Osnovna kola Berta Kucera

Jajce

Tema za strucno usavravanje nastavnika

Uloga roditelja u odgoju djece

Nastavnik:
Asima Agic,prof.raz.nastave

SADRAJ
Ljudi nisu roeni roditelji. Roditeljstvo se ui!
kola poetak duga putovanja
Saradnja roditelja sa kolom
Radne navike
Organizirano vrijeme
Ustajanje
Pisanje domae zadae
Vrijeme pisanja domae zadae
Ocjene
Rastereivanje djeteta
Noenje vlasitih stvari u kolu
Priredbe
Kratki, ali ne manje vani savjeti u odgoju djeteta
Ponovimo neke savjete o disciplini

UVOD

"Ljudi nisu roeni roditelji. Roditeljstvo se ui!"

Niko ne voli dijete kao to ga vole njegovi roditelji. Ali ta ljubav prema djeci moe dovesti do
pojava suprotnih od onih koje ele roditelji, moe biti tetna pa i tragina za dijete.
Ali i za roditelje. U roditeljskoj ljubavi nuno mora biti sadran i cilj da se pomogne djetetu da
postane pravi ovjek, sposoban za ivot, za napore koji ivot donosi.
Jedan od uvjeta za sretan ivot djeteta je da postigne odreenu strunu spremu koja e mu
omoguiti da se ukljui u ivot kao koristan i vrijedan lan drutva lan koji e u tome nalaziti i
svoj dio ljudske sree.
Odgoj djece nuno trai toplinu, ljubav, srce. Ali trai i znanje i razum.

KOLA - POETAK DUGA PUTOVANJA

Polazak u kolu poetak je vrlo vanoga razdoblja u ivotu djeteta. To je poetak djela ivota s
brojnim obvezama, brigama i naporima. Polaskom u kolu dijete postaje odgovoran za niz
obaveza koje trai kola: odreeno vrijeme ustajanja, briga za stvari potrebne u koli, itd.
Djeca polazak u kolu razliito doivljavaju. Neki tee, neki lake. Pravilnim i sistematskim
radom roditelji stvaraju vrijedu i vrstu osnovu za budue godine kolovanja. Dijete mora postati
svjesno da je kola ozbiljan posao, ali da moe u isto vrijeme biti i izvor radosti i zadovoljstva.
kolska godina za veinu djece poinje slino, ali tako ne zavrava s obzirom na rezultate rada
izraene u svjedodbi. Osnovno pravilo je da se bolji i uspjeniji rezultati mogu postii samo
intenzivnijim i organiziranijim radom, a ne beskrajnim razgovorima.
Drugo je pravilo da uspjean odgojno obrazovni rad s djetetom treba biti zajedniki rad kole,
uenika i roditelja. Kampanjski rad ne donosi sree ni u jednom poslu. Roditelji bi trebali
svakodnevno poticati dijete na rad i pregledavati mu domau zadau, upozoravati ga na vanost
sistemskog rada. injenica da roditelji rade ne opravdava nebrigu za rad djeteta niti bitno
smanjuje mogunost rada s djetetom. Za takav rad ne treba mnogo vremena, a prijeko potrebno
vrijeme nai e svaki roditelj ako vodi brigu o tome. Dijete mora imati dovoljno vremena za rad,
potrebno vrijeme i povoljne uvjete koje roditelji moraju stvoriti. Pohvala, priznanje, topla rije
uspjeniji su od bujice psovki, vike i galame. Roditelji nemojte zaboraviti djetetu odati
priznanje za uspjeh, ma koliko on bio malen. Svi dobri veliki rezultati uvijek su posljedica
sistematskog rada.

SARADNJA RODITELJA SA KOLOM

Saradnja roditelja sa uiteljem i kolom je prijeko potrebna. Rad roditelja se sastoji o tome da
neprestano i dosljedno otklanjaju pogreke svog djeteta, te da ispravljaju ono to nije dobro ili
posve dobro. Roditelji trebaju njegovati ono to je dobro, da bi bilo jo bolje.

