SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU

DISLOCIRANI STUDIJ U SLAVONSKOM BRODU

UNAPRJEIVANJE UENIKIH SOCIJALNIH

KOMPETENCIJA

DIPLOMSKI RAD

Mentor:

Studentica:

Mr.sc. Branko Bognar

Ana Kljuevi

SLAVONSKI BROD, 2008.

0

SADRAJ

Popis ilustracija......................................................................................... 4
1. Uvod ....................................................................................................... 1
2. Socijalne kompetencije ......................................................................... 2
2.1. Odreenje socijalne kompetencije ........................................................ 2
2.1.1. Aspekti socijalne kompetencije ................................................................................ 3
2.1.2. Sastavnice socijalne kompetencije ........................................................................... 4

3. Utjecaji na razvoj socijalne kompetencije .......................................... 5

3.1. Uloga obitelji .......................................................................................... 5
3.2 Uloga vrnjaka ........................................................................................ 6
3.3. Uloga uitelja .......................................................................................... 7

4. Socijalizacija.......................................................................................... 9
4.1. to je socijalizacija? ............................................................................... 9
4.2.Prosocijalno ponaanje ........................................................................... 9
4.3. Problemi socijalizacije ......................................................................... 10
4.3.1. Agresivnost ............................................................................................................. 10
4.3.2. Stidljivost ............................................................................................................... 11
4.3.3. Niska razina interakcije .......................................................................................... 11

5. Unaprjeivanje pojedinih sastavnica socijalne kompetencije ......... 12

5.1. Jaanje samopouzdanja ....................................................................... 12
5.2. Poduavanje nenasilnom rjeavanju sukoba ...................................... 13
1

5.2.1. Empatija ................................................................................................................. 14

5.2.2. Aktivno sluanje ..................................................................................................... 14

5.3. Poticanje suradnje................................................................................ 15

5.4. Poduavanje toleranciji razliitosti ..................................................... 16
6. Empirijski dio.......................................................................................... 17
6.1. to je akcijsko istraivanje? ............................................................... 17
6.2. Kontekst istraivanja ........................................................................... 18
6.3. to je bio moj interes? .......................................................................... 20

7. Obrada podataka ................................................................................ 23

7.1. Pitanja, nedoumice, dileme .................................................................. 23
7.2. Ciljevi istraivanja i kriteriji za procjenu uspjenosti istraivanja .. 23
7.3. Plan aktivnosti ...................................................................................... 24
7.4. Postupci prikupljanja podataka .......................................................... 28
7.5. Etiki aspekt istraivanja .................................................................... 30
7.6. Kritiki prijatelji i mentori .................................................................. 30
7.7. Validacija akcijskog istraivanja ........................................................ 31

8. Proces ostvarivanja istraivanja ........................................................ 32

8.1. Sociometrijsko mjerenje ...................................................................... 32
8.2. Anketni upitnik .................................................................................... 33
8.3. Radionica Samopouzdanje .............................................................. 41
8.4. Radionica Nenasilno rjeavanje sukoba ........................................ 45
8.5. Strip ..................................................................................................... 48
2

8.6. Eksperiment Uvjeti ivota ............................................................... 49

8.7. Radionica Razlikujemo se ................................................................ 53
8.8. Projekt Vremenska prognoza .............................................................. 56
8.9. Radionica Aktivno sluanje ............................................................. 61
8.10. Igrokaz Vikend za sve ........................................................................ 63

9. Interpretacija ...................................................................................... 67
10. Zakljuak ........................................................................................... 70
11. Literatura .......................................................................................... 72
13. Prilozi ................................................................................................. 77

Popis ilustracija
Popis slika
Slika 4. Pravila radionice............................................................................................................... 42
Slika 5. Klupko lijepih rijei ........................................................................................................... 44
Slika 6. Oluja ideja na rije sukob ................................................................................................. 46
Slika 7. Uenika rjeenja situacije tijekom koje moe doi do sukoba......................................... 47
Slika 8. Strip: "Dva gladna ovjeka i kobasica" ............................................................................ 49
Slika 9. Primjer pokusa jedne skupine ........................................................................................... 52
Slika 10. "Koncentrini krug" ........................................................................................................ 54
Slika 11. Rezultati evaluacijskog listia ......................................................................................... 55
Slika 12. Listi s uputama za mjerenje temperature ...................................................................... 57
Slika 13: Listi sa zadatcima za aktivnost prognoza vremena ....................................................... 58
Slika 14. Ueniki zadatci za rad u paru ....................................................................................... 61
Slika 15. Radionica "Aktivno sluanje" .......................................................................................... 62
Slika 16. Izrada kostima za igrokaz ............................................................................................... 64
Slika 17. Izrada kostima za igrokaz ............................................................................................... 65
Popis grafikona
Grafikon 1. Odnos broja uenika koji vie vole igrati igrice i onih koji se ele druiti s
prijateljima ..................................................................................................................................... 34
Grafikon 2. Broj uenika koji su naveli kako u razredu postoje uenici s kojima se ne vole druiti
........................................................................................................................................................ 34
Grafikon 3. Odnos broja uenika koji su doivjeli nasilje i onih koji nisu .................................... 35
Grafikon 4. Izvori doivljenog nasilja ............................................................................................ 36
Grafikon 5. Naini reagiranja na zadirkivanje .............................................................................. 37
Grafikon 6. Uestalost nasilnog ponaanja ................................................................................... 38
Grafikon 7. Naini postupanja u situacijama kada je potrebno pruiti pomo ............................. 39
Grafikon 8. Odnos uenika koji se boje izrei svoje miljenje i onih koji se ne boje ..................... 40
Grafikon 9. Razlozi straha od izricanja miljenja.......................................................................... 41
Popis tablica
Tablica 1. Plan aktivnosti............................................................................................................... 24
Tablica 2. Rezultati sociometrijskog mjerenja ............................................................................... 32
Popis videozapisa
Video 1. Snimka dijela radionike aktivnosti Nije da se hvalim, ali najbolji sam. ................ 43
Video 2. Snimka dijela aktivnosti Mali meteorolozi. ................................................................. 60

1. Uvod
Vasta, Haith i Miller (1993) istiu kako su ljudi izrazito socijalna bia i kako su velik dio
vremena u meusobnoj interakciji (str. 446). U naem ivotu malo je toga vanog to ne
ukljuuje interakciju s drugima. Veina iskustava koje ljudi ubrajaju u sadrajne i vane-kao to
su obiteljski ivot, posao i vei dio rekreacijskih aktivnosti-obuhvaa odnose s drugima (Katz i
McClellan, 1999, str 11).
Braja-ganec (2002) navodi kako djeji socijalni razvoj obuhvaa ponaanja, stavove i
afekte sjedinjene u djejoj interakciji s odraslima i vrnjacima (str. 23). Prema ovim rijeima
moe se zakljuiti da ovjek svoje mogunosti ostvaruje unutar zajednice, a socijalne se veze
stvaraju od najranijih dana ovjekovog ivota. Naime, roditelji, vrnjaci i nastavnici tri su
socijalizacijska faktora koja pridonose zadovoljenju razliitih djejih potreba (Klarin, 2006, str.
7), a te se potrebe odnose na aspekte koji omoguavaju nesmetan emocionalni i socijalni razvoj.
Nakon polaska u vrti i kasnije u kolu, moe doi do odreenih problema u stvaranju
odnosa, a prema Katz i McClellan (1999) nesposobnost da se stupa u odnose s drugima i da ih se
odrava moe izazvati tjeskobu i usamljenost, ak i u ranom djetinjstvu. Stoga je vrlo vano
tijekom rada s djecom pokloniti pozornost socijalnom razvoju i tome kako djeci pomoi da
razviju, odnosno unaprijede socijalnu kompetenciju. Razlog tomu je taj to razvijene socijalne
kompetencije ine jedan od znaajnih preduvjeta ostvarivanja pozitivnih socijalnih odnosa, a time
i prihvaenosti u vrnjakoj grupi.
Vasta i suradnici (1997) navode kako se velik dio ljudskog ponaanja, posebice socijalno
ponaanje, stjee, a ne dobiva roenjem (str. 449). injenica da se socijalno ponaanje pa tako i
socijalne kompetencije ne dobivaju roenjem nego se stjeu, omoguuje nam da na njih
djelujemo. Upravo je djelovanje na socijalnu kompetenciju, odnosno njeno unaprjeivanje cilj
ovoga istraivanja.
Postati socijalno kompetentna osoba znai usvojiti prosocijalna ponaanja i odreene
vjetine koje omoguavaju razumijevanje svoje okoline i djelotvorno snalaenje u svakodnevnim
situacijama. Budui da djeca i prije polaska u kolu stjeu odreenu razinu socijalne
kompetencije, tijekom kolske dobi potrebno ju je unaprjeivati te djeci omoguiti stjecanje
novih socijalnih vjetina koje su im potrebne za snalaenje u novoj okolini.
1

2. Socijalne kompetencije
2.1. Odreenje socijalne kompetencije
Kako bi razumjeli pojam socijalne kompetencije bitno je objasniti pojmove socijalan i
kompetentan. Pridjev socijalan prema Klaiu znai drutven; druevan, drugarski; koji ima
osjeaj za zajednicu, razumijevanja za tue potekoe, kompetentan znai sposoban, upuen, koji
zna, koji je upuen u nekom podruju.. Prema tome, socijalno kompetentna osoba moe se
definirati kao osoba koja je sposobna biti drutvena, odnosno koja je upuena u drutvo i ima
osjeaj za zajednicu.
Nadalje, razliiti autori razliito imenuju isti pojam. Tako su socijalna kompetencija,
socijalna inteligencija, interpersonalna kompetencija te socijalna sposobnost razliiti nazivi istoga
pojma.
Autori Ford i Tisakova (1983., u Brdar, 1993) govore o socijalnoj inteligenciji kao o
sposobnosti uspjenog funkcioniranja u specifinim socijalnim situacijama iz svakodnevnog
ivota. Waters i Srouf (1983, u Katz i McClellan 1999) tvrde kako se socijalno kompetentna
mala djeca uputaju u zadovoljavajue interakcije i aktivnosti s odraslim osobama i vrnjacima te
kroz takve interakcije unaprjeuju osobnu kompetenciju (str. 15).
Nadalje, Betty Osman kae kako se socijalna sposobnost odnosi na vjetine nune za
uspjeno meuljudsko funkcioniranje (snalaenje u ljudskom drutvu). Ona ukljuuju verbalna i
neverbalna ponaanja koja su drutveno prihvaena i izazivaju pozitivne reakcije drugih ljudi
(Udruga za razumijevanje ADHD-a (2005). Potekoe u uenju i socijalne vjetine: koja je
povezanost?). Marlow (1986, u Brdar 1994) definira socijalne kompetencije kao sposobnost
razumijevanja tuih i vlastitih osjeaja, misli i ponaanja ljudi u interpersonalnim situacijama...
Zanimljivo je miljenje i autorica Katz i McClellan (1999) koje navode kako je
kompetentan pojedinac osoba koja moe iskoristiti poticaje iz okruja i svoje osobne te postii
dobre razvojne rezultate koji omoguuju zadovoljavajue sudjelovanje u zajednicama i irem
drutvu.

Prema navedenome veina se autora slae kako socijalna kompetencija obuhvaa

djelotvorno funkcioniranje, odnosno snalaenje u ljudskom drutvu.

