Professional Documents
Culture Documents
EricPianka Nestajuca Knjiga Zivota Na Zemlji PDF
EricPianka Nestajuca Knjiga Zivota Na Zemlji PDF
PIANKA
ivjela ili jo ivi na Zemlji, i opisuje sve to se moe znati o prirodnoj povijesti, ekologiji, parazitima, plijenu i lovcima [predatorima], njihovim odnosima sa najbliim
precima, i jo mnogo, mnogo toga.
Svako poglavlje [te knjige] opisuje kako se svaki lan tog mnotva milijuna raznih
mikroba, gljivica, biljaka i ivotinja ponaa i odnosi u nekom prirodnom ekosistemu.
Svi od Zemljinih iskonskih ekosistema, prolih i sadanjih, metaforiki su opisani u
jednom od mnogih tomova te knjige.
Ogromna koliina informacija sadranih u cjelokupnom ivotu n Zemlji nikad ne bi
mogla stati u jednu knjigu, ak ni enciklopediju; zahtijevale bi neto poput mnogih
Kongresnih blioteka. Ta je Knjiga ivota zapravo najvrednija od svih naih knjiga
jer sadri cjelokupnu povijest svog ivota na Zemlji, jo od najranijih poetaka, prije
3,500,000,000 godina. Naalost, ta najvelianstvenija knjiga iscijepana je u dronjke,
nedostaju stranice, a neka su poglavlja iupana. Ljudi nesmotreno unitavaju stanita,
uinkovito trgajui stranice Knjige ivota prije nego li biolozi dobiju priliku da ih
proitaju. Spaljujemo najveu knjigu samo zbog ekspanzije ljudske populacije koja je
ve ionako dosegla preveliku brojku.
Veina ljudi smatra biologiju, posebice ekologiju, luksuzom bez kojega se moe.
tovie, mnoge medicinske kole u SAD-u ne zahtijevaju vie biologiju na prijemnom
ispitu. Osnove biologije nisu luksuz, ve apsolutna potreba. Uprkos naim humano
orijentiranim stajalitima, ostali ivotni oblici nisu nebitni za na opstanak. Kao
dokazani produkti prirodne selekcije koji su se prilagodili prirodnom okoliu tokom
milenija, imaju pravo na opstanak. Sa rastuom ljudskom populacijom, sve veim
pomanjkanjem prostora i drugih ogranienih resursa, treba nam svo bioloko znanje do
kojega moemo doi.
Od ivotnog je znaaja ekoloko razumijevanje. Bez razumijevanja prirodnih
ekosistema, kako moemo oekivati uspjeh sistema koje je stvorio ovjek? Osnovno
ekololoko istraivanje je izuzetno hitno jer pritisak ovjeanstva irom svijeta ubrzano
gura vrste u izumiranje, unitavajui upravo one sisteme koje ekolozi pokuavaju
razumjeti. Nijedna prirodna zajednica ne ostavlja se netaknuta, u svom iskonskom
obliku. Patetino, mnoge e nestati bez da uope budu adekvatno opisane. Kako
postojee vrste izumiru, i ak itavi ekosistemi nestaju, zauvijek gubimo priliku da ih
prouavamo. Znanje njihove evolucijske povijesti i metoda adaptacije nestaje sa njima.
Gubimo pristup vrlo vrijednim biolokim informacijama. Ekolozi u mnogim dijelovima svijeta konano poinju uiti da itaju teko itljivu (i ubrzano iezavajuu) knjigu
a suoavaju se sa neprijateljskim stavovima javnosti i vlada, te teko pronalazei podrku.
Ovdje vidimo zvearku ... ljudi me esto zovu i pitaju gdje ju mogu vidjeti. Ne ele
vidjeti je divlju, nego iza stakla. To nema smisla, to joj nije prirodno stanite;
neznam gdje i u kojim uvjetima se razvila i kako se prilagodila okoliu, neznam nita o
tome. To je kao da uzmete najvee svjetske ljubavne prie i karama isijeete rije
ljubav svaki put kada naletite na nju u tekstu, i te (iz teksta isijeene) rijei ljubav
stavite ispod stakla na stolu. Neznate ni iz kojih knjiga dolaze, neznate jesu li imenice
(ljubav) ili pridjevi (ljubavne) ili glagoli (ljubiti), neznate zapravo ni tko koga voli;
ljubav je izvaena potpuno iz konteksta. To je ono to je pogreno sa ivotinjama u
zoolokim vrtovima. Nemaju svoj ekosistem. Na neki nain su ve mrtve.
