rekla je da dok doktori nisu
poeli da komentariu na ovakav nain, obino su smatrali da su
ovakvi komentari smeni kad dolaze od drugih ljudi. Njeni primeri:
Anesteziolg staista: Ne mogu da podnesem kad ove neodlune majke dou na poroaj. Ako ne ele anesteziju kada sam
ja spreman za nju, to mi upropasti tajming. elee je kasnije, a
ja u se postarati da stignem prokleto sporo - onda kad ja to
budem hteo.
Od specijalizanta u akuerstvu i ginekologiji: Za No vetica
u se prekriti muljem i maskirati u enu.
Komentar doktora nakon pregleda mlade pacijentkinje: Pa,
ovo potvruje moju teoriju o adolescentskoj trudnoi. Sve imaju
velike sise.
Neki studenti medicinske istorije, meu njima i G. J. Barker
Benfild, koji je napisao Uasi polu-nepoznatog ivota, su raspravljali o tome da je ginekoloka specijalizacija razvijena kao sredstvo za osvetu i kontrolu ena. Doktori su, tvrdio je, ispoljavali
svoju mo kao lekari kako bi se osvetili enama i kontrolisali one
ene koje bi dovodile u pitanje muku dominaciju. inili su to
primenjujui agresivne hiruke zahvate kao to su klitoridektomije (hirurko uklanjanje jednog dela ili celog klitorisa) i ovarijektomije, kao sredstvo da pokau enama koje je gazda.
Agresivna hiruka intervencija koja je razvijena tokom perioda
ranog razvitka ginekologije je bila pretea iroko rasprostranjene
i esto nepotrebne operacije koja postoji u svim poljima hirurgije
danas. Ali, gde se nepotrebna hirurgija podrazumeva, verovatno
jer se dugo primenjuje, ginekoluzi i akueri su po tom pitanju
najgori od svih.
Uvek mi je bilo fascinantno i prikladno da je jedan od tih ranih
ginekologa, Dr J. Marion Sims nazvan od strane savremenih praktikanata ocem ginekologije. Osnova za ovakav tretman je bila
Simsova uloga u osnivanju enske bolnice u Nju Jorku, kao izu41
mitelja velikog broja hirukih instrumenata i kao izumitelja hiruke tehnike zatvaranja vesikovaginalnih fistula, stanja u kome
postoji otvor izmeu beike i vagine. Kasnija dostignua su mu
donela jo jednu titulu, vaginalni arhitekta.
Kada je Sims umro, Magazin Amerike medicinske asocijacije
je preterao sa svojim pohvalama: Cela profesija voli da obeleava seanje na njega, zbog njegove genijalnosti i posveenosti
medicinskoj nauci, koju ju je unapredio, ublaavajui ljudske patnje vie nego bilo koji drugi ovek u ovom veku.
Ko je bio ovaj saoseajni genije? Postao je glavni strunjak na
jugu Amerike, 1835. godine. U poetku je sa drugim doktorima
tog vremena delio nenaklonost prema ginekolokim problemima
i odbijao da ih lei. Sluajno je uveden u ovu oblast kada je postao zaintrigiran sluajem robinje po imenu Anarka, kod koje je
dolo do pojave vesikovaginalne fistule zbog povrede instrumentom, koju joj je Sims naneo dok ju je poraao.
Setite se da je ovo bilo doba kada su robinje cenjene uglavnom zbog beba koje su mogle da rode, doba kada su neke plantae bile ogromne farme za uzgoj i razmnoavanje robova. Sims
je znao da poto Anarka vie nije mogla da raa decu, da je njena
vrednost unitena tetom koju joj je on naneo. Takoe je znao
da su nebrojane druge crnkinje smatrane bezvrednim iz istog
razloga.
Sims je odluio da zapone program istraivanja kako bi otkrio
hirurko leenje za vesikovaginalnu fistulu, koristei enske robove kao zamorie. Sagradio je malu bolnicu (laboratoriju) i nije
imao problema da obezbedi Anarku i 6 drugih ena sa istim problemom, u dogovoru sa njihovim kooperativnim vlasnicima. Izmeu 1845. i 1849. godine, eksperimentisao je nad ovim nesrenim
crnkinjama, isprobavajui razne procedure kako bi im zatvorio
fistule.
Sims je u vie navrata operisao ove ene, radei bez anestezije, ali im je davao ogromne doze opijuma, to verovatno objanjava zato nisu pobegle. Konano je usavrio svoju tehniku
42
Dr Morgan citira sluaj jednog sertifikovanog plastinog hirurga koji deli svoje vizit karte u supermarketima, i sluaj drugog
plastinog hirurga koji je rekao goi na zabavi, da bi mogao da
joj oi uini jo lepim.
Jo jedan, pie, je rekao eni, koja je upravo elela da ukloni
nekoliko mladea sa lica, da joj moe dati paket ponudu, i da e
joj za 3.500 dolara korigovati nos i kesaste oi. Videla sam tu
enu i sve je bilo u redu sa njenim nosem i oima.
Neoprostiva tragedija lei velikim delom u skupoj plastinoj
hirurgiji koja se izvodi na enama koje oekuju da e im ona ne
samo promeniti izgled, ve i spasiti njihove neuredne i zbrkane
ivote. Psiholoki uticaj njihovog kasnijeg razoaranja neeg
to bi hirurg mogao da nasluti i oekuje, da je istraio pacijentove
motive za operaciju, umesto jurcanja za primamljivom ponudom
skoro sigurno e da proizvede stanje mentalne depresije, ak i
dublje nego pre operacije.
Kada ve govorimo o mukoj dominaciji u medicini, jedan od
mojih prijatelja je izrazio uverenje zasnovano na njenom linom iskustvu da dok su doktori instiktivno ovinistiki, oni oslikavaju stavove svojih pacijenata i odgovaraju opaanjima prema
ponaanju i oekivanjima pacijenta. Zato je obavezno da razjasnite na poetku da je odravanje vaeg zdravlja dogovor o saradnji sa vaim doktorom u kojem vi vodite glavnu re.
Ne pojaavajte oseanje svemoi vaem doktoru, dozvoljavajui mu i podstiui ga da vam dri pridike i da vas zastrauje.
Budite oprezni i naterajte ga da odbrani i objasni svaku odluku
koju donese, svaki lek koji prepie, svaku operaciju koju preporui. Nemojte oseati strahopotovanje prema njemu. Prisilite
ga da vas prihvati kao sebi ravnog, jer zasluujete njegovo potovanje, u najmanju ruku koliko on zasluuje vae.
48
5. poglavlje
U racionalizaciji rutinske godinje primene testa, oni su ignorisali preporuku staru 10 godina, koja dovodi u pitanje vrednost testa. U ovom izvetaju, doktori C. L. arp i Henri Kin su
ukazali:
Nekoliko istraivanja je pokazalo smanjenje stopa smrtnosti
od raka grlia materice, ali poto su ovi kanceri bili evidentni ak
i pre nego to je primenjena citoloka detekcija (PAP test), jo
uvek ne postoji dovoljno ubedljiv dokaz da ovaj nain otkrivanja
raka igra znaajnu ulogu u smanjenju smrtnosti.
Nedavno su dva enska istraivaa, dr Ana Mari Folc sa Univerziteta u Nju jorku, i dr Denifer L. Kelsi, epidemiolog na Medicinskom fakultetu Univerziteta Jejl, takoe prijavile da ne postoji
dovoljno ubedljiv dokaz da je godinje testiranje miliona ena
dovelo do smanjenja stopa smrtnosti od raka grlia materice.
Ukazale su na to da je test bio notorno neprecizan, i da nikada
nije podvrgnut kontrolisanim testiranjima kako bi se utvrdila njegova efektivnost.
Moja zabrinutost nije toliko puno usmerena na efikasnost PAP
testa u spreavanju smrti usled raka, koliko je usmerena na broj
smrtnih sluajeva i koliinu tete koju je test uzrokovao. Pre
nekoliko godina priao mi je prijatelj, dobro poznati doktor, ija
se ena podvrgla PAP testu. Sumnjalo se na rak i ona je bila pozvana na konizaciju. Ovo je postupak biopsije, koji se rutinski
izvodi nakon sumnjivog PAP testa, i pitao me je da li bi ona trebalo da pristane na to.
Rekao sam mu da nisam video bilo kakvu svrhu u tome. Bili
su u braku 35 godina, nikada nije koristila kontraceptivne pilule
niti uzimala postmenopauzalne estrogene, i nije bilo drugih razloga zato bi bila pod rizikom. Stoga je delovalo besmislno da
nastavi sa tim.
Nije me iznenadilo (poto veina doktora veruje u mitove koje
stvara Moderna Medicine) to to je savetovao suprugu da nastavi sa postupkom biopsije. Rezultati su bili negativni, kao to
sam i pretpostavio, ali je previe krvarila tako da su morali da joj
51
ak i rutinske mere koje se uzimaju u toku sistematskog pregleda teina i temperatura, na primer mogu vie povrediti
pacijenta, nego to mu mogu pomoi. Ako imate groznicu,doktor
prepisuje aspirin da je ublai. Ovo prkosi osnovnom fiziolokom
principu, koji sam nauio iz biologije u drugoj godini srednje
kole, ali do ovog nivoa jo uvek nisu stigli u medicinskim kolama, a to je da groznica, tj. poviena temperatura, podstie
fagocitnu aktivnost belih krvnih elija, tako da one mogu da
proderu bakterije koja vas ine bolesnim. Nema nikakvog smisla
da ometate ovaj proces sniavanjem telesne temperature, osim
ako postane ekstremno visoka. Ja vrlo retko prepisujem aspirin
za sniavanje temperature, osim u ekstremnim sluajevima, a
oni moraju da budu prilino ekstremni.
Nema nikakvog smisla da postanete uznemirni u vezi sa simptomom koji jednostavno znai da se organizam estoko bori protiv bolesti. Visoka telesna temperatura se zapravo vetaki izaziva prilikom tretiranja raka i drugih oblika bolesti. Ipak kada
majka pozove zbog bolesnog deteta, prva stvar koju veina doktora pita je da li mu je merila temparaturu i kolika je visoka. Doktor ne moe da izvue puno toga korisnog iz ove informacije,
poto mnoga nekodljiva oboljenja, kao to je rozeola na primer,
izaziva veoma povienu temperaturu, ali nita oko toga nije zabrinjavajue. Druge bolesti, opasne po ivot, kao to je tubrerkulozni meningitis, esto uopte nisu praene povienom temperaturom.
Iako znate da je poviena temparatura kod dece od male
vanosti sa medicinske take gledita, moe biti vana za vas.
Ukoliko imate problem da zakaete pregled kod pedijatra, podsetite se da je pedijatar programiran da veruje da su temperature vane, ak iako ne zna zato. Ako elite da ga naterate da
vas hitno primi, i ako pita za detetovu temperaturu, recite mu
da je 41. To moe izazvati odreena pitanja kada stignete u ordinaciju, ali nekoliko bezazlenih lai e ih reiti, i va doktor onda
moe da se posveti otkrivanju uzroka bolesti vaeg deteta.
54
iako moe pomoi da se izbegnu rane komplikacije, kao to je infekcija sinusa, penicilin ne spreava mogunost pojave kasnijih
ozbiljnih komplikacija, kao to su reumatoidna groznica i nefritis.
Ali na kraju, bol u grlu svakako nestane, a vi ste potroili novac
na penicilin, dva brisa grla i dve posete doktoru, ali ste zahvani
vaem doktoru jer je izleio nepostojeu bolest.
Ova zloupotreba tehnika za testiranje je skupa za pacijenta,
ali relativno bezopasna po njegovo zdravlje. Postoji mnogo situacija, zaista, u kojima rutinska zamena testova za kliniku procenu predstavlja pravu opasnost za pacijenta, i doktor tu treba
da pomogne. Do ovog moda ne bi dolo da su svi testovi nauno
validni i precizno tumaeni, ali previe esto nisu. Kada doktori
zanemaruju kliniku procenu i oslanjaju se samo na testove, vi
ste pod rizikom zbog potencijalne nepreciznosti testova. Sa
jedne strane, moete imati bolest koja ostaje netretirana. Sa
druge strane, moete biti podvrgnuti tetnim tretmanima ili operacijama koje vam nisu neophodne.
Kada testiranje postane rutinska stvar, doktor je sklon da
prestane da razmilja poto sada zavisi od testova. Faza koja sledi
iza toga je ta, kada doktor prestane da gleda rezultate, kao da se
njegov posao zavrio time to je naruio test. Da li smatrate da
je to neverovatno? Onda pokuajte da objasnite jedan eksperiment u kojem je laboratorija vraala doktorima stotine izvetaja
serolokih testova koji su pokazivali pozitivne indikacije na sifilis.
Samo u 3 ili 4 sluaja doktori su traili da se testiranje ponovi!
Oigledno, ostali nisu itali izvetaje, ili su ih itali tako da samo
ispune svoju medicinsku odgovornost prema pacijentima i svoju
pravnu obavezu prema zdravstvenoj upravi da prijave rezultate
testova.
Na osnovu mog iskustva, postoji skoro povratna veza izmeu
klinikih vetina doktora i toga u kojoj meri se oslanja na testove.
Mnogi doktori izvuku povrne informacije o istoriji pacijentovog
stanja, jo povrnije obave pregled i zakau gomilu testova.
56
6. poglavlje
ak i kada ne postoji medicinska potreba. Mnoga snimanja Xzracima se naruuju uporedo sa bezbroj drugih testova, jer omoguavaju doktoru da zaradi 3 puta vie novca, radei manje
posla. Doktori koji upute svoje pacijente kod radiologa, poruuju
samo polovinu od broja snimanja X-zraenjem, koju poruuju
doktori koji poseduju rendgen aparate.
Ne zaboravite da je X-zraenje ipak X-zraenje, bilo da doktor
ili zubar poseduje rendgen aparat. Tokom godina sam uo za desetina ena koje su bile zabrinute u vezi moguih efekata stomatolokog izlaganja X-zracima, na ene u reproduktivom dobu.