Formiranje ovjeka zahtjeva stalan, sistematski rad, rad koji nikad nije zavren i u kojemu
nikad ne moemo biti posve zadovoljni.
Kada spoznate da je vae dijete nailo na potekoe, vaa je dunost da mu pomognete da ih
prevlada, kao i da mu pomognete da ponovno ne zapadne u
njih. Bujice rijei su snane, ali brzo prolaze, ostavljajui sa sobom pusto. Takav je rad napor,
zahtjeva mnogo vremena truda i odricanja. Ne smijete se bojati napora kada se radi o Vaem
djetetu, o oblikovanju vrijednog, sposobnog i potenog ovjeka.
Ko ima dijete u koli nuno je povezan s njom. Dijete je spona koja povezuje roditelje sa kolom,
s njenim radom i s uiteljima. Roditelji znaju mnogo o uiteljima, znaju ko je od njih strog, ko je
blag, ko zadaje mnogo zadaa, itd.
Ne propustite priliku da posjetite kolu. Ali ne samo mame. Nigdje, ni u jednoj koli ne
pie: "Samo za mame. Tatama je ulaz zabranjen!"

RADNE NAVIKE
Radne navike se moraju razviti svakodnevnim radom. Roditelji moraju poticati, nadzirati djetetov
rad. Djeca moraju ve na poetku kolovanja stjecati nove navike, privikavati se novom reimu
dana pa bi uspjeno savladala zahtjeve to ih postavlja kola. Svaki rad zahtjeva i odreeni
pribor. Roditelji bi trebali stvarati naviku ve na poetku kolovanja da se knjige i potreban
pribor za sutranji dan spremaju naveer, prije polaska na spavanje. Ako dijete nije napisalo
domau zadau, ne moe se ii igrati, ma koliko to elio. Ako su sveske neuredne valjda ih
pregledavati svaki dan, traiti od djeteta da ponovno napie zadau ako ju
je napisalo runo i neuredno. Vidjet ete da e se trud isplatiti.

ORGANIZIRANO VRIJEME
Uenje je ozbiljan rad koji zahtjeva veliki fiziki, psihiki i voljni napor. Rezultat uenja ovisi o
organizaciji rada. Rad u koli organiziraju nastavnici, a rad kod kue trebaju organizirati
roditelji. Za svaki je rad potrebno prije svega vrijeme. Djeca danas najee imaju vrlo mnogo
slobodnog vremena, ali ga ne troe na uenje. Igra, televizijske emisije, kompjuterske igrice
oduzimaju djeci toliko vremena da nemaju dovoljno vremena za uenje.
Na roditeljima je obaveza da pomognu djeci rasporediti vrijeme tako da ga iskoriste to bolje
i svrsishodnije, da im uz odmor i razonodu osiguraju dovoljno vremena za uenje, a time i
postizanje boljih rezultata u koli.

USTAJANJE
Naviku ustajanja u odreeno vrijeme valja u uenika stvarati od samog poetka kolovanja, od
polaska u prvi razred. Roditelji moraju uporno i dosljedno nastojati da izvri tu svoju obavezu
tj. da ustane na vrijeme. Roditelji se moraju pobrinuti da dijete ima dovoljno vremena za
ustajanje, oblaenje, jelo, za pripremanje potrebnih stvari i za put do kole. Da bi u tome uspjeli
potrebno je da mu osigurate dovoljno sna. Teko je traiti od djeteta da na vrijeme ustane i
obavi sve potrebne poslove ako je kasno legao. Djetetu moete pomoi da

malo dulje ostane u krevetu ako naveer obavi dio poslova spremi knjige i svoje stvari, te e
tako imati manje posla ujutro. Vrijeme odlaska na spavanje je jedan od osnovnog preduvjeta
pravovremenog ustajanja. Dijete mora odlaziti u krevet u vrijeme koje e mu osigurati dovoljno
sati spavanja. Roditelji trebaju odrediti vrijeme kada dijete mora na spavanje. Ako je to devet
sati, neka to bude zaista devet sati svaki dan. Roditelji mogu tolerirati malo odstupanja u zaista
izuzetnim prilikama. esto e biti najtee boriti se protiv televizije kao najatraktivnijeg i
najeeg "neprijatelj" pravovremenog odlaenja djece na
spavanje.

PISANJE DOMAIH ZADAA

Pisanje domaih zadaa obaveza je to je nuno donosi kola i rad u njoj i to ne smije biti posao
koji se obavlja u zadnji as. Stvorite ve na poetku kolovanja naviku da se pisanje domae
zadae obavi na vrijeme, u miru i bez nervoze.

