PRIRUNIK ZA METODOLOGIJU ISTRAIVAKOG RADA

Ana Tkalac Veri

Dubravka Sini ori
Nina Poloki Voki

Impresum
Autorski tim
Prof. dr. sc. Ana Tkalac Veri
Doc. dr. sc. Dubravka Sini ori
Prof. dr. sc. Nina Poloki Voki
Lektura
Lada Klai
Dizajn i grafiko oblikovanje
Arts d.o.o. www.arts.hr
Nakladnik
M.E.P. d.o.o.
Zagreb, Marijana Haberlea 10
Za nakladnika
Goran Tudor, direktor
Tisak
Kerschoffset d.o.o., Zagreb
Prodaja i distribucija
M.E.P. Centar menaderske knjige 226
Zagreb, Ulica grada Vukovara 226 G
tel 015509805, fax 015509894
mep@manager.hr, www.manager.hr
ISBN: 978-953-6807-47-5
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 732151

PRIRUNIK ZA METODOLOGIJU ISTRAIVAKOG RADA

KAKO OSMISLITI, PROVESTI I OPISATI ZNANSTVENO I STRUNO ISTRAIVANJE

prof. dr. sc. Ana Tkalac Veri

doc. dr. sc. Dubravka Sini ori
prof. dr. sc. Nina Poloki Voki

Zagreb, 2010.

SADRAJ

SADRAJ
I. DIO UVODNI DIO
1. ISTRAIVANJE I ISTRAIVAKA FILOZOFIJA
2. ETIKA U ISTRAIVANJU
3. VRSTE ISTRAIVANJA
4. ODABIR METODOLOKOG PRISTUPA
Kvantitativna metodologija
Kvalitativna metodologija
Kombiniranje pristupa i metoda

1
5
10
16
16
18
22

II. DIO FAZE ISTRAIVAKOG RADA

Prvi korak Odakle poeti
5. ODREENJE PODRUJA
6. PRIKUPLJANJE LITERATURE
7. RAZVOJ TEORIJSKOG OKVIRA
8. DEFINIRANJE CILJEVA I ISTRAIVAKIH PITANJA
9. DEFINIRANJE VARIJABLI I LJESTVICA MJERENJA
Vrste varijabli
Ljestvice mjerenja

27
33
40
46
52
53
55

Nominalne ljestvice. Ordinalne ljestvice. Intervalne ljestvice. Omjerne ljestvice.

Ljestvice mjerenja i statistiki postupci.

10.OBLIKOVANJE HIPOTEZA
Vrste hipoteza

62
64
I

Drugi korak Kako to istraiti

11. NACRT ISTRAIVANJA
Opisna i uzrona istraivanja
Definiranje nacrta istraivanja
12. ODREENJE UZORKA
Odreivanje uzorka u kvantitativnim istraivanjima
Principi uzorkovanja
Vrste uzoraka u kvantitativnim istraivanjima

66
66
68
72
72
73
74

Sluajni uzorci. Namjerni uzorci. Mjeoviti uzorci.

Odreivanje veliine uzorka u kvantitativnim istraivanjima

Odreivanje uzorka u kvalitativnim istraivanjima
Vrste uzoraka u kvalitativnim istraivanjima

78
79
80

Uzorci zasnovani na procjeni istraivaa. Uzorak lanane reakcije. Prigodni uzorak.

Kvotni uzorak. Mjeoviti uzorci. Uzorci formirani konceptualno ili teorijski.

Veliina uzorka u kvalitativnim istraivanjima

13. METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA
Istraivanja na temelju sekundarnih podataka

86
87
87

Kvaliteta sekundarnih podataka.

Meta analiza
Analiza sadraja

91
91

Nacrt analize sadraja. Provedba analize sadraja. Kriteriji kvalitete analize sadraja.
Prednosti i nedostaci analize sadraja.

Studija sluaja

94

Nacrt studije (analize) sluaja. Priprema i provedba studije (analize) sluaja.

Kriteriji kvalitete metode sluaja. Prednosti i nedostaci metode sluaja.

Promatranje

98
Terenski rad. Kriteriji kvalitete promatranja: pouzdanost te teorijska i
iskustvena valjanost. Prednosti i nedostaci metode promatranja.

Metoda ispitivanja
Anketa
Priprema i provedba ankete.

II

102
103

Intervju

108

Priprema i provedba intervjua. Kriteriji kvalitete intervjua: pouzdanost,

pristranost, valjanost i mogunost poopavanja rezultata.

Intervju fokus grupa

112

Priprema i provedba skupnog intervjua. Prednosti i nedostaci skupnog intervjua.

Projektivne i dijagnostike tehnike

Ostale istraivake metode
14. SASTAVLJANJE INSTRUMENATA ISTRAIVANJA
Oblici pitanja

115
116
119
119

Redoslijed pitanja u upitniku. Pretpostavke za prikupljanje podataka.

Ljestvice stavova

124

Likertova ljestvica. Thurstoneova ljestvica. Semantiki diferencijal. Guttmanova ljestvica.

Utvrivanje metrijskih obiljeja mjernog instrumenta

128

Koncept valjanosti. Vrste valjanosti. Koncept pouzdanosti.

Metode utvrivanja pouzdanosti instrumenta.

Trei korak to s prikupljenim podacima

15. OBRADA I ANALIZA PODATAKA
Obrada i analiza kvantitativnih podataka
Osnovni statistiki pojmovi i postupci
Postupak obrade kvantitativnih podataka
Interpretacija kvantitativnih nalaza
Obrada i analiza kvalitativnih podataka

134
134
134
138
144
144

Kodiranje podataka, otkrivanje obrazaca, oznaavanje tema i razvijanje kategorija.

Logika analiza i mapiranje. Interpretacija (tumaenje) nalaza. Prikaz nalaza (izvjetaj).
Kriteriji kvalitete analize kvalitativnih podatka: sadrajna znaajnost i
konsenzus oko provjere nalaza.

16. PRIKAZIVANJE REZULTATA ISTRAIVANJA

Tablino prikazivanje podataka
Grafiko prikazivanje podataka

156
158
160
III

etvrti korak to se moe zakljuiti

163
165

17. RASPRAVA
18. ZAKLJUAK

III. DIO UPUTE I SAVJETI ZA IZRADU RADA

19. JEZIK I STIL PISANJA
20. NAVOENJE LITERATURE
Sustavi navoenja izvora
Izrada popisa literature
21. TEHNIKE UPUTE ZA PISANJE RADA

167
170
172
177
182

Normativ stranice. Brojano oznaavanje elemenata rada.

Grafiko oblikovanje elemenata rada.

22. ODABIR MENTORA I SURADNJA S MENTOROM

23. USMENA OBRANA RADA
24. DIJELOVI ZNANSTVENIH I STRUNIH RADOVA
Tehniki dijelovi znanstvenih i strunih radova

190
195
198
198

Naslovna stranica. Sadraj. Popis literature. Popis slika. Popis tablica.

Popis kratica i simbola. ivotopis.

Sadrajni dijelovi znanstvenih i strunih radova

201

Naslov. Predgovor. Saetak. Kljune rijei. Uvod. Razrada teme. Zakljuak. Prilozi.