Kada jedna ena, iji zubar joj napravi snimak X-zracima tokom
svake njene estomesene posete, konano izrazi zabrinutost u
vezi sa estim izlaganjen radioaktivnom zraenju, stomatolog
pone da ismeva njene strahove, insistirajui na tome da je doza
radijacije toliko minimalna, da ak ni akumulirajui efekti ne
mogu da nanesu nikakvu tetu.
Ovakav stav stomatologa je uobiajen u itavoj profesiji, i
prkosi politici Amerike stomatoloke asocijacije (ADA) kojoj
veina stomatologa pripada. Priznajui da su akumulirajui efekti
izlaganja X-zraenju opasni, ADA upozorava stomatologe protiv
rutinske upotrebe X-zraenja, upozoravajui da bi do izlaganja
zraenju trebalo doi samo nakon paljivig razmatranja optih
zdravstvenih potreba pacijenta od strane doktora.
Uprkos toj primedbi i savetu, tek treba da pronaem enu iji
stomatolog je izrazio interesovanje za njenu medicinsku istoriju,
ili za to koliko je puta do sada bila izloena zraenju. ak nisam
pronaao ni enu iji stomatolog se potrudio da sazna i otkrije
da li je ena bila trudna pre nego to je izloena X-zraenju.
Da stvari budu gore, ni jedan stomatolog od hiljadu ne zna
dozu zraenja kojoj su njihovi pacijenti bili izloeni, i zapravo, istraivanja su pokazala da treina svih stomatologa izlae svoje
pacijenta duplo veoj dozi zraena nego to je neophodno. Ista
situacija sa zraenjem je i u velikim bolnicama.
60
Istraivanje sprovedena pre 30 godina su pokazala da je 25% radiologa razliito tumailo isti rendgeski snimak grudi.
Kada su ponovo navedeni da tumae isti snimak, njih 31% se
nije slagalo meusobno. Istraivanja iz 1955., 1959. i 1979. godine su dovela do istih rezultata. Preciznost radiologa nije unapreena tokom svih ovih godina!
Ovaj okantan stepen greki u interpretaciji moe dovesti do
uasno tetnih posledica po ene iji su snimci pogreno tumaeni i dijagnostikovani. Ukoliko se bolest otkrije tamo gde ne
postoji, pacijent moe biti podvrgnut opasnoj operaciji ili drugim
nepotrebnim procedurama. Mnoge ene kojima su odstranjene
dojke zbog tomora za koje se ispostavilo da su benigni, mogu to
da vam posvedoe.
Rizici su takoe veliki ako pogledate drugu stranu medalje.
Ukoliko se ne konstatuje oboljenje, tamo gde zaista postoji, pacijent i doktor mogu biti uukani u lani oseaj sigurnosti. Bolest
pacijenta, koja je mogla biti otkrivena da je doktor primenio
druge dijagnostike metode, nee biti tretirana. ene umiru
svakog dana zbog oba ova razloga, kao i od rizika koje nosi izlaganje X-zracima.
Trudnice bi trebalo da budu naroito oprezne tamo gde se Xzraenje podrazumeva. Poznato je da samo jedno rendgensko
snimanje abdominalnog dela kod trudnice, moe kod njenog deteta stvoriti predispoziciju za leukemiju. I zapamtite, opasnost
postoji bilo da doktor narui snimanje abdomena, ili da nekompetentni operater usmeri zrake rendgen maine na pogreno
mesto.
Poetni nagovetaji povezanosti izmeu leukemije i prenatalnog izlaganja X-zraenju datiraju jo iz pedesetih godina, a jo
jedno istraivanje iz 1966. godine je otkrilo da je 26% svih trudnica bilo izloeno X-zraenju. Jo beskropuloznija je injenica da
i dalje postoje akueri koji obavljaju snimanje karlice X-zracima,
kako bi odredili veliinu karlice, i drugi koji ne veruju u vetinu
opipavanja abdomena i naruuju snimanje X-zracima, kako bi
62
Preporuke AMA su korak u pravom smeru, ali davanje vanosti kompletnom tretmanu X-zraenjem, nee ih odvesti dovoljno
daleko. Doktori bi trebalo da primenjuju X-zraenje, to je umerenije mogue, i svakako nikada u sluajevima kada se adekvatna
dijagnoza moe postaviti klinikim metodama. Oni bi trebalo da
upozore ene na potencijalne akumulirajue efekte radijacije.
Trebalo bi da pomognu svojim pacijentima da odrede obim
prethodnog izlaganja radijaciji, i da to zabelee.
Doktori uvek pokuaju da ubede svoje pacijente da promene
svoje loe navike koje su pod kontrolom pacijenta, na primer
puenje. Nije li krajnje vreme da i doktori ponu da menjaju loe
navike koje su pod njihovom kontrolom?
U odsustvu tenje da deo Moderne Medicine smanji upotrebu X-zraka, ta moete uiniti da se zatitite? Prvo, imajte na umu
da je veina doktora toliko navikla da naruuje X-zraenje na i
najmanju provokaciju da oni to rade bez da zastanu i razmisle.
Najbolji nain da se odbranite je da naterate doktora da vam
odgovori da li je X-zraenje koje on zahteva zaista potrebno. To
moete uiniti postavljajui mu sledea pitanja:
1. ta tano traite?
2. Kolike su anse da naete to to traite, pomou X-zraka?
3. Moete li pronai to to traite, pomou nekih manje opasnih metoda?
4. Ako to pronaete, da li je to neto to moete da leite?
5. Da li taj tretman zahteva bilo kakve rizike? Ako ne, zato ne
moete da pretpostavite da sam u takvom stanju, ne preskoite
X-zraenje, ponete da me leite i vidite kako e se stvari odvijati?
6. Kada je poslednji put kontrolisana bezbednost primene vaeg rendgen aparature?
7. Da li e aparatom rukovati obueni tehniar koji zna ta radi
i koji e svesti nivo zraenja na minimum?
8. Sa kojim oblikom zatite ete me zatititi ili prekriti tokom
snimanja?
65
66
7. poglavlje
munine, povraanja, tetanusa, uzrujanosti, prekomerne zabrinutosti i tenzije. Jedan od njegovih sporednih efekata su ekstrapiramidalne reakcije - simptomi slini onoma kod Parkinsonove
bolesti. Kada se pojave ovi sporedni efekti, oni se tretiraju Artanom (Artane), iji su sporedni efekti vrtoglavica, munina, psihotine manifestacije, halucinacije, mentalna konfuzija, uznemirenost i poremeaji u ponaanju.
Naznaeni tretman za enu koja pati od sporednih efekata Artana je - ta drugo? Torazin! Lek je kao mae koje juri sopstveni
rep, samo to nije mae ili maka. To je tigar, i to opasan. Moete
se pitati, i trebalo bi da se pitate, kako moe da se unapredi
zdravlje ene korienjem leka koji proizvodi simptome koje bi
trebalo da lei.
Veliki procenat medikamenata koje doktori prepisuju - verovatno 3 od 5 - jednostavno ne deluju. Mnogi od njih se prepisuju
za svrhu za koju nisu namenjeni. Daleko vei broj njih se prepisuje umesto bezbednijih i efektivnijih alternativa, i veina od njih
se daje enama.
Stotine lekova se prodaju bez ubedljivog dokaza da nisu tetni, a drugi ak nee ni biti na tritu ako proizvoai nisu prikrili
dokaz da jesu tetni. Lekovi koji su relativno bezbedni, u nekim
sluajevima izazivaju fetalne abnormalnosti i mentalnu retardaciju, kada se prepiu trudnicama. Nepoznat broj lekova poseduje dugoroni potencijal za izazivanje raka dojki, grlia materice
ili drugih organa, koji ne mora postati primetan sve do nekoliko
godina kasnije, kada oni koji su ih uzimali ponu da umiru od njihovih sporednih efekata. Veina lekova stigne na trite nakon
to proe testiranje na ivotinjama, a prvo testiranje na ljudima
se deava kad ih va doktor testira na vama. Veina lekova se ne
razvija da bi obogatila va ivot, ve da bi se obogatili oni koji ih
prave, prepisuju i prodaju.
Ne biste bili ugroeni opasnim prepisanim lekovima da nije
bilo lenjosti, nemarnosti, pohlepe ili neznanja doktora koji ih je
prepisao. ene ne bi trebalo da prihvataju lek koji im prepie nji68
Svi smo skloni da razmiljamo o zloupotrebi lekova u pogledu muke populacije i nedozvoljenih droga, kao to su heroin,
kokain i marihuana. Moe vas iznenaditi to da vei problem postoji kod 2 miliona ena koje su zavisnici od legalno prepisanih
lekova.
Nije neuobiajeno za dokora da savetuje svog mukog pacijenta da rei svoj problem u teretani ili na golf terenu, dok e
enama sa istim simptomima verovatno prepisati Valijum.
Kolinsova je bez sumnje izdvojila Valijum (kod nas se najee
prodaje pod imenima Diazepam i Bensedin, prim. prev.), sa
razlogom, jer je to najee uputrebljavan i zloupotrebljavan lek
u zemlji. Moj prijatelj, Don Meknajt je rekao da je glavni posao
u Modernoj Medicini kada doktor mukarac prepisuje eni lekove za poboljanje raspoloenja. Sam Valijum obezbedi od prodaje pola milijarde dolara godinje Ro laboratoriji i oko 50.000
pacijenata godinje u bolnikim salama za hitne sluajeve. Zajedno sa drugim sredstvima za smirenje, ponekad kombinovanih
sa alkoholom, Valijum je odgovoran za 1500 smrtnih sluajeva u
sobama za hitne sluajeve u 1978. godini. Ne postoji evidencija
o rtvama Valijuma koje su umrle kod kue ili na ulici.
Kao grupa lekova, lekovi za smirenje su uzrokovali duplo vie
poseta bolnikim salama za hitne sluajeve usled predoziranja,
nego heroin i kokain. 90% pacijenata u ovim sluajevima su ene.
Komesar FDA Deri E. Gojan kae:
Mislim da treba da smanjimo upotrebu lekova za smirenje
koji se samo bave zabrinutou i uznemirenou. Ovi lekovi nikada nisu bili namenjeni za tu svrhu. Naroito sam zabrinut za
ljude koji su postali zavisni od ovih lekova, bez da su to i primetili.
Izgleda da su posebno ene, rtve u ovoj prii. Govorimo o 5 milijardi plula za smirenje koji se prepiu svake godine.
Lekovi za smirenje, kao to naglaava dr Gojan, nisu prvobitno
bili namenjeni za leenje zabrinutosti. Oni su razvijeni za upotrebu u bolnicama za mentalno obolele, kako bi se smanjili ili pot71
puno izbacili iz upotrebe tretmani elektro-konvulzivnim okovima i operacija mozga koji su bili korieni na jako psihotinim
pacijentima.
Previe je veliki skok sa nasilnog pacijenta u zakljuanom delu
bolnice, na sunanu kuhinju blago zabrinute prigradske domaice. Ali doktori su napravili prelaz, potvrujui moju najvaniju
premisu u Modernoj Medicini, sve to moe biti uinjeno,
uinie se bilo kojoj dostupnoj rtvi. Farmaceutske kompanije,
naravno, oberuke guraju doktore du ovog katastrofalnog puta
i osvetljavaju im svaki korak.
Ispiranje mozga doktora u vezi lekova, poinje jo u medicinskoj koli, gde je skromna koliina informacija koju dobija od profesora u senci agresivne edukacije koju dobije od agenata
predstavnika farmaceutskih kompanija. Ovi farmaceutski grabljivci pokrivaju i snabdevaju studente literaturom za promovisanje proizvoda koje njihove kompanije prodaju, obezbeuju
studentima besplatnu medicinsku opremu, pribor, sveske, knjige,
sponzoriu studentske urke, ak i studentske stipendije i letnje
poslove.
Ova indoktrinacija medicinske kole, navikava doktora na
prihvatanje slinih veza u privatnoj praksi, nakon to zavri sa
kolovanjem. Agenti farmaceutskih kua redovno zovu doktore,
obezbeuju im poklone i uzorke, i zatim ih navuku na navodne
dobrobiti proizvoda koje prodaju njihove kompanije. Procenjeno
je da koliina novca koju proizvoai lekova potroe na promovisanje svojih lekova medicinskoj profesiji iznosi na godinjem
nicou, 5.000 dolara po doktoru. Farmaceutske kompanije potroe procenjenih 1,3 milijardi dolara 13% svojih ukupnih prihoda
od prodaje na promovisanje svojih proizvoda. Prosean doktor
biva zasipan poklonima priborom, olovkama, draima papira,
kalendarima, itd. od strane farmaceutskih kompanija. Oni
takoe poklone 3 milijarde pilula, 8.500 za svakog doktora u
zemlji. Nasuprot tome, samo 9% prihoda od prodaje se troi na
istraivanja, najvei deo njih na pronalaenje novih pilula za po72
Za mnoge doktore i pacijente, Valijum je postao realni ekvivalent somi koju je opisao Aldus Haksli u delu Vrli novi svet.
Moda se seate da je Valijum bio savren lek......euforian,
uspavljuju, prijatno haluciniraju, posedujui sve prednosti
hrianstva i alkohola, a ni jedan njihov nedostatak. Valijum
svakako poseduje sve ove kvalitete, ali nemojte ni za trenutak
da poverujete da nema nedostatke
Postoji potreba za Valijumom, ali ne da ga koriste iroke
mase, prema Dr Derilu Inami, direktoru farmaceutske slube
Hejt-Asburi Klinike iz San Franciska. On nastavlja:
Valijum izaziva suptilnu, nevidljivu habituaciju. Ljudi dolaze
kod doktora zbog porodinih problema ili problema sa identitetom, i umesto da ih poalje na savetovanje, prezaposlenim doktorima je lake da im kau Dau vam pilule i oseaete se bolje,
nego da se suoe sa problemom i pokuaju da ga ree.