NIJE SVAKA POMO PRAVA POMO

Postoje roditelji koji djeci piu matematike zadae, crtaju slike, izrauju predmete to bi ih
djeca morala izraivati. Najee se takvi roditelji izgovaraju teinom zadaa koju djeca
dobivaju. Umjesto da u djece stvaraju radne navike, da ih navikavaju na napore, na muku i trud
to prate svaki dan, oni stvaraju osobe kojima je teko bilo to napraviti. Uvjereni da pomau
djetetu oni ine posve suprotno. Istina je da e te zadae u koli biti ocjenjene najboljom
ocjenom, ali visoka je cijena tih ocjena. Jednog e dana tatin sin krenuti u svijet.
Nee vie biti tatine pomoi. I to onda? Tada mu nee pomoi ocjene koje je dobivao tatinom
zaslugom. Nije svaka pomo prava pomo!

PRAVA POMO
Roditelji moraju pomoi djeci posrednom pomoi, savjetom, nadzorom i kontrolom onoga to
djeca moraju izraditi i napisati. Npr. dijete mora napisati sastav. Ako ne zna na koji nain mora
poeti roditelji trebaju potcati dijete da pokua napisati zadau, iako bude i loa. Roditelji
sastav moraju proitati zajedno s njim, upozoriti ga na pogreke, na neloginosti i zatraiti od
djeteta da je ponovno napie. Tako napisana zadaa pa makar i ocjenjena slabijom ocjenom djeji
je rad i njegov uspjeh. Mnogo je tee, napornije i zamornije objasniti mu ono to ne zna, traiti
od njega da je ponovno napie, da vjeba, ali vrijedi toga. Ako treba kod kue izraditi neki
predmet roditelji trebaju pokazati djetetu kako
se dri eki ili pila. Treba objasniti, obrazloiti, ali raditi dijete mora samo. Niko se nije
nauio skijati gledajui druge kako skijaju

VRIJEME PISANJA DOMAIH ZADAA

Nakon ustajanja ostaje jo mnogo vremena. Ima li uenik nastavu ujutro, vraa se kui oko
podneva. Prvaii i ranije. Kasni veernji sati nisu pogodni za uenje malih uenika, te im
roditelji trebaju osigurati uenje tokom popodnevnih sati. Za to vrijeme neposredno treba imati
na umu zadae to su pred djetetom. Ako je za njihovo obavljanje potrebno vie vremena, treba
djetetu osigurati dovoljno vremena. Mogue da to zahtjeva i odgodu posjete kojeg su roditelji
planirali. Dijete ne moe ii u kino, ne moe se igrati, ne moe ii u goste dok nije napisao zadau i
nauio ono to mu treba za sljedei dan. Ono nesretno "kasnije u,
ima vremena, nauiti u kada se vratim" ne smije zavesti roditelje. Najee se dogodi da
preostalo vrijeme nije dovoljno to se odrazi i na rezultatima. Dijete samo nije u stanju odrediti
vrijeme potrebno za uenje i za rjeavanje domaih zadaa. Njegove su procjene najee
ispod stvarnih potreba i gotovo uvijek mu nedostaje vremena. Uenje je osnovni
radni zadatak za uenika i tome mora biti podreeno sve ostalo. Na taj nain se stvara navika
koja e kasnije, u daljnjem kolovanju, kad zadaci budu tei i odgovorniji biti jo vrjednija. U
uspjehu djeteta na kraju godine sadrano je i vrijeme to su ga roditelji osigurali za uenje.

NA KRAJU DANA
Za djecu, ali i veinu ljudi veer je zavretak radnog dana. Roditelji uvee vrlo esto grijee. Sve
ono to djeca nisu uinila danju ele da to nadoknade pri kraju dana kada je djeji organizam
umoran i potreban mu je odmor. Intenzivan rad djece naveer moe biti iznimka, ali nikako
pravilo. Veer treba iskoristi, posebno ako dijete ide u kolu ujutro za pripreme svih potrebnih
stvari: odjee, obue, torbe i kolskih knjiga.

OCJENE
Roditelji trebaju kontrolirati djetetov rad i rezultate rada u koli. O ocjenama se raspravlja u
svim obiteljima koje imaju uenike. Ocjene izazivaju znatielju, ali i razliite komentare. Kao i
svaka novost i ocjene s vremenom gube svoju vanost. Ocjene su rezultat godinjeg rada, ali i
kriterija uitelja. U ocjeni su uenikove sposobnosti i mogunosti, ali i roditeljska nastojanja.
O ocjenama treba razgovarati s djetetom otvoreno i mirno. Razgovor s djetetom ne bi
trebao biti pridika ili predavanje, gdje dijete slua, a roditelji govore. U razgovoru treba
uti i djetetovu stranu. I sluati. U toj analizi prijeko je potrebno imati informacije i od
uitelja iz kole.
Potrebno je redovito dolaziti u kolu i dogovoriti se s uiteljem kako
pomoi djetetu da to uspjenije zavri kolsku godinu.