Neki autori poistovjeuju socijalnu kompetenciju i socijalne vjetine, ali mnogi se slau
kako su to dva povezana, ali razliita pojma. Naime, Hargie, Saunders i Dickson (1981, citirano u
2

Brdar, 1993) definiraju socijalne vjetine kao sklop socijalnih ponaanja usmjerenih prema cilju
i meusobno povezanih, koja se mogu nauiti i koje pojedinac moe kontrolirati, a Brdar (1993)
kae kako kompetencija odreuje nain na koji pojedinac koristi vjetine u socijalnoj okolini.
Van Hasselt i suradnici (1979, prema Hargie, Saunders i Dickson, 1981, citirano u Brdar, 1993)
Navode kako socijalna nekompetentnost moe biti posljedicom neuspjeha u uenju socijalnih
vjetina. To znai, kada se socijalne vjetine koriste na prikladan nain i kad su postignuti
kljuni osobni ciljevi, rezultat je socijalna kompetencija. Iz navedenoga moe se zakljuiti kako
nije mogue postati socijalno kompetentan i djelotvorno funkcionirati u drutvu bez pravilne
upotrebe usvojenih socijalnih vjetina.
2.1.1. Aspekti socijalne kompetencije
Katz i McClellan (1999) razlikuju dva aspekta socijalne kompetencije, a to su popularnost
i prijateljstvo. Vandell i Hembree (1994, u Katz i McClellan, 1999) kau kako se popularnost
odnosi na razinu u kojoj djecu prihvaaju ili odbacuju vrnjaci, a prijateljstvo je dijadski odnos
koji pretpostavlja uzajamni odabir dvoje specifine djece .
Meutim, dijete moe biti popularno i lako uspostavljati odnose s vrnjacima, a
istovremeno ne mora imati prijatelje, odnosno razviti blizak i uzajaman odnos s nekim djetetom.
Isto tako, neko dijete moe biti nepopularno, ali odravati prijateljski odnos s jednim ili vie
vrnjaka (Katz i McClellan, 1999, str. 15). Meutim, Klarin (2006) navodi kako popularnija djeca
imaju vie prilika za stjecanje prijateljstva jer se sviaju veem broju djece (str. 76). Katz i
McCllelan (1999) smatraju kako prijateljstvo ima veu vanost za dugoroni razvoj djeteta od
popularnosti pa u se zadrati na znaenju prijateljstva u razvoju socijalnih kompetencija.
Prema Sullivanu (citirano u Shapiro, 1997) prijateljstva iz djetinjstva ostavljaju traga u
nainu na koji se ovjek ophodi s drugima tijekom itavog ivota (str. 138). Voena ovom
injenicom, zakljuujem kako je za razvoj socijalno kompetentne osobe koja se djelotvorno
snalazi u socijalnom kontekstu, bitan razvoj i odravanje bliskih i uzajamnih odnosa, odnosno
prijateljstava u djetinjstvu. Stoga je potrebno omoguiti djetetu da stekne vjetine primjerene
svojoj dobi koje e mu pomoi da stekne prijatelje (Shapiro, 1997, str. 143).

2.1.2. Sastavnice socijalne kompetencije

Prema Katz i McClellan (1999) socijalna kompetencija ukljuuje regulaciju emocija,
poznavanje i razumijevanje drutva kao i socijalna umijea, odnosno socijalne vjetine potrebne
da bi se postupalo u skladu s tim spoznajama (str. 16).
Ponekad djeca nedovoljno reguliraju emocije kao to su strah, srdba i frustracija na
naine koji oteavaju stjecanje socijalnih umijea pa je sastavni dio uloge odgajatelja i uitelja u
unaprjeivanju socijalne kompetencije pomoi djeci konstruktivno regulirati svoje emocije (Katz
i McClellan, 1999).
Kako bi uspjeli djelotvorno funkcionirati u zajednici te stvoriti prijateljstva djeci je
potrebno poznavanje socijalnih znanja kao to su norme i pravila drutva kojemu pojedinac
pripada, a koja se stjeu socijalizacijom. Vano je i dovoljno ovladati jezikom kojim se slue
vrnjaci kako bi mogli sudjelovati u aktivnostima svojih vrnjaka. Nadalje, socijalno
razumijevanje obuhvaa razumijevanje tuih osjeaja, sposobnost za komunikaciju, suradnju,
prihvaanje kompromisa, empatiju itd. Zbog nedostatka ovih sposobnosti mnogo djece postaje
rtvom odbacivanja od strane vrnjaka te dolazi do problema u socijalizaciji. (Katz i McClellan,
1999, Shapiro, 1997).
Drutvena umijea odnose se na nain kako dijete pristupa i komunicira s drugima, nain
na koji rjeava nesuglasice, odnosno sukobe, na spremnost na suradnju, potivanje osobnosti i
razliitosti drugoga... (Braja-ganec, 2003).

3. Utjecaji na razvoj socijalne kompetencije

3.1. Uloga obitelji
Obitelj je okruenje koje omoguuje djetetu temeljne fizike, socijalne i psihike uvjete
za prilagodbu tijekom cijelog ivotnog ciklusa (Klarin, 2006, str. 41). Dakle, obitelj je okruenje
u kojemu dijete provodi najvie vremena, usvaja socijalne i kognitivne vjetine, razvija stavove,
uvjerenja i u kojemu svaki lan utjee na ostale lanove (Vasta et al., 2003, str. 476).
Ono to najvie utjee na djeji rani socijalni razvoj je stil roditeljstva. Istraivanja
Baumrindove (1973, u Katz i McClellan, 1999) tvrde kako se socijalna kompetencija djece,
pospjeuje autoritativnim roditeljskim odgojem. Autoritativni odgoj podrazumijeva kombinaciju
skrbnosti i nadzora, hrabrenja i komunikacije te vodi visokoj razini samopouzdanja i socijalne
kompetencije. Autoritativni roditelji svojoj djeci daju maksimalnu potporu i potovanje uz
postavljanje jasnih granica. Djeca takvih roditelja su znatieljna, imaju pozitivnu sliku o sebi,
samouvjerena su te imaju razvijene socijalne vjetine (Vasta et al., 2003, Klarin, 2006, Katz i
McClellan, 1999). Clarke-Stewart, Gruber i Fitzgerald, (1994, u Katz i McClellan, 1999)
ustanovili su da socijalno kompetentnija i samostalnija djeca dolaze iz obitelji u kojima su
iskusila i bliskost i rezerviranost, i ljubav i strogost (str. 26).
Nadalje, na razvoj djejih socijalnih kompetencija utjeu i dvije dimenzije roditeljstva,
prihvaanje i odbijanje. Klarin (2006) navodi kako djeca koja doivljavaju podupiranje,
poticanje, prihvaanje i hvaljenje u obitelji, izgrauju pozitivan socijalni odnos s roditeljima.
Takav odnos rezultira prosocijalnim ponaanjem, potie pozitivno socijalno funkcioniranje i jaa
socijalni razvoj. S druge strane, roditeljsko odbijanje ima negativne posljedice na socijalni razvoj.
Djeca takvih roditelja pokazuju agresiju i neprijateljstvo prema drugima, imaju slabije
samopotovanje i openito pokazuju nisku razinu prosocijalnog ponaanja (str. 26). Autorica
takoer navodi kako odnosi izmeu roditelja imaju veliku ulogu u socijalnoj kompetentnosti
roditelja. Naime, slaganje obaju roditelja i slinost u odgojnom stilu pozitivno utjeu na socijalni
razvoj, dok rastava moe omesti razvoj socijalnih vjetina djeteta, ali moe potaknuti i razvoj
pozitivnih osobina kao to su odgovornost, samopotovanje...
Vuli-Prtori (2002, u Klarin, 2006) navodi rizine faktore u obitelji koji mogu utjecati na
djetetov razvoj: bolest roditelja, nisko samopotovanje roditelja, brana neslaganja, nasilje u
5

obitelji, autoritarni odgojni stil, popustljivost i zanemarivanje, nejasna komunikacija, ovisnosti,

psihiki problemi, socioekonomski problemi, zlostavljanje djeteta(str. 42). Razumljivo je da
ovakvi problemi negativno utjeu ne samo na razvoj socijalne kompetentnosti, nego na djetetov
cjelokupan razvoj. Stoga je potrebno poduzeti sve mjere kako bi se djetetu pruilo adekvatno
okruenje u kojemu e se moi neometano razvijati.

3.2 Uloga vrnjaka

Klarin (2006) smatra kako je svijet vrnjaka vrlo vano socijalno okruje u kojemu se
dijete razvija (str. 55). Nadalje, Shapiro (1997) navodi kako je djetetova linost zbir drutvenih
odnosa od kojih su u poetku najvaniji odnosi u obitelji, a kasnije vanu ulogu imaju odnosi s
vrnjacima (str. 138). Djeca u odnosu s vrnjacima usvajaju socijalne vjetine, ue pomagati i
suraivati, formiraju sliku o sebi. Iz ovoga se moe zakljuiti kako e djeca koja su manje
omiljena i koju vrnjaci odbacuju imati slabije razvijene socijalne vjetine u odnosu na omiljenu
djecu. Ako dijete doivi odbacivanje od vrnjaka, bit e lieno bitnog izvora socijalnih
informacija. (Vasta et al., 2003, Klarin, 2006, Katz i McClellan, 1999). Odbaena djeca pokazuju
probleme u socijalizaciji poput agresije, usamljenosti, povuenosti itd. (Klarin, 2006, str. 77).
S druge strane, zadovoljavajui odnosi s vrnjacima osiguravaju kontekste za irok
raspon socijalnih poticaja izazova i uenja (Katz i McClellan, 1999, str. 31). Sposobnosti koje se
razvijaju u odnosima s vrnjacima omoguuju nenasilno rjeavanje konflikata, suradnju i ostala
prosocijalna ponaanja. Ne smije se pri tom zaboraviti na ulogu odraslih u promicanju socijalne
kompetencije (Klarin, 2006, Katz i McClellan, 1999).
Nadalje, popularnost i prijateljstvo su dva aspekta socijalizacije putem kojih se odvija
socijalni razvoj u vrnjakoj skupini. Popularnost zadovoljava potrebu za prihvaanjem, a
prijateljstvo potrebu za intimnou. I jedan i drugi aspekt vaan je u socijalnom razvoju djeteta,
ali autori navode kako je razvijanje bliskih i uzajamnih odnosa vanije za razvoj socijalno
kompetentne osobe. Suradnja, dijeljenje, pomaganje, povjerenje, suosjeanje i potpora meu
prijateljima jasno upuuju na razvoj prosocijalnih oblika ponaanja, a time i na razvoj socijalno
kompetentnih osoba. (Klarin, 2006, Katz i McClellan, 1999).

3.3. Uloga uitelja

Klarin (2006) istie kako djeca kolske dobi provode vie vremena s uiteljem nego s
roditeljima, uitelj dijelom preuzima dio roditeljske uloge. Od njega se oekuje znanje, vjetine
prenoenja znanja, uspostavljanja odnosa, rjeavanja problema, suosjeanje i druge socijalne
vjetine. Odnos izmeu uitelja i djeteta dvosmjeran je, uzajaman i podrazumijeva bliskost i
povjerenje. Istraivanja su pokazala kako su djeca koja su izgradila odnos povjerenja s uiteljem
socijalno kompetentnija u odnosima s vrnjacima (str. 83, 93).
Klarin, Luki i Uljebrka (2003, u Klarin, 2006) govore o prihvaanju i odbijanju djeteta
od strane uitelja. Tako su doivljaji prihvaanja i odbijanja povezani s agresijom, psosocijalnim
ponaanjem, usamljenou. Odbijanje je povezano s problemima socijalizacije, kao to su
usamljenost i agresivnost, a prihvaanje vodi prosocijalnom ponaanju i visokom stupnju
socijalne kompetencije (str. 90).
Pianta (1994, u Klarin, 2006) navodi kako kola i razred djetetu pruaju brojne
mogunosti za stvaranje socijalnih odnosa, sklapanje vrnjakih odnosa, odnosa s odraslima koji
mu nisu roditelji te kako ti odnosi stvaraju brojne prilike koje potiu razvoj socijalnih vjetina.
Osim toga, autor definira kolu kao kontekst u kojemu se formiraju odnosi koji djeluju na
unaprjeivanje djeje socijalne kompetencije (str. 91).
Nadalje, nepoznati autor naglaava kako suvremeno obrazovanje ne moe ostati samo na
individualnoj i predmetnoj kompetenciji, nego ukljuuje i socijalnu kompetenciju koja se razvija
putem nehomogenih razreda po sposobnostima, nacionalnosti, spolu, religiji, zanimanju i
imovnom stanju roditelja, kao i putem zajednikog oblikovanja kolskog ivota (Osnovna
Waldorfska kola, 2005). To znai da uitelji djeci moraju osigurati kolsko ozraje u kojem e
djeca razvijati pozitivan odnos sa samim uiteljem, s drugim odraslim osobama u koli te s
vrnjacima te kolsko ozraje koje omoguava stjecanje socijalnih vjetina. Interakcije s drugim
osobama u koli i stjecanje socijalnih vjetina vode razvijanju socijalno kompetentne osobe.
Uitelji i na neizravan nain utjeu na unaprjeivanje djejih socijalnih kompetencija.
Mnoge uiteljice nastoje u odgoj i obrazovanje ukljuiti roditelje i druge lanove zajednice pa
organiziraju razliite oblike aktivnosti u kojima djeca i odrasli sudjeluju zajedno. Na taj nain
djeci se pruaju nova socijalna iskustva te mogunost kvalitetnije interakcije s odraslima.
Nadalje, igre zamiljanja i dramatizacije koje uitelji koriste omoguavaju uvjebavanje
7

socijalnog umijea u vezi s nekim sadrajem. Koritenje suradnikog uenja u organiziranju

nastave kojemu je cilj zajedniko rjeavanje problema, vodi razvoju intelektualnih i socijalnih
umijea. Isto tako rad na projektima osigurava vane kontekste vrnjake interakcije koja
unaprjeuje socijalnu kompetenciju. (Katz i McClellan, 1999). Iz navedenoga moe se zakljuiti
kako biti dobar uitelj ne znai samo prenijeti djeci znanje, nego im omoguiti i neometan
emocionalni i socijalni razvoj.