Iako je Ro Laboratirija, proizvoa Valijuma i Librijuma, poricao da bilo koji od ovih lekova stvara zavisnost, Napomena doktorskog radnog stola koja je sastavljena od informacija koje su
isporuili proizvoai lekova, upozorava da osobe koje uzimaju
prekomerne doze Valijuma dui vremenski period, mogu da
doive simptome odvikavanja, ako iznenada prestanu sa uzimanjem leka. Ovi simptomi mogu da se manifestuju u vidu konvulzija (grenja), drhtavice, abdominalnih i miinih greva, povraanja i prekomernog znijenja.
ta ste, ako niste zavisni, kada u elji da prekinete sa upotrebom leka morate da proete kroz sve ove simptome?
Niko ne moe rei Dr Beriju Rumaku, iz Toksikolokog centra
Stenovite Planine iz Denvera, da lekovi za umirenje ne stvaraju
zavisnost. On lei 50 osoba meseno od zavisnosti od lekova za
umirenje i dobija mesene zahteve od jo 500 drugih ljudi. On
kae:
Ranije, kada je doktor trao okolo na konju, mogao je da
pria sa pacijentima. Danas teimo da prepisujemo lekove. Ukoliko se obratite doktru danas, zbog problema sa nervozom, on
77
nosti. Va razuman stav vas je ve uspeno vodio kroz ovaj tretman, i vi odgovorno pokuavate da odbijete nastavak leenja.
Va sledei korak je da se otarasite doktora koji vas pritiska
da nastavite, ak iako je prijateljski nastrojen lekar.
Jo uvek se okiram kada primim slina pisma, iako ih dobijam
na stotine svake godine. Ali ok se pretvara u bes kada saznam
od trudnica da im njihovi doktori prepisuju lekove za smirenje i
druge opasne lekove. Oni ne oteuju samo majke, nego rizikuju
da nanesu deformitete jo neroenom detetu. Mislim da je ovo
dosta drsko i glupo, suoavajui se sa snanim dokazima o
povezanosti izmeu upotrebe lekova za smirenje i defekata kod
novoroeneta.
Godine 1976, FDA je naredila farmaceutskim kompanijama
da savetuju doktorima da izbegavaju prepisivanje 4 najjaa leka
za smirenje trudnicama, navodei povezanost poroajnih defekata sa pijenjem ovih lekova u ranoj trudnoi. Oigledno da
proizvoai nisu bili sreni zbog ovoga, poto Vaium, Librium,
Miltown i Equanil, donose milijardu dolara godinje proizvoaima, i to su najrasprostranjeniji lekovi na svetu.
Godinama ranije, izmeu 1959. i 1965. godine, postrojenje
Kaizer Permanent medicinskog programa je prijavilo 1096 poroaja ena koje su medicinski dijagnostikovane kao anksiozne
(zabrinute), napete i blago depresivne. Istraivanje ovih sluajeva
je otkrilo da su 402 ene pile lek za smirenje - meprobamat, koji
se prodaje pod trinim imenom Miltaun (Miltown) ili Ekvanil
(Equanil). Drugih 175 ena primilo je klordijazepoksid (Librijum).
Istraivanje je pokazalo da je 17 korisnica Miltauna/Ekvanila i 9
korisnica Librijuma dobilo bebe sa ozbilnim uroenim defektima.
Ovo je bila kombinovana stopa od 12%, u poreenju sa 4,6%
meu decom ije su majke uzimale druge lekove, i 2,6% meu
onom decom ije majke nisu pile nikakve lekove.
Iako su se proizvoai lekova usprotivili ovom istraivanju kao
beznaajnom, Dr Karl Levental, pomonik direktora FDA zavoda
za lekove, je rekao: Osim ako lek nije naroito demonstriran kao
80
Na osnovu testiranja na ivotinjama, lek se konano predstavlja na tritu, uz odobrenje FDA. Eksperimenti na ivotinjama
su plaeni od strane kompanija. U cilju dobijanja odobrenja, oni
povremeno falsifikuju rezultate. Odobrenje FDA je signal za
poetak masivnog nehotinog testiranja nad ljudima, kako bi se
utvrdilo da li im lek nanosi tetu i kako deluje. Proizvoa i njegovi voljni saveznici doktori, idu punom brzinom napred da prodaju to je mogue vie tog leka svojim ljudskim zamoriima,
pre nego to pone da se pojavljuje dokaz da taj lek ubija, ili
povreuje neke od njih, ili da nema efekta. esto, nakon to se
predstavi novi lek, nezavisni nauni istraivai ponu da sprovode
dodatno testiranje na ivotinjama. esto otkriju ono to proizvoa u svojim istraivanjima nije uspeo ili jeste, ali je prikrio:
lek izaziva rak kod laboratorijskih ivotinja. Skoro nepromenjivo,
proizvoa koji je ubedio FDA da odobri njegov tetan proizvod,
na osnovu testova na ivotinjama, ima zaokret u razmiljanju.
Protivi se uklanjanju leka sa trita, tvrdei da je dokaz da lek
ubija njegove korisnike, neubedljiv, jer je zasnovan na testiranju
na ivotinjama.
Kakvo neverovatno dvostruko merilo! Lekovi se rutinski odobravju za upotrebu od strane ljudi, na osnovu neubedljivih testova
na ivotinjama, ali proizvoai onda insistiraju da lekovi ne bi
trebalo da se povuku sa trita osim ako ne postoji ubedljiv dokaz
da nisu bezbedni, zasnovan na ljudskim rtvama.
Koncept zadravanja nevinosti dok se ne dokae krivica je
prilino prikladan na polju pravnih nauka, jer moe spasiti nevine
ivote. Meutim, totalno je neprikladan u farmakologiji gde se
svaki dan rtvuju neduni ivoti. Ali, zakoni su toliko sumnjivi i
bezvredni da opasni lekovi mogu opstati na tritu decenijama,
dok se farmaceutska industrija uspeno opire naporima FDA da
ih ukloni sa trita. U meuvremenu, oni koji ih konzumiraju, pate od telesnih oteenje, koja ne moraju biti vidljiva godinama.
Neemo znati za jo 20 godina da li su hemikalije, predstavljene 60-tih godina, bile opasne (rekao je Dr Irving J. Selikof, di84
88
8. poglavlje
Bojim se da emo to
morati da operiemo.
Ako ste ena koja ivi u SAD, znatno smanjuje anse da ete
doiveti zrelu starost sa svim vaim organima netaknutim. Broj
operacija koje se obave u SAD se stalno poveava i danas premauje 20 miliona godinje. Operacije koje se izvode na enama
su vodee na listi.
Ako su vas svi hiruki zahvati koji se obave na enama u
Americi, uinili zdravijim, Moderna Medicina zasluuje va aplauz. Ali, na alost nisu. Hirurzi u nekim zemljama operiu duplo
ee od hirurga u Engleskoj i Velsu, bez ikakvih znaajnih razlika
u terapeutskim rezultatima! Jedino to ene u Americi mogu da
pokau, je najvea svetska kolekcija hirukih oiljaka.
Mukarci i ene ne dele podjednako breme ove hiruke epidemije. Godine 1977, 5 od 10 najee obavljanih hirukih procedura i vie od polovine ukupnog broja operacija ukljuenih u
ovu grupu, su bile akuersko-ginekolokog tipa.
Moderna Medicina bi volela da poverujete da su ene u Americi srene srene to dobijaju svu ovu skupu panju. Hirurzi bi
imali posla samo ukoliko bi vebali svoje vetine u sluajevima
kada je to zaista potrebno. Dr John Bunker, istraivasa Univerziteta Stenford, koji je prouavao okantnu nacionalnu uestalost
operacija, potvruje ono to sam dugo posmatrao. On kae da
je najvie 20% svih operacija obavljeno sa ciljem da se spasi ili
produi ivot. Ostale operacije se obavljaju u cilju poboljanja
kvaliteta ivota, i mi nemamo sistematske podatke o vrednos89
koje su smatrane neefikasnim. Kada vie nisu bile pokrivene osiguranjem, to je dodatno stavilo pod pritisak doktora da ih opravda pred pacijenom, uestalost ovakvih tipova operacija je
opala za 75 %, skoro preko noi.
Jedna od ovih beskorisnih procedura je obavljana iskljuivo
nas enama ije su karline tetive bile istegnute. Poznata pod
imenom suspenzija materice, 8.000 enskih rtava svake godine je bilo podvrgnuto ovoj operaciji i kotala je njih ili njihove
osiguravajue kompanije 5.000-6.000 dolara svaka. Svi pacijenti
su morali da budu rtve novca, a posledica je bila oiljak na abdominalnom delu jedva dogovoren za 400 dolara po centimetru.
Jo jedan razlog za veu uestalost operacija u SAD nego u
Velikoj Britaniji je razlika u sistemima medicinske nege. Pod Britanskom nacionalnom zdravstvenom slubom, hirurzi su bolnikog tipa, i susreu samo pacijente koje im upute internisti i
lekari opte prakse. U SAD, hirurzi mogu da prihvate pacijente
bez uputa. Zapravo, hirurg moe biti enin prvobitni doktor, esto
ginekolog, koji se ponaa kao sudija, porota i esto izvrilac. On
dijagnostikuje bolest, odreuje da li se operacija moe izvesti, a
onda lino izvodi operaciju. Ameriki hirurzi su ispoljili prilinu
genijalnost u kreiranju svojih sopstvenih zahteva i sumnjam da
je njihova genijalnost iscrpljena. Hirurzi ve obavljaju preventivne mastektomije (hirurko odstranjivanje materice), i ja oekujem dan kada e hiruki koncept preventivne medicine da se
sastoji od uklanjanja bilo kog dela tela, koji jednog dana moe
da oboli.
Dokaz je jasan: Imamo mnogo hirurga koji su plaeni da obavljaju veliki broj operacija koje njihovim pacijentima nisu potrebne. Varijacija Parkinsonovog zakona na poslu glasi: Broj nepotrebno obavljenih operacija se poveava kako bi se popunilo
vreme onima koju plaeni da ih obave.
Godine 1976, kongresni komitet, zabrinut zbog uveanih
trokova medicinske nege, istraio je problem nepotrebnih ope91
Toliko puno panje se obraa na visok nivo akademskog uspeha, koji se zahteva za prijem na medicinski fakultet i godine
napredne obuke, koja se zahteva za dobijanje titule doktora medicine, da veina ljudi izgleda pretpostavlja da doktor ne moe
da pogrei.
Izmeu 1973. i 1975. godine, u retkom primeru samoispitivanja, Ameriki koled za hirurge i Udruenje hirurga Amerike su
ispitivali blizu 1.500 sluajeva u kojima su pacijenti doiveli komplikacije tokom ili nakon operacije. Istraivanje je obuhvatalo 95
bolnica u pet drava. Otkrili su da je treina svih smrtnih sluajeva i skoro polovina komplikacija usled operacije mogli biti spreeni. Greke hirurga su odgovorne za neverovatnih 78% komplikacija koje su mogle biti spreene, od kojih je polovina nastala
usled primene pogrenih tehnika.
ak i ogranieno u svom radu, Ameriko medicinsko udruenje (AMA) je konano otkrilo 1980. godine da doktori nisu savreni. Nakon 133 godine operativnog rada na premisi da lanovi
ovog udruenja ne mogu da pogree, ono je konano otkrilo svoj
etiki kod, i pozvalo na vie samoproienja i samoispitivanja,
kako bi se iskorenili doktori bez etike i nesposobni doktori. Dr
Dejms Tod sa Ridvuda, Nju Dersi, koji je predsedavao odborom za reviziju propisa, je rekao: Veina doktora odbija da se
sloi sa tim da postoje nesposobni doktori. Ali svi znamo da postoje nesposobni ljudi u svim profesijama.
To govori neto o medicinskoj instituciji kojoj je trebalo skoro
vek i po da sazna to! Ali primetite da AMA poziva na samokritinost, i nemojte se uzbuivati sve dok ne vidite da se nesposobni doktori iskorenjuju.
esto, ne pretpostavljajte da je va hirurg uzeo u razmatranje
manje rizine i manje opasne oblike leenja, i pribegao operaciji
kao poslednjem utoitu.
Hirurzi se obuavaju da obavljaju operacije, a ne da ih izbegavaju. Oni gaje malo entuzijazma prema stihovima Olivera
Vendela Holmsa, Radost, umerenost i odmor, zatvaraju vrata
96
100
na ambulantnim kolima. Ukoliko va sluaj nije zaista hitan, odloite svoju odluku i dajte sebi malo vremena da razmislite.
Postavite dosta pitanja i insistirajte na realnim odgovorima.
Ne dozvolite vaem doktoru da vas potape po ramenu i da vas
odloi. Koja pitanja? Za poetak probajte sa ovim:
Da li je ova operacija zaista neophodna? Insistirajte na detaljnom objanjenjeu vaeg stanja, ta e operacija uiniti da se
stanje popravi i kakvo e biti vae fiziko i emotivno stanje u budunosti, kao posledica operacije. Ako je doktor dvosmislen i
vrda levo-desno, obratite se drugom doktoru.
ta e mi se desiti ako odbijem operaciju? Saznajte da li je
vae oboljenje opasno po ivot, ili e negativno da utie na vae
fiziko stanje i nain ivota, ako odbijete operaciju. Moe li hirurg
da vas uveri da e operacija poboljati vau udobnost i opte
blagostanje i da nee dovesti do sporednih efekata koji su loi ili
gori?
Da li postoje jeftinije i manje rizine alternative? Neka vam
va hirurg objasni koji sve oblici alternativnog leenja postoje i
kakvi su njihovi rezultati u poreenju sa rezultatima operacije.
Pitajte ga o naunim istraivanjima ili statistici koja podupiru njegove prie.
