Beridan PolitikaSigurnost PDF

Beridan_PolitikaSigurnost:Layout 1
30.1.2009
10:31
Page 1
30.1.2009
10:31
Page 2
30.1.2009
10:31
Page 3
IZET BERIDAN
POLITIKA
I
SIGURNOST
FAKULTET POLITIKIH NAUKA SARAJEVO
Sarajevo
30.1.2009
10:31
Page 4
---------------------------------------------------------CIP Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
355.02:351.86]
(075.8)
BERIDAN, Izet
Politika i sigurnost / Izet Beridan. Sarajevo
: Fakultet politikih nauka, 2008. 209 str. :
graf. prikazi ; 22 cm
Bibliografija: str. 203 209 i uz tekst
ISBN 978 9958 14 2
COBISS.BH ID 16988422
----------------------------------------------------------
30.1.2009
10:31
Page 5
SADRAJ
U V O D ...................................................................
I
O POJMOVIMA I NJIHOVOM SADRAJU ............... 13

I.1. POLITIKA ........................................................... 13
I.2. DRAVA ........................................................... 17
I.3. SIGURNOST ....................................................... 22
I.4. SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA ........................ 29
I.5. DOKTRINA ......................................................... 39
I.6. STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI ........................ 45
I.7. SISTEM SIGURNOSTI ................................................ 48
I.8. O ODNOSU POJMOVA I NJIHOVIH OBILJEJA ................... 50
II
STRUKTURA SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI 55

II.1. FUNKCIJE SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI ................ 58
1.1. Politiki i ekonomski sistem ........................... 58
1.2. Nacionalna odbrana .................................... 60
1.2.1. Oruana borba ..................................... 60
1.2.2. Neoruana odbrana i neoruane sigurnosne
funkcije drave u miru i u ratu ............... 80
1.3. Zatita, spaavanje i civilna zatita .................. 85
30.1.2009
10:31
Page 6
1.3.1. Zatita i spaavanje .............................. 85

1.3.2. Civilna zatita ...................................... 85
1.4. Zatita ustavnog poretka, javnoga reda i mira .. 92
1.5. Socijalni, pravni i drugi aspekti sigurnosti ..... 93
1.6. Ekoloka zatita i sigurnost ................................... 95
II.2. SNAGE SIGURNOSTI ............................................. 97
2.1. Organi drave .......................................... 97
2.2. Organizacije, agencije i direkcije
u sistemu nacionalne sigurnosti .................
99
2.2.1. Oruane snage ........................................... 100

2.2.2. Policije, agencije, direkcije, slube,
inspekcije i drugi organi sigurnosti ............ 113
2.2.3. Snage zatite, spaavanja i civilne zatite ........ 119
2.2.4. Pravosudni organi .......................................... 122
2.3. Drutvo, njegove komponente i sigurnost ............. 124
II.3. DJELATNOSTI SISTEMA SIGURNOSTI ................................. 125
II.4. MJERE SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI .......................... 128
4.1. Utvrivanje i proglaavanje vanrednog stanja .. 129
4.2. Utvrivanje neposredne ratne opasnosti ........ 130
4.3. Mjere pripravnosti ............................................. 131
4.4. Mobilizacija ......................................................... 132
4.5. Proglaavanje ratnoga stanja ............................ 133
6
30.1.2009
10:31
Page 7
III DEMOKRATSKI NADZOR I KONTROLA

KOMPONENATA SISTEMA
NACIONALNE SIGURNOSTI ....................................... 141
III.1. PRETPOSTAVKE ZA DEMOKRATSKI
NADZOR I KONTROLU KOMPONENATA
NACIONALNE SIGURNOSTI
............................................ 146
III.2. CIVILNO UPRAVLJANJE ORUANIM SNAGAMA

I CIVILNO-VOJNO-POLICIJSKI ODNOSI ............................ 153
IV MEUNARODNA SIGURNOST ................................... 159
IV.1. UJEDINJENE NACIJE ...................................................... 161
IV.2. N A T O ..................................................................... 171
IV.3. EVROPSKA UNIJA .......................................................... 177
IV.4. VIJEE EVROPE ............................................................. 187
IV.5. ORGANIZACIJA ZA SIGURNOST I SARADNJU
U EVROPI (OSCE-OESS) ............................................. 189
V
SIGURNOSNE DETERMINANTE
BOSNE I HERCEGOVINE ............................................... 193
Skraenice .................................................................................. 201

LITERATURA I IZVORI ......................................................... 203
30.1.2009
10:31
Page 8
30.1.2009
10:31
Page 9
UVOD
Procesi integracija i globalizacije uzrokuju izraenu potrebu teorijskoga propitivanja i prouavanja niza pojmova, obiljeja pojava i djelatnosti na koje se ti pojmovi odnose. U sferi sigurnosti ta potreba ima specifino znaenje, posebno za bosanskohercegovaku akademsku javnost,
za strune krugove, za politiko i civilno drutvo... Rije je o pojmovima:
sigurnost, politika i sigurnosna politika, doktrina i strategija odbrane i/ili
sigurnosti, sistem sigurnosti, te njihovim obiljejima u opem, ali i njihovom
praktinom znaenju u Bosni i Hercegovini. Razlozi su viestruke naravi,
a njih tri, opet, naglaeno su izraeni:
- Bosna i Hercegovina je egzistirala u bivem jugoslovenskom socijalistikom drutvu, ija ideologija je imala specifian uticaj prevashodno na
sferu sigurnosti (optenarodnu odbranu i drutvenu samozatitu), ideologija
ije minule memorije su ostavile traga na svijest graana ove drave,
pored ostaloga i u pogledu objektivnoga razumijevanja mjesta i uloge
odreenih drutvenih djelatnosti, a napose nacionalne sigurnosti i njenoga
mjesta i uloge u demokratskoj dravi i drutvu;
- Posljednji rat koji je voen na njenome prostoru, ije reperkusije se
i poslije njega dominantno odraavaju na sigurnost i ozbiljno na nju
utiu, ostavio je dubokoga traga na nacionalne politike filozofije, koje
su u periodu od 1995. godine teko nalazile zajednike matrice dravnih
dimenzija sigurnosti u Bosni i Hercegovini;
- I trei razlog za znanstvenu analizu suvremenog znaenja, odreenja
opih i specifinih sadraja pojmova politika i sigurnost, kao i onih pojmova
koji su u direktnoj vezi sa njihovim sadrajem jesu interakcijski procesi
30.1.2009
10:31
Page 10
koji iziskuju visok nivo znanja i njihovu primjenu u praksi, jer su povrna
znanja i neznanje, uz presudan utjecaj politike u ovoj oblasti evidentni.
Sigurnosne, ali i mirovne studije su mlada znanstvena disciplina, iji
razvoj je potaknut meunarodnim dogaanjima u toku Drugoga svjetskoga
rata i poslije njega, a naroito suvremenim meunarodnim zbivanjima
meu kojima su najznaajnija: prestanak izrazite vojno-blokovske podjele
svijeta, ratovi na Balkanu, jaanje Evropske unije i njeno sigurnosno
dimenzioniranje, pojaane teroristike aktivnosti, ekoloke prijetnje,
prirodne i tehnoloke katastrofe. Interdiscilinarni znanstveni karakter
sigurnosnih studija dobija na svome znaenju i iz razloga to duboko
zadiru u sutinu i predmet politikih znanosti, meunarodnih studija,
teorije i prakse meunarodnoga prava, sociologije i njenih disciplina koje
prouavaju rat i drutvene konflikte u cjelini, vojnu organizaciju i td.
Ova knjiga predstavlja sublimirani izraz niza predavanja i vjebi na
dodiplomskim i postdiplomskim studijama na Fakultetu politikih nauka
Sarajevo, posebno na njegovom odsjeku Sigurnosnih i mirovnih studija.
Potaknuta je takoer mojim ueem na brojnim konferencijama i znanstvenim skupovima o sigurnosnim studijama odranim u Bosni i Hercegovini
i mnogim evropskim akademskim centrima i ustanovama. Istodobno je i
znak pedagoke zahvalnosti nizu prijeratnih, ratnih i poratnih generacija
mojih studenata, magistranata, doktoranata i asistenata, te znak akademske
zahvalnosti brojnim kolegama iz Bosne i Hercegovine i inozemstva na
suradnji i razumijevanju.
Sarajevo, septembra 2008. godine

Autor
10
30.1.2009
10:31
Page 11
I
O POJMOVIMA
I NJIHOVOM SADRAJU

POLITIKA
DRAVA
SIGURNOST
SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA
NACIONALNA I VOJNA DOKTRINA
STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI
SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI
O ODNOSU POJMOVA I NJIHOVIH OBILJEJA
30.1.2009
10:31
Page 12
30.1.2009
10:31
Page 13
________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________
I O POJMOVIMA I NJIHOVOM SADRAJU
Sintagma politika i sigurnost se ini najprimjerenijom za simbolini

saetak obiljeja ove dvije njene odrednice, dvije paradigme koje same za
sebe, a po tom u dvoje, svojim znaenjem seu duboko u teorijsku bit drutvene nauke, a praktino predstavljaju najznaajniji sadraj historije ljudskoga postojanja i organiziranja ljudskih drutava. To je istodobno korelacija
u ijoj matrici je sadran niz pojmova koji iz nje proizilaze ili ih dijelom
definiraju sadraji obje komponente ove sintagme. Raunajui i ova dva
(politika, sigurnost), rije je o pojmovima: politika, drava, sigurnost, sigurnosna politika, odbrambena politika, doktrine sigurnosti i odbrane, strategija sigurnosti, sistem sigurnosti... Pokuat emo ih definirati, uz ogradu
da e analiza njihovih sadraja biti dijelom ograniena udbenikom namjenom, namjenom sticanja osnovnih znanja o znaenju ovih pojmova
i njihovih korelacija.
I.1. POLITIKA
Dugovjenost pojma politika nainila ga je isuvie sadrajnim da bi ga
se moglo koristiti u jednome kontekstu bez prethodnoga uega njegova
odreenja i znaenja. Rije je istodobno i o izvedenim (terminima) pridjevima (politiki, politika, politiko...) koje valja stavljati u odnos konvergencije sa drugim pojmovima, onima iji sadraj i obiljeja imaju ue, ali
uzajamno ovisno znaenje o pojmu politika. Etimoloko porijeklo izraza
politika je starogrki jezik (polis-drava; politikos-graanski, dravni, javni;
Klai, 1985). Decidirano ga je upotrijebio i u filozofiju uveo Aristotel, u
istoimenom djelu (Politika), prevashodno podrazumijevajui pod njim
13
30.1.2009
10:31
Page 14
____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

djelatnost u vezi s dravom, voenje drave (dravne zajednice), bavljenje
tom vrstom javnoga posla. Krajnji cilj svih nauka i umjetnosti jeste dobro,
a najvee dobro je cilj najvie nauke, nauke o dravi (politike), pisao
je Aristotel (1975:72).
U analizi pojmova politike (u jednome od politolokih rjenika: Dieter
Nohlen, 2001.) upravo se priziva politika filozofija i citiraju autori ije
definicije (uz naznaku potekoa definiranja pojma) u opem smislu ne
odmiu dalje od injenica da je sva politika umijee (Treitschke), nauk
o dravnim svrhama i o najboljim sredstvima za njihovo ozbiljenje
(Brockhaus), a po tom ukazuje na aspekte i potrebe od kojih valja polaziti
u definiranju pojma politike. Rije je o pojmovima: mo, interes, vlast i
vladanje, sloboda, konflikt (kao temeljne injenice politike) i drugim, koji
sa stajalita njihova znaenja preciziraju znaenje opega pojma politika.
U istom rjeniku, autor Alemann je politiku oznaio javnim konfliktom
pod uvjetima javnog vrenja moi i potrebe za konsenzusom. I Weber
je svoju definiciju politike temeljio na legitimnom pravu upotrebe sile,
po osnovu ega je tenju za sudjelovanjem u moi ili za utjecajem na
raspodjelu moi bilo izmeu drava bilo izmeu grupa ljudi unutar jedne
drave, oznaio politikom (Weber,1999:162).
U svojoj Politikoj filozofiji Duverger citira rjenik Francuske akademije,
koji politiku odreuje kao poznavanje svega to se odnosi na vjetinu
vladanja dravom i upravljanja odnosima s drugim dravama, pri
emu (Littre) se pridjev politiki definira kao onaj koji se odnosi na
javne poslove (Duverger, 2001:12).
Prouavajui suvremeno znaenje pojma politika, Samardi je ovome
pojmu pripisao etiri paradigmatina odreenja: totalitarno, etatistiko,
pluralistiko i republikansko. Citiranu Weberovu definiciju, svrstao je
u etatistiko odreenje politike, iz razloga potenciranja moi kao osnovnoga
konstituensa drave. Proglasivi totalitarnu paradigmu iznimnom, jer
politiku saima u jednu taku, totalnu vladavinu, Samardi u ostale tri
paradigme prepoznaje tri kljune politike oblasti - vladavinu, interes
i javnost. (Enciklopedija politike kulture, Samardi, 1993:882).
14
30.1.2009
10:31
Page 15

Ako sublimiramo stavove o politici: razliita ua i ira akademska
razumijevanja pojma, ali i ona najira, ak i laicistika, ona koja se mogu uti
svakodnevno ili proitati u dnevnim novinama na svim meridijanima,
moemo ih razluiti u tri osnovne skupine:
Politika kao umijee voenja drave,
Politika kao izraz interesa, kao mudrost njihova definiranja i ostvarivanja na linom, grupnom ili opedrutvenom nivou,
Politika kao vulgarizirani izraz za sve vrste ljudskoga ponaanja
(pojedinca, grupe, politike skupine, do drave) koje poprimaju predznak prevare, lanoga kazivanja, openito nehumanoga ponaanja
i zlobe...
Neobina irina pojma politika proistie iz obiljeja ljudskoga djelanja,
obiljeja odnosa meu ljudima (proeti interesima), grupacijama unutar
drave i u meunarodnim odnosima; politiku obiljeavaju borbe za vlast,
konflikti, mir, ratovi, presti, suradnja....
upi u strukturi pojma politike nalazi sljedee pojmove: ...mo, interes,
potreba, elja, nada, vrijednost, cilj, sredstvo, izbor, javnost, organizacije,
zajednice, voenje i saglasnost, pri tom se pozvavi na Karela Kosika,
zakljuujui kako je pojam moi sredinji i jedan je od najznaajnijih
pojmova politike (upi,2001:21).
I doista, neki autori definiraju politike situacije kao one u kojima
sudionici mijeaju zajednike i suprotne interese, pisali su Hague,
Harrop i Breslin u studiji Komparativna vladavina i politika, pri tome
citirajui Lovera: isti sukob znai rat..., ista suradnja je prava ljubav;
politika je kombinacija jednoga i drugoga (2001:5).
Ovo su razlozi da se, za potrebe ovoga udbenika opredijelimo za jednu
(ipak sa stajalita moi) proirenu, ali i poopenu definiciju:
15
30.1.2009
10:31
Page 16

Politika je mo, politika je sposobnost posredovanja u
odreenim drutvenim i unutardravnim, meudrutvenim
i meunarodnim odnosima, odnosno mo uticaja na
rjeavanje tih odnosa.
Viedimenzionalna karakteristika politike je dakle: nadmetanje dviju ili
vie moi, takmienje, sudar, borba za vlast, sukob moi na odreenome
nivou, koji moe biti drutveno, pa i pravno reguliran ili ne, etian ili ne,
legitiman ili ne. Krajnji rezultat svakoga nadmetanja moi predstavlja
njihovu novu stratifikaciju, novi odnos meu moima: neka od njih neminovno ostaje slabijom. Nadmetanje moi kroz historiju: meu ljudima, meu
ljudskim skupinama, meu plemenima..., proizvelo je potrebu za dravom,
za sigurnosnim okvirom na jednome prostoru, koji je u nadmetanju moi
znaio pokuaj zatite od ugroavanja drugih, zatitu pojedinca ili skupine
na vlasti i prvenstveno njegovih ili njihovih interesa. Ali je po tom, svako
carstvo ili kraljevstvo, sve do suvremenih drava, bilo arena u okviru koje
su se odvijala nadmetanja moi s ciljem: ko e biti na vrhu, ko e upravljati
tim teritorijem, odnosno dravom... Samo su se mijenjala pravila igre.
Sprega politike i sile definira dravu. Upravo danas, drava i sila posebno
su usko povezane, pisao je Weber, zbog toga to drava vai kao
jedini izvor prava na (legitimnu) primjenu sile. (1999:162) Posve je
razumljivo silu tumaiti vieznano, kao njeno fiziko svojstvo, ali i
kao upravno sredstvo u sistemu vlasti, kojim drava propisuje (oduzima
ili daje pravo) na upotrebu fizike sile.
Integralno promatrano, politika kao izraz interesa i kao sposobnost
posredovanja u ostvarivanju ciljeva koje ti interesi izraavaju, unutar drave
se disperziraju, raslanjuju na pravce po djelatnostima i definiraju kao:
ekonomske politike, socijalne politike, politike obrazovanja, politike
sigurnosti i odbrane, politike u kulturi... Na meunarodnome planu, u
odnosima izmeu drava, rije je o meunarodnim politikama i moima,
sposobnostima posredovanja u meunarodnim odnosima i moima uticaja
na rjeavanje odreenih meunarodnih pitanja.
16
30.1.2009
10:31
Page 17

I.2. DRAVA
Politika se odnosi na dravu, a bit drave je politika. Sloenost pojma
drava nalae jeziku, socioloku, politoloku..., pravnu i druge analize
obiljeja ovoga historijskoga fenomena. Mati pie da u slovenskim
jezicima re drava potie od glagola drati (vlast, ljude, teritoriju),
dok se u romanskim i germanskim jezicima za imenovanje drave
upotrebljava izraz koji priblino znai stanje (lat. Status ili status rei Romanae,
njem. Staat, eng. state, p. Estado, ital. Stato), stanje iz razloga to je drava
snano uticala na razvoj i ivot drutva.1. U poopenoj definiciji (na
istome mjestu), ovaj autor pod dravom podrazumijeva osnovni i najznaajniji oblik politikog organizovanja drutva, posebnu istorijski
nastalu dimenziju politikog sistema koja obuhvata najviu vlast nad
stanovnitvom koje ivi na odreenoj teritoriji. Jo od Platonove
Drave, preko Aristotelove Politike, pa do teorija Hobsa, Makijavelija,
Rusoa i niza suvremenih promiljanja o dravi, ne prestaju rasprave o
tome to je drava, koje su njene funkcije, je li ona pozitivna tekovina
ljudske historije, ili je bila i danas jeste samo nuno zlo? Antika Grka
filozofija (Herodot, Platon, Aristotel)2 je prepoznavala tri osnovna oblika
vlasti svojstvena dravi. Vane teorije o dravi (koje su dijelom na temelju
upravo starogrkih), razvijane od razmea srednjega i novoga vijeka, pa
dalje, postupno su se nametale historijskoj praksi, znaajno utiui na razvoj
drava, do suvremenih, koje svoje unutarnje ureenje nazivaju liberalnodemokratskim. Rije je prvenstveno o djelima Rusoa, Hobsa, Loka,
1
Enciklopedija politike kulture, Mati, 1993:266.

Od tri postojea oblika vladavine, za koje tvrdim da su i najbolji, to su vlada celog
naroda, ili demokratija, pa vladavina najboljih, ili oligarhija, i vladavina jednog, ili
monarhija...; Herodotov kratak opis tri mogua oblika vlasti, govor u kojemu preferira
monarhiju, kao vladavinu najboljeg ovjeka; Dakako, Platon je opisao i o tiranidi, kao
posljednjoj bolesti drave; U Aristotela su to basileja (kraljevstvo), aristokracija i
politeja (kada veina upravlja dravom u opem interesu); Krei A. I Vujii R.,
(1977:13:21), Drava i politika, Glas Slavonije, Osijek.
2
17
30.1.2009
10:31
Page 18

Monteskijea, Grocijusa, Kanta, Webera..., uenjima Lutera, Calvina...
Nekoliko dometa niza teorija (pored onoga to su sa sobom donijele nune
historijske okolnosti) koji su prepoznatljivi osobito u drugoj polovini
dvadesetoga stoljea, pored ostaloga jesu: razvoj ustavne i parlamentarne
demokracije (i oduzimanje suvereniteta suverenima-kraljevima i sl. u nekim
dravama), sekularizacija, raspodjela vlasti na zakonodavnu, izvrnu i
sudsku, napretci u razvoju pravnoga sistema drava, naroito ljudskih
prava, od onih koja proizilaze iz prirodne jednakosti ljudi (Hobs), preko
politikih, socijalnih i drugih prava ljudi, graana, podanika..., razvoj
meunarodnoga prava.
Otvorena pitanja kao to su: to bi demokracija trebala znaiti danas
(Held), za i protiv drave, je li pria o novim dosezima demokracije
openito i demokratskih drava (iji reimi ih tako oslovljavaju) u procesima
globalizacije, samo nova ideologija za one nedemokratske i druga,
jesu pitanja na koja e odgovore davati historija i razvoj dravnih sistema.
Za demokratsku dravu Broh kae da je uvijek kompromisna tvorevina,
a za demokraciju da je u prvom redu pobuna individue i individualna
potreba za slobodom protiv totalitarnih tendencija koje se nuno nalaze
u svakoj dravnoj maini... Pojanjavajui osnovnu ulogu drava, ovaj
autor je naglasio njihovu prvotnu svrhu, zatitu svoga graanstva... , i
zbog toga su opremljene aparatima moi. Ova argumentacija mu je
posluila za pojanjenje dvije prirode demokracije (koja je uvijek tvorevina), podrazumijevajui pri tom svekoliku mo i njeno pravo na rat
(funkciju koja dravi daje gotovo smrtnu mo nad demokratijom). (Broh,
2000:94-96)
Dakako, valja nam naglasiti da su pojedine teorije upotrijebljene i
zloupotrijebljene za svojevrsne eksperimente, iji su rezultati bili, ili su jo
uvijek prepoznatljivi na svjetskoj sceni: totalitarne politike ideologije
na temelju kojih su se ustanovljavali faizam, nacizam i militarizam.
Svojevrsni eksperimenti jesu i komunistiko-socijalistike revolucije,
samo kao pokuaji primjene elemenata marksistike teorije i filozofije.
18
30.1.2009
10:31
Page 19

Bez obzira na sva, za budunost otvorena pitanja koja sebi postavlja
teorija, nauka i historijska praksa,3 drava je temeljita politika (samim
time i nacionalna), pravna, socijalna, ekonomska i kulturoloka injenica
i dimenzija.4 Pravna dimenzija drave se oituje kroz njenu unutarnju i
izvanjsku narav. Vladajue strukture postupno tvore, ureuju i mijenjaju
sistem unutarnjega prava drave, kojim se reguliraju unutarnji politiki i
ekonomski odnosi, prava i obaveze podanika, graana i td. Izvanjska
pravna priroda drave proizilazi iz njenih mogunosti da stupa u meunarodne, meudravne, meunacionalne pravne odnose u kojima e preuzimati odreene obaveze i prava u tim odnosima sa drugim dravama.
Andrassy navodi tri zahtjeva koja, sa stajalita meunarodnoga prava,
odreuju dravu: 1. odreeno podruje, 2. ljudstvo (stanovnitvo), 3.
organizacija neovisna o drugoj dravi, dodajui i etvrti uvjet, koji je
prema nekim pravnim ekspertima sposobnost vladati se po odredbama
meunarodnog prava (1978:61). Da ne bude zaboravljeno, mnogi
pravnici podrazumijevaju, (te i ne navode) fakt meunarodnog priznanja
drave od veine vlada svijeta kao etvrti uvjet njenoga postojanja.
Zato ova upitnost? Zbog politikih procesa u pojedinim zemljama u kojima se

na oigled svjetske javnosti dogaaju genocidi (Afrika), zbog tehnoloke i svekolike
militarizacije u pojedinim dravama, zbog Svretka povijesti (Fukuyama) i svojevrsnoga
ideologijskoga presinga i pokuaja izvoza liberalne demokracije, zbog nemoi Organizacije Ujedinjenih nacija... (dijelom vidi u: Held D., 1990.).
4
ovjeanstvo e ui u tree tisuljee nae ere uz prisutnost meunarodne
zajednice.... Nestanak drava kao posljedica nastanka neke super-drave ili federacije
drava na svjetskoj razini nije u izgledu (Degan, 2000:224). Andrassy meunarodnom
zajednicom smatra krug drava izmeu kojih je... mogue izgraivanje pravnih normi
meunarodnog prava (1978:3). Degan slino konstatira: Vodei se strogim pozitivistikim kriterijima o pravu, u najmanju ruku, one drave koje su postale strankama
neke od ... konvencija, ili koje su prihvatile neku rezoluciju Ope skuptine UN u tome
smislu, priznaju postojanje itave meunarodne zajednice drava, ili samo meunarodne zajednice ili pak ovjeanstva, kao pravnih kategorija. Ovaj autor meutim
dodaje: Ipak ostaje pitanje je li ta meunarodna zajednica danas mit ili stvarnost?
(2000:221).
19
30.1.2009
10:31
Page 20

Nastanak i nestanak drava kao subjekata meunarodnoga prava je i
danas izrazito aktualno pitanje meunarodnih odnosa. Degan navodi
kako je starija znanost razlikovala dva naina nastanka nove drave:
originalan i derivatan. Za prvi navodi da se odnosi na nastanak drave
na podruju koje nije podvrgnuto nikakvoj drugoj dravnoj vlasti.5
Drugi, derivativni, podrazumijeva prethodno postojanje jedne ili vie
drava predhodnica, te jedne ili vie drava sljedbenica, a nastanak
nove drave povlai pitanje sukcesije, navodei primjere iz bliske
prolosti: eku i Slovaku, te drave nastale sukcesijom SSSR-a i SFR
Jugoslavije. Degan preciznije (u odnosu na Andrassya) navodi kriterije
po osnovu kojih se neka zajednica podrazumijeva dravom (pri tome se
koristei Miljenjem Arbitrane Komisije Konferencije o Jugoslaviji,
Komisije na ijem elu je bio Robert Badinter):
1. Dravni teritorij (podruje),
2. Stanovnitvo i
3. Organizirana politika vlast (suverenost)6
Posljednja drava u historiji koja je, po Deganu, nastala na niijoj teritoriji je

sluaj iz 1822. godine, kada su Liberiju osnovali osloboeni i otkupljeni robovi uz
pomo filantropskih organizacija iz Sjedinjenih Drava (2000:225).
6
Suverenost se u meunarodnom pravu definira kao vrhovna vlast drave na
njenome podruju koja iskljuuje vlast drugih drava, i nije podvrgnuta nikakvoj vioj
vlasti. (Degan, 2000:227/228). Razumjeti - i pomoi kontrolirati - mo utjelovljenu u
dravi primarni su zadaci onih koji prouavaju komparativnu politiku, pisali su Hague,
Harrop i Breslin, prethodno citiravi Edelmana: Drava koristi, ali i prijeti. Sad smo to
mi, a esto su to oni. Drava je apstrakcija, ali se u njezino ime baca u zatvor ili ih
se ubija u ratovima. U kontekstu drave i suvereniteta, isti autori su kazali: Drava
je apstraktniji pojam od vlasti. iroko shvaena, dravnost se odnosi na skup sastavljen
od (a) vlasti, (b) stanovnitva i (c) teritorija, pripisujui dravi i etvrto obiljeje sposobnost stupanja u odnose s drugim dravama, a u skladu sa Konvencijom iz Montreala
iz 1933. godine (2001:7-8).
20
30.1.2009
10:31
Page 21

Prethodne injenice definiraju postojanje drave. Samim time drava
prestaje postojati nestankom nekoga od triju elemenata koji je ine
dravom. (Degan, 2000:225/231).
Svaka drava gradi svoju politiku filozofiju iz koje proizilaze stavovi
o svim pitanjima koja pred tom dravom stoje. U stabilnim dravama sa
duljim kontinuitetom i tradicijom, mnogi stavovi koji proizilaze iz njene
politike filozofije su stabilne kategorije, koje su definirane ustavom i
zakonima, sa mogunou da stavove i odluke koji proizilaze iz tekuih
dogaanja utvruju i donose ustavom ovlaene vladajue strukture. to
su vie u korespondenciji politika filozofija vladajuih struktura drave
sa filozofijom i tradicijama drutva na njenome teritoriju, to su i pretpostavke za napredak te drave vee.
Posve je nedvojbena injenica da je kroz historiju svaka drava u svome
nastajanju, a zbog daljnjeg opstanka, gradila elemente svoje politike filozofije spram zatite: sebe same, svoga ustrojstva i svojih podanika - konstituirala svoju sigurnosnu dimenziju.
Nakon nastanka suvremenih nacionalnih drava, znaenje termina
drava i nacija se u teoriji i praksi uobiajeno i esto poistovjeuju.
Tumaei pojam drave, Duverger navodi dva njegova znaenja u praksi,
drava-nacija i drava-vlada. Prvo, drava-nacija znai nacionalno
drutvo, odnosno tip zajednice roen koncem srednjega vijeka, koji je danas
najvre organiziran i najbolje integriran, dok drava-vlada oznaava
vlade, efove toga nacionalnog drutva. (Duverger, 2001:12).
Nije teko prepoznati osnovne crte politike filozofije svake drave koja
se izraava kroz stavove vlade svake od njih. Bliskost politikih filozofija
dviju ili vie drava je preduvjet za njihovu vieznanu suradnju i postupanje
u meunarodnim odnosima, to podrazumijeva suradnju i u domenu zatite
njihovih interesa, sve do formiranja saveza vojne, politike, ekonomske
i druge naravi. Nasuprot tomu, dijametralni politiki interesi redovito
proizvode nadmetanje moi u meunarodnim odnosima, koji mogu proizvesti i proizvode sukobe ratne naravi.
21
30.1.2009
10:31
Page 22

I.3. SIGURNOST
Izraz, rije sigurnost u svojstvu imenice ili pridjeva (sigurnosni,

sigurnosna, sigurnosno), u irokoj je upotrebi u jezicima naroda
Bosne i Hercegovine. No, termin sigurnost, kao oznaka pojma u nauci
i tehnici, u ovoj prilici u drutvenim naukama ima preciznije znaenje.
To znaenje je ekvivalentno onome koje je sadrano u starolatinskom
izrazu securus (bezbrian, pouzdan, siguran...; Klai, 1985), a iz iste
osnove rijei u nekim drugim jezicima, npr. engleski: secure, security. Valja
naglasiti da se kao sinonim terminu sigurnost u srpskome jeziku nerijetko
koristi izraz bezbjednost.
Osnovno svojstvo svakoga ivoga bia jeste da po prirodi mnoga ula
njegova reagiraju na opasnost koja prijeti od drugih bia u opoj borbi za
opstanak. Dometi prirodnih nauka kazuju da su svi postupci ivih bia,
kao reakcija na opasnost po ivot instiktivne, dakle nagonske (nesvjesne)
prirode. Aristotelov ovjek je po prirodi drutveno bie (zoon politikon)
..., i od ivih bia jedino njemu je svojstven razum..., jedino je ljudima
svojstveno da imaju osjeanje dobra i zla, pravde i nepravde. (Aristotel,1975:5). Najire filozofijsko razumijevanje politinosti ljudske,
jeste umna sposobnost, sposobnost formiranja interesa i iznalaenje
naina da se ti interesi u zajednici ostvare. Nasuprot ostalim ivim biima,
opasnost po sebe samoga, opasnost koja prijeti njegovu ivotu, ali i ostvarivanju drugih interesa, ovjek nastoji otkloniti svjesnim postupcima. Po
Aristotelu, drava (dravna zajednica) nastaje radi odranja ivota.
Dakle, bie uma i razuma je u stanju formirati svoje interese i spram
njih uestvovati u drutvenom ivotu, pa je, izmeu ostalih, ili ak prvi:
sigurnost, kao svekoliki pojedinani, zatim drutveni, odnosno dravni,
politiki interes. Nasuprot ega? Nasuprot ugroavanja ivota i interesa,
nasuprot djelatnosti pojedinca ili drutva (drave) kojemu je ugroavanje
sigurnosti drugog pojedinca ili drutva (drave) cilj. Zatita od oblika
ugroavanja nedvojbeno je uzrokom ljudskih zajednica- sigurnost je
22
30.1.2009
10:31
Page 23

drutvena kategorija, oznaka koja kroz historiju prati drutva i drave u
njihovu nastajanju i nestajanju. A zato drava? Drava kao politika
zajednica, drava kao teritorijalno zaokruena cjelina, okvir u kojemu se
titi unutarnji poredak i sistem vladanja, okvir koji lui interese zajednice
i prijei njeno ugroavanje od slinih zajednica. Odatle proizilazi sloenost fenomena i pojma sigurnost: odnosi se na ovjeka-pojedinca, na
grupe ljudi (klase, one koji vladaju i one kojima se vlada, na teritorijalne
zajednice, na porodice....), na dravu, grupe drava i svekoliku zajednicu
ljudi na Planeti.7
Kao i svaki drugi pojam koji se u praksi i nauci dugorono koristi, a zbog
praktinoga irenja dimenzija i obiljeja pojave koju opisuje, pojam
sigurnosti je postao paradigmom ije znaenje je uvjetovano multiplikacijom
faktora koji ugroavaju ljude i njihove zajednice. Prvotno se njegovo
znaenje temeljilo na kvalitetu i kvantitetu vojnoga organiziranja na nivou
drave u cilju odbrane njenoga teritorija i poretka od vojnoga ugroavanja.
Nakon Drugoga svjetskoga rata, odnosno nakon formiranja Ujedinjenih
nacija (za ovu priliku itajmo: svjetske zajednice), nakon rigoroznih
injenica o moguem uinku sredstava za masovno unitavanje, ali i razvoja
drutvene nauke, razumijevanje sigurnosti je poprimilo viedimenzionalni
karakter. Ogleda se to, s jedne strane, u prodiranju sigurnosti u unutarnju
sutinu drave, prava i ogranienja vlasti i njene moi, prava i dunosti
graana. Druga bitna sfera sigurnosti se ogleda u irenju njene nadnacionalne dimenzije, iz razloga to se ire vrste i izvori ugroavanja i poveava
stupanj i opseg ugroavanja. (Javorovi,1997:2). Dananje opasnosti po
ovjeka pojedinca, po drave, po svjetsku zajednicu, po ivot na Planeti,
pored onih prirodnih, multipliciraju se ljudskim djelovanjem do nesluenih
razmjera.
7
U preambuli, u analizi razliitih teorijskih stajalita, autori Tatalovi i Bilandi

konstatiraju: Sigurnost je stoga jedan od osnovnih uvjeta ivota i njegovo odranje.
Uz produkciju i reprodukciju to je jedna od temeljnih funkcija ivota. (Tatalovi,
Bilandi, 2005:4)
23
30.1.2009
10:31
Page 24

Razliite teorije i uenja su u znaajnoj mjeri doprinijela razvoju
razumijevanja pojedinih dimenzija sigurnosti. Hobs je u svome Levijatanu
(svemonoj dravi, ak u liku suverena, monarha)8 ljude oznaio po
prirodi jednakima, ali i da iz te prirodne jednakosti proizilazi ona
latinska ovjek je ovjeku vuk. Dio svoga prava, linoga suvereniteta,
iz tog razloga ljudi valja da prenesu na dravu, koja e unutar sebe
prijeiti anarhiju, urediti da svak ne ini drugome to mu je volja. Drava
je, dakle okvir koji e sprijeiti anarhiju, jer sigurnost i saradnja u anarhiji
nestaju. U Vjenome miru Kant je prirodno stanje meu ljudima okarakterizirao stanjem rata. Mirno stanje, pisao je, treba stvarati i meu ljudima
i meu dravama, preko prava: ustavnoga, meunarodnoga i svjetskoga
graanskoga prava, do ostvarenja ideje vjenoga mira. (Kant, 1936:30).
Tatalovi i Bilandi novo znaenje pojma sigurnosti vezuju za Francusku revoluciju i kraj osamnaestoga stoljea, odnosno za znamenitu
Deklaraciju o ljudskim pravima i njene etiri bitne odrednice: sigurnost,
vlasnitvo, slobodu i otpor ugnjetavanju.9 Potencirajui tekoe definiranja
suvremenog znaenja i obujma pojma sigurnosti, na istome mjestu ova dva
autora citiraju Herza, koji je 1950. godine svojom sintagmom sigurnosna
dilema oznaio neuspjehe meunarodne zajednice u postizanju mira,
te Buzana po kojemu je pojam sigurnosti dugo promatran s motrita
ugroavanja nacionalne sigurnosti, u ijim okvirima je ostao zarobljen.
Suvremena sigurnost je internacionalizirana i zasniva se na suovisnosti,
napisao je Grizold, stavljajui time sigurnost u kontekst opih procesa
globalizacije (Grizold,1998:1-2).
Naglasili smo ve da je u srpskom jeziku bezbjednost, odnosno bezbednost
sinonim za sigurnost u pojedinim junoslavenskim jezicima. Obrazlaui
8
Levijatan-straana i golema biblijska morska neman... (Klai, 1985.)

U to vrijeme sigurnost (surete) je i dalje shvaana kao uvjet opstanka pojedinca.
Ona je bila privatno pravo. To je podrazumijevalo slobodu od ugroavanja prava graanina
i pojedinca, ali i od mogueg fizikog napada. Nasuprot tome stajala je javna sigurnost.
(Tatalovi, Bilandi, 2005:5)
9
24
30.1.2009
10:31
Page 25

viestruko znaenje pojma bezbednost, Kova ga u najoptijem smislu
razumijeva kao slobodu od straha, pretnji i fizikog nasilja, navodei
kako se u nauci esto razdvaja bezbednost drave i bezbednost drutva,
uz naglasak da osnovni kriterijum bezbednosti drave predstavlja njen
suverenitet, a bezbednost drutva identitet, tj. svest o pripadnosti zajednici,...
pri emu bezbednost ukljuuje i moralne, ideoloke i normativne elemente,
to je od uvek oteavalo njenu preciznu definiciju (Kova, 2003:69).
Rezimirajmo:
Sigurnost stoji naspram ugroavanja, prijetnji i obratno;
Ne postoji apsolutna i potpuna sigurnost niti pojedinca i njegovih

materijalnih dobara, niti drutva-drave i njenih potencijala, niti
ivota na Planetarnome nivou!
Planeta zemlja opstaje u Sunevom sistemu, ali koliko e i kako

budua kozmika kretanja uticati na zemaljski ivotni sistem? Je li, s
druge strane, ivot kao fenomen svojstven samo zemaljskoj sferi i u kojoj
mjeri je ugroen, i to iz oba ugla promatranja: sa Zemlje i dogaanja na
njoj samoj na koja utie i sam ovjek, a po tom i sa stajalita kozmikih
procesa (starenja Kozmosa, ili pak promijenjenih gravitacija koje mogu
dovesti do kozmikih mehanikih, a znaajnih promjena). U kojoj e se
mjeri kozmiki procesi odvijati u interesu ivota na Zemlji? To su aspekti
sigurnosti na koje ljudski um i mo jo uvijek ne mogu uticati u ozbiljnoj
mjeri. Meutim, sigurnost unutar ljudskoga roda, ljudske zajednice i u
odnosu spram prirode, jeste historijsko pitanje koje konkretnije podrazumijeva stanje u kojemu je osiguran uravnoteen fiziki, duhovni, drutveni
i materijalni opstanak pojedinca i drutvene zajednice u odnosu prema
drugim pojedincima, drutvenoj zajednici i prirodi. Sigurnost kao
djelatnost, kao funkcija jeste interes drave, te s toga kao pojam ima
10
Grizold, Tatalovi, Cvrtila, (1999:8).
25
30.1.2009
10:31
Page 26

imanentno politiko znaenje i svojstvo. Naspram sigurnosti je ugroavanje,
nesigurnost. Openito, ugroavanje fizikoga i drugoga integriteta ovjeka,
dijela drutva ili drutva u cjelini, moe biti prouzrokovano pojavama od
prirode i razliitim fenomenima unutar jednoga drutva ili meu drutvima.
Stepen ugroenosti ovjeka pojedinca, drave, svjetske zajednice, ivota
openito, odreuje stepen sigurnosti njihove!
Svrstajmo naznaena obiljeja u definiciju:
Sigurnost openito podrazumijeva stepen zatienosti
ljudi od razliitih oblika ugroavanja, zatitu materijalnih
i kulturnih dobara u linoj i drutvenoj svojini, zatitu
drutva i njegovih vrijednosti, cjelovitu zatitu naroda,
nacije, drave.., svjetske zajednice, od svih vidova
ugroavanja, a naposlijetku, sigurnost podrazumijeva
stepen zatienosti od ugroavanja na kozmikom i
planetarnom nivou ivota openito, ljudskoga roda u
cjelini.11
Sigurnost, dakle, stoji nasuprot ugroavanja, prijetnje i obratno. Iz
definicije je vidljivo da sigurnost moemo promatrati preko nivoa:
kozmiko-planetarnoga, svjetskoga-globalnoga nivoa sigurnosti, dravnoga,
dravno-nacionalnoga, te nivoa sigurnosti koji podrazumijeva stepen
zatienosti (naspram ugroavanja) ovjeka-pojedinca, materijalnih i
drugih dobara drutva, drave i onih koja su u linoj svojini. Sigurnost
je osnovni cilj pojedinca i temeljni politiki interes drutava, drava... Sa
toga stajalita prepoznaju se dva osnovna aspekta sigurnosti - sigurnost
istodobno znai:
a) F u n k c i j u (djelatnost drave, drutva i pojedinca), a po tom i,
11
Definicija predstavlja sublimirani izraz niza promiljanja o ovome fenomenu,

a prevashodno: Grizold, Tatalovi, Javorovi, Buzan i drugi.
26
30.1.2009
10:31
Page 27

b) S t a n j e (u odnosima meu dravama, stanje unutar jedne drave,
meu ljudima, odnosno stanje u prirodi i kozmosu spram ivota openito).
Sigurnost kao stanje uvjetno i na bilo kojem nivou moe se promatrati
sa objektivnoga i subjektivnoga stajalita: znanstvenog, politikog....,
pojedinanoga, kolektivnoga.... (Subjektivni doivljaj sigurnost i na pojedinanom i kolektivnom nivou jeste est predmet manipuliranja, propagandnoga djelovanja, a u interesu politika koje su u stanju uticati na
subjektivne sudove o stepenu sigurnosti i ugroavanja pojedinca, porodice,
nekoga drugoga kolektiviteta, do drave i pak meunarodnoga regiona).
U opepolitikom (dravnom-nacionalnom) smislu sigurnost podrazumijeva stepen zatite drutva, drave od ugroavanja iznutra i izvana
(unutarnja i vanjska sigurnost). Vanjska sigurnost se odnosi na nezavisnost,
suverenitet i teritorijalni integritet drave i stepen njenoga ugroavanja,
odnosno zatite u odreenom vremenu, dok unutarnja sigurnost podrazumijeva mogunost za funkcioniranje ustavnog, ekonomskog i pravnog
sistema drave, stepenom zatite ljudi (graana), njihovih prava, materijalnih
dobara u linoj i svakoj drugoj svojini.
Uobiajeni sinonim za sigurnost, kao djelatnost i funkciju drave je
nacionalna sigurnost u svom opem znaenju. Vieznanost toga pojma
u sebi sadri prvenstveno njegov odbrambeni aspekt, iz kojeg proizilazi
jo ui, vojni - vojna sigurnost. Dakle, redoslijed pojmova od opeg ka
pojedinanom je:
- nacionalna sigurnost
(kao opi pojam koji se integralno odnosi na dravu);
- nacionalna odbrana i
- vojna odbrana.
Pod nacionalnom sigurnou se podrazumijeva integralna funkcija i
stanje na nivou i unutar jedne drave. Pojam nacionalne odbrane je sadran
u pojmu nacionalne sigurnosti. Nacionalna odbrana je segment nacionalne
27
30.1.2009
10:31
Page 28

sigurnosti koji podrazumijeva stanje i funkciju drave u cilju zatite
njenoga suvereniteta prvenstveno od napada, od agresije na njen teritorij,
dok je vojna odbrana osnovni izraz nacionalne odbrane i podrazumijeva
vojne pripreme za odbranu, za odbranu od napada oruanih snaga druge
drave. Pojam vojne odbrane je sadran u pojmu nacionalne odbrane.
Vii nivo sigurnosti od dravnoga, nacionalnoga jeste dakako globalna,
odnosno meunarodna sigurnost.
Dugo kroz historiju drave su svoju sigurnost temeljile prvenstveno,
ak i iskljuivo na vojnim aktivnostima, na vojnoj organizaciji i njenome
funkcioniranju. I danas su oruane snage u funkcionalnom smislu osnova
nacionalnih (dravnih) odbrambenih sistema, te nacionalnim sistemima
sigurnosti u pogledu odbrane od oruane agresije. Savremene tendencije
organiziranja i funkcioniranja dravne-nacionalne sigurnosti podrazumijevaju organizaciju i funkcioniranje cjelokupnoga drutva, drave, svih
njenih organa i institucija radi podizanja sigurnosti na projicirani nivo u:
politikom, ekonomskom, kulturnom, naunom i svakom drugom pogledu.
Regionalna sigurnost takoer podrazumijeva dva svoja aspekta: znai
istodobno stanje meunacionalnih (meudravnih) odnosa u nekome
regionu, ali i kao sigurnosno-politiku funkciju i djelatnost, koju na krae
ili dulje vrijeme, ugovaraju i provode dvije ili vie drava u regionu.12
U praksi su u upotrebi pojmovi: kolektivna i kooperativna sigurnost. Kojim
od ova dva termina e se oznaiti oblik suradnje dviju ili vie drava zavisi
i zavisit e od atributa te suradnje u sektoru organiziranja elemenata nadnacionalne sigurnosti.
12
Primjeri regionalnoga udruivanja drava u interesu njihovih nacionalnih sistema

sigurnosti su kroz historiju poznati i prouavaju se kao vojni (vojno-politiki) savezi,
koji su podrazumijevali pokuaje objedinjavanja moi radi invazije na tue teritorije, ili
pak kolektivnu odbranu. U dvadesetom stoljeu najznaajniji su: Antanta, Trojni pakt,
Varavski ugovor i NATO savez. No, najnoviji pokuaj izgradnje regionalne sigurnosti
jeste primjer Evropske unije, koji pored (ili prije) sigurnosnih dimenzija integriranja,
podrazumijevaju politike, ekonomske ....
28
30.1.2009
10:31
Page 29

Ne postoji apsolutna sigurnost niti pojedinca, niti drave niti svjetske
ljudske populacije, niti ivota na Planeti. Tim redoslijedom se niu i
opasnosti, prijetnje koje stoje naspram sigurnosti na pojedinanom, nacionalnom, meunarodnom i Planetarnom nivou.
S i g u r n o s t promatrana imanentno kao funkcija drave, pored
definiranja ovoga pojma, a radi to boljega razumijevanja samoga njegovoga
sadraja, iziskuje neophodnu panju spram jo nekoliko pojmova i njihova
opega znaenja, slino kao i u pogledu prouavanja funkcija drugih
drutvenih djelatnosti. To su, prevashodno, sljedei pojmovi: sigurnosna
politika ili koncepcija sigurnosti, odbrambena politika ili politika odbrane,
doktrina, strategija, sistem sigurnosti, te drugi pojmovi niega reda.
I.4. SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA
Integralna politika jedne drave nije nita drugo nego skup njenih
osnovnih stavova o svim drutvenim djelatnostima, koje se uzajamno prepliu i dopunjuju u skladu sa zahtjevima vremena i opredjeljenjima
vladajuih struktura. Skup tih stavova, od kojih pojedini mogu biti dugoronijeg karaktera (u stabilnim politikim sistemima) predstavlja svojevrsnu
politiku filozofiju jednoga drutva i drave, koja je dijelom definirana
historijskim i tradicijskim injenicama drutva, a po tom suvremenim
meunarodnim odnosima i mjestu drave u njima. U multipliciranoj strukturi
politike jedne drave, najee, svoje znaajno mjesto zauzima onaj njen
segment koji se odnosi na sigurnost. S obzirom na obiljeja ovoga pojma,
valja naglasiti da se sigurnost i sigurnosna politika moe prouavati i
razmatrati odvojeno od ostalih aspekata politike, ali samo uvjetno. U veini
drava, neodvojiva je sigurnosna politika od vanjske, ekonomske, od njene
unutarnje politike, koja odreuje karakter dravnoga ureenja itd. Sigurnosna
politika je dakle, u temelju spoljnje i unutarnje politike jedne drave.
Nerijetko se u teorijskom, strunom i praktinom pogledu kao sinonim,
29
30.1.2009
10:31
Page 30

ili pak kao odreenije znaenje politike u oblasti sigurnosti (sigurnosne
politike) drave, koristi pojam koncepcija sigurnosti, a ui pojam od ovoga
- odbrambena politika, kao koncepcija odbrane (koncepcija lat.: conceptio
zamisao, ...nain razmatranja nekih pojava, glavna misao, nedotjerani nacrt, ovako ili
onako shvaanje neega, prvotna predodba; Klai:1985)13
Nije beznaajno kako nasloviti pojam. No, iza termina koji jezikom
odslikavaju bitna svojstva odreene drutvene pojave ili djetnosti, stoji
jedna ili vie definicija koje mogu imati ue ili ire znaenje. Prouavanje
ciljeva, organizacije i funkcija sigurnosti jedne drave, a u ovoj analizi
udbenike naravi, najadekvatnijom i dovoljno razumljivom definicijom
se ini ona u ijem sadraju se:
Pod sigurnosnom politikom podrazumijeva jedinstven
politiko-filozofski, ideoloki, dravno-politiki, dravnonacionalni, nacionalni, vojno-politiki, pa i nauni pogled
na pitanja rata, sigurnosti i odbrane - skup osnovnih
opredjeljenja i rjeenja o organiziranju i pripremanju
drave, drutva, nacije, pokreta, za odbranu i zatitu
u ratu i drugim oblicima ugroavanja.
13
Niti u teorijskom, niti u politikom pogledu nije nainjena ozbiljna uporedna

analiza pojmova : sigurnosna politika i koncepcija sigurnosti, odnosno odbrambena politika
i koncepcija odbrane, te ih valja i prihvaati i razumijevati u kontekstu: kao sinonime, ili
tako to e koncepcija znaiti osnovnu predodbu, osnovnu zamisao, pri emu e
koncepcija biti polazna osnova, zaetak i ideju za temeljno definiranje stavova koje
obuhvata sigurnosna ili odbrambena politika. Primijetimo li da se u literaturi pojam
koncepcija odbrane koristi kao precizniji, ili pak ui pojam u odnosu na politiku odbrane,
onda u kontekstu u kojemu su upotrijebljeni, neophodno je procjenjivati sadraje tih
pojmova i mjestu njihove upotrebe. (Dodajmo i sljedee: prefiks koncepcija upravo
je bio u najeoj upotrebi u praksi definiranja sistema openarodne odbrane u bivoj
SFR Jugoslaviji i uao je u uho sad ve starijoj i srednjoj generaciji ljudi koji su se
u tom vremenu, pa i u toku minulih ratova bavili pitanjima sigurnosti i odbrane. Iz tog
razloga jo uvijek postoje dileme, pa ak i vieznane predrasude ideoloke i protuideoloke naravi. Ovo je pokuaj njihova potiranja u interesu znanja, nauke i svrsishodnoga
praktinoga djelovanja.
30
30.1.2009
10:31
Page 31