4. Socijalizacija
4.1. to je socijalizacija?
Vasta i suradnici (1998) definiraju socijalizaciju kao proces tijekom kojega drutvo
oblikuje djetetova uvjerenja, oekivanja i ponaanja (str. 448). Prema ovoj definiciji moe se
zakljuiti kako se putem socijalizacije dijete ui djelotvornom funkcioniranju u socijalnom
kontekstu.
Jankovi (1996) navodi kako je proces socijalizacije u prvim godinama ivota
najintenzivniji jer dijete upoznaje svijet, svoju okolinu, usvaja higijenske i druge navike, oblikuje
ponaanja, odnosno prilagoava se svijetu (str. 14). Meutim, socijalizacija ne zavrava
oblikovanjem djejih uvjerenja i ponaanja, socijalizacija je proces koji traje cijeli ljudski vijek.
Nadalje, Braja-ganec (2003) istie kako djeji socijalni razvoj obuhvaa ponaanja,
stavove i afekte sjedinjene u djejoj interakciji s odraslima i vrnjacima (str. 23). Prema tome,
socijalizacijom dijete usvaja razliite socijalne vjetine ijom djelotvornom upotrebom u
interakciji s vrnjacima i odraslima postaje socijalno kompetentno.

4.2.Prosocijalno ponaanje
Vasta i suradnici (1998) definiraju prosocijalno ponaanje kao vid moralnog postupanja
koji ukljuuje drutveno poeljna ponaanja poput dijeljenja s drugima, pomaganja i suradnje.
Budui da se prosocijalno ponaanje odnosi na postupke koje drutvo smatra poeljnima, drutvo
ih kod djece i potie (str. 623). Prosocijalno ponaanje usvaja se socijalizacijom kroz interakciju s
drugim osobama, a Braja-ganec (2003) navodi kako se prosocijalne vjetine sastoje od
osnovnih socijalnih vjetina, vjetina povezanih s funkcioniranjem u grupi, postupanja s
osjeajima i stresom... (str. 25).
Nadalje, ista autorica navodi kako djeca u procesu socijalizacije esto ue socijalne
vjetine od modela iz svoje okoline. Dijete moe usvojiti prosocijalne vjetine poput
kooperativnosti, odgovornosti, empatije, velikodunosti, ljubaznosti, radoznalosti, ali i vjetine
poput svadljivosti, krtosti, sukobljavanja i egoistinosti koje su povezane s problemima u
socijalizaciji (Diamond, 1994, Guralnick i sur, 1996, Wittmer i sur., 1996, Wilson, 1999,

citirano u Braja-ganec, 2003). Prema tome, nauiti dijete prosocijalnom ponaanju nije lako i
predstavlja jedan od teih zadataka socijalizacije, odnosno socijalnog odgoja.

4.3. Problemi socijalizacije

Djeca u niim razredima osnovne kole mogu pokazivati razliite probleme u
socijalizaciji, a ti problemi mogu imati razliite uzroke. Kao neki od razloga navode se manjak
znanja i umijea potrebnih za ukljuivanje u vrnjaku interakciju, probleme jezine naravi kao
to je nain izraavanja svojih osjeaja i elja, nerazvijena socijalna umijea potrebna za uspjean
pristup vrnjacima itd. (Katz i McClellan, 1999, str 20-21). Ponekad dolazi do problema koji
zahtijevaju strunu pomo, a najei kod djece mlae kolske dobi su agresivnost, stidljivost te
niska razina interakcije.

4.3.1. Agresivnost
Vasta i suradnici (1995) definiraju agresivnost kao drutveno neprihvatljivo ponaanje s
namjerom da se nanese teta ljudima ili imovini. To je ponaanje ija je osnovna znaajka
destruktivnost, antisocijalnost te verbalno i fiziko povrjeivanje drugih ili njihovih svari
(ivkovi, Brajkovi, 2002, str. 11).
Agresivnost predstavlja jedan od uobiajenih problema socijalizacije, Dodge (1989, u
Braja-ganec, 2003) navodi kako je agresivnost djece esto povezana s prihvaanjem djeteta u
grupi vrnjaka. Tako djeca koja se uputaju u antisocijalno i agresivno ponaanje esto postaju
nepopularna i udruuju se u grupe ijim je lanovima zajedniko agresivno i problematino
ponaanje. Putallaz i Wasserman (1990, u Vasta et al., 1995) kau kako izvjetaji vrnjaka i
rezultati opaanja ponaanja potvruju da su mnoga odbaena djeca natprosjeno agresivna te da
takva djeca imaju slabije razvijene socijalne vjetine (str. 636).
Katz i McClellan, 1999) navode dvije teorije o tome zato djeca iskazuju agresivnost,
teorija deficita i teorija suficita. Prema teoriji deficita djeca su agresivna jer im neto nedostaje,
na primjer neko socijalno umijee. Tako e se djeca koja ne znaju izraziti svoje potrebe, posluiti
agresijom kako bi ostvarila svoje ciljeve. Teorija suficita tvrdi da su djeca agresivna jer se ne
znaju nositi s visokim razinama bijesa. Takvu je djecu potrebno nauiti da kontroliraju svoje
agresivne porive (str. 23).
10

4.3.2. Stidljivost
Vasta i suradnici (1995) navode kao tipinu reakciju stidljive, odnosno zakoene djece
izbjegavanje interakcije u nepoznatim situacijama i smanjivanje ukupne razine aktivnosti (str.
464). Ova injenica ne bi bila zabrinjavajua da stidljivost ne ostavlja posljedice za takvu djecu.
Naime, ona esto bivaju odbaena od vrnjaka budui da manje govore i manje su aktivna.
Nadalje, srameljivost, povuenost i socijalna izoliranost mogu ostaviti posljedice za razvoj
(Katz i McClellan, 1999, str. 22). Takva djeca ne uspijevaju ostvariti zadovoljavajue interakcije
s vrnjacima te se tako dovodi u pitanje i njihova socijalna kompetentnost u odrasloj dobi.
Katz i McClellan (1999) navode da u sluaju ako djeca rade i igraju se sama zato to im
nedostaje znanja, razumijevanja i umijea potrebnih za interakciju s drugom djecom, a osobito
ako ih druga djeca odbacuju, nuna je intervencija (str. 22).

4.3.3. Niska razina interakcije

Razina interakcije odnosi se na stupanj u kojem djeca stupaju u odnose s drugom djecom.
Hymelova i sur. (1990, u Katz i McClellan, 1999) kae kako niska razina interakcije, odnosno
socijalna povuenost ograniava uenje socijalnih umijea to vodi jo dubljoj povuenosti (str.
22). Vasta i sur. (1993) djecu koja imaju nisku razinu interakcije nazivaju zapostavljena djeca.
Isti autori navode kako vrnjaci takvu djecu smatraju stidljivima budui da manje govore i manje
su aktivna od druge djece (str. 636).
Meutim, rjeavanju ovoga problema uvelike moe pridonijeti uitelj, odnosno uiteljica.
Naime, Katz i McClellan (1999) navode kako je ponekad prilikom planiranja neke aktivnosti
dobro povezati nepopularniju djecu s popularnijom kako bi se stvorila prilika za socijalnu
interakciju (str. 97). Isto tako mogue je spariti uenika s visokom razinom interakcije i socijalno
povuenog uenika te tako stvoriti priliku za suradnju i interakciju s povuenim uenikom.

11

5. Unaprjeivanje pojedinih sastavnica socijalne kompetencije

5.1. Jaanje samopouzdanja
Prema De Angelis (2004) samopouzdanje je vjerovanje u svoju sposobnost da neto
radimo dobro (str. 13). Nadalje, Juul (2006) navodi kako se samopouzdanje odnosi na ono za to
smo talentirani i u emu smo dobri. to smo u neemu bolji, to vie samopouzdanja imamo
upravo u tom podruju intelektualnom ili tjelesnom, stvaralakom ili u odnosima s ljudima (str.
18).
Samopouzdanje djeteta razvija se u skladu s povratnim informacijama koje dobiva od
roditelja, uitelja, trenera i prijatelja (Juul 2006, str. 19). Prema Lester (1997) iskustva iz
djetinjstva i mladosti jako utjeu na razvoj samopouzdanja (str. 28). Voeni ovim injenicama,
uenicima je potrebno omoguiti okruje u kojemu e njihovo samopouzdanje jaati. To znai
poticati razvoj uenikovih sposobnosti, ne omalovaavati njegovo miljenje, razgovarati s
uenikom s potovanjem te provoditi radionice kojima uenici spoznaju svoje pozitivne osobine i
mogunosti. Ono to treba izbjegavati i to vodi niskom samopouzdanju je stalno kritiziranje,
podizanje glasa na uenika, ignoriranje i zapostavljanje uenika te oekivanje od djeteta da u
svakoj prilici bude savreno (Cover magazin, b.d.).
Uvaavajui ove savjete mogue je u velikoj mjeri utjecati na razvoj samopouzdanja kod
uenika. U suprotnom, uenik se moe osjeati manje vrijednim te se zbog niskog
samopouzdanja mogu razviti neeljene posljedice. Osim depresije, ugroavanja obrazovanja,
podcjenjivanja svojih sposobnosti i neostvarivanja vlastitih mogunosti, nisko samopouzdanje
uzrokuje probleme u odnosima s drugim ljudima (Cover magazin b.d.). Kada su u pitanju djeca,
problemi u odnosima mogu dovesti do slabije razvijenih socijalnih kompetencija te nemogunosti
pronalaenja prijatelja. Prema Katz i McClellan (1999) prijateljstvo, kao jedan od aspekata
socijalnih kompetencija, pojaava mentalno zdravlje i kvalitetu ivljenja tijekom cijelog ivota.
Nadalje, Ajdukovi i Penik (1993) navode da je samopouzdanje i potvrivanje vlastite
vrijednosti preduvjet meusobnog uvaavanja i konstruktivnog rjeavanja konflikata. Upravo je
takav nain reagiranja na konflikt pokazatelj visoko razvijene socijalne kompetencije.
Brooks i Goldstein (2005) kau da su za djecu koja imaju visoku razinu samopotovanja
pogrjeke iskustva iz kojih se ui. Takva djeca pripisuju pogrjeke promjenjivim imbenicima,
12

poput pojaanog ulaganja truda u odreenoj situaciji ili upotrebe djelotvornijih strategija (str.
148). Osim toga, samopouzdanje omoguuje dobru komunikaciju to vodi i boljoj suradnji meu
uenicima, a time i kvalitetnijem uenju. Prema Brdar (1994) socijalno kompetentne osobe su
samopouzdane u odnosu na svoje socijalne sposobnosti i one e svoj uspjeh u socijalnim
situacijama atribuirati unutarnjim, a ne vanjskim uzrocima. Divjak (2008) istie da
samopouzdana osoba djeluje, aktivna je i zna ostvariti to eli. Prema tome, samopouzdanje
omoguuje bolju interakciju s drugim osobama, a time i unaprjeuje socijalne kompetencije.