25. VRSTE ZNANSTVENIH I STRUNIH RADOVA

Seminarski rad
Kritiki prikaz
Diplomski rad
Specijalistiki poslijediplomski rad
Magistarski rad
Doktorska disertacija
Struni lanak
Znanstveni lanak
IV

209
209
210
211
213
214
215
217
217

PREDGOVOR

PREDGOVOR
Ve dulje vrijeme studenti, koji zavravaju razliite
razine studija u podruju drutvenih znanosti u
Republici Hrvatskoj, osjeaju nedostatak pogodne
literature, prirunika i vodia na hrvatskom jeziku
koji bi im posluili kao pomo u izradi razliitih
strunih i znanstvenih radova. Autorice knjige
Prirunik za metodologiju istraivakog rada: kako
osmisliti, provesti i opisati znanstveno i struno
istraivanje, ponukane bogatim iskustvom u radu sa
studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,
odluile su udovoljiti ovoj potrebi na nain da u tekst
knjige pretoe svoja bogata iskustva i znanja te da
prenesu relevantna inozemna iskustva i znanja s
podruja metodologije i tehnike strunog i znanstvenog rada.
Studenti na svim razinama visokokolske naobrazbe
tijekom studija izrauju mnogobrojne seminarske
radove, kritike prikaze, ili imaju obvezu izraditi
zavrni ili diplomski rad, magistarski rad, a na
najviim razinama i doktorsku disertaciju. Pri tome
uvijek nailaze na iste prepreke i mnotvo razliitih
pitanja; kako i kada zapoeti svoje istraivanje, kako
izabrati pravi put, kojim putem krenuti, koje podatke
i kako ih prikupljati, kako opisati istraivanje? Ova
knjiga studentima nudi primjerene i korisne
odgovore na ova pitanja te ih upuuje na to kako da
trae odgovore i na druga pitanja koja im se nametnu
tijekom njihovog strunog i znanstvenog rada.
Knjiga je pisana u formi vodia, pregledno i
jednostavno, ali u nekim dijelovima nadilazi te okvire
nudei itatelju i dublja teorijska objanjenja te zadire
u najskrivenije tajne istraivaa profesionalaca.

Autorice u svoj rad unose strast metodologa teoretiara i praktiara, elei sa zainteresiranim itateljem
nesebino podijeliti svoje znanje i bogato iskustvo.
Knjiga je organizirana u tri dijela i dvadeset i pet
poglavlja. U uvodnom dijelu se ukratko objanjavaju
filozofsko-teorijski okviri metodologije, a autorice
posebno poglavlje posveuju etikim pitanjima u
procesu istraivanja. Drugi dio knjige detaljno
prikazuje faze istraivakog rada u etiri koraka; odakle
poeti, kako istraiti, to s prikupljenim podacima i to
se moe zakljuiti. Ovaj dio knjige je najdetaljniji i
prua mnotvo konkretnih uputa i praktinih savjeta te
se moe ocijeniti pravim putokazom i vodiem kroz
neizvjestan i sloen proces istraivakog rada koji je,
osobito za poetnika, prepun iznenaenja i novih
pitanja i naizgled nerjeivih situacija. Autorice nude
jednostavne i korisne savjete ijim e koritenjem
poveati zadovoljstvo i uzbuenje buduih istraivaa
koji se odvae u najuzbudljiviju intelektualnu avanturu
potragu za novim znanjem. Trei dio knjige je
posveen detaljnim uputama i savjetima za pisanje
znanstvenih i strunih radova.
Nadamo se da e ova knjiga biti i znaajan doprinos
poveanju kvalitete strunih i znanstvenih radova na
fakultetima iji e je studenti koristiti u svom
svakodnevnom nastavnom i istraivakom radu.
Namijenjena je prvenstveno studentima koji
studiraju drutvene znanosti, posebno studentima
ekonomskih fakulteta, ali e u njoj nai vrst oslonac i
brojni drugi korisnici, posebno mladi istraivai.
Vladimir avrak

VII

I. DIO UVODNI DIO

1. Istraivanje i istraivaka filozofija

2. Etika u istraivanju
3. Vrste istraivanja
4. Odabir metodolokog pristupa

1. ISTRAIVANJE I ISTRAIVAKA FILOZOFIJA

Ubrzo poto smo utvrdile osnovnu strukturu
prirunika, suoile smo se s prvim izazovom: kako
napisati uvodno poglavlje ambicioznog naslova
Istraivanje i istraivaka filozofija na nain da se
zadovolje akademski kriteriji autorica, a da u isto
vrijeme itatelj (koji oekuje recepte, a ne teoriju) ne
zakljui kako je pred njim neto nerazumljivo i
odustane od istraivanja?
to e teorijska znanja o istraivanju i istraivakoj
filozofiji nekome tko je praktiar, poslijediplomac ili student? Kratak bi odgovor glasio:
kako bi istraivanje koje provodi bilo u skladu s
osnovnim postulatima istraivake metodologije.
Budui da smo podnaslovom prirunika obeale
provesti vas kroz procese osmiljavanja, provoenja i
opisivanja istraivakog rada, na poetku emo se
kratko osvrnuti na osnovne pojmove istraivake
metodologije. Potrudit emo se to uiniti jednostavno i praktino.

Istraivanje je unaprijed osmiljen, logian i

sustavan proces kojim povezujemo miljenja i
iskustva, dolazimo do (novih) spoznaja i poveavamo
znanje.
Temeljnim istraivanjima cilj je otkrivanje
zakonitosti u pojavama i procesima (otkrie),
razvojna istraivanja usmjerena su potencijalnim
vrijednostima otkria (izumima), primijenjena
istraivanja tee konkretizaciji spoznaja, a akcijska
istraivanja konkretnoj strunoj aktivnosti.1
Odluivanju o konkretnom nacrtu istraivanja
prethodi dug i temeljit mentalni proces. Istraiva
treba odabrati istraivaku filozofiju, pristup
istraivanju, strategije istraivanja, vremenski horizont i
konano metode te naine prikupljanja podataka. Odnosi
meu ovim razinama odluivanja slikovito se
prikazuju koncentrinim krugovima, kao to je
vidljivo iz slike 1.1.2, kroz koju vas vodimo
prirunikom.

ISTRAIVAKA
FILOZOFIJA

POZITIVIZAM

VREMENSKI
HORIZONT
Uzorkovanje
Sekundarni podaci
Promatranje
Intervju
Upitnici

METODE
PRIKUPLJANJA
PODATAKA

Deduktivno

Izviajno istraivanje
Jednokratno
Opisno istraivanje
Longitudinalno
Uzrono istraivanje
Induktivno

STRATEGIJE I VRSTE
ISTRAIVANJA S
OBZIROM NA CILJ
PRISTUP
ISTRAIVANJU

FENOMENOLOGIJA

Slika 1.1. Razine odluivanja u istraivakom procesu

Istraivaka filozofija odreuje sve budue korake u

nacrtu istraivanja. O prevlasti pojedinih istraivakih filozofija vodi se dugogodinja i stalna
rasprava. Mi emo se zadrati na dvjema istraivakim filozofijama koje dominiraju suvremenim
drutvenim istraivanjima: pozitivizmu i fenomenologiji (naturalistika ili interpretativna filozofija).
Pozitivizam3 prouava koncepte kao to su drutvene
strukture i injenice4 te uzroke drutvenih fenomena5.
Dominantno se oslanja na elemente stvarnosti koji su
jasno vidljivi i jasno se promatraju, to za rezultat ima
poopavanje temeljeno na zakonu slinosti. Da bi se
poopavanje moglo postii, primjenjuje se visoko
strukturirana metodologija koja omoguava pona-

vljanje i mjerljiva promatranja, koja se potom

statistiki analiziraju. Pozitivizam zastupa poziciju
istraivaa kao neovisnog i udaljenog od utjecaja
predmeta istraivanja.
Fenomenologija6 prouava koncepte kao to su
drutveni konstrukti i znaenja.7 Polazi od postulata
da je drutvena strana svijeta presloena da bi se
mogla objasniti teorijama koje se temelje na
iskljuivim zakonima (kao to je tipino za prirodne
znanosti).8 Istraivai koji prihvaaju fenomenologiju kao istraivaku filozofiju smatraju da su
situacije jedinstvene i sloene te predstavljaju
funkciju odreene skupine okolnosti i osobnih
utjecaja. Fenomenolozi dre da se okruenje stalno

mijenja, a da je jedinica istraivanja organizam te da

e se poopavanjem izgubiti bogatstvo informacija o
predmetu istraivanja. Zato poopavanje ne smije biti
samo sebi svrha.
Pozitivistika filozofija zahtijeva primarno deduktivan
pristup istraivanju, koji omoguava razvoj teorije i
hipoteza, s ciljem njihova testiranja. Deduktivizam
polazi od aksioma, deduktivnom logikom razvija
teorijske tvrdnje te ih potom empirijski provjerava.9
Koncepte u dedukciji potrebno je operacionalizirati i
pretvoriti u mjerljive varijable. Deduktivan pristup
ima svoje korijene u prirodnim znanostima. U
prirodnim znanostima zakoni predstavljaju osnovu za

objanjenje fenomena, predviaju njihovu pojavu i na

taj nain omoguavaju kontrolu nad njima.10
Metodoloki pristup koji je okosnica u fenomenologiji kao istraivakoj filozofiji je induktivan.
Induktivizam polazi od pojedinanih podataka
(situacija, op. a.) i induktivnom ih logikom pretvara u
ope teorije.11 Induktivan pristup razvio se upravo u
drutvenim znanostima te uvaava kontekst istraivanja i razliite interpretacije i tumaenja.
Osnovne razlike izmeu deduktivnog i induktivnog
pristupa istraivanju prikazane su u tablici 1.1.12