U onoj mjeri u kojoj vladajue strukture u jednoj dravi uvae filozofiju
svoga drutva, odnosno njegovu tradiciju, kulturu, a po tom i suvremene
tokove meunarodne politike i domete nauke u svim oblastima, napose
u domenu sigurnosti, bie uspjena sigurnosna politika te drave.
Sigurnosna politika kao opi pojam podrazumijeva najee, u praksi,
elemente politike koji se odnose na sva sigurnosna pitanja: od vojno-politikih (odbrambena politika, koncepcija odbrane) preko politike u oblasti
zatite javnoga reda i mira (policijskih poslova), zatite ustavnoga i
ekonomskoga poretka (dravna sigurnost, tajna policija, granina policija,
carinska politika i njena zatita i sl.), zatite ljudi i materijalnih dobara
(civilna zatita), zatite pravnoga poretka (tuilaka i sudska nadlenost),
zatite ekolokih uvjeta ivljenja, zatita svojih dravljana u drugim dravama i tako dalje. Elementi sigurnosne politike se, u skladu sa prethodnim
opim odreenjem definiraju sukladno politikim i drugim opredjeljenjima
i konkretnim djelatnostima zatite. Sigurnosna politika u svom opem
znaenju i po svojim elementima u svakoj dravi zavisi od mnogih faktora
koji utiu na njeno formiranje, onih iz kojih ona proistie, a u osnovi su:
- ukupna mo jedne drave, drutva ili pak pokreta;14
- meunarodni odnosi na regionalnom i svjetskom nivou;
- geopolitiki i geostrategijski poloaj drave;
- praksa drugih drava u pogledu rjeavanja pitanja sigurnosti;
- historijsko-politika tradicija drave, nacije....
14
Zato u definiciju, pa i u faktore sigurnosne politike, ukljuujemo pored drave

i pokret? Prevashodan razlog je to je dvadeseto stoljee obilovalo politikim revolucijama
pravednog ili reakcionarnoga karaktera i uspjenim ili pak neuspjenim djelatnostima
razliitih oslobodilakih i drugih politikih pokreta koji su u svojoj osnovi proveli, ili pak
nisu, osnovna politika opredjeljenja pojedinih politikih struktura, a za tu vrstu politike,
odnosno vojne djelatnosti su pridobili iru podrku i uee ljudi na prostoru na kojemu
su djelovali. Rije je prvenstveno o prevratima, revolucijama i sl., koje su provoene
najee silom u interesu neke politike strukture, partije....
31
30.1.2009
10:31
Page 32

- tradicija i opa kultura u sigurnosnom pogledu, a osobito spram pitanja
rata, mira i odbrane;
- karakter unutarnje i vanjske politike, odnosno dravno-politikoga
sistema;
- iskustva iz svih, a nadasve savremenih ratova i drugih oblika ugroavanja drava i njenih graana;
- ideologija (i ideologije), manje ili vie prihvaena (i prihvaene), u
kraemu ili duljemu trajanju u jednom drutvu i dravi;
- uvjeti za vojno-politiko svrstavanje u vojnopolitike saveze, ekonomske
i druge koalicije ili unije;
- uvjeti meunarodne saradnje na nivou Ujedinjenih nacija, te saradnje
u pogledu mogunosti za kolektivni pristup problemima sigurnosti i
odbrane trajnoga ili privremenoga karaktera;
- ostali, u odreenom vremenu vani faktori koji mogu uticati na politiku
sigurnosti, a u skladu sa opredjeljenjima vladajuih struktura u dravi,
njihovim deklaracijama, rezolucijama, dokumentima, odlukama....
Proizilazi iz prethodnoga da sigurnosna politika jedne drave po svim
elementima nije odraz samo suvremenih politikih kretanja u meunarodnim
odnosima, u okvirima te drave, nacije ili pak pokreta... Ona najee
jeste izraz duboke prolosti, suvremenih politikih zbivanja, ali i opredjeljenja spram budunosti u pogledu sigurnosti i odbrane. Stabilnost, trajnost
jedinstvenih stavova sigurnosne politike je, takoer, najee proporcionalna
stabilnosti i kontinuitetu same drave i njene preanje, sadanje i budue
ope politike. Zato to valja naglasiti? Na ovaj zakljuak nas naroito
upuuju mnoga iskustva iz XX stoljea:
a. mnotvo socijalistikih i drugih revolucija i kontrarevolucija u
pojedinim zemljama, koje su korijenito mijenjale karakter unutarnje
i vanjske politike pojedinih zemalja;
32
30.1.2009
10:31
Page 33

b. mnogobrojna sticanja samostalnosti drava, naroda, pokreta....;
c. formiranje, ali i rastakanje pojedinih vojno-politikih saveza;
d. raspad saveznih ili federalnih drava (kao to su SSSR, SFR Jugoslavija,
ehoslovaka.....) i formiranje novih;
e. viestruka iskustva iz dva svjetska rata i mnogih savremenih ratova;
f. trka u naoruanju s jedne strane, a sa druge mnogobrojne rezolucije,
deklaracije, konvencije i drugi ugovori o ograniavanju naoruanja,
o miru, o saradnji: oni akti koji se manje ili vie ne potuju;
g. istraivanja i saznanja o ugroavanju prirode i ivota koje izaziva ljudska
djelatnost.
Sutina, osnovni stavovi i opredjeljenja sigurnosne (i odbrambene, kao

najznaajnijeg njenog djela) politike jedne drave u osnovi obuhvataju:
- stavove koji odraavaju opredjeljenja spram mira, rata i odbrane;
- naelne odgovore na pitanja saveznitva u oblasti sigurnosti (ili
integracija koje podrazumijevaju sigurnosne i odbrambene diskurse drave);
- ustavna, zakonska i strategijska rjeenja u pogledu veliine, organizacije
i opremanja oruanih snaga i njihove osnovne misije;
- ustavna, zakonska i druga rjeenja u pogledu organizacije i funkcioniranja svih institucija drave koje direktno uestvuju u sigurnosnoj,
odbrambenoj i zatitnoj djelatnosti;
- djelovanje organa drave u miru i ratu u interesu sigurnosti;
- usvajanje planova iz razliitih oblasti sigurnosti;
- upravljanje, rukovoenje i komandovanje u miru, vanrednim situacijama
i ratu (dravom, njenim institucijama, organima i organizacijama);
33
30.1.2009
10:31
Page 34

- odluke o izdvajanju i utroku sredstava za potrebe sigurnosti i odbrane;
- ostala pitanja i odgovori na njih koji nacionalnu sigurnost i odbranu
dimenzioniraju u izvanjskoj i unutarnjoj sferi drave;
Sadraji sigurnosne i odbrambene nacionalne (dravne) politike se
ugrauju u najvie njene akte kao to su:
- ustav,
- zakoni kojima se dijelom ili u cjelini utvruju osnovna pitanja iz domena
sigurnosti (kao to je npr: zakon o odbrani itd);
- usvojena opa i specifine strategije u kojima se definiraju ciljevi te
strategije, snage, sredstva i dr.;
- meunarodne konvencije i ugovori koje ratificiraju ili potpiu organi
drave;
- deklaracije, rezolucije, platforme, odluke najviih dravnih organa, koje
u skladu sa ustavom donose vladajue strukture u odreenom vremenu;
Iz prethodnoga zakljuujemo da su u veini stabilnih drava najopiji
stavovi o sigurnosti vrste i trajnije naravi, a da se u skladu s njima opredjeljenja za sadanjost i budunost mogu s vremenom mijenjati, korigirati ili
se od nekih moe odustajati. Radi jasnoe naveemo nekoliko primjera iz
kojih e se moi zakljuiti teina i vanost stavova i opredjeljenja iz domena
sigurnosne politike, ali i uvjete i primjere o tome kako neki izrazito vani
stavovi u novim prilikama postaju sasvim suprotnog opredjeljenja u
historijskom razvoju pojedinih drava.
Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija je svoju sigurnosnu
politiku gradila jo od 1941. godine i to u dva vana perioda: u Drugom
svjetskom ratu i poslije njega. To podrazumjeva i veliki kapacitet iskustava
i znanja o sigurnosti i odbrani, onih ratnih i onih mirnodopskih, iskustava
politikog, nadnacionalnog svrstavanja i nesvrstavanja. Po izvanjskoj per-
34
30.1.2009
10:31
Page 35

cepciji ta drava je imala sadrajnu koncepciju optenarodne odbrane
i drutvene samozatite, definiranu Ustavom, zakonima, strategijama,
konvencijama i meunarodnim ugovorima. Uistinu joj se mogla pripisati
jedinstvenost i specifinost u svjetskim razmjerima. No, produbljena
analiza i dijagnoza unutarnjih politikih prilika u toj dravi, koje je
karakterizirao jednopartijski sistem, svojevrsni militarizam i na ideologiji
organizirano samoupravno socijalistiko drutvo, poslije smrti efa drave,
koji je istovremeno bio i viedecenijski predsjednik Saveza komunista, ali
i vrhovni komandant oruanih snaga, neminovno su se razvili zatomljeni
hegemonizmi i nacionalizmi. Uobliena koncepcija optenarodne odbrane
i drutvene samozatite (kao sinonim za sigurnosnu politiku), po kojoj
su Oruane snage bive SFR Jugoslavije imale misiju zatite od agresije
uvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta drave, pretvorila se u
svoju suprotnost. Drava se 90-tih godina dvadesetog stoljea raspala u
krvavim oruanim sukobima. Nekad proklamirana i viestruko podravana
politika nesvrstavanja, u novim regionalnim i svjetskim okolnostima
preobraena je u tenje veine tadanjih republika, danas suverenih drava,
ka lanstvu u NATO savezu.
Primjer drugi se odnosi na historijske uvjete nastanka Sovjetskog saveza,
Varavskog pakta na ijem elu je bila ova drava, ali i raspada drave
same, pa i vojnog saveza na ijem je elu bila. Te historijske obrate
odslikavamo kroz tenju veine bivih sovjetskih republika, ili pak
drava, lanica Varavskog pakta, koje su u vremenu od samo nekoliko
godina traile lanstvo u NATO savezu, koji im je do prije nekoliko godina
bio suprotstavljeni vojnopolitiki savez.
Prethodna dva primjera najoitije pokazuju u kojoj mjeri historijske
okolnosti mogu uticati na sasvim suprotna, u kratkom vremenu formirana,
stajalita politika pojedinih drava koje se najdirektnije odraavaju i na
njihove sigurnosne domete.
Sljedea dva primjera koja emo ukratko opisati govore o jednoj drugoj
dimenziji sigurnosne politike.
35
30.1.2009
10:31
Page 36

Sjedinjene Amerike Drave, parafraziramo, u svojim ustavnim i zakonskim odredbama, batine odredbu po kojoj e na svim meridijanama tititi
svoje nacionalne interese. Historija cijeloga 20. stoljea pokazuje dosljedan
odnos ove drave spram najznaajnijeg njenoga sigurnosnopolitikog
opredjeljenja, stoljea u kojem je Amerika uestvovala u nizu ratova
mimo svoga suverenoga teritorija.
Na drugoj strani Njemaka je, zbog dogaaja u Drugome svjetskom
ratu u poratnom periodu ustavnim odredbama obavezala svoje oruane
snage da ni pod kojim okolnostima niti jedan dio njih ne moe izlaziti
van granica ove zemlje. Novonastale historijske okolnosti koje biljeimo
potkraj 20. stoljea dovele su do odluke Vijea sigurnosti Ujedinjenih
nacija po kojoj se ponudilo Njemakoj da uputi kontingent svojih oruanih
snaga u multinacionalni sastav mirovne misije u Bosni i Hercegovini. Da
bi ispunila zahtjev Vijea sigurnosti, Njemaka je prethodno u ustavnoj
proceduri izmijenila odredbu po kojoj dijelovi njenih oruanih snaga mogu
uestvovati u vojnim misijama u drugim dravama, ali samo pod ingerencijama upravo Vijea sigurnosti (historijske minule memorije su u ovom
sluaju Njemaku nagnale na dodatni oprez, pa je kontingent njemakih
trupa, nakon promjene Ustava, u Bosnu i Hercegovinu upuen na poslove
logistike i druge poslove, kako bi u toj misiji bio jedini nenaoruani dio
vojne misije).
Iz prethodnoga proizilazi zakljuak opega reda: sigurnosna politika
(koncepcija sigurnosti i odbrane) jedne drave, je realna i praktino
ostvariva u onoj mjeri u kojoj se pokazuje realnom i ostvarivom globalna
politika te drave, naroda, pa i pokreta koja ih predstavlja (u Dvadesetom
stoljeu, najee oslobodilakih).
Realistina sigurnosna politika jedne zemlje podrazumijeva uvaavanje
svih faktora koji na nju utiu i mogu uticati. To podrazumijeva svojevrsnu
njenu originalnost za svaku dravu, jer nisu iste opasnosti po sigurnost svake
od njih. vajcarska i vedska, iako evropske zemlje (zemlje kontinenta na
kojemu su zaeta oba svjetska rata), nisu u njemu direktno uestvovale.
36
30.1.2009
10:31
Page 37

Vrlo esto se, a neprimjereno, prave paradigme izmeu Bosne i Hercegovine i vajcarske, pa i nekih drugih evropskih zemalja. Mogue je to
initi po osnovi nekih slinih karakteristika, kao to su: veliina zemlje,
geografske karakteristike, viejezina struktura stanovnitva.... Meutim,
geopolitike i historijske matrice ovih drava u pogledu sigurnosti su sasvim
razliite, toliko drugaije da je u tom smislu usporedba bespredmetna. vajcarska je praktiki jedina drava svijeta koja dugotrajno uiva blagodeti
neutralnoga teritorija. To je odraz njene viestoljetne integralne i sigurnosne
politike, a po pravu i meunarodno priznatog zahtjeva za neutralnou.15
Na drugoj strani, Bosna i Hercegovina je pouzdano vojno najoptereeniji
teritorij u Evropi u posljednjih blizu hiljadu godina. U prilog ovoj tvrdnji
znaajno su doprinijela ratna dogaanja na njenoj teritoriji tokom XX
stoljea, te dugotrajni boravak velikog broja internacionalnih trupa u
poratnom periodu. Od 1995. godine, pa nadalje, a uz znaajno uee meunarodne misije, biljeimo postupno usklaivanje stavova i opredjeljenja
u domenu sigurnosti i odbrane nacionalno politikih struktura u Bosni i
Hercegovini. Moemo, dakle, govoriti samo o pojedinim elementima sigurnosne politike, kao to su donoenje Zakona o odbrani, po kojemu su
15
Neutralnost je politiko-pravni status drave koja nije u ratu ni sa jednom

zaraenom stranom, a pravo neutralnosti je skup prava i dunosti neutralnih drava u
odnosu na zaraene, i zaraenih u odnosu na neutralne Stalno neutralne zemlje su
vajcarska, Austrija i Vatikan (Vojna enciklopedija 1985:72, Beograd). Trajna neutralnost je poloaj drave koja je obvezana da u svakom ratu ostane neutralna.Ona se
temelji na sporazumu obino ugovoru ueg ili ireg kruga drava da se ta neutralnost
odrava i potiva. (Andrassy, 1978:123) Upitna je trajna, striktna neutralnost bilo koje
drave nakon njihova pristupanja Ujedinjenim nacijama, jer se time automatski obavezuje
na odredbe koje se odnose na kolektivnu sigurnost. To je razlog, te je vajcarska netom
pristupila u ovu organizaciju. Openito, neutralnost moe biti (1) samoproglaena od strane
drave, a u odnosu na neki ili bilo koji rat i zaraene strane, zatim (2) samoproglaena i
meunarodno priznata i prihvaena (neutralizirana drava), te (3) nametnuta neutralnost. vajcarska je u svjetskim ratovima uivala status neutralizirane zemlje, Austriji
je poslije Drugog svjetskog rata nametnuta neutralnost, a Vatikan je (drava u dravi)
neutralan zbog svoje (vjerske) dravotvorne prirode.
37
30.1.2009
10:31
Page 38

formirane Oruane snage Bosne i Hercegovine (od prethodnih tri nacionalne
armije), formiranje Minstarstva odbrane i Ministarstva sigurnosti, Dravne
agencije za istrage i zatitu (SIPA), Obavjetajno sigurnosne agencije
Bosne i Hercegovine (OSA),.... Iskazana je opa meupolitikonacionalna
saglasnost za pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i prikljuenje
NATO-u. Ostaje nam za istraivanje: u kojoj mjeri e nacionalne elite u
Bosni i Hercegovini dosljedno provoditi dosada iskazane jedinstvene
stavove o prethodnim pitanjima, ali i drugim rjeenjima i pitanjima iz domena
sigurnosne politike na kojima inzistiraju Europska unija i NATO.
U opem smislu etablirani stavovi jedne drave u domenu sigurnosti su
izraz odnosa spram njene integralne sigurnosti i predstavljaju kompleks
pitanja koja, od onih najznaajnijih kao to su stavovi o ratu i miru, o vojnopolitikim integracijama i druga, nalaze svoje mjesto u ustavu, zakonima i
specifinim odlukama nadlenih organa. ta ovim hoemo kazati? Hoemo
naglasiti da su mnogobrojni stavovi i elementi sigurnosne politike jedne
drave izrazito kompleksan sadraj i mogu se prouavati po svojoj srodnosti
i po djelatnostima pojedinih komponenata nacionalne sigurnosti. Hoemo
zakljuiti da sigurnosna politika nije jedan dokument, ona nije knjiga
u kojoj se jedna drava oitovala spram sigurnosne djelatnosti u detalje.
Nacionalnu politiku sigurnosti ini niz politika koje po djelatnostima
specificraju funkcije pojedinih dravnih organa, njihove zadae, sve do
prava i dunosti graana u svakoj oblasti sigurnosti.
Jedan od najznaajnijih elemenata integralne politike nacionalne sigurnosti
nedvojbeno jeste politika odbrane-odbrambena politika. Ona podrazumijeva
niz stavova drave koji se odnose na odbranu njenoga suvereniteta, politikim, diplomatskim, a nadasve oruanim sredstvima, oruanom borbom.
Niz opredjeljenja jedne drave, ona koja se odnose na odbranu kao element
sigurnosti, nalaze svoje mjesto u ustavu i adekvatnim zakonima. No, pojedine
drave grade politiku odbrane i kao jedinstven, obavezujui dokument, kojeg
usvajaju po ustavu nadleni organi (ef drave, vlada ili parlament...),
definirajui njime odnos drave, njenih organa i graana spram odbrane,
posebno oruanih snaga i njihovih misija u miru, u meunarodnim oba38
30.1.2009
10:31
Page 39

vezama i u ratu. Taj dokument ne iskljuuje generalne ustavne i zakonske
odredbe, opredjeljenja i stavove drave spram odbrane. Njime se, najee,
politika struktura na vlasti oituje spram pitanja o nacionalnoj odbrani
koja su joj u nadlenosti
U dravama stabilne unutarnje i vanjske politike, sigurnosna politika
svoju konkretizaciju realizira kroz d o k t r i n u , s t r a t e g i j u i s i s t e m
s i g u r n o s t i . O ovim kategorijama i njihovim korelacijama sa politikom
sigurnosti bie rijei na narednim stranicama.
I.5. DOKTRINA
U drutvenoj praksi esto se koristi izraz d o k t r i n a . Etimoloki, iz

latinskog jezika, pod doktrinom se podrazumijeva - nauka, teorija, teza ...
(Klai, 1985.), dok se u irem znaenju ovaj termin prevodi kao: uenje,
znanje, skup teorija, teza, nauka. U odreenijem pogledu doktrinu moemo
razumijevati kao skup utvrenih stavova, naela i opredjeljenja o nekim
pitanjima ljudskoga djelovanja, kao to su: nauka, filozofija, razliite
grane umjetnosti, ideologija, religija itd. U bosanskohercegovakim
jezicima, irinu pojma koji stoji iza termina doktrina, ini se ipak najlake
razumjeti ako ga u oznaimo kao: z n a n j e , odreeno u e n j e .
Uvjetno, dakle opet samo radi boljega razumijevanja pojma, doktrine bismo
mogli svrstati u etiri osnovne skupine: naune, nenaune, vjerske i ostale
(kao to su politike, vojne itd.)
Pojam doktrine je ipak najee rabljen u sigurnosno-odbrambenoj
djelatnosti i ratnoj vjetini, prevashodno iz razloga to openito podrazumijeva sistem uenja, usvojenih pravila, ali i ponaanja u djelatnosti
pripremanja i voenja rata. U teoriji i praksi susreemo niz odrednica koje
oznaavaju karakter i vrstu doktrine, kao to su: koaliciona, nacionalna
doktrina, doktrina sigurnosti, doktrina odbrane, ratna, vojna doktrina i sl.
Doktrina sigurnosti je za nacionalni-dravni nivo najiri pojam i uvjetnog
39
30.1.2009
10:31
Page 40

je karaktera iz razloga to ga ini niz doktrina koje se odnose na pojedine
sigurnosne djelatnosti. Ui pojmovi kao to su: ratna doktrina ili pak
d o k t r i n a o d b r a n e , zatim vojna doktrina... su u najeoj upotrebi
i eminentno se vezuju za rat. Sadraj doktrine odbrane se odnosi na prouavanje uvjeta za odbranu drave, pripreme za voenje oruane borbe i za
funkcioniranje cijeloga drutva u ratu. Doktrina sigurnosti kao posvemaan
pojam prouava i nauava o svim elementima sigurnosti drutva i drave u
svim uvjetima: u miru, o mogunostima i sluajevima njegova ugroavanja
iznutra i izvana, u prirodnim i drugim opasnostima i nesreama, o ratu
takoer. Posve je razumljivo da je doktrina odbrane najznaajniji element
doktrine sigurnosti.
Doktrinu odbrane ini jedinstven sistem usvojenih
stavova, skup fundamentalnih principa kojima se rukovode drave, drutva, narodi ili pokreti u ostvarivanju
ciljeva odbrane, o organizaciji za odbranu, pripremi
oruanih snaga za voenje oruane borbe, i voenje
oruane borbe radi postizanja dravnih, nacionalnih,
politikih, vojnih i drugih ciljeva odbrane.
Pod koalicionom doktrinom se podrazumijeva skup principa usvojenih od
strane drava u koaliciji ili vojno-politikom savezu, kojima se rukovode
drave u koaliciji, radi ostvarivanja njihovih ciljeva u pogledu sigurnosti
i odbrane i drugih vojno-politikih ciljeva. Doktrina odbrane najee ima
nacionalni karakter, pa je atribut nacionalna (doktrina odbrane) neizbjean,
pri emu se prvenstveno misli na njenu dravnu dimenziju. To podrazumijeva
da koaliciona doktrina ima nadnacionalni karakter.
Sukladno dvjema prethodnim definicijama, vojnu doktrinu ini skup usvojenih principa o pripremama za oruanu borbu i voenje oruane borbe
radi postizanja politikih, vojnih i drugih ciljeva jedne drave, naroda ili
pokreta. Doktrina odbrane je svakako iri pojam od vojne doktrine (ili kao
sinonim: doktrine oruane borbe), iako se nerijetko koriste kao sinonimi,
pri emu nipoto jedan ne iskljuuje onaj drugi.
40
30.1.2009
10:31
Page 41

Veina drava usvajaju fundamentalna naela koja ine njihovu doktrinu
odbrane, odnosno vojnu doktrinu, ugraujui neka od tih naela u najvie
dravne zakone, a u odnosu na mjesto zemlje u meunarodnim odnosima,
u skladu sa globalnom politikom, geostrategijskim poloajem.... U dravama
koje ozbiljno i jedinstveno pristupaju problemima odbrane, izgradnja
nacionalne doktrine je trajan politiki, nauni i struni zadatak. Pripremaju
je obino nauni, struni i politiki timovi, prouavajui razliita iskustva
i koristei znanja koja se mogu pretoiti u naela, a usvajaju ih najvii
organi drave, ponekad i kao jedinstven dokument (obavezujuu knjigu)
koji ima obrazovnu funkciju, ali i snagu zakona.
Radi lakega i sveobuhvatnijega objanjavanja doktrine, njenih sadraja
i naela, ponekad se njena definicija pojednostavljuje i pojanjava kratkim
sintagmama koje se lake pamte, a sve u interesu njenoga to boljega
razumijevanja i prihvatanja u politikim, vojnim i drugim krugovima i na
svim nivoima, a napose meu graanima te drave. Najkraom se ini ona
koja kae da je doktrina ono sto je naueno. U doktrini odbrane Velike
Britanije stoji da doktrina nije niz pravila koja se mogu primijeniti bez
prethodnoga razmiljanja - to je vie okvir za razumijevanje prirode
oruanih sukoba i upotrebi vojne sile.16
Dogaaji kroz historiju, naroito ishodi ratova u dvadesetom stoljeu,
pokazuju da su postojale i da postoje doktrine koje pobjeuju i doktrine
koje gube. To je osnovno rigorozno pravilo ocjene naela kojima je neka
doktrina uticala na politiku i praksu organizacije jedne ili vie drava
(koalicije) u ostvarivanju ciljeva odbrane ili pak onih postavljenih u ratu
(gdje se podrazumijeva da je vojna sila upotrijebljena na teritoriji druge
drave i da je njena upotreba proizvela rat). No, to je mjerilo za prolost.
Zato su neke doktrine gubile, to je mjera sadanjosti i budunosti neke
doktrine? Pitanja dublje razotkrivaju prirodu doktrine odbrane (ili vojne
doktrine) i kao opega pojma, ali i svake doktrine pojedinano.
16
British defence doctrine, London 1996., citat iz Uvoda; prijevod: Samir Kulagli,
FPN Sarajevo.
41
30.1.2009
10:31
Page 42

Uvjetno je mogue doktrine razdijeliti u tri osnovne skupine, a u odnosu
na politiku pozadinu svake od njih:
- doktrine optereene ideoloko-politikim okvirima;
- predimenzionirane doktrine;
- doktrine koje uvaavaju realitet faktora koji ih odreuju.
Primjera za prethodnu uvjetnu podjelu ima na pretek. A zato uvjetnu? Iz
razloga to su se pojedine doktrine prikazivale ili se prikazuju moguim,
pouzdanim, utemeljenim, a bile su ili jesu predimenzionirane, ideoloki
predodreene, a ne realno-politiki utemeljene. Faistika i nacistika
doktrina, kojima je jedan od principa bio blickrig(munjeviti rat) su bile
utemeljene na cilju irenja ivotnog prostora, a na raun drugih drava i
naroda. Na drugoj strani, nisu uvaile mogunost stvaranja antifaistike
koalicije, spram ije moi su morale biti gubitnikim. Sovjetski Savez, kao
elna drava u Varavskom paktu je svojom dominacijom i hegemonijom
nad lanicama, na svakom, naroito na vojno-politikom planu, doprinio
raspadu sopstvene savezne drave, ali i Varavskoga pakta. Duboki razlozi
toj injenici stoje u ideologijskoj prirodi razumijevanja marksistike
teorije o drutvu i velianju sovjetskog modela socijalizma.
Koji je prirodan put izgradnje doktrine odbrane i sigurnosti? Uvaavajui
injenicu da doktrina predstavlja, prije svega teoriju, uenje, znanje,
valjalo bi uspostaviti puteve i naine koji vode ka znanju, ka uenju o nekoj
drutvenoj djelatnosti, pa time i o onome to jeste doktrina odbrane jedne
drave. Iz toga razloga stavovi doktrine bi trebali biti uspostavljeni na
osnovi strunih znanja i naune spoznaje. Utvrivanje naela doktrine
odbrane ili neke druge doktrine istovremeno znai to i utvrivanje principa
strunosti i zakonitosti naune spoznaje, a jedno i drugo zahtijeva ozbiljan
i dugotrajan rad strunjaka i naunih radnika, odnosno naunih institucija
(instituta, univerziteta, istraivakih centara itd.) i to iz svih relevantnih
naunih i strunih oblasti. Uspostavljena naela i principi trae njihovu
daljnju primjenu, dogradnju i promjene koje zahtijeva vrijeme, odnosno
prilike u meunarodnim odnosima, tehnika i tehnoloka dostignua itd.
42
30.1.2009
10:31
Page 43

Iz prethodnoga, dakle proizilazi da je doktrina i njena izgradnja trajan
struni i nauni zadatak interdisciplinarnoga karaktera. Samim time, nuno
je zakljuiti da valjanost i uspjenost doktrine prevashodno zavisi od njene
utemeljenosti na realnim osnovama, koje uvaavaju i podrazumijevaju
nezavisnu naunu verifikaciju njenih teorijsko-normativnih stavova,
svakako prije nego oni (kao i doktrina u cjelini) budu usvojeni od strane
nadlenih dravnih organa.
Osnovna drutvena funkcija doktrine jeste da bude tivo koje e poduavati,
a samim time e biti i prihvaena u mjeri i u skladu sa njenom drutvenom
funkcijom, te provedena u svim sluajevima kada je doktrinarne stavove
i principe neophodno primijeniti od strane graana, nosilaca politikih,
vojnih i drugih funkcija i organa drave.
U dravama u kojima se doktrina odbrane ne utvruje kao cjelina, ne
usvaja kao jedinstven dokumenat, obino se pojedini doktrinarni stavovi,
opredjeljenja ili principi ugrauju u zvanine druge dokumente, zakone, ili
pak u polazne osnove nacionalne strategije odbrane ili sigurnosti, odnosno
vojne strategije.
Doktrina bi trebala biti iroko dostupna literatura, literatura koja poduava,
da obrazuje prema potrebnim nivoima odgovornosti i uloge u drutvu. Neutemeljena uenja e uglavnom loe poduavati, loe obrazovati. Samo
znanja utemeljena na naunom nivou mogu dati rezultat. Tim mjerilima
valja pristupati svakoj doktrini i ocjeni njene snage i stepena prihvatanja
u dravi, sve do nivoa graanina.
Realistinost kao neophodna karakteristika doktrine odbrane nosi sa
sobom viestruko znaenje. Ponajprije se odnosi na objektivnu procjenu
protivrjenosti globalnih meunarodnih odnosa uz uvaavanje mjesta i
uloge odreene zemlje u uem i irem okruenju. Nivo realistinosti doktrine
je determiniran nivoom objektivne, naune spoznaje iz koje proizilaze
naela doktrine, uz uvaavanje potrebe njihova kontinuiranoga osavremenjavanja. Slijedi, potom, karakteristika realnoga pristupa planiranju akcija,
43
30.1.2009
10:31
Page 44

snaga i sredstava, dakle, praktine realizacije doktrinarnih stavova za
budunost, kojima e predviati sve opasnosti, a izbjei apstrakcije, nerealne
zahtjeve, odnosno ideologiju. No, doktrinarno uenje i doktrinarno znanje
predstavlja tek osnovu za sveobuhvatnije promiljanje o praktinoj primjeni
doktrinarnih principa u odreenim situacijama, gdje je svaka od njih
razliita i ne trpi kliee.
Da rezimiramo. Doktrinu, konano promatramo kao odnos: pojedinanog,
posebnog i opeg. Pojedinane nivoe doktrine, zvaemo uvjetno mikrodoktrinama. To su elementi rasparane doktrine, oni jesu parcijalni nivoi
jedne cjeline. Rije je, primjera radi, o doktrini vojne obuke i slinim
nivoima doktrine, koji su samo specijalizirani segmenti vojne doktrine.
Odrugim publikacijama, u Doktrini Velike Britanije stoji, da su svoje
doktrine pisali: Kraljevska mornarica... Kraljevsko vazduhoplovstvo...
sve su to elementi Doktrine odbrane ove drave koja pojanjava veze
izmeu nacionalne politike i vojnih operacija, to u sutini podrazumijeva
vojnu doktrinu (Isto). To je i najei i najvii nivo doktrine koji se usvaja
kao knjiga, kao tivo za uenje. Niti jedna drava ne usvaja doktrinu
sigurnosti, onu koja sigurnost podrazumijeva u najirem znaenju. Zato?
Iz razloga to pod opim nivoom valja podrazumijevati sva znanja i naune
dosege, koji predstavljaju kapacitete jedne zemlje, a mogu se upotrijebiti
u interesu unutarnje i vanjske sigurnosti drave u miru, u ratu i svim drugim
prilikama. Jo preciznije: ukupni potencijali jedne drave za potrebe
sigurnosti (to podrazumijeva vojnu i sve druge elemente odbrane i zatite)
predstavljaju ukupan kapacitet znanja i vjetina iz oblasti svih nauka,
znanosti i tehnike, onih kojima raspolau njeni graani. Do drave je kako
e ta znanja i vjetine svojih graana organizirano upotrijebiti u interesu
integralne sigurnosti i unapreivati ih u skladu sa potrebama vremena.
Pored vojnih znanja i vjetina, zar nisu svakome drutvu, dravi, naciji,
pokretu neophodna i sva druga znanja i vjetine njenih graana u oblastima:
drutvenih nauka, fizike i njenih grana, medicine i tehnologije, zanatskih
vjetina itd. Tako bi valjalo razumijevati doktrinu sigurnosti, a po tom i
doktrinu odbrane, vojnu i ostale specifine doktrine.
44
30.1.2009
10:31
Page 45

I.6. STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI
S t r a t e g i j a je izraz grkoga etimolokoga porijekla (stratos-vojska,

armija + ago-vodim; Klai B., 1985.) i u slobodnom prijevodu podrazumijeva
zapovjedaku mudrost, upravljanje vojskom, ratno lukavstvo vojskovoe,
umjetnost ratovanja, generalsko lukavstvo, ratnu varku....Vremenom je
proireno znaenje pojma strategije obiljejima koja u mnogim drutvenim
djelatnostima podrazumijevaju ciljeve i zadatke djelovanja, kao npr.:
strategija ekonomskoga razvoja, politika strategija, strategija obrazovanja
itd. No, pojam strategije (i iz njega izveden pridjev: strategijski) se jo
uvijek prvenstveno vezuje za odbranu, za vojne djelatnosti, odnosno za rat
i oruanu borbu. Izrazom, pridjevom strateki se najee u praksi oznaavaju djelatnosti od naroitoga, globalnoga interesa za drutvo u cjelini,
za dravu (npr.: strateki drutveni cilj i interes, opi, ili pak za odreenu
drutvenu djelatnost). Ograniiemo se u ovoj analizi na pojam strategije i
iz njega izvedene, ili u odnosu na ovaj opi pojam ue, pojmove strategije
koji se odnose na drutvenu djelatnost oznaenu opim pojmom - sigurnost.
U skladu sa potrebama drava, u praksi se stratificiraju nivoi strategije kao
to su: globalna strategija, strategija sigurnosti, ili u istom znaenju-strategija nacionalne sigurnosti, zatim ui pojmovi u odnosu na prethodne:
strategija odbrane, te vojna strategija, ili pak strategija oruane borbe.
Pod strategijom bilo kojega nivoa nerijetko se podrazumijeva nauna
disciplina koja se bavi prouavanjem upravo problema toga nivoa neke
drutvene djelatnosti. Preciznije:
Pod opom strategijom sigurnosti podrazumijevamo
teoriju i praksu, umijee i vjetinu u oblasti sigurnosti
(i odbrane), odnosno skup zadataka i pravaca praktinoga djelovanja politikih i vojnih organa drave,
naroda, pokreta...., u pogledu sigurnosti, u miru, pripremanja za odbranu i voenje oruane borbe.
45
30.1.2009
10:31
Page 46

U politici i praksi se esto koriste i pojmovi posebnih strategija:
- strategija gerilske odbrane,
- nuklearne strategije,
- strategija masovne odmazde,
- strategija elastinoga odgovora,
- strategija borbe protiv terorizma itd.
Ove i njima sline strategije, u osnovi, jesu segmenti ope ili globalne
strategije, one iz nje proizilaze i njena su specijalizacija. Razgranatost
strategije, te njeno razlaganje na opi, pojedinani i posebni nivo, jeste
rezultat historijskih okolnosti i kompleksnosti savremenih izazova sigurnosti. U razliite svrhe se koriste i razliite definicije strategije. Svaka od
njih na svojevrstan nain ukazuje na odreena obiljeja strategije ili njen
nivo. Opa strategija podrazumijeva najire dimenzije oruanoga sukoba
i instrumente koritenja svih potencijala drave, drutva, pokreta ...., radi
postizanja ratne pobjede. Nii nivoi strategije definiraju specifine prijetnje
po nacionalnu sigurnost i odgovore drave na te prijetnje u miru, pripreme
za rat i druge djelatnosti u interesu nacionalne sigurnosti.
Opa, velika ili pak globalna strategija predstavlja teoriju i praksu
organizacije i provoenja odbrane (i sigurnosti) drave, drutva, naroda
ili pokreta. Strategiju ini sistem zadataka, ciljeva i praktinih djelatnosti
najodgovornijih organa jedne drave, vojno-politikoga saveza, ili pokreta
u pogledu odbrane i sigurnosti u miru i u ratu. Neto jednostavnije: Pod
strategijom podrazumijevamo aktivnosti koje se direktno bave ostvarivanjem
ciljeva politike u miru i u ratu.17.Iz prethodnih opih definicija i prirode
strategije proizilaze njena osnovna obiljeja. Rei emo da je strategija: i
17
46
Gray A. M., (1998:5), Operatika, prijevod FMO BiH, Sarajevo.
30.1.2009
10:31
Page 47

nauka, naravno ako je zasnovana na naunim dostignuima; ona je samim
time i teorija.18
Ako u svom sadraju sublimira uopena iskustva drugih strategija, ona je
dakle i znanje i iskustvo steeno prouavanjem svih, a naroito suvremenih
ratova. Strategija istovremeno podrazumijeva praksu, ali i umijee koritenja
vojnih i drugih potencijala drave, odnosno drutva u pogledu odbrane i
sigurnosti, u miru i u ratu. Kao umijee, kao vjetinu, strategiju obiljeava
mudrost, a ona opet implicira ozbiljno poznavanje neprijatelja i njegovih
namjera, kako bi ga se moglo ratnom varkom dovesti u podreen poloaj,
prisiliti na poslunost (Klauzevic). Ako je strategija odbrane i sigurnosti
kao opa i kao vojna, definirana i utvrena jedinstvenim dokumentom,
ona, samim time, postaje vanim segmentom doktrine jedne zemlje u sferi
odbrane (i sigurnosti), njenim doktrinarnim dokumentom.
Strategija nije injenica trajne vrijednosti. Ona definira zadatke i ciljeve,
dok se praktina djelatnost u njenom ostvarivanju oslanja na organizaciju,
na sposobnost i umijee koritenja potencijala i prilagoavanja uvjetima
djelovanja. Utvrena strategija je, u opem smislu, obavezujua. No, sutina
strategije nije u dokumentima, u birokratskoj njenoj formi, pa i njoj samoj.
U ozbiljnim dravama strategija se mijenja, dopunjuje, korigira ili nanovo
donosi, usvaja, to zavisi od naunih i tehnikih dostignua, procjena opasnosti, a krajnji njen rezultat se svodi na osnovu koja podrazumijeva ozbiljno
usklaivanje ciljeva, potreba, mogunosti, i raspoloivih snaga, te njihovoga
racionalnog koritenja. Realistine strategije imaju priliku biti uspjene.
One strategije koje su, u svojoj sutini, propaganda za njene uesnike, proporcionalno svojoj neutemeljenosti, gube anse za uspjeh. Primjeri totalitarnih reima, koji su funkcionirali na temeljima ideologija, naroito u
dvadesetom stoljeu, neumitno govore o tome.
Strategija je konstitutivni pojam ratne vjetitne, kao teorije i prakse, strategija je grana ratne vjetine koja prouava vojne operacije, ona je teorija
18
Teoriju strategije ini svojevrstan skup optih stavova, sistemskih znanja

(Dujovi J., 2005:22).
47
30.1.2009
10:31
Page 48

i praksa, umijee i vjetina upotrebe oruanih snaga u ratu. Iz toga razloga
e o ovome nivou strategije biti rijei i u narednim poglavljima.
I.7. SISTEM SIGURNOSTI
Okrueni smo sistemima, i sami smo sistem. Openita, ali i dojmljiva apstrakcija da se njome ukae na estu upotrebu termina sistem i njegova
znaenja u sintagmi sa terminom sigurnost.
S i s t e m (gr.- systema sustav, poredak, uvjetovan planskim, pravilnim rasporedom
dijelova u jednoj vezi ... skup dijelova povezanih opom funkcijom; Klai B., 1985) je
izraz iz grkoga jezika i u svojoj sutini upuuje na cjelinu iji elementi
funkcioniraju u interesu te cjeline, njene opstojnosti i funkcije. Da bi prevazili apstrakciju, sisteme uvjetno (prethodno se ogradivi od prostoga
biologizma) moemo razdijeliti na prirodne i drutvene. Nadalje, veinu
sistema ine njegovi elementi, dijelovi, koji su i sami sistemi, odnosno podsistemi vie cjeline. Tako je ivot na zemlji prirodni sistem sainjen od
nebrojenog niza elemenata (podsistema), ije funkcije su u interesu njihove
opstojnosti, ali i opstojnosti prirodnoga lanca, koji jeste bit ivota. U
njemu je, opet svako ljudsko bie najsloenija karika, sistem za sebe, u
funkciji s drugima.
Pojanjavajui znaenje pojma sustav (sistem-IB), Tatalovi i Bilandi
navode tri njegove osnovne karakteristike:
- cjelina sustava, koja je uvijek vie od zbroja svih dijelova,
- elementi sustava, koji se povezuju kombinirano tj. meusobno izravno,
ali i preko cjeline....;
- okolina sustava, koja je osnovni izvor i uvjet promjene sustava, ali i
njegove stabilnosti. (2005:39)
48
30.1.2009
10:31
Page 49
_____________________ Politika i sigurnost _____________________

Meu drutvenim sistemima, osnovni je drava. Unutar nje je niz
podsistema, ija organizacija, vertikalna (od najniih organizacijskih
cjelina, do njenoga vrha) i horizontalna (koja podrazumijeva teritorijalnu
rasprostranjenost elemenata drave), trebaju osigurati funkcioniranje
drave kao cjeline. Osnovne funkcije drave su: ekonomska, privredna,
socijalna, obrazovna, zdravstvena, ekoloka..., te sigurnosna (na kraju,
ali u sutini i na poetku). Drava je centralna injenica politike, te njenu
integralnu funkciju ine politike u svakoj njenoj pojedinanoj funkciji:
vanjska politika, ekonomska politika, socijalna politika....Svaka od funkcija
drave se ostvaruje preko i kroz sistem: ekonomski, socijalni..., sigurnosni...,
koji realizacijom svoje funkcije, u suradnji sa drugim sistemima, doprinose
integralnoj funkciji drave. Zapadna civilizacija batini epitet nacionalni
u sintagmi sa svakim terminom koji izraava jednu od funkcija drave, kao
to su: nacionalni ekonomski sistem, nacionalni sistem socijalne i zdravstvene
zatite, nacionalni sistem sigurnosti...
Sigurnost je viedimenzionalna kategorija, koju u dravno-nacionalnom
kontekstu valja razumijevati kao stanje, kao djelatnost, kao funkciju i kao
sistem.
Pod nacionalnim sistemom sigurnosti podrazumijevamo
organizaciju, funkcije, djelatnosti i mjere koje jedna
drava poduzima u interesu svoje sigurnosti.
Najznaajniji element nacionalnog sistema sigurnosti jeste odbrana,
sistem odbrane, ija je integralna funkcija odbrana drave, njenog
suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, prevashodno oruanom borbom.
Pored oruane borbe, niz je funkcija koje drava vri u pripremama za
odbranu i u odbrani: zatita ljudi i materijalnih dobara, obrazovanje, nauka,
proizvodnja itd. Iz toga razloga u svojim zakonima, svojim strategijama
i planovima odbrane, pojedine drave funkciju nacionalne odbrane uvjetno
dijele na vojnu i civilnu odbranu.
Sistem nacionalne sigurnosti je izraz sigurnosne politike jedne drave i
samo je jedna od sastavnica njenoga politikoga sistema. Posve je razumljivo
49
30.1.2009
10:31
Page 50

da sigurnosna politika podrazumijeva integralnu politiku jedne drave i
samo je jedan od njenih izraza, tako da su njeni stavovi u neodvojivoj
supstanciji od prepoznatljivih politika u drugim oblastima djelatnosti
drave kao to su: vanjska politika, socijalna i zdravstvena politika, politika
u pogledu svih komunikacijskih sfera drave i drutva, ekonomska i
druge politike. U istoj ravni valja promatrati i sistem nacionalne sigurnosti.
Sve njegove funkcije korespondiraju sa funkcijama ostalih sistema koji
dravu ine teritorijem na kojemu funkcionira suverena vlast. Sigurnost
je neophodna ekonomskim funkcijama drave, a opet, bez ekonomskoga
sistema upitan bi bio i sistem nacionalne sigurnosti i tako redom.
I.8. O ODNOSU POJMOVA I NJIHOVIH OBILJEJA
Pojmovi: sigurnosna politika, doktrina i strategija sigurnosti (i odbrane),

sistem sigurnosti i njihovi sadraji predstavljaju svojevrsnu cjelinu u
okviru koje se ne mogu nainiti stroga razgranienja.
Shema broj 1. Korelacije pojmova
Naprotiv, nivo efikasnosti djelovanja drave i njezinih organa proporcionalna je nivou ostvarenih funkcija u sferi sigurnosti. Dakle, to se potpunije
50
30.1.2009
10:31
Page 51
_____________________ Politika i sigurnost _____________________

artikuliraju sadraji djelatnosti drave, oni koje pokrivaju osnovni pojmovi
sigurnosti, to su garancije integralne sigurnosti drave vee.
Pojednostavljena skica korelacija pojmova i njihovih sadraja prikazana
je shemom (1). Osnovni stavovi i opredjeljenja politike u sferi sigurnosti
(organa drave) ovaplouju se u strategiji, u strategijama. Sigurnosna politika
(politika drave u domenu sigurnosti) ureuje sistem sigurnosti, formira i
odrava njegove elemente (organe, organizacije, agencije...) definira njegove
funkcije, preko njega ostvaruje mjere sigurnosti, a osnovne zadae nosiocima
aktivnosti utvruje strategijama po oblastima sigurnosti.
Doktrinu obiljeava znanje, znanja kao znaajan kapacitet moi jedne
drave, znanja i vjetine u posjedu njenih graana, znanja koncentrirana
u kolektivitetima i strunost na kolektivnom nivou, zapravo nivo nauke u
jednoj dravi i drutvu koja svoju primjenu moe nai u domenu nacionalne
sigurnosti. To podrazumijeva i organe, organizacije, agencije sigurnosti i
odbrane: oruane snage, civilnu zatitu, policijske snage, tuilake i sudske
organe...., institucije nauke...
Iznova, u povratnom znaenju, integralna politika jedne drave, njena
sigurnosna politika, je historijski arbitar: u kojoj mjeri e umjeti organizirano
razvijati i upotrijebiti znanja svojih graana u sferi sigurnosti?
A kako? Ogoljena politika, bez teorijske i znanstvene podloge ne
obeava, njeni dometi su osueni na pogreke, koje historija znade
kanjavati. Nuno je, iz tog razloga da nauka, teorija i znanost osiguraju
teorijsku osnovu opoj i specifinim strategijama, da znanje (to podrazumijeva svakako njegova svjetska dostignua) uestvuje u kreiranju
organizacije svih elemenata sistema sigurnosti, u njegovim funkcijama
i aktivnostima.
Prvenstveno nauka, teorija i znanost mogu osigurati nune odlike sigurnosnoj politici, doktrini, strategiji i sistemu sigurnosti (i odbrane), kao
to su: realistinost, razvojnost, originalnost i druge, na kojima se temelji
integralna sigurnost suvremene drave. Ta injenica podrazumijeva da se
51
30.1.2009
10:31
Page 52

kroz sigurnosne studije, na teorijskom, doktrinarnom i strategijskom nivou
prouavaju sigurnosne politike i sistemi sigurnosti drugih drava, ali da
se niti jedno rjeenje ne moe prepisati. Svaka drava je entitet za sebe,
te njena rjeenja u domenu sigurnosti jesu specifikumi koji proizilaze iz niza
faktora koji tu dravu odreuju iznutra i u meunarodnim odnosima.
U ureenim dravama, u dravama sa stabilnim politikim sistemom,
elementi sigurnosne politike i njeni stavovi se formiraju u suglasju s
naukom, sa naunim institucijama, grupama i pojedincima koji su etablirani
u naunim oblastima znaajnim za odreene sfere sigurnosti. Svekolika
znanja i nauna istraivanja u mnogim dravama znaajno utiu na
strategijska opredjeljenja i na oblikovanje specifinih strategija u oblasti
sigurnosti. Naprosto, svrsishodnost i dometi pojedinih elemenata sistema
nacionalne sigurnosti u proporcionalnoj su vezi sa stepenom njihova
naunoga utemeljenja. irina pojma sigurnosti zahtijeva koritenje naunih
dostignua integralne nauke: od nacionalnih do svjetskih njenih dometa, od
drutvene nauke, preko vojnih, prirodnih, medicinskih, komunikolokih...,
te njihovih primjenjenih tehnikih i drugih dostignua.
52
30.1.2009
10:31
Page 53
II
STRUKTURA SISTEMA

FUNKCIJE SISTEMA SIGURNOSTI

SNAGE NACIONALNE SIGURNOSTI
DJELATNOSTI SISTEMA SIGURNOSTI
MJERE SISTEMA SIGURNOSTI
30.1.2009
10:31
Page 54
30.1.2009
10:31
Page 55
______________ Struktura sistema nacionalne sigurnost ______________
II STRUKTURA SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI

Dravu ini njen politiki sistem koji se sastoji od niza politika u odreenim
drutvenim oblastima i djelatnostima kao to su: ekonomska, socijalna,
zdravstvena, sigurnosna, obrazovna, kulturna, vanjska i druge politike.
Svaka ova politika zasniva svoj sistem kao podsistem drave i njegove
funkcije preko kojih se ostvaruje, a u interesu integralne politike drave.
O pojmu sistema sigurnosti naelno je bilo rijei kao opoj karakteristici
svakoga drutvenoga sistema. No sigurnost na dravnom, nacionalnom
nivou podrazumijeva:
- stanje,
- sistem,
- funkciju,
- djelatnost.
U skladu sa svojom sigurnosnom politikom, drave uspostavljaju sopstvene sisteme sigurnosti, definiraju njihovu strukturu, mijenjaju ih,
usklauju sa svojim potrebama i u odnosu na unutarnje i izvanjsko stanje
sigurnosti utvruju mjere i aktivnosti organa, organizacija, agencija i direkcija
drave za mirnodopsko stanje, vanredno stanje i ratno stanje.
Osnovni cilj sistema sigurnosti drave kroz historiju je bio: zatita njenoga
teritorijalnog integriteta i politikoga poretka od opasnosti izvana i iznutra.
Bila su to carstva, kraljevstva, imperije, gdje je osnovnu komponentu
sigurnosti drave i poretka predstavljala vojna sila, koja je sluila za odbranu
od vojnih napada, ili je na drugoj strani sluila imperijalnim osvajanjima.
Znaenje i sadraj sigurnosti na dravnome nivou u historiji poprima novo
znaenje od vremena francuske i amerike revolucije, od kraja osamnaestoga
stoljea.
55
30.1.2009
10:31
Page 56