Trebali bismo spasiti nestajuu knjigu ivota, ali ju isto tako i proitati. Kao biolog,
htio bih rei da svatko moe pomoi u tom spaavanju.
Postoji mnotvo ljudi koji samo ele spasiti planet. Svatko to moe, no to zahtijeva
posveenost i ozbiljnost, i malo ludosti da se pokua proitati neto iz te knjige. To
bismo trebali raditi ako posjedujemo potrebne vjetine proitati prije nego nestane.
Nevidim nikakvog smisla u spaavanju ako biolozi nebudu imali tome pristup. To je
ovdje kritina toka.
Danas posjedujemo mnogo snanih alata da nam pomognu deifrirati nestajuu
knjigu, kojih nije bilo prije par desetljea. Zrani prijevoz eMail, fax-maine, GPS,
slike sa satelita, GIS (geogr.info sistem), PCR (polymerase lanana reakcija) koja
pojaava DNK, DNK sekvencioniranje, mone stolne kompjutere sa posebnim
programima. Naalost, ba kada su biolozi doli u posjed tih novih tehnologija,
materijal za prouavanje poeo je nestajati.
Nekima od vas neke od tih stvari i nisu ba noviteti, no ja sam prilino star i sjeam
se kada su se pojavili prvi faxevi radio sam u Australiji i htio sam neto poslati u
Austin/Texas; dobio sam pristup novom faxu i slao materijale u realnom vremenu za
mene je to bilo zapanjujua tehnologija.
Danas imamo tehnologiju koja kao da je izvan ovoga svijeta [ni nezna koliko si
blizu istine Prim.prev.]. Poeo sam koristiti 'Net' prije nego je postao 'Internet'. Prije
eMaila imali smo Arpanet; danas mogu imati kolege na cijeloj kugli i zajedniki
istovremeno raditi na nekom poslu.
Volio bih da se GPS pojavio ranije jer dok sam ranije radio vani na prikupljanju
podataka o guterima morao sam zapisivati lokalitete i pozicije kao : 15 milja sjever sjeverozapad od Mojave, California i u mapi sam traio otprilike geografsku duinu i
irinu. Bilo bi toliko jednostavnije da sam imao malu GPS spravicu sa mogunou
preciznog zapisivanja lokacije; ali prekasno je sada za to jer smo izbrisali velike
dijelove informacija.
Bio sam ponovo na nekim sjeverno-amerikim lokalitetima gdje sam prouavao
gutere prije 40 45 godina; bilo ih je mnotvo, a danas to su dijelovi malih gradova,
parkiralita za prikolice..., a gutera nigdje. Kolekcije koje sam tada napravio, koje su
sada u skladitima ili muzejima, sada su zapravo fosilne vrijednosti. Predstavljaju ono
to je tada bilo tamo prije no to su se tamo nastanili ljudi. To me okiralo. Sada te
kolekcije imaju poveu vrijednost.
Ne kaem da ne odobravam 'konzervacijsku biologiju' potrebna nam je, - kaem
ako ste fanatini u tom ouvanju biologije, molim, molim vas dozvolite biolozima
pristup Knjizi ivota. To je, konano, i glavni razlog konzervacije.
'Konzervacijska biologija' je krizna disciplina. To je hitnoa koju je stvorio ovjek.
Ne bismo ju trebali da nismo opustoili ovu Zemlju i zauzeli tako mnogo njezine
povrine. Danas mi zauzimamo polovicu Zemljine kopnene povrine i vie od polovice
raspoloive pitke vode. I, sada zauzimamo polovicu sunane energije koja bi trebala
padati na kopneni dio. To je okantno. Da jedna vrsta uzme polovicu svega za svoje
pohlepno malo Ja.