Tablica 1.1. Glavne razlike izmeu deduktivnog i induktivnog pristupa istraivanju

Naglasci u deduktivnom pristupu

znanstveni principi

kretanje

od teorije k podacima
objanjenja uzronih odnosa meu
varijablama

potreba

prikupljanje kvantitativnih podataka

kontrole kako bi se osigurala valjanost

podataka

operacionalizacija koncepata kako bi se osigurala

jasnoa definicije

visoko strukturiran pristup

Naglasci u induktivnom pristupu

cilj je

razumijevanje znaenja koje ljudi pridaju

dogaajima

kretanje od podataka k teoriji

blisko razumijevanje konteksta istraivanja

prikupljanje kvalitativnih podataka

primjena

nezavisnost istraivaa od predmeta istraivanja

nunost

odabira uzorka dovoljne veliine kako bi se

zakljuci poopili

fleksibilnija

struktura koja doputa promjene u

naglasku u istraivanju kako istraivanje odmie

shvaanje da je istraiva dio istraivakog procesa

neorijentiranost na poopavanje zakljuaka

Postoje brojni praktini kriteriji pri odabiru

dominantnog istraivakog pristupa.13 Najvaniji
meu njima je priroda problema koji se istrauje.
Ukoliko o problemu istraivanja postoji bogata
literatura te se mogu definirati poetni teorijski okvir
i polazine hipoteze, podobniji je deduktivan pristup
istraivanju. Za problem koji je relativno nov i nije
opseno obraen u literaturi prikladnije je na temelju
vlastitih spoznaja razviti novi koncept, pa je
podobniji induktivan pristup istraivanju. Za odabir
odreenog istraivakog pristupa vane su i osobine
istraivaa, stoga bi se trebale uvaiti njegove/njezine
sklonosti odreenom pristupu.

dojam kako su meusobno iskljuivi ili konkurentski.

injenica je da se na jednom kraju kontinuuma nalazi
istraivanje usmjereno univerzalnim zakonima, a na
drugom istraivanje vezano uz specifini kontekst, no
veina istraivaa dri da je za najbolje rezultate u
praksi istraivanja potrebno pronai odgovarajui,
kompromisni put. Suvremena je metodologija
pluralistika,14 to znai da je u istom istraivakom
projektu mogue koristiti elemente razliitih
filozofija (rjee) i pristupa (ee). Kao to e kasnije
biti rijei, mogue je koristiti i razliite metode
prikupljanja, analize i interpretacije podataka.

Nadamo se da na temelju ovog kratkog opisa dvije

razliite filozofije, odnosno dva pristupa niste stekli

Na temelju: Vujevi, M. (2000.), Uvod u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti, kolska knjiga, Zagreb, str. 19-25.
Na temelju: Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A. (2000.), Research Methods for Business Students, Prentice Hall, Essex, str. 85.
3
Pozitivizam ima korijene u radovima filozofa Augustea Comtea i Emilea Durkheima s kraja devetnaestoga i poetka dvadesetoga stoljea.
4
Silverman, D. (1997.), Qualitative Research: Theory, Method and Practice, Sage Publications Ltd., London
5
Taylor i Bogdan (1998.) prema Patton, M. Q. (2002.), Qualitative Research & Evaluation Methods, 3rd ed., Sage Publications,
Inc., Thousand Oaks, CA
6
Fenomenologija ima korijene u radovima Georga Wilhelma Friedricha Hegela, no kao filozofiju je utemeljuje Edmund Husserl
poetkom dvadesetog stoljea.
7
Silverman, D., op. cit.
8
Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 86.
9
Dow, S. C. (2005.), Ekonomska metodologija, Politika kultura, Zagreb
10
Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 87.
11
Dow, S. C., op. cit.
12
Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 91.
13
Creswell (1994.) prema Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit.
14
avrak u Dow, S. C., op. cit., str. 198.
2

2. ETIKA U ISTRAIVANJU
Etika u istraivanju odnosi se na primjenu etikih
naela i prikladnost ponaanja u pripremi i provedbi
istraivanja te analizi i interpretaciji rezultata.
Etika naela ukorijenjena su u dobroj istraivakoj
praksi. Kako biste se s njima detaljno upoznali,
preporuujemo da prouite bilo koji prihvaeni
kodeks istraivakog ponaanja (primjerice kodeks
European Society for Opinion and Marketing
Research (ESOMAR), meunarodne organizacije
profesionalnih istraivaa). Etiki principi istraivanja navedeni su i u Etikom kodeksu Sveuilita u
Zagrebu, stoga preporuujemo da ih i tamo proitate.
Etike dvojbe mogu se javiti u svim fazama
istraivakog procesa: (1) u fazi prikupljanja i
koritenja izvora literature, (2) u fazi izrade nacrta
istraivanja, (3) u pristupanju ispitanicima, (4) u fazi
prikupljanja podataka i (5) u fazi analize i interpretacije rezultata.
Etika u fazi prikupljanja i koritenja izvora
literature podrazumijeva prikladno ponaanje prema
tuem intelektualnom vlasnitvu i autorskom pravu.
Svaki tui dio rada, bez obzira na to je li iznesen u
upravnom ili neupravnom govoru ili je preprian,1
treba biti pravilno oznaen. Preuzimanje tuih
teorijskih spoznaja ili empirijskih rezultata bez
pozivanja na izvor smatra se plagijatom i predstavlja
nepoeljnu praksu meu istraivaima (detaljnije o

nainima citiranja i parafraziranja proitajte u

poglavlju o koritenju i navoenju literature). U
veini zemalja intelektualno vlasnitvo i autorska
prava ureeni su zakonom. U Hrvatskoj je od
listopada 2003. godine na snazi Zakon o autorskom
pravu i srodnim pravima.
Osim to moete (svjesno ili nesvjesno) plagirati tue
tekstove, moete to uiniti i s vlastitima. Iako se radi o
vaem vlastitom tekstu, svaki preuzeti dio teksta
potrebno je oznaiti i navesti izvor, odnosno mjesto
na kojem je taj tekst ve objavljen. Vano je dodati da
se vlastiti tekstovi ne bi smjeli u potpunosti
preuzimati te da veina izdavaa ima jasnu politiku
oko udjela ve objavljenog teksta u novome tekstu.
Informacije o tome potraite u uputama autorima
pojedinih izdavaa.
Etika u fazi izrade nacrta istraivanja podrazumijeva prikladno ponaanje u definiranju osnovnih
smjernica u istraivanju. Kao to se tui tekstovi ne
smiju bez navoenja izvora preuzimati (plagirati), na
isti se nain ne smiju preuzimati tui istraivaki
procesi. Ako ste odluili preuzeti neiji nacrt
istraivanja i provjeriti ga u, primjerice, hrvatskom
poslovnom kontekstu ili u nekoj drugoj industrijskoj
grani, etiki je navesti izvor nacrta (lanak,
internetska stranica, knjiga i slino). Time uvaavate
intelektualno vlasnitvo drugih istraivaa. Navedeno
ne znai da se nacrti istraivanja ne smiju preuzimati.