Suvremeno poimanje sigurnosti na dravnome nivou-nacionalne sigurnosti, sigurnosti koju grade zemlje prvenstveno zapadne liberalne demokracije zasnovane na izmjenjivosti vlasti u viepartijskom ambijentu,
podrazumijeva iroke dimenzije. Evo jedne od interpretacija trendova i
irine pojma (nacionalne) sigurnosti: (1) Koncept sigurnosti je proiren od
sigurnosti nacija prema sigurnosti pojedinaca i skupina, (2) od sigurnosti
nacija iri se prema sigurnosti meunarodnog sustava odnosno njegove
fizike okoline, (3) sigurnost je proirena vodoravno i iri se od vojne prema
politikoj, gospodarskoj, socijalnoj i sigurnosti eko-okruenja, i (4) politika
odgovornost za jamenje sigurnosti je sama po sebi proirena - iri se na sve
strane od nacionalne drave, ukljuujui prema meunarodnim organizacijama, prema regionalnim i lokalnim jedinicama, prema nevladinim
organizacijama, javnom mnijenju i medijima (Tatalovi, Bilandi, 2005:7).
Strukturu sistema nacionalne sigurnosti u osnovi ine:
(1) funkcije sistema sigurnosti,
(2) snage (nosioce) sistema sigurnosti,
(3) djelatnosti (aktivnosti) sistema sigurnosti,
(4) mjere sistema sigurnosti.
1) Funkcije sistema sigurnosti
3) Djelatnosti sistema sigurnosti
a) funkcioniranje politikog
i ekonomskog sistema drave
b) nacionalna odbrana
- oruana borba;
c) zatita, spaavanje i civilna zatita;
a) utvrivanje i provoenje
sigurnosne politike;
b) izuavanje pojava od znaaja
za sigurnost i odbranu;
c) razvoj strategija sigurnosti;
d) zatita javnog reda i mira;
d) planiranje u oblasti sigurnosti i odbrane;

- neoruani oblici odbrane;
e) kontrola i nadzor sistema sigurnosti;
e) zatita poretka;
f) ekoloka sigurnost;
g) socijalni, pravni i drugi aspekti
i funkcije sigurnosti
(zatita ljudskih prava i sloboda);
h) ostale funkcije sistema sigurnosti;
56
f) zatita integriteta sistema sigurnosti;
30.1.2009
10:31
Page 57

2) Snage nacionalne sigurnosti
4) Mjere sistema sigurnosti
a) organi drave;
a) utvrivanje i proglaavanje vanrednog

stanja (vanrednih prilika);
b) organizacije, agencije slube i
b) utvrivanje ratne opasnosti;
direkcije u sistemu sigurnosti;

c) drutvo i njegove komponente;
c) mjere pripravnosti;
d) proglaavanje ratnoga stanja;
Shema broj 2.
57
30.1.2009
10:31
Page 58

II.1. FUNKCIJE SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI
Drava je apstrakcija. Puninu tom pojmu daju pojanjenja organizacije

vlasti na odreenome teritoriju, organa te vlasti i njihovih funkcija, naina
njihova biranja, njihovoga legitimiteta na tome teritoriju i u meunarodnim
odnosima. Nedvojbena je prepoznatljivost jedne drave kroz razvijenost i
nivo funkcioniranja njenoga integralnoga sistema, svih podsistema, a osobito
njenoga (pod)sistema nacionalne sigurnosti.
1.1. Politiki i ekonomski sistem
Politiki sistem jedne drave i njegove funkcije mogue je promatrati

i prouavati u tri situacije u kojima se drava moe nai:
(1) u uvjetima mira i harmoninoga drutvenoga ivota,
(2) u uvjetima ugroavanja ivota graana te drave i materijalnih dobara,
koja mogu biti posljedica politike i ekonomske krize, prirodnih
nesrea, tehnolokih katastrofa, unutarnjih graanskih konflikata,
ili pak teroristikih aktivnosti,
(3) u uvjetima rata u kojemu ta drava uestvuje na svojoj teritoriji, ili
pak na teritoriji drugih drava.
U svim nabrojanim situacijama, osnovno mjerilo uspjenosti jedne drave
je nivo funkcioniranja prvenstveno njenoga politikoga i ekonomskoga
sistema. Njen politiki sistem je odraz njene unutarnje stabilnosti, a ekonomski odraz ekonomskoga zadovoljstva, naravno mjerenog unutarnjim
i vanjskim, meunarodnim parametrima ekonomskoga stanja drave i njenih
graana. I politiki i ekonomski sistem svake drave u suvremenim meunarodnim odnosima imaju svoju nedvojbenu nadnacionalnu dimenziju.
58
30.1.2009
10:31
Page 59

Rije je dakako o opem mjestu drave u meunarodnom poretku, o nivou
njene politike i ekonomske suradnje sa drugim dravama, o nivou umjenosti njene politike u upravljanju konfliktima na unutarnjem i meunarodnom nivou Upravljaku ulogu organa drave definira njen politiki
sistem, a njenu ekonomsku snagu odraava njen ekonomski sistem.
Nivo funkcioniranja politikoga i ekonomskoga sistema jedne drave, je
u direktnoj korelaciji sa njenim sistemom sigurnosti, njegovom unutarnjom
i izvanjskom dimenzijom. Sistem sigurnosti nije profitabilni sistem. Naprotiv. On je u odnosu na svoj nivo razvijenosti kroz cijelu civilizaciju sistem
i djelatnost koja je iziskivala i iziskuje ekonomska ulaganja i posvemano
i vieznano troenje ekonomskih potencijala u interesu sigurnosti. Politiki
sistem drave odraava nivo njenoga suvereniteta, njenu sigurnosnu politiku,
njen sistem sigurnosti i nivo ekonomskoga ulaganja za potrebe nacionalne
sigurnosti.
irina, vieznanost i specifinost sistema nacionalne sigurnosti zahtijeva
specifine oblike upravljanja i rukovoenja u razliitim njegovim komponentama. Oblici upravljanja dravom i komponentama sistema sigurnosti
se znaajno razlikuju u tri nabrojane, osnovne situacije: u miru, u vanrednim situacijama i u ratu. Od sva tri stuba vlasti, zakonodavne, izvrne i
sudske u jednoj dravi u predratnom i ratnom periodu i njihove uspjenosti
u upravljanju resursima drave (ljudskim, ekonomskim, prirodnim, vojnim), zavisit e rezultati odbrane. Politike i ekonomske funkcije drave
imaju svoje izvanredno znaenje i u pogledu dometa u meunarodnoj,
politikoj i ekonomskoj suradnji u interesu odbrane zemlje. Zapravo, neadekvatno ili, pak, nedovoljno funkcioniranje politikoga i ekonomskoga
sistema drave u ratu, neminovno vodi dravu u sfere okupacije ili ak
kapitulacije. To su, moda, injenice koje najzornije odraavaju znaaj
politikih i ekonomskih funkcija drave, naroito u ratnim uvjetima.
59
30.1.2009
10:31
Page 60

1.2. Nacionalna odbrana
Svoju sigurnosnu politiku svaka drava pretae u sistem sigurnosti i preko

njega je ostvaruje. Najznaajniji segment sigurnosne politike drave je njena
odbrambena politika koja gradi sistem odbrane kao znaajan segment
sistema nacionalne sigurnosti (prvenstveno vanjske dimenzije nacionalne
sigurnosti). Ako sigurnosnu politiku ini skup, niz jedinstvenih nacionalnih filozofsko-politikih stavova o pitanjima rata i sigurnosti drave,
njenu odbrambenu politiku tvori skup jedinstvenih nacionalnih filozofskopolitikih, vojnih i drugih stavova o pitanjima njene odbrane prvenstveno
oruanom borbom.
Osnovni cilj sistema nacionalne odbrane jeste:
- pripremanje drave i drutva u miru za oruanu borbu i
- funkcioniranje drave i drutva u uvjetima rata.
Funkcije sistema nacionalne odbrane proizilaze iz stavova odbrambene
politike, a uglavnom se odnose na:
- pripreme za oruanu borbu i njeno voenje u ratu;
- neoruanu odbranu i neoruane funkcije organa drave i drutva u interesu sigurnosti u miru i u ratu.
U pojedinim dravama, ova dva aspekta nacionalne odbrane naslovljavaju
se kao: (1) vojna odbrana i (2) civilna odbrana.
1.2.1. Oruana borba
Kroz historiju koja biljei nastanak i razvoj politikih zajednica, do

suvremenih nacionalnih drava, oruana borba je bila i ostala jedna od
60
30.1.2009
10:31
Page 61

najznaajnijih funkcija drave same, ali i njenoga sistema sigurnosti, u
kontekstu vojne odbrane - vojne, oruane funkcije sistema sigurnosti. No,
pojam oruane borbe i njenih obiljeja, teko je razumijevati, a da prethodno ne razjasnimo pojmove irega znaenja i sadraja: (1) pojam rata
i (2) pojam ratne vjetine, a po tom i (3) pojam oruanih snaga i njemu pripadajue pojmove.
Rat i oruana borba
Oruani sukob jeste izraz kojim se oznaava obostrana upotreba oruja19

izmeu dvije ili vie drava, odnosno razliitih politikih struktura, ili, pak,
suprotstavljenih grupa unutar jedne drave. Oruani sukobi mogu biti razliite
naravi i dakako razliitoga nivoa. Ponajprije valja razlikovati oruane sukobe
sa i bez politikoga uzroka i cilja. U uvjetima anarhije u nekoj dravi nisu
rijetki oruani sukobi koji imaju ekonomsku pozadinu kao to su: pljaka,
djelatnosti mafija20 koje mogu prerasti u oruane sukobe unutar drave ili
19
Oruje-svako sredstvo namijenjeno za unitvanje ivih bia i materijalnih dobara.

Prema namjeni se dijeli na: vojniko, lovako i sportsko. Ako se posebno ne naglasi,
misli se na borbeno i podrazumijeva ratnu tehniku kojom se neprijatelju nanose gubici
u ljudstvu i materijalnim sredstvima. Prema izvoru energije koju koristi, oruje moe biti
hladno i vatreno, a prema nainu djelovanja eksplozivno, hemijsko i bioloko. Konvencionalno oruje je ono koje je uobiajeno, ono koje je masovno koriteno u prethodnim
ratovima. Nekonvencionalno (neuobiajeno), odnosno nuklearno-hemijsko-bioloko
oruje jesu sredstva za masovno unitavanje i nije do sada masovno koriteno u suvremenim ratovima. Nerijetko se u praksi i literaturi pojam oruje poistovjeuje s pojmom
naoruanje, ili se, pak, naoruanje razumijeva kao iri pojam, pri emu se orujem
raunaju borbena sredstva kojima rukuje jedno lice, a oruem sredstva koja opsluuje,
njima rukuje vie lica.
20
Mafija (tal. maffia) - prvotno, naziv tajne teroristike drube na Siciliji, a u prenesenom znaenju, pogrdan izraz za drubu uope, osobito za ljude koji se vezama
meusobno pomau u karijeristike i druge negativne svrhe...; Klai B,1985.) Najire,
protivzakonita organizirana djelatnost, koja moe poprimiti i meunarodne dimenzije.
61
30.1.2009
10:31
Page 62

mogu imati nadnacionalni, meunarodni karakter (droga, krijumarenje
razliitih roba ili ak ljudi i td.). Na drugoj strani, oruani sukobi sa politikim
motivima i ciljevima mogu biti incidentalne prirode,21 mogu se dogoditi na
granicama drava, na moru ili zranome prostoru, ili pak kao okupacija zbog
nedovoljnog oruanoga otpora. Mogu se oruano sukobiti protestne i suprotstavljene grupe unutar drave meusobno, ili pak sa naoruanim strukturama
drave, pri vojnim puevima22 itd. I u novijoj historiji su zabiljeene vojne
intervencije23 jedne ili vie drava protiv neke drave, a u interesu prisile,
na njima prihvatljivu, unutarnju ili vanjsku politiku te drave. Dakako, i
teroristike akcije su kao sukobi sa politikim ciljevima i golemim ljudskim
i materijalnim gubicima obiljeile dvadeseto i poetak dvadesetprvoga
vijeka. Pobrojane vrste sukoba i njima slini jesu oruani sukobi niskoga
21
Incident (lat. incidare-upasti, nagaziti, navaliti) - upadica, sukob, izgred, nepredvieni

dogaaj, nemio sluaj; Klai B., 1985.
22
Vojni pu, ili vojni udar predstavlja nelegalan nain promjene, preuzimanja
vlasti u jednoj dravi u kojem uestvuju cijele ili dijelovi njenih oruanih, vojnih snaga,
uz iju pomo jedna drutvena struktura (pa i vojni establiment, vojna elita ) pokuava
preuzeti vlast u svojoj dravi. iri pojam je dravni udar, u kojemu mogu uestvovati vojne
snage, ali i druge snage koje imaju namjeru nelegalno preuzeti vlast u dravi (policija,
paravojne formacije, privatne vojne organizacije i td.)
23
Pod vojnom (oruanom) intervencijom se podrazumijeva akt nasilnoga mijeanja
(vojnom silom) u unutarnje poslove druge drave na njenoj teritoriji, radi ostvarivanja
politikih, vojnih, ekonomskih i drugih interesa. Povelja Ujedinjenih nacija prijei prijetnju
silom i njenu upotrebu protiv suvereniteta jedne drave. Meutim, specifini primjeri
upotrebe sile za koje u Povelji (glava VII ) postoji opravdanje, jesu krajnje mjere koje
su predviene u cilju uspostavljanja i ouvanja svjetskoga mira. Iz tih razloga vojne
intervencije se uvjetno mogu podijeliti na: opravdane i neopravdane. S obzirom na
injenicu da po Povelji samo Savjet sigurnosti UN moe odobriti upotrebu vojne sile u
meunarodnim odnosima, oruane intervencije se mogu podijeliti na odobrene i neodobrene. Niim opravdana i neodobrena upotreba vojne sile na tuoj teritoriji predstavlja
agresiju, a u odnosu na Rezoluciju UN iz 1974. godine (po kojoj je odluka o karakteru
vojnoga djelovanja u meunarodnim odnosima u nadlenosti, upravo, Savjeta sigurnosti
UN). Politika praksa u drugoj polovini dvadesetoga stoljea, meutim, najee jeste
da se izrazom vojna intervencija opisuju i oiti akti agresije, odnosno neopravdano
mijeanje vojnom silom u unutarnje stvari jedne drave.
62
30.1.2009
10:31
Page 63

intenziteta i mogu imati unutardravni i meunarodni karakter. Sukobi
niskoga intenziteta mogu prerasti u oruane sukobe koji dulje traju, zapravo
poprimiti karakter sukoba viega intenziteta, ili kao krajnja njihova
konzekvencija: mogu prerasti u rat. Razliite drutvene znanosti definiraju
rat iz percepcije njihovoga istraivakoga polja.
Politologija inzistira na obiljeju rata kao politikom uzroku i Klauzevicevoj hipotezi po kojoj je rat samo produenje politike drugim
sredstvima...,akt sile da protivnika prisilimo na potinjavanje naoj
volji. U na taj nain iskazanom interesu, sila je sredstvo, a nametanje
svoje volje neprijatelju cilj, pri emu rat nije nezavisna stvar, nego
politiki instrument (Klauzevic K., 1939:82).
Sociologija istrauje rat sa stajalita njegovoga uticaja na drutvo, na
drutva. Pitirim Sorokin je tridesetih godina dvadesetoga stoljea (dakle,
prije pronalaska i upotrebe nuklearnoga naoruanja i drugih sredstava za
masovno unitavanje) istraivao rat i njegova blagotvorna djejstva na
inioce ljudskoga napretka, ali i kao pakao koji ima razorno djejstvo
na sve strane socijalnoga ivota (Sorokin P., 1932:510). Jei Vjatr je u
svojoj Sociologiji vojske rat oznaio oblikom drutvenoga konflikta
izmeu politikih drutava u kojem se otri spoljni i unutarnji konflikt
rjeava sredstvima nasilja. Prema njegovom sudu, rat nije zbir
iskljuivo vojnih aktivnosti, nego stanje cijeloga drutva. Pod politikim
drutvom prvenstveno podrazumijeva dravu, ali misli i na politike
snage koje tee da je stvore ili preobrate u neki drugi oblik suprotan dotadanjem (Vjatr J., 1987:51). Pojanjavajui rat, Ante Fiamengo je prethodno razluio osnovne vidove disjunktivnih procesa (procesa rastavljanja)
grupne interakcije, koji imaju biti kompetencije/takmienja) i konflikti
(sukobi), pri emu je rat disjunkcija, kao proces interakcije, pri tome prihvatajui u osnovi dostatnom Klauzevicevu definiciju rata, dodajui kako
ga izazivaju i vode u osnovi ekonomski razlozi (Fiamengo A., 1971:291)
Pravna teorija prouava rat sa stanovita legitimiteta zaraenih strana,
pri emu se ovaj nivo oruanoga sukoba naziva pravnim stanjem koje
dvjema ili veem broju neprijateljskih skupina u jednoj mjeri doputa
63
30.1.2009
10:31
Page 64

sukobljavanje oruanom silom.24 Prethodna stajalita o ratu jesu dijelom
i najave potekoa u definiranju rata, u njegovome razgranienju od ostalih
oblika drutvenih sukoba u kojima se koristi oruje. U tom teorijsko empirijskom zadatku, ini se najprimjerenijom polemologijska metoda, koja
rat promatra sa oba njegova aspekta: po osnovu kvalitativnih i kvantitativnih
njegovih obiljeja. to su zapravo osnovni sadraji pojma:
Rat jeste sukob;
U ratu se sukobljavaju: dvije ili vie drava, ili vojnih saveza, ili
razliite politike snage (organizacije) unutar jedne drave;
Rat je sukob koji u cjelosti (sveobuhvatno) zahvaa strane u njemu:
sukobljavaju se politike oko u glavnom istoga cilja, u sukobu su
ekonomije, u sukobu su oruane snage i sve druge drutvene djelatnosti koje trpe u ratu, naroito na prostoru i dravi na ijoj se on
teritoriji vodi;
Rat je sukob kojega prvenstveno karakterizira upotreba oruja, i to:
- obostrano,
- masovno i
- intenzivno;
Samo oruane snage (koje ve postoje, ili su pak u nastanku) su u
stanju, obostrano, masovno i intenzivno koristiti oruje u borbi
(oruanoj borbi);
Dakle:
Rat je sveobuhvatan i intenzivan sukob drava, vojnih
saveza, ili razliitih drutvenih snaga (struktura) unutar
24
Nohlen, 2001:362, Politoloki rjenik, Panliber, Zagreb; (autor ovoga pojma,

Klaus-Jurgen Gantzel je ovu uzornu formulaciju preuzeo od Q. Wrighta, koji je
pojanjavao jedno od pravnih stanja koje pretpostavlja visok stupanj pravne jednakosti
sukobljenih skupina).
64
30.1.2009
10:31
Page 65

jedne drave, u kojemu se u provoenju nasilja obostrano, masovno i organizirano koristi vojna sila i vodi
oruana borba, radi ostvarivanja odreenih politikih,
ekonomskih, vojnih i drugih ciljeva.
Ova saeta definicija rata upuuje na dvije njegove osnovne karakteristike. Vode ga drave meusobno ili vojni savezi, pa se kao takav, po
meunarodnome pravu, po teoriji i praksi naziva meudravnim, meunarodnim sukobom nivoa rata. Ako ga vode politike strukture unutar
jedne drave, onda mu je jo od antikih vremena naslov: graanski rat.
Valja naglasiti da iskustva gotovo svih ratova iz dvadesetoga, pa i najnoviji
u dvadesetprvome stoljeu razotkrivaju obje njihove karakteristike: istovremeno su bili i jesu i meunarodni i graanski ratovi. Rat jeste sukob,
rat jeste oruani sukob, ali svaki oruani sukob nije istodobno i rat. Samo
oruani sukob kojega karakteriziraju: sveobuhvatnost, obostrana masovnost
zaraenih strana i intenzitet oruane borbe, uz organiziranu upotrebu
vojne, oruane sile jeste rat. Oruani sukob e prerasti u rat kada potraje
dulje, kada postane obostrano masovan i intenzivan i kada se proiri na
vei teritorij (to je mogue procjenjivati po veliini prostora na kojemu se
vodi borba, po broju poginulih, izbaenih iz stroja na obje strane, broju
zarobljenih, unitenim vojnim objektima, po intenzitetu borbenih operacija
itd). Agresija na jednu dravu moe proizvesti: kapitulaciju,25 (kada se
25
Pod kapitulacijom (lat. capitulare-sporazumjeti se) se podrazumijeva sporazum

zakljuen izmeu ovlaenih predstavnika drava, oruanih snaga strana u oruanom
sukobu, o obustavljanju rata, pod osnovnim uvjetom da poraena strana poloi oruje.
Ovaj sporazum redovno sadri i druge uvjete (predaju trupa, ratnog materijala itd.) Razlikuje se od predaje po tome to se izvodi upravo po sporazumu koji potpisuju pobjednik
i pobijeeni. Moe biti uvjetna i bezuvjetna. Okupaciju (Okupacija - lat. occupare-zauzeti,
uzeti u posjed) je pojam u meunarodnom pravu definiran kao privremeno zaposjedanje
teritorije ili dijela teritorije jedne drave od strane druge (ili vie) drave koja pri tome
vri uspostavljanje cjelovite vlasti. Najee se ostvaruje ratom. Faktika okupaciona vlast
je, prema meunarodnom pravu, ostvarena samo onda ako je stanovnitvo tog teritorija,
te drave, prizna i ako se ponaa na nain kako to trai okupaciona vlast, ne pruajui
joj otpor.
65
30.1.2009
10:31
Page 66

agresiji ne prui dovoljan vojni, oruani otpor), i rat. Ako napadnuta drava
smogne snage da se organizira, da u minimalnoj mjeri ustroji vojnu siluoruane snage, prui oruani otpor snagama agresije (zapone im nanositi
gubitke, onemogui daljnje napredovanje, okupaciju....), oruani otpor e
produljiti oruani sukob i proizvesti rat. Niti u jednome ratu i u bilo kojoj
njegovoj fazi, vojne moi, vojne sile zaraenih strana nisu na istome nivou, ali
sve dotle dok vojno slabija strana nanosi gubitke onoj drugoj, rat e se nastavljati (ili pak zavriti sporazumno, bez pobjednika ili na druge naine).
Zakljuimo:
- Temeljno obiljeje rata jeste oruana borba;
- Kao djelatnost, oruana borba je osnovni sadraj i oblik ispoljavanja
rata;
- Samo oruane snage (drava koje ratuju) mogu meusobno voditi oruanu borbu, pa time i rat;
- I ako je osnovni, oruana borba nije i jedini sadraj rata; u ratu
oruanu borbu upotpunjuju politika, ekonomska, diplomatska, propagandna i druga djelovanja.
Ratna vjetina
Najdosljednije i po prvi put u teoriji, sintagmu ratna vjetina, uz pitanje

i konstataciju, ratna vjetina ili nauka, uporijebio je Karl Klauzevic u
svome djelu O ratu. No, mnogo prije nove ere, starokineski vojskovoa
Sun Zi (Sun Cu Vu) je svoja stanovita o ratu naslovio umijeem ratovanja, naglasivi dva njegova najznaajnija obiljeja: (1) Rat je od ivotne
vanosti za dravu...; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast; (2) Rat je
ozbiljno pitanje koje ne moemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog
razmiljanja(Sun Zi, 1996:15). Od stava Sun Zia o neophodnosti raz66
30.1.2009
10:31
Page 67

miljanja o ratu, do danas, ostaju dileme: je li ratna vjetina nauka, ili samo
vjetina? U podsjetniku Ratovanje Amerikoga Ministarstva mornarice,
pod naslovom Umjetnost i vjetina ratovanja stoji: ...moemo zakljuiti
da rat zahtijeva karakteristike i umjenosti i vjetine. Razliiti aspekti rata,
posebno tehniki, spadaju u sferu nauke....nauka rata podrazumijeva sve
aktivnosti koje su predmet pravila fizike, hemije i slinih disciplina;
...Ovim ne ukljuujemo razliite oblike ljudskoga ponaanja..., to znai
da je sfera rata koja se naukom ne moe objasniti ogromna....26 No, ovo
djelomino nauno-tehnicistiko tumaenje naune sfere ratne vjetine, po
svoj prilici nije dostatno, naprosto s toga to ostavlja po strani niz drugih
nauka (pored prirodnih), koje jesu i doprinose prouavanju zakonitosti rata.
Piui o ratnoj vjetini, Dujovi konstatira da se u tom kontekstu nauka
i vjetina ne iskljuuju..., ratna vjetina predstavlja dijalektiko jedinstvo
nauke i vjetine.27
Razvojnost naune misli, vojnih nauka takoer (dakako i ratne vjetine),
proizvodila je i proizvodi dileme o podjeli i nivoima ratne vjetine. Jesu
li dovoljna dva, tri, ili je neophodno vie od tri nivoa ratne vjetine, kako
bi njena naunost i sfera vjetine bili u potpunoj funkciji suvremenoga
razumijevanja i voenja rata, odnosno oruane borbe u njemu.28 Podjelu
ratne vjetine na strategiju i taktiku, u svoje doba nainio je Klauzevic.
26
Nauka rata prestaje u momentu kada se pojavi potreba vojnike procjene, uticaja
moralnih sila, uticaj sluaja i ostalih slinih faktora. Time neminovno zakljuujemo da
je voenje rata umjetnost, aktivnost ljudske kreativnosti i intuicije bazirane na snazi
ljudske volje. Umjetnost ratovanja zahtijeva intuitivnu sposobnost shvatanja sutine i
jedinstvenosti situacije na bojitu, kreativnu sposobnost rukovoenja svakom praktinom
situacijom, kao i snagu cilja da se akt realizuje. Ministarstvo mornarice komanda Korpusa marinaca Sjedinjenih Amerikih Drava, Ratovanje (A. M. Gray, 06.03.1989.),
1998:17., FMO, Sarajevo.
27
U jednoj od definicija koju Dujovi navodi, stoji da se pod ratnom vjetinom
podrazumijeva teorija i praksa pripremanja i voenja oruane borbe, i jedna je od najvanijih disciplina u sistemu vojnih nauka. (iz Vojne enciklopedije); Dujovi J., 1997:30.,
DES, Sarajevo;
28
O dilemama u pogledu podjele ratne vjetine vidjeti u: Dujovi J., 1997: 107-112.
67
30.1.2009
10:31
Page 68

No, od njegova vremena do danas, iskristalizirala su se stajalita u mnogim
zemljama, njihovim nacionalnim politikama i doktrinama, da je (iz razloga
kompleksnosti rata i potrebe to svrsishodnije organizacije i upotrebe
oruanih snaga) nuno ratnu vjetinu razdijeliti na:
- Strategiju,
- Operatiku i
- Taktiku.
Strategija
U prethodnim poglavljima je bilo rijei o nacionalnoj strategiji, strategiji

sigurnosti, u naelu, prevashodno radi razumijevanja opeg pojma strategija i njegova odnosa s drugim pojmovima: pojmom sigurnosne politike,
te pojmovima doktrine i sistema nacionalne sigurnosi. Strategija nacionalne
sigurnosti se dakako sastoji od niza strategija: strategije borbe protiv kriminala, strategije obavjetajno-sigurnosnoga djelovanja, strategije borbe protiv
terorizma, strategije ekoloke zatite...Vojna strategija je jedna od najznaajnijih sastavnica strategije nacionalne sigurnosti, ali i kao najvii
nivo, najznaajnija disciplina ratne vjetine, koja ima svoj nacionalni
(dravni) karakter. Razmatramo li vojnu strategiju kao granu, disciplinu
i najvii nivo ratne vjetine, pridjev vojna postaje suvian.
Ambicija je da ovaj tekst bude skroman prilog literaturi za sticanje znanja,
pored ostaloga i o strategiji, strategiji odbrane, vojnoj strategiji... Da teorijska
rasprava o pojmu, pojmovima ne bi ostala samo na nivou apstrakcije,
naznait emo ogledni primjer najznaajnijih sadraja vojne strategije, ija
izrada, u uobiajenim procedurama, podrazumijeva njen teorijski, praktini,
ali i onaj (ponekad zaboravljeni) struno-tehniki nivo, od ije stratifikacije
i redoslijeda pitanja i odgovora u ovome i slinim dokumentima, ovisi
njegovo razumijevanje za veinu uesnika u provoenju te strategije.
68
30.1.2009
10:31
Page 69

Slijed osnovnih elemenata vojne strategije moe biti sljedei:
a) Uvodni dio strategije:
- razlozi njene izrade i donoenja;
- osnovni teorijsko-doktrinarni stavovi u pogledu zahtjeva drave
spram strategije;
- mjesto drave u meunarodnim odnosima, saveznitvo, opasnosti
po mir i njenu sigurnost;
- itd.;
b) Misija vojske (oruanih snaga):
- osnovni zadaci vojske u miru;
- mirovne i humanitarne operacije;
- pripreme za odvraanje od agresije i oruanu borbu, uz blagovremeno otkrivanje namjera eventualnoga neprijatelja i voenje
oruane borbe,
- ostale zadae oruanih snaga u vanrednim situacijama, prirodnim
i drugim katastrofama;
c) Struktura oruanih snaga:
- veliina, organizacija i borbena mo;
- aktivni sastav oruanih snaga;
- rezervni sastav oruanih snaga;
d) Budetiranje i logistika;
e) Rukovoenje i komandovanje;
f) kolovanje i obuavanje;
g) Objekti i prostorna infrastruktura oruanih snaga;
h) Planiranje operacija
i) itd.
69
30.1.2009
10:31
Page 70

Vojna strategija ili strategija oruane borbe je opa za svoj nivo i sadraj.
Upotpunjuju je, iz nje proizilaze i detaljnije preciziraju posebne strategije
kao to su: strategija vidova i rodova oruanih snaga, strategija kolovanja
i obuavanja oruanih snaga, strategija opremanja i naoruavanja, strategija
pripremanja za meunarodne mirovne i humanitarne operacije itd.
Operatika
Operatika, ili operativna vjetina, kao disciplina ratne vjetine se u teoriji

ratne vjetine pokuava definirati na razliite naine i sa razliitih polaznih
stajalita: (1) kao logian proizvod strategije; (2) kao nuna spona, kao prelaz
(u prouavanju, planiranju i izvoenju borbenih djelovanja) izmeu strategije i taktike; (3) kao sloena disciplina, sa teorijskom osnovom, principima
i praktinim rjeenjima; (4) kao disciplina koju valja to jednostavnije
predoiti i pojanjavati tako da bude jasna svim uesnicima u operacijama
u skladu sa njihovim potrebama u odnosu na nivo u vojnoj hijerarhiji. U
skladu sa ovom posljednjom naznakom, nalazimo kako je Ministarstvo
mornarice Sjedinjenih Amerikih Drava tampalo brouru - kratak kurs pod
naslovom Operatika, u kojemu se prijemivim jezikom, uz karakteristine
citate i primjere definira operatika, pojanjavaju njene veze sa strategijom
i taktikom, dizajniranje i voenje kampanje. Cilj ove kratke studije je da se
Operatikom vri primjena filozofije ratovanja na operativni nivo rata....,
te kako je od sutinskog znaaja da lideri (Marinaca) naue razmiljati
operativno.29 Time naglaavamo potrebu davanja neophodnoga znaaja
29
U predgovoru ove knjige, pored ostaloga stoji: Taktiki uspjesi u borbi nisu
dovoljni, jer taktiki uspjesi sami za sebe ne mogu garantovati pobjedu u ratu, pojanjavajui time potrebu za operatikom, kao razmatranja intermedijskoga operativnoga
nivoa, koji povezuje strategiju i taktiku predstavljajui kampanju-operaciju, kao primarno
sredstvo ratovanja na operativnom nivou. (Graj A. M., Operatika, 1998:5., Ministarstvo
Marinaca-Komanda Korpusa Marinaca Sjedinjenih Drava; 25. januar 1990.; U izdanju
FMO, Sarajevo, 1998. godine).
70
30.1.2009
10:31
Page 71

operativnoj vjetini, njenome definiranju i njenome prouavanju. No,
Operatika koju smo citirali samo indirektno, preko pojma operativni nivo
rata, odnosno, preko pojma operacije30 definira predmet operatike. Pojedine
doktrine i ratne vjetine preciznije definiraju operatiku. Dujovi je naveo
nekoliko njih, a osnovni imenitelj im se sastoji u sljedeem:
(1) Operatka ili operativna vjetina (sinonimi);
(2) Operatika je grana, disciplina ratne vjetine;
(3) Operatka predstavlja teoriju i praksu pripremanja, organiziranja i
izvoenja operacija;
U nekim od definicija operatike, koje citira Dujovi, ali i ostale discipline
ratne vjetine, proglaene su naukom - disciplinom ratne vjetine kao nauke.31
Taktika
Taktika32 je izraz koji se i u direktnome i posrednome znaenju odnosi

na vojsku i njeno djelovanje u borbi. U irem znaenju izraava odreeni
30
Operativni nivo rata-nivo rata na kome se planiraju, izvode i odravaju kampanje

i vane operacije, radi realizacije strategijskih ciljeva na odreenome ratitu ili prostoru
izvoenja operacija..., povezuju taktiku i strategiju, definiui operativne ciljeve...,
aktivnosti koje zahtijevaju iru dimenziju vremena i prostora..., osiguravaju logistiku i
administrativnu podrku taktikim snagama, te osiguravaju mehanizme i sredstva pomou
kojih se taktiki uspjeh eksploatie u funkciji ostvarivanja strategijskog. (Isto, strana 68.)
31
Ako se postavi pitanje koji su faktori opredijelili autore da razliito definiu isti
pojam-operatiku, teko je dati jednostavan odgovor. Razloge za to, pored ostalih, nalazimo
u saznanju da ratnu vjetinu svake zemlje opredjeljuje mnotvo razliitih faktora.... ;
Vidjeti vie u: Dujovi J., (1997:22-28.), Osnove ratne vjetine, DES, Sarajevo.
32
Gr. taktike od taktikos-koji se tie vrstanja vojske; (Klai V., 1985.).
71
30.1.2009
10:31
Page 72

oblik ponaanja u politici, pa i drugim djelatnostima u kojima je neophodno
postupati planirano-po planu i promiljeno. Taktika je disciplina ratne vjetine
i proizilazi iz strategije i operatike, teorija je ali i praksa pripremanja,
obezbjeivanja i voenja osnovnih taktikih radnji (gonjenje, forsiranje
rijeke, mar, kretanje, odstupanje i odmaranje (Dujovi J., 1997:245). Taktika prouava bojeve i borbe, te ju je mogue dijeliti na specifine taktike u
odnosu na ova dva oblika borbenih djelovanja (taktike bojeva i taktike borbi),
a u odnosu na prostor na kojemu se planiraju i izvode (na kopnu, moru,
zraku, kombinirano). Dileme, u kojoj mjeri je taktika nauka, naglaava i
osnovni prirunik Taktike Ministarstva mornarice Sjedinjenih Drava:
...taktika nije niti ista umjetnost niti ista nauka, ve vie proizvod oba ova
elementa, od kojih svaki multiplicira onaj drugi; ne moemo jednostavno
sabrati procjenu kreativnosti (umjetnost) sa postupcima i procedurama
(nauka)...radije koristimo i jedno i drugo.33 Dakle, taktika je jedno i drugo,
ni manje, ni vie, nego li operatika i ratovanje (strategija), kao ire discipline
ratne vjetine. Taktika je umjetnost i vjetina pobjeivanja u bojevima
i borbama. Podrazumijeva upotrebu vatrene moi i manevra, integraciju
razliitih rodova i neposrednu eksploataciju uspjeha radi ostvarivanja
pobjede nad protivnikom...kao proizvod procjene i kreativnosti (Isto,
strana 10). Nedvojbenim se ini da je (citirana) sublimirana definicija taktike
koju pojanjava upravo amerika strategija (Ratovanje), u dovoljnoj mjeri
iroka i jasna, kako za one koji o taktici tek ue, tako i za one koji ve razumijevaju i ozbiljno grade filozofiju ratovanja na taktikom nivou.
Zajedniki imenitelj u veini definicija taktike predstavljaju njena obiljeja:
(1) Taktika je umijee;
(2) Taktika je vjetina;
(3) Taktika je nauka;
(4) Taktika je teorija;
(5) Taktika je praksa;
33
72
Taktika (Gray A.M.): 01.07.1991., (1998:10.), prijevod i izdanje-FMO, Sarajevo.
30.1.2009
10:31
Page 73

A zato da ne. Sva nabrojana obiljeja taktike koja se nau u definiciji
bilo koje nacionalne ratne vjetine naprosto nisu u koliziji. Bojno polje je
(naroito u odbrambenom ratu) najdosljednija provjera svih nabrojanih
karakteristika taktike, bilo da je se razumijeva teorijom ili naukom, umijeem,
vjetinom, praksom ili pak razliito kombinirano.
Oruana borba
Oruana borba je obostrano masovna, planirana i

organizirana primjena oruanoga nasilja, koje provode
oruane snage zaraenih strana, radi ostvarivanja politikih, ekonomskih, vojnih i drugih ciljeva.
Zato oruana borba? Simbolika koju odraava sintagma lui je od svih
drugih oblika sukobljavanja, oruje je osnovno sredstvo u njoj. Osnovni cilj
oruane borbe jeste fizikom silom u ratu unitavati i onesposobljavati
ivu silu, borbena i druga materijalna sredstva protivnika, pokuavajui
ga prisiliti na poslunost,...potiniti ga svojoj volji. Ratom upravljaju
politike, pokuavajui na taj nain ostvariti svoje ciljeve. U oruanoj borbi
se nastoje postii vojni ciljevi, kako bi se, nakon njihova postignua, politikama osigurali osnovni preduvjeti za ostarivanje njihovih ciljajuih zamisli.34
Pored osnovnoga cilja koji odreuje oruanu borbu, iz prethodne definicije
su prepoznatljiva njena obiljeja, koja je kao oblik upotrebe oruanoga
nasilja granii od ostalih oblika upotrebe fizike sile. To su:
34
Klauzevic je u svojem teorijskom radu razluio pojam rata (vezujui ovu pojavu
prevashodno za politiku, proglasivi je sredstvom politike) od pojma borbe. No, njegovo
kompleksno poimanje rata i mjesta borbe u njemu kao djelatnosti oruanih snaga, kojoj
su podreene sve druge djelatnosti, na vie mjesta, ovaj autor borbu poistovjeuje s ratom:
Postoji samo jedno jedino sredstvo - to je borba. Ratnoj delatnosti pripada, dakle, sve to
se odnosi na oruane snage, sve to pripada njihovoj spremi, izdravanju i upotrebi.
Klauzevic K., 1951:61.
73
30.1.2009
10:31
Page 74

Obostrana masovnost uesnika u oruanoj borbi;
Planirana i organizirana primjena oruanoga nasilja;
Oruane snage su nosioci oruane borbe.
Sukob relativno malih naoruanih grupa ne predstavlja rat, niti oruanu

borbu, bez obzira da li se on dogodi izmeu dijelova oruanih snaga jedne
drave i naoruanih grupa unutar nje same, ili pak na tuoj teritoriji.
Meutim, u ratovima za osloboenje, posebno u dvadesetome stoljeu,
pojedine drave su od malih teritorijalnih odreda, gerilskih, partizanskih,
pa i policijskih jedinica (kroz: postepeno objedinjavanje tih formacija,
njihovo dovoenje pod jedinstvenu komandu, obuavanje za borbu, prijem
novih dobrovoljaca ili ak provoenje ratne mobilizacije35 ozbiljno vojniko
planiranje borbenih akcija, najprije gerilskih, a po tom i na viem nivou...)
postupno formirale oruane snage sposobne da oruani otpor pretvore u
oruanu borbu, zapravo ga pretoe u rat.
Od antikih mislilaca (Sun Cua, Aristotela....) preko Ibn Halduna, Makijavelija, Klauzevica..., do danas se vode rasprave o iniocima koji utiu na
voenje rata, oruane borbe i njihov ishod. U velikoj mjeri postoji suglasje
da oruana borba zavisi od sljedeih meusobno uvezanih i uvjetovanih
faktora:
- ljudskog,
- materijalnog,
- prostora i
- vremena.
Kvantitet i kvalitet su dvije osnovne odlike faktora oruane borbe,
naroito ljudskoga i materijalnoga. Razmatraju se zasebno za svaku
35
Mobilizacija (vojna) - (lat. mobilis-pokretan, pomian, promjenjiv) Planiran i organiziran prelazak oruanih snaga iz mirnodopskog stanja na ratne uvjete rada i organizacije
na teritoriji drave kojoj prijeti rat ili je ve poeo.
74
30.1.2009
10:31
Page 75

zaraenu stranu ali i usporednom analizom, sa krajnjim rezultatom kojim se
moe izraziti odnos zaraenih snaga u odreenom vremenu, ali i ishod rata.
Rat i oruana borba, kao njegov osnovni sadraj vode se na ratitu.36
Ratite se najee sastoji od odreenoga broja vojita,37 a svako vojite
od odreenoga broja bojita.38
Oblici oruane borbe
Odnos snaga na ratitu i njegovim vojitima, odnosno bojitima, uvjetuje

oblik oruane borbe koji e primjenjivati svaka od zaraenih strana. Sad ve
klasina podjela oblika oruane borbe jo uvijek jeste sastavnim dijelom
vojnih strategija velikog broja zemalja:
36
Ratite je prostor na kojemu se vodi rat, prostor na kojemu se angairaju oruane

snage zaraenih strana u oruanoj borbi. Obuhvaa kopno, more, zrani, a u suvremenim
ratovima i kozmiki prostor. Od vrste, karaktera i fizionomije rata, te obujma oruane
borbe zavisi i veliina ratita. U svjetskim ratovima ratite se prostiralo na vie kontinenata
i okeana, a u ogranienim i lokalnim ratovima, na prostoru jedne ili nekoliko zemalja.
Osnovni elementi ratita su vojita, strategijski pravci, strategijski objekti i strategijsko
teite.
37
Vojite je dio ratita koji predstavlja integralnu cjelinu u pogledu strategijskooperativnih uvjeta, zahtjeva komandovanja, vojnogeografskih i drugih faktora koji
diktiraju faktori oruane borbe u okviru jedinstvene strategije. Po veliini zahvata prostor
koji omoguava izvoenje najmanje jedne operacije strategijskoga nivoa (na moru, kopnu
i zraku ).
38
Bojite je dio vojita, prostor na kojemu se izvodi boj, odnosno borbe i druga
borbena djelovanja. Veliinu mu uslovljavaju: jaina snaga dvaju protivnika, geografskotopografske karakteristike zemljita, klimatski i meteoroloki uvjeti. Sastavni dio mu
je svakako i zrani prostor iznad kopna. Na moru bojite je dio pomorskog vojita.
75
30.1.2009
10:31
Page 76

Gerilski, odnosno partizanski;39
Frontalni;40
Kombinirani oblik oruane borbe.41
Gerilski, odnosno partizanski oblik oruane borbe najee su primjenjivale drave u poetnim fazama oruane borbe, koje podrazumijevaju
zaetke odbrane i organizacije oruanih snaga. Frontalna borba je naroito karakterizirala Prvi i Drugi svjetski rat, dok suvremene ratove
obiljeava voenje oruane borbe na cijelome ratitu, gdje se sve manje
prepoznaje prostor fronta i pozadine. Tome doprinose suvremena, sofi-
39
1. Gerila (panj. - guerilla-mali rat), borba samostalnih malih odreda, naroito

partizana, u planinama...; panjolski partizani koji su vodili mali rat (gerilu); odigrali su
veliku ulogu u ratu protiv Napoleona I (1808-1814.); 2. Partizan (franc. - partisan-pristaa,
pristalica, privrenik, gerilac, stranar), partizani, borci snaga narodnooslobodilakoga pokreta
koji - formirani u posebne jedinice - djeluju samostalno ili u suradnji sa jedinicama regularne vojske,...s krajnjim ciljem da se neprijatelj oslabi, uniti i protjera s okupiranog
teritorija; (Klai B., 1985.), Oba termina imaju isto ili slino znaenje. Najvjerovatnije
su i nastali u isto vrijeme, s poetka devetnaestoga stoljea: gerilcima su panjolci
nazvali svoje borce malih jedinica u borbama protiv okupacionih snaga Napoleona I,
a Napoleonove snage su opet, partizanima nazvali ruske borce koji su se, koristei
iznenaenje, u pozadini borili za osloboenje Rusije u Napole-onovim ratovima.
40
Front, (fronta - lat. frons - elo, proelje, vojniki, elo, prednja strana stroja ili borbenog
rasporeda vojske; Klai B., 1985., cit.); U opem znaenju, pod frontom se u vojnoj
terminologiji podrazumijeva prostor, pojas, zamiljena linija na kojoj se sueljavaju,
direktno suprostavljaju, vojne formacije zaraenih strana; Frontalni oblik oruane borbe
je jedan od osnovnih oblika sudara snaga. Ovaj oblik direktnoga sueljavanja jedinica se
primjenjuje, s jedne strane, da se slomi otpor snaga suprotne ratujue strane, a s druge,
opet da se zadri daljnje napredovanje neprijatelja. Front kao linija na kojoj se suele
jedinice zaraenih strana u toj borbi (frontalni oblik oruane borbe), moe biti razliit po
veliini (duljini), obimu suprotstavljenih snaga, po vremenu trajanja borbi na tom prostoru...
41
Kombinirani oblik oruane borbe podrazumijeva jedinstvo oruane borbe, meusobno usklaivanje frontalnih suprotstavljanja oruanih snaga, sa ueem u borbi gerilskih
jedinica u zahvatu fronta, ili u njegovoj pozadini, odnosno na okupiranoj teritoriji.
76
30.1.2009
10:31
Page 77

sticirana borbena sredstva koja karakterizira daleki domet i preciznost
pogodaka, bez obzira na kojem se dijelu ratita nalazili ciljevi.
Vidovi borbenog djelovanja
Osnovni vidovi borbenoga djelovanja su:

(1) Napad (ofanziva) i
(2) Odbrana (defanziva);
Osnovna karakteristika i cilj borbe jeste: nametanje neprijatelju vida
borbenoga djelovanja koje mu u odreenoj fazi oruane borbe manje
odgovara.
(1) Napad (ofanziva) je s toga odluujue, oruano djelovanje. Njime se
zadrava i ostvaruje inicijativa, ometa neprijateljevo napadno djelovanje,
osiguravaju uvjeti za iznenaenje ak i u uvjetima kada je neprijatelj po
omjeru snaga u boljoj poziciji.
(2) Odbrana (defanziva) ima za cilj odbijanje i usporavanje napada
neprijateljskih snaga. Pored toga, odbrambena borbena djelovanja jesu
uvjet za stvaranje prilika za napad, ili se odbrana koristi na jednome dijelu
ratita, vojita ili bojita, kao bi se na drugim njihovim dijelovima uspjenije
odvijala napadna borbena djelovanja.
Oblici borbenog djelovanja
U svojim vojnim doktrinama i strategijama, drave i njihove oruane snage

se obino opredjeljuju za tri osnovna nivoa (oblika) borbenih djelovanja:
77
30.1.2009
10:31
Page 78

Operacija;
Boj;
Borba.
(1) O p e r a c i j a42 je najvii, najsloeniji oblik borbenog djelovanja,

kojim se objedinjavaju i usmjeravaju nii oblici borbenoga djelovanja (bojevi,
borbe i druge taktike radnje). Iz ire definicije, po kojoj je operacija
...djelatnost koja u sebi inkorporira mnotvo jednostavnih, raznovrsnih i
uzastopnih djejstava koja se planiraju, organizuju, meusobno koordiniraju
i izvode po jedinstvenoj zamisli, na jedinstvenom prostoru za odreeni
period radi ostvarivanja jedinstvenog operativnog ili strategijskog cilja
(Dujovi,1997:388), prepoznatljive su najznaajnije odrednice ovoga oblika
borbenoga djelovanja. Na strategijskom nivou operaciju izvode strategijske,
ili strategijsko-operativne grupacije, a na operativnom nivou operativni ili
operativno-taktiki sastavi jedinica. Prema vidu borbenog djelovanja mogu
biti napadne i odbrambene, a prema prostoru i snagama koje je izvode
kopnene pomorske, zrakoplovne, ili pak kombinirane... operacije. Zahvataju
veliku teritoriju ratita: izvode se na vojitu i nizu bojita. Operacije su
borbena djelovanja u kojima s obje sukobljene strane uestvuju veliki vojni
potencijali, te ishod pojedinih operacija moe znaiti prekretnicu rata,
naznaiti krajnji ishod rata iz razloga to gubici jedne od strana mogu biti
toliko znaajni da se do kraja rata ne mogu nadoknaditi.
(2) B o j je jedan od osnovnih oblika borbenog djelovanja koji izvode
operativno-taktiki sastavi i zdruene taktike jedinice u okviru operacije
ili samostalno. Sastoji se najee od niza borbi usklaenih po cilju, mjestu
42
Operacija (lat. operari - poslovati, raditi; Klai B., 1985.) u opem smislu obiljeava neki
oblik djelovanja, radnju, posao. Svoje znaenje ima u medicini, finansijama, matematici...
U vojnoj terminologiji opi je izraz za svako planirano vojno djelovanje (strategijskog,
operativnog, pa i taktikog nivoa, ak i administrativni vojni zadatak ili zadatak vojnog
obuavanja), ali se pod operacijom prvenstveno podrazumijeva upotreba, djelatnost velikih
vojnih formacija koje su u misiji strategijskoga cilja
78
30.1.2009
10:31
Page 79

i vremenu, a u interesu postizanja cilja samoga boja. Za svaki boj odreuje
se vid djelovanja, snage i sredstva za njegovo izvoenje. Moe biti napadni
i odbrambeni, a izvodi se na kopnu, moru i zranome prostoru. Osnovni
su mu elementi pokret, vatra i udar. Djelovanja jedinica u boju izvode se po
jedinstvenoj zamisli, u okviru jedinstvenog cilja i zadatka pod jedinstvenom
komandom (Dujovi,1997:392;), a u skladu sa borbenim mogunostima
svake od njih i snaga u cjelini.
(3) B o r b a43 je osnovni i najmasovniji oblik borbenoga djelovanja
koji neposredno izvode pojedinci, grupe i taktike jedinice, na odreenom
prostoru, u odreeno vrijeme i pod jedinstvenom komandom. Vodi se samostalno ili u okviru boja. Moe biti napadna i odbrambena, a izvodi se u
svim uvjetima bez obzira na odnos snaga. Za svaku borbu odreuje se cilj
djelovanja, snage, sredstva, te zona (prostor, rejon) djelovanja. U okviru
borbe svakome pojedincu se odreuje zadatak u kojemu moe pokazati
svoje znanje, vjetinu, kreativnost i hrabrost, a u okviru cilja same borbe.
Prostor
Nivo ratne
vjetine
Nivo borbenog
djelovanja
ratite
strategija
operacije
vojite
operatika
bojevi
strategijske i strategijskooperativne snage

operativne, operativno-taktike snage
bojite
taktika
borbe
taktike snage
Snage
Shema broj 3.
43
U item kontekstu rata i oruane borbe, borba se izjednaava sa bitkom i bojem....