RASTEREIVANJE DJETETA
Dijete ne optereuje samo kola i uenje. Ono je vrlo esto optereeno i nizom izvankolskih
aktivnosti. Jedan od uzroka preoptereenosti djeteta je nerealno procjenjivanje mogunosti
vlastitog djeteta. Nerijetko se od djeteta trai previe, i vie od onog to ono moe dati.
Nisu sva djeca jednaka, niti su jednake njihove mogunosti. Neko dijete brzo ui, a neko
sporije. Ako roditelji zahtjevaju od djeteta odlian uspjeh na osnovi nerealne procjene, to e
nuno dovesti do preoptereenosti sa svim njenim negativnim posljedicama.
elje roditelja i mogunosti djece nisu uvijek u skladu.
Drugi uzrok preoptereenosti su prevelike ambicije mnogih roditelja. elei da njihova djeca
postignu mnogo vie negoli su oni samo postigli, optereuju ih preko mjere.
Trei je uzrok loa organizacija radnog dana djeteta: predugo bdjenje do kasnih sati, neumorno
sjedenje pred televizorom, odlaenje u posjete do kasno u no, kasno vraanje s izleta, itd. A
dijete rano ujutro mora u kolu.
Djecu treba poticati na aktivnosti koje e mu pruiti radost, zadovoljstvo, koje e traiti
napor, ali i ostavljati dovoljno vremena za djetinjstvo.

NOENJE OSOBNIH STVARI U KOLU

Noenje osobnih stvari u kolu, a posebno onih skupocjenih je nepoeljno. Djeca su vrlo esto
nepaljiva i zaboravljiva. Kada nestanu stvari roditelji najee krive kolu i uitelje, te trae od
njih da se navedeni predmet nae, predbacujui svu odgovornost na njih. Djeca mogu nositi line
stvari u kolu, ali i odgovornost za njih. Npr. ele li roditelji da dijete nosi skupocjen sat, neka
ga tada nosi kod kue ili kada idu u posjet. Njihovo dijete, njihov sat i njihova odgovornost.

PRIREDBE
Tokom kolske godine u kolama se odravaju mnoge priredbe. U svaki takav nastup uloen je
golem trud uenika, ali i uitelja. Djeca ele da njihovi roditelji u tom trenutku budu sa njima,
da zajedno podjele napetost, strah i sreu uspjeha. Kruei pogledom po dvorani mnogi trae
pogledom svoje roditelje. esto se dogaa da djeca uzalud trae u nizovima stolica svoje
roditelje ne nalaze ih. Radost nastupa pomuena je prije negoli je poela.
Poziv na priredbu na kojima nastupaju vaa djeca i dolazak vaa je obaveza. Kada dobijete
poziv pronaite vremena i doite. Smjeak Vaeg djeteta ili radost u oima bit e vam najbolji
dokaz da niste uzalud dolazili. I u najgromoglasnijem pljesku dijete uje pljesak svojih roditelja.

Jo neki kratki, ali ne manje vani, savjeti o odgoju

djeteta...
RAD
U odnosu prema radu roditelji vrlo esto grijee. Rad je napor i tjelesni i psihiki, napor na
koji valjda dijete priviknuti, za koji ga valjda pripremiti i osposobiti ve od najranijih dana.
Sitne pomoi to ih dijete moe pruiti roditeljima u njihovu domu prva su i neposredna prilika za
to. To je pomo u svakodnevnim poslovima odlazak u trgovinu, pospremanje svoje sobe i svojih
stvari. Ne treba izbjegavati fiziki napor, primjeren dobi i mogunostima djeteta. Polaskom u
kolu rad dobiva nove mogunosti. Time se poveava i
roditeljska odgovornost.