Sasvim suprotno, ponovljena istraivanja tijekom

vremena poboljavaju (badare) instrument te je
praksa meu istraivaima ponavljati istraivanja i
tako provjeravati (unaprjeivati) postojee spoznaje.
Etika u pristupanju ispitanicima obuhvaa
sljedee: prihvaanje prava potencijalnih ispitanika
na informiranost o istraivanju, odnosno dobivanje
obavijetenog pristanka sudjelovanja u istraivanju,
potivanje privatnosti i osiguravanje anonimnosti
ispitanika, omoguavanje dobrovoljnog sudjelovanja
ispitanika u istraivanju i odustajanja od istraivanja,
dobivanje suglasnosti ispitanika u prikazivanju
podataka proizalih iz istraivanja.
Etika u fazi prikupljanja podataka znai da tijekom
procesa prikupljanja istraiva treba ostati objektivan, biljeiti tone i potpune podatke i izbjegavati
selektivnost. U suprotnom bi valjanost i pouzdanost
nalaza mogle biti ugroene. Ispitanicima se ne smije
lagati o proceduri ili trajanju istraivakog postupka
(kako bi bili skloniji sudjelovati u istraivanju), te je i
u ovoj fazi potrebno pridravati se svih prethodno
navedenih principa u ophoenju s ispitanicima.
Ponekad istraivai unajme istraivaku agenciju u
fazi prikupljanja podataka. Agencija moe osigurati
organizirano prikupljanje podataka u relativno
kratkom roku, to je osobita prednost ukoliko se
istraivanje provodi na velikom uzorku. Uloga
agencije trebala bi biti ograniena samo na
prikupljanje podataka i ne bi trebala ukljuivati
ostale faze istraivanja one trebaju biti rezultat
vaeg rada. Preporuujemo da se o eventualnom
ukljuivanju agencije posavjetujete s mentorom i da

svakako u opisu istraivake metodologije navedete

tko je prikupio podatke za potrebe vaeg istraivanja.
U nastavku nudimo popis informacija koje je
potrebno osigurati sudionicima kako biste izbjegli
etike dvojbe u pristupanju ispitanicima i prikupljanju podataka (tablica 2.1.2).

Tablica 2.1. Informacije koje umanjuju etike dvojbe u pristupanju ispitanicima i prikupljanju podataka

Informacije o prirodi istraivanja

to je svrha istraivanja?
Tko provodi istraivanje?
Je li istraivanje sponzorirano i od koga?
Tko su sudionici u istraivanju? Tko ini uzorak? Veliina uzorka?
U kojoj je fazi istraivanje?
Informacije o sudjelovanju u istraivanju
Kakav tip podataka se trai od sudionika?
Na koji e se nain prikupljati podaci?
Koliko vremena e trajati prikupljanje podataka i u koliko navrata e se prikupljati?
Koji su rokovi predvieni za pojedine faze u istraivanju?
Informacije o pravima sudionika u istraivanju
Sudjelovanje je dobrovoljno.
Ispitanici imaju pravo odbiti odgovor ili vie njih ili odbiti biti promatranima u specifinim okolnostima.
Ispitanici imaju pravo odbiti snimanje odgovora (ponaanja) u sluaju koritenja tehnikih pomagala.
Ispitanici mogu odustati u bilo kojem trenutku istraivanja.
Koje su mogue posljedice, rizici ili dobici sudjelovanja u istraivanju?
Na koji su nain osigurane anonimnost i povjerljivost ispitanika?
Informacije o prikupljenim podacima
Tko e imati pristup prikupljenim podacima?
Kome e biti prezentirani rezultati istraivanja?
Na koji su nain osigurane anonimnost i povjerljivost ispitanika u fazi prikaza rezultata?
to e se dogoditi s podacima nakon to je projekt zavren?
Na koji e se nain podaci te anonimnost i povjerljivost ispitanika uvati od eventualne upotrebe u budunosti?

Etika u fazi obrade, analize i interpretacije rezultata

odnosi se na prikladno ponaanje u analizi
prikupljenih podataka i njihovoj interpretaciji. Etiki
je (i oekivano) da istraiva i u ovoj fazi zadri
objektivnost i izbjegava selektivnost, da prikazuje
istinite podatke (a ne namjetene ili frizirane) i

estito ih analizira i interpretira, da zakljuke temelji

na stvarnim nalazima istraivanja te da u izvjetaju
(prikazu rezultata) vodi rauna o pravima svih
sudionika u istraivanju. Sumnje u vau etinost
izbjei e se opisom istraivakih i analitikih
procedura koje ste koristili.

Zbog nedostatka strunog (statistikog) znanja,

istraivai ponekad unajme statistiara za obradu
podataka. Smatramo vanim naglasiti da se
sudjelovanje tree osobe treba ograniiti samo na fazu
obrade (kvantitativnih, ne i kvalitativnih) podataka,
jer bi analiza i interpretacija trebale biti va osobni
doprinos istraivanju. Preporuujemo da se i oko

ovoga posavjetujete s mentorom, a ako ste unajmili

nekoga da za vas provede obradu podataka, u
izvjetaju navedite tu informaciju.
Za kraj nudimo nekoliko savjeta koji vam mogu
pomoi u eventualnim etikim dvojbama u istraivanju.3

SAVJETI

Pokuajte

unaprijed prepoznati eventualne etike

dvojbe ili etiki upitne situacije.

Prouite etika naela istraivanja u prihvaenom

kodeksu istraivanja. Ukoliko imate dvojbi u bilo
kojoj fazi, posavjetujte se s mentorom, kolegama
istraivaima ili profesionalnim istraivaima.
Postignite informirani pristanak sudionika u

istraivanju. Nemojte lagati o nainu ili trajanju

procedure istraivanja, jer bi ispitanici mogli
odustati zbog nepovjerenja. Osim toga, teko ete
ih pridobiti (vi ili drugi istraivai) na eventualna
druga istraivanja ako ih na bilo koji nain
prevarite.
Nemojte pretjerivati u opisu potencijalnih koristi

od istraivanja za ispitanike ili druge sudionike u

istraivanju. Ne budu li njihova oekivanja
ispunjena, vjerojatnost njihova sudjelovanja u
drugim istraivanjima bit e znaajno manja.

Potujte privatnost sudionika u svim fazama

istraivanja.

Zadrite objektivnost i kvalitetu tijekom procesa

prikupljanja podataka.

Imajte na umu da kvalitativna istraivanja mogu

obuhvatiti iri aspekt etiki upitnih situacija.

Pokuajte ih predvidjeti i nai naine njihova
prevladavanja. Na ovo osobito obratite pozornost
ukoliko primjenjujete promatranje ili intervju.
Izbjegavajte iznositi ili komentirati podatke

prikupljene od ispitanika drugim ispitanicima i

sudionicima u istraivanju, osobito ukoliko biste ih
time mogli ugroziti.
Zadrite objektivnost i kvalitetu tijekom faza

obrade, analize i interpretacije rezultata.

Potujte pravo na anonimnost organizacije u kojoj

provodite istraivanje. Odrite obeanja koja ste

im dali glede osiguranja anonimnosti izvora
podataka ili pristupa rezultatima.
Zatitite ispitanike u svim fazama istraivanja.

Vodite rauna o njihovoj anonimnosti.

Izbjegnite eventualne negativne posljedice vaeg

istraivanja po sudionike. Ako to nije mogue,

unaprijed ih informirajte o toj mogunosti.

Ukoliko koristite sekundarne podatke, razmislite

kako ete zatititi identitet sudionika koji su
sudjelovali u njihovom prikupljanju.

2
3

Baban, Lj., Ivi, K., Jelini, S., Lamza-Maroni, M., undali, A. (2000.), Primjena metodologije strunog i znanstvenog istraivanja,
Ekonomski fakultet, Osijek, str. 165.
Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A. (2000.), Research Methods for Business Students, Prentice Hall, Essex, str. 136.
Prilagoeno prema Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 141.