U politiko-filozofskom smislu to je sukob dvije volje suprotstavljenih i antagonistikih
ciljeva...; Dujovi, (1997:394.).
79
30.1.2009
10:31
Page 80

Shema improvizira korelacije meu osnovnim determinantama prostora
na kojemu se vodi oruana borba, nivoa ratne vjetitne, borbenoga djelovanja
i vojnih snaga koje u njima uestvuju sukladno njihovoj stratifikaciji.
1.2.2. Neoruana odbrana i neoruane sigurnosne

funkcije drave u miru i u ratu
Nakon Drugoga svjetskoga rata, u kojemu su vojni gubici bili znatno

manji od civilnih, u kojemu je po prvi puta upotrijebljeno nuklearno oruje
i njime poruena dva japanska grada sa nesagledivim posljedicama po
civilno stanovnitvo, razvijale su se ideje i organizacije (nacionalne) civilne
odbrane, pored institucija koje su sluile vojnoj odbrani. Teorijsku i
pravnu zasnovanost ideja o civilnoj odbrani, veina autora nalazi u djelu
Tomasa Hobsa De Cive, u kojemu se ovaj znameniti engleski teoretik poziva
na prirodno pravo po kojemu je: ...onaj ko ima vlast i koristi svoju mo za
druge ciljeve a ne za bezbjednost naroda postupa protiv mira, odnosno protiv
zakona prirode.44 Suvremene pravne temelje za civilnu odbranu, Lorens
Vejl nalazi u enevskim protokolima iz 1977. godine, u kojima su oznaene
dunosti agresora da se uzdri od napada na civile, ali i odbrambene mjere
koje su dune poduzeti sukobljene strane kako bi zatitile civilne rtve u
ratu, tako to e nastojati da uklone stanovnitvoiz blizine vojnih ciljeva,
izbjegavati da lociraju vojne ciljeve u gusto naseljenim zonama ili u njihovoj
blizini (Vejl, 1991:31-32). U svom djelu Civilna odbrana, ovaj autor je,
prizivajui meunarodno pravo, civilnu odbranu definirao kao nuno
provoenje svih humanitarnih zadataka iji je cilj da se zatiti civilno
stanovnitvo, da se omogui da se ono oporavi od neposrednih dejstava
rata, neprijateljstava ili katastrofa i da mu obezbijedi neophodne uslove
za opstanak. U te zadatke je ubrojao niz aktivnosti, od samoga upozorenja
o opasnosti, preko evakuacije, spaavanja, protivpoarne zatite, upravljanja
44
80
Citirano prema: Lorens D. Vejl, (1991:28.).
30.1.2009
10:31
Page 81

sklonitima, dekontaminacije, snabdijevanja., zakljuivi da na najosnovnijem nivou, svi programi civilne odbrane znae odbranu civila i
njihove imovine nasuprot odbrani oruanih snaga i vojnih objekata
(Isto, 33).
Osnovni prioritet civilne odbrane u onim dravama, koje je organiziraju
pod tim naslovom i sadrajem, jeste zatita stanovnitva od nuklearnoga
udara. Pojedine drave razvijaju civilnu odbranu mnogo ire nego to je
samozatita stanovnitva. U vajcarskoj je civilna odbrana komponenta
opte odbrane i podrazumijeva zatitu od irokog spektra opasnosti
ukljuujui nuklearni napad, invaziju uz upotrebu konvencionalnog
naoruanja i mirnodopske katastrofe.
Razdoblje poslije Drugoga svjetskoga rata, blokovska podijeljenost i
trka u naoruanju, osobito nuklearnom, i na Zapadu i na Istoku, proizvela
je razliite oblike organiziranja drava u pogledu zatite drave, stanovnitva, privrednih objekata, objekata saobraaja itd. Pored izgradnje
nuklearnih sklonita za stanovnitvo, veliki saobraajni podzemni metroi
(poput Moskve) su istovremeno opremani za sklanjanje u sluajevima
nuklearnoga napada.
U bivim socijalistikim dravama, lanicama Varavskoga ugovora,
civilna odbrana je tretirana kao kompleks mjera za funkcioniranje drave,
njene privrede i drugih djelatnosti, svih onih koje iskljuuju vojnu djelatnost, ali u interesu oruane borbe.45
Nuno je u ovome kontekstu napomenuti da je i koncepcija odbrane
bive SFR Jugoslavije, koju pamte stariji graani, gradila svoj sistem
optenarodne odbrane i drutvene samozatite, u okviru kojega je na ideolokoj, politikoj, pravnoj i organizacijskoj ravni razvijan sistem koji je
podrazumijevao sveobuhvatne pripreme stanovnitva, privrednih organizacija, drutvenih djelatnosti i dravnih organa za vanredne prilike i uvjete
45
ire u: Sukjenjik Konstanti, Civilna odbrana i Vejl Lorens, Civilna odbrana;

citirano.
81
30.1.2009
10:31
Page 82

rata. Bio je to, kao i samo jugoslovensko samoupravno socijalistiko drutvo
svojevrsni eksperiment, ideologiziran, prenormiran i prezahtjevan u materijalnim izdvajanjima na svim nivoima te drave.
Svako vrijeme, svako razdoblje historije drava, nosilo je, i nosi, sa sobom
i specifine oblike ugroavanja, drave, drutva i njegovih graana. Da li
e se u nekim zemljama oblici zatite proglasiti civilnom odbranom, ili e
to biti civilna zatita, ili pak zatita i spaavanje, ovisi od politike drave.
Suvremene prijetnje po nacionalne i kolektivne sigurnosti, uzimajui u
obzir naroito terorizam, proliferaciju oruja, upade u suvremene informacione sisteme i kriminal, iziskuje i nove organizacijske i tehnoloke
forme zatite u okvirima sistema nacionalne i kolektivne sigurnosti. Hoe
li nacionalne politike sigurnosti i njihovi elementi te oblike, sad ve konvencionalno naslovljavati civilnom odbranom, ili pak civilnom zatitom, zatitom
i spaavanjem, spaavanjem u vanrednim prilikama, totalnom odbranom
ili drugojaije, drave e, u skladu sa svojim politikama, manje ili vie
ozbiljno graditi i mijenjati sistem zatite svojih graana i imovine u miru i
za ratne uvjete, onaj koji je paralelan, ali i kompatibilan vojnim pripremama
za odbranu.
U suvremenim konceptima totalne odbrane, sveobuhvatne odbrane, preventivne odbrane i drugim pojmovima kojima nacionalne sigurnosne i
odbrambene politike obiljeavaju i definiraju specifikume svojih idejnih,
pravnih, organizacijskih i drugih priprema za funkcioniranje u uvjetima
ugroavanja drave, graana i materijalnih dobara u miru i u ratu, nalazimo
razliite ili sline uvjetne podjele u sistemima odbrane, kao najznaajnijim
elementima nacionalnih sistema sigurnosti. Sistemi odbrane se uvjetno
dijele uglavnom na a) vojnu i civilnu odbranu, b) vojnu, civilnu i ekonomsko-privrednu odbranu, c) vojnu odbranu i civilnu zatitu, d) vojnu
odbranu i zatitu i spaavanje itd. U jednome se podudaraju: pored vojnih
priprema za uvjete odbrane prvenstveno u ratu, neophodno je definirati,
manje ili vie uspjene, mjere koje e osigurati funkcioniranje svih drugih
djelatnosti drave i drutva, u miru kada su ugroene njegove vrijednosti, te
82
30.1.2009
10:31
Page 83

u ratu kada je oruanim snagama prijeko potrebno da iza ili ispred njih stoji
drava i drutvo sposobno da ih podrava u izvravanju njihovih borbenih
zadataka, sa to manje gubitaka i ljudi i materijalnih dobara.
Na teorijskoj ravni se postavlja pitanje: ta se podrazumijeva pod civilnom
odbranom, a potom, ta podrazumijevati pod civilnom zatitom; je li zapravo
civilna zatita samo jedan od najznaajnijih elemenata civilne odbrane?
To su pitanja koja, na sebi svojstven nain, rjeavaju svaka politika nacionalne
sigurnosti, manje ili vie uspjeno. U kontekstu slinih pitanja, Tatalovi
konstantira: Ipak, opisno se civilna obrana moe definirati kao nacionalni
zadatak drave kojim se osiguravaju sve funkcije vlade u razdobljima kriza
ili ratova koji nisu iskljuivo vanjsko-politikog ili vojnog karaktera. Zbog
toga se civilna odbrana u novije vrijeme razumijeva i kao upravljanje
krizama (Tatalovi, 2006:202).
Suvremene prijetnje po nacionalne sigurnosti, od teroristikih, preko
ekolokih, saobraajnih, tehnolokih., a napose ratnih, nalau dravama
da redovito redefiniraju svoje sigurnosne i odbrambene politike i njima,
pored vojnih priprema za odbranu, predvide mjere i zadatke (bez obzira
kojim pojmovima e ih nasloviti) koji e podrazumijevati:
a. Kontinuirano i pravovremeno djelovanje organa vlasti drave na svim
nivoima u cilju prevencije i zatite od svakoga oblika ugroavanja
drave, nekoga njenoga dijela, ljudi i materijalnih dobara;
b. Funkcioniranje ekonomskih, privrednih, energetskih, saobraajnih i
drugih resursa u svim uvjetima mira, vanrednih okolnosti i rata (u interesu funkcioniranja drave i drutva, ali i podrke oruanim snagama
u izvravanju borbenih i drugih zadataka);
c. Prilagodbu situacijama i neprekidan rad drutvenih i upravnih djelatnosti: obrazovanja, zdravstva, informacijskih sistema (zatvorenih, poluotvorenih i javnih), nauke, kulture, snabdijevanja;
83
30.1.2009
10:31
Page 84

d. Zatitu javnog reda i mira (ljudi i njihove imovine), zatitu vanih
objekata vlasti i linosti, energetskih, privrednih, objekata kulture i
drugih objekata znaajnih za dravu i drutvo;
e. Sklanjanje i zatitu ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih sredstava;
f. Meunarodnu saradnju u prevenciji oblika ugroavanja i otklanjanju
posljedica od pojedinih oblika ugroavanja drave, ljudi i materijalnih
dobara, te prouavanje i primjenu iskustava iz prolih kriza, ratova i
oblika ugroavanja, te pozitivnih iskustava drugih sistema nacionalne
sigurnosti i odbrane;
g. I druge mjere, zadatke i organizaciju civilne odbrane, civilne zatite,
odnosno upravljanja u krizama, zatite i spaavanja, koje e imati i
svojevrsnu snagu odvraanja, ali i ozbiljnih priprema za zatitu drave
i drutva;
Razliita su iskustva drava u upravljanju krizama, odnosno u onim
djelatnostima koje podrazumijevaju civilne aspekte odbrane u pogledu
upravnog njihovog planiranja i provoenja. Zakonodavne i izvrne vlasti
drave su najodgovornije za ovu njihovu funkciju: vlade i efovi drava
uestvuju u predlaganju odbrambenih politika i zakona, a potom su najodgovornije za njihovo provoenje nakon njihova ozakonjenja. A hoe li
ministarstvo odbrane biti najodgovorniji resor vlade u civilnim poslovima
odbrane zavisit e od rjeenja svake drave, ili e to biti neko drugo ministarstvo, odnosno direkcija ili agencija vlade. No, suradnja svih organa vlasti
je, bez obzira na politiko ustrojstvo drave, neophodna za uspjene pripreme
drave i njene funkcije u krizama, vanrednim okolnostima i u ratu.46
46
Vie vidi u: Tatalovi, (2006), Nacionalna i meunarodna sigurnost, Politika

kultura, Zagreb; Vejl, (1991), Civilna odbrana, VINC, Beograd; Sukjenjik, (1976), Civilna
odbrana stranih zemalja, VIZ, Beograd.
84
30.1.2009
10:31
Page 85

1.3. Zatita, spaavanje i civilna zatita
U teoriji i praksi figuriraju tri pojma, tri sintagme koje imaju znaenje
svaka za sebe, a po tom i pojedinano. Rije je o: civilnoj odbrani, zatiti
i spaavanju i civilnoj zatiti. Civilna odbrana je najiri pojam i u nekim
dravama podrazumijeva sve nevojne aspekte odbrambene funkcije drave
(o emu je dijelom ve bilo rijei). Mogue ju je razumijevati pojmom koji
u svom sadraju integrira openito zatitu i spaavanje i civilnu zatitu.
Tamo gdje nije razvijena, zatita, spaavanje i civilna zatita ostaju opim
funkcijama drave u miru i u ratu.
1.3.1. Zatita i spaavanje

Zatita i spaavanje je opi naziv za integralnu funkciju drave koju ova
sintagma opisuje. Meunarodnim pravom definirana civilna zatita,
posebno za ratne uvjete, kao najznaajniji dio djelatnosti zatite i spaavanja ima svoje specifino znaenje i za mirnodopske uvjete, i kao djelatnost i kao organizacija.
1.3.2. Civilna zatita

Civilna zatita je komponenta, funkcija i organizacija nacionalnih sistema
sigurnosti, a sam pojam djelomino opisuje njenu sutinu koja sa stajalita
djelatnosti, pravnoga i psiholokoga aspekta naglaava njen nevojni,
neoruani karakter. Na samome poetku valja naglasiti da u teorijskom i
u praktinom smislu postoje dileme oko obima djelatnosti, sadraja i znaenja
pojmova civilna odbrana i civilna zatita. Obje djelatnosti su na politikoj, strategijskoj i teorijskoj ravni nastajale i pojmovno oblikovane u
ratovima oko sto pedeset posljednjih godina. Od organizacije Meunarodnoga crvenoga kria (krsta, a kasnije i polumjeseca i sunca) 1864. godine
85
30.1.2009
10:31
Page 86

u enevi,47 preko Prvoga svjetskoga rata i nakon njega formiranja Lige
(Drutva) naroda, do enevskih konvencija izmeu dva svjetska rata i
poslije Drugoga, intencija je bila humaniziranje rata, koja podrazumijeva
ograniavanje upotrebe sredstava koja kod ljudi izazivaju prevelike
patnje i zatitu onih koji ne uestvuju u oruanim sukobima (civilna lica)
ili su, pak, onesposobljeni za aktivno uee u njima (vojna lica koja to vie
nisu: zarobljenici, ranjenici i brodolomci). Pojam civilne odbrane po prvi
puta je upotrijebljen u Velikoj Britaniji, a pod njim se podrazumijevala
kompleksna zatita stanovnitva i otklanjanje posljedica bombardovanja
teritorija ove drave, naroito gradova od strane nacistike Njemake
(Tatalovi, 2006:202). Civilna odbrana je nakon Drugoga svjetskoga rata
postao uobiajen pojam (o tome je ve bilo rijei) u mnogim nacionalnim
sigurnosnim politikama i strategijama sa zadaom, pored ostaloga, da
organizira zatitu drutva od nuklearnoga udara. Iz toga, ali iz njegove
odbrambene dimenzije proizilazi da pojam civilne odbrane na svojevrstan nain asocira na militarnu dimenziju, te je meunarodno humanitarno
pravo ne prepoznaje prvenstveno kao humanitarnu djelatnost u ratnim
uvjetima. Radi boljega razumijevanja, neophodno je stoga nainiti distinkciju meu pojmovima i to tako to e se pod civilnom zatitom podrazumijevati humanitarne djelatnosti (u miru, vanrednim situacijama i u
ratu) sistema nacionalne sigurnosti, a pod upravom civilnih organa vlasti
drave. Ako, pak, drava organizira civilnu odbranu pod kojom e podrazumijevati iroki spektar djelatnosti drave u ratu, u kojoj svoje uee
47
Prije 1864. godine humanitarni problemi koji su proizilazili iz oruanih sukoba
bili su openito predmet ad hoc sporazuma izmeu zaraenih stranaka. S tim ciljem,
utemeljitelji Meunarodnog odbora Crvenog kria su predstavnicima deset vlada, koji
su se sastali u enevi, predloili tekst koji e postati izvor enevskih konvencija (enevske konvencije za zatitu rtava rata, 2000:I). Crveni kri-krst-polumjesec-lavsunce je meunarodna organizacija za ukazivanje zdravstvene, socijalne i druge pomoi
i razvijanje humanitarne djelatnosti. Oznaka (simbol) Organizacije nastala je obrtanjem
boja vajcarske dravne zastave-crveni kri-krst na bijeloj podlozi, te otud i naziv. U nekim
zemljama kao potpuno istovjetne organizacije djeluju Crveni polumjesec, Crveni lav
i Crveno sunce. enevskim konvencijama iz 1929. i 1949. godine, naslovi i znaci ovih
organizacija su izjednaeni po svemu sa naslovom i znakom Crvenog kria-krsta.
86
30.1.2009
10:31
Page 87

direktno ostvaruje ministarstvo odbrane, onda emo civilnu zatitu razumijevati samo jednim (ak osnovnim) njenim (humanitarnim) aspektom zatite
i spaavanja u miru i u ratu.
Precizno meunarodno pravno utemeljenje i odreenje civilne zatite
uinjeno je Dopunskim protokolom I (enevskih konvencija o zatiti rtava
meunarodnih oruanih sukoba iz 1949. godine), od 8. juna 1977. godine.
Glava VI ovoga Protokola u cjelini je posveena civilnoj zatiti. U lanu 61.
(naslovljenim kao: Definicije i polje primjene) stoji:
a. civilna zatita znai obavljanje nekih ili svih nie spomenutih humanitarnih zadataka kako bi se civilno stanovnitvo zatitilo od opasnosti
od neprijateljstava ili katastrofa i kako bi mu se pomoglo da se oporavi
od njihovih posljedica, te kako bi mu se osigurali potrebni uvjeti za
preivljavanje. Ti su zadaci:
(I)
sluba uzbunjivanja,
(II)
evakuacija,
(III)
stavljanje na raspolaganje i organizacija sklonita,
(IV) provedba mjera zamraivanja,

(V)
spaavanje,
(VI) sanitetska sluba, ukljuujui prvu pomo i vjersku pomo,

(VII) borba protiv poara,
(VIII) otkrivanje i oznaavanje opasnih zona,
(IX) dekontaminacija i druge sline zatitne mjere,
(X)
hitni smjetaj i opskrba,
(XI) hitna pomo u uspostavljanju i odravanju reda u postradalim

zonama,
87
30.1.2009
10:31
Page 88

(XII) hitno uspostavljanje potrebnih komunalnih usluga,
(XIII) hitne pogrebne usluge,
(XIV) pomo u ouvanju dobara bitnih za preivljavanje,
(XV) dopunske aktivnosti potrebne za obavljanje bilo kojeg od spomenutih zadataka, ukljuujui, ali ne iskljuivo, planiranje
i organizaciju,
b. organizacije civilne zatite znae ustanove i druge jedinice koje su
nadlene vlasti stranke sukoba organizirale ili ovlastile za obavljanje
bilo kojeg od zadataka spomenitih u taci (a) i koje su namijenjene
i upotrebljavaju se iskljuivo za te zadatke;
c. osoblje organizacija civilne zatite znai osobe kojima je stranka
sukoba namijenila iskljuivo obavljanje zadataka nabrojanih u taci (a),
ukljuujui osoblje kojemu je stranka sukoba namijenila iskljuivo
upravljanje tim organizacijama;
d. materijal organizacija civilne zatite znai opremu, zalihe i prijevozna sredstva to ih te organizacije upotrebljavaju za obavljanje
zadataka nabrojanih u taci (a).48
Pored definicije civilne zatite i njenih zadataka, Protokolom (i Pravilnikom o identifikaciji) utven je meunarodni znak civilne zatite i oblik i
sadraj line (osobne) iskaznice (karte) pripadnika civilne zatite.49 Organi
48
enevske konvencije za zatitu rtava rata iz 1949. i dopunski protokoli, (2000:

234-235), Odjel za promidbu i saradnju meunarodnog odbora Crvenog kria, Zagreb.
49
Meunarodni znak raspoznavanja civilne zatite predstavljen je istostraninim
plavim trokutom na narandastom polju -kvadratu, a Pravilnikom se preporuuje: (a)
ako se plavi trokut nalazi na zastavi, na traci oko ruke ili na prsluku, da zastava, traka oko
ruke ili prsluk bude narandaste boje; (b) da jedan od vrhova trokuta bude usmjeren
okomito uvis, te da meunarodni znak raspoznavanja mora biti toliko velik koliko
to odgovara okolnostima,mora se kad god je to mogue isticati na ravnim povrinama..,
osoblje civilne zatite mora, utoliko koliko je to mogue, nositi kape i odjeu sa znakom
raspoznavanja (Isto, 270).
88
30.1.2009
10:31
Page 89

drave (strane u sukobu) graane mogu rasporediti u civilnu zatitu ili u
nju mogu dobrovoljno pristupiti, a da pri tome mogu mijenjati status
prerasporeivanjem iz neoruane (civilne) u oruanu-vojnu strukturu i
obratno (Huseinbai, 2007:29).
Prethodne naznake i obiljeja humanitarne djelatnosti, mogu se zaokruiti
u jedinstvenu, opu definiciju po kojoj:
Civilna zatita podrazumijeva organiziranje, pripremu i
funkcioniranje zatite i spaavanja ljudi, materijalnih,
kulturnih i drugih dobara i vrijednosti od posljedica
ratnih i teroristikih djelovanja, prirodnih i tehnolokih
katastrofa, saobraajnih i drugih nesrea.
Opasnosti koje dolaze od prirode, kozmike i one planetarne, a po tom i
opasnosti koje u svojim sukobima proizvode drave i drutva, meusobno
i unutar sebe, terorizam, nesree koje sa sobom nose nauni i tehnoloki
izumi i napretci, svjetsku zajednicu, nacionalne drave i ljude pojedinano,
nagone na planiranje i organizaciju zatite i spaavanja ljudi i svih vrijednosti u posjedu drutava i pojedinaca.
Civilna zatita je sastavnica nacionalne strukture, sistema zatite i spaavanja ljudi, materijalnih i drugih dobara. Historijski razvoj drava i razliite
vrste opasnosti po dravu samu, njene graane i sve druge vrijednosti drutva
su svaku od njih opredijelile za izgradnju odreenog nivoa strukture i planiranje mjera zatite i spaavanja u skladu sa potrebama, mogunostima, ali
i opim nivoom sposobnosti i funkcija drutva i drave. Dakle, civilna zatita
prvenstveno ima nacionalni karakter. Pojedine opasnosti po ljude i materijalna dobra prevazilaze nacionalne granice, te po formalnom i neformalnom
karakteru, civilna zatita ima svoje nadnacionalne dimenzije, koje se i u
organizacijskom smislu ogledaju kroz udruivanja na meunarodnom planu,
prvenstveno u Meunarodnu organizaciju civilne zatite i Organizaciju
ujedinjenih nacija.Tradicija civilne zatite pojedinih drava je na zavidnom
nivou i ima svoju politiku, pravnu, ekonomsku i tehnoloku teinu. Rije
je, gotovo u pravilu, o ekonomski razvijenim dravama i dravama stabilnoga
89
30.1.2009
10:31
Page 90

politikoga ureenja. Meunarodni sukobi, graanski ratovi, teroristike
djelatnosti i tehnoloki razvoj u pojedinim zemljama, koji u dovoljnoj mjeri
ne prati i politiki, odnosno pravni i opi ekonomski napredak, usporava i
razvoj dravne dimenzije zatite i spaavanja ljudi i materijalnih dobara,
kako od prirodnih, tako i od nesrea za koje je odgovoran ljudski faktor.50
Kao i sve znaajne komponente sistema nacionalne sigurnosti, civilnu
zatitu karakterizira potreba politikoga i strategijskoga definiranja na
dravnome nivou. Ta injenica podrazumijeva i potrebu planiranja u oblasti
civilne zatite, njenih mjera i njihova provoenja kroz organizaciju na
svim nivoima drave, opremanje i obuavanje, te upotrebu snaga civilne
zatite u miru, u uvjetima vanrednih situacija i u ratnim okolnostima.
Dva su osnovna nivoa civilne zatite:
- Samozatita, odnosno lina i uzajamna zatita;
- Mjere zatite i spaavanja;
Samozatita, odnosno lina i uzajamna zatita podrazumijeva samopomo,
ili angaman svakoga graanina u pogledu sopstvene samozatite i pomoi
drugima u porodici, najuoj ivotnoj sredini i mjestu ugroavanja ili nesree.
Iziskuje samoinicijativu, ali i odreeni stepen obuenosti za ovaj nivo zatite
i spaavanja, koji je najee ozakonjen i u nekim dravama predstavlja dio
kolskih programa na razliitim nivoima, odnosno povremeno obuavanje
stanovnitva po lokalnim zajednicama.
Mjere civilne zatite, odnosno mjere zatite i spaavanja se institucionaliziraju i definiraju u skladu sa nacionalnim interesima, u skladu sa potrebama
i procjenama stepena i obima ugroavanja, opasnosti koje prijete ili mogu
zaprijetiti dravi u cjelini ili nekom njenom dijelu, stanovnitvu i materijalnim
dobrima. Neke od mjera su sljedee:
50
ire vidjeti: . Huseinbai, (2007), Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Fakultet

politikih nauka, Sarajevo.
90
30.1.2009
10:31
Page 91
Shema broj 4.51

Broj i vrste mjera zatite i spaavanja nisu trajne kategorije. Zavise od
sposobnosti drave i njenih niih nivoa vlasti da prepoznaju opasnost i
blagovremeno reagiraju. Svaka mjera civilne zatite iziskuje organizirano
njeno provoenje u pogledu procjene ugroenosti i opasnosti, snage za njeno
provoenje, finasiranje i materijalno opremanje snaga zaduenih za njenu
realizaciju.
51
Reducirana shema mjera zatite i spaavanja; Izvor: Huseinbai, (2007:149)
91
30.1.2009
10:31
Page 92

1.4. Zatita ustavnog poretka, javnoga reda i mira
Nedjeljivost sistema nacionalne sigurnosti nee biti naruena ako je uvjetno

razdijelimo na unutarnju i vanjsku. Pored prijetnji po dravu i njen ustavni
poredak, koje mogu doi od izvanjskog oruanog napada, agresije od strane
jedne ili vie drava na njen teritorij s ciljem njene okupacije, i na druge
naine drave jedna drugoj mogu naruavati nacionalnu sigurnost kroz:
specijalne operacije protiv te drave, organizaciju, podrku i plaanje teroristikih akcija na njenoj teritoriji, naoruavanje bandi na njenoj teritoriji
itd. Te i druge prijetnje po ustavni poredak i nacionalnu sigurnost drave su
izvanjske naravi i u tom pogledu drave, u skladu sa svojim sigurnosnim
politikama, pokuavaju, manje ili vie uspjeno, graditi sisteme nacionalne
sigurnosti koji e odraavati njihove izvanjske dimenzije, organizirati mjere
i snage nacionalne odbrane i sigurnosti.
Pored izvanjskih prijetnji po ustavni poredak drave, njenu nacionalnu
sigurnost, te onih kojima su izvor prirodne katastrofe, niz je izvora ugroavanja njenoga sistema nacionalne sigurnosti, sigurnosti njenih graana,
imovine i drugih njenih potencijala, koji su uvjetno unutarnje naravi. Samo
neki od njih su:
Politika previranja koja u krajnjem mogu proizvesti graanski rat;
Terorizam;
Organizirani privredni i ekonomski kriminal i korupcija;
Organizirani kriminal koji podrazumijeva zatitu optuenih za ratne

i druge zloine, trgovinu ljudima, ljudskim organima, prostituciju,
nasilje razliitih oblika, ekonomsku i drugu vrstu pomoi teroristikim djelatnostima;
Organizirano i svako drugo naruavanje javnog reda i mira, zakona
u domenu saobraaja;
92
30.1.2009
10:31
Page 93

Grupno ili pojedinano naruavanje integriteta vlasti drave, osobito
u sistemu nacionalne sigurnosti iznutra - neizvravanjem ustavom
i zakonima drave propisanih dunosti i funkcija;
Trgovina narkoticima i orujem;
Proliferacija oruja za masovno unitavanje;
Organizirana kolaboracionistika djelatnost;
I drugi izvori i oblici ugroavanja ustavnog poretka drave i nacionalne sigurnosti;
U onoj mjeri u kojoj izvori ugroavanja prijete da narue ustav i zakone

drave, funkcije i mjere njenoga sistema nacionalne sigurnosti, kao i snage
za njihovo provoenje valja prilagoavati uvjetima i nivou ugroavanja.
To, u globalnim meunarodnim odnosima, podrazumijeva i nadnacionalnu
dimenziju sistema sigurnosti veine drava i preuzete obaveze u domenu
meunarodne sigurnosti i saradnje.
1.5. Socijalni, pravni i drugi aspekti sigurnosti
Cijelom historijom, socijalno zadovoljstvo ili nezadovoljstvo podanika

neke drave, carstva ili kraljevstva, nivo pravne, fizike i druge njihove
zatite koju im je osiguravala vlast, je paradigma uspjenosti te drave,
pa i njene dugovjenosti.
Na teorijskoj, a po tom i na ideolokoj i politikoj ravni, mnogi modeli
upravljanja dravom su svoje vrijednosti i domete provjeravali kroz percepciju svojih socijalnih, pravnih i drugih dimenzija. Spomenimo starogrke
polise, vojne i demokratske modele vladanja u njima, potom rimsku
demokraciju i svevlae, oblike vjerskih drava, makijavelizam, socijalutopizam i druge znaajne teorije na prelazu ka novom dobu, marksizam
ali i njegovu interpretaciju i primjenu kroz forme real-socijalizama u dva93
30.1.2009
10:31
Page 94

desetome stoljeu.Teorija, ideologije i praksa dananjih liberalnih modela demokracije svoje domete u prvom planu mjere socijalnim pravima
graana, opim standardom ivota i primjene prava na rad, obrazovanje,
zdravstvenu zatitu, politika i druga prava.
Parametri opeg stanja nacije, oni kojima se statistiki, ali i mnogo ire,
objektivnije, mjere socijalni, pravni i drugi oblici zatite graana jedne
drave, jesu ozbiljne injenice koje su istodobno i parametri opega stanja
nacionalne sigurnosti u jednoj dravi, prevashodno unutarnje, ali i izvanjske na direktan i posredan nain.
Suvremeni izvori ugroavanja nacionalne sigurnosti mnogih zemalja,
iziskuju njihovu znanstvenu i politiku (najkonkretnije kroz sigurnosnu
politiku) elaboraciju, a po tom i naine otklanjanja uzroka i prijetnji po
nacionalnu sigurnost kroz strategije u razliitim oblastima djelatnosti.
Neki od izvora ugroavanja nacionalne sigurnosti, odnosno oblasti koje
zasluuju specifinu ulogu i funkcije drave su:
Siromatvo; znaajne socijalne razlike unutar jedne drave i drutva,
nerazvijena privreda, nizak nivo zaposlenosti, odnosno manjak
radne snage;
Depopulacija u nekim dravama, a na drugoj strani, nesrazmjerni

porast populacije i to upravo u siromanim zemljama;
Nivo obrazovanja nacije, dometi obrazovanja openito;
Epidemije razliitih, izljeivih, tee izljeivih, ili neizljeivih bolestiizazvanih opim zdravljem nacije, poastima suvremenih tipova
bolesti kao to su sida;
Porast broja ovisnika o drogama, alkoholu;
Suvremene epidemije bolesti od kojih obolijevaju ivotinje, naroito

one koje se prenose na ljude;
Emigracije iz drave, naroito mladih ljudi, ili imigracije iz nerazvijenih drava..;
94
30.1.2009
10:31
Page 95

Pravna i politika jednakost/nejednakost graana;
Te socijalna, pravna i druga pitanja specifina svakome drutvu i dravi;
Jedna od znaajnih funkcija drave jeste zatita i sigurnost njenih graana
u drugim dravama, onih koji su na privremenom radu, na kolovanju, turisti,
novinari, sportisti, graani s dvojnim dravljanstvom. Napose, ozbiljne
vlasti pojedinih drava blagovremeno informiraju svoje graane o nadolazeim opasnostima u nekim dravama, upozoravaju ih na opasnosti i vre
pripreme i njihovu evakuaciju iz kriznih podruja svijeta, zahvaenim
oruanim konfliktima, sukobima ili pak prirodnim i drugim katastrofama.
1.6. Ekoloka zatita i sigurnost
U najkraem, ekologija je nauka o odnosu organizma prema okolini, o

njegovu smjetaju i pojavljivanju u prostoru, nauka o nainu ivota, a
sam izraz je potekao iz starogrkog jezika (oikos - kua, dom; Klai, 1985)
i slikovito simbolizira prirodnu zajednicu ivih organizama, prvenstveno ljudi
i neivih elemenata prirode. Prirodnu sredinu i prirodnu vezu ine, dakle,
dvije cjeline. Jednu predstavlja simbioza ivotinjskog i biljnog svijeta u
kojoj se istie ovjek, ljudski rod, koji ima sposobnost rasuivanja i
planiranja svojih postupaka. Drugu prirodnu cjelinu predstavlja mrtva
priroda, sa svoja tri ambijenta u kojima se odvija ivot ljudske vrste, ivotinja i biljaka: voda, kopno i zrak.
Najznaajniji uticaj na prirodnu okolinu, na neivu i ivu prirodu ima
ljudska zajednica. Naalost, u traganju za boljim ivotom, za ekonomskim
probitkom, zajednica ljudi je na Zemaljskoj lopti ozbiljno uticala na poremeaje prirodnih odnosa i procesa koji odravaju i obnavljaju uvjete
za ivot i biljaka i ivotinja. Taj negativni uticaj je u dvadesetom stoljeu
i ovo s poetka dvadeset prvoga toliko evidentan da akademska zajednica
ozbiljno upozorava na znaajne promjene klimatskih uvjeta na Zemlji, a
95
30.1.2009
10:31
Page 96

to znai i ozbiljno ugroavanje ivota. Prirodnu ravnoteu i ivotne uvjete
ljudska zajednica je remetila i remeti djelujui na Zemljinu utrobu, na
kopnenu povrinu, na kapacitete vode i na atmosferu:
(1) Iz Zemljine utrobe je, za posljednjih stotinu godina, na njenu povrinu izvaeno nebrojeno puno tona nafte, zemnoga plina, ugljena
i razliitih ruda, ije sagorijevanje i prerada je dobrano uticala na
prijetnje po ivot. Pitajmo se, dokle Zemljina nutrina (i da li neometano po ivot) moe podnijeti izvlaenje njene mase na povrinu?
(2) Masovna sjea uma, hemijska zagaenja i znaajno smanjenje povrina za zemljoradnju, nuklearna energija, nuklearne i druge tehnoloke katastrofe i drugi oblici unitavanja ivotne sredine ozbiljno
utiu na prijetnje po ivot;
(3) Zagaenja vodenih kapaciteta, openito vode kao elementa ivota
i rapidno smanjenje kvalitetne vode za pie;
(4) Vieznano unitavanje Zemljine atmosfere koje podrazumijeva manje
kiseonika, stvaranje ozonskih rupa i posredno njeno zagrijavanje;
Ekoloke prijetnje, s jedne strane, ali i nivo ekoloke sigurnosti jesu nadasve i duboko politika. Ekoloke prijetnje po ivot po svojoj prirodi imaju
nadnacionalni karakter. No, ekoloke politike kao elementi nacionalnih
politika sigurnosti, koje ukljuuju niz oblika zatite ivotne okoline na
nacionalnim teritorijama, svakako doprinose i globalnoj zatiti ivotnog
prostora. U sukobu su zapravo politike spekulacije na nacionalnim i
meunarodnom nivou: one koje potiu ekonomski razvoj na raun ekoloke sigurnosti i one koje se zalau za razum i svijest o historijskoj odgovornosti za sudbinu ljudskoga roda, sudbinu ivota. Meunarodnim
pregovorima o vieznanoj ekolokoj zatiti na Zemlji pokuavaju se utvrditi
oblici i standardi koje e potovati nacionalne politike i ekonomije. No,
dometima njihovim ne mogu biti zadovljni ozbiljni akademski krugovi i od
nacionalnih vlasti neovisne organizacije koje iskazuju sve vie nezadovoljstva nacionalnim i meunarodnim politikama u domenu zatite ivotne
sredine.
96
30.1.2009
10:31
Page 97

Odgovorne nacionalne politike pomognute znanstvenim dometima
znanstvenih istraivanja, mogu vieznano podizati nivo ekoloke sigurnosti i zatite ivotne okoline na lokalnim nivoima i cijeloj svojoj teritoriji.
Nasuprot tome, ekolokoj politici jedne drave stavlja se na teret ugroavanje ivotne okoline u cjelini, a napose ivota i zdravlja njenih graana.
II.2. SNAGE SIGURNOSTI
Temeljna funkcija drave jeste zatita nje same, njenoga suvereniteta,

teritorijalne cjelovitosti, njenoga politikoga poretka i materijalnih potencijala, a potom zatita njenih graana i njihovih materijalnih dobara.
Ovo ope spekulativno teorijsko stajalite koje opisuje dravu kao historijsku injenicu i funkcionalnu strukturu, mogue je provjeravati i za
svaku dravu mjeriti njene domete u pogledu nacionalne sigurnosti u
odreenom vremenskom razdoblju. Pri tome je jedan od najznaajnijih
indikatora karakter politikog sistema drave (totalitarni reimi, ustavne
demokracije, drave u tranziciji....) i ocjena njegove trajnosti i uspjenosti
u odnosu na prijetnje izvana i iznutra koje mogu ugroavati dravu, ivote
i prava graana, te materijalna i druga dobra.
U skladu sa svojim politikim ureenjem, oblikom organizacije i funkcioniranja vlasti, drave svoj sistem sigurnosti i njegovo funkcioniranje potiu
organizacijom snaga, od ije strukture i nivoa uspjenosti u izvravanju
zadataka ovisi i uspjenost integralnoga sistema nacionalne sigurnosti.
2.1. Organi drave
Najvii organi svake drave su i najodgovornije komponente sistema

nacionalne sigurnosti i najee su razdijeljeni, objektivno ili pak formalno
97
30.1.2009
10:31
Page 98

na: zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast. Po toj znakovitoj i opoj podjeli,
zakonodavna funkcija najee pripada parlamentima drava, izvrna
vladi i predsjedniku drave, odnosno suverenu, sudska sudovima na nivou
drave i niim njenim nivoima. Ustav i drugi zakoni definiraju nadlenosti,
prava i dunosti organa drave u svim oblastima njenoga djelovanja, samim
time i u domenu sigurnosti, koje se najee razlikuju za uvjete mira,
vanredne situacije i prilike, te za uvjete rata.
Vlade drava u cjelini odgovorne su za stanje nacionalne sigurnosti, a da
bi to cjelovitije vrile svoju sigurnosnu funkciju, resoru sigurnosti pridaje
se posebna panja organizacijom jednog, dva ili vie ministarstava koja se,
u okvirima izvrne vlasti, najdirektnije bave pitanjima unutarnje i vanjske
sigurnosti i odbrane drave. Najee su to : ministarstvo odbrane (ili ministarstvo rata, odnosno vojske...), ministarstvo (unutarnje) sigurnosti, ili pak
ministarstvo zatite i spaavanja...
Osnovni zadatci resornih ministarstava, za oblast nacionalne sigurnosti,
najee jesu:
Provoenje usvojene sigurnosne politike, odnosno njenih specifinih
komponenata (odbrambene politike, politike u oblasti javnoga
reda i mira, politike u zatiti i spaavanju, politike u borbi protiv
kriminala i korupcije, otkrivanju i uzvraanju na neprijateljske
specijalne operacije...);
Predlaganje budeta drave za svaki resorni utroak i njegovo provoenje nakon zakonodavnog usvajanja;
Zakonito upravljanje snagama sigurnosti i odbrane dodijeljenim tom
ministarstvu u uvjetima mira, vanrednih situacija i u ratu;
I druge funkcije koje su pojedinim ministarstvima dodijeljene ustavom
i zakonima svake drave kao komponenti ukupnih sigurnosnih potencijala drave.
98
30.1.2009
10:31
Page 99

2.2. Organizacije, agencije i direkcije
u sistemu nacionalne sigurnosti
U cilju izvravanja funkcija vanjske i unutarnje sigurnosti, drave formiraju

odgovarajue organe, agencije ili direkcije koje se popunjavaju odgovarajuim kadrovima, opremaju, koluju i obuavaju za izvravanje specifinih
zadataka zbog kojih su formirane. Ti organi i agencije su zapravo produena ruka zakonodavne, izvrne i sudske vlasti svake drave, specijalizirani
za izvravanje spektra funkcija koje podrazumijeva sistem nacionalne
sigurnosti, kao to su:
Oruane snage;
Policije za izvravanje razliih funkcija;
Agencije;
Direkcije;
Inspekcijski organi;
Pravosudni organi;
I drugi organi u sistemu sigurnosti.
U skladu sa svojim politikim sistemom, politikom u oblasti sigurnosti i

njenim elementima, tradicijom, unutarnjim i izvanjskim prijetnjama po
nacionalnu sigurnost, drave odluuju o veliini tih organa i organizacija,
nivou budetskih sredstava za njihovo funkcioniranje, definiraju njihovu
upotrebu u miru i u ratu i rukovoenje i upravljanje njima od najvieg
do najnieg nivoa.
99
30.1.2009
10:31
Page 100

2.2.1. Oruane snage
Termin oruane snage se u javnosti, medijima i politici esto nekritiki

koristi i mijea sa pojedinim terminima koji oznaavaju pojmove uih i
irih obiljeja u odnosu na obiljeja koja stoje iza ovoga termina (pojma).
Iz tih razloga je, pored pojma oruane snage neophodno blie odrediti jo
nekoliko pojmova ire i ue naravi, ime bi se ovaj pojam uinio jasnijim,
ali za ovu potrebu razluila znaenja i sadraji pojedinih pojmova radi njihova
boljega razumijevanja, znanosti radi, ali i njihove svakodnevne upotrebe u
javnosti, u politici, takoer. Pojmovi koji u svom znaenju podrazumijevaju
naoruanje i mogunost njegove organizirane i masovne primjene su:
- vojna mo,
- vojna sila,
- oruane snage,
- vojna organizacija,
- vojska i
- armija;
Vojna mo podrazumijeva ukupne potencijale (efektive) jedne koalicije
(vojnog saveza), drave, nacije ili pokreta, odnosno postojanje mogunosti
za uee u ratu i za voenje oruane borbe. Ui pojam od vojne moi
izraava se terminom vojna sila. Uvjetovana je kapacitetima vojne moi:
ljudskim, materijalnim i ekonomskim potencijalima, geostrategijskim
poloajem, politikom i vojnom doktrinom...
Vojna sila podrazumijeva opu sposobnost koalicije,
drave, nacije ili pokreta da potencijale vojne moi
organizirano upotrijebi u interesu pobjede u oruanoj
borbi. Prema tome, vojna sila jeste djelatna vojna mo,
ona je organizirani segment vojne moi (vojnih potencijala) koji je u stanju da djeluje; preko vojne sile se vojna
mo ispoljava.
100
30.1.2009
10:31
Page 101

Vojna mo jeste mjera vojnih kapaciteta jedne drave, nacije, pokreta...,
dok je vojna sila mjera sposobnosti organiziranja i iskazivanja te moi
u oruanoj borbi. Od sposobnosti koalicije, drave, nacije, pokreta... da
organizirano upotrijebi to vei dio svojih potencijala, zavisi i nivo vojne
sile, odnosno uspjeh u oruanoj borbi, a rije je o demografskim potencijalima (ljudskom faktoru, njegovoj ustrojenosti, obuenosti, njegovim psiholokim, duhovnim i drugim motivima za borbu...), sposobnostima proizvodnje za potrebe oruane borbe, primjene naunih i tehnikih potencijala
itd. Historija biljei da su slabija drutva po vojnoj moi, vojnim kapacitetima, umjela u ratu odnijeti pobjedu nad vojno monijim drutvom, to
znai da su svoje vojne kapacitete u veoj mjeri znala pretoiti u vojnu silu.
U ovome kontekstu, radi boljega razumijevanja pojmova i njihove distinkcije,
valja naglasiti sljedee:
1. Drutvo, drava koja se brani u prilici je (i prinuena je) da u toku rata,
odnosno odbrane, u interesu oruane borbe mnogo vei dio svoje moi,
vojne moi pretoi u vojnu silu u odnosu na onu stranu u ratu koja
napada;
2. Vojna sila je osnovni izraz politike moi drave, nacije, pokreta..., te
shodno svojoj ulozi zavisi od politikoga umijea upravljanja vojnim
kapacitetima, koritenja konteksta meunarodnih odnosa u kojima
razliiti oblici pomoi i vojna saveznitva predstavljaju znaajan
faktor u krajnjemu rezultatu - uincima vojne sile na bojnom polju
i ishodu rata.52
Trei u nizu pojmova koji govore o organiziranoj i masovnoj upotrebi
naoruanja, ali i po obimu i sadraju, jeste pojam oruanih snaga. Oruane
snage su ui pojam od pojma vojna sila. Predstavljaju posebnu organizaciju
u dravi, organizaciju koja se obuava i oprema za voenje (oruane) borbe
52
Sila je sredstvo ostvarenja vanjskih ciljeva drava, jer ne postoji dosljedan, pouzdan proces pomirenja sukoba interesa koji neizbjeno izbijaju meu slinim jedinicama
u uvjetima anarhije. Waltz K., (1998:203), ovjek, drava i rat, Barbat, Zagreb.
101
30.1.2009
10:31
Page 102

u ratu. Kao sinonim za oruane snage, u teoriji i praksi esto se koristi termin
vojna organizacija. I jedna i druga sintagma opisuju po dvije vane odlike
ovoga dravnoga organa. Sintagma oruane snage upuuje na snagu
potaknutu atributom oruja, naoruanja, dok terminoloka konstrukcija
vojna organizacija blie pojanjava i naglaava njihovo obavezno ustrojstvo-organizaciju sa specifinom hijerarhijom i funkcijama koje imaju
vojni karakter, karakter organizacije koja se priprema za oruanu borbu,
u kojoj atributi vojni, vojna upuuju na obavezno funkcioniranje ljudi
i naoruanja u miru i u ratu. Svaka drava organizira tip i obim oruanih
snaga prema svojim potrebama, mogunostima i u odnosu na stajalita
svoje odbrambene politike,53 koje po obliku mogu biti:
-Profesionalne,
-Kombinirane:
a) profesionalne sa svojom rezervom,
b) profesionalne sa svojom rezervom i regrutnim sastavom.
Profesionalne oruane snage
Sam atribut profesionalne podrazumijeva da se vojna organizacija

popunjava licima koja se na odreeno vrijeme primaju na slubu, u radni
odnos (profesionalni rad za plau, za novanu naknadu) u svojstvu oficira,
podoficira, vojnika i drugih lica za kojima u oruanim snagama ima potrebe
53
Biljeimo pojedine male drave koje nemaju oruane snage u punom smislu,
nego se oslanjaju na naoruane formacije kao to je dravna granina policija i slino.
Mikrodrave Junog okeana: Nauru, Maldives, Samoa, Solomonski otoci.... ; na Karibima:
Dominika, Grenada...; Parlamentarni nadzor nad sektorom sigurnosti (2003:69), Parlamentarna unija, Centar za kontrolu nad oruanim snagama, Izdanje za BiH, Svjetlost,
Sarajevo.
102
30.1.2009
10:31
Page 103

(est naziv - graanska lica na radu u oruanim snagama razliitih obrazovanja, kao to su: visoko struna zanimanja tehnike, medicinske i drugih
struka, ekonomisti, pravnici, zanatlije, te druga zanimanja koja obavljaju
lica koja se ne bave poslovima sa orujem, ak ne nose vojnu uniformu).
Tehnoloki napretci u razvoju naoruanja opredjeljuju jedan broj zemalja
da u oruane snage po posebnim kriterijima na slubu primaju pripadnike
koji su u stanju nakon kolovanja i obuavanja da rukuju sofisticiranim
orujem i opremom, postiu izvanredne rezultate i time osiguravaju po
broju manje kapacitete ljudi za izvravanje krupnih vojnih misija.
Kombinirani oblik organizacije oruanih snaga
a) Prvi tip kombiniranoga ustrojstva oruanih snaga podrazumijeva da je

jedan njihov dio profesionalnoga karaktera, a dio njih ine pripadnici
koji se povremeno pozivaju na obuavanje i za to vrijeme naputaju
svoja radna mjesta koja su mimo vojne organizacije. To su najee lica
koja su napustila aktivnu vojnu dunost (demobilizirana) u dravama
koje su netom izale iz rata, te su nakon njega bile prisiljene ustrojiti
mirnodopski (po broju mnogo manji) sastav oruanih snaga, ali se za
sluaj novoga sukoba ne odriu svojih bivih boraca i vojskovoa
(vojnika, podoficira i oficira). U vojnoj terminologiji se esto kao sinonim za profesionalni sastav koristi izraz aktivna, a za rezervni
rezervna komponenta oruanih snaga.
b) Drugi oblik kombiniranoga organiziranja oruanih snaga je, uvjetno
kazano, trokomponentnoga karaktera. Proizilazi iz sigurnosne politike
pojedinih zemalja koja podrazumijeva opu vojnu obavezu.54 Aktivnu
54
Opa vojna obaveza u veini zemalja je zakonom propisana obaveza graana

(najee vojno sposobnih mukaraca, ali u nekim zemljama i ena na obaveznoj ili
dobrovoljnoj osnovi) da odreeno vrijeme slue u oruanim snagama, a da se nakon toga
103
30.1.2009
10:31
Page 104

komponentu oruanih snaga u ovome sluaju ine profesionalni oficiri,
podoficiri, vojnici i druga lica zaposlena u oruanim snagama, kao jezgro tih oruanih snaga, koje istodobno slui i za obuku vojnih obaveznika koji se odazovu na sluenje vojnoga roka. Ta komponenta, dakle,
ima svoj stalni (profesionalni) dio i onaj promjenjivi, koji ine regruti,
oni koji se kroz sluenje vojnoga roka pripremaju za oruanu borbu i
za ukljuivanje u rezervni sastav tih oruanih snaga. Rezervni sastav
(rezervna komponenta) oruanih snaga se organizira na: eksteritorijalnome, teritorijalnome, pa i proizvodnome principu (teritorijalna
odbrana), povremeno se obuava i priprema za mobilizaciju i uee
u ratu. Popunjava se upravo iz reda graana drave koji su, sluei vojni
rok osposobljeni za odreene vojne dunosti i specijalnosti, a potom
prevedeni u rezervni sastav i rasporeeni na oficirske, podoficirske,
vojnike i druge dunosti. Eksteritorijalni princip popune oruanih snaga
podrazumijeva popunu njihove aktivne komponente iz rezervnog
sastava, dijela za operativno, eksteritorijalno djelovanje za sluaj rata.
Kombinirani oblik oruanih snaga pretpostavlja da drave koje ih tako
organiziraju tee masovnoj svojoj organizaciji pod orujem, emu naroito
doprinosi ozakonjena vojna obaveza.
odazivaju na pozive za obuku, uee u vjebama ili oruanu borbu u ratu. Propisana
vojna obaveza se najee sastoji iz tri nivoa: a ) regrutne obaveze koja podrazumijeva
obavezan ljekarski pregled za ocjenu vojne sposobnosti, te uvoenje u vojnu evidenciju;
b) sluenja vojnoga roka, to podrazumijeva odreeno vrijeme slube u oruanim snagama
radi sticanja neophodnih znanja i vjetina i c) sluenja u rezervnom sastavu oruanih snaga.
Obaveza sluenja vojnoga roka poinje po pravilu, u toku godine u kojoj vojni obaveznik
postaje punoljetan po zakonima neke drave i traje zakonom utvreno vrijeme. Obaveza
sluenja u rezervnom sastavu oruanih snaga traje od odsluenja vojnoga roka do zakonom
propisanih godina starosti, ako zbog bolesti ili drugih okolnosti ne prestane i prije.
104
30.1.2009
10:31
Page 105

Oruane snage u miru i u ratu
Dublja analiza historijskih tokova i razvoja ljudskih drutava, sa jednoga

stajalita promatrano, bi pokazala da su zaeci vojnoga organiziranja plemena, i drugih skupina ljudi mnogo starija forma udruivanja u interesu
opstanka od drave same. Vojno organiziranje je, kao potreba i tradicija,
prethodilo, poduprlo nastanak prvih dravnih formi. Od tih vremena, pa sve
do suvremenosti, vojska je zadrala osnovnu ulogu branitelja i uvara
drave i suvereniteta vlasti (u liku cara, faraona, kralja, pa do dananjega
poimanja nosilaca dravnoga suvereniteta) na njenome teritoriju. Za vjetinu
ratovanja, kojoj moe biti vina samo vojska, starokineski vojskovoa Sun
Zi je jo prije dvije i po hiljade godina napisao da je od ivotne vanosti
po dravu...stvar ivota i smrti, put do sigurnosti ili propasti. (Sun Cu Vu,
1952:37).
Uvjeti razvoja suvremenih meunarodnih i geopolitikih odnosa, vojske
su zadrale svoje tradicijske zadae, ali su im politike sigurnosti i strategije
u meuvremenu diktirale i druge funkcije, kao to su:
Zatita neovisnosti drave, njenoga suvereniteta i teritorijalnoga
integriteta, ili u irem kontekstu, njenih graana;
Ouvanje mira na meunarodnom planu ili misije provoenja mira;
Pruanje humanitarne pomoi u sluaju katastrofa;
Zadaci unutarnje sigurnosti (pomo civilnim organima koji su nadleni

za provoenje zakona u odravanju reda u posebnim sluajevima,
ukoliko je do njega dolo);
Sudjelovanje u izgradnji drave (drutvena funkcija).55

55
Parlamentarni nadzor nad sektorom sigurnosti, (2003.), Centar za demokratsku

kontrolu nad oruanim snagama (DCAF), izdanje za BiH, Svjetlost-Fojnica, Sarajevo.
105
30.1.2009
10:31
Page 106

Oruane snage su organizacija drave koja je u mirnodopskim uvjetima
relativno stabilna po svojoj veliini, organizaciji i funkcioniranju. No, veina
zemalja svojom sigurnosnom, odnosno odbrambenom politikom i strategijom za uvjete rata/odbrane, planira ukljuivanje u oruane snage mnogo
vie ljudi i koritenje svih raspoloivih kapaciteta za njihovo opremanje i
naoruavanje. U tu svrhu se planira i prilagoavanje proizvodnih i drugih
kapaciteta drave za rad u ratnim uvjetima i to efikasniju odbrambenu
oruanu borbu. Suvremena historija biljei i niz oslobodilakih borbi od
kolonijalizma i drugih oblika hegemonije, u kojima su drave i narodi kroz
oslobodilaki i odbrambeni pokret postepeno formirale oruane snage. U
tim sluajevima one su izrastale kroz objedinjavanje dobrovoljakih formacija, odreda, slabo naoruanih i opremljenih, ali su esto uspijevale, uz
napore svoga pokreta (kroz organizaciju proizvodnje, kroz obuavanje za
oruanu borbu svih svojih graana iz pokreta, najprije na dobrovoljnoj,
a po tom i obaveznoj osnovi itd.) izgraditi oruane snage za dugotrajan rat
i oruanu borbu pretvoriti u svoju pobjedu. O emu nam govore prethodni
primjeri? Upuuju na nekoliko zakljuaka znaajnih za razumijevanje
osobenosti samoga pojma oruane snage, ali i za promiljanje vieznanih
korelacija ovoga pojma sa pojmovima o kojima je bilo rijei i drugim pojmovima koji po svojem znaenju korespondiraju sa pojmom oruanih snaga:
1. Ako oruane snage predstavljaju posebnu oganizaciju drave koja
se obuava i priprema za voenje (oruane) borbe u ratu, onda je to
definicija koja u osnovi odraava njihovo mjesto i ulogu u dravi za
mirnodopske uvjete;
2. Oruane snage u ratu, naroito one drave koja vodi oslobodilaku
borbu, poprimaju novi i kvalitet i kvantitet. Njihovi mirnodopski
kapaciteti obino bivaju samo jezgro za znatno brojniju organizaciju,
koja postaje okvir za sve organizacijske cjeline i formacije koje mogu
uestvovati u oruanoj borbi pod uvjetima koji odraavaju prirodu
oruanih snaga, a prvenstveno vojne organizacije i formacije, te druge
naoruane organizacije koje pristaju na jedinstvenu vrhovnu komandu
koja rukovodi odbrambenom borbom. Pored postojeega sastava orua106
30.1.2009
10:31
Page 107

nih snaga ili onih koje se tek formiraju, u njihov sastav se ubrajaju (u
njihov sastav ulaze): jedinice policije, milicije, nacionalne garde, andarmerije, granine garde-policije, druge naoruane sigurnosne slube,
gerilske i dobrovoljake formacije i odredi i druge organizacije koje
mogu djelovati kao vojne, a pod vojnim autoritetom legitimne komande.56
3. U teoriji i praksi se esto koristi pojam vojska, a ope mu je obiljeje:
jedinstvo ljudi (u prepoznatljivoj uniformi) i oruja, za potrebe borbe.
S pravom ga se poistovjeuje sa pojmom oruanih snaga u ratu, dakle
u najkonkretnijoj sinergiji ljudi i naoruanja u borbi. Meutim, pojam
vojska u mirnodopskim uvjetima, esto se koristi kako bi se njime
oznaio samo dio oruanih snaga koji je kontinuirano pod orujem
i u uniformama, kolokvijalno, kao aktivna komponenta oruanih
snaga. Slino je promiljanje i razumijevanje pojma armija57, koji se
takoer moe poistovjetiti s pojmom oruanih snaga, ili pak predstavljati
njihov aktivni, vojno djelatni dio.
4. I na posljetku: oruane snage u ratu, u dravi koja se brani, dakle onda
kada pod jedan vojni autoritet, pod jedinstvenu vrhovnu komandu
sublimiraju u sebe sve naoruane strukture na jednome prostoru,
na kojemu svoju djelatnost, pobjedi oruanih snaga podreuje cijelo
drutvo, primiu se znaenju i sadraju pojma vojna sila, znaenju
koje podrazumijeva koritenje svih potencijala drutva, drave koji
se mogu iskoristiti u ratu, u interesu oruane borbe i pobjede u njoj.
U pogledu angamana ljudskoga faktora u nekim dravama zabiljeen
56
Neregularne trupe - (ne-lat. Regula-pravilo, mjerilo, propis ) vojne jedinice koje se

formiraju po potrebi i nemaju stalnu ili jedinstvenu organizaciju, jednoobrazno naoruanje
i opremu, niti propisanu obuku i formaciju. Ako djeluju u funkciji oslobodilakoga pokreta
i pristanu na jedinstvenu komandu koja iz pokreta nastane, prerastaju u regularne, neregularne ostaju samo za agresora (iz politikih razloga). Ako su ubaene sa teritorije druge
drave radi vrenja akata agresije, neprijateljske su i poprimaju obiljeje bande.
57
Armija i kao najbrojnija formacija oruanih snaga u nekim zemljama, naroito
u ratnim uvjetima
107
30.1.2009
10:31
Page 108

je procenat i do 25% ukupne populacije graana, stanovnika te zemlje
koji su bili u prilici biti pripadnicima oruanih snaga, naroito u sluajevima dugotrajnoga rata. Oruane snage su dakle okosnica, temelj vojne
sile jedne drave.
5. I ako su u istome ratu, armije, vojske, oruane snage zaraenih zemalja
se ne nalaze u istoj poziciji u pogledu svoje organizacije popune novim
pripadnicima, materijalnoga snabdijevanja itd. Ni zaraene drave
ne mogu svoju vojnu silu u istoj mjeri pretoiti u armiju, odnosno
oruane snage. Tek se na primjeru drave, koja vodi uspjenu oruanu
borbu, na svojoj teritoriji moe na oigledan nain prouavati u kojoj
mjeri je ta drava u stanju (po osnovu organizacije vlasti, organizacije
proizvodnje, motiviranosti svih drutvenih inilaca...) svoje kapacitete
(prevesti vojnu mo u vojnu silu)58 podrediti oruanim snagama, radi
njihove pobjede u borbi.
Organizacija i ustrojstvo oruanih snaga
Oruane snage su po mnogo emu specifina institucija u dravi.