UREDNOST
Neuredan odnos djeteta prema stvarima ima mnogo posljedica. Dijete prebacuje svoj dio posla,
svjesno ili nesvjesno na drugoga tj. iskoritava drugoga. Kako formirati naviku da svako u kui
preuzme svoj dio posla? Navika se stvara upornim ponavljanjem odreene radnje. Potrebno je
razgovarati s djetetom, upozoriti ga na potrebu odravanja reda. Dijete treba shvatiti da to nije
inat odraslih ili izmiljen zahtjev kako bismo mu zagorali ivot.
Dosljednost je veoma bitna traiti od djeteta da svaki dan pospremi ono to je ostavio.
Ponekad je mnogo lake sam to uiniti, ali u tome roditelji grijee. Dijete mora shvatiti i
doivjeti da to niko nee uiniti umjesto njega. Potrebno ga je motivirati za to pohvaliti i
priznati mu uinjeno. A u isto vrijeme initi obrnuto. Dati mu do znanja da nitko u kui nee
tolerirati njegov nered i da e zato snositi svoje posljedice. I tako uporno svaki dan. Ne u bijesu i
afektu. Uporno i mirno.

SNAGA PRIMJERA
O snazi primjera esto se govori i pie. Djeca vas gledaju i sluaju. Sluaju vae rijei,
savjete, zabrane, preporuke i usporeuju sve to s onim to radite. Jedini uvjet je da vai
savjeti i preporuke budu prihvaeni ili barem ozbiljno shvaeni je spoznaja da nisu u suprotnosti s
onim to sami inite. U suprotnom itav je trud uzaludan. Naprotiv takvi savjeti mogu postizati
upravo suprotan efekt od onoga to elite. Naravno da nije uvijek lako provesti
ono to govorite, ali je to prijeko potrebno. Jer moete koliko god elite govoriti djeci da pri
dolasku u dom trebaju svui cipele da se ne uprlja pod, moete prizivati u pomo sve mogue
higijenske, zdravstvene i estetske razloge, ali ako sami to ne inite, neete uspjeti. Postoji tako
bezbroj primjera u svakodnevnom ivotu. Nije dobro ako vlastitim ponaanjem demantirate
zahtjeve to ih postavljate svojoj djeci. Zato paljivo kontrolirajte svoje ponanje i nastojte
da ono bude potvrda vaih rijei. Pripazite na svoje ponaanje kao na primjer koji e djeca
uoiti, promatrati i ocjenjivati.

PRIJATELJSKO OGOVARANJE
Djeca sluaju, razmiljaju i pamte. Sluaju odrasle lanove obitelji i u kui i onda kada
odrasli misle da ne sluaju. Obitelj je jedan od najvanijih odgojnih initelja u ivotu ovjeka
uope, a osobito u doba djetinjstva. I upravo to je dijete manje to je utjecaj doma vei.
Koliko je vaan primjer roditelja i ostalih ukuana, toliko je vano i ono to se u kui govori.
Dijete to slua, razmilja o tome i to pamti. Ne govori se uzalud da nije sve za djeje ui, da ima
stvari koje djeca ne mogu shvatiti, razumijeti ili to je jo vanije mogu pogreno
razumijeti. Zato e pametan roditelj preutjeti pred djecom mnoge stvari za koje je uvjeren
da nisu za "njegove ui". Djeca uju kada roditelji "prijateljsko ogovaraju" nekoga ko nije
trenutno u blizini da je krt, neuredan ili neto tree. Dijete moe za to vrijeme pisati zadau,
ali ono slua. I kad sutradan vidi vae dijete kako te ljude o kojima ste negativno govorili srdano
pozdravljate, onda je ono u nedoumici. to je istina? Jesu li istinite
one rijei izgovorene kad tih osoba nije bilo u blizini ili je istina ono ponaanje koje gledaju nakon
toga? Dijete slua, razmilja i pamti. Stvara svoj sud i odnos prema svijetu, drugim ljudima i
prema sebi. Ali i prema roditeljima.

VJENO DJEJE PITANJE "ZATO?"

Zato je rije koja nikad ne nestaje s djejih usana. Djeca esto pitaju, ali jo rijee dobivaju
odgovor. Dijete ne prihvaa odgovor roditelja na pitanje zato "Zato to sam ja tako rekao i
gotovo." To je najnesretniji nain da se prisili dijete da neto uini. Odgovorite mu zato traite
od njega odreeno ponaanje. Nije lako odgovoriti na svako djeje "zato", ali potrebno je. Time
pomaemo djetetu da svjesno prie odreenim zadacima.
Nije uvijek lako odgovoriti na djeje zato, ali djeca su prevelika vrijednost da biste bjeali od
tekoa to ih trae takvi odgovori. Ako ne moete odgovoriti na pitanje zato kada neto
zahtjevate, zapitajte se ima li taj zahtjev smisla.