3. VRSTE ISTRAIVANJA
Istraivai rasvjetljavaju podruje koje ih zanima na
razliite naine, provoenjem razliitih vrsta istraivanja.
Njihova odluka o vrsti istraivanja koje ele provesti
naslanja se na odabir dominantne istraivake filozofije i
pristupa, o emu je prethodno bilo rijei. No, usko je
povezana i s temom istraivanja.
Istraivanja se razlikuju s obzirom na: (1) primjenjivost
njihovih rezultata, (2) metode istraivanja koje se koriste,
(3) vrste podataka koji se prikupljaju, (4) vrste podataka
koji se prouavaju, (5) uestalost provoenja, (6) ciljeve
koje imaju, (7) obuhvat podruja koja se istrauju, (8)
vrijeme na koje su usmjerena, te (9) objekt istraivanja
(tablica 3.1.).1
Istraivanja se s obzirom na njihovu primjenjivost,
tj. vrstu oekivanog rezultata, dijele na fundamentalna (temeljna, osnovna, bazina) istraivanja,
primijenjena (aplikativna) istraivanja, razvojna
istraivanja te akcijska (situacijska, praktina)
istraivanja. Fundamentalna istraivanja su istraivanja koja poveavaju opi fond znanstvenih
injenica i znanja i koja odreuju nova podruja
ljudskog zanimanja i spoznaja, ali koja nemaju ili ne
moraju imati praktinu primjenu svojih rezultata.2
Svrha im je isto znanje, tj. otkrivanje novih istina i
zakona te stvaranje novih teorija.3 Fundamentalna
istraivanja su, na primjer, prva istraivanja
odreivanja temeljnih dimenzija ljudske linosti.
Primijenjena istraivanja, kako teorijska tako i

10

eksperimentalna (o ovome vie u poglavlju o nacrtu

istraivanja), poduzimaju se radi stjecanja novih
znanja u svrhu iznalaenja praktinih rjeenja za
neposrednu primjenu4, odnosno rjeavanja konkretnih problema u svim podrujima ljudske djelatnosti.
Provode se, na primjer, u istraivakim laboratorijima poslovnih organizacija kako bi se postojeim
proizvodima dodala nova svojstva, razvili novi
proizvodi ili osmislili tehnoloki napredniji proizvodni procesi. Razvojna istraivanja su istraivanja koja
primjenjuju poznata i ve u odreenim uvjetima
upotrebljavana dostignua znanosti ili tehnoloke
postupke u novim podrujima, izmijenjenim ili
novim uvjetima.5 U drutvenim znanostima primjer
razvojnih istraivanja su istraivanja primjene
filozofije est sigma u uslunim poduzeima, nakon
to je dokazano da ta filozofija znaajno pridonosi
uspjehu proizvodnih organizacija u kojima se prvo i
poela primjenjivati. Konano, akcijska istraivanja
su istraivanja kojih je namjera u to kraem roku
otkriti uzrok nekog praktinog problema ili pojave
koritenjem znanstvenog naina provjere teorijskih ili
empirijskih spoznaja,6 odnosno istraivanja koja trae
brza i praktina rjeenja.7 Primjer akcijskog
istraivanja je istraivanje prediktorske valjanosti
razliitih metoda selekcije ljudskih potencijala kako
bi se ustanovilo kojom se metodom selekcije dolazi do
najboljih djelatnika i stoga prvenstveno tu metodu
primjenjivalo pri selekciji.

Tablica 3.1. Vrste istraivanja

Svojstvo

Vrste istraivanja

Primjenjivost

Fundamentalna istraivanja
Primijenjena istraivanja
Razvojna istraivanja
Akcijska istraivanja

Metodoloki pristup

Kvantitativna istraivanja
Kvalitativna istraivanja
Istraivanja kombiniranom metodologijom

Vrsta podataka koji se prikupljaju

Primarna istraivanja
Sekundarna istraivanja

Vrsta podataka koji se prouavaju

Teorijska istraivanja
Empirijska istraivanja

Uestalost

Jednokratna istraivanja
Longitudinalna istraivanja

Ciljevi

Izviajna istraivanja
Opisna istraivanja
Uzrona istraivanja

Obuhvat istraivanja

Mikroistraivanje
Mezoistraivanje
Makroistraivanje
Megaistraivanje

Vrijeme

Istraivanje prolosti
Istraivanje sadanjosti
Istraivanje budunosti

Objekt istraivanja

Razne vrste istraivanja

Fundamentalna i primijenjena istraivanja znanstvena su istraivanja, dok su razvojna i akcijska

istraivanja struna istraivanja. Znanstveni magistarski i doktorski radovi prvenstveno su fundamentalnog karaktera. Njihova je svrha dolaenje do novih

znanstvenih spoznaja i kroz to razvoj novih znanja. Za

razliku od toga, specijalistiki poslijediplomski radovi
primijenjenog su karaktera. Njihova je svrha iznai
djelotvornije ili uinkovitije naine djelovanja u
praksi kako bi se poslovanje odvijalo bre, jeftinije,

11

kvalitetnije itd. Potrebno je meutim napomenuti da

je granica izmeu fundamentalnih i primijenjenih
istraivanja tanka.8 Ona se vrlo tijesno isprepliu i
meusobno uvjetuju.9 Tako mnoga fundamentalna
istraivanja rezultiraju i vrlo primjenjivim nalazima.
Na primjer, nisu rijetki magistarski ili doktorski
radovi koji osim znanstvenog doprinosa daju i
preporuke za praksu.
S obzirom na metodoloki pristup, dakle
koritene metode istraivanja, istraivanja se dijele na
kvantitativna, kvalitativna i istraivanja kombiniranom metodologijom. Kvantitativna istraivanja
nastoje dati odgovor na pitanje koliko,10 to znai da
se temelje na primjeni metoda koje omoguuju
kvantificiranje pojava, odnosno njihovo brojano
iskazivanje (kvantitativne metode). Istraujete li,
primjerice, provoenje pojedinih aktivnosti menadmenta ljudskih potencijala u hrvatskim organizacijama ili utjecaj provoenja mjera aktivne politike
zapoljavanja na nezaposlenost, provodite kvantitativno istraivanje. Kvalitativna istraivanja nastoje
odgovoriti na pitanja zato, kada, kuda, gdje itd.,11
odnosno primjenjuju metode koje omoguuju
opisivanje pojava, ali ne i njihovo brojano izraavanje
(kvalitativne metode). Kvalitativno istraivanje
svrsishodno je provesti ukoliko elite detaljno opisati
kako menaderi odluuju u vrijeme krize ili ako elite
opisati po emu su to menaderi specifini u odnosu
na druga zanimanja. Istraivanja kombiniranom
metodologijom istraivanja su u kojima se kvantitativne
i kvalitativne metode istraivanja isprepliu i
nadopunjuju, odnosno prouavane pojave i
kvantificiraju i opisuju. Kombinirana metodologija
dat e vam optimalne rezultate ako istraujete

12

specifinosti marketinga u neprofitnim organizacijama, s obzirom na to da sve aspekte marketinga

u tim organizacijama nije mogue kvantificirati.
Detaljno o metodolokim pristupima, kvantitativnoj, kvalitativnoj i kombiniranoj metodologiji
moete proitati u sljedeem poglavlju.
Najee navoena podjela vrsta istraivanja je
podjela s obzirom na vrstu podataka koja se
prikuplja odnosno prouava, prema kojoj se
istraivanja dijele na primarna i sekundarna.
Primarna istraivanja su istraivanja putem kojih se
prvi put prikupljaju podaci o neemu (primarni
podaci), dok su sekundarna istraivanja istraivanja
ve postojeih, prethodno prikupljenih podataka
(sekundarnih podataka) (vie o ovim vrstama
istraivanja u poglavlju o metodama prikupljanja
podataka). Primarno istraivanje je, na primjer,
istraivanje razvijenosti prakse upravljanja znanjem u
velikim hrvatskim organizacijama putem anketnog
upitnika, dok su sekundarna istraivanja, na primjer,
makroekonomske i financijske analize temeljene na
statistikim podacima Hrvatskog zavoda za
statistiku ili Hrvatske narodne banke.
S obzirom na vrstu podataka koji se prouavaju,
istraivanja dijelimo na teorijska i empirijska. U
teorijskim se istraivanjima istina odnosno pojave i
injenice spoznaju prouavanjem miljenja, iskustava
i zakljuaka drugih, kao na primjer tuih teorija,
modela i podataka. U empirijskim se istraivanjima
istina odnosno pojave i injenice spoznaju vlastitim
iskustvom, dakle osobnim provoenjem primarnog
istraivanja. Tako je, na primjer, mogue istraiti koji
je stil voenja prikladan za voenje radnika znanja

meta analizom (teorijsko istraivanje) ili provoenjem primarnog istraivanja u industrijama