Najee su najvei potroai dravnoga budeta. Zahtjevne su naprosto
i iz razloga to su im neophodni zasebni prostori u dravi za njihov smjetaj,
za razmjetanje njihovih borbenih i drugih sredstava, prostori za obuavanje, specifine putne komunikacije (za mirnodopske i za ratne uvjete),
zasebni sistemi veza itd. Njihova specifinost i sloenost proizilazi i iz
zahtjeva sigurnosne politike i vojne strategije drave, zahtjeva koji im
nalau sposobnost djelovanja na svakome mjestu i prostoru koji je odredila
58
Elementi, kapljice vojne sile su i sva dobra koje drutvo daje na koritenje
oruanim snagama u ratu: od krompira koji slui za ishranu oruanih snaga (reklo bi se
banalno), pa do nekoga borbenoga sredstva, od naunih znanja, pa do politikoga i vojnikoga umijea svih prema nivoima odluivanja....
108
30.1.2009
10:31
Page 109

priroda: na vodi i pod vodom, na kopnu i u zraku, te u svim vremenskim
uvjetima. Upravo je prirodni ambijent u kojemu se oruene snage obuavaju za borbeno djelovanje presudan za njihovu unutarnju organizaciju
i ustrojstvo. U veini zemalja one se dijele na vidove:
kopnene snage (kopnena vojska),
pomorske snage (ratna mornarica),
zrane snage (ratno zrakoplovstvo);
Vojne velesile organiziraju i jo jedan, njima znaajan, vid oruanih snaga:

zrano-kozmike snage (strategijsko zrakoplovstvo i raketne snage).
U skladu sa vojnim strategijama, vidovi oruanih snaga se dijele na rodove:
(1) Kopnena vojska:
pjeadija,
artiljerija,
oklopno-mehanizirane snage,
inenjerija,
rod veze,
rod atomskobiolokohemijske odbrane,
protivzrane snage,
itd.
(2) Pomorske snage:

povrinske jedinice,
podmornice,
109
30.1.2009
10:31
Page 110

rijene jedinice,
ostrvska i obalna pjeadija,
itd.
(3) Zrane snage:

lovako zrakoplovstvo,
bombardersko zrakoplovstvo,
transportna avijacija,
padobranske snage,
protivzrana odbrana.
Vidljivo je da nazive rodova oruanih snaga opredjeljuje nekoliko injenica: sredstva i oruje koje taj rod koristi, zadaa u okviru odreenoga vida
i prostorni ambijent djelovanja. Dakako, valja naznaiti da drave vojnim
strategijama, a u odnosu na svoje geopolitike i geostrategijske odrednice,
daju prioritete pojedinim vidovima i rodovima svojih oruanih snaga, definiraju njihovu podjelu, pa i specifine terminoloke oznake, koje ne moraju
biti u skladu sa prikazanom podjelom.59
Pored vidova i rodova, u sastavu oruanih snaga organiziraju se i slube,
oni njihovi dijelovi koji obavljaju specifine funkcije u okvirima vida i roda
kao to su:

59
finansijska,
Primjera radi: nemaju sve drave more; male drave nemaju potrebu za skupim
i izrazito razvijenim ratnim zrakoplovstvom; odreene rodove iz prethodne nae podjele,
drave lociraju u vidove spram svojih potreba i njihovih namjena, kao to se, recimo,
padobranske snage mogu nai i u vidu kopnene vojske, da protivzrana odbrana u cjelini
pripadne takoer tom vidu ili pak bude razvijena u sva tri vida oruanih snaga itd.
11 0
30.1.2009
10:31
Page 111

pravna,
zdravstvena,
graevinska,
slube koje obavljaju logistike poslove,
transport,
tehniko odravanje,
itd.
Specifinost oruanih snaga u odnosu na sve druge dravne organe i

organizacije, ogleda se u injenici da one predstavljaju zasebnu birokratsku
instituciju, zasebnu i specifinu po svojoj strukturi, unutarnjim odnosima
i hijerarhiji. Ta priroda oruanih snaga odraava se kroz formaciju60, inove i oznake, te specifian sistem rukovoenja i upravljanja njima, koje
se esto u vokabularu oznaava izrazom komandovanje.
Pod formacijom oruanih snaga podrazumijeva se precizno odreen njihov
organizacijski sastav i struktura. Dakle, formaciju oruanih snaga u osnovi
ine (1) jedinice (sa svojim tabovima i komandama) i (2) ustanove.
1. Jedinice oruanih snaga se u odnosu na svoju veliinu i sastav dijele,
uglavnom, na: taktike, operativne i strategijske. Pored ove osnovne podjele,
u miru a naroito u ratu, organiziraju se zdrueni sastavi jedinica trajnoga
ili privremenoga karaktera kao to su: zdruene taktike jedinice, zdruene
operativno-taktike jedinice, te strategijsko-operativne grupacije.... Primjera
radi, kopnena vojska se organizira u desetine (odjeljenja), vodove, ete,
bataljone, brigade, divizije, korpuse, pa i armije, i to tako da nekoliko
desetina ini vod, nekoliko (dva i vie) vodova etu, nekoliko eta bataljon
60
formacija, lat. formare-oblikovati, obrazovati; davanje oblika, postanak, uobliavanje,

izgraivanje, formiranje.... , oblik, sklop, sastav...; Klai, 1985, Rjenik stranih rijei, Nakladni
zavod MH, Zagreb
111
30.1.2009
10:31
Page 112

i tako redom....Dakako da je ratna formacija oruanih snaga mnogo ira od
mirnodopske. Korpusi i armije su brojni sastavi, tako da do toga nivoa drave
rijetko organiziraju svoje oruane snage u miru.
2. Ustanove oruanih snaga su njihove organizacijske cjeline koje, preko
svojih slubi za potrebe oruanih snaga, vidova i rodova obezbjeuju
materijalne, tehnike, administrativne, zdravstvene, obrazovno-nastavne
i druge potrebe.
inovi u oruanim snagama su obiljeja stupnja starjeinstva, obiljeja
statusa u vojnoj hijerarhiji i mogu biti podoficirski i oficirski. Stiu se u
procesu kolovanja, obuavanja i rada u oruanim snagama na odreenim
dunostima, uz napredovanje u slubi, od niega ka viemu inu. Organi
drave podoficire i oficire unapreuju, proizvode u odreeni in, to ima
svoju pravnu i druge dimenzije, kao to su: status, rang u pogledu nivoa
komandne dunosti (u jedinici ili tabu) koji podrazumijeva odreeni in,
visinu plae u miru i druge materijalne prinadlenosti, nivo odgovornosti u
skladu s tim inom, ali i odreenu vrstu asti i autoriteta u oruanim snagama,
pa i u drutvu... inovi se u oruanim snagama razlikuju od drave do drave,
kao i sama njihova obiljeja kao javni izraz statusa. Ta obiljeja ina nose
se na uniformi: na ramenu, na reveru uniforme, na rukavima....
Oznake pripadnika oruanih snaga su znakovi, obiljeja koja ukazuju
na pripadanje samim oruanim snagama jedne drave, njihovom vidu, rodu
ili slubi: pjeadijskim, pomorskim, zranim snagama ili medicinskoj i
drugim slubama.
inovi i oznake pripadnika oruanih snaga jesu znaci za raspoznavanje,
kako mjesta u hijerarhiji oruanih snaga, tako i vrste posla koji proizilazi iz
vida, roda ili slube oruanih snaga, koji obavlja jedno vojno lice. U mirnodopskim uvjetima, pri razliitim meudravnim susretima u kojima uestvuju pripadnici oruanih snaga (vojne diplomatske misije, promatrake
misije, mirovne operacije, kolovanje u oruanim snagama druge drave
itd.), ali i u ratu, inovi i oznake imaju specifino znaenje. I u tim prilikama jesu vani znaci za raspoznavanje meu prijateljskim i neprijateljskim
11 2
30.1.2009
10:31
Page 113

formacijama, jesu znakovi koji uz uniformu na kojoj se nalaze, obavezuju
na potivanje meunarodnoga prava, ljudske i profesionalne (vojnike,
oficirske) asti. I inovi i oznake se nose uporedo, na gornjim dijelovima
vojne uniforme (prema propisima) i to tako da su vidni, da za one koji se
razumiju u vojni poziv, pri samome susretu dovoljno govore o osobama,
vojnim licima koja se susreu. Praksa je u oruanim snagama pojedinih
drava da pripadnicima oruanih snaga na lijevoj ili desnoj strani gornjega
dijela uniforme nose upisano ak i ime i prezime, a u ratu im se oko vrata
vjea i specifina metalna (nehrajua) ploica sa osnovnim podacima o
pripadniku (otvorena ili ifrirana) radi prepoznavanja u sluaju ranjavanja
ili pogibije.
2.2.2. Policije, agencije, direkcije, slube,

inspekcije i drugi organi sigurnosti
Suvremene drave u interesu unutarnje nacionalne sigurnosti formiraju

razliite vrste policija, agencija, direkcija, slubi, inspekcijskih i drugih
organa kojima se, u skladu sa sigurnosnom politikom i zakonima te drave
definiraju zadaci, nadlenosti, ovlaenja, njihova organizacija, ljudski i
materijalni kapaciteti. Priroda poslova ovih organa najee se prepoznaje
i iz samoga njihova naziva.
a) Razliite vrste policija su najee:
- Policija za ouvanje javnoga reda i mira;
- Saobraajna policija (saobraajne policije);
- Granina policija;
- Kriminalistika policija;
- Sudska policija;
11 3
30.1.2009
10:31
Page 114

- Carinska policija;
- Policija za zatitu objekata i linosti;
- Specijalne policije za razliite specijalne zadatke.
Pored oruanih snaga, ija se osnovna zadaa u sistemu sigurnosti sastoji
u pripremama i voenju oruane borbe (u pojedinim dravama samo u
iznimnim sluajevima se planira njihova upotreba u unutarnjim sigurnosnim
stvarima), druga institucija, odnosno institucije koje su ovlaene u mjeri koju
im propisuje drava, imaju pravo koritenja fizike sile, odnosno oruja u
postizanju ciljeva svojega postojanja, jesu razliite policije.61 Njihov broj
i obim njihovih snaga proizilazi iz politikoga ureenja drave, ali i iz razloga brojnih suvremenih prijetnji po unutarnju sigurnost drave, te potrebe
za specijaliziranim oblicima djelovanja u odnosu na te prijetnje. Od nivoa
obuenosti, tehnike opremljenosti, organiziranosti i meusobne suradnje
razliitih, specijaliziranih policijskih snaga u jednoj dravi, ovisie i nivo
sigurnosti te drave i njenih graana, te inozemnih institucija i graana
drugih drava koji legitimno borave na njenoj teritoriji.
Globalne prijetnje po nacionalne i meunarodnu sigurnost sa stajalita
kriminala koji ine pojedinci i grupe na meunarodnom nivou, proizveli su
institucionaliziranu meunarodnu policijsku suradnju na razliitim nivoima,
do Interpola, kojom se drave u svom interesu obavezuju na razmjenu
podataka, suzbijanje zloina protiv ljudi i dobara, krivinih djela koja se tiu
proliferacije oruja, ilegalne trgovine drogama, robama, ljudima, terorizma,
suvremenih oblika kriminala u informatikim komunikacijama (kompjutorski kriminal) krae linoga identiteta itd.
61
Rije policija ima porijeklo u grkom jeziku (gr. Polis - grad-drava) i u latinskoj
rijei politia (u znaenju dravna uprava koja podrazumijeva zakonodavstvo, sudstvo
i upravu, odnosno ukupnu dravnu djelatnost), iz ega su nastali izrazi poput policija,
police, polizia, i slino. Prema: Websters New Word Dicitionary, 1998. (Tatalovi,
2006:2009)
11 4
30.1.2009
10:31
Page 115

b) Agencije62 uobiajeni i najei izraz za specifine organe drave koji
se u ime nje bave obavjetajnom i protivobavjetajnom djelatnou. No, u
pojedinim dravama i vokabularu njihovih sistemima sigurnosti za organe
koji se bave obavjetajnim zadaama koristi se i izraz sluba (obavjetajna
i protivobavjetajna sluba), ili pak konvencionalno, zapravo kolokvijalno
i laicistiki tajna policija.
Jedna od znaajnih komponenata (podsistema) suvremenih sistema
nacionalne sigurnosti jeste obavjetajni sistem iji je osnovni cilj i zadaa
prikupljanje podataka o namjerama i djelatnostima drugih drava (posebno
o njihovoj neprijateljskoj aktivnosti), o nezakonitom djelovanju pojedinaca
ili grupa unutar same drave (naroito onome koje je u interesu drugih
drava), a u interesu dravne politike i ciljeva sistema nacionalne sigurnosti.
U okvirima obavjetajnoga sistema, mnogi organi drave imaju svoje nadlenosti (inozemni poslovi, oruane snage, policije, ...), ali su za obavjetajnu
i protivobavjetajnu djelatnost drava najodgovorniji upravo specijalizirani
organi za tu vrstu djelatnosti-obavjetajne i protivobavjetajne agencije.63
Obavjetajna i protivobavjetajna djelatnost je pratilja povijesti organiziranja drava u ljudskoj historiji, kao dio najee tajnoga djelovanja u miru,
u ratu i poslije njega. O potrebi organiziranja pijunae64 u interesu opstojnosti drave i ostvarivanju njenih politikih, vojnih, ekonomskih i drugih
62
Agencija - lat. agere-raditi; tjerati...ustanova, preduzee koje se bavi skupljanjem i irenjem

vijesti (npr. telegrafske, obavjetajne agencije i sl.)...; (Klai, 1985.).
63
Obavjetajne slube (agencije - dodao IB) bave se prikupljanjem obavjetajnih

podataka /informacija o drugim dravama i kao takve ofenzivnog su karaktera, dok
se kontraobavjetajne slune (agencije-dodao IB) bave sprjeavanjem i ometanjem
protivnike obavjetajne djelatnosti pa su s toga defanzivnog karaktera ili bi barem
trebale biti... (Tatalovi, 2006; Vie o ovim agencijama (slubama), ali o (u) iroj
literaturi na stranicama 217-227 )
64
pijun - tal. - spione, spia, tajni agent koji istrauje i prikuplja vane dravne, vojnike,
ekonomske i druge tajne podatke za dravu koja ga je izaslala ili potkupila...; pijunaa-uhoenje,
vrebanje, ...potkazivanje; dostavljanje drugoj dravi dravnih, ekonomskih vojnih tajni...; (Klai,
1985.)
11 5
30.1.2009
10:31
Page 116

ciljeva, pisali su: Sun Zi jo u petom stoljeu prije nove ere u svojoj Vjetini
ratovanja, Tomas Mor poetkom novoga doba u Utopiji i mnogi drugi.
Dvadeseto stoljee i u njemu voeni ratovi, naroito na svjetskome nivou,
proizveli su u mnogim dravama izrazito razvijene obavjetajne sisteme,
a samim time i razvijene obavjetajne i protivobavjetajne agencije,
kojima su danas na raspolaganju najrazvijeniji tehnoloki informacioni i
drugi sistemi na zemlji, u zraku i kosmosu. Nakon Drugoga svjetskoga rata
i iz njega iznjedrenih neprijateljstava, odnosno nakon vojno - blokovske
podjele, s jedne strane, zemalja Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike (pod
vostvom Sjedinjenih Drava) i, s druge, istonoevropskih socijalistikih
zemalja (pod vostvom Sovjetskog Saveza), razvijen je niz neprijateljskih
i protivneprijateljskih aktivnosti, koje su neprimjereno znanstvenopolemolokoj ravni oznaene hladnim ratom. Rije je o dugogodinjim
neprijateljskim tajnim i specijalnim operacijama izmeu obavjetajnih i
protivobavjetajnim sistema, u kojima su znaajnu ulogu imale obavjetajne
agencije (ili slube, ili komiteti), prvenstveno CIA Sjedinjenih Drava i
odgovarajue agencije drugih zapadnoevropskih zemalja, odnosno KGB
Sovjetskog Saveza i odgovarajui komiteti ostalih socijalistikih zemalja
Varavskog pakta. Historija e moi samo dijelom (nikada u cjelosti) razotkriti domete tih specijalnih operacija kojima je cilj bio: osigurati prednost
i dominaciju u odnosu na suprotstavljenu stranu, preoteti prostor uticaja
(ak uz posredno ili direktno uee u lokalnim i regionalnim ratovima)
a da pri tome velesile ne dou meusobno u direktne ratne konflikte (to
bi podrazumijevalo upotrebu sredstava za masovno unitavanje).
Suvremeni meunarodni odnosi i prijetnje po globalnu, regionalne i
nacionalne sisteme sigurnosti (to svakako podrazumijeva i pojaane
teroristike aktivnosti) upuuju drave i regionalne organizacije da ulau
znaajne ljudske, naune i tehnike potencijale u razvoj obavjetajnih
sistema, a napose u obavjetajne i kontraobavjetajne agencije i djelatnosti.
Od vremena nastanka drava i njihove obavjetajne djelatnosti i obavjetajnih
organa, a napose u suvremenim dravama, zbog prirode poslova i ovlaenja
tih organa, agencija, slubi ili komiteta postoji znaajna kontroverza koja
11 6
30.1.2009
10:31
Page 117

se oituje u kontroli rada tih organa od strane ostalih zakonodavnih, izvrnih
i sudskih organa vlasti drava, o emu govore este pojave njihove zloupotrebe od strane pojedinaca ili grupa iznutra ili izvan njih, i to samo
onih koje procure u javnost.
Veina drava gradi svoje strategije razvoja obavjetajnih sistema,
obavjetajnih i kontraobavjetajnih organa i njihovih djelatnosti, zapravo
metoda i oblika kontrole njihovoga rada, ija uspjenost ovisi od mnogo
inilaca: karaktera politikog sistema drave, iskustava i tradicije u domenu
obavjetajne djelatnosti i kontrole rada organa kojima je ta djelatnost u
nadlenosti.
c) Direkcije, uprave i zavodi. Izvrni organi mnogih drava, zapravo njihove
vlade, formiraju razliita upravna tijela - direkcije65 (ili ih, pak, naslovljavaju
drugim imenom, ponekad i slube...), uprave ili, pak, zavode, s ciljem to bolje
organizacije i vrenja upravnih i strunih poslova i zadaa drave u odreenoj djelatnosti. To mogu biti:
- Direkcija ili uprava za zatitu i spaavanje, odnosno za civilnu zatitu;
- Direkcija za civilno zrakoplovstvo;
- Direkcija za eljeznice;
- Direkcija za autoceste;
- Direkcija za vojnu industriju;
- Direkcija robnih rezervi;
- Hidrometeoroloki zavod;
- Zavod za statistiku;
- I druge vrste organa, iji naslovi upuuju na njihovu djelatnost.
65
Direkcija - lat. (directio)...uprava; rukovodstvo neke ustanove ili preduzea, upraviteljstvo, vodstvo,
ravnateljstvo...; Klai, (1985.).
11 7
30.1.2009
10:31
Page 118

Direkcije, uprave ili zavodi kao pomona tijela vlade mogu po svojoj prirodi, poput direkcije (ili uprave) za civilnu zatitu biti najkonkretnije i
u sistemu sigurnosti, imajui na umu da i drugi organi vlade ove vrste
znaajno utiu na integritet nacionalne sigurnosti preko svojih funkcija
koje podrazumijevaju sigurnost ljudi i materijalnih dobara. Primjera radi,
statistiki podaci na svjetskome nivou govore o najveim ljudskim gubicima koji se dogaaju u miru, u saobraajnim nesreama, to upuuje na
potrebu brige drava o sigurnosti u najirem kontekstu, u svim vrstama
saobraaja naroito. Globalizacija i suvremeni tokovi integracija, mnogim
direkcijama drava ili njima slinim upravnim tijelima sve vie stoji u
zadaama nadnacionalna uloga u meudravnoj suradnji, a u interesu
nacionalne i nadnacionalnih dimenzija sigurnosti.
d) Inspekcije. Inspekcije66 su tijela, kontrolni i nadzorni organi drave koja
se formiraju na opem i specifinome nivou, na najviem nivou drave i
niim njenim, regionalnim, autonomnim i lokalnim nivoima. Specifine
su u odnosu na ovlasti i djelatnost koja im je predmet nadzora i kontrole, a
u skladu sa politikim sistemom drave, relativno su ili potpuno samostalni
organi u vrenju svojih zadaa, sve do ovlasti za pokretanje odreenih sankcija ili sudbenih postupaka u skladu sa nivoom nepotivanja zakona drave
od strane organa, privrednih i drugih subjekata u dravnom ili privatnom
vlasnitvu, grupa i pojedinaca.
Osnovne su dvije vrste inspekcija:
- Inspekcije na nivou drave i njenim niim nivoima organiziranja u
odnosu na vrstu djelatnosti koju nadziru i kontroliraju (trine, finansijske,
tehnike po djelatnostima, graevinske, zatite na radu, ....) i u cjelini su
ili relativno samostalne u svome radu,
- Unutarnji organi nadzora i kontrole (inspekcije koje su duni formirati
mnogi dravni organi i organizacije) ije se polje djelovanja i ovlasti odnose
66
Inspekcija - lat. (inspectio...) .nadzor, pregled, kontrola, nadgledavanje pravila to su ih propisale

razliite ustanove...; Isto.
11 8
30.1.2009
10:31
Page 119

na kontrolu potivanja propisa koji se odnose na taj organ ili organizaciju,
ovlatena lica i nie i vie njihove organizacijske cjeline.
Prirodu sistema nacionalne sigurnosti i njegovih komponenata (organa i
organizacija drave) prvenstveno odlikuje mo koju u ime drave posjeduju.
Karakteristike te moi se prepoznaju osobito po: sili koja im je svojstvena
i u odnosu na ovlasti za njenu upotrebu, znaajnim budetskim sredstvima
koja im drava daje na raspolaganje, specifinim personalnim i kolektivnim
ovlastima u pogledu rukovoenja (i komandovanja) i upravljanja oruanim
snagama, policijskim i drugim strukturama, organima, agencijama i slubama... I izvanjska i unutanja inspekcija, odnosno kontrola rada komponenata
sistema sigurnosti i njihova efikasnost u znaajnoj mjeri determinira nivo
uspjenosti njihovih funkcija u svakoj dravi.
e) Ostali organi u sistemu nacionalne sigurnosti. Pored nabrojanih, manje
ili vie opisanih komponenata (organa i organizacija) sistema nacionalne
sigurnosti, u suvremenim meunarodnim uvjetima, ali i prijetnjama po
nacionalne i kolektivne nivoe sigurnosti, drave formiraju i druga svoja stalna
ili povremena tijela i organe koji, pored ostaloga, imaju (pored funkcija
ministarstava vanjskih poslova i njihovih predstavnitava) i specifinu
diplomatsku ulogu. Rije je o tijelima unutarnje ili izvanjske koordinacije,
organima i pojedincima kojima se dodjeljuju neophodne uloge u organima
drave ili u meunarodnim organima u koje drava imenuje svoje predstavnike ili izaslanstva. Rije je o Ujedinjneim nacijama, NATO-u, Evropskoj
uniji i njenim organima, Organizaciji za sigurnost i suradnju u Evropi, ...
ali i drugim meunarodnim organizacijama u koje drave stupaju u skladu
sa svojim sigurnosnim politikama i sporazumima.
2.2.3. Snage zatite, spaavanja i civilne zatite
Snagama civilne zatite, odnosno zatite i spaavanja valja razumijevati

u opem kontekstu dravu i njene organe u cjelini, graane te drave i sredstva
11 9
30.1.2009
10:31
Page 120

- dravnu, drutvenu imovinu i onu koja je u linoj, privatnoj svojini graana.
U uem smislu, snage civilne zatite, one koje su organizirane i u direktnoj
su funkciji zatite i spaavanja, spadaju:
Upravni organi drave,organizacije, direkcije ili agencije civilne zatite;
tabovi civilne zatite,
Jedinice civilne zatite;
Povjerenici civilne zatite;
Operativni centri civilne zatite;
Slube zatite i spaavanja;
a) Pored zakonodavne vlasti, u ijoj je nadlenosti pravna utemeljenost

i nadzorna funkcija u oblasti zatite i spaavanja, u okvirima izvrne
vlasti, ministarstvima i njihovim resorima, u ovisnosti od rjeenja
sigurnosnih nacionalnih politika i strategija zatite i spaavanja, drave
organiziraju upravnu dimenziju civilne zatite. Kao pomona tijela
izvrne vlasti, koja imaju savjetodavnu, ulogu strunih slubi, kao
profesionalna jezgra civilne zatite, drave oraniziraju direkcije ili
agencije civilne zatite, kao pomone organe izvrnoj vlasti u pogledu
njihovoga funkcioniranja u oblasti zatite i spaavanja.
b) tabovi civilne zatite su organi rukovoenja civilnom zatitom. To
su, zapravo, operativno struni organi koji za vladu (izvrnu vlast) i u
ime nje kontinuirano procjenjuju stanje i vre pripreme za djelovanje
u uvjetima prirodnih i drugih nesrea i katastrofa. tabovi ne moraju
biti profesionalni organi. Mogu se sastojati od profesionalnog jezgra
kojeg ine profesionalne osobe iz uprava, direkcija ili agencija civilne
zatite na razliitim nivoima drave, dok e drugi dio taba initi
predstavnici drugih resornih organa drave, onih bez ijega angairanja
civilna zatita ne moe ozbiljno djelovati. tab civilne zatite ima
komandanta i odreeni broj svojih pomonika. Uputno je za komandanta
imenovati premijera ili zamjenika premijera vlade na najviem i niim
nivoima drave, iz razloga to je civilna zatita u direktnoj ingerenciji
vlade, a vlada drave je najodgovornija za stanje u oblasti civilne zatite.
120
30.1.2009
10:31
Page 121

Preporuljivo je da naelnik taba i pomonici budu osobe sa strunim,
pa i znanstvenim kvalifikacijama i referencama.
c) Povjerenik civilne zatite je imenovana osoba koja rukovodi zatitom
i spaavanjem na nivou naseljenog mjesta, u organima uprave, preduzeima i drugim institucijama u kojima nema potrebe formirati tab.
Za svoj rad odgovoran je nadlenom tabu na toj teritoriji.
d) Jedinice civilne zatite mogu biti ope i specijalizirane namjene. Vrsta,
veliina i broj jedinica zavisi od politike u oblasti zatite i spaavanja,
odnosno od procjena i potreba u odnosu na opasnosti koje prijete ili, pak,
mogu zaprijetiti. Specijalizirane jedinice se mogu formirati na nivou
drave i niim nivoima u odnosu na planirane mjere civilne zatite, a
njihove usluge se koriste po potrebi, eksteritorijalno.67
e) Osmatranje i obavjetavanje je znaajna vrsta djelatnosti operativnih centara civilne zatite na svim nivoima drave, na kopnu, vodi
i zraku, te u razliitim njenim djelatnostima i za razliite namjene: za
potrebe saobraaja, vojske, policije, zatite i spaavanja Djelatnost
osmatranja i obavjetavanja podrazumijeva prikupljanje razliitih
podataka koji upuuju na pojedine opasnosti, njihovu obradu i obavjetavanje o njima razliitih dravnih i privrednih organa, slubi, te
graana na koje se opasnosti prvenstveno odnose. U tu svrhu formiraju
se razliiti operativni centri, pa i operativni centri civilne zatite, uz
obaveznu meusobnu koordinaciju u razmjeni podataka i u pogledu
obavjetavanja o razliitim opasnostima. Ozbiljna primjena sofisticiranih suvremenih tehnologija u prikupljanju podataka o eventualnim
opasnostima i ugroavanju drave, ljudi i njenih materijalnih dobara,
mogu znaajno doprinijeti i u domenu zatite i spaavanja, naroito
kroz blagovremeno obavjetavanje o pojedinim vrstama opasnosti po
ljude i materijalna dobra.
67
Jedinstven primjer su jedinice specijalizirane za zatitu i spaavanje od neeksplodiranih ubojnih sredstava, za kojima u Bosni i Hercegovini nije bilo puno potrebe prije
1992. godine, a nakon rata su najneophodniji dio snaga civilne zatite.
121
30.1.2009
10:31
Page 122

f) Dio snaga civilne zatite ine i slube, odbori, privredna, dobrovoljna
i druga drutva, organi i udruenja koja djeluju na prostoru neke drave
ili su, pak, ispostave pojedinih meunarodnih organizacija, poput Crvenog kria-polumjeseca.
Shema broj 5.68

U odnosu na procjene, mjere civilne zatite na odreenim prostorima i
u odnosu na organizaciju civilne zatite, za potrebe osmatranja, obavjetavanja, zatite i spaavanja u sistem civilne zatite se mogu ukljuiti svi
potencijali koji su na raspolaganju dravnim organima, po upravnoj ili, pak,
sporazumnoj osnovi o uvjetima, potrebama i mogunostima uea u zatiti
i spaavanju.
2.2.4. Pravosudni organi
etiri su temelja pravosudnog sistema u dravama koje tee demokraciji.

68
122
Izvor: Huseinbai, (2007:279.).
30.1.2009
10:31
Page 123

To su:
- Tuilatva na razliitim nivoima drave;
- Sudovi na razliitim nivoima drave;
- Institucije ombudsmana;
- Advokatura.
Ue promatrano, pod pravosudnim organima podrazumijevamo tuilatva
i sudove. No, u pravosudnom sistemu i pravosudnim poslovima znaajnu
ulogu imaju i ombudsmani.69
Tuilatva i sudove drave formiraju na razliitim svojim nivoima, a mogu
imati opu i specijaliziranu funkciju i nadlenost. Tuilatva na jednoj i
sudovi, na drugoj strani, bi trebali biti samostalni organi drave kojima je u
nadlenosti da na razliitim nivoima utuuju poinioce krivinih i prekrajnih djela, a da sudovi o tome odluuju i presuuju.
Najvii sudski organi u jednoj dravi su vrhovni i ustavni sudovi.
U pojedinim dravama politiki sistem ostavlja mogunost (i obavezu) za
formiranje vojnih tuilakih i sudskih organa, ija nadlenost se odnosi na
oruane snage, njihove organe i pripadnike, odnosno na pripadnike neprijateljskih oruanih snaga.
Funkcioniranje pravosudnoga sistema podrazumijeva suradnju niza
dravnih organa, od izvrne vlasti, inspekcija, policija na nacionalnome i
69
Ombudsman - ved. (zastupnik, povjerenik) predstavnik parlamenta kome od vremena do

vremena biva povjerena kontrola nad radom izvrne vlasti (pored redovne kontrole). (Klai,
1985); ire, institucija koja na nivou drave i niim nivoima vri nadzor nad zakonitou,
ne dirajui u postojei sistem nadzora nad radom uprave. Najee besplatno pomae
graanima u ostvarivanju njihovih prava, savjetodavno, ali i kroz obraanje organima
upozorenjima na njihove dunosti i propuste...) i advokatura. (Advokat - lat. (prizvati,
dozvati) odvjetnik, branitelj, zastupnik (naroito pravni)...; (Isto); Najkonkretnije, zastupnici i
branitelji optuenih u sudskim procesima, koje, po slubenoj dunosti, mogu imenovati
sudovi ili ih, pak, optueni angairaju po privatnoj osnovi.
123
30.1.2009
10:31
Page 124

nadnacionalnome nivou, tuilatava, sudova na razliitim nivoima i blagovremenost njihovoga djelovanja.
Specifina uloga pravosudnoga sistema je naroito u predmetima koji se
tiu zatite ustavnoga poretka drava, a u domenu nacionalne sigurnosti, u
predmetima krivinih djela koja se tiu tajnosti podataka, odnosno dravne
tajne, vojne, policijske i druge naravi.
2.3. Drutvo, njegove komponente i sigurnost
Prirodno pravo je svakoga ljudskoga bia i skupine kojoj pripada na

samoodbranu, samozatitu i samopomo (Grizold, Tatalovi, Cvrtila,
1999:11). Zapravo, mimo svega to drava i njeni organi ine i to su kroz
historiju inili u domenu nacionalne sigurnosti, pojedinci, lokalne zajednice
ili korporacije, odnosno privatne proizvodne i druge firme, su kroz samoodbranu i samozatitu podizali svoju sigurnost na vei nivo. Kroz cijelu
historiju biljeimo samoorganiziranje u interesu sigurnosti, sve do organiziranja privatnih vojno-zatitnih grupa, gradnje objekata koji su pruali
svojevrsnu zatitu krvnih srodnika i imovine.
Mnoge suvremene drave zakonom odobravaju kupovinu i noenje
oruja svojim graanima u interesu samoodbrane. U zatiti imovine i
privatnosti danas se koriste i razliita sofisticirana tehnoloka sredstva,
sve do onih koja su na direktnoj elektronikoj vezi sa policijskim organima
drave. U obrazovnim sistemima drava se u manjoj ili veoj mjeri u programe kola uvode predmeti i tematske cjeline o zdravstvenoj prvoj pomoi,
o ponaanju i zatiti u saobraaju.
Znaajnu ulogu u samozatitnom organiziranju drutva, odnosno njegovih
komponenata, od pojedinca pa dalje, imaju slobodni mediji u dravama koje
tee demokraciji. Uzajamno djelovanje medija i razliitih nevladinih organizacija, zapravo organizacija civilnoga drutva kao to su: organizacije za
124
30.1.2009
10:31
Page 125

zatitu ljudskih prava (domae ili meunarodne sa odjelima u pojedinim dravama), humanitarne organizacije, radniki sindikati i druge nevladine organizacije koje na svojevrstan nain doprinose sigurnosti pojedinca i pojedinih
zajednica (sve do zatite nacionalnih i drugih manjina i njihovih prava).
Privatna sigurnost
Bez obzira na spektar organa i organizacija, odnosno nosilaca poslova

nacionalne sigurnosti, teko da suvremene drave mogu uspjeno sigurnosno
funkcionirati. Iz toga razloga mnoge od njih odobravaju formiranje privatnih
sigurnosnih organizacija i agencija. Njihova osnovna uloga je : zatita objekata, zatita transporta (novca i drugih vrijednosti), zatita misija i linosti.70
Ta neobina pojava je zahvatila i junoslavenske prostore, drave bive
SFR Jugoslavije, a znaajno je neobina iz razloga to je bila potpuno strana
konceptu optenarodne odbrane i drutvene samozatite i njenim zakonima.
Ve se u toj oblasti naziru ozbiljna, a nedoreena pitanja kao to su: zdravstvena i psiholoke sposobnosti pripadnika, njihova obuenost i obuenost
rukovodeeg kadra privatnih sigurnosnih (zatitarskih) agencija, zakonska
nedoreenost u pogledu njihove upotrebe, njihovih ovlaenja za upotrebu
sile i oruja itd.
II.3. DJELATNOSTI SISTEMA SIGURNOSTI
Djelatnosti sistema nacionalne sigurnosti predstavljaju cjeline, zapravo

skupine poslova koje razliiti dravni organi i organizacije obavljaju u
70
ire vidi: Krdali (2007.)
125
30.1.2009
10:31
Page 126

interesu cjeline sistema, od poetka do kraja, ime bi valjalo zatvoriti krug,
sistem uiniti funkcionalnim. Te cjeline, te djelatnosti koje u svojem opisu
sadre niz zadataka, mogue je grupirati u sljedee cjeline:
- Utvrivanje i ostvarivanje sigurnosne politike;
- Izuavanje pojava od znaaja za odbranu i sigurnost;
- Razvoj strategije sigurnosti;
- Planiranje u oblasti odbrane i sigurnosti;
- Nadzor i kontrola sistema nacionalne sigurnosti;
- Zatita integriteta sistema nacionalne sigurnosti.
1) O sigurnosnoj politici je ve bilo rijei. Ona je svojevrsni izraz ope
politike jedne drave u oblasti sigurnosti, samim time i izraz nacionalne
sigurnosne politike filozofije. Najznaajniji njeni stavovi su uglavnom
ustavne odredbe ili su pak ozakonjeni ostalim pravnim aktima drave. Pored
toga, u stabilnim dravama koje svoje politike sisteme ne mijenjaju od
revolucije do revolucije, pojedini uvjetno kazano promjenjivi elementi
sigurnosne politike su esto na provjeri. U kojoj mjeri e promjenjivi
elementi sigurnosne politike biti izmijenjeni, dograeni, iznova definirani,
ovisi i o suvremenim sigurnosnim izazovima i prijetnjama po nacionalnu
i meunarodnu sigurnost.
Elementi nacionalne sigurnosne politike su razloeni spram funkcija
sistema sigurnosti i odnose na domen: politikog i ekonomskog sistema i
njegova funkcioniranja u oblasti sigurnosti, nacionalne odbrane i oruane
borbe, zatitu javnoga reda i mira, zatitu i spaavanje i tako redom. Sve ove
funkcije iziskuju svoju specifinu strategiju, na kojoj valja raditi, utvrivati
njene stavove i kroz sistem sigurnosti ostvarivati, provoditi u okviru integralne
nacionalne sigurnosne politike i ostalih elemenata dravne ope politike.
2) Pod izuavanjem pojava od znaaja za odbranu i sigurnost u najuem
smislu podrazumijevamo doktrinu odbrane i sigurnosti. U irem smislu ima
126
30.1.2009
10:31
Page 127

se na umu niz poslova, koje uvjetno moemo podijeliti u tri cjeline:
a) razvijanje naunih spoznaja koje mogu doprinijeti odbrani i sigurnosti,
b) uobliavanje naunih spoznaja u doktrinarne stavove i opredjeljenja i
c) primjena naunih spoznaja i doktrinarnih stavova u sistemu nacionalne
sigurnosti, to podrazumijeva i obrazovanje i osposobljavanje za potrebe
nacionalne sigurnosti.
3) Razvoj strategije sigurnosti, kao ope djelatnosti, implicira razvoj i primjenu niza strategija koje prate funkcije sistema nacionalne sigurnosti. Svaka
specifina strategija zatim podrazumijeva definiranje svojih ciljeva i mjera,
postupke, snage i sredstva za dosezanje njenih ciljeva. Ti procesi podrazumijevaju prirodnu vezu izmeu politike (odbrambene i sigurnosne), znanosti
i nauke (doktrine) i definiranja i ostvarivanja strategijskih ciljeva koje definira
opa i specifine strategije.
4) Sve dravne funcije od politike, ekonomske...., direktno su ovisne od
uspjenosti planiranja, a tek po tom o uspjenosti i realistinosti planiranoga.
Zbog svoje prirode koja podrazumijeva sigurnost drave, njenih graana i
materijalnih potencijala, istaknimo - prvenstveno ljudskih ivota, planiranje
u oblasti odbrane i sigurnosti je neprocjenjivo vaan proces. On podrazumijeva planove u domenu svih funkcija sistema nacionalne sigurnosti, planove
koji podrazumijevaju kratkoronu i dugoronu izgradnju sistema sigurnosti
i svih njegovih komponenata, razvoj tih komponenata, planiranje snaga i
sredstava za vrenje funkcija sistema i to u svim uvjetima: u miru, vanrednom
stanju i u ratu. Od uspjenosti planiranja u svim komponentama sistema
sigurnosti, preciznosti i realistinosti tih planova i stepenu njihova provoenja, ovisi i uspjenost funkcioniranja sistema u cjelini.
5) Nadzor i kontrola sistema nacionalne sigurnosti i svih njegovih komponenata, osobito oruanih i policijskih snaga jeste djelatnost samoga sistema
(unutarnja kontrola), djelatnost dravnih organa zakonodavne, izvrne i
sudske vlasti, odnosno svih elemenata drutva.
6) Zatitu integriteta sistema nacionalne sigurnosti mogue je vieznano
promatrati. Integritet sistema podrazumijeva odravanje na nivou njegove
127
30.1.2009
10:31
Page 128

osnovne odlike: da meusobno funkcioniraju sve njegove komponente u
interesu cjeline. To podrazumijeva integralno funkcioniranje sistema sigurnosti drave u odnosu na nacionalni i nadnacionalni nivo, bilo da je rije o
lanstvu u Ujedinjenim nacijama ili pak drugim meunarodnim organizacijama koje podrazumijevaju ugovorene obaveze u odnosu na sigurnosne
integracije.
Transparentnost nacionalne odbrane i sigurnosti osigurava njegovu
prirodnu inegraciju u dravu i drutvo, ali je i preduvjet za demokratsku
kontrolu komponenata nacionalne sigurnosti. No, ta potreba ne iskljuuje
zakonima ureenu zatitu tajnosti operacija pojedinih komponenata sistema
sigurnosti, kriptozatitu i druge oblike i naine tehnike i druge zatite podataka znaajnih za dravu, njenu odbranu i sigurnost.
II.4. MJERE SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI
Mjere sistema nacionalne sigurnosti svake drave predstavljaju svojevrsnu krajnju rezultantu koja proizilazi iz funkcija, organizacije i sposobnosti
snaga nacionalne sigurnosti. Zapravo, njihova uspjenost je osnovno mjerilo,
najznaajniji indikator funkcionalnosti drave u nesvakidanjim i najteim
situacijama u kojima se moe nai, bilo da je rije o odgovoru na ugroavanje sigurnosti na cijeloj teritoriji drave ili nekom njenom dijelu koje dolazi
od prirodnih nesrea, tehnolokih i drugih katastrofa, odnosno prijetnji
ratom ili njegovim voenjem. Osnovnih je pet mjera koje su u prirodi funkcija drave i njene integralne sigurnosti:
128
Utvrivanje i proglaavanje vanrednog stanja;
Utvrivanje neposredne ratne situacije;
Mjere pripravnosti;
Mobilizacija;
Proglaavanje ratnog stanja.
30.1.2009
10:31
Page 129

4.1. Utvrivanje i proglaavanje vanrednog stanja
Drave na razliite naine definiraju vanredno stanje, vanredne prilike,
ili na druge naine oznaeno naruavanje unutarnje dimenzije nacionalne
sigurnosti na cijeloj teritoriji drave ili nekome njenome dijelu. Vanredno
stanje kao obiljeje za razliite oblike nadolazeeg ugroavanja ili ugroavanja sigurnosti drave, ljudi i materijalnih dobara koje je ve nastupilo,
zahtijeva mjere, a po tom i postupke dravnih organa u cilju spreavanja ili
otklanjanja tih opasnosti. One mogu prijetiti dijelu ili cijeloj teritoriji drave.
U skladu sa planovima koji podrazumijevaju redoslijed postupaka, nadlenosti, snage i sredstva, zavisit e kako su drave svaka za sebe ustavno i
zakonski rijeile utvrivanje, a po tom i proglaavanje vanrednog stanja na
odreenoj teritoriji. Teret tih odluka je na zakonodavnim i izvrnim organima
drava. Ako je rije o ugroavanju ljudi i materijalnih dobara na cijeloj
teritoriji drave, prirodno bi bilo da Parlament (ili Vlada) drave donosi
Odluku, ili pak Zakon o utvrivanju vanrednih prilika. Ako se prijetnje po
nacionalnu sigurnost nastave, na Parlamentu je da donosi Odluku i o proglaavanju vanrednog stanja. Ako pak situacija nalae, mogua Ustavna i
Zakonska rjeenja mogu biti i sljedea:
Proglaavanje vanrednog stanja i bez prethodne Odluke o utvrivanju
vanrednog stanja;
Za Odluku o utvrivanju i proglaavanju vanrednih prilika, Ustavom
i Zakonima drave mogu ovlastiti i svoje Izvrne vlasti (Vladu i/ili
Predsjednika drave, to zavisi od politikoga ureenja svake drave);
Ako je prijetnja po sigurnost izraena na dijelu drave, Ustavom i
Zakonima drava moe ovlastiti lokalne ili svoje regionalne organe
za ulogu utvrivanja i proglaavanja vanrednog stanja,
Ako je prijetnja po sigurnost niega stupnja, Ustavna rjeenja mogu,
uz konsultaciju odnosno upoznavanje Parlamenta ili pak i bez toga,
ovlastiti Vladu (ili odgovarajue ministarstvo) za donoenje Odluke
o utvrivanju, a po tom i proglaavanju vanrednog stanja na cijeloj
ili pojedinim dijelovima drave.
129
30.1.2009
10:31
Page 130