I "NE" TREBA ZNATI REI

U svakodnevnom ivotu sa svojim djetetom esto dolazite u priliku da morate odbiti neke
zahtjeve i elje djeteta. A djeca vrlo esto neto trae, mole, ele. U novije vrijeme predmet
njihovih elja su razliita tehnika sredstva. Vrlo atraktivna, ali i skupa. Moete rei ne. Ali nije
u redu ako to radite grubo, ne dajui potrebna objanjenja, pozivajui se samo na roditeljski
autoritet. I "ne" treba znati rei. Dijete zasluuje da mu se objasni zato se ne moe ispuniti
njegova elja.

GOVORITI I SLUATI
Razgovor je jedan od osnovnih uvjeta za stvaranje normalnih meuljuskih odnosa. Ali gdje jedno
uti nema razgovora. A bez razgovora nema topline, ljubavi, prijateljstva. Nema ni povjerenja,
prijeko potrebnog za uspjeno odgojno djelovanje. A to rade roditelji? Trae da ih djeca
sluaju. Ali u isto vrijeme trebali bi djetetu omoguiti da govori i da bude sluano. Govoriti, ali i
sluati druge. Potivajui pravo sugovornika da govori i da bude sasluan. Vae dijete toliko toga
eli rei. I to ne odjednom. A roditelji esto nemaju vremena sasluati ga. Pa i vi vrlo rado
govorite. I trebate nekoga tko e vas paljivo sluati. Zato vam je onda tako teko sluati
drugoga? Pa i svoje roeno dijete?

Ponovimo neke savjete o disciplini...

POSTAVLJANJE GRANICA
Roditelji trebaju djeci postaviti granice kako bi djeca znala pod kojim uvjetima mogu sudjelovati
u nekoj aktivnosti.Granice moraju biti jasne, konkretne i dobro definirane. Djetetu treba biti
jasno to od njega elite i koje mogunosti su mu na raspolaganju. Npr.Proitat u ti priu ako
do 8 sati bude s opranim zubima u krevetu.
Dobro postavljene granice moraju uvaavati potrebe i roditelja i djeteta. Npr. dijete obino eli
da mu kupite okoladu kada odlazite zajedno u kupovinu. to vi elite, odnosno da li ste mu je
spremni kupiti? Da bi ste izbjegli sukob prije odlaska u kupovinu dogovorite to se moe, a to ne.
Npr. Danas neemo kupiti okoladu, ali moe izabrati koje voe eli.
Dobro postavljene granice usmjerene su na pozitivan ishod djetetove suradnje. Postavite ih kao
obeanje, a ne kao zabranu. Npr. Moe gledati film ako pospremi svoju sobu., a ne Ne moe
gledati film dok ne pospremi svoju sobu. Granice mogu biti i u obliku informacije. Npr. Kuhinja
se zatvara u devetnaest.. Granice dozvoljavaju i pozitivne i negativne posljedice odreenog
ponaanja, a dijete ima mogunost izbora posljedice.

BUDITE DOSLJEDNI
Ako niste spremni potovati dogovor, ne postavljajte granice. Ne poputajte djetetovom Jo
samo ovaj put, jer ste tako pokazali da ne mislite ono to govorite i da je u redu ako dijete ne
potuje granice. Ako elite popustiti, popustite prije nego to to dijete zahtijeva. to ako dijete
ulae trud da ispotuje postavljene granice, a to mu ne uspijeva? Razmislite da li su
upute bile dovoljno jasne za vae dijete. Ako mislite da su upute bile nejasne, ponovite ih i
pojasnite. Zapitajte se i da li vae dijete moe obaviti postavljenu zadau u zadanom vremenu.
Ako ne moe, oito je da su granice loe postavljene. Smanjite zahtjeve, dajte nove upute ili vie
vremena.
Ne zaboravite dijete se ui ponaanju oponaajui svoje roditelje.

PREPORUKE RODITELJIMA
Objasnite djetetu granice, izbore ponaanja i posljedice
nagovorite djecu na kooperativnost
umjesto da kaznite ono to neete, nagradite ono to hoete
budite dosljedni
na neprihvatljivo ponaanje reagirajte odmah jasnim glasom dajte djetetu do znanja
da je njegovo ponaanje neprihvatljivo

ALJITE DJETETU OVE PORUKE

vjerujem u tebe
znam da to moe
sluam te
brinem o tebi
jako si mi vaan/vana
vjerujem ti

KOLA JE POELA PONOVIMO...