visokih tehnologija (empirijsko istraivanje).
S obzirom na njihovu uestalost, istraivanja se
dijele na jednokratna (diskontinuirana, ad hoc,
povremena) i longitudinalna (kontinuirana, permanentna, stalna). Jednokratna istraivanja se, kao to im
naziv kae, provode jednom, dakle ne ponavljaju se.
Prikladna su ako se eli brzo prikupiti podatke o
nekoj pojavi (zbog ega su esta), dok im je kljuni
nedostatak to se na temelju njih ne moe zakljuivati
o razvoju neke pojave. Longitudinalna istraivanja
istrauju odreeno obiljeje i razliite utjecaje na
njega tijekom vremena.12 Zahtijevaju vie napora i
vremena jer istrauju na nain da se periodino
ponavljaju koritenjem istih metoda i instrumenata, a
esto i uzorka, odnosno na nain da prikupljaju
istovrsne podatke u vie navrata. Ukoliko elite
odrediti koliko je konkurentna radna snaga u
Hrvatskoj, provest ete jednokratno istraivanje i
prikupljene podatke usporediti s podacima za
Europsku uniju. No, ako vas zanima poveava li se
konkurentnost hrvatske radne snage, provest ete
longitudinalno istraivanje. elite li pak istraiti koje
aktivnosti internog marketinga provodi neka
organizacija, provest ete jednokratno istraivanje,
dok ete, ako vas zanima je li se kao posljedica neke
aktivnosti internog marketinga povealo zadovoljstvo zaposlenika internom komunikacijom, provesti
longitudinalno istraivanje.
S obzirom na ciljeve na koje je istraivanje
usmjereno, istraivanja je mogue podijeliti na
izviajna (eksplorativna), opisna (deskriptivna) i

uzrona (kauzalna).13 Ovdje ih definiramo ukratko,

jer e detaljno o njima biti rijei u poglavlju o nacrtu
istraivanja. Izviajnim istraivanjima cilj je postavljanje okvira relativno novog podruja ili pojave na
temelju kojih e se u buduim istraivanjima postavljati i prihvaati/odbacivati hipoteze. Opisnim
istraivanjima cilj je detaljno opisati neku pojavu tako
to provjeravaju postavljene hipoteze ili pretpostavke
koje istraiva ima vezano uz neku pojavu. Uzrona
istraivanja istrauju uzrok neke pojave, odnosno
uzrono-posljedini odnos izmeu varijabli, to znai
da se bave unaprijed definiranim, konkretnim
problemom koji je odreen hipotezom koja se
provjerava, a u kojoj je jasno naznaeno to je nezavisna odnosno uzrona varijabla, a to zavisna odnosno
posljedina varijabla. Primjer izviajnog istraivanja
je istraivanje individualnih i organizacijskih
imbenika koji su povezani sa stresom. Opisno
istraivanje vezano uz stres provjerava, na primjer,
jesu li karakteristike linosti pojedinca znaajno
povezane s manifestacijom stresa. Uzrono istraivanje stresa istrauje, primjerice, u kojoj mjeri stil
voenja nadreenog uzrokuje stres kod zaposlenika.
Izviajna, opisna i uzrona istraivanja esto se
susreu u paru. Tako, na primjer, prije provoenja
empirijskog istraivanja za potrebe opisivanja neke
pojave moramo provesti izviajno istraivanje teorije
odnosno sekundarnih podataka kako bismo saznali
to je do sada poznato o pojavi koju prouavamo.
Provodimo li pak uzrono istraivanje, morat emo
provesti i opisno, jer nije mogue ustanoviti uzronoposljedinu vezu ukoliko se prethodno ne raspolae
opisom pojava kojih se uzrono-posljedini odnos eli
ispitati.

13

Istraivanja se nadalje dijele s obzirom na objekt

istraivanja. Pod objektima istraivanja podrazumijevaju se kako znanstvene grane (pa tako postoje
ekonomska istraivanja, psiholoka istraivanja,
demografska istraivanja, matematika istraivanja
itd.), tako i jedinice istraivanja (radi li se o
istraivanju neke pojave na razini drutva, organizacije, grupa ili pojedinaca).14
Jedinice istraivanja kriterij su za jo jednu podjelu
vrsta istraivanja, onu s obzirom na razinu,
odnosno obuhvat istraivanja, prema kojoj
istraivanja dijelimo na mikroistraivanja, mezoistraivanja, makroistraivanja te megaistraivanja.
Mikroistraivanje je istraivanje jedinice ili vie
jedinica neke populacije. Npr. istraivanje jednog
domainstva, organizacijske jedinice ili organizacije.
Mezoistraivanje je istraivanje jednog ili nekolicine
podskupova neke populacije. Npr. istraivanje neke
industrije, pokrajine/upanije ili regije. Makroistraivanje je istraivanje cjelokupne populacije. Npr.
istraivanje na razini neke drave. Megaistraivanje je
istraivanje izrazito velike populacije, nekoliko
desetaka puta vee populacije nego one obuhvaene
makroistraivanjem.15 Npr. istraivanje na razini
neke ekonomske integracije, kontinenata ili globalno
istraivanje.
S obzirom na vrijeme, istraivanja se dijele na
istraivanja prolosti (retrospektivna, ex post facto
istraivanja), istraivanja sadanjosti i istraivanja
budunosti (prognostika, futuroloka, ex ante
istraivanja). Istraivanja prolosti su istraivanja
usmjerena na istraivanje predmeta, pojava, odnosa,
dogaaja i slino u prolosti, dakle na proteklo

14

razdoblje, u svrhu projekcije razine neke pojave u

budunosti. Istraivanje prolosti je, na primjer,
analiza statistikih podataka iz statistikih
godinjaka o bruto nacionalnom proizvodu zemalja
neke regije (sekundarno istraivanje) ili prikupljanje
pokazatelja aktivnosti upravljanja prodajnim
osobljem u prethodnom obraunskom razdoblju
(primarno istraivanje). Istraivanje sadanjosti je
istraivanje trenutnog stanja, tj. stanja predmeta,
pojava, odnosa, dogaaja i slino u sadanjosti, u
svrhu unaprjeenja budunosti. Primjer za ovu vrstu
istraivanja je istraivanje razloga pristupanja
sindikatima mladih u svrhu odreivanja metoda za
zadravanje sindikalnog lanstva. Istraivanja
budunosti su istraivanja usmjerena na budunost, tj.
stanje predmeta, pojava, odnosa ili dogaaja u
budunosti. Zadaa im je prognozirati (iz tog ih se
razloga i naziva prognostikim istraivanjima),
odnosno predvidjeti budunost. Metode prikladne za
ovu vrstu istraivanja su analiza trenda, projektivne
tehnike, delfi metoda, scenario analiza i sl. Primjeri
istraivanja budunosti su istraivanje navika
potroaa u budunosti te prognoziranje stope rasta
bruto domaeg proizvoda, stope inflacije i sl.

Dalje o razliitim podjelama vrsta istraivanja vidjeti u: Baban, Lj., Ivi, K., Jelini, S., Lamza-Maroni, M., undali, A. (2000.), Primjena
metodologije strunog i znanstvenog istraivanja, Ekonomski fakultet, Osijek, str. 35-65.; Milat, J. (2005.), Osnove metodologije istraivanja,
kolska knjiga, Zagreb, str. 45-47.; Zelenika, R. (2000.), Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, 4. izdanje, Ekonomski
fakultet Sveuilita u Rijeci i Ekonomski fakultet Univerze u Ljubljani, Rijeka, str. 139-171.
2
UNESCO prema Zelenika, R., op. cit., str. 142.
3
Milat, J., op. cit., str. 45-46.
4
Na temelju: Milat, J., op. cit., str. 45.
5
Na temelju: Zelenika, R., op. cit., str. 145.; Milat, J., op. cit., str. 47.
6
Na temelju: Milat, J., op. cit., str. 47.
7
Milat, J., op. cit., str. 45.
8
Baban, Lj. i sur., op. cit., str. 40.
9
Zelenika, R., op. cit., str. 144.
10
Baban, Lj. i sur., op. cit., str. 49.
11
Ibid., str. 49.
12
Na temelju: Vujevi, M. (2000.), Uvod u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti, kolska knjiga, Zagreb, str. 113.
13
O ovim vrstama istraivanja na temelju: Marui, M., Vraneevi, T. (1997.), Istraivanje trita, Adeco, Zagreb, str. 107-111., 121-122. i 135-137.
14
Na temelju: Baban, Lj. i sur., op. cit.
15
Na temelju: Zelenika, R., op. cit., str. 167.