5.2. Poduavanje nenasilnom rjeavanju sukoba

Sukobi su esta i gotovo svakodnevna pojava meu ljudima. Sastavni su dio odnosa kako
kod odraslih osoba, tako i kod djece. Prema Ajdukovi i Penik (1993) rije je o univerzalnoj
pojavi koja se oituje unutar samog ovjeka ili izmeu dvoje ili vie ljudi. Kako je ovdje rije o
socijalnoj kompetenciji koja se bazira na odnosima, govorit emo o sukobu izmeu dvoje ili vie
ljudi.
Prema Hay (citirano u Vasta et al., 1997, str. 627) psiholozi definiraju sukob dosta
openito: sukob se javlja kad netko uini neto emu se druga osoba protivi. Nadalje Ross i
Stagner (u Uzelac, 2000) definiraju sukob kao situaciju u kojoj dvije ili vie osoba ele ostvariti
svaka svoj cilj, interes ili potrebu, ali se kao ostvarljiv opaa samo jedan (str. 7).
Kako za veliki broj djece, ali i odraslih, sukob znai verbalno vrijeanje te esto zavri i
tjelesnim nasiljem koje je postalo jedan od velikih problema u kolama, djecu je potrebno
poduavati njegovom nenasilnom rjeavanju. To ne znai izbjegavanje sukoba ili povlaenje,
nego konstruktivno rjeavanje problematine situacije. Agresijom, povlaenjem ili izbjegavanjem
sukoba, oni se ne rjeavaju, a prema Ajdukovi i Penik (1993) nerazrijeeni sukob na
individualnom

planu

moe

dovesti

do

osjeaja

tjeskobe,

zabrinutosti,

gubitka

samopouzdanja...(str. 11).
Uzelac (2000) navodi kako je polazite za nenasilno rjeavanje sukoba stav da ne
postojim samo ja, nego i drugi, i da taj drugi ima pravo na svoje miljenje (potrebe, osjeaje,
interese...). Uenike je potrebno nauiti kako zbog razliitih interesa ne moramo jedni druge
napadati, ugroavati, eliminirati, izolirati i sl., a dobitnika je metoda rjeavanja sukoba ona u
kojoj ne napadamo jedni druge, nego zajedno napadamo problem. Ajdukovi i Penik (1993)
13

navode kako se vjetina konstruktivnog i nenasilnog rjeavanja sukoba temelji na usvajanju i

meusobnom integriranju specifinih socijalnih vjetina (str. 14), izmeu kojih je potrebno
izdvojiti empatiju i aktivno sluanje.

5.2.1. Empatija
Empatija se popularno odreuje kao sposobnost poistovjeivanja s drugima ili kao
uivljavanje u njegove osjeaje, misli ili stavove (Brooks i Goldstein, 2005, str. 15). Marlowe
(1986, citirano u Brdar i Pokrajac-Buljan, 1993) definira socijalnu kompetenciju kao sposobnost
razumijevanja tuih i vlastitih osjeaja, misli i ponaanja ljudi u interpersonalnim situacijama,
kao i odgovarajueg ponaanja koje se temelji na tom razumijevanju. Prema istom autoru
socijalno kompetentna osoba mora biti osjetljiva na reakcije drugih ljudi, odnosno mora barem u
odreenoj mjeri doivljavati empatiju.
Shvaanje tuih osjeaja i sagledavanje problema iz druge perspektive, omoguava bolje
razumijevanje sukobljenih strana, a time i mogunost pronalaenja nenasilnog rjeenja konfliktne
situacije.

5.2.2. Aktivno sluanje

Aktivno sluanje ili reflektiranje je vrsta parafraziranja, odraavanja govorniku nazad
onoga to je rekao ili rekla (Ajdukovi i Penik 1993, str. 34). Isti autori navode kako se aktivnim
sluanjem govorniku prua mogunost da potvrdi ili ispravi doivljaj reenog kod sluatelja.
Budui da meu ljudima esto doe do sukoba jer nisu dobro uli ili razumjeli to im je
druga osoba rekla, vano je uenike upoznati s tim to je aktivno sluanje i kako se ono razlikuje
od uobiajenog sluanja. Aktivno sluanje u konfliktnoj situaciji omoguava da se jasnije utvrdi
to sukobljene strane, u ovom sluaju djeca misle i osjeaju, jer se problem ili neka situacija bolje
sagledava i lake razrjeava kada se pretoi u rijei (Ajdukovi i Penik 2002, Itkovi, Nazor i
Martovi 1999).

14

5.3. Poticanje suradnje

Jensen (1995) definira suradniko uenje kao aktivni proces uenja u kojem se njeguju
akademske i socijalne vjetine kroz izravnu interakciju uenika, individualnu odgovornost i
pozitivnu meuzavisnost (str. 236). Uenici kroz suradnju ue zajedno izabrati strategiju,
rjeavati probleme i planirati. Da bi postigli ciljeve oni moraju raditi kao tim. Osim toga, vano je
naglasiti vanost suradnje ne samo s obzirom na ishod zajednike aktivnosti ve i na procese, kao
npr. donoenje odluka, koji do tog rezultata dovode. (Jensen 1995, Ajdukovi i Penik, 2002).
Kako ivimo u kompetitivnom drutvu, u svakodnevnom ivotu, pa tako i u odgojnoobrazovnim ustanovama, suradnji se ne pridaje velika vanost i uvelike je prisutno natjecanje.
Meutim, natjecanje stvara agresiju i napetost, a suradnja toleranciju i ugodnu klimu.
Prema Jensenu (1995) dobre strane suradnikog uenja ukljuuju: bolji uspjeh uenika,
ukljuivanje uenika na prilagoenom programu, veu svijest o razliitim kulturama i bolje
prihvaanje vrnjaka, jai osjeaj pripadnosti, porast samopotovanja i veu odgovornost te
poboljane socijalne vjetine (str. 236).
ivkovi i Brajkovi (2002) navode kako je kod suradnikog ponaanja potrebno
prepoznati da je drugome potrebna pomo i teiti pronalaenju rjeenja zajedno s partnerom (str.
16). Prema istim autoricama suradnja omoguava razvijanje empatije kod osobe koja je suradnik.
Jensen (1995) navodi i druge pozitivne strane suradnje. Naime, uenici imaju priliku stvoriti
dobar odnos jedni s drugima, dobivaju vie prilika za iznoenje vlastitog iskustva, aktivnosti u
grupama mogu potaknuti vee sudjelovanje uenika itd. (str. 236). Sve omoguava intenzivnu
interakciju s lanovima skupine te vodi ka unaprjeivanje socijalne kompetencije. Peko, Sabli i
Livazovi (2006) navode veu sposobnost da se situacija promotri iz tue perspektive, pozitivniji
i tolerantniji odnos s vrnjacima, vee drutvene podrke, vee drutvene kompetencije itd., kao
rezultate sudjelovanja u suradnikom uenju.
Nadalje, suradniko uenje uputno je koristiti i u razrednim odjeljenjima u koje su
integrirani uenici s posebnim potrebama. Djeca s posebnim potrebama ee od svojih vrnjaka
odstupaju od uobiajeno prihvaenih socijalnih pravila te im je potrebna pomo u razvoju
socijalne interakcije. Stjecanje socijalnih vjetina pomae djeci s posebnim potrebama da se
integriraju i bolje snau u svakodnevnom ivotu, a upravo im suradniko uenje to i omoguava
(Udruga roditelja ''Put u ivot'', 2004).
15

Prema svemu navedenome, suradnju kao jednu od sastavnica socijalne kompetencije

potrebno je poticati i primjenjivati u odgojno-obrazovnom procesu kao bi se uenici osposobili za
postizanje ciljeva u suradnji s drugim osobama i u svakodnevnom ivotu.

5.4. Poduavanje toleranciji razliitosti

Prema UNESCO-u tolerancija je potovanje, prihvaanje i uvaavanje bogatstva
razliitosti u naim svjetskim kulturama, naa forma izraavanja i nain da budemo ljudi. Ona je
zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi miljenja, savjesti i uvjerenju
(Tolerancija, 2008). Meutim, u naem se drutvu pa ak i u odgojno-obrazovnim ustanovama,
tolerancija ne provodi u djelo. Nasuprot toleranciji javljaju se predrasude koje Miljevi-Riiki i
suradnici (1999) definiraju kao neopravdane negativne stavove prema nekoj grupi i njezinim
pojedinanim stavovima. esto prema predrasudama gradimo i ponaanje pa one prelaze u
diskriminaciju.
Katz i McClellan (1999) navode kako djeca esto negativno etiketiraju vrnjake koji se
razlikuju od njih ili im nisu simpatini te im mogu priiti nadimak kao to je aknuti, plako
ili neku dugu estu uvredu (str. 89). Djeca prema vrnjacima razvijaju predrasude jer ih ne
poznaju dovoljno, ne ele komunicirati s njima, ne razumiju njihove probleme, potekoe
Shapiro (1997) kae kako neprihvaanje od strane vrnjaka moe biti jedno od najbolnijih
iskustava u ivotu. Kao rezultat odbacivanja javlja se manji osjeaj vrijednosti, a time i manjak
samopouzdanja.
Najea odbacivanja doivljavaju djeca s posebnim potrebama, a negativni se stavovi
stvaraju prema svim vrstama potekoa. Iz ovih je razloga poeljno djecu poduavati toleranciji
razliitosti, posebno u razrednim odjeljenjima u koja su integrirana djeca s posebnim potrebama.
Uspjena se socijalna integracija djece s posebnim potrebama ne dogaa sluajno i potrebna im je
pomo pri ukljuivanju u drutvo (Udruga roditelja ''Put u ivot'', 2004).
Osim prihvaanja drugih, razliitih od sebe, vano je i prihvaanje razliitog miljenja.
Kako ne bi dolazilo do sukoba uzrokovanih neslaganjem u miljenju, potrebno je uenike
upoznati s injenicom kako je svaka osoba jedinstvena i kako postoje razlike u miljenju. Vano
je napomenuti kako su odnosi s drugima i prihvaanje drugih, razliitih od sebe, modaliteti
ljudskog ponaanja kroz koje se iskazuju socijalne vjetine (Udruga roditelja ''Put u ivot'', 2004).
16