Na organima izvrne vlasti drava (Vlade i/ili Predsjednika drave) je da,
nakon proglaenog vanrednog stanja, planirano upotrijebe neophodne i
dovoljne snage i sredstva za otklanjanje prijetnji po sigurnost zbog kojih je
proglaeno vanredno stanje.
Uobiajena su Ustavna i Zakonska rjeenja koja predviaju da se nakon
prestanka opasnosti, ili otklanjanja uvjeta za vanredno stanje, isti organi
drave koji su vanredno stanje proglasili, donesu Odluku i o prestanku vanrednih prilika.
4.2. Utvrivanje neposredne ratne opasnosti
Samo u neureenim dravama rat na njihovoj teritoriji moe poeti, a da

dravni organi prethodno ne poduzmu odreene i ozbiljne mjere na unutarnjem i meunarodnom planu, kako bi sprijeili agresiju i pripremili dravu
i drutvo za ratne uvjete.
Prikupljanje, obrada i politika procjena injenica o tajnim i otvorenim
neprijateljstvima drava spram neke od njih je svakodnevna zadaa svih
dravnih organa, a naroito organa kojima je ustavna nadlenost neka od
funkcija sistema nacionalne sigurnosti. Mahom su u svim dravama organizacije i organi nacionalne sigurnosti za svoj rad odgovorni izvrnoj vlasti
(Vladi i/ili efu drave), a organi izvrne vlasti dakako za svoj rad odgovaraju zakonodavnim organima drave. Tim redoslijedom protiu i prenose
se obraene informacije o neprijateljskim aktivnostima koje pripremaju
i provode organi druge drave ili vojnog saveza. Zapravo, politika kriza,
zaotreni politiki odnosi meu zemljama su osnovni indikatori zaetaka
neprijateljstava, koji nagone obavjetajne i druge organe drava na pojaane aktivnosti i prikupljanje podataka o neprijateljskome postupanju
u pogledu propagande, namjernoga izazivanja incidenata, vojnih priprema
za agresiju itd. Prepoznavanje ratne opasnosti je najodgovornija zadaa
drave, a odluka o utvrivanju neposredne ratne opasnosti samo korak do
130
30.1.2009
10:31
Page 131

uvoenja drave i drutva u rat. Najodgovornija tijela, organi drava koje
tee demokraciji, a birani su od strane svojih graana jesu parlamenti. Iz tog
razloga su najee i ovlaeni da donose Odluku ili Zakon o utvrivanju
postojanja neposredne ratne opasnosti. Pored niza znaajnih razloga za
ovu Odluku ili Zakon, nekoliko njih valja posebno istaknuti:
a) Znak je to suglasnosti izvrne i zakonodavne vlasti o ratnoj opasnosti
po dravu;
b) U sluaju potrebe, na Parlamentu je odgovornost i za Odluku o proglaavanju ratnoga stanja; ali,
c) Odluka o utvrivanju postojanja ratne opasnosti, po Ustavima mnogih
zemalja, podrazumijeva prenoenje prava na donoenje Odluke o
proglaavanju ratnoga stanja na izvrne organe vlasti, posebno ako se
zbog djelatnosti neprijateljskih vojnih snaga Parlament nije u stanju
sazvati;
d) Odluka o utvrivanju postojanja neposredne ratne opasnosti u svom
sadraju treba da sadri daljnje mjere (mjere pripravnosti) koje trebaju
poduzimati izvrni organi vlasti drave na svim nivoima, radi odbrane
drave i drutva, a naroito u pogledu voenja oruane borbe;
e) Odlukom utvreno postojanje neposredne ratne opasnosti podrazumijeva iroku lepezu diplomatske djelatnosti, sve do Ujedinjenih nacija,
radi podrke u spreavanju agresije, ali i odbrane suvereniteta drave,
na koju drava ima pravo, i to : sopstvenu (samoodbranu) i kolektivnu
odbranu (preko Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija ili na druge naine
koaliranja).
4.3. Mjere pripravnosti
Mjere pripravnosti u opem smislu podrazumijevaju niz aktivnosti koje
organi drave, planirano i organizirano treba da poduzmu (a nakon utvrenoga postojanja ratne opasnosti), kako bi drava i drutvo to lake prelo
131
30.1.2009
10:31
Page 132

iz mirnodopskoga u ratno stanje. Pri tome je priprema oruanih snaga za
pruanje otpora agresiji i uspjeno voenje oruane borbe eminentan zadatak.
Naglaavamo, mjere pripravnosti su ubrzano, planirano i organizirano
pripremanje dravnih organa, organizacija, cjelovitog sistema sigurnosti i
njegovih komponenata, te komponenata drutva i graana za ratno stanje.
Odnose se na pripreme snaga odbrane i sigurnosti, proizvodnih i drugih
privrednih organizacija ija djelatnost je neizostavno znaajna za djelovanje
u ratu (proizvodnja za potrebe oruanih snaga, proizvodnja prehrambenih i
drugih proizvoda za potrebe graana), sredstava informiranja, saobraaja,
nauke, obrazovanja, kulture.... Zapoinju od obinih pojaanih deurstava
u organima i organizacijama, pojaavaju se (opet naglaavamo: planirano
i organizirano) sve do djelomine mobilizacije oruanih snaga i drugih
komponenata sistema nacionalne sigurnosti, priprema sklonita, stvaranja
ratnih zaliha naoruanja i drugih sredstava za rad dravnih organa, do organizacije ivota u lokalnim zajednicama. Pri tome se podrazumijevaju
pojaane mjere tajnosti postupaka i aktivnosti svih subjekata, pokreta snaga,
tajnosti u meusobnim komunikacijama izmeu komponenata sistema
nacionalne sigurnosti (kriptozatita...).
Pored ostalih, mjere pripravnosti imaju i jednu, nadasve, vanu dimenziju.
Njihovo provoenje znai i svojevrsnu psiholoku pripremu uesnika u
sistemu nacionalne sigurnosti i graana za ratne prilike.
4.4. Mobilizacija
Mobilizazija je strategijska radnja i predstavlja krajnju mjeru pripravnosti.
Mobilizacija (lat. mobilis-pokretan, pomian, promjenjiv)
prestavlja planiran i organiziran prelazak oruanih
snaga i drugih struktura sistema nacionalne sigurnosti,
dravnih organa, privrednih i drugih organizacija iz
mirnodopskog stanja na ratne uvjete rada i organizacije
na teritoriji drave kojoj prijeti rat ili je ve poeo.
132
30.1.2009
10:31
Page 133

Moe biti tajna i javna, a po svom obimu angairanih snaga i sredstava
djelomina i opa, podrazumijevajui sve komponente sistema odbrane
i sigurnosti. Djelomina mobilizacija se moe izvoditi po potrebi i u miru
i u vanrednim prilikama (i u prvim fazama mjera pripravnosti za prelazak
na ratno stanje): civilne zatite, policijskih snaga, dijelova oruanih snaga
Opa mobilizacija je najee javna i podrazumijeva stavljanje svih organa
i organizacija drave i sve inioce drutva u ratne uloge i funkcije. Uvjetno
raslanjenu opu mobilizaciju ine: mobilizacija organa vlasti drave, vojna
mobilizacija (mobilizacija aktivnog i rezervnog sastava oruanih snaga),
mobilizacija civilne zatite, mobilizacija policijskih snaga.... i tako redom.
Mobilizacija proizilazi iz Odluke o utvrivanju postojanja neposredne
ratne opasnosti. Trebalo bi da ta Odluka svojim sadrajem naloi provoenje
mjera pripravnosti, pa i mobilizaciju kao njihovu krajnju konzekvencu. No,
u dravama (koje tee demokraciji) u kojima dosljedno ustavu i zakonima
funkcioniraju tri temeljne vlasti: zakonodavna, izvrna i sudska, uobiajene
su odredbe koje za Odluku o opoj i javnoj mobilizaciji (koju prenose svi
mediji drave) pretpostavljaju Parlamentarnu odluku ili Parlamentarne
konsultacije. Njena javna obznana je najee u nadlenosti efa drave
ili predsjednika vlade.
Uspjeno provedena mobilizacija predstavlja bitan preduvjet za voenje
odbrane drave i njene oruane borbe. Iz toga razloga se u dravama koje
imaju tradiciju u domenu odbrane, provode ozbiljne pripreme za sve elemente mobilizacije, planiraju snage i sredstva, te organizira njeno provoenje po mjestu, vremenu i procijenjenim potrebama.
4.5. Proglaavanje ratnoga stanja
Suvremeni ratovi ne poinju preko noi. Svakome ratu prethodi politika

kriza, koja moe trajati dulje ili krae. Ozbiljne dijagnoze meunarodnih
133
30.1.2009
10:31
Page 134

odnosa na kriznom podruju mogu, sa sigurnou, predviati razvoj sukoba
i eventualne njihove nastavke oruanim sredstvima, odnosno ratove unutar
jedne drave ili izmeu dvije ili vie drava. Graanski ratovi, najee, predstavljaju borbu za vlast razliitih politikih struktura unutar jedne drave, dok
se rat kao meunarodni sukob vodi izmeu meunarodnih subjekata: izmeu
dvije ili vie drava, ili vojnih saveza koje drave formiraju u interesu odbrane
ili napada na neku dravu ili vie njih. U sociolokim, pravnim i drugim
teorijama nalazimo podjelu ratova na: pravedne i nepravedne.71
No, ako rat, odnosno meunarodni oruani konflikt promatramo kao obostrano masovan i intenzivan sukob u kojemu dvije ili vie drava koriste
svoje oruane snage i vode oruanu borbu radi postizanja svojih ciljeva,
zakljuujemo, dakako, da je rat jedinstveno dogaanje i proces u kojemu je
uglavnom jedna strana na polju nepravde, dok je druga na polju pravde; ili
su, pak, obje zaraene strane, uz upotrebu oruanih snaga zapoele ostvarivati
ciljeve koji su s onu stranu pravednoga kao filozofijske kategorije. Dakle,
rat ne moe istodobno biti pravedan niti nepravedan, tom procesu ne trebaju,
ne pripada mu niti jedno niti drugo obiljeje : u njemu se najee jedna
drava brani od onih drava koje, uz upotrebu oruanih snaga, zakidaju njen
suverenitet, vre agresiju.
Zato ovaj preludij o ratu? Meunarodno pravo, a napose Povelja Ujedinjenih nacija prijee rat kao oblik rjeavanja meunarodnih sukoba (Rat je
zloin protiv mira). Na drugoj strani dravama, ali samo formalno-pravno
niti ime nije zakinuto pravo na individualnu i kolektivnu odbranu, to
podrazumijeva i neophodno traenje od Vijea sigurnosti Ujedinjenih
nacija da intervenira u interesu lanice - rtve agresije.72
71
Pored ostaloga vidjeti: Degan V. ., Meunarodno pravo, (2000:835.).

Jedino treba da lanica dojavi Vijeu sigurnosti koje je mjere poduzela u vrenju
prava nune odbrane. Time se ne rjeava Vijee sigurnosti prava i dunosti da djeluje prema
propisima Povelje na nain koji smatra potrebnim za odranje ili uspostavljanje meunarodnog mira i sigurnosti. Andrassy, (1978:526.).
72
134
30.1.2009
10:31
Page 135

Nije svaki oruani sukob rat. S obzirom na injenicu da o ratu i u ratu
odluuju politike, rat se moe i voditi, a da se niti jedna o toj injenici ne
izjanjava niti da je priznaje; ili je jedna od sukobljenih strana pobija, ili
jedna od sukobljenih strana i oruani sukob koji nije rat, proglaava ratom.
Zapravo, objava rata drave dravi je bilo samo obiajno ratno pravo, nije
bilo esta pojava, ali je nakon utvrivanja odredaba meunarodnog prava
o zabrani rata, postalo injenicom koju agresor obavezno ignorira.
Ratno stanje kao odnos meu dravama i njihovim oruanim snagama,
mogue je promatrati sa vie stajalita:
- sa stajalita objektivnoga stanja na prostoru oruanoga sukoba,
- sa stajalita politike svake od sukobljenih strana,
- sa stajalita meunarodnih politika, odnosno politike svake od zainteresiranih drava, te zvaninih politikih stavova svake od lanica Vijea
sigurnosti Ujedinjenih nacija (naroito stalnih), odnosno Vijea sigurnosti
u cjelini.
Objektivno stanje na prostoru oruanoga sukoba, u cilju procjene njegova nivoa podrazumijeva:
veliinu prostora na kojemu se vodi oruani sukob,
masovnost u oruanom sukobu dviju ili vie sukobljenih strana,
intenzitet borbenih djelovanja,
vrijeme trajanja sukoba,
brojevi poginulih i ranjenih (izbaenih iz stroja) na obje ili vie
sukobljenih strana u svakome danu i u odreenom periodu,
raznovrsnost naoruanja koje koriste sukobljene strane,
opi odnos snaga na prostoru oruanoga sukoba i
ostale injenice koje karakteriziraju odreeni oruani sukob.
Svakoj dravi kojoj prijeti agresija, prirodno je stalo do toga da sprijei
oruani napad. To prevashodno podrazumijeva odvraanje od agresije,
tako to e na razliite naine snagama agresije staviti do znanja da e agresiji
135
30.1.2009
10:31
Page 136

biti pruen otpor, da e agresija prerasti u rat u kojemu e se pokuati sprijeiti okupacija dijela ili drave u cjelini. Odvraanje od agresije, dakako
podrazumijeva politike, diplomatske i druge meunarodne aktivnosti organa
drave kojoj prijeti agresija, kako bi se napadna namjera omela i snage
agresije prisilile na potivanje meunarodnoga prava. Pored aktivnosti na
meunarodnome planu, dunosti organa drave u pogledu priprema drutva
za odbranu oituju se kroz nastavak djelominih mobilizacija komponenata
sistema sigurnosti, priprema proizvodnje za ratne uvjete, stvaranje razliitih vrsta rezervi za ishranu, zdravstvenu zatitu i funkcioniranje svih
drugih drutvenih djelatnosti
Kada e nadleni organi drave proglasiti ratno stanje, donijeti odluku,
zakon o prelasku drave i drutva na ratne uvjete funkcioniranja (najteu i
najodgovorniju odluku u historiji svake drave), zavisit e od procjena njenih
organa, a u skladu sa opom situacijom na prostoru cijele drave.
Koje su funkcije i znaenja proglaavanja ratnoga stanja, kao mjere organa
drave na koju je izvrena agresija? Ova mjera ima svoju izrazitu ulogu
u organizaciji unutarnjih funkcija drave u domenu vojnoga i nevojnoga
djelovanja njenih organa, organizacija, agencija i direkcija, zapravo drave
i drutva u cjelini, ali i neizmjerno izvanjsko znaenje: za meunarodne
odnose i politike mnogih drava, unija, saveza i, konano, Ujedinjenih nacija.
Navedimo samo neka znaenja i aspekte unutarnje i vanjske sigurnosne
dimenzije koje podrazumijeva odluka o proglaenju ratnoga stanja na teritoriji drave koja se organizira za odbranu i brani od agresije.
a) Unutarnji aspekti sigurnosti:
donoenje odluke o proglaenju ratnoga stanja i njena javna obznana
podrazumijeva prvenstveno prelazak drave iz mirnodopskoga na
ratni pravni reim funkcioniranja;
stupaju na snagu odredbe ustava i svih zakona koje se odnose na rat;
Odluka o ratnom stanju e jo jednom (ako nije, ili ako ve jeste proglaena) obavezati na opu mobilizaciju svih komponenata sistema
nacionalne sigurnosti i njihovih pripadnika;
136
30.1.2009
10:31
Page 137

zakonodavna vlast drave e funkcionirati u onoj mjeri u kojoj je

to mogue;
izvrna vlast e (a u skladu sa ustavom) preuzimati ulogu zakonodavne u mjeri u kojoj na to bude prisiljena;
odluka o proglaavanju ratnoga stanja bi trebala, kod svih graana,
odagnati dvojbu o opoj situaciji na prostoru drave, obznaniti
dravu neprijatelja i njene oruane snage oznaiti neprijateljskim;
obavezati sve graane na primjereno ponaanje u pogledu ouvanja
javnoga reda i mira, na sve druge mjere koje podrazumijevaju zatitu
ivota i imovine drave, preduzea, i one privatne, provoenje mjera
sklanjanja u sluajevima zranih i drugih napada itd.;
obavezati organe drave i komponente sistema sigurnosti i graane
na potivanje odredaba meunarodnoga ratnoga prava, na zatitu
tajnosti koje podrazumijeva odbrana i sigurnost;
b) Vanjski aspekti sigurnosti:

Javna obznana odluke o proglaavanju ratnoga stanja predstavlja javno
(ali uz to i zvanino) obavjetavanje Vijea sigurnosti Ujedinjenih
nacija o nekoliko injenica: o izvrenoj agresiji, o odluci drave da
e se braniti u skladu sa njenim pravom na individualnu i kolektivnu odbranu, o traenju od Vijea sigurnosti da poduzme mjere
u svojoj nadlenosti.;
Stavljanje do znanja dravi - agresoru i njenim oruanim snagama da
e se koristiti pravo na odbranu, a to podrazumijeva voenje oruane
borbe i drugih oblika odbrane, zapravo ne pristajanje na okupaciju,
kapitulaciju i aneksiju dijelova i drave u cjelini,
Zvanino obavjetavanje svjetske javnosti o agresiji i ratu;
Poziv prijateljskim dravama i njihovim vladama za pomo u odbrani
u mjeri koja je mogua, sve do direktnog uea u kolektivnoj odbrani,
pojaanim politikim djelovanjima itd.
137
30.1.2009
10:31
Page 138

Koji je organ drave po ustavu svake od njih ovlaen za proglaavanje
ratnoga stanja, zavisi od politikoga sistema i ustavnih rjeenja te drave,
odnosno od odbrambene politike svake od njih. Ako je prethodna procedura
do proglaavanja ratnoga stanja provedena ozbiljno i dosljedno, ako je
zapravo zakonodavna vlast prethodno utvrdila postojanje ratne opasnosti,
u veini zemalja ta krajnja odluka je time preneena u nadlenost predsjednika drave ili predsjednika vlade, odnosno premijera, koji je uobiajeno
i vrhovni komandant oruanih snaga (u ovisnosti od ustavnih rjeenja).
No, i ako su rijetke, jo uvijek u pojedinim dravama nadlenost vrhovne
komande stoji na suverenu, kralju, caru.Proglaavanje ratnoga stanja
predstavlja zapravo Zakon o prelasku drave iz mirnodopskoga u ratno
stanje i u svakom sluaju bi u stabilnim dravama o toj injenici nuno
bilo da odluuje zakonodavna vlast, bez obzira na uvjete i prethodno
provedene procedure do ove, neizmjerno vane odluke.
138
30.1.2009
10:31
Page 139
III
DEMOKRATSKI NADZOR I
KONTROLA KOMPONENATA
SISTEMA NACIONALNE
SIGURNOSTI
CIVILNOVOJNI ODNOSI I CIVILNO UPRAVLJANJE

ORUANIM SNAGAMA
DEMOKRATSKA KONTROLA KOMPONENATA

30.1.2009
10:31
Page 140
30.1.2009
10:31
Page 141
___ Demokratski nadzor i kontrola komponenata sistema nacionalne sigurnosti __
III. DEMOKRATSKI NADZOR I KONTROLA

KOMPONENATA SISTEMA
Samo mo moe kontrolirati mo! Samo sila moe protivurjeiti sili! Ovo
su ope teze i istodobno konstatacije koje naglaeno istiu prirodu drutvene
moi i drutvene sile. Generiki izraz drutvene moi, politike moi, nacionalne moi jeste sila koju nacionalna drava konstituira za svoje potrebe,
za potrebe izvanjske i unutarnje sigurnosti. Osnovnu konstituensu dravne/
nacionalne moi ine oruane snage (vojna sila), a potom i ostale komponente (snage) nacionalne sigurnosti. Ova paradigma je, meutim, nebrojeno
puta u historiji poluila suprotan rezultat, protivurjeila je samu sebe. Generiku mo drave (oliene u suverenitetu faraona, cara, kralja, imperatora, ili
u novijoj historiji u svemoi zakonodavne, izvrne i sudske vlasti u dravi),
dovodila je i danas dovodi u pitanje sila koju je drava uspostavila u interesu
ouvanja politikoga poredka. Paradoksi u kojima mo-mati postaje rtvom
moi-keri, u politikim odnosima oitovala se i oituje se kroz: dravne
udare,73 vojne pueve,74 graanske ratove,75 revolucije,76 totalitarne reime,77
73
Pod dravnim udarom, ili dravnim puem se podrazumijeva nelegalni nain
promjene, preuzimanja vlasti u jednoj dravi, proveden najee upotrebom neke vrste sile.
74
Vojni udar, ili vojni pu jeste dravni udar u kojem u preuzimanju vlasti u jednoj
dravi uestvuju cijele ili dijelovi njenih vojnih snaga uz iju pomo jedna drutvena
struktura (pa i vojni establiment) pokuava preuzeti vlast u vlastitoj dravi. Aktualan,
ovovremeni primjer jeste situacija u Pakistanu. Prije nekoliko godina tadanji predsjednik
ove drave Muaraf, general pakistanske vojske izveo je vojni pu, iz drave protjerao
glavne predstavnike civilne vlasti i imenovao se efom drave. U 2007. godini je uveo
vanredno stanje, ograniio kretanje pojedinim politikim protivnicima, ograniio rad
medija i raspisao predsjednike izbore. Nakon to su izbori zavreni (a trebali su biti
141
30.1.2009
10:31
Page 142

primjere autokratske vladavine...Novija historija je puna afera ak i u
suvremenim dravama (onih koje vae za ureene drave zapadne liberalne
demokracije) koje su razotkrivene post festum (ili pak javnost o njima nikada
nee imati saznanja), a odnosile su se na razliite vrste malverzacija,
krenja ustava, zakona (i meunarodnih konvencija) i prekoraenja ovlasti
od strane efova drava, ministara, komandanata u oruanim snagama,
efova tajnih slubi, sigurnosnih agencija itd. Neiskontrolirana sila po svojoj
prirodi nekontrolirano djeluje, djeluje zapravo u interesu svoje elite! Pored
ostalih, osnovna su tri razloga koji upuuju na potrebu nadzora i kontrole
komponenata sistema nacionalne sigurnosti, kao temeljnog konstituensa
moi dre, a u interesu njene unutarnje i vanjske sigurnosti:
povratak demokraciji), imao je namjeru ostati istodobno efom drave i komandantom
generaltaba pakistanske armije. Tek nakon meunarodnoga pritiska, odrekao se ove
druge, komandne uloge.
75
Graanski rat jeste masovan i intenzivan oruani sukob izmeu razliitih politikih
struktura unutar jedne drave. Historijski promatrano, graanski ratovi su se, najee,
javljali kao oblici oruane borbe za vlast i hegemoniju unutar jedne drave.
76
Revolucija (drutvena) - prevrat, preokret, buna, ustanak, temeljna nasilna promjena drutvenog poretka koja nastupa kao rezultat prethodno nagomilanoga nezadovoljstva, drutvenih protivurjenosti i sukoba. Javljala se i javlja najee u dva vida i
to kao socijalna, kada jedna drutvena grupacija, nasilnim sredstvima nastoji izmijeniti,
odnosno poboljati svoj drutveni poloaj, i kao politika, ija je pretenzija obaranje
postojeeg politikoga poretka i vlasti i njihova zamjena drugim. Politike revolucije se
odlikuju radikalnou, svojim pretenzijama i veom mjerom oruanoga i drugoga nasilja.
Pojedine oruane revolucije su se, u odnosu na prvotno proklamirane ciljeve, nakon preuzimanja vlasti od pojedinih struktura, preobratile u svoju suprotnost, u dugotrajnu totalitarnu vladavinu politike elite i jedne linosti na njenome elu. U irem smislu, pod
drutvenom revolucijom se podrazumijeva radikalna, korjenita promjena veih razmjera
unutar jednoga drutva (npr. nauna, tehnoloka, industrijska...). Svakovrsne, pa i humanistike domete pojedinih revolucija, bez obzira u kojem su se polju ljudskoga djelanja
dogaale, procjenjuje i procjenjivat e historija pojedinih drava, naroda ili globalno drutvo.
77
Totalitarizam - nain ostvarivanja vlasti u jednoj dravi od jedne politike strukture,
njene elite ili pak jedne linosti na njenome elu, to podrazumijeva potpuni utjecaj te
vlasti u svim sferama drutvenoga ivota. Pojava suprotna demokraciji. Karakteristini
primjeri su: faizam, staljinizam...
142
30.1.2009
10:31
Page 143

1. Mo koju u sistem nacionalne sigurnosti ubrizgava drava, posredno
ili neposredno, jeste najskuplji njen sektor. U ovisnosti od sigurnosne i
odbrambene politike, te ekonomske moi, drave na organizaciju, materijalno i svako drugo opremanje sektora sigurnosti troe najvei dio svojih
budeta, a niti jedna komponenta nacionalne sigurnosti nije djelatnost koja
proizvodi. A tamo gdje se koncentrira najvei dio budeta ili pak veliki
procenat nacionalnoga dohodka, najvea je vjerovatnoa za manipulacije,
za nezakonito troenje i zloupotrebu novanih i drugih sredstava od
strane pojedinaca i grupa, od najviih dravnih organa, pa do najniih
organizacijskih cjelina komponenata sistema sigurnosti.
2. Upravljanje, rukovoenje (i komandovanje) sistemom sigurnosti i
njegovim komponentama jeste specifino u odnosu na sve druge dravne
organe i agencije, naroito oruane snage i unutar njih. Po prirodi stvari,
koncentracija ovlaenja koja se ustavom, specifinim zakonima i drugim
aktima daju pojedincima, rukovodnim organima, tabovima, naelnicima,
komandantima itd., ostavljaju velike mogunosti za zloupotrebe poloaja, krenje zakona i ustava, sve do ponaanja komponenata sistema
sigurnosti ili pak njihovih sastavnih dijelova, koja se karakteriziraju
sintagmom drava u dravi.
3. Znaajna odlika svih komponenata sistema nacionalne sigurnosti, a
po prirodi njihovoj, jeste tajnost planiranja i izvravanja pojedinih zadataka,
misija i operacija. Ta tajnost je u ozakonjenoj mjeri neophodna, ali je istodobno krajnje opasna, i u kombinaciji sa koncentacijom ovlasti u pogledu
upravljanja i rukovoenja, prua mnogo vie uvjeta za razliite vrste zloupotreba.
Nasuprot demokracije su samovolja vlasti pojedinca ili odreene politike
ili upravljake elite. Visok i dugotrajan stupanj samovlasti i totalitarizma u
jednoj dravi esto proizvodi svojevrsne oblike militarizma78. Pod paskom
78
Militarizam (lat. mile s- vojnik) je pojam koji opisuje politiku primjene vojne sile
na unutarnjem i spoljnom planu, prevlast vojnih inilaca u dravnom i drutvenom ivotu
jedne zemlje, podreivanje svih djelatnosti u jednoj dravi vojnim pitanjima. Faizam
143
30.1.2009
10:31
Page 144

jaanja nacionalne sigurnosti, a na raun svih drugih drutvenih/dravnih
djelatnosti, brojni su primjeri u dvadesetome stoljeu (ali i na poetku ovoga,
dvadesetprvoga), kada su drave razvijale ili pak razvijaju oruane snage i
druge komponente sektora sigurnosti, mimo svih svojih racionalnih ekonomskih i drugih mogunosti, ali i objektivnih sigurnosnih potreba. Tehnoloka i drugi vidovi militarizacije, dovode uistinu do globalnoga sigurnosnoga
znaaja i prijetnje. Rije je prvenstveno o sluajevima kupovine ili pak
razvoja proizvodnje nuklearnih borbenih potencijala (oit primjer je Sjeverna
Koreja, zatvoreno drutvo, iji graani su na ivici gladi i siromatva) i drugih
sredstava za masovno unitavanje. Nerijetko je odluka o njihovoj upotrebi
u vlasti jednoga ovjeka ili uskoga kruga elite koja tom dravom upravlja,
to objektivno predstavlja neizrecivu prijetnju svjetskome miru. Rukovoenje, upravljanje i komandovanje oruanim snagama, historijskim
iskustvom i prirodom njihovom, openito doprinosi koncentraciji moi u
liku jedne osobe, bez obzira na karakter vladajuega reima i politikog
ureenja drave. Zemlje zapadne liberalne demokracije, separatno ili jedinstveno, u meunarodnoj politici osporavaju pojedinim dravama pravo
na posjedovanje i proizvodnju nuklearnih borbenih potencijala, obrazlaui
to svoje stajalite nepostojanjem demokratskih uvjeta u tim dravama, a
napose uvjeta za racionalnu, demokratski izotrenu upravljaku funkciju
nad oruanim snagama i sredstvima za masovno unitavanje. Krupni sporovi
u meunarodnim odnosima upravo proizilaze iz injenice selektivnoga
odnosa spram drava mimo euroatlanskoga kruga, koji se izraava odobravanjem, osporavanjem ili se pak preuuje tenja ka posjedovanju nuklearnoga oruja, zemljama iji politiki sistemi nisu euroatlanskoga tipa.
Uistinu, dvije su injenice neosporne : (a) Svaka zloupotreba sistema
nacionalne sigurnosti, ili neke od njegovih komponenata, ostavila je nei nacizam su pojave iz dvadesetoga stoljea, koje se, kao primjeri, najee navode pri
pojanjavanju pojma militarizam. To jesu oblici povojnienja drutva odgovorni za Drugi
svjetski rat, ali fenomen militarizma neophodno valja prouavati i kroz druge, historiji
poznate vidove podreivanja drutava vojnim pitanjima. I nisu to samo vojni udari,
odnosno samovlast vojnih elita u dravama u kojima su se dogaali.
144
30.1.2009
10:31
Page 145

gativnoga traga na stanje u jednoj dravi sukladno stepenu te zloupotrebe ; (b) Svaki krupni poremeaj i pad nivoa sigurnosti u jednoj dravi,
nadrasta nju samu i utie na globalnu/svjetsku sigurnost.
Kroz cijelu povijest civilizcije, povijest koja biljei razvoj dravne organizacije drutva i oblika njene zatite oliene u vojnoj sili, kontrola vojne moi
bilo je osnovno pitanje, koje je posredno ili neposredno, uticalo na funkcioniranje i opstanak drave same. Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti sa
svim svojim komponentama i njihovim funkcijama iziskuju disperzirani
nadzor i kontrolu svoga rada, a u interesu proklamiranih vrijednosti drutva.
Uzimljui u obzir historiju razvoja demokracije, teorija o demokraciji i
ue i ire definicije ovoga pojma, za ovu priliku nunim se ini naglasiti jednu
od dimenzija organizacije vlasti i naina njenoga vrenja, koju izvanjska
miljenja dre demokratskom: razvoj i opstojnost demokracije nuno prati
i najdirektnije je uvjetuje ustavno i ozakonjeno nadmetanje moi. Mo koju
elita vlasti poprimi, preuzme za svoga mandata (poslije provedenih izbora),
moe dijelom kontrolirati sama sebe u jednoj dravi kroz razdijeljene uloge :
zakonodavnu, izvrnu i sudsku (to podrazumijeva i unutarnju samokontrolu
u okviru svake od njih).
Meutim, znaajni elementi moi koji u zemljama sa (do poznatoga
stupnja) razvijenom demokracijom, formiraju se i djeluju kroz elemente
drutva koji ne uestvuju u vlasti, ali mogu ozbiljno uticati na vladajue
strukture i njihovo ponaanje spram ozakonjenih normi i na druge naine
definiranih oblika djelovanja. To su svi elementi drutva,civilnoga drutva,
nevladine organizacije, udruenja graana, strukovne organizacije, udruenja
i organizacije (koje se esto imenuju grupama za pritisak), sve vrste medija,
naune i istraivake institucije i organizacije, u javnosti ugledni pojedinci
itd. Znaajnu mo direktnoga ili pak, posrednoga uticaja na ponaanja
domae politike u jednoj dravi imaju suvremeni meunarodni odnosi, meunarodno pravo i openito svjetska javnost. (Shema broj 6.)
145
30.1.2009
10:31
Page 146
Shema broj 6.
III.1. PRETPOSTAVKE ZA DEMOKRATSKI

NADZOR I KONTROLU KOMPONENATA
Niti u jednoj dravi nivo demokratske kontrole komponenata nacionalne

sigurnosti nije definitivan drutveni odnos. To je proces koji se gotovo svakodnevno moe mjeriti, pored ostaloga i kroz povratnu akciju, koja podrazumijeva nadzor i kontrolu svake od komponenata sistema sigurnosti u
skadu sa ustavnim i zakonskim rjeenjima i ovlastima, a potom iznalaenje
novih pravnih rjeenja i metoda kontrole. Jo prije (pretpostavlja se) dvije
146
30.1.2009
10:31
Page 147

i po hiljade godina, znameniti kineski vojskovoa Sun Cu Vu (Sun Zi) je,
u svojoj studiji Vjetina ratovanja ukazao na dva osnovna aspekta odnosa
drave i vojne sile. Govorei o faktorima (rata) koji utiu na uspjenost vojske
jedne drave, naglasio je metodu i discipline kao neizostavno vanu, pod
njom podrazumijevajui (a) hijerarhiju odluivanja i poslunosti, pa i
odnose: kralj-general (komandant vojske), a po tom (b) kontrolu utroka
sredstava datih vojsci na upotrebu od strane drave i naroda.79
Suvremene tendencije u razvoju nacionalnih sistema sigurnosti podrazumijevaju spektar funkcija i djelatnosti koje imaju za cilj zatitu drave i
njenoga suvereniteta, ali ne drave radi nje same, nego radi zatite njenih
graana i njihovih prava, od onih osnovnih kao to su pravo na ivot i
imovinu, druga socijalna prava (politiko djelovanje i udruivanje, obrazovanje), sve do prava na ivljenje u zdravoj prirodnoj oklini. Priroda moi
svake od komponenata sistema sigurnosti i sistem u cjelosti, iziskuje potrebu
odgovornosti za svoje zakonito djelovanje. Openito kazano, onaj tko moi
daje to svojstvo, ima pravo uvida u injenice da li se ta mo ponaa u skadu
s datim joj ovlastima i funkcijama.
U teoriji i praksi se koriste dva izraza: nadzor i kontrola, uz dileme,
imaju li istovjetno ili razliito znaenje? Komentirajui normativna polazita
za civilnu kontrolu vojske i policije, Tomi je u pravilu poistovjetio ova
dva termina, ali je u analizi nijansiranoga njihova znaenja primijetio kako
ipak nadzor i kontrola podrazumijevaju subordinaciju njihovih vrilaca,
zakljuivi da je kontrola sastavni dio nadzora (Tomi, u: Hadi, 2001:11).
Sloimo li se sa ovim stajalitem, zapravo, istovremeno zakljuujemo kako
je nadzor termin koji obiljeava proces, dok je kontrola samo dio tog
procesa. Niz kontrola odreenih aktivnosti u okviru nadzora kao procesa
predstavljaju samo jedan od oblika prikupljanja podataka za uspjean
nadzor nad odreenom komponentom sistema nacionalne sigurnosti.
79
Sun Cu Vu, (1952:37), Vjetina ratovanja, Vojna biblioteka, Beograd.
147
30.1.2009
10:31
Page 148

Koje su osnovne pretpostavke za demokratsku kontrolu sektora sigurnosti u jednoj dravi? Dakako, da iz samoga pitanja proizilazi dvoznaan
odgovor, zapravo njih dva: (a) u dravama u kojima su na vlasti totalitarni
reimi, ne postoje osnovne pretpostavke za demokratski nadzor nad sektorom sigurnosti, (b) stepen demokratskih dostignua u jednoj dravi definira
pretpostavke za odgovarajui nivo demokratskog nadzora njenih sigurnosnih
faktora i njihovih djelatnosti.
Kojoj dravi pripisati osnovna demokratska svojstva? Onoj dravi u kojoj
su politiki odnosi ureeni ustavom, ije odredbe se potuju, a odraavaju:
funkcionalan viestranaki sistem,
funkcionalan izborni sistem za sve nivoe vlasti,
razgranienu zakonodavnu od izvrne i sudske vlasti, koje odvojeno
funkcioniraju,
potovanje i provoenje odredaba meunarodnoga prava o ljudskim
pravima i slobodama graana te drave,
openito, pravnu dravu u kojoj su otklonjeni uvjeti i pretpostavke za
totalitarnu vladavinu pojedinca, partijske ili druge elite.
U teorijskim promiljanjima o demokratskoj kontroli komponenata nacionalne sigurnosti nalazimo nekoliko pokuaja podjela kontrole same na vrste.
Istraujui institucionalne i proceduralne elemente drutva u kontekstu
kontrole oruanih snaga (Holandije), Hans Born pie o tri njene vrste,
(a) vertikalnoj kontroli, (b) horizontalnoj kontroli i (c) samokontroli. Prva
bi podrazumijevala kontrolu od vrha nanie: parlament i vlada kontroliu
oruane snage, drugu mogu vriti institucije drutva, kao to su mediji,
udruenja i istraivaki instituti. Trea je samokontrola koja zapravo
znai interiorizaciju drutvenih vrijednosti u vojnoj organizaciji. (Born:
u Hadi, 2001:97).
Prema miljenju ovoga autora, vertikalna kontrola (oruanih snaga) moe
se provoditi na est naina:
148
30.1.2009
10:31
Page 149

a) Budetska kontrola (ustavno pravo parlamenta da odluuje o budetu
i njegovim elementima);
b) Zakonodavstvo (ustavno pravo paralamenta da prihvata, mijenja ili
odbacuje zakone);
c) Mikro-menadment (ovlaenja predsjednika vlade i ministra odbrane
u pogledu komande nad vojnim operacijama);
d) Imenovanja (nadlenosti vlade i ministra u pogledu imenovanja generalskoga kora);
e) Istrage (ustavno pravo parlamenta na pokretanje istraga i sasluanja
ljudi pod zakletvom - mostovi izmeu drutva i oruanih snaga);
f) Sukob interesa u okviru oruanih snaga (Born: u Hadi, 2001:209/214).
U pokuaju da odredi vrste kontrole vojske i policije, Hadi je razmatrao:
tehniku, politiku i pravnu kontrolu, dodavi da je javnopravna kontrola
kombinovanje preventivnog, korektivnog i represivnog delanja (Hadi,
2001:12).
Kontrola i nadzor nad policijskim strukturama (dodajmo i nad oruanim
snagama), prema Baboviu, moe biti: (a) unutarnja i (b) spoljna (civilna).
Spoljnu kontrolu, ovaj autor dijeli na:
a) Politiku, koja je u nadlenosti vlade i parlamenta, a odnosi se prvenstveno na odluivanje o ulozi policije (i vojske - IB), zadacima, organizaciji, finansiranju i rukovoenju;
b) Sudsku, koju provode organi tuilatva i pravosua;
c) Graansku, koja podrazumijeva razliite oblike uticaja graana na
rad policije, podrazumijevajui i pravo na predstavke koje se odnose na
njen rad (Babovi B., u : Hadi, 2001:259).
149
30.1.2009
10:31
Page 150

Zakljuimo:
- krenje ustava i zakona jedne drave, odnosno krenje ljudskih prava,
mogu initi komponente sistema nacionalne sigurnosti u odnosu na
njihovo nekontrolirano djelovanje u dravi i drutvu,
- pored toga, unutar komponenata sistema sigurnosti koje su nedovoljno
kontrolirane, sasvim su izvjesna krenja zakona i ljudskih prava njihovih
pripadnika (vojnika, podoficira, oficira; policajaca, drugih radnika razliitih policija; radnika u svim drugim organizacijama i agencijama sistema sigurnosti, podrazumijevajui svakako i privatne agencije i slube
sigurnosti).
Iz prethodnih izlaganja, a radi boljega razumijevanja, nadzor i kontrolu
komponenata sistema nacionalne sigurnosti, openito, mogue je promatrati
u tri dimenzije i nivoa:
Nivo i nadlenosti organa vlasti drave;
Uticaj razliitih elemenata drutva na rad komponenata sistema sigurnosti; i
Interna kontrola koju su, po vaeim zakonima, dune provoditi komponente sistema sigurnosti unutar sebe samih.
Zakonodavni organi, zapravo parlament svake drave, po svojoj prirodi,
kao najvie predstavniko tijelo graana te drave, najodgovorniji je i
najznaajniji faktor nadzora i kontrole sistema nacionalne sigurnosti. U
veini drava koje objektivno tee demokratskom razvoju, u nadlenosti
parlamenata su:
a) utvrivanje integralne sigurnosne politike i njenih specifinih dimenzija,
b) odluivanje o veliini, sastavu i kadrovskim kapacitetima komponenata sistema sigurnosti,
c) odluivanje o budetu, o finansiranju potreba sigurnosti,
d) odluivanje o opremanju i naoruavanju oruanih struktura drave,
150
30.1.2009
10:31
Page 151

e) odluivanje o uvjetima upotrebe i upotrebi komponenata sistema
nacionalne sigurnosti u uvjetima mira i rata.
Svaki parlament nakon svoga konstituiranja, za svaku djelatnost formira
specifine svoje organe. Komisije, komiteti ili pak odbori za odbranu i
sigurnost su tijela parlamenata. Ovi organi uestvuju u zakonodavnim procedurama u kojima se reguliraju, zakonski utemeljuju pitanja iz domena
sigurnosti, zatim: surauju sa akademskim i znanstvenim institucijama
u interesu primjene nauke u oblasti sigurnosti, sarauju sa slinim parlamentarnim tijelima formiranim za unapreenje drugih drutvenih djelatnosti u
zemlji i inozemstvu, prikupljaju informacije za parlament o funkcioniranju
pojedinih elemenata sistema sigurnosti za parlament-kroz prisustvo resornih
ministara iz oblasti sigurnosti sjednicama, kroz sasluanja i svjedoenja
pred ovim tijelima odgovornih ljudi, kroz saradnju sa elementima civilnoga
drutva itd. U sastav parlamentarnih organa za odbranu i sigurnost se po
pravilu imenuju parlamentarci koji imaju odreena iskustva o funkcioniranju
sigurnosnih i odbrambenih struktura drave, oni koji mogu kompetentno
raditi na pripremi informacija i prijedloga za parlamentarno odluivanje
o zakonima, budetu, i drugim pitanjima koja se odnose na sektor nacionalne sigurnosti.
Sutina demokratskoga nadzora i kontrole sistema nacionalne sigurnosti
jeste podreenost njegovih komponenata organima vlasti drave: zakonodavnoj, sudskoj i izvrnoj (civilni nadzor). Fenomen tajnosti, koji se historijski,
ali i ideoloki u mnogim drutvima u nepotrebnoj mjeri vezuje za odbrambene
i sigurnosne aktivnosti jeste svojevrsna prepreka za demokratski nadzor
i kontrolu komponenata sistema nacionalne sigurnosti. U uvjetima nedovoljne informiranosti, niti parlament, niti opozicijski politiki blok, niti
mediji, niti elementi civilnoga drutva, ne mogu ozbiljno uticati na ustavom
i zakonima utvreno djelovanje nacionalne sigurnosti. Neprimjerena i neopravdana tajnovitost djelatnosti nacionalne sigurnosti pojedinih zemalja
ne doprinosi ni regionalnoj, niti meunarodnoj sigurnosti. Iz toga razloga
se u razvijenim demokratskim zemljama razvijaju i modeli informiranja
domae i svjetske javnosti o odbrambenim i sigurnosnim poslovima, to
151
30.1.2009
10:31
Page 152

ih ini uveliko transparentnim i otvorenim80, to ih ini drutveno pristupanim i u tolikoj mjeri podlonim demokratskom nadzoru i kontroli.
Jedan od znaajnih metoda razvijanja transparentnosti i otvorenosti nacionalne odbrane jeste publiciranje bijele knjige o odbrani, dokumenta drave
kojim se domaa i svjetska javnost obavjetava o osnovnim rjeenjima i
namjerama u domenu nacionalne odbrane. Izraz bijela knjiga simbolizira
dobru namjeru, poziv na razumijevanje u pogledu vjerodostojnosti i objektivnosti prikaza osnovnih stavova i ciljeva nacionalne odbrambene politike i
kao bijela i otvorena, njome se hoe otkloniti tajnovitost i sumnjiavost.
Rezimirajmo. Osnovni parametri demokratskog nadzora i kontrole nacionalne sigurnosti su njena civilna, javna i neizostavno parlamentarna narav.
Cilj joj je prevlast nevojnih struktura vlasti i drutva nad vojnim, potpuno
ustavno i zakonito upravljanje drave komponentama nacionalne sigurnosti,
kako se mo ovoga sistema ne bi preobratila u svoju suprotnost, u nezakonitu
nadmo u dravi i drutvu. Demokratska kontrola pretpostavlja i unutarnju
kontrolu u svakoj komponenti nacionalne sigurnosti koja jeste dvojakog
karaktera:
a) hijerarhijsko-upravno-personalni i kompetencijski, koji podrazumijeva
mehanizme kontrole u relacijama nadreeni/podreeni i adekvatan
profesionalizam, i
b) institucionalni, koji pretpostavlja postojanje unutarnjih organa kontrole
i inspekcije i njihovih ovlasti.
No, zasebnu panju, za znanstvenu i svaku drugu analizu, zasluuje jedan
fenomen koji se eminentno vezuje za komponente nacionalne sigurnosti,
80
Pod transparentnou se razumijeva omoguavanje uvida domaoj i svjetskoj

javnosti u rjeenja, odluke i postupke dravnih institucija na podruju funkcija od opeg
drutvenog znaaja (u ovom sluaju sigurnosti, odbrane i oruanih snaga), dok je otvorenost mogunost utjecaja institucija civilnog drztva, ukljuujui i najiru javnost, na
ta rjeenja, odluke i postupke. U takvom znaenju, koncept otvorenosti odbrane razlikuje
se od klasinog koncepta civilnog nadzora oruanih snaga iako se s njim proima kroz
odreene zajednike sadraje. (Radievi, 2000:9).
152
30.1.2009
10:31
Page 153

posebno na njegove oruane strukture, kontroverzna pojava spram koje
i starije demokracije nemaju stabilnu i, nadasve, decidnu percepciju. Rije
je zapravo o zakonskom, manjem ili viem stepenu ograniavanja ljudskih
prava na koje se uslovljavaju pripadnici vojnih i policijskih struktura prilikom
prijema u profesionalnu slubu. U veini zemalja profesionalnim vojnim
licima i pripadnicima policije zabranjuje se uee u politikim partijama,
strankama i bavljenje politikim radom, u ime politike neutralnosti ovih
profesija. Mimo toga, nisu rijetke drave u kojima se u vojsci i policijama zabranjuje sindikalno organiziranje i prijei pravo na trajk, u pojedinim dravama i pravo na prakticiranje vjerskih sadraja.
Priroda rukovoenja i komandovanja oruanim snagama i policijskim
strukturama ostavlja mogunost za krenje ljudskih prava unutar ovih komponenata nacionalne sigurnosti u svim prilikama, osobito u ratu, to podrazumijeva i nalaganje protivzakonitih nareenja.
Samo suptilni i dugotrajni demokratski procesi u dravi, koji e postupno
prelaziti u tradiciju, mogu doprinijeti napretcima i u domenu demokratskog
nadzora i kontrole sitema nacionalne sigurnosti i njegovoj profesionalizaciji.
III.2. CIVILNO UPRAVLJANJE ORUANIM SNAGAMA

I CIVILNO-VOJNO-POLICIJSKI ODNOSI
Mnogi su pisci, naglasili smo, jo od Sun Zija, promiljali o odnosu drave

i njenih oruanih snaga, o odnosima politike i vojne dimenzije i njihovim
nadlenostima u funkcioniranju vlasti i moi drave. Suvremena teorijska
tumaenja seu u vrijeme devetnaestoga stoljea, a napose nas vraaju
Klauzevicevoj decidiranoj definiciji rata kao sredstva politike, ratu kao
instrumentu politike,koji se mjeri njenim mjerilima, koja umjesto
pera potee ma. U tako ozbiljnim stvarima, pisao je Klauzevic, ne moe
se dozvoliti, ak bi bilo tetno, da se neki veliki vojni poduhvat, ili plan,
153
30.1.2009
10:31
Page 154

prepusti samo vojnom rasuivanju i odluivanjuOsnovne crte i okvire
rata uvijek odreuje vlada, to jest politiki, a ne vojni organi.81
U drugoj polovini dvadesetoga stoljea, a nakon svjetskih ratova i razliitih
nulitarizama i revolucija, zloupotreba vojne moi od strane vojnih elita u
pojedinim sluajevima, odnosno zloupotrebe vojne sile od strane politikih
elita (osobito sluajevi Njemake, Japana), isprovocirali su razvoj teorija
o odnosima politike drave i njene vojne moi. Pojam oznaen terminom,
sintagmom civilno-vojni odnosi, u svojoj studiji vojnik i drava (s podnaslovom: teorija i politika civilno-vojnih odnosa) uveo je u praksu Semjuel
Hantington 1957. godine. Studija predstavlja svojevrstan pregled historijskih
iskustava o odnosima politika i vojnih moi u devetnaestom i dvadesetom
stoljeu, s naglaskom na njihov razvoj u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Uz ovaj pojam, autor je po uzoru na mnoga druga teorijska stajalita
(Tocqueville, Mannheim, Janowitz), koristio i pojam civilna kontrola za
koji veli kako bi trebao da ima neke veze sa odnosom moi izmeu civilnih
i vojnih grupa. Civilno-vojne odnose Hantington openito promatra kao
jedan vid politike nacionalne bezbjednosti, glavnu institucionalnu komponentu politike vojne bezbjednosti, a u neposredna operativna pitanja
vojne politike ubraja tri osnovna:
1. Kvantitativna pitanja vezana za veliinu, regrutovanje i snabdijevanje
vojnih snaga, ukljuujui i osnovno pitanje utvrivanja proporcije
dravnih sredstava namijenjenih vojnim potrebama;
2. Kvalitativna pitanja koja se tiu organizacije, sastava, opreme i razvoja
vojnih snaga, ukljuujui i vrste naoruanja i oruja, lokacije baza,
aranmane sa saveznicima, i slina;
3. Dinamina pitanja vezana za korienje vojnih snaga: kada i pod kojim
okolnostima se aktivira vojna sila (Hantigton, 2004:3).
81
U stvari, nerazumno je konsultovati o ratnom planu profesionalne vojnike,

jer oni mogu dati isto vojno miljenje o onome to Vlada treba da ini (Klauzevic
K., u : Hart, 1985:131)
154
30.1.2009
10:31
Page 155

Mogue varijante civilne kontrole vojske po Hantingtonu su: subjektivna
i objektivna. Subjektivna podrazumijeva minimaliziranje vojne moi
preko maksimalizacije moi civilnih grupa, a mogue ju je identificirati
preko ostvarene moi: odreenih vladinih institucuja, odreenih drutvenih
klasa i odreenih ustavnih formi. Objektivna civilna kontrola vojne moi
je predstavljala i predstavlja maksimaliziranje vojnog profesionalizma
(Hantington, 2004:91:92).
A zato civilno-vojni odnosi i civilna kontrola vojske? Jesu li ovo najprikladnije sintagme kojima se hoe definirati jedan od historijskih fenomena
u vezi s dravom? Asociraju li same po sebi vjeitu raspoluenost drutava
na njegov suprotstavljeni vojni i nevojni dio i individualitet, ili pak, naprosto
oznaavaju potrebu odreenoga djelanja koje e tu raspoluenost ili
otuenost drutva i vojne sile sprijeiti?82
Mnogi su indikatori mjerila nivoa demokratskoga dostignua unutar
jedne drave ili pak saveza drava, poput Evropske Unije. Suvremene teorije
i praksa upuuju na demokratski nadzor komponenata nacionalne sigurnosti,
na njegove principe, mehanizme i praksu. Vojna sila, odnosno oruane snage
jedne drave su samo jedna od njenih organizacija, te po naravi i pozitivnim
historijskim iskustvima, podlijeu sistemu upravljanja dravom i njima
samima sa nivoa legitimnih (civilnih) organa vlasti. Civilno-vojno-policijski
odnosi podrazumijevaju u najkraem odnose drutva i drave i njihove vojne
sile i policijskih snaga, kao dviju komponenata oruane moi. Civilni nadzor i civilna kontrola vojske i policije, s toga naprosto valja razumijevati
samo kao dio elemenata integralnoga demokratskoga nadzora nad ove
dvije i drugim komponentama sistema nacionalne sigurnosti.
Drave i drutva su prolazila i prolaze kroz razliite situacije od kojih su
prepoznatljive tri:
82
U maju 2008. godine, vojna hunta u azijskoj dravi Mianmaru, a nakon katastrofalne prirodne nesree na njenim pojedinim dijelovima, u ime navodne zatite suvereniteta, prijei organima Ujedinjenih nacija i drugim meunarodnim organizacijama
dostavu humanitarne pomoi.
155
30.1.2009
10:31
Page 156

- mirnodopsko stanje i mirnodopski civilno-vojni odnosi,
- predratno stanje drave, drutva i oruanih snaga, i
- ratno funkcioniranje dravne politike i njene vojne sile.
Predratno stanje i ratne prilike u kojima uestvuju oruane snage jedne
drave, da li na svojoj ili teritoriji neke druge drave, dodajmo k tome i uee
oruanih snaga u mirovnim operacijama Ujedinjenih nacija, stavljaju
svaku dravu i njenu vojnu silu u izvanredno sloenu situaciju. Vojna sila
u ratu poprima jednu od najznaajnijih drutvenih i dravnih funkcija, a na
teritoriji drave na kojoj se vodi rat reduciraju se uvjeti demokratskoga
djelovanja i demokratskih procedura, pa i u pogledu nadzora nad oruanim
snagama, i policijom kao njihovom sastavnicom u ratnim uvjetima. Pojedinana i kolektivna odgovornost u organima vlasti drave i u oruanim
snagama, a po tom i tradicija i profesionalizam na svim nivoima, jesu osnovni
preduvjeti za ustavno izvravanje funkcija nacionalne sigurnosti. U suprotnom, neminovne su zloupotrebe u oruanim snagama na svim nivoima,
zloupotrebe poloaja, krenja ljudskih prava izvan oruanih snaga i u njima
samima, zloupotrebe ljudi i sredstava dodijeljenih oruanim snagama, sve
do sluajeva nezakonitoga izmicanja komandi, formiranja paravojnih i
nelegalnih formacija koje najee proizvode uvjete za vojni udar i za
graanski rat.
156
30.1.2009
10:31
Page 157
IV
MEUNARODNA
SIGURNOST

UJEDINJENE NACIJE
NATO
EVROPSKA UNIJA
VIJEE EVROPE
OSCE
30.1.2009
10:31
Page 158
30.1.2009
10:31
Page 159
____________________ Meunarodna sigurnost ___________________
IV. MEUNARODNA SIGURNOST
U prouavanju kategorije sigurnosti kao stanja, kao funkcije i kao djelatnosti (sigurnosne studije), znaajan broj autora prevashodno polazi od injenica koje su, nasuprot sigurnosti, nivoi ugroavanja - fenomeni koji utiu
na sigurnost i uvjetuju njen nivo. Spram tih stajalita, razaznajemo etiri
vrste sigurnosti:
- globalna sigurnost,
- regionalna, odnosno meunarodna sigurnost i
- nacionalna sigurnost.
Peti nivo sigurnosti predstavlja individualnu sigurnost koju je mogue
identificirati u odnosu na subjekt ija sigurnost je u fokusu promatranja
(sigurnost svakoga ljudskoga bia, drutva, ili drave u odnosu na odreeni
nivo kolektivne sigurnosti). Globalna sigurnost pri tome podrazumijeva
sigurnost globalnog bia, odnosno globalnog organizma (od ovjeka do svemira, od lokalne zajednice do meunarodne zajednice (Tatalovi, Bilandi,
2005:10-15), u odnosu na kosmiki, odnosno planetarni nivo ugroavanja
sigurnosti ivota, ugroavanja kojega proizvodi ljudski rod na Planeti Zemlji,
ili su ona proizvod (od ljudskoga roda neovisnih) kosmikih procesa.
Razliiti interesi su u historiji ljudskoga roda proizvodili sukobe, a ti sukobi
razliitih nivoa doveli su i dovode do formiranja drava kao oblika i nivoa
organizacije drutava.
Svijet je dakle razdijeljen na regione i drave objedinjene u meunarodnu zajednicu. Razliiti interesi ljudi-pojedinaca, njihovih skupina,
grupa ili politikih organizacija proizvode oblike ugroavanja unutar svake
159
30.1.2009
10:31
Page 160

drave, a interesi drava su opet, proizvodili i proizvode sukobe razliitih
nivoa. Nadmetanja moi meu dravama i razliitim meudravnim organizacijama, ljudski rod je naroito u dvadesetome stoljeu proizveo apsurd
- uvjete i mogunost da uniti sam sebe (upotrebom nuklearnoga oruja i
drugih oruja za masovno unitavanje, kroz ugroavanje prirodnih uvjeta
za opstanak ivota na Zemlji.). Prvenstveno te injenice su pojaale
potrebu za formiranjem organizacija koje e na nivou Svijeta preuzimati
odgovornost za meunarodnu (svjetsku) sigurnost. No, razliiti nivoi sukoba,
nepovjerenja ali saradnje meu dravama doveli su do formiranja pojedinih
regionalnih organizacija kojima je sigurnost (kolektivna i svake od lanica)
u prioritetu. Ratovi pod kraj devetnaestoga, te dva svjetska i drugi u dvadesetome stoljeu, na meunarodnoj politikoj sceni su kroz razliite povelje,
konvencije i druge pravne forme ugovorenih odnosa meu dravama proizvele elemente meunarodnoga prava, koji se najee odnose na sigurnosnu
dimenziju meunarodnih odnosa.83
Meunarodna sigurnost je pojam ija obiljeja seu u domen politike,
prava, historijskih minulih memorija, kulture (kultura), samim time u domen
moralnoga i tradicijskoga kao paradigmi razvoja kultura i civilizacija. U
tom kontekstu Tatalovi primjeuje da meunarodna sigurnost nije prosti
zbroj nacionalnih sigurnosti drava kao najvanijih sastavnih dijelova meunarodne zajednice, ona podrazumijeva usvajanje odreenih vrijednosti
i u meunarodnim odnosima i odnosima u dravi84 U analizi stajalita o
meunarodnoj sigurnosti koja pretendiraju ka definiciji, ovaj autor navodi
kako im je zajedniko da je u njihovom sreditu sigurnost meunarodnog
poretka, zapravo da meunarodna sigurnost podrazumijeva stanje u
svijetu u kojem drave i narodi mogu bez rata i drugih sukoba opasnih po
83
O nainima mirnog rjeavanja sporova, vidi: Degan, (2000:725).