U fiziolokim hitnoama moramo intervenirati, pribjei operativnom zahvatu onoga
koji umire. Rat je ekvivalent u politikoj znanosti. Kada imamo meunarodnu politiku hitnou, idemo u rat. To je 'konzervacijska biologija' krizna disciplina
ovjekom stvorena, ba kao i rat.
Konzervacijska biologija je zapravo vie od biologije jer premouje jaz prema
socijalnim (drutvenim) naukama moramo poeti razmiljati u terminima etike o
tome to to radimo sa Zemljom. O tome smo morali poeti razmiljati davno prije.
[Value of
Biodiversity]
Kada sam bio mali, provodio sam sate i sate gledajui slike u knjizi Audubons
Birds of the World (Audubonove Ptice Svijeta). Sjeam se gledanja u goluba putnika
posljednjeg goluba putnika koji je uginuo 1914.g. u Zoo parku u Cincinnatiju. I kao
mali djearac, nisam mogao vjerovati, jer sam proitao tekst u kojem se kae da je
nekada nebo bilo zacrnjeno milijardama tih ptica. Zatim sam itao dalje gdje se kae
da su pohlepni ljudi iz njihovih gnijezda uzimali ptie, zatim ih konzervirali i slali u
Evropu, gdje su bili traeni specijalitet. To su inili iz nekoliko razloga, te uspjeli
zaustaviti reprodukciju te vrste i dotjerati ju u izumiranje, i to u vrlo kratko vrijeme
svega nekoliko godina. Izumrlost je vjena.
Isto smo uinili i Karolinskoj maloj papigi. Sve do nedavno mislili smo i da je
istrijebljen i slonovaastokljuni djetli, no sreom, nekoliko ih je preivjelo. I moete
se kladiti da je on upravo sada na 'ivotnoj listi' promatraa ptica.
Kad sam prvi put doao u Afriku da prouavam gutere, 1970.g., jo je postojalo
obilje nosoroga; ljudi ih nisu tamanili. Danas je nekoliko vrsta nosoroga ugroeno
zbog mita koji je doao iz Azije, po kome je rog nosoroga odlian afrodizijak moe
se dobiti do 20.000 dolara po funti teine. Danas su svedeni na veoma mala geografska
podruja, dalje od svojih prvobitnih stanita. U nekim su podrujima pod 24-satnom
oruanom paskom.
Moni ljudi nagovaraju siromane koji nikad nee moi doi do nekog novca, crnce
u zemljama treeg svijeta u Africi, da im pribave rog za 1000 dolara, to je vie nego
bi ti potencijalni ubojice zaradili u cijelom ivotu. Zatim ih oni bogatuni opreme
orujem, i ako lovokradica uspije, dobija 1000 dolara. Rog zavrava u Evropi ili Aziji,
postiui 10 do 100 puta veu cijenu. Zaista, krajnje je vrijeme da se prebacimo na
Viagru.
To je nain na koji se mi odnosimo prema svemu.
Ovdje (na sljedeoj stranici) imamo geografsku mapu podruja amerikog bizona
prekrasne ivotinje, prvobitno rasprostranjene od Buffala, New York, sve do SierraNevade, prije 1800.g.
Ljudi su priali o gromoglasnoj tutnjavi milionskih krda koja je odjekivala dan i no;
ak su bizona nazivali Prerijski gromovnik
Ali ta su vremena prola, i za ivota sigurno neete uti takvu grmljavinu.
Kada se sagradila trans-kontinentalna eljeznika pruga, ljudi su kupovali karte,
ukrcavali se na vlak sa pukama, i kako bi vlak prolazio od jedne na drugu stran
kontinenta, pucali bi po bizonima iz zabave, ostavljajui njihova trupla da se raspadaju
na suncu.
Jednom smo bili okrueni divljinom i divljim ivotinjama, a danas mi okruujemo njih
Ove slike ilustriraju fragmentaciju stanita. Slika gore lijevo prikazuje kvadratnu
milju ume u Wisconsinu kada su ljudi prvi puta tamo stigli. Bila je umovita sa malim
komadom prerije na jugozapadnom dijelu. Prerija je gorjela svake godine (prerijski
poari) i tokom stoljea stvorila dubok gornji sloj crnice koji nas danas prehranjuje.