6. Empirijski dio
6.1. to je akcijsko istraivanje?
S pojmom akcijsko istraivanje prvi sam se put susrela na kolegiju Istraivanja odgoja i
obrazovanja. Moje shvaanje ovoga pojma tada je bilo nepotpuno i nejasno jer me pojam
istraivanje asocira na strunjake koji prikupljaju odreene statistike podatke ili pokuavaju doi
do nekih spoznaja kako bi unaprijedili aspekte koji se odnose na odreeno podruje ljudskog
djelovanja. Prouavajui literaturu moje razumijevanje pojma akcijskog istraivanja uvelike se
produbilo.
Prema Reasonu (citirano u Bognar, 2005, str. 182) akcijsko istraivanje podrazumijeva
sudjelovanje svih zainteresiranih i ne provodi se na ljudima ve s ljudima. Prema ovome jedan je
od najvanijih ciljeva akcijskog istraivanja boljitak svih sudionika istraivanja. Nadalje,
osnovna je znaajka akcijskih istraivanja njihova usmjerenost prema rjeavanju specifinih
problema na koje praktiari nailaze u svojoj praksi, odnosno unaprjeivanju prakse (Bognar,
2008, str. 55). Isto tako, dio autora smatra kako akcijska istraivanja ne doprinose samo
ogranienim promjenama u lokalnom kontekstu akcijskog istraivaa, ve one mogu doprinijeti i
promjenama na iroj drutvenoj razini (Bognar, 2008, str. 51). Ova se injenica posebno
odraava na problem mog akcijskog istraivanja jer smatram kako unaprjeivanje socijalnih
kompetencija u kolskom okruju pozitivno utjee na socijalnu kompetentnost uenika u drutvu.
Bitna je osobina akcijskog istraivanja visok stupanj elastinosti (Mui, 1999, str 25).
Prema Muiu (1999) ta je elastinost posebno naglaena u nacrtu samog provoenja istraivanja
jer on se mijenja kada god to zahtijevaju okolnosti istraivanja. Budui da akcijsku skupinu
nisam dovoljno poznavala, ova mi je karakteristika akcijskog istraivanja bila izuzetno korisna
prilikom provoenja aktivnosti. Omoguila mi je da mijenjam i prilagoavam planirane
aktivnosti s obzirom na zanimanje i reakcije uenika, na probleme s kojima sam se susrela te na
tempo postizanja eljenih promjena.
Carr i Kemmis razlikuju tri osnovna tipa akcijskih istraivanja: tehnika, praktina i
emancipacijska akcijska istraivanja (Bognar, 2005, str. 181). Prema karakteristikama ovih tipova
akcijskog istraivanja, moje istraivanja pripada praktinom tipu. Moja uloga u istraivanju bila
je Sokratska, to znai ohrabrivanje i poticanje uenika. Osim toga, odnos izmeu uenika i
17

mene bio je kooperativan taj. zasnivao se na dogovaranju. Nasuprot tome, Mills (u citirano u
Bognar, 2008, str. 48) razlikuje kritiko-emancipacijska i praktina akcijska istraivanja (str. 48).
Prema ovoj podjeli moje akcijsko istraivanje pripada praktinom tipu jer praktina akcijska
istraivanja naglasak stavljaju na pitanje kako rijeiti odreene probleme (Mills, 2000, citirano u
Bognar, 2008, str. 48).
Nadalje, akcijska su istraivanja izuzetno primjenjiva u odgoju i obrazovanju kao sredstvo
definiranja i rjeavanja problema te poboljanja, unaprjeivanja i mijenjanja ponaanja, stavova
itd. Kroz takav proces uitelji mogu rjeavati uoene probleme i unapreivati praksu u skladu s
postavljenim ciljevima (Bognar, 2005, str. 177). Uitelji trebaju biti nositelji, agenti promjena, a
ne izvritelji ideja koje najee dolaze izvan kolskog konteksta (Bognar, 2006, str 49). Sagor
(1992, citirano u Bognar, 2008) istie kako uitelji jedne kole rijetko komuniciraju jedni s
drugima o profesionalnim temama to moe dovesti do problema u unaprjeivanju
profesionalnog umijea. Isti autor stoga naglaava vanost suradnikog akcijskog istraivanja za
unaprjeivanje nastavnog procesa i razvitak uiteljske profesije (str. 59).
Nakon svega navedenoga, rekla bih kako akcijsko istraivanje istrauje i definira problem
te poduzima niz akcija, odnosno razliitih aktivnost usmjerenih ka rjeavanju problema i
ostvarivanju odreenih ciljeva. Iako sam shvatila to akcijsko istraivanje znai, istinsko sam
znanje o ovoj vrsti istraivanja stekla tek nakon to sam ga provela. Bez iskustva u provoenju
akcijskog istraivanja, teko je shvatiti zato je potrebno, npr. mijenjati plan aktivnosti ili to
uiniti kada se pojave problemi. Tijekom istraivanja shvatila sam i vanost sustavnog
prikupljanja podataka potrebnih za analizu te izradu izvjetaja o akcijskom istraivanju. Isto tako,
vano je napomenuti kako akcijsko istraivanje nije lako provesti te kako su za njegovo
planiranje i provoenje potrebna razliita znanja koja nadilaze svakodnevnu ulogu uitelja
(Bognar, 2006) Stoga je za akcijsko istraivanje potrebno uloiti mnogo truda, napora i volje
kako bi se postigle eljene promjene.

6.2. Kontekst istraivanja

Ovo je moje prvo akcijsko istraivanje i do sada nisam imala nikakvog iskustva na tom
podruju. Provela sam ga u Osnovnoj koli Bogoslava uleka u Slavonskom Brodu. kola broji
vie od 1200 uenika i 93 djelatnika i najvea je na podruju Brodsko-posavske upanije.
18

Nastava se odvija u dvije smjene, a veliki odmor traje 15 minuta to je vrlo kratko za razvoj
socijalnih odnosa meu uenicima jer cijeli odmor proe samo za zadovoljavanje biolokih
potreba.
Istraivanje sam provela u razdoblju od 25. veljae do 6. lipnja 2008. u 4. b razredu. U
razredu ima 27 uenika, a od toga 11 djevojica i 16 djeaka.

Slika 1. Osnovna kola Bogoslava uleka

Osim uiteljice Helene imovi, kritika prijateljica bila mi je i kolegica s fakulteta Ivana
Leitkam. Obje su mi svojim komentarima pomogle da unaprijedim svoje odgojno djelovanje i to
kvalitetnije provedem istraivanje. Budui da ima vie iskustva, uiteljica mi je pomogla ispraviti
organizacijske i metodike pogrjeke.
U organiziranju istraivanja koristila sam nastavne sadraje iz prirode i drutva,
hrvatskog jezika i likovne kulture te druge sadraje preuzete iz razliitih knjiga i prirunika
navedenih u literaturi.
U razred je integriran i uenik s posebnim potrebama koji je na razini drugog razreda i s
kojim se radi po posebnom programu. Djeak ima nisko prosocijalno ponaanje to mi je stvaralo
19

probleme kod organiziranja aktivnosti u paru i skupinskog rada. M. D.* 1 ne zna kako bi privukao
panju drugih uenika na sebe pa esto izazove tunjave, zadirkuje ih itd. Drugi ga uenici zbog
toga odbacuju pa mi je malo tee bilo postii ciljeve akcijskog istraivanja, a jedan je od ciljeva
tolerancija razliitosti.

Slika 2. Aktivnost u kolskom dvoritu

6.3. to je bio moj interes?

Na struno-pedagoku praksu krenula sam ne znajui to me eka. Naime, prvi sam put
dola u 4. b razred i, osim statistikih informacija, o uenicima nisam znala nita. Stoga sam prvi
tjedan odluila provesti u promatranju nastave te ponaanja uenika u nastavi i izvan nje.
Tijekom prvoga tjedna dola sam do ovih zakljuaka:
Uiteljica organizira aktivnosti u skupinama i uenici su na takav nain uenja naviknuti,
meutim ono se esto svodi na aktivnost dvoje uspjenijih uenika dok ostali gotovo ni ne
sudjeluju. Komunikacija je meu njima svedena na najmanju razinu.
1

Kako u razredu postoje dva uenika s istim inicijalima, pokraj inicijala jednoga od njih stavila sam zvjezdicu radi

lakeg prepoznavanja i praenja teksta.

20

Slika 3. Interakcija lanova etverolane skupine

Osim toga, primijetila sam da je kod nekoliko uenika empatija na niskoj razini jer kada
netko ima potekoa s obavljanjem neke aktivnosti, umjesto da mu pokuaju pomoi, zadirkuju
ga i smiju se. Iz bilo kakvih aktivnosti izvan nastave iskljuuje se uenik s posebnim potrebama
(M:D:*). Iz rezultata sociometrijskog mjerenja koje sam provela, takoer je vidljivo iskljuivanje
tog uenika te jo dvije uenice, M.D. te E.M.. Jedna od njih je i uenica s oteenjem sluha,
E.M.. Nesuglasice meu uenicima najee se rjeavaju svaom pa ak i tunjavom.
Polazne vrijednosti koje sam si postavila su suradnja, nenasilno rjeavanje sukoba,
samopouzdanje te tolerancija razliitosti.
Suradnja meu uenicima razvija se putem suradnikog uenja, poticanjem interakcije
izmeu lanova grupe. Uenici meusobno moraju komunicirati i suraivati pri rjeavanju
zadatka, pomagati i poduavati jedni druge, dogovarati se oko rjeavanja nekog problema, te
nainu uenja (Jensen, 2003). Na ovaj nain djeca pristupaju jedni drugima te razvijaju svoja
socijalna umijea. Vrlo je vano poticati ih na grupno djelovanje u svrhu ostvarenja cilja kako ne
bi dolo do situacije u kojoj jedan do dva uenika preuzmu cjelokupnu aktivnost. Upravo je to

21

praksa u dananjim kolama prilikom organiziranja suradnikog uenja i s takvim sam se

problemima i sama susrela tijekom kolovanja.
Nenasilno rjeavanje sukoba jedno je od najvanijih socijalnih umijea koje bi kod djece
trebalo poticati. Neagresivni naini izraavanja emocija i komunikacije s drugim osobama
predstavljaju visoko razvijene socijalne kompetencije dok agresivnost negativno utjee na odnose
s vrnjacima. Kako su sukobi gotovo svakodnevna ivotna pojava, potrebno je uenike nauiti
socijalnim vjetinama za konstruktivno rjeavanje sukoba (aktivno sluanje, empatija).
Samopouzdanje je mjera sposobnosti, u emu je netko dobar ili lo, ona je vanjska
kvaliteta. Izgrauje se interakcijom s roditeljima, prijateljima, susjedima itd. Ono omoguuje
hrabrost u pojedinim situacijama, samouvjerenost, obavljanje odreenih zadataka s vjerom u sebe
(Udruga za unapreenje kvalitete ivljenja, Let, 2006). Iz vlastitog iskustva znam da su osobe s
niskom razinom samopouzdanja esto srameljiva i povuena. Srameljivost, povuenost i
socijalna izoliranost mogu ostaviti posljedice na razvoj (Katz i McClellan, 1997, str. 22.). Zbog
toga smatram kako da je kod djece potrebno razvijati osjeaj vlastite vrijednosti i poticati
samopouzdanje kako bi im omoguili kompetentno ponaanje u drutvu.
Tolerancija razliitosti jedna je od bitnih osobina koja omoguuje prihvaanje drugih
osoba bez obzira na karakteristike koje ih ine razliitima od veine. Potiui kod uenika ovakav
stav, postie se bolja suradnja i interakcija izmeu uenika, stvara toplo razredno ozraje i
ozraje prihvaanja.
Polazei od inicijalnog stanja u razredu, uoila sam nesklad izmeu vrijednosti i
polaznoga stanja te na temelju uoenoga definirala problem istraivanja:
Kako unaprijediti socijalne kompetencije uenika 4. razreda u nastavi i izvan
nje?

22

7. Obrada podataka
7.1. Pitanja, nedoumice, dileme
Budui da mi je ovo prvo akcijsko istraivanje razumljivo je da su se nametnula odreena
pitanja bitna za proces istraivanja. Nedoumice, pitanja i dileme pojavile su se prilikom
planiranja i organiziranja istraivanja, ali i tijekom samog ostvarivanja istraivanja. Neka od
pitanja su:

Koje aktivnosti koristiti u akcijskom istraivanju?

Treba li audio-vizualno zabiljeiti sve aktivnosti s uenicima?

Kako uenike potaknuti na bolju suradnju?

Koliko su uenici tolerantni?

Koliko je kvalitetna komunikacija meu uenicima u razredu?

Kako potaknuti uenike na preuzimanje odgovornosti?

Koliko su uenici zadovoljni uinjenim?

Jesu li uenici zadovoljni sobom?

Jesu li unaprijeene socijalne kompetencije uenika?