K tome Tatalovi dodaje da je u svijetu prepoznatljivo nekoliko kategorija drava:
drave svrstane u vojno-politike blokove, neutralne odnosno neutralistike drave, nesvrstane drave te nove drave nastale raspadom komunistikog bloka. (Tatalovi,
2006:28).
84
160
30.1.2009
10:31
Page 161

svjetski mir slobodu, nezavisnost i teritorijalni integritet drava, usmjeravati
svoj razvoj i ostvarivati meunarodne politike, gospodarske, kulturne druge
odnose (Isto, 229). Meunarodnoj, svjetskoj sigurnosti bi odgovarao svjetski
sigurnosni sistem, kojega bi po miljenju pojedinih autora inila tri nivoa:
(a) nacionalni sistemi drava, (b) multinacionalni, i (c) internacionalni nivo,
kao integracijski i kooperacijski sigurnosni sistem na svjetskome nivou.85
Na meunarodnoj sceni egzistiraju: Ujedinjene nacije, NATO, Evropska
unija, Vijee Evrope i OSCE, organizacije koje svaka u svome domenu djeluju
na polju regionalne saradnje i svjetske sigurnosti. U kojoj mjeri uistinu postoji
sistem svjetske sigurnosti, u kojem smjeru e se ovaj sistem graditi, koji
e njegovi rezultati biti evidentni, jesu pitanja za sigurnosne studije, ali
i pitanja na koja e odgovore dati budua historijska dogaanja.
IV.1. UJEDINJENE NACIJE
Dugotrajni ratovi u srednjem i novom vijeku provocirali su razvoj humanistikih i pacifistikih ideja, ideja o ureenome svjetskom poretku i meunarodnom pravu, koje zagovaraju svjetski mir i ovjeanstvo bez ratova kao
masovnih krvoprolia. Niti jedno znaajno dogaanje unutar jedne drave,
drutva, niti meu dravama, naroito rat, ali i pokuaji njegova ogranienja,
do uspostave mira, nije se u historiji dogodilo bez teorijskih i ideologijskih
uticaja, a potom, na njihovim temeljima (makar i uz zloupotrebu) definiranih
politikih ciljeva. Valja tu matricu pripisati i dometima meunarodnoga
organiziranja u dananjem vremenu.
Naroitu panju u tom kontekstu zasluuju ideje, filozofije i teorije
Erasmusa (1466.-1536.), Chaninga (1780.-1842.), Grotiusa (1583.-1645.),
Combdena (1804.-1865.), Hobsona, Benthama, Kanta, LaddaHugo
85
ire, u: Tatalovi (2006); Grizold (1998); Javorovi (1997).
161
30.1.2009
10:31
Page 162

Grotius, kojeg se esto naziva ocem suvremenog meunarodnog prava je
u djelu O pravu rata i mira (1625) smatrao kako je pravo nuno u odnosima
meu nacijama i da ono moe posluiti kao faktor za ograniavanje suvereniteta (Bennett, Oliver 2004:16). U svojim djelima William Penn (1694)
je pred-lagao uspostavu opeg paralamenta i skuptine (na svjetskome
nivou-IB).., uz postojanje kolektivnih sankcija koje mogu ukljuivati i vojnu
silu. U svom Vjenom miru njemaki filozof Immanuel Kant je razloio
ljudsku prirodu i oznaio je egoistinom, ispunjenom eljom za sticanje,
te s toga pledirao na razum koji upuuje na prihvaanje zakona. Proricao
je svjetsko drutvo sainjeno od dobrovoljnih lanica, republika-drava,
kao federalnih njegovih komponenata, kongresa za rjeavanje sporova (uz
nemogunost teritorijalnoga osvajanja, nepostojanje stalne vojne sile, uz
slobodu kretanja). Ustavnim pravom bi se uredila prava i dunosti graana
jedne drave, a meunarodnim i svjetskim pravom, dunosti i odgovornosti
drava jednih spram drugih.
U svom djelu Imperijalizam (1902.) Hobson je kritizirao kolonijalizam
i na ekonomskom i na politikom planu i anticipirao sustave mandata
i starateljstva Lige naroda, odnosno Ujedinjenih naroda, dok je Combden
put ka svjetskom miru nalazio u naelima slobodne trgovine, za koju
je vjerovao da moe eliminirati kolonijalizam i rat.86
Preteu Organizaciji ujedinjenih naroda predstavlja Liga naroda kao
veliki pokus, kao pokuaj udruivanja drava radi odravanja mira u svijetu. Ideje o zasnivanju Lige naroda potekle su od strane vlada nekoliko
evropskih i Sjedinjenih Drava jo 1915. godine, tri godine prije kraja
Prvoga svjetskoga rata. U januaru 1919. godine je zapoela sa radom mirovna
konferencija, a u isto vrijeme je prihvaena ideja i rezolucija po kojoj e
planovi za stvaranje Lige naroda biti dijelom mirovnih sporazuma
(Isto:36). Konaan Pakt Lige naroda inio je sastavni dio Versajskog ugovora,
a 10. januar 1920. godine se rauna slubenim datumom nastanka Lige
86
Vie o Intelektualnim korijenima meunarodnih organizacija u: Bennett, Oliver

(2004:14/18).
162
30.1.2009
10:31
Page 163

naroda kada je Ugovor ratificiran. Osnovna tri tijela Lige bila su: Skuptina
Vijee i Sekretarijat. Liga naroda je najvie brojala 63. lanice, mada je
taj broj bio najee ispod 60. Iako su Sjedinjene Drave nosilac ideje o forniranju Ugovora, nikada nisu pristupile Ligi naroda. Njemaka je postala
lanom Lige 1926., a Sovjetski Savez 1934. godine. Svoje povlaenje iz
Organizacije najavile su Njemaka i Japan 1933. godine, a Sovjetski Savez
je jedina iskljuena drava zbog invazije na Finsku 1939. godine.
Prve ozbiljnije meunarodne konflikte Liga naroda je rjeavala 1925. i
1931. godine. Prvi je bio izmeu Bugarske i Grke, kada je Bugarska prijavila
Vijeu upad grkih vojnih snaga na njen teritorij. Intervencija Vijea Lige
naroda kroz slanje promatraa i formiranje Komisije, urodila je plodom
to je dovelo do uspostave mira. Drugi test Lige naroda najavio je opadanje
autoriteta ove organizacije. Rije je o vojnoj intervenciji Japana na Manduriju 1931. godine, na koju su velike sile blago reagirale ne pristajui
na sankcije spram Japana, a najvei izazov Lizi naroda bio je invazija
Italije na Etiopiju 1935. godine, na koju je Liga neadekvatno reagirala i
time propisala sebi put degeneracije. Liga naroda je dopustila Njemakoj
(Hitleru) da napusti Versajski ugovor,87 ime su joj bila otvorena vrata
za aneksiju Austrije i okupaciju ehoslovake. U meuvremenu Liga je
propustila intervenirati:
- u panjolskom graanskom ratu (1936.-39.), ratu koji je poprimio internacionalni karakter time to su se u njega umijeale Italija, Njemaka
i Sovjetski Savez,
- u sluaju invazije Japana na Kinu 1937. godine.
Drugi svjetski rat je praktino poinjao na oigled velikih sila, prvenstveno Sjedinjenih Drava, Engleske i Sovjetskog Saveza, sila koje e u njemu
87
Od 18. sijenja do 28. lipnja 1919. godine, odrana je mirovna konferencija

poslije Prvog svjetskog rata u Versaju (grad nedaleko od Pariza), nakon koje je potpisan
Versajski mirovni ugovor izmeu Njemake i sila pobjednica u ovom ratu (Klai, 1985.).
163
30.1.2009
10:31
Page 164

protiv talijanskoga faizma, njemakoga nacizma i japanskoga militarizma
podnijeti i najvei teret.88
Prvi svjetski rat je proizveo Ligu naroda, a Drugi Ujedinjene narode/
nacije. Opsjednutost evropskih zemalja ratom na njihovom podruju i uvjeti
pod kojima su u njemu uestvovale Sjedinjene Drave, te iskustva organizacije i rada Lige naroda, ostavili su mogunost razliitim organizacijama
u Sjedinjenim Dravama da istraiju i oblikuju prijedloge za stvaranje nove
organizacije za odravanje mira u svijetu. U sreditu panje znanstvenih
institucija, udruenja pravnika i strunjaka iz oblasti meunarodnog prava
bilo je upravo meunarodno pravo i odgovornost velikih sila u spreavanju
agresije. Inicijative su prihvaane u politikim krugovima Sjedinjenih
Drava i Velike Britanije, to je rezultiralo suglasjem oko odredaba Atlanske
povelje (Ruzvelt-eril, 1941. godine, dakle prije ulaska Sjedinjenih Drava
u rat).89 Ve 1942. godine, dvadeset i est drava ujedinjenih u borbi protiv
88
Liga naroda predstavljala je istovremeno radikalne i konzervativne trendove

u shvaanju meunarodnih odnosa. Radikalne zato to su, po prvi puta, ideje i ideali
brojnih filozofa koji su zastupali stvaranje univerzalne organizacije za promoviranje
mira i suradnje meu dravama svijeta.Radikalne i zato to su predstavljale prve
pokuaje objedinjavanja sredstava za djelovanje u mnogim podrujimaBilo je i inovativno u stvaranju politikih, sudbenih, socijalnih i administrativnih tijela i organizacija koje su u biti posluile kao model za kasnije stvaranje Ujedinjenih naroda.
Spominje se mnogo razloga za neuspijeh Lige. Nenazonost najznaajnijih drava u
lanstvu Lige-kao SAD-a, a u kraem razdoblju i Sovjetskog Saveza i Njemakepredstavljalo je znaajnu prepreku suradnji. Sam Pakt imao je praznina i tehnikih nedostataka, no u kritinim trenucima pokazalo se da ne postojanje volje lanica za zajedniko
djelovanje (Bennett, Oliver, 2004:34-47-48).
Liga je formalno bila dokinuta na svojoj posljednjoj Skuptini odranoj u enevi
u travnju 1946. godine, i to nakon to je Povelja UN ve bila stupila na snagu. Sva
imovina Lige prenijeta je u vlasnitvo nove Organizacije ujedinjenih nacija (Degan
V.., 2000:433).
89
Atlanska povelja: izjava koju su 14. avgusta 1941. godine potpisali F. Ruzvelt
(SAD) i V. eril (V. Britanija), obavezavi njome ove dvije drave da u Drugom svjetskom
ratu ne tee teritorijalnim prisvajanjima, dajui njome pravo svakoj dravi da bira oblike
vlasti na svojoj teritoriji. Povelja je zapravo znaila zaetak razgovora o stvaranju Organizacije ujedinjenih naroda.
164
30.1.2009
10:31
Page 165

sila Osovine potpisale su u Washingtonu Deklaraciju Ujedinjenih naroda,
to je znailo i suglasnost sa odredbama Atlanske povelje. Uslijedile su
potom: Moskovska deklaracija (ministri vanjskih poslova Sovjetskog
Saveza, V. Britanije, dravni sekretar Sjedinjenih Drava i veleposlanik Kine
u Sovjetskom Savezu), Teheranska (1943. godine)90 i Jaltska konferencija
(1945. godine)91, na kojima su, pored ostalih meunarodnih pitanja bila i
ona o stvaranju Organizacije ujedinjenih naroda, njenoj organizaciji i funkcioniranju.
Konferencija Ujedinjenih naroda o stvaranju meunarodne organizacije,
odrana je u San Francisku od 25. maja do 26. juna 1945. godine, na kojoj
su posljednjeg dana rada Konferencije iskonske lanice (pedeset pozvanih
drava osnivaa) potpisale cjelovit tekst Povelje Ujedinjenih nacija.92
90
Predsjednik Ruzvelt, premijer Staljin i premijer eril sastali su se u Teheranu
i u svom priopenju, najavili sljedee: Mi smo potpuno svjesni velike odgovornosti koja
na nama i Ujedinjenim narodima lei u ostvarivanju mira koji e pretpostavljati dobru
volju velike veine naroda svijeta i ukloniti poast i strahote rata za mnoge generacije ...
Trait emo suradnju i djelatno sudjelovanje nacija velikih i malih (za) eliminaciju tiranije i
ropstva, ugnjetavanja i netolerancije. Zaeljet emo im dobrodolicu, kad god one odlue
pridruiti se svjetskoj obitelji demokratskih nacija (Bennett, Oliver, 2004:54).
91
Poetkom veljae (februara) 1945. godine, Rosevelt, Churchil i Staljin, u pratnji
ministara vanjskih poslova, sastali su se u Jalti na Krimu kako bi raspravili iroku lepezu
pitanja koja su se odnosila kako na ratne napore, tako i na poslije ratno razdoblje. Mnoge
od ovih tema nisu bile povezane s prijedlozima za stvaranje organizacije Ujedinjenih
naroda; meu njima su bili razgovori o poljskom i balkanskom pitanju, uspostava okupacionih zona u Njemakoj te ulazak Sovjetskog Saveza u rat na Pacifiku. Najznaajnija
odluka donesena na Jalti....odnosila se na prihvaanje amerikog prijedloga za ureenje
formule glasovanja u Vijeu sigurnosti... (Isto, 2004:55).
92
a) Meu dravama sudionicama bila je i Jugoslavija, zastupljena s predstavnicima
koalicijske vlade Tito-Subai (Degan V.., 2000:434).
b) Manje drave su u San Francisku najslonije izraavale svoje primjedbe na
formulu glasovanja predvienu za rad Vijea sigurnostiNa koncu su bile prisiljene
prihvatiti formulu u neizmijenjom obliku. Mogunost primjene veta ak i izvan strogih
podruja mira i sigurnosti, kao to su pitanja izmjena i dopuna Povelje, primanje novih
lanica i izbor Glavnog tajnika, izdrala je sve napade i zadrana je kao bastion privilegija velikih sila (Bennett, Oliver, 2004:57).
165
30.1.2009
10:31
Page 166

Krajem 1945. godine odlueno je da sjedite Ujedinjenih naroda bude u
Sjedinjenim Dravama. Povelja je predviala da se objavi njeno stupanje na snagu nakon ratifikacije od strane pet stalnih lanica Vijea sigurnosti (Sjedinjene Drave, Sovjetski Savez, Kina, Velika Britanija i
Francuska). Sjedinjene Drave su prve dostavile akt o Ratifikaciji Povelje,
a do listopada 1945. godine potreban broj ratifikacija bio je deponiran pri
Vladi SAD i time je Povelja stupila na snagu(Bennett, Oliver, 2004:59).
Pojedini autori Ujedinjene nacije promatraju u najboljem sluaju kao
labavu konfederaciju drava, iz razloga to ova organizacija nema sredstva
kojima bi mogla prisiliti lanice na ponaanje u skladu sa preuzetim obavezama, tako da su ponekad naela sadrana u Povelji djelovala kao
katalizatori za akciju ili pak kao prepreka; u drugim su situacijama stavovi
i volja lanica bile daleko prisutnije (Isto:61).
Povelja Ujedinjenih nacija je predvidjela est glavnih tijela ove organizacije i definirala njihove funkcije:
1) Generalna (Opa) skuptina;
2) Vijee sigurnosti;
3) Ekonomsko i socijalno vijee;
4) Starateljsko vijee;
5) Sekretarijat;
6) Meunarodni sud pravde.
166
30.1.2009
10:31
Page 167
Shema broj 7.93

Generalna ili Opa skuptina je jedino tijelo Ujedinjenih nacija u kojemu
su predstavljene sve drave lanice ove Organizacije. Poveljom je odreeno
zasijedanje ovoga tijela jednom godinje, uz mogunost vanrednih zasijedanja po potrebi. Generalna skuptina Ujedinjenih nacija ima ovlasti da
raspravlja o svim pitanjima u nadlenosti Organizacije i da daje preporuke
(rezolucije koje u naelu nisu pravno obavezujue) o nainima njihovoga
rjeavanja, direktno na zasijedanju, odnosno preko svojih est (odnosno
sedam) glavnih odbora: Odbor za politiku i sigurnost ( i Posebni politiki
odbor formiran s ciljem da se rastereti rad Prvoga odbora), Odbor za ekonomska i finansijska pitanja, Odbor za drutvena, humanitarna i kulturna pitanja,
Odbor za pitanja starateljstva, Administrativno proraunski odbor, Odbor
93
Izvor: http://www.dadalos.org/uno_bih/grundkurs_3.htm - Reducirana shema.
167
30.1.2009
10:31
Page 168

za pravna pitanja. Pored ovih odbora, a po lanu 22. Povelje, Opa skuptina
ima ovlasti za osnivanje svih pomonih organa koje smatra neophodnim
za izvravanje svojih djelatnosti. Ovome organu Ujedinjenih nacija je
dodijeljena funkcija vrenja nadzora i provjere nad svim djelatnostima
Ujedinjenih nacija. U tom svojstvu Generalna skuptina razmatra godinje
izvjetaje Generalnog sekretara, Vijea sigurnosti, Ekonomskog i socijalnog
vijea, Starateljskog vijea, te periodine izvjetaje svojih prateih i pomonih tijela. Pored ostalih funkcija, Generalna skuptina bira nestalne
lanice Vijea sigurnosti, vri izbor sudija Meunarodnog suda pravde (uz
suodgovornost Vijea sigurnosti), na prijedlog Vijea sigurnosti imenuje
Generalnoga sekretara Organizacije, te (najmanje dvotreinskom veinom)
prihvata nova lanstva drava u Organizaciju ujedinjenih nacija. Po prirodi
stvari, Generalna skuptina dvotreinskom veinom moe donositi odluke
o izmjenama i dopunama Povelje, ali pod uvjetom da prijedlozi budu
prihvaeni od strane svih, a posebno stalnih lanica Vijea sigurnosti.
Vijee sigurnosti94 je svojevrstan izvrni organ Ujedinjenih nacija kojeg
sainjavaju pet stalnih i deset nestalnih drava lanica (koje se biraju na
rok od dvije godine). Ujedinjene nacije imaju na raspolaganju tri skupine
sigurnosnih mehanizama za ostvarivanje meunarodne sigurnosti: instrumenti za mirno rjeavanje sporova, djelovanje u sluaju agresije i mirovne
operacije (Tatlovi, Bilandi, 2005). Osnovna je nadlenost i odgovornost
Vijea sigurnosti (u skladu sa lanom 24. Povelje ) odravanje meunarodnoga mira i sigurnosti. Instrumente za mirno rjeavanje sporova meu
dravama predvia glava VI Povelje, u okviru koje Vijee sigurnosti ima
ulogu pruanja dobrih usluga i mirenja izmeu drava strana nekoga
meunarodnoga sukoba. Prema odredbama glave VII Povelje, Vijee ima
ovlast i za nametanje i uvanje mira u meunarodnim odnosima, to podrazumijeva donoenje obavezujuih odluka za sve lanice Ujedinjenih
nacija (u cilju nametanja pojedinih vrsta embarga, odnosno politikih i
94
Osnovne informacije o ovome i ostalim tijelima Ujedinjenih nacija, pored

ostaloga u: Bennett, Oliver (2004) i Degan (2000).
168
30.1.2009
10:31
Page 169

ekonomskih sankcija i dr.), upotrebu sile (pa i vojne sile) radi nametanja
i ouvanja mira u svijetu.95
U sluaju da se u sporu meu dravama ne postigne sporazumno rjeenje,
a spor postane opasan po meunarodni mir i sigurnost, svaka od tih drava,
odnosno svaka drava lanica Ujedinjenih nacija, moe pred Vijee sigurnosti iznijeti spor na razmatranje i rjeavanje. Generalna skuptina i Generelni sekretar takoer mogu upozoriti Vijee na sporove i situacije koje
prijete da ugroze meunarodni mir i sigurnost.
Prvenstvenu odgovornost za mir Vijee sigurnosti izraava kroz kvalifikaciju nastaloga stanja opasnoga po svjetski mir i sigurnost. Kvalifikacija
ovisi od okolnosti i samoga sluaja, ali i od politike procjene svake od lanica
Vijea, naroito stalnih lanica s pravom veta. Najtea kvalifikacija se odnosi
na in agresije u nekom oruanom sukobu. Od 1946. godine su trajale rasprave o kvalifikaciji i pojmu bezrazlone i ni im izazvane upotrebe
vojne sile jedne ili vie drava protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta
neke drave u meunarodnim odnosima, a tek 1974. godine Generalna
skuptina Ujedinjenih nacija je usvojila Definiciju agresije (Rezolucija
3314), po kojoj je Vijee sigurnosti organ Ujedinjenih nacija ovlaen
kvalificirati upotrebe vojne sile drave protiv drave i eventualno taj in
proglasiti agresijom. Znaajan je broj oruanih sukoba voen od toga vremena ali je znakovito da Vijee sigurnosti gotovo nikada nije u svojim
rezolucijama oznaavalo neko stanje agresijom, niti je proglaavalo neku
dravu agresorom, pa ni kada je nalagalo mjere prema glavi VII Povelje
(onoj koja predvia obavezujue odluke Vijea-IB) (Degan, 2000:784).
Mirovne operacije su specifini oblici djelovanja Ujedinjenih nacija koje
Povelja nije precizno definirala. Uobiajene su u praksi kao podrka miroljubivom rjeavanju sporova uz upotrebu vojne sile, ali bez primjene sred95
Prvi primjer upotrebe vojne sile radi spreavanja agresije - nametanja mira
vojnom silom - jeste progon oruanih snaga Iraka iz Kuvajta 1991. godine koji su uinile
koalicione vojne snage po odluci i pod upravom Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija.
169
30.1.2009
10:31
Page 170

stava prinude, osim u sluajevima nune samoodbrane. Zapoele su davne
1947. godine kroz promatraku misiju upuenu u Grku, po tom u Palestinu,
Indiju i Pakistan godinu dana kasnije. Nakon ope situacije u zoni Suetskog
kanala i Sinajskog poluotoka, u kojoj su 1956. godine uestvovale Britanija,
Francuska i Izrael, Generalna skuptina Ujedinjenih nacija je uz pristanak
zainteresiranih nacija ustanovila Meunarodne snage za brzo djelovanje.96
U glavi VIII, lanu 52. Povelje, ostavljena je mogunost Vijeu sigurnosti
Ujedinjenih nacija da se za sprovoenje svojih akcija nametanja ili ouvanja
mira koristi sporazumima i njima formiranih ustanova, odnosno regionalne
organizacije (sluajevi upotrebe NATO-a, OSCE-a, Evropske unije u
te svrhe pod kraj dvadesetoga i s poetka dvadeset prvog vijeka - Balkanski primjeri).
Ako bi se nainila paradigma izmeu Lige naroda i Ujedinjenih nacija u
pogledu njihova prevashodnoga cilja: ouvanje svjetskoga mira i sigurnosti,
zasigurna je jedna razlika. Za mandata Ujedinjenih nacija nije bilo svjetskoga rata. A da li za tu injenicu priznanje odati prevashodno ovoj Organizaciji? Ili je svjetski mir ovisio o balansu snaga u vrijeme hladnoga rata,
ili pak strahu od nuklearne kataklizme? Mnogo prostora bi valjalo utroiti
za navoenje primjera naruavanja svjetskoga mira i sigurnosti od kraja
Drugog svjetskoga rata do danas, nabrajajui sukobe i ratove u kojima su
Ujedinjene nacije bile nemone ili su uinci ove Organizacije bili beznaajni
u pogledu njihova spreavanja, prekida, odnosno zavretka prije nego li
su to odluile strane u sukobu. Zorni primjeri za to su ratovi na prostoru
bive Jugoslavije, voeni na oigled svjetske zajednice, detaljno snimani
televizijskim kamerama i satelitskim sistemima, a uz prisustvo plavih
kaciga/ljemova - vojnih snaga pod upravom Generalnoga sekretara i
Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija, u kojima se na stotine hiljada broje
stradalnici - rtve ovih ratova.
96
Time su roene prve plave kacige. Zadaa te naoruane formacije, sastavljene

od kontingenata iz vie drava, bila je nadzirati prekid vatre i povlaenje izraelskih
snaga sa Sinajskog poluotoka. (Degan, 2000:793).
170
30.1.2009
10:31
Page 171

Odgovore zapravo valja traiti u politikama velikih sila, u njihovom
pravu veta u Savjetu sigurnosti, po tom, a opet u vezi prvotnoga, u nedovrenosti Organizacije ujedinjenih nacija i njihove Povelje u kojoj poiva
i pravo na nepotivanje Povelje same i Meunarodnoga prava u cjelini.
IV.2. NATO
Sjevernoatlanski savez ili Organizacija sjevernoatlanskog sporazuma

(North Atlantic Treaty Organization-NATO) predstavlja najsnaniju, i u
historiji civilizacije, najdugotrajniju organizaciju kolektivne sigurnosti97.
Uzroci nastanka Saveza seu jo u vrijeme Drugoga svjetskoga rata, a napose su prepoznatljivi tik po njegovom zavretku. Antifaistika koalicija,
kao pobjednik u ovome ratu: s jedne strane zemlje Zapadne Evrope pod
vostvom Sjedinjenih Amerikih Drava i Velike Britanije, i Sovjetskog
saveza s druge strane. Zapravo, kraj Drugoga svjetskoga rata nije proizveo
podjelu samo okupirane Njemake na Zapadnu i Istonu (prva pod upravom
Sjedinjenih Drava, Britanije i Francuske, a druga Sovjetskog saveza),
nego i Evrope, gotovo u cjelini. Odnosi ova dva dijela pobjednikih sila su
netom poslije rata prerasli u konfrontaciju, u ozbiljno neprijateljstvo, koje
e trajati do pred kraj dvadesetoga stoljea. Trumanovom doktrinom
(1947.) Sjedinjene Drave su najavile zadrati svoje politike, strategijske
i ekonomske pozicije u Evropi. Istoni blok, zapravo zemlje narodne
demokracije-socijalistiki lager pod rigidnim vostvom Sovjetskog saveza
(Staljina i Komunistike partije SSSR-a) su odbile Marshalov plan (1947.),
kojim je bila ponuena pomo svim zemljama stradalim u Drugom svjet97
Za potrebe ovoga udbenika, prikazane su najznaajnije historiografske i druge

injenice o NATO-u. Izvori: Vukadinovi, ehuli-Vukadinovi, Boinovi (2007);
LeRoy, James Oliver (2004); ur. ehuli (2004); Tatalovi (2006); Tatalovi, Bilandi
(2005); Prirunik-NATO (2006); Centar za sigurnosne studije BiH 2006; NATO-FOR
and AGAINST - Debating (2006).
171
30.1.2009
10:31
Page 172

skom ratu, na osnovu ega se formirao ozbiljan odijum izmeu ove istono
evropske socijalistike sfere i zemalja takozvanog slobodnog svijeta.
Dodaju li se k tome politika previranja u ehoslovakoj 1948. godine
i dolazak komunista na vlast u ovoj zemlji (shvaen kao daljnji znak
sovjetskih nakana i agresivnosti), znaajno mjesto koje su na izborima
osvojili komunisti u Italiji, te pritisak na Norveku da potpie sa SSSR-om
ugovor o prijateljstvu, suradnji, uzajamnoj pomoi, bili su takoer, na Zapadu
Europe i u SAD-u, ocijenjeni kao pokuaj ofanzivnijeg sovjetskog djelovanja (Vukadinovi i dr. 2007).98 Niz drugih dramatinih dogaaja u
1947. i 1949. godini (izravne prijetnje suverenosti Norveke, Grke,
Turske i drugih europskih zemalja, kao i ilegalna blokada Berlina
(Isto), proizveli su strahove i neprijateljstva dovoljna za ozvaniene blokovske konfrontacije.
Britanska politika je poduzela inicijativu da se u novim meunarodnim
okolnostima ojaa saradnja zemalja Zapadne Evropa i da se, po mogunosti,
stvore uvjeti za suradnju na ugovornim odnosima sa Sjedinjenim Dravama.
Pregovori su najprije voeni sa Francuskom, Nizozemskom, Belgijom i
Luksemburgom o stvaranju Zapadne unije. Ubrzo potom, ovih pet zemalja
je (17. marta 1948.) godine potpisalo Briselski ugovor, sklopljen na 50
godina, s namjerom razvoja zajednikog obrambenog sustava, kao i jaanje
suradnje s ciljem otpora ideolokim, politikim i vojnim prijetnjama njihovoj
sigurnosti (NATO - Prirunik 2006:17). Potpisnice Briselskoga sporazuma su potom pozvale Dansku, Island, Italiju, Norveku i Portugal
da pristupe ovome procesu integracije, uz uporedne pregovore sa Sjedinjenim Dravama i Kanadom. Pregovori su rezultirali potpisivanjem
Vaintonskoga sporazuma u aprilu 1949. godine, ime je utemeljen sigur98
U razdoblju od 1945. do 1949. godine, zapadnoeuropske zemlje i njihovi sjevernoameriki saveznici, suoeni sa urnom potrebom za ekonomskom obnovom, gledali
su zabrinuto na ekspanzionistiku politiku i metode SSSR-a. Iako su zapadne vlade
smanjile vojnu infrastrukturu i demobilizirale vojne snage, zabrinutost je neprekidno
rasla jer je sovjetsko vodstvo namjeravalo sauvati vlastitu vojnu silu u punoj snazi
(NATO - Prirunik 2006:16).
172
30.1.2009
10:31
Page 173

nosni Savez od 12 partnerskih drava. Grka i Turska su pristupile Savezu
1952. godine.99
U vrijeme pregovora o formiranju NATO-a, sovjetska vojna konvencionalna mo uz podrku zemalja narodne demokracije bila je izrazita, uz
injenicu da je Sovjetski Savez u septembru 1949. godine izvrio i prvu probu
atomske bombe. Ove i druge injenice koje su obiljeavale prve poratne godine, proizvele su trku u naoruanju prvenstveno izmeu Sjedinjenih
Drava i Sovjetskog Saveza, ali i ozvanienu podjelu na dva suprotstavljena
vojno-politika bloka: NATO i VU (Varavski ugovor kojim je 1955. godine
formalizirana Sovjetska vojna dominacija u zemljama Istone Evrope).
U 1955. godini vojno-politikim savezima su pristupile i dvije njemake
drave: Zapadna NATO-u, a Istona Varavskom paktu, i ako su to zemlje
koje su predstavljale okupacione zone koje po aktu kapitulacije nisu imale
uvjete za pristupanje vojnim alijansama.
Historija meunarodnih odnosa vrijeme od kraja Drugoga svjetskoga rata,
pa sve do raspada Sovjetskoga Saveza (time i Varavskoga pakta) 1989.
godine (simbolino oznaeno kroz ruenje berlinskoga zida ) i ujedinjenja
dviju njemakih drava, biljei kao vrijeme hladnoga rata, vrijeme niza
meunarodnih konflikata i ratova u kojima su se vodee sile (u vojnopolitikim savezima, ali u svjetskim razmjerama) nadmetale i kroz uee
u njima na direktan ili indirektan nain.
Nakon to je prevladala svoju najdulju faistiku vladavinu i reim u
Evropi, panija je jo u vrijeme hladnoga rata, 1982. postala lanicom
NATO-a.
Sjevernoatlanski savez (NATO) utemeljen je sporazumom zemalja lanica
koje su svojevoljno pristupile SavezuSporazum zagovara individualna
prava zemalja lanica kao i njihove meunarodne obaveze sukladno Povelji
99
Sjevernoatlansko vijee prihvatilo je znak NATO-a kao simbol Saveza u oktobru

1953. godine. Krug simbolizira jedinstvo i suradnju, a kompas oznaava zajedniki put
prema miru kojim su krenule zemlje lanice (NATO - Prirunik 2006:3)
173
30.1.2009
10:31
Page 174

Ujedinjenih naroda(NATO-Prirunik 2006:17), ime su se obavezale na
kolektivnu sigurnost, a naroito na pruanje uzajamne pomoi u sluaju
napada na jednu od njih, to je osnovna poruka i sutina lana 5. Ugovora.100
Upitnost postojanja NATO-a je, u posljednjem desetljeu dvadesetoga
stoljea, proizala iz injenice da je dezintegracija Sovjetskog Saveza
znaila i prestanak vaenja Varavskoga ugovora- rasputen je Varavski
pakt, NATO-u suprotstavljeni vojno-politiki blok (nestanak blokovskoga
bipolariteta). No, niz dogaanja u meunarodnim odnosima devedesetih
godina prologa stoljea, a napose na prostorima bive SFR Jugoslavije, po
tom i septembarski teroristiki napad 2001. godine na Sjedinjene Drave,
dali su odgovor na NATO dilemu. Ve 1990. godine, lanice Saveza su
usvojile Londonsku deklaraciju u kojoj su postavljeni temeljni pravci
transformacije NATO-a, istaknuto je kako sigurnost i stabilnost u novoj
Europi ne ovisi isljuivo o vojnoj komponenti, da (Savez-IB) treba jae
razvijati svoju politiku komponentu, te kako se Atlantska zajednica mora
proiriti na istok Europe, i ponuditi suradnju bivim lanicama Varavskog
ugovora koje NATO vie ne smatra neprijateljima (Vukadinovi i dr.
2007:162). Novi strateki koncept saveznitva usvojen je na zasijedanju
NATO-a u Rimu 1991. godine, ime je ozvaniena saradnja sa bivim socijalistikim zemljama Istone Evrope , ojaano je Sjevernoatlantsko vijee za
suradnju (NACC), a sintagmom nova europska sigurnosna arhitektura
- NATO, OESS, EZ, WEU i Vijee Evrope su oznaene komlementarnim
organizacijama (Isto). Program Partnerstvo za mir (PfP) promoviran je
1994. godine, a na osnovu njega upuen je poziv za suradnju svim zemljama
u Evropi koje su voljne doprinijeti ciljevima programa, odnosno suraivati
na polju odbrane i sigurnosti.
100
Ciljevi i principi NATO-a postavljeni su u Preambuli Ugovora.:

- osigurati svoju sigurnost, slobodu, zajedniko nasljee i civilizaciju, zasnovane
na demokraciji, individualnoj slobodi i potivanju prava;
- udruiti napore lanica kako bi se osigurali mir i sigurnost;
- pomagati stabilnosti sistema i blagostanja na podruju Sjevernog Atlantika
(Vukadinovi i dr. 2007:57).
174
30.1.2009
10:31
Page 175

Na samitu u Vaingtonu 1999. godine, NATO je usvojio novi Strateki
koncept i u punopravno lanstvo primio tri nove drave: eku,
Maarsku i Poljsku. Bugarska, Estonija, Litva, Latvija, Rumunija, Slovaka
i Slovenija pristupile su Savezu 2004. godine, ime je zaokruena cifra
od 26 zemalja lanica NATO-a.
NATO je organiziran kao meudravna organizacija unutar koje svaka
zemlja lanica zadrava pravo na svoju samostalnost.101 Sve odluke
NATO-a donose se zajedniki, konsenzusom.102
Najvanije tijelo za donoenje odluka je (1) Sjevernoatlantsko vijee
u kojem su zastupljeni predstavnici svih lanica NATO-a na nivou veleposlanika, ministara vlada, te efova vlada i drava.
Sjevernoatlantsko ili Ministarsko vijee se sastaje najmanje dva puta
godinje, na tzv. proljetnoj i zimskoj sesiji. Ono je najvii organ koji vodi
konsultacije i definira politiku, a pod rukovodstvom generalnoga sekretara
NATO-a. Pomoni organi Vijea NATO-a su brojni, a najvaniji jesu odbori
za: pitanja politikih odnosa, ekonomskih odnosa, infrastrukturu, odbranu,
nuklearnu znanost, vojni proraun, civilni proraun i sl. Odbor za planiranje
odbrane i Odbor nuklearne odbrane su najznaajniji odbori NATO-a.
(2) Na elu Sekretarijata NATO-a nalazi se Generalni sekretar koji rukovodi sastancima pojedinih tijela NATO-a. Ovlaen je da nadzire provoenje
prihvaenih odluka, da priprema izvjetaje o aktivnostima, te da posreduje izmeu pojedinih lanica u pitanjima koja se odnose na suradnju
u NATO-u.
101
To pravo je posebno naglaeno u NATO dokumentima, poput Prirunika iz 2006.

godine. Pored toga stoji: da svaka lanica sudjeluje ravnopravno u procesu odluivanja
bez obzira na veliinu zemlje, njen politiki, vojni i ekonomski znaaj, te da Savez
nema svoje vlastite operativne oruane snage osim onih koje mu pruaju lanice ili
zemlje partneri u svrhu provedbe odreene misije (:15).
102
Glavni jezici u NATO-u su engleski i francuski. Sjedite Tajnitva (Sekretarijata
- IB) NATO-a najprije je bilo u Londonu, zatim od 1951. godine u Parizu, a od 1967.
sjedite Tajnitva NATO-a je u Bruxellesu (Vukadinovi i dr., 2007:60)
175
30.1.2009
10:31
Page 176

(3) Vojni odbor ili komitet NATO-a ine efovi (naelnici, komandanti..)
tabova svih drava lanica. Podreen je direktno Sjevernoatlanskom vijeu,
odnosno Odboru za planiranje odbrane, a rukovodi radom zapovjednitva
i predlae nadlenim politikim tijelima preporuke u pogledu odbrambenih
pitanja (od vojnog znaaja).
(4) Vojno-komandna struktura NATO-a; temelji se na hijerarhijskoj
strukturi Stratekih i podreenih komandi koje pokrivaju cjelokupno
sjevernoatlansko podruje.
Shema broj 8.
Pored ostalih, tri su osnovne karakteristike NATO-a:
1. od njegova osnutka do danas dvije ili vie njegovih lanica nisu meusobno vodile ratove;
176
30.1.2009
10:31
Page 177

2. u meuvremenu niti na jednu dravu NATO-a nije izvrena agresija
oruanim snagama;
3. dobrovoljni pristup NATO-u i konsenzualni princip odluivanja i uea
u vojnim i nevojnim njegovim operacijama;
ini se da su upravo ove tri karakteristike, presudne u opredjeljenju politika
pojedinih zemalja, osobito sa podruja Jugoistone i Istone Evrope, za pristupanje ovome Savezu, a nakon iskustava sa Varavskim paktom i ratova
voenih na prostoru bive SFR Jugoslavije pod kraj dvadesetoga i s poetka
dvadesetprvoga stoljea. Historijske distancije e pokazati kolika je potreba
za novim NATO-om i u kojoj mjeri e njegovo postojanje i na koji nain
uticati na budue meunarodne odnose u procesima globalizacije?
IV.3. EVROPSKA UNIJA
Evropska zajednica, odnosno Evropska unija, zajednica jednoga broja

evropskih drava nastala je kao dvojako jedinstvo suprotnosti. Upravo je
Evropa iznjedrila dva svjetska rata u kojoj su nakon Drugoga snano
obiljeeni pobjednici i pobijeeni. Ekonomski interesi, a potom i naslijeeni meunacionalni strahovi, proizveli su ideje o ujedinjavanju u zajednicu u kojoj e svojevrsna kontrola, ali i usklaivanje interesa osigurati
ekonomske napretke i pri tom sprijeiti konflikte koji se mogu ponovno
pretoiti u ratne kataklizme.103 Paradigma su na odreeni nain bile Sjedinjene Drave. Osnovni poriv francuske politike je bila njena vodea politika u Evropi, a da se pri tom Njemaka u procesu federalizacije ogranii
103
Borba i integracija nisu samo protuslovni nego i komplementarni vidovi politike.
Prouavanje inbenika antagonizma pokazalo je da su mnogi od njih ambivalentni.
Oni raaju sukobe, ali u odreenim okolnostima mogu doprinijeti ograniavanju konflikata
i razvoju integracija (Duverger, 2001:191)
177
30.1.2009
10:31
Page 178

i time izbjegne njena ponovna ekspazija ve viena u prvoj polovini dvadesoga stoljea. Njemakoj je ta ideja pruala priliku da nakon kapitulacije
iznova osigura panju i potovanje u evropskim i svjetskim okvirima.104
Trajni mir kao nauk historije mogue je bilo graditi prvenstveno na
osnovama ekonomske saradnje. Evropska unija je proizala iz: a) Evropske
zajednice za ugalj i elik (ECSC) o kojoj je est drava (Belgija, Francuska,
Njemaka, Italija, Luksemburg, Holandija) 18. aprila 1951. godine potpisalo Ugovor, b) Evropske odbrambene zajednice (EDC) o kojoj je istih est
drava 27. maja 1952. godine potpisalo Ugovor, c) Evropske ekonomske
zajednice (EEZ) i Evropske zajednice za atomsku energiju (ugovori o obje
ove zajednice potpisani u Rimu 25. marta 1957. godine).105
U Mastrihtu je 7. februara 1992. godine potpisan Ugovor o Evropskoj uniji
kao krovnom pojmu kojeg ine tri stuba: 1) Evropska zajednica (koju ine
tri prethodno formirane zajednice), 2) Zajednika vanjska i sigurnosna
politika i 3) Suradnja u podruju pravosua i unutarnjih poslova (Policijska
i pravosudna suradnja u krivinim stvarima-podruje slobode, sigurnosti
i pravde).
104
a) Robert Schuman, francuski minister vanjskih poslova, svojom je deklaracijom

od 9. maja 1950. godine lansirao projekt kojim bi bilo kakav rat izmeu Francuske i
Njemake postao ne samo nezamisliv, ve i fiziki nemogu.
b) Za Francusku i Njemaku, koje su u prethodnih osam decenija tri puta ratovale,
pronai nain da ive u trajnom miru predstavljalo je temeljni politiki prioritet, i
upravo je tome nova Zajednica trebala sluiti,
c) Winston Churchill (premijer Britanije-IB) je za manje od godinu i po po
zavretku rata, u govoru u Cirihu rekao: Sada moramo graditi jednu vrstu Sjedinjenih
Drava Evrope, a prvi korak mora biti partnerstvo izmeu Francuske i Njemake
Francuska i Njemaka moraju preuzeti vostvo (Pinder, 2003:1-4)
105
Evropska zajednica je centralni stub Evropske unije. U njoj su Evropska
ekonomska zajednica, Evropska zajednica za ugalj i elik i Evropska zajednica za
atomsku energiju (Euroatom). Sadri federalne elemente institucija Evropske unuje i
zaduena je za najvei dio aktivnosti EU. (Pinder, 2003:195).
178
30.1.2009
10:31
Page 179
Shema broj 9.106
Osnovne institucije Evropske unuje su: 1) Evropsko vijee (i Vijee),

2) Vijee Evrope (ili Vijee ministara), 3) Evropski parlament, 4) Evropska
komisija, 5) Sud pravde Evropske unije, 6) Revizijski sud. Pored osnovnih
tijela, znaajna su i dva savjetodavna: Ekonomsko-socijalni komitet i
Komitet regija.
106
Izvor: Pinder, (2003:29).
179
30.1.2009
10:31
Page 180
Shema broj 10.107
Evropsko vijee
Evropsko vijee ine efovi drava ili vlada lanica Evropske unije
(predstavnici izvrne vlasti drava). Evropsko vijee se, zajedno sa pred107
180
Izvor: Pinder, (2003:34).
30.1.2009
10:31
Page 181

sjednikom Evropske komisije sastaje najmanje dva puta godinje i razmatra
pitanja i donosi odluke koje je neophodno razrijeiti i potaknuti na politikome nivou, a ponekad i zato to se radi o pitanjima koje ministri u Vijeu
nisu bili u stanju rijeiti, ili se pak radi o vanim pitanjima kao to su bili
ugovori iz Mastrihta ili Amsteradama. U nadlenosti mu je da definira ope
politike smjernice i pod rukovodstvom je rotirajueg predsjednitva.
Vijee Evropske unije ili Vijee ministara (Vijee)
Vijee ministara je sloeno tijelo i najznaajnija institucija Evropske

unije koja donosi odluke. Okuplja ministre vanjskih poslova ili resorne
ministre drava lanica, to zavisi od pitanja o kojima se odluuje. Uestalost
sastajanja Vijea zavisi od pitanja koja se stavljaju na raspravu.108
Vijee i svako njegovo vijee (u odnosu na djelatnost), kao i Evropsko vijee, za predsjedavajueg ima predstavnika drave koja je u estomjesenom mandatu predsjedavajua Evropskog vijea. Raspored glasova
drava u Vijeu je razliit i kree se u rasponu od deset glasova koji pripadaju
najveim dravama (Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemaka, Francuska i Italija),
do tri glasa na koja imaju pravo najmanje drave. Vijee donosi odluke,
direktive, uredbe, odluuje o aktivnostima i ciljevima Unije, definira budue
aktivnosti Unije, te usklauje zajednike politike drava lanica.
108
Vijee ministara sastaje se u dvadesetak saziva, od Ekonomsko-finansijskog

vijea (Ecofin), Vijea za poljoprivredu i unutarnja pitanja, do Vijea za zdravstvo,
turizam i omladinska pitanja. Postoji i Vijee za opte poslove, koje ine ministri vanjskih
poslova, i koje treba koordinirati radom drugih vijea, ali im je u praksi vrlo teko
kontrolirati vijea u kojima sjede ministri vanjskih poslova monih vlada. Evropsko
vijee je svjesno ove nekoherentnosti u strukturi, i 1999. je donijelo odluku da se broj
vijea treba smanjiti na najvie petnaest, to i nije neka naroito radikalna reforma
(Pinder, 2003:37)
181
30.1.2009
10:31
Page 182

Evropska komisija
Evropska komisija predstavlja izvrno tijelo Evropske unije. Ima nadlenost iniciranja, provoenja, menadmenta i kontrole; ona je zatitnik i
garant provoenja Ugovora i interesa Unije, priprema zakonske prijedloge
(o kojima odluuje Vijee), primjenjuje naela zajednikih politika Evropske
unije i nadgleda njihovu provedbu, nadzire primjenu evropskoga prava
i dodjelu proraunskih sredstava. Komisija zastupa Evropsku uniju u
meunarodnim odnosima (uz pomo svojih predstavnitava u svijetu).109
U sastav Komisije svaka drava imenuje po jednoga predstavnika. Do
2005. godine po dva lana Komisije su imenovale: Francuska, Italija, Njemaka, panija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ugovor iz Nice predvidio je da
prva Komisija koja bude izabrana nakon 2005. godine ima po jednoga
predstavnika svake drave lanice. lanovi Komisije imaju petogodinji
mandate, bira ih Vijee ministara, a potvruje Evropski parlament, kojemu
je Komisija i odgovorna. lanovi Komisije (prepoznatljivi kao komesari
ili povjerenici) su obavezni djelovati u skladu sa interesima Evropske
unije i biti neovisni u odnosu na interese vlada zemalja iz kojih dolaze.
Strukturu Komisije ini trideset est uprava i specijaliziranih slubi, a na
elu svake je direktor, koji je odgovoran lanu Komisije zaduenom za
podruje odgovornosti uprave.
Evropski parlament
ine ga predstavnici zemalja lanica Evropske unije. Pretendira biti
glasom naroda u Evropskoj uniji i u petogodinjem mandatu od 2004.109
Komisiju nazivaju i psom uvarom, jer je njena dunost da osigurava da

prvenstveno drave lanice primjenjuju ugovore i zakone Unije. Ako ima dokaze o bilo
kakvom krenju, Komisija datoj dravi mora izdati argumentirano miljenje. Ako ga
drava ne ispotuje, Komisija se moe obratiti Sudu pravde. (Pinder, 2003:50)
182
30.1.2009
10:31
Page 183

2009. godine broji 732 zastupnika. Zastupnici se biraju iz oko stotinjak evropskih politikih stranaka okupljenih u devet stranakih grupacija i iz reda
nezavisnik poslanika. Predsjednik Parlamenta, 14 podpresjednika i povjerenici za administrativna pitanja, biraju se na mandate od 30 mjeseci.
Broj zastupnika, poslanika u Parlamentu utvruje se na osnovu broja
stanovnika svake lanice Evropske unije. Sjedite Parlamenta je u francuskom gradu Strazburu, gdje se odravaju etvorodnevni mjeseni plenumi (dok se mini plenumi, vanredna zasijedanja odravaju u Briselu), i
jedina evropska institucija iji su lanovi rasporeeni po multinacionalnim
grupama, a ne po nacionalnim delegacijama.
Evropski parlament ima u osnovi tri funkcije:
- sa Vijeem dijeli zakonodavnu mo;
- sa Vijeem rukovodi budetom Unije, a na kraju procedure usvaja budet
u cjelini;
- zaduen je za demokratski nadzor nad svim drugim evropskim institucijama.
Pojedinci i grupe mogu se direktno obratiti Parlamentu za zatitu prava.
U tu svrhu djeluje pri Parlamentu i evropski pravobranilac.
Evropski sud pravde
Sud pravde Evropske unije osnovan je nakon Rimskog ugovora (1957.
godine). Sjedite mu je u Luksemburgu. Sudije i nezavisne advokate imenuju drave lanice Unije iz reda vrhunskih pravnih strunjaka na period
od est godina, tako da se polovina sudijskog sastava mijenja svake tri
godine. Osnovna zadaa Suda je da tumai i pravno razvija evropsko
zakonodavstvo.110
110
ire i o ostalim institucijama i tijelima Evropske unije u: Pinder, (2003.), Smaji,
(2005.), Bodiroa, (2006.), Tatalovi, (2006.), na internet stranicama Unije.
183
30.1.2009
10:31
Page 184

***
Koncentracija krupnih historijskih dogaanja u kratkom vremenkom

periodu, znaajna za svijet u cjelini, a za Evropu ponajprije, zateenim su
uinili evropsku politiku scenu. U njoj su se pod kraj dvadesetoga stoljea
preplitale historijske memorije, integracijski nedovreni procesi i nesnalaenja: od trijumfa zbog ruenja berlinskoga zida, simbola blokovske,
prvenstveno evropske podijeljenosti, preko pitanja ujedinjenja Njemake,
raspada Sovjetskog Saveza (i Varavskoga ugovora) i SFR Jugoslavije,
sve do pitanja opstojnosti NATO-a u kojemu je bila veina zapadnoevropskih
zemalja lanica Evropske ekonomske zajednice. Upravo je teret ovih
dogaaja, neutemeljenost evropske politike, znaajna razminoilaenja i
dakako nedosljednost nacionalnih politika vodeih evropskih zemalja proizvedena minulim historijskim memorijama, doprinijelo nekonzistentom
njihovom odnosu i odnosu Evropske zajednice u cjelini spram konfliktima
na jugu Evrope, to je potaklo (umjesto da ih sprijei) uvjete za ratove na
Balkanu i svekolike ljudske patnje i rtve, do genocida.111
Upravo su prethodne injenice potakle evropski establiment da nadie
ekonomsko integriranje i Evropsku zajednicu, odnosno zajednice pretoi u
vii, kvalitetniji oblik integracije - u Evropsku uniju. Ugovorom iz Mastrihta, koji su zemlje Evropske zajednice potpisale 1992. godine, predvidio
je Uniju kao krovni pojam za strukturu od tri stuba. Prvi stub ini ve postojea (1) Evropska zajednica, dok su druga dva njena nadgradnja: (2)
Zajednika vanjaska i sigurnosna politika i (3) Suradnja u poslovima
pravosua i unutarnjim poslovima.
111
Prethodne konstatacije se odnose na Evropu u geopolitikom, opem smislu.