Kolika je stopa smrtnosti za ovaj hiruki zahvat? Imate pravo
da znate koliki rizik postoji od operacije koju va doktor planira
da obavi na vama. Za razliku od nekih oblika raka, za koje se smrtnost rauna na osnovu broja godina koje se preive nakon dijagnoze, procenti smrtnosti za veinu operacija deluju da su jako
mali. 1% stope smrtnosti ne zvui posebno pretee, posebno
doktorima, ali zato rizikovati, ako postoje drugi oblici leenja
koji e vam doneti podjednako, ako ne i vee olakanje?
Kolika je vaa stopa smrtnosti za ovu hiruku proceduru? Ovo
pitanje trai od vaeg hirurga da uporedi svoje vetine sa prosenim vetinama njegovih kolega. Ako je njegova stopa smrtnosti u granicama proseka, ili nia, onda nema razloga da vam
101
ne kae. Ako se naljuti i odbije da odgovori, pazite se! Idite i popriajte sa nekim drugim.
Koliko ste do sada obavili ovakvih operacija? Veba dovodi do
svrenstva. Trebalo bi da odaberete hirurga koji esto operie i
ima dosta iskustva sa operacijom koju planira da obavi na vama.
Neki strunjaci kau da bi hirurg trebalo da obavi najmanje 10
operacija sedmino, kako bi zadrao visok nivo vetine.
Da ste na mom mestu, da li biste pristali na operaciju? To je
sigurna pobeda, on e rei Da. Va zadatak je da opazite koliko
je to iskreno rekao.
Ako biste mogli da birate, koga biste izabrali da vas operie?
Ukoliko vas odgovori na prethodna pitanja nisu zadovoljili, ovo
pitanje moe identifikovati drugog hirurga koga moete da konsultujete.
Ako prihvatim operaciju, koliko e mi biti potrebno vremena
da se oporavim? Utvrdite koliko dugo e trajati period oporavka,
u kolikoj meri e ograniiti vae svakodnevne aktivnosti i kakvi
oslabljujui sporedni efekti mogu da se pojave, a koji e uticati
na ivot, porodicu i posao.
Koliko e kotati ova operacija? Pre nego to odete u bolnicu
trebalo bi da saznate cenu operacije, postoperativne bolnike
nege i cenu same hospitalizacije. Da li se zahtevaju skupi testovi?
ta e anesteziolog da naplati? Koliki je okvirni iznos vaeg bolnikog rauna? Koliki deo rauna e pokriti zdravstveno osiguranje? Ako su potencijalne koristi od operacije minimalne, onda
moda nije vredno te cene.
Mogu li da odloim operaciju i da prvo pokuam sa nekim drugim oblikom leenja? Ve ste drugaijim reima postavili ovo pitanje, ali pitajte ponovo. Ako kae ne, budite sumnjiavi. Ne
pristajte na operaciju sve dok vas va doktor ne ubedi da ne postoji alternativno leenje koje moe da pomogne.
Postavljanje ovakvih pitanja moe biti od koristi ako nastavite
sa operacijom i doivite negativne posledice, o kojima je va doktor unapred propustio da vas obavesti. Od mnotva tubi za zlo102
u toku rada. Oigledno postoji trenutak kada svaki hirurg-specijalizant mora napraviti svoj prvi rez na toplom stomaku, ali da li
zaista elite da to bude va stomak?
U zavisnosti od prirode vaeg problema, ne oklevajte da konsultujete strunjake koji nisu dobrodoli u posveenim hodnicima Moderne Medicine. Doktori uvek upozoravaju svoje pacijente na opasnost od konsultovanja medicinskih arlatana. U
meuvremenu, oni vam sprovode terapiju koja se sastoji od neproverenih, nenaunih i esto beskorisnih lekova.
Do 1980. godine, etiki kodeks Amerikog medicinskog udruenja (AMA), spreavao je licencirane doktore da preporuuju
pacijentima kiropraktiare (u narodu poznate kao kostolomce),
jer njihove metode leenja nisu zasnovane na naunoj osnovi.
Meutim, ova pozicija je bila podvrgnuta pravnim izazovima, i
iznenada, AMA je shvatila da je troila 750.000 dolara godinje,
branei se od tubi. Jo gore, da je AMA izgubila parnice, a onda
dola do poravnanja, bankrotirala bi.
Nije se desilo nita to je kiropraktiara uinilo manje preteim pa njegove pacijente, ali je ona postala pretnja za opstanak
AMA. Stara zabrana je ukinuta, i doktori su danas slobodni da
upuuju pacijente kod kiropraktiara, herbalista i sl. koji rade na
marginama medicinske nauke.
Ovo mi je fascinantno, jer seam se , kada sam studirao medicinu pre vie od 30 godina, da sam bio upozoravan da se ne
druim sa kiropraktiarima. Kasnije je drutveni kontakt sa njima
postao prihvatljiv, iako ne ohrabruju, ali konsultacije sa njima
su jo uvek bile zabranjena tema. Danas, sa promenom u etikom kodeksu AMA iz 1980. godine, doputeno mi je da pacijente
upuujem kiropraktiarima i da primam pacijente od njih.
Danas, kada je ukinuta zabrana konsultovanja, mogu da predvidim ta e se sledee dogoditi. Moderna Medicina e pokuati
da preuzme kiropraktiku, kao to preuzima druge terapeutske
metode, kao to je osteopatija, koja je nekad nazivana arlatanstvom. Ako se to ostvari, nova nauka od kiropraktike bie
105
106
9. poglavlje
Uostalom, ta e
vam materica?
Uasno je razmiljati o tome, ali ako Moderna Medicina nastavi da se kree u svom dosadanjim smeru, jedna od svake dve
ene u zemlji e se rastati od svoje materice, pre nego to doivi
65 godina.
Ameriki hirurzi su obavili oko 690.000 histerektomija (hirurko uklanjanje materice) u 1979. godini. To je sumnjivo, da jedna
od pet njih moe biti opravdana kao kliniki neophodna, na osnovu ivotno-ugroavajuih medicinskih potreba. To znai da je
vie od pola miliona trpelo operaciju iz razloga koji su u najboljem sluaju neozbiljni, a u najboljem sluaju sumnjivi.
Opasnosti od ove nasumino obavljane operacije su toliko
alarmantne, da su navele kongres da pokrene istragu 1977. godine. Predvidivo, glavni portparol Amerikog medicinskog udruenja (AMA) stao je u odbranu hirurga. Dr Dejms H. Samons,
izvrni potpredsednik AMA, nazvao je standard Moderne Medicine - okrivi rtvu strategijom. Poveanje broja histerektomija,
rekao je, se deava zbog njihove neobavezne primene kao pogodnog oblika sterilizacije i zbog njihove preventivne primene
za eliminisanje mogunosti pojave raka materice u buduim godinama. On je tvrdio da dok se ova operacija ne moe smatrati
kliniki neophodnom zbog bilo kojeg od ovih razloga, blagotvorna je za ene koje su preterano uznemirene i zbog toga je
neophodna.
107
Kao nepobitan dokaz, dr Samons je istakao da je stopa primene histerektomije nad suprugama doktora vea u odnosu na
druge ene, to verovatno opravdava visoku stopu po kojoj operacije obavljaju. Naalost, niko u odboru se nije setio da ga pita
da li su sprovedena neka istraivanja o tome ta doktori misle o
svojim enama!
Koliko sam ja shvatio, Dr Samonsovo zalaganje za histerektomiju, kako bi ublaio zabrinutost kod ena se ne moe razlikovati od naina na koji je starinska medicina posmatrala matericu
kao sedite histerije. Da biste dodali seksizam (muku dominaciju) na ove argumente, potrebno je samo da primenite isti princip na muke pacijente koji proivljavaju zabrinutost zbog morbidnog straha da mogu oboleti od raka penisa. Koliko hirurga bi
leilo njegovu zabrinutost odsecanjem penisa?
Primena histerektomije u preventivne svrhe slino je isterivanju mieva podmetanjem poara u kui. Postoje manje opasni
naini da se sprei zaetak bolesti, a uklanjanje materice, kako
bi se spreila pojava raka, nema nikakvog smisla. Manje su anse
da ena umre od raka materice, nego nakon obavljene histerektomije. Da ponovim jo jednom, bolest je manje smrtonosna od
leka koji nudi Moderna Medicina.
Kada se suprotstavim ginekologu u vezi sa zapanjujuim rastom stope histerektomija, on uvek upotrebljava okrivi rtvuizgovor. Neverovatno je koliko doktori tvrde da su prilagodljivi
za saradnju u prisustvu svojih pacijentkinja, kada se radi o prihodu od nepostojeih bolesti koje oni mogu da lee. Oni prosto
ne mogu da se opiru kada uju da pacijent zastupa operaciju koja
mu nije potrebna. Pored toga, doktori nastavljaju da smatraju
da ne bi donelo nita dobro da kau Ne, jer e njihovi pacijenti
pronai drugog hirurga koji e biti voljan da obavi posao.
To je pogodan argument, ali je tee progutati to nego punu
aku tableta. Ako neka ena trai mnogo manje nekanja i veu
saradnju od strane hirurga za obavljanje histerektomije, to je
zbog toga, to ta ena nije adekvatno informisana o opasnostima
108
i posedicama ove operacije. Ne verujem da e popularna potranja da objasni injenicu da SAD imaju najveu stopu histerektomije u svetu 2,5 puta veu nego Engleska i 4 puta veu od
vedske i nekih drugih evropskih zemalja. Mnogo razumnije objanjenje lei u injenici da ove zemlje poseduju zdravstvene
planove koje finansira drava, to uklanja ekonomski podsticaj
za obavljanje vie operacija.
U jednom periodu, histerektomije su obavljane uglavnom
kada je bio prisutan rak situacija opasna po ivot. Danas se
samo 20% histerektomija obave zbog indikacija na rak. Treina
njih se obavi zbog prisustva benignih fibroidnih tumora na unutranem zidu materice. 1 od svake 4 ene preko 25 godina starosti ima takve tumore, ali veina njih ne stvara probleme i nestaje sa poetkom menopauze. Osim ako ne postoje simtomatini
problemi zbog ovoh tumora - kao to su ozbiljan bol ili krvarenje,
na primer - ne postoji medicinsko opravdanje za odstranjivanje
materice.
Veina histerektomija je obavljena kako bi se korigovalo istegnue karlinh tetiva - stanje poznatog pod imenom skliznuta materica. Pitam se koliko bi ena pristalo na operaciju iz ovog razloga da im je reeno za najeu adekvatnu alternativu dobar
pojas (steznik)! ak su jo neverovatnije histerektomije koje se
obavljaju u cilju leenja migrenskih glavobolja, koje verovatno
datiraju jo iz mranog srednjevekovnog doivljavanja enskih
emocija. Nita manje autoritativno, Dr Valter Alvarez, sa medicinskog fakulteta Majo, jednom je prijavio saznanje o 100 ovakvih sluajeva, gde nijedan od njih nije mogao biti opravdan na
osnovu bilo kog naunog dokaza da bi operacija donela bilo ta
dobro.
Postoji samo jedno razumno objanjenje za sve nepotrebno
obavljene histerektomije. Doktori, koji su posveeni najekstremnijim oblicima intervencija i elei prihod koji dolazi sa intervencijama, bedno obmanjuju svoje pacijentkinje, nedajui im informacije koje su im potrebne kako bi napravile informisani izbor.
109
Koliko ena bi dozvolilo primeni histerektomije na sebi, iz razloga koji nije opasan po ivot, ukoliko bi znale da je 1975. godine
vie od 1.100 ena umrlo zbog ove operacije? Koliko njih bi rado
pristalo da deli bedu sa 30% pacijenata koji zarade neku infekciju
usled ove operacije ili sa 16% njih kojima je potrebna transfuzija
krvi tokom operacije? Koliko bi ena uivalo zbog izloenosti dodatnoj opasnosti od infekcije hepatitisom putem transfuzione
krvi ili od intravenozne opreme?
Da li bi ene namerno odabrale histerektomiju kao nain sterilizacije, ako bi im bilo reeno da je ta procedura 20 puta smrtonosnija od podvezivanja jajovoda? Da li bi prihvatile histerektomiju kao nain za spreavanje raka, ako bi im bilo reeno da je
ovo dovoljan razlog i da im se odstrane obe dojke?
Ako ne postoji dovoljno vredan kliniki razlog za ovo, da li bi
ene dozvolile da im se odstranjuju janici i jajovodi? Mnogi ginekolozi to obavljaju rutinski, uz obavljanje histerektomije, ne
marei mnogo za to to e njihove pacijentkinje patiti od tegoba
prevremene menopauze. Oni smatraju ovaj nasumini pokolj,
prevencijom od raka, uprkos postojanja naunog dokaza da ovo
nema efekta na spreavanje strane bolesti. U istraivanju prijavljenom 1977. godine, pregledano je vie od 2.000 pacijentkinja kojima je uraena histerektomija izmeu 1948. i 1975.
godine. Kod vie od polovine pacijentkinja zadrani su jajnici i
njihova uobiajena funkcija, zbog ega su one imale veliku korist,
jer su na prirodan nain ule u menopauzu. Samo 14% ovih pacijentkinja je zatim zahtevalo dalju ginekoloku operaciju. Samo 2
od njih su umrle od raka, i pregledom njihovih sluajeva dolo
se do indiakcija da bi i njih 2 preivele da su bile periodino
prane. Ukratko, ni jedna od pacijentkinja, koja je zadrala svoje
jajnike i jajovode, ne bi imala nikakve koristi od njihovog odstranjivanja.
Koliko je samo ena privueno histerektomijom, kao alternativnim oblikom kontracepcije, ili eliminisanja neprijatnosti menstruacije, bilo navedeno da poveruje da je to bezbedna i jednos110
Dragi dr Mendelson:
Godine 1971. obavljena mi je kompletna histerektomija. Oko
3 meseca kasnije, suprug mi je rekao da vie nisam ena i da vie
nikada neu moi da ga zadovoljim. Naravno, izvinuo se kasnije,
ali nisam mogla nikako da zaboravim ono to je rekao.