15

4. ODABIR METODOLOKOG PRISTUPA

Uobiajeno je promatrati povezanost izmeu
odabrane istraivake filozofije i pristupa istraivanju
kroz odnos teorije i empirijskih podataka. Ve smo
naglasili kako pozitivistika filozofija zahtijeva
primarno deduktivan pristup istraivanju, koji
omoguuje razvoj teorije i hipoteza s ciljem njihova
testiranja, dok je metodoloki pristup u fenomenologiji
induktivan i orijentiran je razvoju teorije.

Deduktivan pristup u istraivanju oslanja se

dominantno na kvantitativnu metodologiju, dok
induktivan pristup podrazumijeva uporabu dominantno kvalitativnih podataka i kombinaciju
metoda za njihovo prikupljanje. Specifinosti
metodologija opisujemo u nastavku.

KVANTITATIVNA METODOLOGIJA
Kvantitativna i kvalitativna metodologija istraivanja razlikuju se u filozofskom pristupu koji se nalazi
u njihovoj osnovi, kao i u metodama, modelima i
koritenim procedurama koje se u sklopu ovih
pristupa primjenjuju. Iako je proces istraivanja u
osnovi isti bez obzira na tip koritene metodologije,
ova se dva pristupa razlikuju s obzirom na nain
prikupljanja podataka, postupke obrade i analize
podataka i stil opisa dobivenih rezultata. Neke od
osnovnih karakteristika kvantitativnog modela
navedene su u tablici 4.1.1
Osnova kvantitativnog pristupa je oslanjanje na
teoriju ili hipotezu, odnosno istraivanje slui provjeri
postavljene teorije ili hipoteze.
Neki autori2 smatraju kako kvantitativna istraivanja
pripadaju kategoriji empirijskih istraivanja, odnosno

16

statistikih istraivanja. Takav (tradicionalniji)

pristup metodologiji istraivanja godinama je bio
dominantan na podruju drutvenih istraivanja.
Kvantitativni nacrt ukljuuje eksperimentalna
istraivanja, kvazieksperimentalna istraivanja,
pretest-posttest dizajn i druge3 u kojima kontrola
varijabli, sluajni uzorci i pouzdane i vjerodostojne
mjere predstavljaju nunost i gdje je osnovni cilj
istraivanja poopavanje rezultata. Podaci u
kvantitativnim studijama kodirani su prema unaprijed
operacionaliziranim i standardiziranim definicijama.
Dakle, jasno je da istraivanja u sklopu kvantitativnog pristupa uglavnom ukljuuju brojeve i
oblikovana su kako bi osigurala objektivnost,
pouzdanost i mogunost poopavanja. Jedna od
vanijih karakteristika kvantitativnih istraivanja je

Tablica 4.1. Osnovne karakteristike kvantitativnog modela

Pristup u podlozi

Primarno racionalan

Pristup istraivanju

Strukturirana/rigidna/unaprijed definirana metodologija

Glavni cilj istraivanja

Izmjeriti koliinu varijacije odreenog fenomena, situacije ili pojave

Mjerenje varijabli

Naglasak na odreenom obliku mjerenja ili klasifikacije varijabli

Veliina uzorka

Naglasak na veim uzorcima

Fokus istraivanja

Uzak fokus u terminima obuhvata istraivanja, no potrebni podaci se

prikupljaju od to veeg broja ispitanika

Dominantna istraivaka vrijednost

Pouzdanost i objektivnost

Dominantne istraivake teme

Objanjava se prisutnost i frekvencije nekih pojava, priroda problema,

stavovi i miljenja, otkrivaju pravilnosti i oblikuju teorije

Analiza podataka

Analiziraju se podaci putem distribucije frekvencija, krostabulacije i

razliitih statistikih postupaka

Komuniciranje dobivenih rezultata

Analitiki organizirani tekstovi, donoenje zakljuaka, provjera

intenziteta povezanosti i odnosa

da je proces prikupljanja podataka odvojen od analize

tih istih podataka. To znai da se i prikupljanje i
analiza podataka uvijek moraju odvijati na potpuno
jednoobrazan nain, bez obzira na to tko ih provodi.
Podaci prikupljeni nekim tehnikama istraivanja,
poput intervjua ili promatranja, mogu se interpretirati i kvantitativno i kvalitativno. S druge strane,
tehnike poput psihologijskih testova uglavnom se
koriste u okviru kvantitativnog pristupa.
Iako odabir kvantitativno/kvalitativno zapravo
proizlazi iz pristupa istraivanju, odnosno istraivake filozofije koju istraiva zastupa, dobro je
poznavati kljune prednosti i nedostatke kvantita-

tivnog, odnosno kvalitativnog pristupa. Jedna od

kljunih prednosti kvantitativne metodologije jest
mogunost primjene u irokom spektru situacija.
Iako to ne izgleda uvijek tako, kvantitativna
metodologija je esto vremenski i trokovno
isplativija, odnosno moe ponuditi bolja rjeenja kada
postoje ogranienja u dostupnim izvorima. S druge
strane, kvantitativne studije esto su nefleksibilne i
umjetne. Ne pokazuju dovoljno razumijevanja za
ponaanje pojedinca i kao takve onemoguavaju
predvianja budueg ponaanja.
Konkretnije, neke od prednosti i nedostataka
kvantitativne metodologije navedene su u tablici 4.2.4

17

Tablica 4.2. Prednosti i nedostaci kvantitativne metodologije

Prednosti

Omoguavaju

opsenije istraivanje i vei broj

ispitanika, to omoguava vei stupanj poopavanja.

Nude vei stupanj objektivnosti i tonosti

rezultata. Openito, kvantitativnim metodama
dolazi se do saetih podataka koji podravaju
poopavanje o fenomenu koji se prouava. Kako bi
tako neto bilo mogue ostvariti, kvantitativna
istraivanja najee ukljuuju mali broj varijabli i
velik broj ispitanika, te za procjenu pouzdanosti i
valjanosti koriste unaprijed propisane procedure.

Koritenje standarda znai da se istraivanja mogu

ponoviti te usporediti i analizirati u odnosu na
slina istraivanja. Kvantitativna metodologija
omoguava saimanje velikog broja informacija i
potie usporedbe meu kategorijama i kroz
vrijeme.5

Osobna subjektivnost je znatno manja ukoliko

istraiva dri distancu od ispitanika koji sudjeluju
u istraivanju.

Nedostaci

Prikupljaju

se podaci ueg obuhvata i ponekad

povrni podaci.

Rezultati su ogranieni budui da nude numerike

opise prije nego detaljna obrazloenja i time nude
turi prikaz ljudske percepcije.

Istraivanja su esto provedena u neprirodnim i

umjetnim uvjetima, kako bi se omoguio dovoljan
stupanj kontrole. Takav stupanj kontrole najee
ne postoji u pravom svijetu donosei time
laboratorijske umjesto realnih ivotnih rezultata.

Unaprijed definirani odgovori ne moraju nuno

odraavati miljenja ispitanika o nekoj temi.

Razvoj standardiziranih upitnika moe dovesti do

strukturne subjektivnosti u kojoj podaci zapravo
predstavljaju miljenje istraivaa prije nego
miljenje ispitanika.

KVALITATIVNA METODOLOGIJA
Kvalitativna istraivanja nalaze svoju primjenu u
irokom spektru drutvenih znanosti od tridesetih
godina dvadesetoga stoljea. Dominacija pojedinih
filozofskih i teorijskih perspektiva, kao i odgovarajuih metoda, mijenjala se kroz povijest drutvenih
znanosti, te do danas nije rezultirala konsenzusom
oko klasifikacije kvalitativnih istraivanja.

18

Kvalitativna metodologija je po svojoj logici i prirodi

otvorena i svrha joj je dublji uvid i razumijevanje
istraivanog problema. Zakljuci kvalitativnih
istraivanja izvode se na osnovi analize kategorija,
koja se temelji na logici istraivaa. Za provedbu
kvalitativne metodologije potrebno je imati na umu
sljedee: (1) istraiva je primarno zainteresiran za

proces, a manje za rezultate ili zakljuke, (2) naglasak

u istraivanjima je na znaenju, (3) istraiva je
osnovni instrument za prikupljanje i interpretaciju
rezultata, (4) istraivanja podrazumijevaju terenski
rad i odlazak u stvarno okruenje, (5) istraivanja su

opisna, budui da je istraiva primarno zainteresiran

za proces, znaenje i razumijevanje rijei sudionika i
(6) proces zakljuivanja je induktivan (od detalja do
zakljuka).6 Stoga u provedbi kvalitativne metodologije valja potovati odreene principe (tablica 4.3.7).