7.2. Ciljevi istraivanja i kriteriji za procjenu uspjenosti istraivanja

Voena polaznim vrijednostima postavila sam ciljeve akcijskog istraivanja koji su
ostvareni prema planu aktivnosti:
Potaknuti razvijanje samopouzdanja
Poticanje uenika na meusobno prihvaanje i potivanje razliitosti
Razvijati otvorenost za suradnju
Nauiti uenike nenasilnom rjeavanju sukoba
Razvijanje i poticanje empatije
Polazei od ciljeva akcijskog istraivanja, nastojala sam za svaki cilj odrediti barem jedan
kriterij kako bi se mogla utvrditi uspjenost istraivanja.
Kriteriji su:
uenici uviaju mogunost rjeavanja svae mirnim putem
23

 uenici meusobno surauju u zajednikim aktivnostima i priskau kad je potrebna

pomo potaknuti empatijom
uenici imaju vie samopouzdanja manja trema kod javnog nastupa, ne boje se izrei
vlastito miljenje
uenici u zajednike aktivnosti u nastavi i izvan nje ukljuuju uenike koji su prema
sociometrijskom testu manje omiljeni u razredu

7.3. Plan aktivnosti

Na temelju polaznih vrijednosti izradila sam plan istraivanja koji sam prema savjetima
uiteljice te sadrajima nastavnog plana i programa doraivala.
Tablica 1. Plan aktivnosti

Opis aktivnosti

Cilj aktivnosti

Postupci
prikupljanja
podataka i
predvieno
vrijeme

1. Sociometrijsko mjerenje

Uenici ispunjavaju sociometrijski obrazac

dobiti sliku o
odnosima u razrednom
odjeljenju
spoznati koji su
uenici omiljeni, a
koje se iskljuuje i
odbacuje

Sociometrijski
upitnik
15 minuta
Sat razrednika

2. Anketa za procjenu socijalnih kompetencija

Stei uvid o
razini samopouzdanja
uenika
razini empatije
uestalosti nasilja te
nainima rjeavanja
sukoba

Uenici samostalno odgovaraju na pitanja

3. Radionica za podizanje razine samopouzdanja

24

Anketni
upitnik
30 minuta
Sat razrednika

Opis aktivnosti

Cilj aktivnosti

Nakon dogovaranja pravila o ponaanju tijekom

radionica,uenicima dati kutiju u kojoj se nalazilo
zrcalo te im rei kako se u njoj nalazi najvee
blago. Uenici redom gledaju u kutiju te na kraju
iznose svoje dojmove.
Zatim uenici piu pet svojih najboljih osobina i
popis izlau pred cijelim razredom. Slijedi
klupko lijepih rijei: klupko vune baciti nekom iz
razreda te mu uputiti lijepu rije. Povratne
informacije o uspjenosti radionice dobila sam
putem evaluacijskog listia.

potaknuti uenike da
pozitivno razmiljaju o
sebi, da osvijeste svoje
dobre strane i shvate
kako je svatko u
neemu uspjean.

Postupci
prikupljanja
podataka i
predvieno
vrijeme
Video-zapis,
fotografiranje,
evaluacijski
listi

45 minuta
Sat razrednika

4. Radionica Nenasilno rjeavanje sukoba

Uenici podijeliti u skupine i olujom ideja doi do
rijei koje ih asociraju na rije sukob. Slijedi
itanje prie Petar i Filip (u Uzelac, 2000, str.
105) te razgovor o dogaaju u prii. Zatim svaka
od skupina dobiva odreenu situaciju tijekom
koje moe doi do nasilnog ponaanja te
odgovara na pitanje to bi uinili da se nau u
takvoj situaciji.
Nakon obavljene aktivnosti skupine izlau svoja
rjeenja te razgovaramo o tome jesu li rjeenja
ispravna.
Uenici zatim imaju zadatak prisjetiti se nekog
sukoba u kojem su se nali te ga kratko opisati.
Ako je sukob zavrio nasiljem, napisati kako se
drukije mogao rijeiti.

uoiti postojanje
razliitih naina
rjeavanja sukoba i
osvijestiti da je
najbolje rijeiti ga na
miran nain
(nenasilno)
pronai nenasilno
rjeenje odreene
situacije i problema
shvatiti da se mora
pregovarati i praviti
kompromise kako bi se
nesporazumi rijeili
unaprjeivanje
suradnje u skupinskom
radu.

Ueniki
radovi,
evaluacijski
listi

45 minuta
Hrvatski jezik

5. Strip nenasilno rjeavanje sukoba

Zadatak uenika je nacrtati strip o sukobu kojega

su opisivali na satu Hrvatskog jezika ili o
izmiljenoj situaciji u kojoj je dolo do sukoba te
na koji je nain sukob rijeen.

25

osvijestiti postojanje
konstruktivnih i
pozitivnih naina
rjeavanja sukoba
shvatiti da se nasiljem
ne mogu rijeiti
problemi, nego se
samo stvaraju novi.

Ueniki
radovi

45 minuta
Likovna
kultura

Opis aktivnosti

Cilj aktivnosti

Postupci
prikupljanja
podataka i
predvieno
vrijeme

6. Eksperiment Uvjeti ivota

Uenici u skupinama pripremaju, provode te prate

zadani eksperiment.

oticati preuzimanje
odgovornosti
poticati suradnju meu
uenicima
unaprijediti
organizacijske vjetine

Ueniki
radovi,
intervju,
sustavno
promatranje i
video-zapis
10 dana
Priroda i
drutvo
Slobodno
vrijeme
izmeu
kolskih sati

7. Radionica Razlikujemo se
Najprije itam priu Zlatna koljka, Jelene
Prohaske (U ivkovi, 2005, str 138-140) te
razgovaramo o njoj.
Nakon toga svakom ueniku dati radni listi
Koncentrini krugovi te 10 minuta vremena da
razmisle i zapiu kako bi se sami opisali.. Na
listi se potpisuju i alju u krug. Svaki listi
trebaju proitati i razmisliti o onome to su sami
napisali i onome to su drugi napisali. Slijedi
razgovor o slinosti i razlikama meu ljudima.
Uenike zatim podijeliti u parove. Zadatak im je
kroz razgovor i postavljanje pitanja saznati neto
novo o svom sugovorniku.

poticati tolerantnost
prema osobnim
izborima
poticati suradnju meu
uenicima
poticati potivanje
razliitosti

Ueniki
radovi,
fotografije,
evaluacijski
listi

45 minuta
Sat razrednika

8. Projekt Vremenska prognoza

Uenike je Najprije potrebno podijeliti u 5
skupina.
Mjerenje temperature uz pomo
termometra
Zadatak je svake skupine ponijeti termometar te
za vrijeme nastavnog sata prirode i drutva
izmjeriti temperaturu na zadanim mjestima te
rezultate unijeti u tablicu.

26

poticati suradnju i
kvalitetnu
komunikaciju meu
uenicima
nauiti potraiti
pomo ako je potrebna
nauiti paljivo sluati
upute kao temelj
uspjenog rada

Ueniki
radovi,
fotografije,
evaluacijski
listi, sustavno
promatranje i
video-zapis

Opis aktivnosti

Cilj aktivnosti

Izraivanje vjetrokaza i odreivanje

smjera vjetra
Svaka skupina treba donijela materijal za izradu
vjetrokaza pomou kojega e odreivali smjer
vjetra
Kalendar prirode
Uz pomo izraenog vjetrokaza te termometra
svaka skupina prati vrijeme tijekom pet dana te na
temelju podataka izrauje kalendar prirode.
Mali meteorolozi
Zadatak je smisliti vremensku prognozu te ju
izloiti na televiziji (pred kamerom).
Vremenska prognoza
Prikupljanje informacija o vanosti vremenske
prognoze, procjena vremena promatranjem
ivotinja i nebeskih tijela itd. te izlaganje svake
skupine

Postupci
prikupljanja
podataka i
predvieno
vrijeme

nauiti koristiti se
razliitim izvorima pri
prikupljanju
informacija
poticati empatije

5 dana
Priroda i
drutvo
Rad izvan
kole

9. Radionica aktivno sluanje

Uenici se podijele u parove, uenik A i uenik B.
Zadatak je uenika A da pria o svom najdraem
filmu ili knjizi bez prekida, a uenika B da ga ne
slua, ali ga ne prekida. Meusobno si ne smiju
otkriti zadatke. Slijedi razgovor o osjeajima
tijekom ove aktivnosti. Zatim se uenici podijele
na grupe od tri lana, A, B, C. Uenik A pria
svoju dogodovtinu, Uenik B slua, a uenik C
zapisuje to uenik A govori. Nakon to uenik A
zavri, Uenik B treba ponoviti ono to je uenik
A rekao. Zatim se komentiraju razlike izmeu
onoga to je uenik A rekao i onoga to je uenik
B zapamtio.

nauiti to je aktivno
sluanje te kako se
ono razlikuje od
naina kako obino
sluamo druge
osvijestiti da meu
ljudima esto doe do
sukoba jer nisu dobro
uli ili razumjeli to
im je druga osoba
rekla

Fotografije,
evaluacijski
listi
45 minuta
Sat razrednika

10. Igrokaz Vikend za sve

Dogovor o ulogama
Nakon obrade igrokaza Vikend za sve, Ive
Eorlia, uenike podijeliti u tri skupine kako bi se
meusobno dogovorili oko podijele uloga.

27

nauiti nositi se s
neuspjehom
nauiti nositi se s
uspjehom

14 dana:
2 kolska sata
likovne
kulture

Opis aktivnosti

Cilj aktivnosti

Izrada kostima
U formiranim skupinama uenici izrauju
kostime za likove iz igrokaza.
Uvjebavanje
Tijekom nekoliko sati uenici uvjebavaju
izvoenje igrokaza. Nakon izvedbe jedne skupine,
druge dvije komentiraju to je bilo dobro, a to
treba popraviti.
Finalna izvedba
Nakon to jedna skupina izvede igrokaz, ostale
dvije ocjenjuju izvedbu na temelju dogovorenih
kriterija. Slijedi izbor najbolje skupine te
najboljih glumaca, takoer na temelju kriterija.

usavravanje
komunikativnih
sposobnosti
poticanje empatije
poticanje suradnje
tolerancija tueg
miljenja
razvijanje potrebe za
postignuem;
razvijanje kritikog
miljenja

Postupci
prikupljanja
podataka i
predvieno
vrijeme
2 kolska sata
razredne
zajednice
3 kolska sata
hrvatskog
jezika

7.4. Postupci prikupljanja podataka

Tijekom provoenja istraivanja i realizacije aktivnosti, vrlo je vano sustavno prikupljati
podatke. Naime, oni su prijeko potrebni za analizu te izradu izvjetaja o akcijskom istraivanju.
Postupci kojima sam prikupljala podatke tijekom ovog akcijskog istraivanja su:
sociometrijsko mjerenje
anketa za procjenu poetnog stanja
grupni intervju kojim sam zabiljeila stavove i osjeaje uenika
evaluacijski listii koje sam koristila nakon svake aktivnosti, a njima su uenici
izraavali svoje zadovoljstvo provedenim aktivnostima
fotografije kojima sam zabiljeila neke aktivnosti, produkte radionica...
video zapisi kojima sam zabiljeila tijek radionica te finalne produkte pojedinih
aktivnosti
ueniki radovi
komentari kritikih prijatelja
sustavno promatranje svakodnevnog ponaanja uenika
28