112
Dragi Doktore:
Odraena mi je kompletna histerektomija, tokom mojih
tridesetih godina. Ako bih morala, nikada ponovo ne bih prola
kroz sve to. Otila sam kod nekoliko doktora, pre nego to sam
pristala na operaciju i svi su se sloili da operacija mora da se
obavi i da e se vetaki hormoni postarati za probleme koji
mogu da uslede nakon operacije. Operacija nije samo upropastila moj seksualni ivot, ve mi je unitila i nerve. Imali smo dobar
seksualni ivot pre operacije, ali sada je iz godine u godinu sve
loiji. To je gorka pilula za progutati, kada znate da ste neuspeni
i va suprug vam kae da ste lo seksualni partner. to se vie
trudim, stvari postaju sve gore...
116
10. poglavlje
Teko je i drugoj eni da proceni koliko je mastektomija traumatina za ene koje su rtve tretmana koji je mnogo vie radikalan i unakaavaju nego to je potrebnno, ili lanih izvetaja
o biopsiji, odraenih na brzinu na operacionom stolu, a koji vode
operaciji koja uopte nije potrebna. Obe ove tragedije se deavaju mnogo ee nago to moete da zamislite.
U oktobru 1980. godine, porota u Nju Jorku je dodelila 2,7
miliona dolara porodici ene koja je izgubila obe dojke, jer joj je
rak pogreno dijagnostikovan u izvetajima biopsije. Nije bilo
nieg aljivog u tome to joj se desilo, ali svedoenje o tome kako
se desilo, je skoro komino.
Pogrene izvetaje biopsije, trebalo je da potpie asistent efa
patologije, ali su bili nepotpisani, i on je poricao bilo kakvu povezanost sa njima. ef patologije, koji je bio odsutan dok se izvetaj pripremao, proverio je uzorke biopsije nakon svog povratka.
Nije naao nikakav dokaz o postojanju raka, i svedoio je da je o
tome informisao hirurga, pre nego to je ovaj odstranio dojke.
Hirurg je tvrdio da je operacija bila obavljena pre nego to je
dobio informaciju.
Samo jedna sporna injenica se pojavila iz cele ove situacije.
Nesrena ena je nepotrebno ostala bez obe dojke. ak nije ni
doivela sudsko poravnanje i kompenzaciju za gubitak, poto je
umrla u periodu od 7 godina, koliko je trebalo da sluaj konano
rei na sudu.
okantno, kaete? Naravno. Ali u svetim hodnicima Moderne
Medicine, ni oko ega se ne treba posebno uzbuivati. To se stalno deava i to daleko ee nego to su hirurzi primorani da priznaju.
Krajem 1973. godine, Nacionalni institut za rak (NCI) i Ameriko udruenje za borbu protiv raka (ACS) pokrenuli su nacionalni projekat otkrivanja raka, u kome su 280.000 ena poeli
regularno da ispituju mamografom, u 27 centara za otkrivanje
raka. Do 1976. godine, ovaj projekat masovnog proveravanja
izlaganjem X-zracima, otkrio je oko 1.800 sluajeva raka. Povrno
119
Zadovoljan sam to su NCI i ACS konano ukinuli rutinsku mamografiju za ene ispod 50 godina. Naalost, mnogi doktori ne
itaju nita osim svojih bankovnih rauna, i pored svega ovog, i
dalje je obavljaju. Kao i sve procedure u kojima se pacijenti izlau
X-zraenju, mamografija je potencijalno opasna po vae zdravlje.
Osim ako ne postoje ubedljivi simptomatini razlozi za to, ne
dozvolite vaem doktoru da je obavi na vama.
Od veeg znaaja za svaku enu, je sklonost mojih medicinskih
kolega da pribegavaju najradikalnijem obliku intervencije, kada
se suoe sa bilo kojom boleu. Nigde posledice ove prinude nisu
toliko opasne, uznemirujue i tetne kao u sluajevima raka dojke.
Ve skoro itav vek, najvei broj hirurga je primenjivao Halsted radikalnu mastektomiju u sluajevima kada je dijagnostikovan rak dojke. Proceduru je osmislio Dr Vilijam S. Halsted, 1882.
godine, i ona je prihvaena kao standardan tretman, nakon to
je primenjena na samo 50 rtava raka dojke. Ona je branjena i
rutinski obavljana od strane veine hirurga, do dananjeg dana.
Operacija je osmiljena kada je rak dojke dijagnostikovan u
poodmakloj fazi. Zbog toga su tumori obino bili veoma veliki, i
limfni vorovi oito upleteni. Halstedov lek se sastojao u odstranjivanju cele dojke, limfnih vorova, kao i grudnih miia.
S obzirom na stanje medicinskog i hirukog znanja od pre
jednog veka, teko je kritikovati Halstedovo razmiljanje, ali zdravorazumno razmiljanje ne vredi ve godinama. Operacija je
neverovatno brutalna, kao i unakaujua i iznurujua. esto izaziva uasno oticanje ruke i strogo ograniava njenu upotrebu.
Kozmetike i estetske implikacije, esto bude znaajne psiholoke reakcije kod ena nad kojima se obavi ova operacija.
Istraivanja su pokazala da jedna etvrtina udatih ena, kojima
je obavljena mastektomija, doivljava sledstvenu depresiju, toliko intenzivnu, da se kod njih pojavljuje sklonost ka samoubistvu. Druga etvrtina njih doivi pogoranja seksualnog ivota sa
muem. Vie od polovine su rtve fantomskog sindroma dojke,
121
127
11. poglavlje
Bezbednije je od trudnoe.
Pilula za kontracepciju je odobrena za prodaju od strane FDA
(Agencija za hranu i lekove), 1960. godine, nakon 5 godina istraivanja koje su finansirali zastupnik kontrole raanja Margaret
Sanger i proizvoa lekova G. D. Serl. Milioni ena, oduevljenih
to su dobile pogodan, udoban i efikasan nain za kontracepciju
(kontrolu raanja), oberuke su poele da koriste ovaj lek. Poto
su im lek prepisivali njihovi doktori, i jer su ga odobrili federalni
farmaceutski posmatrai, ene su pretpostavile da se moe koristiti bez ikakvih rizika. Nisu mogle vie da pogree.
Odobrenje pilule za kontracepciju od strane FDA se zasnivalo
na nemarnim, neadekvatnim istraivanjima koja su utvrdila njenu efikasnost, ali nisu ponudila validan nauni dokaz o bezbednosti za ljudsku upotrebu. Jedno od istraivanja je obuhvatilo
132 ene iz Porto Rika, koje su uzimale pilule, godinu ili vie dana.
Pet njih je umrlo tokom istraivanja, i nakakv napor nije uinjen
da se sazna uzrok smrti! Na osnovu takve vrste naunog dokaza, FDA je odobrila lek koji e konano ugroziti 50 milona ena
irom sveta.
Uz podsticaj od strane svojih doktora, ene piju ove pilule ve
20 godina. Do dananjeg dana, niko nije bio sposoban da ponudi
konaan dokaz da je pilula bezbedna za ljudsku upotrebu. Doktori nastavljaju da prepisuju oralna sredstva za kontracepciju uprkos ponovljenim sluajevima tetnih efekata koje su viali kod
svojih pacijenata, i obilju dokaza u naunim asopisima o tome
da su ona odgovorna za mnotvo oboljenja i bezbrojne smrtne
sluajeve.
128
to odbila, doktor joj je predloio histerektomiju (hirurko uklanjanje materice), kao alternativu.
Mislim da veina ginekologa ne voli ene. Ako je ena mlada,
glupa i/ili seksipilna, doktor je moe smatrati podnoljivom, ali
nas ostale smatra da smo neto nie od ljudi.
Povremeno, kada vie dokaza o opasnostima ovih pilula
pone da zabrinjava ene zbog njihovog korienja, pojave se
nova istraivanja, koja se nairoko objavljuju, kako bi oterala njihove sumnje. Ona obave svoj prljav posao, a onda padnu u zaborav kada se primene njihove predrasude. Jedno od njih je bilo
istraivanje koje je objavila organizacija Roditeljski planiranasvetska populacija. Ono je objavljeno, kako bi se dokazalo da korisnice pilula ne pate od katastrofalnih efekata. Zatim je otkriveno da je istraivanje obuhvatalo samo dugogodinje korisnice
pilula za kontracepciju, i iskljuilo rtve koje su ve bile mrtve.
Pred kraj 1980. godine, dve decenije nakon predstavljanja
oralnih kontraceptivnih sredstava, jednog jutra sam uzeo svoje
jutarnje novine i bio pozdravljen podebljanim naslovom koji je
glasio: Rizici od upotrebe kontraceptivnih pilula su zanemarljivi,
pokazalo istraivanje. To je ostavilo utisak da su kontraceptivna
sredstva u najmanju ruku dokazana kao bezbedna.
Nekoliko telefonskih poziva je pokazalo da je zakljuak istraivanja, koje je finansirao Nacionalni Institut za zdravlje dece i
razvoj ljudi, prebrzo objavljen u medijima, bez ekanja da se objavi kompletan izvetaj. Ovo je pokazalo da e publicitet dostii
svoj cilj, jer e milioni ena biti razuvereni u vezi pilula za kontracepciju, pre nego to edukovani naunici budu u mogunosti
da istrae izvetaj i ospore rezultate.
Kada sam uspeo da nabavim kopiju ovog istraivanja, odmah
je bilo oigledno da su sva uveravanja koja je ovaj rad
obezbeivao, bila u naslovima, ali ne i u izvetaju. Rad je sadrao
toliko kvalifikacija i toliko poricanja odgovornosti, da nita nije
dokazivao.
133
134
a druge, koje su ve imale decu, i koje su traile pogodan i pouzdan metod kontracepcije. Kada su dozvolile svojim doktorima da
im ubace ove ureaje, nekoliko njih je shvatilo da IUD moe da
ih uini trajno sterilnim, da im probui matericu i da se pomeri
u trbunu upljinu, ili da izazove oboljenje usled upale karlice
(PID). 1974. godine, FDA je objavila podatke koji su povezivali 39
smrtnih sluajeva sa IUD. Od 1970. godine, vie od milion ena
je patilo od akutnih karlinih infekcija koje su pripisivane ovim
ureajima. Procenjeno je da je kod 20% njih, tanije oko 250.000
njih, ustanovljena ili e se tek ustanoviti, neplodnost usled PID
(upale karlice) uzrokovanim sa spiralom.
Niko sa sigurnou ne zna kako se spirala ponaa u spreavanju trudnoe, ali se veruje da prisustvo ovog ureaja u materici izaziva zapaljenje unutranjosti materice, koje se neprijateljski ponaa prema usaivanju oploene jajne elije. Kada se
jajna elija deponuje u matericu preko falopijeve tube, ona je
izbaena. Spirala nije kontraceptivna barijera oploenju jajne
elije. Umesto toga, spirala izaziva abortus, nakon to se desi
zaee.
Ubacivanje stranih predmeta u matericu kao vid kontracepcije, datira jo iz perioda od pre 200 godina. Do ranih ezdesetih
godina, kada su ih preuzeli predlagai kontrole populacije, ameriki doktori su odbijali da ih upotrebljavaju, jer su izazivali infekcije, upalu trbune maramice i smrt. Samo pre 20 godina,
upotreba spirale je smatrana oblikom nesavesnog, pogrenog
leenja, i studenti u medicinskim kolama i fakultetima su upozoravani protiv upotrebe ovih ureaja.
Kako je pokret za kontrolu populacije stekao snagu u SAD,
panja je ponovo usmerena na spirale. To je bilo primamljivo, jer
su se ureaji mogli ugraditi u siromane neobrazovane ene koje
nisu bile snano motivisane da vie ne raaju. Jednom kada su
ugradili spiralu, planeri porodice ne moraju da brinu vie da li e
se ene potruditi da stave dijafragmu (silikonsku kontraceptivnu
aicu) ili e zaboraviti da popiju pilulu. Ureaj kao ovaj je bio
135
zazirale su od kontraceptivne pilule, jer su se svakodnevno susretale sa klijentima koji pate od tetnih efekata. Meutim, ene
koje su one savetovale su bile voljne da je uzimaju, jer nisu bile
svesne tete koju pilula moe da nanese.
12. poglavlje
144
13. poglavlje
Novi lek se prvi put pojavio u oktobru 1954. godine, u memorandumu koji je predsedniku Riardson-Merel farmaceutske
kompanija, poslao lan njihovog osoblja. Opisao je ovaj novi
proizvod koji je mogao da se promovie za upotrebu u leenju
munine i povraanja kod trudnica:
Izmeu 3 i 4 miliona trudnoa se deava godinje u SAD i
ostae u ovom opsegu neko vreme (istraiva je napisao). Oko
polovine trudnica koje sam viao u prenatalnim klinikama, kada
sam bio akuerski specijalizant, alilo se na dovoljno munine i
povraanja koji bi opravdali prepisivanje nekog bezbednog i
verovatno efikasnog leka.
Potencijalni profit od eksluzivnog novog leka, koji moe upotrebljavati 4 miliona ena godinje, zatresao je novanike Riardson-Merel kompanije. 1957. godine, kompanija je podnela zahtev, i za samo 20 dana dobila odobrenje FDA da izbaci na trite
proizvod pod imenom Bendektin (Bendectin) za leenje munine
i povraanja u ranoj trudnoi.
Bendektin je jedini lek na tritu u SAD, posebno namenjen
enama za upotrebu tokom prva 3 meseca trudnoe. To je previe, zbog toga to je to kritian period tokom kog se odvija
najvei deo razvoja ekstremiteta i organa fetusa. Ipak, doktori
su energino pozdravili novi lek, i bili su presreni to imaju verovatno efikasan lek koji su mogli da prepisuju za jutarnju muninu.