Tablica 4.3. Principi kvalitativnih istraivanja

Principi u planiranju nacrta istraivanja

1. Istraivanje stvarnog
svijeta
2. Fleksibilnost u nacrtu
istraivanja
3. Svrsishodno
uzorkovanje

Istraivanje se odvija u stvarnim uvjetima, bez manipulacije i kontrole,

odnosno eliminacije situacijskih varijabli.
Nacrt istraivanja postavlja se u glavnim crtama, a po potrebi i uslijed
promjena situacijskih uvjeta mijenja se i prilagoava; otkrivaju se i slijede novi
smjerovi u istraivanju.
Uzorci (sluajevi) se biraju namjerno i svrsishodno, jer su bogati informacijama
i omoguavaju dublji uvid i spoznaju problema ili fenomena, a ne empirijsko
poopavanje.
Principi prikupljanja podataka i terenskog rada

4. Kvalitativni podaci

Biljee se promatranja istraivaa, koja detaljno i duboko opisuju; u

intervjuima se biljee stvarne rijei ispitanika o njihovom iskustvu ili
miljenju; analiziraju se dokumenti; prouavaju se sluajevi.

5. Osobno iskustvo i
ukljuenost istraivaa

Istraiva je u izravnom kontaktu s ljudima, situacijama i fenomenom istraivanja; njegovo osobno iskustvo je vano za istraivanje i razumijevanje fenomena.

6. Empatina
neutralnost i
otvorenost istraivaa

Istraiva je empatian prema ispitanicima; ne procjenjuje i ocjenjuje njihove

odgovore prema vlastitim mjerilima neutralan je; otvoren je; osjetljiv je,
iskazuje potovanje prema ispitaniku, svjesnost i susretljivost; prilikom
promatranja potpuno je ukljuen.

7. Dinamina i razvojna
perspektiva

Orijentacija na proces; promjene situacija i sustava se oekuju, a istraiva je

na njih osjetljiv.

19

Principi u analizi podataka

8. Orijentacija na
jedinstvene sluajeve
(jedinice analize)

Svaki je sluaj jedinstven i osobit; u analizi se vodi rauna o detaljima pojedinih

sluajeva (jedinica); usporedba i analiza meu sluajevima uvelike ovisi o
kvaliteti pojedinanih studija.

Naglasak je na detaljima i posebnostima podataka, kako bi se otkrio uzorak,

obrazac, tema ili meusobna povezanost; zapoinje se istraivanjem, nakon
ega se trae empirijske potvrde; proces je voen analitikim principima
(manje pravilima); na kraju se kreativnim sintetiziranjem oblikuju zakljuci.
Fenomen koji se istrauje shvaa se kao sloena cjelina; fokus je na
10. Holistika perspektiva meuovisnosti i sistemskoj dinamici, a ne na specifinim varijablama i
njihovim linearnim uzronim vezama.
9. Induktivna analiza i
kreativna sinteza

11. Osjetljivost na
kontekst istraivanja

Nalazi istraivanja smjetaju se u drutveni, povijesni i vremenski kontekst;

poopavanje izvan konteksta istraivanja nije preporuljivo; uzorci i obrasci
mogu se paljivom usporednom analizom sluajeva primijeniti u novim uvjetima.

Istraiva iznosi vlastita iskustva i refleksije (aktiv, a ne pasiv u izraavanju);

12. Perspektiva, analitika znanje, utreniranost i sigurnost istraivaa, uz izraavanje u prvom licu,
refleksivnost i vjeropojaavaju vjerodostojnost nalaza i istraivanja; istraiva postie ravnoteu
dostojnost istraivaa izmeu autentinog prikaza sloenog sustava koji istrauje i vlastite
analitinosti i refleksivnosti.
U idealnim istraivakim uvjetima istraiva bi se u
potpunosti pridravao svih dvanaest principa. U
stvarnim se istraivakim uvjetima naalost to moe
rijetko postii. Zato zakljuimo: vano je poznavati
principe i pridravati ih se u najveoj moguoj mjeri.
Vana pitanja za svakog istraivaa su kako izbjei
greke u istraivanju te kako procijeniti je li
istraivanje koje planira provesti dovoljno kvalitetno.
Budui da je istraiva potpuno ukljuen u
istraivaki proces, najvei izvor prijetnji i potencijalnih greaka proizlazi iz njegove pristranosti.

20

Tri najee pogreke koje proizlaze iz istraivaeve pristranosti su: (1) holistika pogreka (koja se
dogaa kada se detalji i injenice promatraju kao
cjelina koja je vie ureena, sukladna i podudarna
nego to zapravo jest), (2) elitistika pristranost (koja se
dogaa kada istraiva precjenjuje podatke dobivene
od osoba koje su vieg statusa) i (3) uroenika
objanjenja (koja se dogaaju kada istraiva opisuje
pojavu kao da je pripadnik grupe, a ne kao istraiva).
Savjetujemo vam da trenirate svoje istraivake
sposobnosti kako biste izbjegli greke proizale iz
pristranosti, te da vodite rauna o sljedeim

kriterijima procjene kvalitete istraivanja:8

000

1. istoi (rigoru) metoda koje se koriste u

prikupljanju podataka na terenu (Jesu li svi podaci
vani za istraivanje prikupljeni? Jesu li
reprezentativni za problem/temu istraivanja?
Jesu li koritene sve raspoloive metode? Jesu li
potovani metodoloki principi? Je li procedura
istraivanja dokumentirana?),
2. vjerodostojnosti (kredibilitetu) istraivaa (Ima li
istraiva dostatnu izobrazbu? Je li istraiva
iskusan i uvjeban u istraivanju? Je li njegov
vlastiti stav prema istraivanju pozitivan? Je li
etian u istraivanju?) i

3. sistematinoj analizi prikupljenih podataka i

valjanosti interpretacije (Jesu li provjereni
odstupajui i nepotvrujui podaci? Jesu li
ukljueni krajnji sluajevi? Odgovaraju li
interpretacije kontekstu istraivanja? Jesu li
zakljuci konzistentni s teorijom? Jesu li sudionici
provjerili zakljuke?).
Na kraju teksta nudimo nekoliko savjeta onima koji
se odlue za kvalitativan pristup istraivanju.9

SAVJETI
Budite

sigurni da kvalitativni pristup odgovara

vaim istraivakim pitanjima.
Prouite kvalitativnu metodologiju. Postoji velik

broj razliitih metoda, provjerite koje bi najvie

odgovarale vaim istraivakim pitanjima.
Odaberite mentora koji vas podrava u odabiru

kvalitativne metodologije.
Posvetite osobitu panju nacrtu (dizajnu)

istraivanja.
Vjebajte ispitivanje i promatranje. To su vjetine

koje se stjeu praksom. Zamolite iskusnog

istraivaa da ga pratite na intervjuima, uite iz
tuih iskustava, zatraite miljenje o vaim
iskustvima i nalazima.
Odluite to s podacima i kako ih analizirati prije

nego pristupite njihovu prikupljanju. Podaci

prikupljeni bez jasne ideje to s njima nisu korisni

(niti raunalni programi nee pomoi u njihovoj
interpretaciji).
Vodite rauna o kvaliteti i vjerodostojnosti svojeg

istraivanja. Prouite kriterije procjene kvalitete i

vjerodostojnosti te ih primijenite.
Odaberite kvalitativnu metodologiju zato to vi

vjerujete da je to najbolji odabir, ne zato to vam je

netko rekao da je to lake, jer nije. Kvalitativna
istraivanja su dugotrajna, trae veliko znanje i
ukljuenost istraivaa, kao i odreenu
istraivaku strast.
Razgovarajte s kolegama koji poznaju kvalita
tivnu metodologiju. Njihova iskustva mogu vam
pomoi u svakoj fazi istraivanja.

21