Prvu stvar koju su doseljenici napravili bila je da posijeku stabla, kao to se vidi. Za
neto vie od jednog stoljea ostale su samo malene umovite kockaste parcele.
Zamislite efekat koji je to imalo na sve to je ivjelo u toj umi.
nu, provalila je u skladite kompanije, pribavila dinamit i minirala dio tih ogromnih transportnih cijevi kojima se slue pri ispiranju zemlje i odvajanju rude. Jedan od
direktora McMoRana izjavio je da je to kompaniju kotalo milione dolara dnevno.
Oni to rade ve deset godina. Ve deset godina oni vade milione dolara dnevno sa
tog mjesta. A kad zavre, bez sumnje e se prebaciti na planinu iza ove.
Ovo je najstraniji grafikon kojeg ste ikad vidjeli dobro ga pogledajte. Nema tako
dugo da smo dostigli brojku od 6 milijardi. Danas je to ve est ipo milijardi i jo se
zahuktava. Ova vrsta eksplozije populacije je nezaustavljiva i treba da prestane.
Ljudi ponekad pitaju: Koja je krajnja mogua brojka? Mi ljudi, onako ugrubo,
zauzimamo polovicu kopnenog dijela Zemlje, preko pola raspoloive koliine pitke
vode, i polovicu zemljine primarne produkcije. No, mnogo ljudi ivi u siromatvu, ni
ne dobivajui adekvatnu prehranu. Mnogi su jo djeca koja ive pod krovom roditelja,
koja e za koju deceniju trebati svoje vlastite kue i automobile. Plimni val ovjean-
stva tek dolazi. Teko da e ijedan politiar ikada priznati ovaj problem.
Sada u vam pokuati dokazati da broj ljudi na Zemlji treba biti smanjen.
Paul Ehrlich 1960-ih godina napisao je zgodnu malu knjigu, Populacijska Bomba,
nastojei da skrene pozornost na tu temu. Nitko nije obratio pozornost.
ak i danas ujem da ljudi govore: Ma, vi ekolozi i va sudnji dan, pa imamo vode
i nema nikakvih problema. Njihov je pogled jako kratkog dometa.
Sliica iz Kine. Kako bi vam se dopalo ivjeti tamo? Pogledajte te zbijene prozorie. Poput sardina. Bar imaju struju. Za sada. elite li ivjeti kao termit? Jesmo li mi
termiti? Ja elim biti na vrhu onog breuljka gdje je bijela stolica i elim imati prostora
oko sebe a vi?
[ slika ispod: termitnjaci ]
Ljudi izgleda ne ele o tome razmiljati. Jo uvijek je dozvoljeno da ljudi imaju vie
od dvoje djece. Mi potiemo razmnoavanje (reprodukciju). Zapravo dajemo olakice
onima koji imaju djecu. A zapravo bi trebalo biti da plaate vie poreza kad dobijete
prvo dijete, jo vie kad dobijete drugo, a iza treeg uope da ne dobivate povrat poreza. Na porezni sistem je potpuno obrnut. No takav nam je i ekonomski sistem.
I pticama u zraku,
I svim ivim stvorovima to puze po zemlji.
Plodni smo i mnoimo se, vladamo svime i svima, jedino smo zaboravili napuniti
zemlju. Sada slii suhoj groici. Sve isisavamo iz majke Zemlje i pretvaramo u
debelu ljudsku biomasu.
Svatko je od nas kriv sve to radimo, svaki dah koji uzmemo, svako ispiranje wckoljke, svaki put kad vozimo auto, kad bilota kupimo doprinosimo zagaenju Zemlje
U mnogo sluajeva ni neznamo to inimo.
Naravno, elio bih izdvojiti i CO2 koji je prerastao u velik problem; nezadrivo raste i
daleko je iznad normalnih koliina, a uzrok je ovjek koji sagorijeva fosilna goriva i
sijee i spaljuje ume.
To uzrokuje globalno zatopljenje i klimatske promjene; a pretpostavlja se i uragane
koji su uestaliji i snaniji u zadnje vrijeme.
Naravno, to je vie ljudi natrpano na Zemlji, vie e ih i ginuti u tim katastrofama.