Bendektin, na tritu poznat pod ovim i drugim imenima, je
usko poeo da se prodaje u 13 drava. Koristilo ga je oko 30 miliona ena, od kad je izbaen na trite, 1957. godine. Ispunio je
oekivanja proizvoaa, jer ga svake godine koristi 1,5 miliona
ena. Manje izvesno je da li ispunjava oekivanja ena koje ga
koriste, jer postoje ozbiljna pitanja o tome koliko je zaista efikasan.
Za vas je vano da znate da Riardson-Merel ima istoriju koja
ba ne uliva samopouzdanje. 1958. godine, dve godine nakon
to je Bendektin predstavljen, ova kompanija je dobola od Ne146
daju. Na jednom sudskom procesu, ova kompanija je ak zahtevala opravdanje za svoj proizvod, kada je porota na Floridi traila
isplatu naknade tete uzrokovane Bendektinom, eni koja je
rodila deformisano dete.
Roenje defektne bebe je tragedija za sve koji su ukljueni u
to, i za one sa sekundarnim posledicama, koje su takoe od velikog znaaja. Roditelji defektnog deteta su esto skloni da krive
sebe, ili jedno drugo, verujui da je neka genetska nenormalnost,
uzrok toga. Psiholoke posledice po majku mogu biti ekstremne
i ne znajui da su lekovi odgovorni, a ne genetika ona moe
da odlui da vie ne raa decu.
Teratogeneza, medicinski termin koji se koristi da bi se opisali
uroeni defekti izazvani lekom, je runa re. Ona potie od
latinske rei terato to doslovno znai monstrum, i doslovno
znaenje rei je stvaranje monstruma. Da li je Bendektin teratogen, jo nije konano utvreno, niti je iko konano potvrdio da
nije. Meutim arhive proizvoaa i FDA sadre mnoge izvetaje
o deformisanoj odojadi koje su majke rodile nakon upotrebe
ovog leka.
Postoji ogroman dokaz da e neki lekovi, koje majke koriste
tokom ranih meseci trudnoe, proi kroz posteljicu i otetiti
fetus. Koliko drugih tetnih efekata e se pojaviti, nije poznato,
ali opasnosti su dovoljno ozbiljne da nijedan doktor ne bi trebalo
da prepisuje bilo koji lek trudnicama, osim ako nema ivotnospasonosan razlog za to. Verujem da bilo koji doktor koji prepisuje mogue teratogene za ublaavanje skoro beznaajnih
simptoma kao to je munina, je onaj koga bi svaka pametna i
razumna ena trebalo da izbegava.
Ukoliko va doktor pokua da vam prepie Bendektin, zapitajte se da li je ublaavanje munine toliko vano da rizikujete da
vae dete liite njegovih aka i stopala. Nakon to ste mu rekli
ta moe da uradi sa lekom, ponite da brinete ta e doktor, koji
prepsije potencijalni teratogen trudnicama, pokuati sledee da
vam uini.
149
14. poglavlje
ikagu, pre mnogo godina. Dete je sad dovoljno odraslo da pone da trai svoju majku.
ak je i velika verovatnoa da zbog meanja beba u jaslicama,
odete kui sa pogrenom bebom. Povremeno ovakve greke rezultuju tubama, ali obino ne. To je prosto zbog toga to majke
jako malo viajau svoje bebe dok su u bolnici, da im je jako teko
da otkriju i da znaju da li su bebe koje su im dodeljene njihove.
Majke i bebe su podjednako ugroene nemarnou i neefikasnou koje su prisutne ak i u najboljim bolnicama u zemlji. Uvek
treba da strepite da li e vam medicinska sestra dati pogrenu
pilulu ili injekciju, koja je namenjena nekom drugom. Istraivanje
sprovedeno u jednoj bolnici od 300 kreveta, je pokazalo da su
medicinske sestre davale pogrean lek pacijentu, jednom na
svakih 7 puta kada su imale priliku. Prosean pacijent dobije 12
razliitih lekova tokom boravka u bolnici, tako da su to zastraujui izgledi. Neki pacijenti i umru zbog toga to im se daju pogreni lekovi. Jedan od najokantnijih sluajeva, koje sam video u
skorije vreme, je sluaj majke sedmoro dece, koja je umrla u bolnici jer joj je bolnika apoteka dala lekove koji su bili namenjeni
nekom drugom.
Pacijenti su umirali u bolnicama, jer su cevice kroz koje se
prenosio kiseonik i one kroz koje se prenosio ugljen-dioksid, bile
sluajno zamenjene. Drugi su patili od krvarenja, jer su im medicinske sestre grekom prikaile rezervoar sa kiseonikom na stomane cevice; hiruki avovi su se pokidali kad se pacijentov
stomak naduvao kao balon. Ipak, drugi pacijenti su umirali usled
intravenoznog unosa zatrovanih tenosti ili usled transfuzije krvi
neodgovarajue krvne grupe.
Ako vas nita drugo u bolnici ne ubije, uvek postoji mogunost
da ete gladovati do smrti. Nije hrana toliko loeg kvaliteta, nego
je toliko loeg ukusa da pacijenti odbijaju da je jedu, i nema nikoga okolo ko bi se postarao za to da pacijenti jedu. Zatim, neuhranjenost je veliki problem u bolnicama. Dok ne postoji nain da
se dokae koliko pacijenata umire od nje, ostaje injenica da je
155
veina pacijenata u oslabljenom stanju. Nije nerazumno pretpostaviti da neuhranjenost moe da izazove ili ubrza smrt.
Kada je velika bolnica u Bostonu testirala hiruke pacijente na
kolinu proteina i kalorija koje unose, polovina njih nije dovoljno
unosila ni jednih ni drugih. etvrtina pacijenata je bila prilino
neuhranjena da bi produila boravak u bolnici. Ostala istraivanja
su otkrila neuhranjenost kod jedne etvrtine do jedne polovine
pacijenata u bolnicama.
To je najei uzrok smrti meu starijim pacijentima.
Opasnosti od boravka u bolnici bi trebalo da navedu svaku
osobu, mukarca ili enu, da razmisle najmanje dva puta pre
nego to uu u neku od bolnica, osim u sluaju hitnih situacija,
kada je ivot ugroen. Svakako, jako je glupo ii u bolnicu zbog
poroaja, ili radi leenja bilo koje bolesti sa kojom se moete izboriti kod kue. Uporedna istraivanja su pokazala da pacijenti
koji pate od ozbiljnih infarkta nita se bolje nisu oseali dok su
se leili u bolnici, u odnosu na period kada su se leili kod kue.
Bezbednost i kvalitet bolnica, dosta varira, naravno, ali to ne
znai da je bilo koja od njih dobra. U svakom sluaju, poenta koja
nije sporna jeste da pacijentima koji se upute njima, ne daje se
mogunost informisanog izbora. ene koje ne bi razmiljale da
posete odmaralita bez ikakve provere, moraju da prihvate bolnice po izboru njihovih doktora. To ipak ne vai za medicinske
sestre koje rade u njima. Jedna grupa od 10.000 medicinskih sestara je ispitivana o prednostima bolnice i treina njih je rekla da
bi odbile da borave i da se lee u bolnicama u kojima rade.
Verovatno u potpunosti imaju sliku o tome ta bi im tamo radili.
Veina medicinskih sestara takoe nije bila ba entuzijastina po
pitanju medicinske nege u bolnicama. Vie od 40% njih je prijavilo da su gledale kako doktori prave greke koje su direktno uzrokovale smrt pacijenta.
Pokuao sam u ovom poglavlju da vas upozorim na neke od
razloga za izbegavanje bolnice. Zavriu upozoravajui vas, da
sam vrlo skeptian po pitanju izgovora koje e vam va akuer
156
dati, kako bi vas poslao u bolnicu. Komplikacije, kojima se trudnice plae, su retko opasne, kada se poroaj obavi kod kue. U
redu, veina od njih su realne, ali se one deavaju iskljuivo zbog
stvari koje akuer uradi majci u bolnici, nakon to ona stigne tamo.
Jedna od komplikacija, na koju doktori nee propustiti priliku
da vas upozore, je mogunost da se vaoj bebi pupana vrpca
obmota oko vrata. On e vam rei da ovo moe ubiti vau bebu
za manje od minuta, tako da biste trebali da se porodite u bolnici, kako bi on na vreme mogo da odreaguje ako doe do takvog
problema. Ono to vam nee rei je da se to veoma esto deava
kod beba, da im se pupana vrpca obmota oko vrata jednom,
dva puta, ili nekoliko puta. Meutim, to moe postati ozbiljna
komplikacija kada se dogodi u bolnici, u sluaju vetaki izazivanih napona, prevelike analgezije i anestezije i drugih intervencija, kada se pupana vrpca nepotrebno i prekomerno sabije. To
je dovoljno dobar razlog da izbegavate bolnicu i da se porodite
kod kue.
Na istom principu se baziraju i ostale opasnosti kojima va
doktor eli da vas zastrai. Ispadanje pupane vrpce nije neuobiajena prilikom bolnikih poroaja, jer doktor cepa membrane,
ali se jako retko deava tokom kunog poroaja. Krvarenje jo
jedna komplikacija na koju e vam va doktor ukazati - se esto
dogaa u bolnicama zbog prevremenog izbacivanja posteljice i
drugih razloga, ali se jako retko deava u mnogo oputenijoj atmosferi vaeg doma.
Va doktor e verovatno ukazati na nehigijenske uslove u vaem domainstvu i iskoristiti to kao izgovor da vas poalje u najnehigijenskiju ustanovu - bolnicu. Rei e vam da u vaem domu
nema dovoljno tehnologije koja bi adekvatno pratila tok vaeg
poroaja, jer upravo oprema za fetalno praenje e mu omoguiti da pronae izgovor za nepotrebno intervenisanje. Rei e
i to da u vaem domu nema dovoljno adekvatnog osoblja. To
moe zvuati razumno, osim ako znate da viestruki vaginalni
157
pregledi koje e vam obavljati doktori, medicinske sestre i studenti u bolnici, dovode do patolokih posledica.
Ne oekujem od vas, naravno, da raspravljate sa vaim doktorom o specifinostima rizika kunog, u odnosu na bolniki
poroaj.
Meutim, kada on pokua da vas odvrati od poraanja kod
kue, nudei vam gomili neopravdanih argumenata, moete mu
izneti nekoliko injenica. Pitajte ga da vam objasni izvetaj od dr
Luis E. Mel, sa Univerziteta Viskonsin, o razvoji raka kod odojadi,
koji je prouavao 2.000 poroaja, skoro polovina od njih su bili
u kunim uslovima, i otkrio je upeatljive razlike. Na primer:
- postojalo je 30 sluajeva poroajnih povreda meu bebama
roenim u bolnici i nijedan sluaj meu bebama roenim kod
kue.
- 52 bebe roene u bolnici zahtevale su oivljavanje, naspram
14 beba roenih kod kue.
- 6 beba roenih u bolnici patilo je od neurolokih oteenja,
naspram 1 bebe roene kod kue,
- nijedna od beba roenih kod kue nije umrla nakon poroaja, iako je stopa smrtnosti odojeta vea od 22 na 1.000 poroaja.
Uprkos statistikim dokazima protiv njih, doktori nastavljaju
da ocrnjuju kune poroaje. Meutim, drago mi je da vidim da
ene poinju da uzvraaju udarac. Kada je akuerski anesteziolog
pisao u Vaington Postu poniavajue o kunom poraanju, i
navodnim opasnostima od njega, novine su brzo dobile strog
odgovor od jedne itateljke. Ona je napisala da je traiti miljenje akuera anesteziologa o kunom poraanju, isto kao kada
bi pitali naftnog magnata o solarnoj energiji. Nastavila je da
ukazuje na to da se u 420 kunih poroaja u okruzima Kolumbije,
desio samo 1 sluaj smrti odojeta, i ak nije ni bio uzrokovan
poroajnom komplikacijom.
Ne moete nai pristojnu optu uporednu statistiku o kunim
poroajima u odnosu na bolnike poroaje u SAD, jer sumnjam
158
15. poglavlje
tavio ablon za tehnoloku intervenciju - i za njene tetne posledice - koja danas dominira akuerskom praksom u SAD. Akueri
bi trebalo da mu podignu svetilite i da mu odaju poast svaki
put kada odu u banku.
Akuerska kleta, meutim, nisu bila akuerski proboj koji je
konano odvojio proces poraanja od babica - i od majki takoe.
Prekretnica je bila uklanjanje poroajne hoklice na koju su majke
poraale bebe, dozvoljavajui prirodnim kontrakcijama i gravitaciji da obave posao. Doktori su poeli da postavljaju majke u
ravan leei poloaj na leima, na visoke stolove, i sa rairenim
kolenima. To je majke uinilo bespomonim da se samostalno
porode i osiguralo njihovu potrebu za pomoi doktora.
Ovakav poloaj porodilja je osnova za najvei broj intervencija, koje se smatraju rutinskim u modernoj akuerskoj praksi. To
je u potpunosti liilo ene kontrole nad poroajnim iskustvom.
Takoe je ovo sam poroaj uinilo beskrajno rizinijim, teim i
bolnijim, i obezbedilo akuerima, sa kako se ini, razumnim razlozima, da priteknu majkama u pomo. Kao to je jedan doktor
komentarisao u asopisu pedijatrije (The Journal of Pediatrics),
akueri su kao vatrogasci. I jedni i drugi spaavaju ljude - jedina
razlika je u tome to vatrogasci ne podmeu poare koje gase!
Razmatrajui radikalnu promenu od poroajne hoklice do
leeeg poloaja, pretpostavili biste da je dolo do evolucije
zahvaljujui predostronom naunom istraivanju. Neverovatno,
ali nije. Praktikovanje da porodilja lei ravno na leima tokom
poroaja je inicirao Francuski kralj Luj XIV, kako bi zadovoljio
svoju erotsku izopaenost!
