Nacisti u Junoj Americi.

Kolonija Dignidad
je eksperiment koji traje
Pol efer, odbjegli nacista i samoprozvani svetenik, osmislio je ovaj raj ali raj samo za sebe,
za druge pakao.
Ljudska krajnost je uvijek tu da zaudi, iznenadi i pokrene na razmiljanje. Zbog nje
nastaju najvea oduevljenja i dostignua vrijedna divljenja.
Krajnost je smjelost, ali je i patoloka bolest. Krajnost zna biti najvei otpadak ovjekovih misli i
djelovanja, nad kojima je mogue jedino zgraavati se, osuivati ih, ali uvijek, uvijek razmiljati
o njima: zato tako neto postoji, kako i moe li se uopte sprijeiti, ta je sa stradanjem ljudi.
Kad mo nema granice, ta bude?
Ma koliko ivjeli sadanjost, odgovore esto nalazimo u nekim ve proivljenim vremenima,
jer i prije ovog ovjeka ivio je ovjek.

Iza istine la
Negdje izmeu prolosti i budunosti ivi Kolonija Dignidad, ivi pria o izdrljivosti
u neizdrljivom, ivi ovjek raereen izmeu Kolonije i Dignidada.
Enklava religijski motivisana, gdje se vodi skroman ivot uz poljoprivredno obraivanje zemlje,
zaista djeluje edno i nenapadno, to da ne? Bitno je da ne ide u onu stranu krajnost koja bi
naila na osudu drutva.
Izrabljivanja, seksualna zlostavljanja, ivot po strogim propisima (jer svako krenje je povlailo i
otre kazne), zapravo nepostojanje ivota ve radna odjea, pidama i hrana dovoljna da odri
ivot ne moe se nazvati ivotom, a kamoli da mu se pripiu osobine nekakve tamo nevine
religiozne zajednice.
S obzirom na to da u javnosti nije ni bilo pomena o tome, Kolonija ostaje neukaljana.

(M)uitelj i svetenik
Pol efer, odbjegli nacista i samoprozvani svetenik, osmislio je ovaj raj ali raj samo za
sebe, za druge pakao.

udno je da neko raj tako zamilja ili bilo koje drugo idealno mjesto, pa kako god ga nazivali.
U Koloniji mukarci su bili odvojeni od ena, bilo kakva komunikacija je bila zabranjena, a ipak
kroz decenije postojanja Dignidada postojali su i novi narataji. U odreenim prilikama doputan
je kontakt izmeu stanovnika suprotih polova, a djeca su po roenju bila odvajana od majki i
odgajana po strogim pravilima Kolonije.
A na elu diktator koji bezgranino vlada, kojem se ne protivrijei, koji je uzronik svega. Da li
ovo nekome lii na raj? Ne bi trebalo. Ovo lii na jedan veliki, veliki problem, preko koga se
prelazilo predugo.
Kako je bilo mogue ivjeti u takvim uslovima? Ko su ljudi Kolonije i zato su tako neto
doputali? Zato se niko nije bunio?
U Koloniji se sve izvravalo sa religioznim opravdanjima (silovanje, muenje, ubijanje i sl.), to
nije karakteristino ni za jednu religiju ili bar ne bi trebalo biti. Dakle, ovo je bila sekta tj. neki
mutirani, zastranjeni oblik hrianstva. Religija je dogma u koju se ne sumnja, ivi se po njenim
pravilima i ne trae se dodatna obajnjenja. efer je imao svoje sljedbenike koji su vjerovali u to,
a koji su, da bi se lake njima upravljalo, bili u veini sluajeva drogirani.
Koloniju su inili i pobunjenici protiv Pinoeevog reima ( jer se nalazi u ileu i efer je
bio saradnik Augusta Pinoea koji je u to vrijeme zaveo diktaturu u ileu), a koji su na isti, pa i
gori nain tretirani.
Poslije Pinoeove smrti povezanost drave i Kolonije opada, a raste mogunost raskrinkavanja
svega.

efer je pobjegao 1997. iz ilea kada su krenule brojne optube za seksualna i druga
zlostavljanja. Godine 2005. uhapen je u Argentini i isporuen ileu. Dobio je kaznu od 20
godina, a 2010. je umro sa 88 godina.
efer je jednostavno umro, ali su poslije njega ostali ljudi Kolonije koji nisu znali za ivot
izvan. Njima je sada bila ponuena sloboda, ali ta mari kad pravila za njeno korienje ne znaju.
Zato, Kolonija postaje njihov trajni azil, i postoji pod imenom Vila Baviera sve do 2013. godine.

Kolonija Dignidad na filmu

Prema ovim motivima snimljen je film Kolonija. Da ne bi bio samo puko iznoenje injenica,
da ne bi dobio dokumentarni oblik, u sredite se stavlja mladi, zaljubljeni par i njihova
bezuslovna borba za ljubav. Spoj romantinih scena i emotivna motivacija vode do jezivih
scena svakodnevnog ivota Kolonije, jer izmeu Kolonije i Dignidada stoji ovjek.

Kristina Topi