Prema Muiu (1999) u sudjelujuem promatranju promatra svjesno i sustavno sudjeluje

u aktivnosti, interesima i emocijama grupe koju promatra. Upravo sustavno promatranje uenika
pomoglo mi je da se usmjerim na one socijalne kompetencije koje su slabije izraene i na koje
bih mogla utjecati tijekom svog akcijskog istraivanja. Osim toga promatranjem tijekom
istraivanja mogla sam uoiti promjene koje su postignute akcijskim istraivanjem te probleme
na koje se trebalo usredotoiti. Meutim, Mui (1999) takoer navodi da se tijekom
sudjelujueg promatranja moe javiti problem objektivnosti promatraa pa se postavlja pitanje
jesu li rezultati dobiveni na ovaj nain pouzdani.
Videozapisi, kao jedan od naina sustavnog promatranja, omoguili su mi da vidim svoje
pogrjeke kojih tijekom provoenja aktivnosti nisam bila svjesna te da ih na taj nain ispravim.
Isto tako, fotografije i videozapisi omoguili su mi da vidim uenike reakcije i ponaanja koja su
mi tijekom aktivnosti promaknula.
Putem skupnog intervjua dobila sam od uenika podatke o tome sviaju li im se aktivnosti, to bi
htjeli promijeniti, predloiti te postiu li se eljene promjene kod uenika. Osnovna prednost
intervjua proizlazi iz okolnosti to je najdostojniji i najljudskiji nain prikupljanja podataka
upravo razgovor s onima od kojih se podatci prikupljaju (Mui, 1999, str. 81). Meutim,
smatram da je nedostatak skupnog intervjua koji sam provela taj to zbog broja uenika nisu svi
bili u mogunosti rei sve to misle.
Nadalje, anketiranjem sam dobila dublju sliku o razredu i o miljenjima uenika. Kako
sam traila odgovore na osjetljiva pitanja, npr. Koliko si puta sudjelovao/la u nasilnitvu nad
drugim uenicima u koli u posljednjih nekoliko mjeseci?, te kako bih izbjegla neiskrene
odgovore, provela sam anoniman upitnik. Ipak, prema Muiu (1999, str. 83) anonimne ankete
nee eliminirati neiskrenost kada se radi o strahu od loeg dojma itave skupine ispitanika (npr.
uenika nekog razreda). Unato tome, smatram da sam ovim nainom prikupljanja podataka
dobila iskrene odgovore jer prema rezultatima upitnika moe se zakljuiti da straha od loeg
dojma nije bilo. Isto tako, navela bih nedostatak svog anketnog upitnika. Naime, zbog
nedostatka iskustva na tom podruju neka od pitanja koja sam postavila nisu potpuno jasna
Voena injenicom da se anonimnim upitnicima dobivaju iskreniji odgovori, provodila
sam i anonimne evaluacijske listie putem kojih sam dobila povratne informacije o uspjenosti
radionica i drugih aktivnosti. Dobila sam informacije o onome to se uenicima svidjelo, a to bi
29

htjeli promijeniti te sam na taj nain po potrebi mijenjala tijek istraivanja. Osim toga, dobila sam
uvid u promjene u razredu.
Vrlo vani bili su komentari i savjeti kritikih prijatelja za procjenu uspjenosti nastave.
Potujui i uvaavajui kritike po potrebi sam mijenjala karakter pojedinih aktivnosti te nain
pristupa uenicima.

7.5. Etiki aspekt istraivanja

Prije poetka istraivanja, u prvom tjednu struno-pedagoke prakse,traila sam
uiteljiino doputenje za provoenje akcijskog istraivanja. Budui da je uiteljica upoznata s
osnovama akcijskog istraivanja te s temom moga istraivanja, smatrala je da bi ono moglo biti
vie nego korisno za njen razred. Potujui plan i program, dala mi je potrebno vrijeme za
izvoenje planiranih aktivnosti.
Na sljedeem satu razredne zajednice, uenike sam upoznala s temom istraivanja te s
nekoliko aktivnosti koje su oni izuzetno dobro primili.
Za roditelje sam osmislila poseban obrazac kako bih dobila doputenje snimanja i
fotografiranja razrednih situacija u kojima e sudjelovati njihova djeca (Prilog 1. Poruka
roditeljima). Obrazac je trebao potpisati jedan od roditelja. Dobila sam 26 pristanaka, a jedan mi
obrazac nije vraen. U dogovoru s uiteljicom, odluila sam snimati sve uenike, ali uenika od
ijih roditelja nisam dobila pristanak ne prikazivati.
Osim toga, uiteljica je na roditeljskom sastanku upoznala roditelje s mojim istraivanjem
nakon ega su me zamolili da im nakon zavretka istraivanja podijelim snimke to sam i uinila.

7.6. Kritiki prijatelji i mentori

Stenhouse (u Bognar, 2005) kritiki je prijatelj osoba koja daje savjete i surauje s
uiteljem u akcijskom istraivanju. Kember i suradnici (u Bognar, 2005) kau kako on kroz
suradnju nastoji pomoi uitelju razviti svoje refleksivne kapacitete i uenje. Kritiki prijatelj
tijekom svih aktivnosti bila mi je uiteljica Helena imovi. Zahvaljujui bogatijem iskustvu,
osim komentara nakon izvoenja pojedinih aktivnosti, uiteljica mi je pomogla i oko bolje

30

organizacije te ispravljanja organizacijskih pogrjeaka. Osim toga, uiteljica se ponudila da snima

i fotografira kako bi se ja mogla usredotoiti na izvoenje samih aktivnosti.
Osim uiteljice, pojedine aktivnosti promatrala je te komentirala kao kritiki prijatelj
studentica Ivana Leitkam. Obje su mi pomogle da uvidim i ispravim pogrjeke te na taj nain to
kvalitetnije provedem istraivanje.

7.7. Validacija akcijskog istraivanja

Kako bi se procijenila kvaliteta akcijskog istraivanja provedena je validacija na ove
naine:
Samovalidacija prema kriterijima za procjenu validnosti akcijskog istraivanja prema Jrgenu
Habermasu (1979) i Jacku Whiteheadu (1989)
Validacija kolega studenata na forumu www.pedagogija.net
Akademska validacija voditelj kolegija Istraivanja u odgoju i obrazovanju, mr.sc. Branko
Bognar

31

8. Proces ostvarivanja istraivanja

8.1. Sociometrijsko mjerenje
Sociometrijsko mjerenje provela sam putem upitnika (Prilog 2. Sociometrijski obrazac)
kako bih dobila sliku o odnosima u razrednom odjeljenju te spoznala koji su uenici omiljeni, a
koje se uenike u razredu iskljuuje i odbacuje.

I.B.
P.B.
J.B.
S.B.
T.C.
M.D.
M.D.*
B.D.
T.G.
P.K.J.
K.J.
E.K.
M.K.
J.K.
K.K.
B.M.
K.P.M.
A.M.
E.M.
M.N.
D.O.
M.P.
P.R.
T.S.
F.T.
I.V.
M..

Tablica 2. Rezultati sociometrijskog mjerenja

I.B.
P.B.
J.B.
S.B.
T.C.
M.D.
M.D.*
B.D.
T.G.
P.K.J.
K.J.
E.K.
M.K.
J.K.
K.K.
B.M.
K.P.M.
A.M.
E.M.
M.N.
D.O.
M.P.
P.R.
T.S.
F.T.
I.V.
M..

+
+

+
+

+
+

+
+ +

+
+

+
+
- +
+ +
+
+ +
+
+
+

+
+

+ +
+
+ +
+

+
+
-

+
+
+

+
+

+ +

+
-

+ -

+
+
+ -

+
-

+ + + +
-

+
+

+ +
+
+ +
+ +
+
+
+
+
+ - +
+
+
+ - +
+ - +
+
+
+ +
+
+
+
+
+
+
+ +
+
+
+ +
+
+
+
+
+
- + +

32

+
+
+
+
- +
+
+
+

+
+

+ +
+

Rezultati sociometrijskog mjerenja pokazuju neprihvaanje tri uenika od strane ostalih

uenika. Uenika s posebnim potrebama (M.D.*), 20 uenika ne eli na svojoj roendanskoj
proslavi, ne eli sjediti s njim u klupi ili smatra da je uinio neto ime se razred ne ponosi te
nema navedeno niti jedno pozitivno miljenje. Uenicu s oteenjem sluha (E.M.) ne prihvaa 12
uenika, ali ima navedena dva pozitivna miljenja to moe pokazivati kako je razvila dva bliska
prijateljstva. Uenicu M.D. ne prihvaa 6 uenika niti ima navedena pozitivna miljenja. Prema
ovim rezultatima moe se zakljuiti kako je jedan od razloga odbacivanja i netolerancija prema
osobama koje se razlikuju od ostalih. Stoga sam kao jedan od ciljeva akcijskog istraivanja
navela i poticanje uenika na meusobno prihvaanje i potivanje razliitosti. I kod nekih drugih
uenika zabiljeeno je negativno miljenje, meutim, nisam primijetila kako ih drugi uenici
izostavljaju iz zajednikih aktivnost.

8.2. Anketni upitnik

Anketni upitnik (Prilog 3. Upitnik za procjenu socijalnih kompetencija) provela sam kako
bih stekla uvid o razini samopouzdanja uenika, razini empatije, uestalosti nasilja te nainima
rjeavanja sukoba. Stoga sam obradila samo pitanja za koja smatram da su relevantna za moje
istraivanje. Anketu je ispunjavalo 24 uenika, 3 uenika nisu bila na nastavi.

Voli li vie igrati igrice ili druiti se s prijateljima? (odaberi smo jedan odgovor).

Napomena: Prije ispunjavanja upitnika, uenicima sam pojasnila svako pitanje te

naglasila da se igranje igrica u ovom pitanju odnosi na samostalno provoenje vremena za
raunalom i ostalim tehnolokim dostignuima namijenjenima toj svrsi.

Polovica uenika (50 %) odgovorila je da radije igra igrice nego provodi vrijeme u interakciji
s vrnjacima. Smatram da je ovo poraavajue stanje jer socijalna kompetencija razvija se kroz
interakciju i uspostavljanje odnosa s drugim ljudima.

33

50%
45%
40%
35%
30%
25%
20%
15%

Igrati igrice
Druiti se

10%
5%
0%

Grafikon 1. Odnos broja uenika koji vie vole igrati igrice i onih koji se ele druiti s
prijateljima

Postoje li u razredu uenici s kojima se ne voli druiti?

90%

83,33%

80%
70%
60%
50%

DA

40%

NE

30%
20%

16,67%

10%
0%

Grafikon 2. Broj uenika koji su naveli kako u razredu postoje uenici s kojima se ne vole
druiti
83% uenika odgovorilo je da u razredu postoje uenici s kojim se ne vole druiti, a 18%
uenika da ne postoje. U sljedeem pitanju navedeni su razlozi zbog kojih se ne vole druiti s
odreenim uenicima.

34

Zato se s njima ne voli druiti?

-

Zato to su nasilni.

Zato to je jako lo i sve udara.

Tuku se.

Zato to me ignoriraju i ele se tui.

Zato to kradu i udaraju se.

Zato to krade stvari.

Jer su dvolini, rade neto samo zbog hvalisanja, oholi su i glupu.

Oni se jednostavno ne uklapaju u moj stav.

Nekako mi ide na ivce, mora biti po njihovom i pravi se vana.

Razlog koji je navela veina uenika je agresivnost, a ono zapravo pokazuje nisku razinu
socijalnih umijea. Prema Willardu Hartupu (citirano u Katz i McClellan, 1999, str. 11) najbolji
pokazatelj razine prilagodbe nekog djeteta kao odrasle osobe nije kvocijent inteligencije, ni
ocijene u koli, ni ponaanje u razredu nego adekvatnost njegova ponaanja u odnosu na drugu
djecu, a upravo rezultati ovoga pitanja pokazuju da je u razredu potrebno neto poduzeti kako bi
se agresivnost smanjila.

Je li se netko prema tebi nasilno ponaao, tukao te, nazivao te pogrdnim imenima,
nije se htio druiti s tobom...?

70%

62,50%

60%
50%
37,50%
DA

40%

NE

30%
20%
10%
0%

Grafikon 3. Odnos broja uenika koji su doivjeli nasilje i onih koji nisu
35

Zabrinjavajui su rezultati i ovoga pitanja. Naime, ak 62.5% uenika doivjelo je fiziko

ili psihiko nasilje.

Ako je, je li to bio:

a) netko iz tvog razreda
b) netko iz drugih razreda
c) netko drugi?
62.5% uenika koji su doivjeli nasilje, 66.67% izjavilo je da su ga doivjeli od uenika iz

razreda. Kako se veina nasilnog ponaanja odvija u razredu, potrebno je poduzeti odgovarajue
postupke i organizirati aktivnosti kako bi se ono smanjilo na najmanju moguu razinu. Stoga u
svojim istraivanjem pokuati djelovati na poboljanje stanja.