Pored toda podrazumijevaju i injenice da su na tlu Evrope i devedesetih godina
dvadesetoga vijeka djelovale razliite organizacije koje su svaka na svoj nain (pored
pojedinanih nacionalnih politika, naroito monih evropskih zemalja) bile inkorporirane u konflikte na prostorima bive SFR Jugoslavije: Evropska zajednica, Vijee
Evrope, Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi i NATO-savez.
184
30.1.2009
10:31
Page 185

Opa poruka Ugovora iz Mastrihta je da zajednika vanjska i sigurnosna
politika ima za cilj ouvanje osnovnih vanjsko-politikih interesa, posebno
neovisnosti, sigurnosti i nepovredivosti Unije, ukljuujui i postepeno
definiranje ciljeva zajednike odbrambene politike.112 Na samitu u Helsinkiju, odranom u decembru 1999. godine, Evropsko vijee je donijelo odluku
o osnivanju zajednikih snaga za brzo djelovanje (sa ne vie od 5000060000 vojnika), uz rok o njenoj implementaciji do 2003. godine. Ova
odluka je znaila jaanje odbrambene komponente sigurnosne politike
i njeno pojanjenje u izvravanju humanitarnih zadataka, akcija zatite
i spaavanja, te borbenih akcija, ukljuujui i mjere uspostave mira.113
Zajednika vanjska i sigurnosna politika podrazumijeva izgradnju Evropskog sigurnosnog sistema, koji bi u perspektivi sadravao tri razine:
1. nacionalnu, na kojoj i svaka drava gradila vlastitu sigurnost.;
2. multinacionalnu, na kojoj bi djelovala mrea bilateralnih i multilateralnih sigurnosnih dogovora i sporazuma.;
3. internacionalnu, na kojoj bi djelovale sigurnosne organizacije kao
to su NATO, EU i OESS.; (Tatalovi, 2006:247)
Integriranje i irenje Evropske unije bez izgradnje sopstvenog sigurnosnog
i odbrambenog sistema i identiteta bio bi nepotpun proces, a u odnosu na
prijetnje po meunarodni mir i sigurnost, osobito na tlu upravo evropskoga
kontinenta.
Umjesto zakljuka! Najiri kontekst poimanja sigurnosti, njegove ekonomske, pravne, socijalne, ekoloke, zatite i spaavanja, unutarnje i spoljnje,
vojne, tehnoloke., stavlja pred Evropsku uniju kompleks izazova, organizacijskih, institucionalnih i drugih, uz injenicu egzistencije NATO-a
112
l. 2,3,11-28 Ugovora o EU; prema: Smaji, (2005:36.).

Prva iskustva Evropske armije su uee evropskih multinacionalnih snaga
u ouvanju mira u Bosni i Hercegovini-EUFOR
113
185
30.1.2009
10:31
Page 186

i Ujedinjenih nacija. Historijska iskustva upuuju s pravom na evropski
skepticizam, koji ostavlja prostor za sumnju u evropske intergacije visokoga
nivoa, one koje e podrazumijevati u konanici i sgurnosno-odbrambeni i
vojni aspekt. Svaka usporedba Evropske unije sa Sjedinjenim Dravama je
viestruko upitna. Sjedinjene Drave su svoje integracijske procese zapoele
prije vie od dva vijeka, formiravi konfederaciju od nedovrenih dravotvornih oblika. Nasuprot njih, Evropu kao geopolitiku paradigmu i
Evropsku uniju ine prve i najstarije evropske nacije i drave, koje su kroz
svoje interese i na razliite naine prouzroile najkrvavije periode ljudske
historije. Evropski nacionalizmi i vjekovna evropska meunacionalna
nesuglasja, pa i ona koja su evidentna u dvadeset prvome stoljeu, ostavljaju
pravo na sumnju u lahkou evropske perspective, a u odnosu na pojedina
idealna gledita o njoj.
Nasuprot skepsi, perspective evropskih integracija u odreenome vremenskome razdoblju, mogu dosegnuti u geopolitikom smislu do razmjera
koje podrazumijevaju dugotrajno najureeniji prostor koji u meunarodnim
razmjerama moe biti paradigma svih sigurnosnih dimenzija na pojedinanom (zatita ljudskih prava i sloboda) i kolektivnom, nacionalnome
i nadnacionalnome nivou, najpoeljnijem prostoru za ivot.114
Izmeu skepse i idealnoga, egzibicionistikoga razumijevanja evropskih
integracija, historija e pronalaziti odgovore u kontekstu svjetskih nacionalnih i pojedinih kolektivnih politika, od kojih e ovisiti i evropski mir
i sigurnost na unutarnjem i izvanjskom nivou.
114
ini se da su mnoge ideologijske paradigme sa Rimskim carstvom, pojedine
evropske nacije i prije (kroz kolonijalna osvajanja) faizma smjetale u njegovu ulogu.
Evropska unija tek, ima priliku na dobrovoljnim politikim principima i u skladu s
Pravom, priblii svojim okvirima i cio Sredozemni bazen, uz uvjet odricanja od pojedinanih nacionalnih i kolektivnih fobija.
186
30.1.2009
10:31
Page 187

IV.4. VIJEE EVROPE
Vijee Evrope je prva organizacija na tlu Evrope poslije Drugoga svjetskoga rata. Osnovalo ju je deset evropskih drava u Londonu 5. maja 1949.
godine. Sjedite Vijea je u Strazburu (Francuska). Danas u njegovom
sastavu djeluju gotovo sve evropske drave (njih 46), a lanice su mu i sve
drave nastale raspadom bive SFR Jugoslavije.
U svojstvu promatraa u Vijeu Evrope akreditirano je pet zemalja i to:
Sveta Stolica, SAD, Kanada, Japan i Meksiko.
Po zavretku blokovske raspoluenosti Evrope, Vijee Evrope se nametnulo kao glavni politiki forum za trajni dijalog i saradnju sa zemljama
Istone i Srednje Evrope, koje su izabrale demokratski oblik upravljanja
dravom. Novi politiki ciljevi Vijea Evrope postavljeni su na Prvom
sastanku na vrhu, odranom u oktobru 1993. godine u Beu. Novi prioriteti
saradnje odreeni su na Drugom sastanku na vrhu efova drava odranom
u oktobru 1997. godine u Strazburu, gdje je utvren akcioni plan kako bi
se osnaio rad Vijea Evrope na etiri polja: demokracija i ljudska prava,
socijalna kohezija, sigurnost graana i demokratskih vrijednosti, te kulturna
raznolikost. U cilju unapreenja zatite ljudskih prava, dogovoreno je
osnivanje jedinstvenog stalnog Evropskog suda za ljudska prava, koji je
poeo s radom 4. novembra 1998. godine. Motivirano potrebom uvrivanja jedinstva Evrope bez crta podjele, odreivanja mjesta Vijea Evrope
u novoj evropskoj arhitekturi (nakon irenja Evropske unije na preko 25
zemalja), te definiranja saradnje Vijea Evrope sa drugim meunarodnim
organizacijama (EU, OSCE), Vijee je odralo svoj Trei sastanak na vrhu
u maju 2005. godine u Varavi (Poljska). Potvrena su osnovna podruja
djelovanja i otvorena mogunost ire reforme Evropskog suda za ljudska
prava (imenovanjem grupe mudraca za pripremu strategije reforme).
Osnovni ciljevi Vijea Evrope su:
187
30.1.2009
10:31
Page 188

Zatita ljudskih prava, pluralistika demokracija i vladavina prava,
Unapreenje svijesti o evropskom kulturnom identitetu i podsticanje
njegova razvoja i raznolikosti,
Traenje rjeenja za probleme sa kojima se suoava evropsko drutvo
(manjine, ksenofobija, netrpeljivost, zatita okolia, kloniranje,
sida, organizirani kriminal i td.), i
Razvoj demokratske stabilnosti u Evropi kroz pomo politikim,
zakonodavnim i ustavnim reformama.
Osnovna tijela i institucije Vijea Evrope su:
- Odbor ministara i
- Parlamentarna skuptina Vijea Evrope.
- Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Evrope (CLRAE),
- Ured Generalnog sekretara Vijea Evrope,
- Evropski sud za ljudska prava,
- Komesar za ljudska prava Vijea Evrope.
Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama je
osnovni dokument svih dosadanjih aktivnosti Vijea Evrope (potpisana je
4. novembra 1950. godine u Rimu i prvi je meunarodni pravni instrument
koji se bavi zatitom ljudskih prava).
Vijee Evrope je u Sarajevu otvorilo svoj ured u aprilu 1996. godine,
drava Bosna i Hercegovina je lanica Vijea od 24. aprila 2002. godine.
Postavi punopravnom lanicom Vijea Evrope, Bosna i Hercegovina je
prihvatila obavezu njegovanja i unapreenja demokratskih vrijednosti i
standarda Vijea Evrope, na to je obavezuju potpisani meunarodni
ugovori (konvencije kojima je Vijee Evrope depozitar). U Parlamentarnoj
skuptitni Vijea Evrope Bosnu i Hercegovinu predstavlja Izaslanstvo Parlamentarne skuptine ove drave pri Vijeu Evrope (Izvor: www.mvp.gov.ba)
188
30.1.2009
10:31
Page 189

IV.5. ORGANIZACIJA ZA SIGURNOST I SARADNJU
U EVROPI (OSCE-OESS)
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (The Organisation for

Security and Cooperation in Europe) je osnovana u Helsinkiju 1975. godine
kao Konferencija za sigurnost i saradnju u Evropi (KESS). Prvobitni cilj
Organizacije je bio stvaranje uvjeta i mehanizama za dogovore izmeu
Zapada i Istoka (u vrijeme vojno-politike podijeljenosti Evrope na
NATO i VU) i to na tri nivoa: (1) sigurnosno-politikom; (2) ekonomskom,
ekolokom, kulturnom i drugom; (3) zatita ljudkih prava (Tatalovi,
2006:250). Helinski dokument je potpisalo 35 drava, meu kojima je
bila i biva SFR Jugoslavija.
Nakon 1989. godine i krupnih geopolitikih promjena na evropskome
prostoru, onih koje su dovele do raspada Sovjetskog Saveza i Varavskoga
ugovora, odnosno ujedinjenja Njemake, u KESS-u se pristupilo njegovom
prestruktuiranju u Parizu 1990. godine, prihvaanjem Parike povelje.
Povelja je predviala uvoenje novih mehanizama za savjetovanje, te su
utemeljena tri sekretarijata: Sekretarijat KESS-a, sa sjeditem u Pragu,
Centar za spreavanje sukoba, sa sjeditem u Beu i Ured za demokratske
institucije i ljudska prava, sa sjeditem u Varavi.
Novi znaajan skup na nivou KESS-a, a nakon poetnih dogaaja i
rasula na prostorima bive SFR Jugoslavije, zasijedao je u Helsinkiju
1992. godine. Helinskim dokumentom izraen je zahtjev da se KESS tretira
reginalnom organizacijom, koja e u skladu sa VIII poglavljem Povelje
Ujedinjenih nacija, a u okviru ove svjetske organizacije uestvovati u provoenju mirovnih operacija. Pored toga, predloeno je osnivanje Foruma
za sigurnost i saradnju, koji je u Beu zapoeo svoj rad iste godine, s
ciljevima razoruanja, nadzora nad naoruavanjem i gradnje povjerenja
i sigurnosti.
189
30.1.2009
10:31
Page 190

Nakon vanih sastanaka u Budimpeti, Lisabonu i Kopenhagenu, KESS
je 1995. godine preimenovan u OSCE (odnosno-OESS).
Novonastale prilike pod kraj dvadesetoga stoljea i sukobi na tlu Evrope,
odnosno Balkana, angaman NATO-a u humanitarnim i mirovnim misijama
na tim prostorima, te prerastanje evropskih zajednica u Evropsku uniju,
Organizaciju za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) su dovele na vjetrometinu vieznanih sigurnosnih izazova. To su i osnovni razlozi iz kojih
ova Organizacije nije utemeljila svoju ulogu u prevenciji i upravljanju
konfliktima, borbi protiv terorizma, krijumarenju ljudima...Moe se
zakljuiti da u ovom trenutku, na poetku 21. stoljea, OESS ima velike
organizacijske probleme i sve vee sigurnosne izazove. O nainu njihovog
rjeavanja, ovisit e i relevantnost OESS-a u daljnjem razvoju europske
sigurnosne arhitekture(Tatalovi, 2006:255).
Danas je u lanstvu OSCE-a , panevropskoj sigurnosnoj organizaciji,
vie od pedeset zemalja i protee se od Vankuvera do Vladivostoka,
od Sjeverne Amerike, preko Evrope do Centralne Azije.
Bosna i Hercegovina je pristupila OSCE-u 30. aprila 1992. godine, a
Helinski dokument je potpisala 8. jula 1992. godine. OSCE je ovlaen, i
pod direktnim mandatom po Opem okvirnom sporazumu za mir u Bosni
i Hercegovini, za provedbu odredaba lana IV Aneksa 1-B (koji podrazumijeva Sporazum o subregionalnoj kontroli naoruanja). Misija OSCE- a
u Bosni i Hercegovini inkorporina je u procese njene stabilizacije preko
svojih odjela: Odjela za demokratizaciju, Odjela za obrazovanje, Odjela za
ljudska prava i Odjela za sigurnosnu saradnju (izvor: www.mvp.gov.ba)
190
30.1.2009
10:32
Page 191
V
BOSNE I HERCEGOVINE
BOSNE I HERCEGOVINE
30.1.2009
10:32
Page 192
30.1.2009
10:32
Page 193
____________ Sigurnosne determinante Bosne i Hercegovine ____________
V.1. SIGURNOSNE DETERMINANTE

BOSNE I HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina je svoju dravnost zanovila 1992. godine. Potvrda

njene dravnosti proizilazi iz injenice da ju je Evropska unija priznala
6. aprila, u svoje redove prihvatile Ujedinjene nacije 21. maja iste godine.
Dananje unutarnje ureenje Bosne i Hercegovine definirala su dva sporazuma: Vaingtonski sporazum o formiranju Federacije Bosne i Hercegovine, koji je zakljuen u martu 1994. godine,115 a po tom Dejtonski
sporazum, tanije Generalni (Opi) okvir mirovnog sporazuma za Bosnu
i Hercegovinu, koji je zakljuen 21. novembra u Dejtonu (SAD), a potpisan
tri sedmice kasnije, 14. novembra 1995. godine u Parizu (Francuska).116
Dejtonski mirovni sporazum je oznaio kraj rata u Bosni i Hercegovini
i definirao podjelu ove drave na dva entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. Pored Generalnog okvira...Sporazuma,
dogovoreni su i njegovi elementi-aneksi, posebni sporazumi kojima su
definirana specifina pitanja bitna za uspostavu i ouvanje mira u Bosni
i Hercegovini i to:
Sporazum o vojnim aspektima mirovnog dogovora, aneks 1-A;
Regionalna stabilizacija, aneks 1-B;
115
Potpisan je od strane predstavnika Bonjaka i predstavnika Hrvata iz Bosne

i Hercegovine, te predstavnika Republike Hrvatske, a znaio je prekid rata izmeu
Bonjaka i Hrvata, koji je zapoeo u maju 1993. godine.
116
Potpisali su ga predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske
i Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore). Potpisnici-svjedoci Dejtonskog
sporazuma su: Evropska unija (specijalni pregovara Evropske unije), Republika Francuska, Savezna Republika Njemaka, Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike
Britanije i Sjeverne Irske, i Sjedinjene Amerike Drave.
193
30.1.2009
10:32
Page 194

Sporazum o stabilizaciji regiona;
Sporazum o granici izmeu entiteta i pitanja u vezi sa granicom;
Sporazum o izborima;
Ustav Bosne i Hercegovine;
Sporazum o arbitrai;
Sporazum o ljudskim pravima;
Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima;
Sporazum o komisiji za ouvanje nacinalnih spomenika;
Sporazum o osnivanju javnih korporacija Bosne i Hercegovine;
Sporazum o sprovoenju civilnih aspekata mirovnog sporazuma;
Sporazum o meunarodnim snagama za policijske dunosti (Izvor:
USAID, 1996.)
Eminentno, sa stajalita sigurnosti, najznaajniji dio Sporazuma je njegov
Aneks 1-A o vojnim aspektima koji je predpostavio prvu fazu-uspostavu
mira. No, svi ostali aneksi i svaki na svoj nain ticali su se i tuu se sigurnosnih dimenzija unutarnje i izvanjske sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Nakon razmjetanja meunarodnih vojnih mirovnih snaga (IFOR-Implementation Force), njih oko 60 hiljada, broj ljudi pod orujem na prostoru
Bosne i Hercegovine iznosio je preko 450 hiljada. Osnovni zadatak je bio
vojne snage koje su do tada uestvovale u borbama (njih oko 400 hiljada),
s frontova vratiti u kasarne, na mirnodopske lokacije, a one iz susjednih
zemalja ispratiti preko granica Bosne i Hercegovine. Mnogo puta poslije
1995. godine i na razliitim mjestima i nivoima, potencirana je injenica da
je najuspjenije proveden vojni dio Dejtonskog sporazuma. Ali, da nije
bilo tako, u cjelini bi bio upitan mir na bosansko-hercegovakim prostorima.
Po osnovu Vaingtonskoga sporazuma, na teritoriji Federacije Bosne
i Hercegovine je od Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog
vijea obrane formirana vojska Federacije..., a na teritoriji Republike
Srpske nastavila je funkcionirati Vojska Republike Srpske (entitetske
194
30.1.2009
10:32
Page 195

vojske). Njihove ratne formacije su, nakon povlaenja na mirnodopske
lokacije postepeno svoene na dogovoreni mirnodopski nivo u pogledu
broja pripadnika i naoruanja. U meuvremenu je, pod patronatom
meunarodnih organizacija provoeno postepeno balansiranje vojnih snaga
unutar Bosne i Hercegovine, ali i u odnosu na susjedne drave na ta su
se i same obavezale prihvatajui Dejtonski sporazum.
Aneks broj 4. Sporazuma o miru... je Ustav Bosne i Hercegovine,
dogovoren i potpisan u proceduri potpisivanja Sporazuma...Ustav nije
izriito definirao nadlenosti drave u sferi odbrane i sigurnosti, osim to
u lanu 3., stavu 5. stoji da e Bosna i Hercegovina preuzeti nadlenosti
za ostala pitanja o kojima se sporazumiju entiteti.. Pored toga, u lanu
5. (Predsjednitvo), stavu 5. (Stalna komisija) Ustava stoji: Svaki lan
Predsjednitva (njih tri-IB) imae, u okviru svoje funkcije, ovlaenje
civilnog komandovanja oruanim snagama....lanovi Predsjednitva
izabrae Stalnu komisiju za vojna pitanja koja e koordinirati aktivnosti
oruanih snaga..., iji e lanovi biti i lanovi Predsjednitva. Na osnovu
ovih Ustavnih odredaba u toku 1997. godine je formiran Stalni komitet za
vojna pitanja, u iji sastav su pored lanova Predsjednitva, komandanata
entitetskih vojski i drugih odgovornih predstavnika organa iz Bosne i Hercegovine, u svojstvu promatraa kooptirani: Visoki predstavnik Ujedinjenih
nacija za Bosnu i Hrcegovinu, komandant SFOR-a (meunarodnih vojnih
snaga) i ef misije OSCE-a, odnosno njihovi predstavnici. Ovu injenicu o
ueu predstavnika meunarodnih organizacija u radu Stalnoga komiteta
za vojna pitanja i u njegovom povodu valja naglasiti iz opeg, a izrazito
znaajnoga razloga. Rije je zapravo o gotovo ne prevazienom nesuglasju
nacionalnih elita i njihovih politika u sferi dranih dimenzija odbrane i
sigurnosti. Uz znaajno uee i angaman predstavnika meunarodne
zajednice (meunarodnih politika), njihov uticaj i politiki pritisak,
postepeno su ostvarivani pomaci u pogledu prevazilaenja prijetnji po
sigurnost u Bosni i Hercegovini, prvenstveno onih koje su proizilazile
iz postojanja na njenom teritoriju dvije, odnosno tri vojne strukture, bez
jedinstvene komande. U jednome od podnaslova ((Post)dejtonska Bosna
195
30.1.2009
10:32
Page 196

i Hercegovina: nastavak negativne geopolitike) Nerzuk urak pie:
Bosna i Hercegovina, prignjeena i istovremeno objavljena Dejtonskim
mirovnim ugovorom, dravna je zajednica osloboena dravotvorne
svrhe:suvereniteta. Dizajnirana i proizvedena ratom, ona poiva na logici
teritorijalnoetnike geopolitike... (urak, 2006:32).
Prevlast etnopolitika koje su izbjegavale graditi dravne dimenzije Bosne
i Hercegovine su postepeno i dijelom prevladane uz pomo meunarodnih
organizacija i njihovih predstavnika. Primjera radi, u skladu sa svojim
ovlastima, Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija je u januaru 2000. godine
donio Zakon o graninoj slubi Bosne i Hercegovine. Predsjednitvo Bosne
i Hercegovine je prihvatilo podrku meunarodne zajednice da se u okviru
Pakta za stabilnost Jugoistone Evrope promovira stabilnost ovoga regiona,
te je iniciralo rad na Sigurnosnoj politici. Prvu Odbrambenu politiku (kao
elemenat Sigurnosne politike), Predsjednitvo je usvojilo u maju 2001.
godine. Znaajan je to bio napredak u procesu usaglaavanja nacionalnih
politika, iako je ova Odbrambena politika faktiki samo verificirala
nacionalne armije, njihovu strukturu i rukovoenje. Nakon dugotrajnoga
rada, predhodno formirana Komisija za reformu odbrane Bosne i Hercegovine, u kojoj su znaajno uestvovali predstavnici meunarodne zajednice,
i na njen prijednog, 1. decembra 2003. godine usvojen je prvi Zakon o odbrani
Bosne i Hercegovine. Naredni Zakon o odbarni usvojila je Parlamentarna
skuptina 28. septembra 2005. godine, kojim je reguliran jedinstveni
odbrambeni sistem Bosne i Hecegovine... (lan 1.) i jedna vojna sila
koju organizira i kontrolira Bosna i Hercegovina... (lan 2.).117 U meuvremenu su na dravnom nivou usvojeni i drugi zakoni, oni kojima su
se osigurali uvjeti za formiranje (pored odbrane) ostalih elemenata i
komponenata sigurnosti:
117
...rekonstruktivne promjene u strukturi i biu Oruanih snaga Bosne i Hercegovine uklonile su snaan izvor nepovjerenja meu narodima Bosne i Hercegovine
(Dujovi, 2006:197.).
196
30.1.2009
10:32
Page 197

a) Zakonom o ministarstvima..., kojim je proireno Vijee ministara,
pored ostalih i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine;118
b) Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA-State Investigation and
Protection Agency)119, koja je definirana upravnom organizacijom u
okviru Ministarstva sigurnosti, osnovana radi obavljanja policijskih
poslova...: sprjeavanja, otkrivanja i istrage krivinih djela iz nadlenosti Suda Bosne i Hercegovine..., a posebno kriminala, terorizma,
ratnih zloina, trgovine ljudima i drugih krivinih djela... (lan 1. i 3).
c) Obavjetajno-sigurnosna agencija, ...koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuciju obavjetajnih podataka u cilju zatite
sigurnosti, ukljuujui suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni
poredak Bosne i Hercegovine....,u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ukljuujui odredbe Evropske konvencije o zatiti ljudskih
prava i osnovnih sloboda.... (lan 1.).120
d) Dravna granina sluba, a od 18.04.2007. godine Granina policija
Bosne i Hercegovine, u kojoj nadlenosti prvenstveno ima provoenje
odredaba Zakona o nadzoru i kontroli prelaska dravne granice, Zakona
o kretanju i boravku stranaca i azilu i drugih zakona....121
118
Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH (Slubeni glasnik BiH,

broj 5., od 7. marta 2003. godine
119
Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu (Slubeni glasnih BiH, broj 27.,
od 15.06. 2004. godine
120
Zakon o obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Slubeni glasnik BiH, broj 12.,
od 14.04.2004. godine
121
Zakon o dravnoj graninoj slubi, Slubeni glasnik BiH, broj 50., od 09.11.2004.
godine; Dravna granina sluba je promijenila naziv u Granina policija Bosne i
Hercegovine, a na osnovu Izmjena i dopuna Zakona o dravnoj graninoj slubi, Slubeni glasnik BiH, broj 27/2007.
197
30.1.2009
10:32
Page 198

e) Osnovnu funkciju zatite i spaavanja, a u operatinom smislu i civilne
zatite zadrali su entiteti.122 Na nivou Bosne i Hercegovine je pri
Ministarstvu sigurnosti ustanovljen Sektor za civilnu zatitu, a osnovne
ingerencije drave u ovoj oblasti sigurnosti regulirane su Okvirnim
zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih
ili drugih nesrea u Bosni i Hercegovini.123
f) Dugotrajni pregovori nacionalnopolitikih elita o reformi policijskih
snaga (za zatitu javnoga reda i mira), koju su nalagala prihvaena
tri evropska principa o organizaciji policije na dravnome nivou,
polovino su rezultirala donoenjem: (1) Zakona o nezavisnim i
nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine. Ovaj
Zakon je naloio strukturu i formiranje: Nezavisnog odbora, Odbora
za albe policijskih slubenika i Odbor za albe graana.; (2) Zakona
o direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podrku
policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.124
Pored vojno-odbrambene funkcije, funkcije u pogledu zatite javnoga
reda i mira, zatite i spaavanja, borbe protiv kriminala ..., znaajan nivo
dravnih dimenzija sigurnosti sadran je u nivou socijalne, pravne i drugih
oblika zatite prava graana, nacionalnih manjina, nacionalnih, kulturnih
i drugih prava. Posljedice rata i spora poratna izgradnja mira i sigurnosti
izraena i kroz nedovoljno i neadekvatno provoenje svih dijelova, aneksa
Dejtonskog sporazuma znaajno utie na nivo integralne sigurnosti
Bosne i Hercegovine i njenih graana.
Znaajnu zajedniku politiku matricu ustanovile su politike strukture
u Bosni i Hercegovini odluivi je opredijeliti ka evroatlanskim integraci122
Od 1998. godine, u RS-u, a od 1999. godine u FBiH, civilna zatita je izdvojena

iz resora odbrane (kao promjena do tada naslijeenog stanja iz bive SFRJ). U RS-u je
situirana u Ministarstvo lokalne uprave i samouprave, a u FBiH, u status upravne organizacije Vlade ovoga entiteta.
123
Slubeni glasnik BiH, broj 50., od 23.06.2008. godine.
124
Slubeni glasnik BiH, broj 36., od 06.05.2008. godine.
198
30.1.2009
10:32
Page 199

jama. Sa tog stajalita, Pejanovi pie:Integracija Bosne i Hercegovine
u Evropsku uniju i NATO-savez ima u odreenim aspektima iri znaaj u
odnosu na druge drave iz skupine drava sa prostora jugoistone Evrope
.... Sa integracijom Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO stvara
se evropska i globalna evroatlantska osnova za zatitu mira i stabilnog razvoja
drave Bosne i Hercegovine(Pejanovi, 2005:13)
Za zakljuiti je da nivo funkcioniranja dravnih dimenzija odbrane i sigurnosti Bosne i Hercegovine, odnosno njenoga sistema sigurnosti i odbrane,
zavisit e od nivoa suglasja nacionalnih politika ( koje izraavaju uglavnom
tri nacionalnopolitike elite), te u tom pogledu i uticaja politika meunarodnih organizacija sa nadlenostima u Bosni i Hercegovini i ostalih
regionalnih i nacionalnih meunarodnih politika. Samo i jedino dovoljan i
potreban nivo zajednikih imenilaca unutar bosansko-hercegovakih (nacionalnih) politika moe u sferi sigurnosti i odbrane iskljuiti znaajan uticaj
meunarodnih politikih faktora u procesima sigurnosnog i odbrambenog
funkcioniranja ove drave i njenih pomaka u ispunjavanju uvjeta za integracije u regionalne ekonomsko-politke i sigurnosne organizacije.
199
30.1.2009
10:32
Page 200
30.1.2009
10:32
Page 201
________________________ Skraenice ________________________
Skraenice
- BiH
- CZ
- EU
- EUFOR
- EZ
- FBiH
- GP
- KGB
- NATO
- OHR
- ONO
- OS
- OSA
- OSCE
- OUN
- PfP
- RS
- SAD
- SFOR
- SFRJ
- SIPA
- SKVP
- Bosna i Hercegovina,
- Civilna zatita,
- Evropska unija,
- Evropske snage,
- Evropska zajednica,
- Federacija Bosne i Hercegovine,
- Granina policija,
- Komite za dravnu sigurnost (SSSR)
- North Atlantic Treaty Organization,
- Ured visokog predstavnika,
- Optenarodna odbrana,
- Oruane snage,
- Obavjetajno-sigurnosna agencija,
- Organizacija za sigurnost i suradnju u Evropi,
- Organizacija ujedinjenih nacija,
- Partnersvo za mir,
- Republika Srpska,
- Sjedinjene Amerike Drave,
- Stabilization Force (Meunarodne snage za stabilizaciju),
- Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija,
- Dravna agencija za istrage i zatitu,
- Stalni komitet za vojna pitanja,
201
30.1.2009
10:32
Page 202

- SRJ
- SSSR
- VU
- JNA
202
- Savezna republika Jugoslavija,

- Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika,
- Varavski ugovor,
- Jugoslovenska narodna armija,
30.1.2009
10:32
Page 203
_____________________ Literatura i izvori _____________________

LITERATURA I IZVORI
a) Knjige
Andrassy J., (1978), Meunarodno pravo, kolska knjiga, Zagreb;
Aristotel, (1975), Politika, BIGZ, Beograd;
Aron R., (2001), Rat i mir meu narodima,Golden Marketing, Zagreb;
Asimov I., (1982), Istraivanje zemlje i kozmosa, AC, Zagreb;
Begovi A., (1989), Koncepcija i sistem ONO i DSZ, Poslovna politika,
Beograd;
Bennett LeRoy A., James K. O., (2004), Meunarodne organizacije, Politika
kultura, Zagreb;
Beridan I., (2003), Konflikti, FPN, Sarajevo;
Bodiroa M., (2006), Evropska unija, Grafika, Banja Luka;
Bodiroa M., (2006), Grafika, Banja Luka;
Broh H., (2000), Misli o politici, Libertas, Beograd;
Buzan B., (1991) People, States and Fear, HarvesterWheatsheaf, London;
Brzezinski Z., (1994), Izvan kontrole, Otvoreno sveuilite, Zagreb;
Cvrtila V., (2004), Hrvatska i NATO, Centar za politoloka istraivanja,
Zagreb;
omski N., (2000), Novi militaristiki humanizam, Filip Vinji, Beograd;
uheli L.,ur.,(2004), NATO i novi meunarodni odnosi, Politika kultura,
Zagreb;
upi ., (2001), Politika i zlo, Fakultet politikih nauka, Beograd;
urak N., (2006), Obnova bosanskih utopija, Synopsis, Sarajevo;
Degan V. ., (2000), Meunarodno pravo, Pravni fakultet, Rijeka;
Doyle W. M., (1997), Ways of War and Pece, Norton Company, London;
Dujovi J., (1997), Osnovi ratne vjetine, DES, Sarajevo;
203
30.1.2009
10:32
Page 204

Dujovi J., (2005), Teorija strategije, FPN, Sarajevo;
Dujovi J., (2006), Rukovoenje i upravljanje sistemima sigurnosti, Fakultet politikih nauka, Sarajevo;
Duverger M., (2001), Politika sociologija, Panliber, Osijek-Zagreb-Split;
Engdahl W., (2000), Stoljee rata, AMG, Zagreb;
Eriksen T. H., (2002), Paranoja globalizacije, Sejtarija, Sarajevo;
Erl E., (1952), Tvorci moderne strategije, Vojno delo, Beograd;
Fiamengo A., (1971), Osnove ope sociologije, NN, Zagreb;
Fromm E., (1986), Anatomija ljudske destruktivnosti, NOLIT, Zagreb;
Fukujama F., (2002), Kraj historije i posljednji ovjek, CID, Podgorica;
Gidens E., (1998), Sociologija, CID, Podgorica;
Gray, A.M., (1998), Taktika i strategija, Federalno ministarstvo odbrane,
Sarajevo;
Grizold A.-Tatalovi S.-Cvrtila V., (1999), Suvremeni sistemi nacionalne
sigurnosti, Fakultet politikih znanosti, Zagreb;
Grizold A., (1998), Meunarodna sigurnost-Teorijsko institucionalni
okvir, FPZ, Zagreb;
Grupa autora, (1999), Crna knjiga komunizma, Bosanica print, Sarajevo;
Grupa autora, (2000), Leksikon sigurnosti, DES, Sarajevo;
Grupa autora, (2003), Sigurnosne studije u tranziciji, Grafiar, Biha;
Hadi M., (2001), Demokratska kontrola vojske i policije, Centar za civilnovojne odnose, Beograd;
Hague Rod, Horrop M., Breslin S., (2001), Komparativna vladavina i
politika, Politika misao, Zagreb;
Hantington P. S., (1998), Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka,
Izvori, Zagreb;
Hantington P.S., (2004), Vojnik i drava, Fakultet politikih nauka, Beograd;
Haralambos M., (1989), Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb;
Hart L., (1985), Ma i pero, VIZ, Beograd;
204
30.1.2009
10:32
Page 205

Harmon C., (2002), Terorizam danas, Globus, Zagreb;
Hastings A., ( 2003), Gradnja nacionaliteta, Buybook, Sarajevo;
Held D., (1990), Modeli demokracije, kolska knjiga, Zagreb;
Herman B., (2000), Misli o politici, Libertas, Beograd;
Hobs T., (1962), Levijatan, Kultura, Beograd;
Hofman B., (2000),Unutranji terorizam, Narodna knjiga, Beograd;
Huseinbai ., (2007), Civilna zatita u sistemu sigurnosti, Fakultet
politikih nauka Sarajevo;
Janev I., (1998), Teorije o meunarodnim odnosima i spoljnoj politici,
Plato, Beograd;
Javorovi B., (1990), Drutvene promjene i odbrana i zatita, Otvoreno
sveuilite, Zagreb;
Jelui Lj., (1997), Legitimnost sodobnega vojatva, Fakultet za drutvene vede, Ljubljana;
Jeri V., (1987), Sociologija vojske, VINC, Beograd;
Kant I., (1936), Vjeni mir, Pregled, Sarajevo;
Kegli Jr. .-Vitkof J. R., (2006), Svetska politika-Trend i transformacija,
Centar za studije Jugoistone Evrope, Beograd;
Kissinger H., (2003), Treba li Amerika vanjsku politiku, Golden marketing,
Zagreb;
Kissinger H., (1999), Diplomatija, Verzalpress, Beograd;
Klai B., (1985), Rjenik stranih rijei, Nakladni zavom MH, Zagreb;
Klauzevic K., (1939), O ratu, Geca Kon, Beograd;
Klauzevic K., (1951), O ratu, Vojno delo, Beograd;
Kova V., (1990), Istorija drutvenih teorija, Societas, Beograd;
Kova M., (2003), Strategijska i doktrinarna dokumenta nacionalne
bezbednosti, igoja tampa, Beograd;
Kova, (2003), Strategijska i doktrinarna dokumenta nacionalne bezbednosti, Svet knjige, Beograd;
205
30.1.2009
10:32
Page 206

Krei A., Vujii R. (1977), Drava i politika, Glas Slavonije, Osijek;
Krdali A., (2007), Privatna sigurnost, CSS, Sarajevo;
Kuuk E., (1977), Militarizam, VIZ, Beograd;
Kuli S., (1996), Strategija nasilja kao strategija razvoja, Naprijed, Zagreb;
Lorens D. V., (1991), Civilna odbrana, Vojnoizdavaki i novinski centar,
Beograd;
Makijaveli, (1880), Vladalac, Braa Jovanovi, Panevo;
Mering, (1955), Ogledi iz historije ratne vjetine, Vojno izdavaki zavod,
Beograd;
Pejanovi M., (2005), Politiki razvitak Bosne i Hercegovine u postdejt-onskom periodu, TKD ahinpai, Sarajevo;
Pinder J., (2003), Evropska unija, ahinpai, Sarajevo;
Platon, (1976), Drava, BIGZ, Beograd;
Radievi T.,( 2000), Transparentnost odbrane, Defimi, Zagreb;
Rummel R.J.& Coser L., (2001), Socijalni konflikti, FKN, Sarajevo;
Sakan M., (2006), Metodologija vojnih nauka, VIZ, Beograd;
Smaji Z.,( 2005), Evropska unija za svakog, Eurocontact, Sarajevo;
Sukjenjik K., (1976), Civilna odbrana, VIZ, Beograd;
Sun Cu Vu, (1952), Vjetina ratovanja, Vojno delo, Beograd;
Sun Zi, (1996), Umijee ratovanja, Pres-Centar ARBiH;
Tatalovi S., (2003), Etniki sukobi i europska sigurnost, Politika kultura,
Zagreb;
Tatalovi S.,(2006), Nacionalna i meunarodna sigurnost, Politika kultura,
Zagreb;
Tatalovi, Bilandi, (2005), Osnove nacionalne sigurnosti, MUP R
Hrvatske, Zagreb;
Tatalovi S. Ur. (2007), Etnike manjine i sigurnost u procesima globalizacije, Politika kultura, Zagreb;
206
30.1.2009
10:32
Page 207

Todorova M., (1999), Imaginarni Balkan, Fond otvoreno drutvo, Beograd;
Tofler A.&H., (1998), Rat i antirat, Paidela, Beograd;
Tompsom M., (2000), Proizvodnja rata, Medija centar, Beograd;
Tukidid, (1957), Peloponeski rat, MH, Zagreb;
Turek F., (1999), Globalizacija i globalna sigurnost, Interland, Varadin;
Vujevi M., (1988), Uvoenje u znanstveni rad, Informator, Zagreb;
Vukadinovi R., (2004), Politika i diplomacija, Politika kultura, Zagreb;
Vukadinovi R., (1985), Nuklearne strategije supersila, AC, Zagreb;
Vukadinovi R., uheli-Vukadinovi L., Boinovi R., (2007), NATOeuroatlanska integracija, Topical, Zagreb;
Waltz K., (1998), ovjek, drava i rat, Barbat, Zagreb;
Weber M., (1999), Vlast i politika, Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb;
Wilkinson P., (2002), Terorizam protiv demokracije, GM, Zagreb;
omini A., (1938), Pregled ratne vjetitne, Geca Kon, Beograd;
b) Enciklopedije, leksikoni i rjenici
Enciklopedija politike kulture, (1993), Savremena administracija, Beograd;
etnikovi M.&Popovi M., (1973), Vojni renik, VIZ, Beograd;
Grupa autora, Leksikon sigurnosti, (2001), DES, Sarajevo;
Klai B., (1985), Veliki rjenik stranih rijei, MH, Zagreb;
Leksikon temeljnih pojmova politike, (1994), Fond otvoreno drutvo BiH,
Sarajevo;
Nohlen D., (2001), Politoloki rjenik, Panliber, Osijek-Zagreb-Split;
Vojna enciklopedija, (1985), VIZ, Beograd;
Politoloki rjenik, (2001), Panliber, Zagreb;
Rjenik bosanskog jezika, (2007), Institut za jezik, Sarajevo;
207
30.1.2009
10:32
Page 208

c) asopisi, dokumenti, prirunici i internet izvori
asopis Odbrana, Federalno ministarstvo odbrane (vie brojeva), Sarajevo;
asopis: Bezbednost zapadnog Balkana, broj 2., (2006), Centar za civilnovojne odnose, Beograd;
asopis: Ljudska prava - Revija za ustavno i meunarodno pravo (vie
brojeva), Sarajevo;
Dejtonski sporazum, USAID (bez godine izdanja);
Doktrina odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije;
Finnish Security and Defence Policy 2004 (2004);
Leksikon temeljnih pojmova politike, (1994), Fond otvoreno drutvo BiH,
Sarajevo;
Military Strategy of Romania (http://english.mapn.ro, 10.oktobar 2008.);
Military Programme Bill of Law, 2003 2008, Francuska (2003);
Ministarstvo mornarice SAD, (1990)., Operatika (Gray A.M.), FMO, Sarajevo, 1998.;
Ministarstvo mornarice SAD,( 1991), Taktika (Gray A.M.), FMO, Sarajevo, 1998.;
Ministarstvo mornarice, (1989), Ratovanje (Gray A.M.), FMO, Sarajevo,
1998.;
NATO prirunik, (2006);
Parlamentarni nadzor nad sektorom sigurnosti, (2004), DCAF, eneva
(izdanje Interparlamentarne unije verzija za Sarajevo);
Parlamentarni nadzor nad sektorom sigurnosti, (2003), DCAF (Centar za
demokratsku kontrolu nad oruanim snagama, Izdanje za BiH, Svjetlost-Fojnica,Sarajevo;
Russian Military Doctrine http://www.globalsecurity.org/military/world/
russia/doctrine.htm (10.oktobar 2008);
Strategija oruane borbe, (1983), Centar za strat. Istraivanja G JNA,
Beograd;
208
30.1.2009
10:32
Page 209

Strategija optenarodne odbrane i drutvene samozatite,(1987), SSNO,
Beograd;
Sigurnosna politika Bosne i Hercegovine;
Security and Defence Doctrine, Republic of Austria (2001);
The Military Strategy of the Republic of Albania (2005);
The National Military Strategy of the United States of America, (2006);
The Danish Defence Agreement 2005 2009, (2004);
The National Security Strategy of the United Kingdom, (2008);
Zbirka radova, (2004), Nacionalna i globalna bezbednost, Fakultet politikih
nauka Beograd;
Zbornik radova, (2002), Pregled jugoslovenskih propisa o sektoru bezbednosti, DCAF-CCMR, Beograd;
Zbornik tekstova, (2001), Turbulent Peace, United States Institute of Peace
Press, Washington;
enevske konvencije za zatitu rtava rata iz 1949. i dopunski protokoli,
(2000);
White Paper, Federal Ministry of Defence, Germany (2006);
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine http://www.mvp. gov.ba;
Vijee/Savjet Evrope u BiH http://www.coe.ba;
Organizacija za sigurnost i suradnju u Evrope http://www.osce.org;
Sjevernoatlantski savez http://www.nato.int;
Organizacija Ujedinjenih nacija http://www.un.org;
Portal Evropske unije http://europa.eu/index_en.htm;
Vijee Evropske unije (Evropska sigurnosna i odbrambena politika)
http://consilium.europa.eu/cms3_fo/showPage.asp?id=261&lang=en;
Meunarodni crveni kri http://www.icrc.org/eng;
Vojna misija Evropske unije u Bosni i Hercegovini http://www.eufor
bih.org/eufor/index.php?option=com_frontpage&Itemid=27;
209
30.1.2009
10:32
Page 210
30.1.2009
10:32
Page 211
Izet Beridan
POLITIKA I SIGURNOST
Prvo izdanje
Izdava
Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Za izdavaa
Prof. dr. sc. Mirko Pejanovi, dekan Fakulteta politikih nauka
Urednik
Izet Beridan
Recenzenti
Prof. dr. sc. Jago Dujovi, emeritus
Prof. dr. sc. Sinia Tatalovi
Prof. dr. sc. amil Huseinbai
Slog, prijelom i naslovna strana
Meldijana Arnaut
Korektura
Meldijana Arnaut
Sarajevo, 2008 godine
Sva prava zadrana.

Niti jedan dio ove knjige ne moe biti umnoavan, pohranjivan u sisteme za umnoavanje
bilo elektronske, mehanike, fotografske ili neke druge bez pismene saglasnosti autora.
30.1.2009
10:32
Page 212

Beridan PolitikaSigurnost PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Beridan PolitikaSigurnost PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Beridan_PolitikaSigurnost:Layout 1

FAKULTET POLITIKIH NAUKA SARAJEVO

---------------------------------------------------------CIP Katalogizacija u publikaciji

O POJMOVIMA I NJIHOVOM SADRAJU ............... 13

STRUKTURA SISTEMA NACIONALNE SIGURNOSTI 55

1.3.1. Zatita i spaavanje .............................. 85

2.2.1. Oruane snage ........................................... 100

III DEMOKRATSKI NADZOR I KONTROLA

III.2. CIVILNO UPRAVLJANJE ORUANIM SNAGAMA

Skraenice .................................................................................. 201

Sarajevo, septembra 2008. godine

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

I O POJMOVIMA I NJIHOVOM SADRAJU

Sintagma politika i sigurnost se ini najprimjerenijom za simbolini

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

Enciklopedija politike kulture, Mati, 1993:266.

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

Zato ova upitnost? Zbog politikih procesa u pojedinim zemljama u kojima se

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

Posljednja drava u historiji koja je, po Deganu, nastala na niijoj teritoriji je

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

Izraz, rije sigurnost u svojstvu imenice ili pridjeva (sigurnosni,

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

U preambuli, u analizi razliitih teorijskih stajalita, autori Tatalovi i Bilandi

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

Levijatan-straana i golema biblijska morska neman... (Klai, 1985.)

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

Ne postoji apsolutna i potpuna sigurnost niti pojedinca i njegovih

Planeta zemlja opstaje u Sunevom sistemu, ali koliko e i kako

Grizold, Tatalovi, Cvrtila, (1999:8).

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

Definicija predstavlja sublimirani izraz niza promiljanja o ovome fenomenu,

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

Primjeri regionalnoga udruivanja drava u interesu njihovih nacionalnih sistema

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

I.4. SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

Niti u teorijskom, niti u politikom pogledu nije nainjena ozbiljna uporedna

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

Zato u definiciju, pa i u faktore sigurnosne politike, ukljuujemo pored drave

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

Sutina, osnovni stavovi i opredjeljenja sigurnosne (i odbrambene, kao

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

Neutralnost je politiko-pravni status drave koja nije u ratu ni sa jednom

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

U drutvenoj praksi esto se koristi izraz d o k t r i n a . Etimoloki, iz

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

____________________ POLITIKA I SIGURNOST ____________________

________________ O pojmovima i njihovom sadraju ________________

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

O pojmovima i njihovom sadraju

POLITIKA I SIGURNOST

_ Politika i sigurnost _

POLITIKA I SIGURNOST

_ Politika i sigurnost _

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST

Struktura sistema nacionalne sigurnost

POLITIKA I SIGURNOST