Zabrinut sam i za polarne medvjede; iako o njima brine WWF ( www.wwf.org ) i svi
misle da su oni divni i da bi bila teta da ih izgubimo. Polarni medvjedi trebaju led i
ledene sante. To su ivotinje prilagoene Arktiku, a kako se led topi i povlai, mnogi
misle da e to biti kraj za te medvjede. naravno, ima meu vama ljudi koji e rei:
Ma zadrati emo mi njih u Zoo-u, sa klima ureajima [ThermoKing?] odvrnutima do
kraja. Podsjeam vas da onda oni nee biti divlje ivotinje, nego poput onih prije
pomenutih isjeenih rijei ljubav, ispod stakla.
Dakle globalna klima se mijenja, i vratiu se nazad na knjigu Paula Ehrlicha.
Ehrlich je 1960-ih godina govorio da ako ljudi nemaju politike volje da kontroliu
svoju populaciju, mikrobi e to uiniti umjesto njih.
Htio bih vas podsjetiti na vremena 1300-te, kada je Crna smrt [Kuga] izbrisala
treinu populacije.
Mi smo pri doseljavanju u nova podruja pobili velik broj domorodaca sa Velikim i
Malim boginjama, kojima su bijelci iz Evrope bili prilagoeni. Ponovno se sprema
slino, na globalnom planu. Do sada su ljudi bili sretni to se sline globalne epidemije
nisu dogaale u skorijoj povijesti.
Mikrobi su majuni i vrlo se brzo razmnoavaju generacijsko vrijeme im se mjeri
u minutama ili manje; evoluiraju prilino brzo i nemoemo drati korak sa njima. Mi
smo prokleti, a mikrobi e nam doi glave. Mi smo veliki plodni substrat koji samo
eka mikrobe da se ponu razmnoavati.
Iako smo jo uvijek Homo Sapiens znate da sapiens znai pametan ja bih rekao da
nismo (pametni). Ja bih rekao da smo glupi jer doputamo da naa populacije raste
poput soja bakterija na podlozi agara, dok ne dosegne granicu; i to je glupo. Ljudi nisu
bolji od bakterija, zapravo ba su isti kao i one to se tie pitanja upotrebe resursa.
Umjesto to mnoimo svoje mozgove, trebali bi ih poeti upotrebljavati.
~00~
[ Dodatak prevoditelja: Ubacit u ovdje dio iz legendarnog filma Matrix, dio
dialoga [zapravo monologa] u kojem Agent Smith govori zarobljenom i svezanom
Morpheusu, a poinje u 01h:37min:36sek minutai filma : ]
Podijelio bih s tobom otkrivenje koje sam ovdje doivio.
Dolo mi je dok sam klasificirao vau vrstu...
...i shvatio sam da vi zapravo niste sisavci.
Svaki sisavac na ovom planetu nagonski razvija prirodnu
ravnoteu s okoliem oko sebe.
Ali vi ljudi ne.
Doete na neko podruje i razmnoavate se i razmnoavate
dok ne potroite sve prirodne resurse.
Preivljavate jedino tako da se irite u novo podruje.
Na ovom planetu postoji jo jedan organizam koji se isto
ponaa.
Zna koji je to?
Virus.
Ljudska su bia bolest.
Rak ovog planeta.
Vi ste kuga.
~00~
Dakle, u nastavku pokuaja da vas uvjerim kako se populacije regulirane dajem vam
ovaj grafiki prikaz koji pokazuje postotne [ % ] promjene u veliini populacije u
odnosu prema njenpj gustoi.
Kada su populacije velike idu prema smanjivanju, a kada su male idu ka poveanju
ako je krivulja regresivne linije izmeu toaka negativna, populacija je kontrolirana
populacijskim reguliranjem.
Tabela. Frekventnost pozitivnih i negativnih meuodnosa izmeu postotka promjene u gustoi i
populacijskoj gustoi za razliite populacije ..