Kralj Luj je izgleda, dobio svoje ideje, virei iza zavese dok su
se njegove ljubavnice, kojih je bilo mnogo, poraale. Bio je frustriran, jer je njegov pogled bio nejasan dok su ene sedele na
poroajnim hoklicama. U trenutku inspiracije, iskoristio je svoju
kraljevsku mo da ubedi muku babicu da mu pobolja pogled.
ena je postavljena na visok ravan sto, sa podignutim kolenima,
i kralj Luj je silno bio zadovoljan rezultatom.
162
Doktor uurbano preseca pupanu vrpcu, pre nego to prestane da pulsira, tako da se krv odojeta zadrava u majci. To e
uzrokovati eritroblastozu (Rh bolest) kod sledeeg deteta. Onda
on trza i vue pipanu vrpcu, kako bi ubrzao izbacivanje posteljice, poveavajui tako rizik od krvarenja kod majke i mogunost da parii ostanu unutra. Onda on mora da ue u matericu
i pokupi parie. Rizik od infekcije kod majke koji je ve povean
tokom prethodnih sati, viestrukim vaginalnim ispitivanjima,
postaje ak i vei. Onda mora da popravi tetu koju je naneo perineumu (meici) epiziotomijom koju je obavio. Kao to u objasniti kasnije, ovo kasnije moe dovesti do seksualne disfunkcije.
Konano, u poricanju svega to je navelo majku da proe kroz
ovo teko iskuenje, bebu brzo odvode u jaslice, a majku u sobu
za oporavak, bez lekova.
Ovo je materinstvo?
Ovo je medicina?
166
16. poglavlje
17. poglavlje
njem i fatalna smrt zbog krvarenja usled uzimanja uzoraka krvi procedura koja se ponekad sprovodi.
Nacionalni centar za istraivanje zdravstvenih usluga istraivao je medicinsku literaturu o elektronskom fetalnom monitoringu, i ponudio sledei rezime rizika nasuprot vrlina:
- Vrline su kontradiktorne i ograniene na malo smanjenje
smrtnosti meu visokorizinim pacijentima, posebno meu bebama sa malom poroajnom teinom.
- Eletktronsko fetalno posmatranje izaziva udvostruavanje
stope obavljenih carskih rezova.
- Rizik je pozamaan jer se njegovom upotrebom poveava
broj odojadi sa sindronon respiratornog poremeaja, poveava
se broj fetalnih i materinskih oboljenja, i majka se podvrgava veem riziku od smrti.
- Ova tehnika kota dravu dodatnih 400 miliona dolara godinje.
Vei deo legitimne medicinske prakse obuhvata vaganje koristi naspram rizika, objanjavajui pacijentkinji kompromis i
primenjujui tretman uz njenu saglasnost ako koristi nadvladaju
rizike. U sluaju rutinskog fetalnog monitoringa, pacijentkinju
retko kosultuju u vezi ovoga i ne postoji dokaz da koristi preovladavaju nad rizicima.
Istraivai na Univerzitetu Severna Karolina i u Bolnici Bet Izrael u Bostonu, analizirali su 70.000 poroaja i otkrili da nema
razlike u ishodima poroaja izneu monitorisane i nemonitorisane odojadi. Sluajno kontrolisani kliniki pokuaji su takoe pokazali da je upotreba fetalnih monitora neopravdana u
normalnim trudnoama. ak i u visoko rizinim trudnoama, njihova upotreba proizvodi ishode koji nisu bolji od onih koji su dobijeni auskultacijom sranih tonova fetusa pomou stetoskopa,
i panjom od strane osoblja u jaslicama.
Moda je vreme da posluamo senatora Edvarda F. Kenedija
koji je kao predsednik zdravstvenog pododbora senata u SAD
zaustavio rasprave o fetalnom monitoringu. Na osnovu njihovih
174
175
18. poglavlje
elim da uinim da se
oseate to prijatnije.
Prijatno je eufemizam Moderne Medicine za pokorno.
Dobroudna uveravanja akuera da e uiniti sve da se majka
osea to prijatnije, su uvod u akuersku verziju hemijskog rata.
Pacijentkinja je na dobrom putu da postane meta analgetika i
anestetika, kojima e je kljukati, ubacivati u vene i ubadati na
puno mesta ukljuujui grli materice i kimu. Poto oni ublaavaju bol koji izaziva doktorska intervencija - naroito leanje na
leima - takoe e umanjiti majci sposobnost da donosi svesne,
razumne odluke ili da se protivi onome to joj rade.
Ona bi trebalo da se protivi, jer svaki lek koji joj se da, preti
da povredi ili ak ubije njeno dete ili nju.
Precizni nacionalni podaci nisu dostupni, ali je procenjeno da
se u 95% poroaja u bolnicama u SAD koriste lekovi u izvesnoj
meri. Iako bi doktori voleli da vi verujete u suprotno, upotreba
lekova tokom trajanja napona i poroaja, izgleda da se takoe
poveava. Istraivanje u Hjustonu otkrilo je da je tokom 1977.
godine prosena majka koristila 19 razliitih lekova tokom svoje
trudnoe i poroaja. Nasuprot tome, tokom 1963. godine trudnice su primale proseno 3,6 leka tokom trudnoe.
Veina doktora krivi rtvu zbog njihove upotrebe lekova. Oni
tvrde da daju analgetike tokom napona i anestetike tokom poroaja, samo u skladu sa potrebama i zahtevima majke. Moje zapaanje mi kae da oni nakljukaju majku sedativima kako bi sebi
olakali. Majke bi se oseale bolje kada bi akueri dali anesteziju
sami sebi!
176
19. poglavlje
Vreme je da malo
ubrzamo stvari.
Veina akuera navodi Boji neuspeh u planiranju poroaja,
kako bi oni mogli da podese radno vreme fetusa i insistiraju
da se beba rodi izmeu 9 i 17 sati, kada je njihovo radno vreme.
Veina njih popravlja ovu nepravdu vetakim izazivanjem napona iz nemedicinskih razloga, ak iako to ponekad znai da
beba nee biti roena iva.
Medicinske naznake za izazivanje napona postoje u oko 3%
poroaja, ali to ne biste saznali iz statistike. Nacionalni zdravstveni institut je otkrio da je sintetiki oksitocin korien za stimulaciju napona u oko 20% poroaja u SAD i za izazivanje
napona u najmanje 10% njih.
Majka je spremna za izazivanje napona, kratko nakon dolaska
u poroajnu salu. Boca intravenozne tenosti je obeena na stalak i prikaena na iglu koje se nalazi u veni ruke. Ruka je onda
privezana kaiem, i time se spreava pomeranje igle i dalje ograniava sposobnost majke da se kree okolo. Intravenozna tenost
e posluiti u dve svrhe tokom intervencija koje doktor ima na
umu. Delimino e ishranjivati majku, kako bi joj bilo zabranjeno
da jede. Odravanje njenog stomaka praznim smanjuje opasnost
od udisanja sadraja stomaka tokom povraanja ako joj se da totalna anestezija. Intravenozna aparatura, takoe odrava vene
otvorenim za kasniju primenu analgetika i oksitocina za izazivanje napona.
Oksitocin je prirodni hormon koji proizvodi lezda hipofiza, i
koji se postepeno lui kako bi stimulisao napone, kada doe
181
vreme za to tokom trudnoe. Njegovo luenje proizvodi kontrakcije koje izbacuju fetus iz utrobe. Meutim, nestrpljivi doktor,
koji hoe da porodi bebu onda kada je on spreman, a ne kada je
beba spremna, ne mora da eka da eka majino telo proizvede
sopstveni oksitocin. Proizvoai lekova su razvili sintetike verzije - konkretno Pitocin - koji proizvodi sline rezultate.
Tipino, doktor koji odlui da vetaki izazove napone e
pocepati amniotsku kesu rano u prvoj fazi napona. Ako druga
faza napuna ne pone u roku od 6 do 8 sati, poee da joj daje
Pitocin, kako bi ubrzao stvari. Pitocin se dodaje u intravenoznu
tenost, tako da majka esto nije svesna tog to se deava.
Ova procedura je rizina iz nekoliko razloga. Prirodni oksitocin
obezbeuje hipofiza, u koliinama potrebnim za regularan napredak napona. Kada doktor stimulie napone, on mora da odredi
koliko Pitocina e da koristi. Pacijentkinja mora esto da se ispituje, i doziranje mora paljivo da se kontrolie, kako lek ne bi
proizveo previe estoke kontrakcije, previe este i previe duge.
Ako je doza prevelika, moe doi do katastrofalnih posledica po
majku, a posebno po dete.
Prirodno pucanje vodenjaka normalno se deava na poetku
faze guranja, tokom trajanja napona, kada je grli materice potpuno otvoren i spreman da dopusti bebi da se rodi. Do tog
trenutka fetus je zatien od oteenja majinih kontrakacija, jer
je okruen tenou u amniotskoj kesi. Kada doktor pocepa
membrane i oslobodi amniotsku tenost tokom prve faze napona, grli materice je obino otvoren samo oko 4 centimetra.
Kontrakcije, koje su mnogo ozbiljnije zbog upotrebe Pitocina, pritiskaju nezatienu glavu fetusa o grli materice i koatu karlicu.
Rezultat toga moe biti oteenje mozga i dislociranje parietalnih
kostiju. anse za oteenje se umnoavaju ako je doktor pogreno procenio datum poroaja, i izazvao napone previe rano dok
beba nije u potpunosti razvijena.
Drugi veliki rizik po fetus je anoksija (nedostatak kiseonika)
koji se moe desiti iz nekoliko razloga. ak i normalne kontrakcije
182
185
20. poglavlje
Akueri navode mogunost da moe doi do cepanja perineuma kao izgovor za obavljanje epiziotomije. Ova operacija
predstavlja rasecanje perineuma, kako bi se proirio otvor
vagine, i kako bi se olakao bebin izlazak. Ova operacija je postala
toliko rutinska da se obavlja kod 85% majki prvorotki u SAD. Njena opravdanost mora biti dovedena u pitanje, kada primetite da
se jako retko primenjuje u zemljama u kojima se favorizuje
prirodni poroaj. U Holandiji, na primer, operacija se obavlja na
manje od 8% majki, a u Engleskoj se obavlja na 1 od 7 majki.
Akueri koriste svakakve izgovore, kako bi racionalizovali
obavljanje epiziotomije. Oni obuhvataju:
- Ona se mora obaviti zbog bezbednosti bebe. Ne postoji dokaz da ova operacija doprinosi bilo emu to bi bebu potedelo
tetnih efekata.
- Ona obezbeuje da se perineum ne pocepa. Kakva logika!
Praktino svim enama se hiruki rasecaju njihovi perineumi,
kako se ne bi pocepali.
- Rana usled epiziotomije zarasta bolje od rane usled cepanja
perineuma. Zapravo, obrnuto je istina.
- Operacija spreava ispadanje reproduktivnih organa i
propadanje dna karlice. Ovaj argument je objavljen u medicinskom tekstu od pre pola veka, kao sumnja koja nema naunu osnovu. Nakon toga nisu postojala sledstvena nauna istraivanja
koja bi poduprla tu sumnju, ali danas se ova tvrdnja predstavlja
kao injenica.
- Operacija e vratiti majinu vaginu u prvobitno stanje i unaprediti njen seksualni ivot. Mnogo ee se njen seksualni ivot
pogora nakon ove operacije.
Postoji mnogo stvari koje akueri ne govore majci, a koje ona
ima pravo da zna. Ne govore joj sledee injenice:
- Epiziotomije zahtevaju lokalnu anesteziju i poveavaju rizik
od oteenja usled primene lekova.
187
188
21. poglavlje
koje su prethodno poroene carskim rezom, nije doveo do poveanja smrtnosti majki. Naprotiv, otkrili su da je dolo do smanjenja smrtnosti majki, jer su eliminisane opasnosti abdominalne
hirurgije. Uprkos ovom dokazu, Jednom carski rez, uvek carski
rez, ostaje konvencionalna akuerska mudrost, narednih 17 godina.
Sve do 1980. godine, nakon to je stopa carskog reza utrostruena u SAD, Nacionalni Institut za zdravlje nije objavio nove
smernice, govorei doktorima da vaginalni poroaj ena, koje su
prethodno poroene carskim rezom, je dovoljno bezbedan ili
bezbedniji od jo jednog carskog reza. Ove smernice su takoe
podsticale na to da kada kontrakcije tokom napona nisu dovoljno
snane, da se eni dozvoli da se kree okolo i veba, kako bi stimulisala prirodne napone. Tek nakon to se iscrpe sve mogunosi, moe se primeniti operacija.
Nove smernice sadre dodatne preporuke koje e verovatno
odgovarati akuerima. Oni ne preporuuju rutinsku primenu
carskog reza kada su bebe karlino postavljene, i podstiu bolnice da liberalizuju svoju politiku, i dozvole ocu ili drugom roaku
da boravi u operacionoj sali dok se obavlja carski rez.
Sa interesovanjem u posmatrati kakve e efekte imati nove
smernice. Nisu rekli akuerima nita to ovi ve nisu znali, ali su
svakako rekli majkama neke stvari, koje akueri nisu hteli da one
uju. Moda e da ubede doktore da malo odmore svoje skalpele.
Postoji mnogo razloga zbog kojih ne bi trebalo da se obavlja
carski rez, osim u sluaji kada je neophodno da se spasi ivot
majke ili deteta. Pored rizika od komplikacija i smrti, mnoge ene
doivljavaju tetne psiholoke efekte, i sve one su liene zadovoljstva koje prirodan poroaj moe da donese.