- Razgovarajte o koli, priajte djetetu o svojim kolskim iskustvima
- Naglaavajte vanost ispunjavanja obaveza, dogovorite djeje obaveze
- Upoznajte i vjebajte s djetetom osnove lijepog i pristojnog ponaanja (odraslom se obraa sa
vi, pozdravi, hvala, molim, odnos prema odraslima, odnos prema djeci, ekati da dobije rije,
kulturu ponaanja za stolom,)
- Dijete se prije kole mora znati samo obui, obuti, hraniti, odravati osobnu higijenu
- Uvjebajte s djetetom kretanje od kue do kole
- Razgovarajte o strategijama uenja (pisanje zadae, vjebanje, itanje, odreivanje vanih
stvari, ponavljanje)
- Istiite upornost i marljivost kao kljueve uspjenosti
- Dijete bi trebalo uredno sloiti knjige i kolski pribor na svom radnom mjestu
- Dogovorite vrijeme uenja
- Odredite i uredite mjesto za uenje
- Zajedno s djetetom napravite raspored uenja
(npr.; 1. pisanje zadae
2. vjebati itati
3. vjebati matematiku) i traite od djeteta da ga se pridrava
- Zahtijevajte od djeteta da samo odrava urednost radnog mjesta
- Pokazujte interes za dogaaje u koli
- Kontrolirajte djetetov rad u koli i kod kue
- Potiite dijete na rad i na ispunjavanje dogovorenog
- Potiite dijete da samo priprema potreban pribor za sljedei dan kole - vi
prekontrolirajte i uspjeno obavljen posao pohvalite
- Dijete ne pamti to ima za zadau nauite ga oznaavati zadatke za zadau,
dogovorite simbole (npr. itati, P pisati), razgovarajte s uiteljicom kako bi ona obratila na
to veu pozornost, zajedno s djetetom pratite redovitost pisanja zadae,
- Vano! Ne radite stvari umjesto djeteta (ne piite zadae, ne spremajte knjige, radno mjesto i
sl.)
- Ne pokazujte razoarenje ako dijete doivi neuspjeh, nego zajedno s njim razvijajte strategije
kako postii uspjeh
- Ne govorite protiv kole i uiteljice pred djetetom
- Pokuajte vaa oekivanja uskladiti s realnim mogunostima
- Razgovarajte o svojim roditeljskim nedoumicama s drugim roditeljima, uiteljicom, strunim
suradnikom.

I za kraj....
DIJETE MOJE, MOE IZABRATI
Donijela sam te na svijet, ali ne mogu ivjeti umjesto tebe.
Mogu te uiti, ali te ne mogu primorati da ui.
Mogu ti pokazati put, ali ne mogu biti uvijek uz tebe da te vodim.
Mogu ti dopustiti slobodu, ali ne mogu snositi odgovornost za ono to ini.
Mogu te voditi u crkvu, ali te ne mogu prisiliti da vjeruje.
Mogu te pouavati da razlikuje dobro i zlo, ali ne mogu birati umjesto tebe.
Mogu ti davati savjete, ali ne mogu ih prihvatiti umjesto tebe.
Mogu ti dati ljubav, ali ne mogu te prisiliti da je prihvati.
Mogu te uiti da bude prijatelj, ali ne mogu od tebe nainiti prijatelja.
Mogu te uiti da djeli, ali ne mogu te uiniti dareljivim.
Mogu te uiti potovanju, ali ne mogu te prisiliti da potuje.
Mogu ti rei kako se biraju prijatelji, ali ih ne mogu izabrati umjesto tebe.
Mogu te upozoriti na opasnosti alkohola, ali ne mogu rei ne umjesto tebe.
Mogu te upozoriti na opasnosti droge, ali te ne mogu sprijeiti da je uzme.
Mogu ti govoriti o grijehu, ali te ne mogu sprijeiti da grijei.
Mogu ti pokazati pravi put, ali te ne mogu prisiliti da njime ide.
Mogu ti rei kako da ivi, ali ne mogu ivjeti umjesto tebe.
"Svojoj djeci moemo dati samo dva trajna nasljea jedno su korijeni, a drugo krila"