________________________________________________________________
Brojevi populacija u raznim kategorijama
Positive Positive Negative Negative Negative
Taxon
(P<.05) (Not sig.) (Not sig.) (P<.10) (P < .05) Total
________________________________________________________________
Bsekimenjaci
0
0
0
0
4
4
Insekti
0
0
7
1
7
15
Ribe
0
1
2
0
4
7
Ptice
0
2
32
16
43
93
Sisavci
1*
0
4
1
13
19
Total
1*
3
45
18
71
138
________________________________________________________________
* Homo sapiens. Izvor: od Pianke (2000)
To je bio samo jedan primjer. Veina tih studija napravljena je sa pticama. Ptice su
dobro prouene jer ih ljudi vole, dok je svega nekoliko beskimenjaka ukljueno.
Na desnom dijelu gornje tabele vidimo izrazito negativne regresije, a na lijevom
dijelu su pozitivne.
Veina je negativna, a polovina tih istih je znaajnije negativna.
Imamo i jedan upadljiv izuzetak. Jedna od tih 138 vrsta misli da moe kriti prirodni
zakon i da moe rasti u beskonanost. Ljudi misle da mogu protiv prirodnih zakona.
Mi smo Homo Sap , ne sapiens nego sap [eng. sap = budala, u argonu ]
...
Na slici nie vidimo ljudsku T-eliju (stanicu) inficiranu virusom HIV-a
Svaka od onih malih okruglica je HIV virion spreman da zarazi drugog ovjeka.
U osnovi, taj virus koristi nae T-elije kao tvornice za svoju reprodukciju. HIV je
pandemino rairen po cijelom svijetu. Na mnogim mjestima je u progresiji i
predstavlja problem za svih. No, nee on biti taj koji e nas dotui, jer je prespor;
dozvoljava nam da ivimo nekoliko godina nakon infekcije.
HIV nije dobar on je prespor da bi kontrolirao brojnost ljudske populacije.
...
Evo nam daka svjeeg zraka: Aldo Leopold. To je poetak laganog i vrlo malog
uspona (poboljanja). Bili smo na dnu, meu mikrobima koji se spremaju da nam dou
glave.
Aldo Leoplod bio je konzervacijski biolog prije svih nas. Bio je u 'Upravi divljine' na
Wisconsinskom univerzitetu 1950-ih godina. Umro je mlad, ali su njegova djeca
sastavila kolekciju njegovih eseja u mali knjigu A Sand county Almanac [almanah
pjeanog okruga]. Potiem sve vas da ju proitate. Neke od reenica iz nje tjeraju mi
suze na oi. Doslovno mislim da su me slomile i da sam plakao.
Jedna od temeljnih stvari koju je Aldo rekao je da svaka generacija nezna to je
izgubila samo prethodne generacije znaju.
Kao da se prisjeam vremena kada sam izaao na zadnja vrata i otiao do polu
iskonskog potoka i lovio zmije i gutere; djeca dananjih generacija nemaju tu
mogunost. Naalost ive u gradovima gdje nema drevnih potoka. Postao sam biolog
velikim dijelom zbog uticaja iz djetinjstva.
Jedna od Leopoldovih izjava je da se nemoemo nastaviti ponaati kao osvajai, da
nam nisu bogom-dana prava da radimo to nam se prohtije, kao npr., sijeenje
ogromnih uma, i da moramo imati potovanja prema ostalim stanovnicima planete.
Moramo nadii antropocentrizam. Ostala stvorenja imaju takoer pravo na ivot.
~ Rije prevoditelja ~
Za Erica Pianku sam uo nedavno, kada sam paljivo pratio film Aleca Jonesa
Endgame blueprints for global enslavement: a morao sam ga paljivo pratiti prvo
zato to je zanimljiv, a drugo zato to sam radio subtitles za taj film :-)
Naao sam ovu publikaciju / knjiicu na kojoj se bazira njegov famozni govor
odran 3.3. 2006. na Texakoj akademiji znanosti, a koji se spominje u filmu, i odluio
da je prevedem tako da imamo uvid u kompletan materijal, obzirom da se njegove
rijei obino vade iz konteksta, osobito od strane budaletina koje ele bombastine
naslove za svoje stranice. Tako svatko od Vas moe imati uvid u cjelokupni sadraj, i
na osnovu toga razviti vlastito miljenje o istom.
equilibrium2008
~00~