Efekti lekova i anestetika, spojeni s ozbiljnim bolom i fizikim
ogranienjima koje namee operacija, ometaju dva druga vitalna
elementa materinstva. Neposredni kontakt majke i deteta, kou
na kou, koji bi trebalo da se odmah dogodi nakon poroaja, i
191
koji se smatra esencijalnim za buduu vezu izmeu majke i deteta - ili izmeu majke, oca i deteta - postaje nemogu. Bebu
brzo odvedu u jasle za novoroenad, jer je majka oamuena
od lekova, ima intravenoznu iglu u svojoj ruci i kateter koji joj
izvlai mokrau iz beike. Njeno teko i bolno stanje oteava da
ona inicira dojenje, koje ona esto u potpunosti odbacuje, to
e takoe ostaviti tetne posledice po dete.
Beba moe takoe biti ugroena i na druge naine. Potencijalno oteenje mozga je ve prisutno zbog anoksije koju je doktor izazvao, a koja je verovatno dovela majku u operacionu salu.
Zatim, ako je doktor pogreno procenio datum poroaja, beba
se moe roditi prerano i snositi sve posledice koje prerano roenje nosi sa sobom. Konano, moda i najozbiljnije od svega, beba
moe postati rtva bolesti hijalinske membrane.
Ova bolest esto predstavlja fatalno stanje plua, koje se
pronalazi samo kod prevremeno roenih beba i beba poroenih
carskim rezom. Do ovoga dolazi kada viak tenosti, koja je normalno potisnuta aktivnou miia materice tokom vaginalnog
poroaja, ostane u bebinim pluima. Svake godine se pojavi
40.000 sluajeva ove bolesti, i procenjuje se da bi 6.000 njih
moglo biti spreeno da doktori nisu vetaki izazivali napone i
poroaj ili obavljali carski rez pre nego to su spontani naponi
odmakli i beba postala spremna da izae iz utrobe.
Doktori uvek brane carski rez koji obavljaju, kao neophodan
potez koji spasava ivot, a koji je potreban i majci i detetu. Sama
statistika, naravno, dokazuje da je ova tvrdnja lana. Zatim, postoje druge jasne indikacije koje ukazuju na to da se uglavnom
radi o interesima doktora, a ne interesu majki ili beba, koji se
uzimaju u obzir kada se obavlja carski rez.
Vraajui se 60-te godine, akueri su bili najmanje plaeni
medicinski specijalisti, iako je 1963. godine svaki akuer proseno obavljao 261 poroaj godinje, i svaki od njih je dobijao
priliku da poraa bebe svakog radnog dana. Zbog poveanja broja akuera i smanjenja stope proaja, situacija se radikalno pro192
193
22. poglavlje
Deak je!
Seam se vremena kada su Amerikanci bili zgroeni priama
o drevnom kineskom obiaju bacanja enskih beba u reku JangCe. Moderna medicina je sada razvila svoju sopstvenu verziju
ovog neverovatnog obiaja, ali izgleda da to nimalo ne uznemirava doktore koji ga primenjuju. Proces je poznat pod imenom
amniocenteza. On podrazumeva ubacivanje igle u amniotsku
kesu i povlaenje tenosti koja sadri elije koje je fetus odbacio.
Kada se podvrgnu hromozomskim analizama, elije e otkriti deformitete kod bebe, ali i njen pol.
Prividna svrha ove procedure je da se otkrije da li e fetus biti
rtva Daunovog sindroma ili nekih uroenih deformiteta. Ako su
nalazi pozitivni, majka moe da abortira i izbegne raanje deformisanog deteta. Amniocenteza u ovu svrhu je najee obavljana kod ena preko 40 godina starosti, posebno kod onih koje
su ve raale deformisanu decu. U tim godinama, anse da rodite bebu sa Daunovim sindromom su po njihovoj tvrdnji 6%.
Primena ove procedure raste, ali jo nije iroko rasprostranjena. Obavljana je na oko 25.000 bolnikih pacijenata u 1978.
godini, ali taj podatak ne znai mnogo, poto ne postoje podaci
o tome koliko esto je amniocenteza primenjivana na van-bolnikim pacijentima ili u doktorskim kancelarijama.
Rizici od amniocenteza su znaajni i za majku i za dete. Oni
udvostruuju stopu spontanog pobaaja i fetalnih abnormalnosti, kao to je sindrom respiratornih poremeaja, pneumotoraks (vazduh u bebinim grudima) usled viestrukih ubodnih
rana, ortopedski problemi i gangrena na ekstremitetima. Majka
194
moe doiveti infekciju, krvarenje, mogue meanje njene sa bebinim nekompatibilnim tipom krvi, prevremeno cepanje membrana tokom trudnoe i postporoajno krvarenje. Takoe postoje indicije na netane pozitivne nalaze, koji dovode do toga da
ogroman broj majki abortira sa normalnim bebama u stomaku.
Iako e veina doktora to poricati, postoji znaajan dokaz da
mnogi pacijenti zahtevaju amniocentezu, ne da bi se utvrdile fetalne abnormalnosti, ve da bi se utvrdio pol deteta. Njihova
namera je, naravno, da prekinu trudnou, ako pol bebe nije onaj
koji oni ele, i male su anse da beba zbog koje se trudnoa prekida bude muko. Zapravo, kvalifikovani medicinski posmatrai
mi kau da u abortusaima koji se obave nakon amniocenteza, 4
trudnoe od 5 se prekidaju sa enskom bebom u stomaku.
Nedavno sam uo standardnu reenicu od doktora koji obavljaju amniocentezu. Oni kau da sa odvratnou obavljaju proceduru iz polnih razloga. Pitam se da li su podjednako gadljivi
na 300 do 500 dolara honorara?
Ne znam gde e odvesti sva ta genetska manipulacija koja se
razvija, ali amniocenteza me zabrinjava. Kao i odvajanje spermatozoida mukarca, kako bi mogao vetaki da obavi oplodnju i
praktino garantuje da e beba biti deak.
Feministkinja Gloria Stenem, u lanku MS magazina, zamilja
jednu mogunost:
S obzirom na rastuu sposobnost predvianja pola bebe plus sklonost ka sinovima i razvoj vanmaterinog roenja - moje
najgore misli su uperene na decenije smanjivanja enske populacije i zavretak u nekom zoolokom vrtu u budunosti, gde su
desetak nas ena u kavezu, ispod koga pie: Molimo vas, ne
hranite ene.
195
23. poglavlje
Ja znam ta je najbolje
za vae dete.
Majka je dvostruka rtva Moderne Medicine. Kao dodatak
zlostavljanju koje ona trpi, ona takoe mora da brine o tome ta
doktor moe da uradi njenom detetu. Kreativne dijagnoze i opasne i tetne intervencije koje potom slede, nisu ograniene samo
na odrasle ljude. Doktori e ih primeniti na svakoj dostupnoj rtvi, bez obzira na veliinu.
teta poinje da se nanosi deci, kao to smo ranije napomenuli, kada se kapi srebrnog nitrata stavljaju u njihove oi. Nastavljaju se kroz detinjstvo beskrajnim nizom beskorisnih ispitivanja, bezvrednih lekova i nepotrebnih operacija, koje se obavljaju samo sa ciljem da se pedijatri obogate.
Zdravlje deteta se esto stavlja pod rizik kratko nakon roenja,
kada doktor odvraa majku od dojenja i podstie je da odgaja
dete na vetakoj hrani za bebe. Praktino ne postoji medicinski
ili fiziki razlog, manji od bilateralne mastektomije, zato bi doktori podsticali upotrebu vetake hrane za bebe siromane hranljivim materijama, umesto savrene hrane kao to je majino
mleko.
Dojenje je moda nepraktino za zaposlene majke, naravno,
ali to ne objanjava zato doktori odluno poriu koristi dojenja.
Mnogi aspekti akuerskih intervencija idu na tetu dojenja, i ako
ovo nije dovoljno da odvrati majku, pedijatri izgleda uvek mogu
da nau novi izgovor. Oni e rei majci da su grudi male, da njeno
mleko nije dovoljno hranljivo, ili da je prehlaena i da treba da
se dri dalje od bebe.
196
enim bebama moe proizvestu uticu - to pedijatrima daje izgovor da to lee bilirubinskim svetlima. Ova svetla izlau bebu
gomili dokumentovanih opasnosti, koje mogu zahtevati dalje
leenje i uticati na dete tokom ostatka njegovog ivota.
Kada beba pobegne iz bolnikih jaslica, pedijatri i dalje dre
dete na veoma kratkom povodcu. On zakazuje dugotrajne serije
mesenih pregleda, koji verovatno donose vie tete nego koristi,
jer pruaju pedijatru priliku za dalje intervencije. On e dati bebi
seriju visoko konroverznih vakcina, govorei majci o pretpostavljajuim dobrobitima, ali nikada o rizicima. Ako beba zakai virusnu infekciju, verovatno e biti leena penicilinom, koji osim
to dosta kota, neefikasan je protiv virusa i ne moe doneti nita
dobro. Na detetu sa prehladom mogu biti primenjeni kontraproduktivni tretmani. Pedijatar e prepisati antihistamine da isui
nos koji curi, a onda naruiti ovlaiva nosa, postavljen u njegovoj kancelariji, kako bi navlaio grlo!
Rizinije je od odlaska u Las Vegas da vodite vae dete kod
pedijatra zbog bola u uhu ili zbog blagog bola u grlu. Ako ne dijagnostikuje bol u grlu kao infekciju streptokokama, koja moe
da vas kota 100 dolara, pedijatar uvek moe da to nazove upalom krajnika i poalje dete u bolnicu da mu se izvade krajnici, to
e vas kotati mnogo vie.
Krajnici su dugo bili istaknuta atrakcija u pozoritu nepotrebne
hirurgije. Glavna zvezda je hirurg, koji je na sceni i popravlja Boje
greke. Tokom svog ivota sam posmatrao sa tugom kako je
jedno dete za drugim - desetine miliona njih u poslednjih 50 godina - namamljivano u bolnicu da trampi savreno zdrave krajnike za porciju sladoleda.
Ne verujem da postoji vie od 1 na 1.000 sluajeva kada je
neophodno odstranjivanje krajnika. Oni su u klasi operacija koje
ja nazivam hleb i puter operacija - tj. stabilan proizvoa prihoda. Deca kojoj su izvaeni krajnici su pod rizikom od velikih
oteenja i smrti, uz retke pogodnosti. Operacije kotaju roditelje
199
200
24. poglavlje
Moraete jednostavno da
nauite da ivite sa tim.
Verovatno ste naslutili iz tona kojom piem, da je svrha ove
moje knjige da otkrije kako doktori maltretiraju ene, tako da se
kod italaca izazove emocionalni odgovor. eleo sam da vam
dam neto vie od pukih informacija. eleo sam da u vama izazovem oseaj gaenja, da vas okiram i uplaim.
eleo sam da vas uinim, veoma, veoma besnim!
Nadam se da sam uspeo. Nadam se da sam vas toliko naljutio,
da ete gledati na vaeg doktora drugim oima. Kada ga sledei
put posetite, nadam se da e osetiti iz vaeg stava, da ne moe
vie da vas tretira kao emocionalnog slabia.
Nadam se da ste toliko uznemireni, da ete poeti da postavljate gomili kakljivih pitanja, kada doktor pone da vam pie recept za lek, ili uput za Rendgen ili testiranje. elim da to vie
ena pone da ugnjetava svoje doktore zbog njihovog ponaanja,
tako da osete da se sprema revolucija. elim da vi uplaite njih,
za promenu, stavljajui im do znanja igranjem na njihovu najmoniju emociju - strah - da je njihova sveta pozicija ugroena.
Nadam se da ste dovoljno uznemireni da prkosite vaem doktoru
i pronaete drugog ako je neophodno, ako on insistira na opasnim lekovima ili operaciji ili drigim tretmanima koji vama i vaoj
porodici nisu potrebni. elim da mu kaete gde on da ide, ako
zahteva da vi odete u bolnicu, i ako odbije da vas porodi kod
kue.
Nadam se da ste dovoljno ljuti da neete prihvatiti bez paljivog istraivanja, hirurgovu prinudu da upotrebi svoj no. elim
201
203
Oautoru
Doktor Robert Mendelson je stekao slavu kao jedan od vodeih amerikih pedijatara. Roen je u ikagu, diplomirao je
medicinu na Univerzitetu u ikagu. Tokom karijere bio je predava na univerzitetima Ilinois i Nortvestern. Bio je predsednik Odbora za medicinsko licenciranje drave Ilonois i dobitnik mnogih
nagrada za strunost u medicini i medicinske instrukcije. Bio je
prvi savezni direktor odeljenja za medicinske konsultacije u amerikom dravnom programu Head Start.
Na toj poziciji, dr Mendelson se borio protiv trovanja dece
olovom, naroito gradske dece. Tvrdio je da je jaka porodica
mnogo vanija za napredak dece nego drutvene mere i psiholoke teorije. Zagovarao je organizovanje porodica za problematinu decu, regrutovanje baka i deka za brigu o deci, umesto masovnih obdanita i jaslica.
Godine 1969. su zamolili dr Mendelsona da podnese ostavku
na mesto direktora Head Start-a poto je izjavio da sve to Head
Start postigne biva uniteno onog trenutka kada dete kroi u intelektualno ubistvenu dravnu kolu. Doktor Mendelson je pred
Komitetom izjavio kako slanje deteta u Head Start da bi se pripremilo za kolu je isto kao da regruta aljete na francusku plau
da bi se pripremio za rat.
Tek posle svog iskustva sa sistemom i radom u Head Start-u,
doktor Mendelson naputa zvaninu medicinu, stalno kritikujui
lekarsku praksu, objavljujui radove, kolumne u novinama i knjige.
Na udar lekara i drave doao je posebno zbog protivljenja
obaveznoj vakcinaciji.
204
205
Preporuujemo
Preporuujemo najbolje biljne preparate i tinkture prema
originalnim receptima dr Riarda ulca: za jaanje imuniteta,
poboljanje cirkulacije, jaanje srca i mozga, hormonalne probleme, probleme sa vidom, kone probleme, ienje organizma
i dr.
Savetovanje i naruivanje na tel. 060/022-8926
206
www.prirodno-lecenje.com
Preporuujemo
207