66,67%
70%
60%
50%
33,33%

40%

Netko iz razreda
Netko drugi

30%
20%
10%
0%

Grafikon 4. Izvori doivljenog nasilja

Kada te netko zadirkuje, to e uiniti?

a) uzvratiti mu istom mjerom
b) potui se s tom osobom
c) ignorirati tu osobu i povui se
d) Tuiti se uiteljici
e) _________________________________
36

29,17

30
25

20,83

20,83

Uzvratiti mu istom mjerom

16,67

20

Potui se s tom osobom

Ignorirati tu osobu i povui se

15

Tuiti se uiteljici

12,5

10

Neto drugo.

5
0

Grafikon 5. Naini reagiranja na zadirkivanje

Odgovori navedeni pod e:

-

Nabit ga i otii.

Razbiti mu zube.

Smijat u se na svoj raun.

Rei u mu da prestane i odbrusiti mu.

Izlemat ga.
29.17% uenika na zadirkivanje uzvratilo bi istom mjerom, ak 12.5% uenika bi se

potuklo, 20% uenika ignoriralo bi zadirkivanje, a 16.67% bi se tuilo uiteljici. Ono to me

najvie iznenadilo su neki slobodno navedeni odgovori. Smatram da izjave kao Nabit ga i oti
ili Izlemat ga nisu socijalno prihvatljive. Meutim, poraavajua je istina da su u naem
drutvu gotovo uobiajene.

Koliko si puta sudjelovao/la u nasilnitvu nad drugim uenicima u koli u

posljednjih nekoliko mjeseci?
a) nijednim
b) jednom ili dvaput
c) 2-3 puta mjeseno
d) 1 puta tjedno
e) nekoliko puta tjedno
37

%
37,51

40
35
30

25

Nijednom

25

Jednom ili dvaput

20,83

20

2-3 puta mjeseno

1 puta tjedno

15
8,33 8,33

10

Nekoliko puta tjedno

5
0

Grafikon 6. Uestalost nasilnog ponaanja

Vie od polovice ispitanih uenika (62.46%) priznaje da je sudjelovalo u nasilnitvu nad
drugim uenicima u koli, a od toga ak 8.33% nekoliko puta tjedno.

Ako neki uenik iz razreda neto ne moe uiniti i potrebna mu je pomo, to e

uiniti?
a) smijati mu se
b) pomoi mu
c) ___________________________________

Odgovori navedeni pod c:

-

aptati mu.

Rugati mu se (2 uenika)

Nita (4 uenika)

Pomoi mu ako mogu.

38

%
50
50

45
40
35

Smijati mu se

30

33,33

25

Neto drugo

20
15

Pomoi mu

16,67

10
5
0

Grafikon 7. Naini postupanja u situacijama kada je potrebno pruiti pomo

Ako je nekom ueniku potrebna pomo, 50% uenika izjavilo je da bi pomoglo, a 16.67%
uenika bi mu se smijalo. Od 33.33% uenika koji su naveli svoje odgovore, njih ak 50% ne bi
uinilo nita, a 25% uenika bi se rugalo. Ovo je pitanje potvrdilo rezultate moga promatranja,
empatija je na niskoj razini i uenici rijetko jedni drugima pomau.

to misli kako moe izbjei tunjavu?

-

Rei u uiteljici i ona e rijeiti problem.

Ako to kaem odraslima.

Tako to u pobjei.

Tako da se sklonim.

Da ignoriram tu osobu.

Neu birati krivo drutvo i pokuat u se sa svima dobro slagati.

Isprikom.

Rijeiti to rijeima.

Porazgovarati.

39

Od 24 uenika, njih 15 (62.5%) nije odgovorilo na ovo pitanje, a samo 2 uenika (8.33%)
smatra da tunjavu moe izbjei razgovorom.

Ovo pokazuje da uenici nisu upoznati s

nenasilnim nainima rjeavanja sukoba.

Kada uiteljica od vas trai da kaete svoje miljenje, je li te strah izrei ga?

%
60
58,33

50
40

Da

41,67

Ne

30
20
10
0

Grafikon 8. Odnos uenika koji se boje izrei svoje miljenje i onih koji se ne boje
ak 41.67% uenika boji se izrei svoje miljenje. Upravo je to odraz razine njihova
samopouzdanja. Kroz promatranje nastave, primijetila sam da uiteljica potie uenike da
izraavaju svoje miljenje. Stoga mislim da uiteljica i njeni komentari nisu razlog njihovog
straha.

Zato?
a) mislim da e mi se drugi smijati
b) mislim da moje miljenje nije dovoljno dobro
c) _______________________________________

Odgovor naveden pod c:

-

Ne elim sve rei drugima

40

%
70
70

60

Mislim da e mi se drugi
smijati

50

Mislim da moje miljenje

nije dovoljno dobro

40
30

Neto drugo

20
20
10

10

Grafikon 9. Razlozi straha od izricanja miljenja

Od uenika koji se boje izrei svoje miljenje, 20% misli da e im se netko smijati, a 70%
smatra da njihovo miljenje nije dovoljno dobro. Prema ovim rezultatima, odluila sam kroz
svoje istraivanje i nastavu uenike poticati da to vie izraavaju svoje miljenje. Osim toga, na
prvoj provedenoj radionici uenici su voeni mojim pitanjima donijeli nekoliko pravila, a jedno
od njih je i Ne omalovaavati i kritizirati tue izjave.

8.3. Radionica Samopouzdanje

Prije poetka radionice, voeni mojim pitanjima, uenici su donijeli nekoliko pravila o
ponaanju. Ova su mi pravila bila izuzetno vana jer sam se mogla pozvati na njih ako je dolo do
bilo kakvog nepotivanja, bez dodatnog objanjavanja.
Cilj je ove radionice potaknuti uenike da pozitivno razmiljaju o sebi, da osvijeste svoje
dobre strane i shvate kako je svatko u neemu uspjean. Razgovor s uenicima zapoela sam
priom: Zamislite da nekome elite rei neku veliku tajnu o sebi. Kakva bi ta osoba trebala biti?
Kako se ponaati?...
Slijedila je aktivnost Najvee blago. Uenici su sjedili u formaciji kruga. Iz vreice sam
izvadila kutiju na ijem je dnu bilo zrcalo i upitala ih to misle to se u njoj nalazi.

41

Slika 4. Pravila radionice

Neki od uenikih odgovora:
Mario: U njoj se nalaze papirii za parove.
Petar Kreimir: Unutra su sigurno neke loptice za igru.
Ema: Neke slike ili kava.

Uenicima sam rekla kako je to arobna kutija i kako se u njoj nalazi najvee blago te im
dala da jedno po jedno pogledaju to je u kutiji, ali da nikom drugom ne kau to su vidjeli. Bilo
je jako zanimljivo gledati njihove reakcije kada su ugledali svoj odraz u kutiji. Najee je to bio
smijeh ili uenje, a bilo je i uenika koji su se inili izgubljeni i kojima nita nije bilo jasno.
Slijedio je razgovor o tome kako su se osjeali kada su pogledali u kutiju i misle li oni da su
neije blago.

Uenike izjave:
Bruno: Meni je bilo smijeno kad sam vidio sebe i malo je smrdilo na kavu.
Mario: Ja sam se zaudio kada sam vidio to je u kutiji. Ja mislim da sam ja mamino i tatino
blago.
Bernarda: Ja isto mislim da sam blago jer smo mi djeca i mi smo blago na ovom svijetu.

42

Jedan je uenik rekao da misli kako on nije najvee blago, ali na moje pitanje zato to
misli nije mi dao odgovor.
Nakon toga, svaki je uenik dobio list papira na kojemu je trebao napisati svojih 5
najboljih osobina, neto to radi dobro i ime se ponosi. Za ovu aktivnost uenicima sam dala pet
minuta nakon ega je slijedilo izlaganje koje su trebali zapoeti rijeima: Nije da se hvalim, ali
najbolji sam.... Ovakvim nainom iznoenja svojih dobrih osobina uenici bi trebali shvatiti
razliku izmeu hvalisanja i pozitivnog miljenja o sebi.

Video 1. Snimka dijela radionike aktivnosti Nije da se hvalim, ali najbolji sam.

Listu svojih osobina uenici su trebali sauvati te ju do sljedeeg sata razrednika

nadopuniti kada je ponovno svatko svoju itao. Prilikom ponovnog izlaganja primijetila sam da je
svaki uenik imao najmanje tri pozitivne osobine koje na prethodnom satu nisu bile navedene.
Smatram da je na ovaj nain svaki uenik bio potaknut da pozitivno razmilja o sebi te osvijesti
svoje dobre strane.
Radionicu smo zavrili Klupkom lijepih rijei. Uenici stoje u formaciji kruga. Jedan
uenik namata vunu oko prsta te baca klupko nekom u razredu i upuuje mu lijepu poruku. Cilj je
ove aktivnosti da uenici shvate kako ostali vide njegove dobre strane te da se na taj nain kod
svakog uenika potakne pozitivna slika o sebi.
43

Slika 5. Klupko lijepih rijei

Zadovoljstvo radionicom provjerila sam putem evaluacijskih listia (Prilog 4.

Evaluacijski listi za radionicu Samopouzdanje) Od dvadeset i sedmero uenika, dvadeset i
petero je odgovorilo da im se radionica jako svia (obojili su sve kvadratie). Najei odgovori
o tome kako su se osjeali tijekom radionice su: ponosno, sretno, iznenaeno i ohrabreno. Prema
evaluacijskom listiu, jedan je uenik izjavio kako se osim, sretno, ponosno i iznenaeno, osjeao
i uplaeno.
Zapis iz istraivakog dnevnika:
Slijedila je radionica za podizanje samopouzdanja koju su uenici prema rezultatima
evaluacijskih listia jako dobro prihvatili.
Meutim, javili su se i problemi:

Prevelik broj uenika (27).

Nisu svi uenici bili aktivni. Nekoliko njih tijekom radionice nije odgovorilo ni na
jedno moje pitanje.

Problem s disciplinom-nepotivanje ranije donesenih pravila.

Trema pred kamerom.

44

Komentar kritike prijateljice Helene imovi:

Nemoj im dopustiti da govore uglas, treba ih stalno podsjeati na pravila radionice. Isto
tako, treba im odmah dati detaljnije upute da izbjegne komeanje, zbunjenost i pitanja.
Znam da im jo ne zna imena, ali pokuaj malo prozivati one uenike koji se ne javljaju.
Unato ovim sitnim grekama, smatram da ti je radionica uspjela to se moglo primijetiti i po
reakcijama uenika. Dobro ih je potaknuti da postanu svjesni svojih dobrih strana, a da se pri
tom ne boje rei ili ih pokazati pred drugima. Odlian rad! Njima zanimljiv i drugaiji!
(H. imovi, osobna komunikacija, 5. oujka 2008)

8.4. Radionica Nenasilno rjeavanje sukoba

Cilj je ove aktivnosti uoiti postojanje konstruktivnih i pozitivnih naina rjeavanja
sukoba. Osim toga uenici bi trebali shvatiti da se mora pregovarati i praviti kompromise kako bi
se nesporazumi rijeili te da se nasiljem problemi ne rjeavaju nego samo stvaraju novi. Osim
nenasilnog rjeavanja problema, primjenom suradnikog uenja eljela sam unaprijediti suradnju
meu uenicima.
Radionicu sam provela u okviru sata obrade teksta iz Hrvatskog jezika. Uenike sam
podijelila na etiri skupine i sat je zapoeo olujom ideja na rije sukob. Slijedilo je moje itanje
Petrove prie (Prilog 5. Petrova pria) te razgovor o prii. Osim sadrajne analize prie, uenike
sam pitala i njihova miljenja o situaciji u tekstu.
Neka od pitanja koja sam postavila:
o to mislite, je li Petar trebao tako reagirati i zato?
o Je li trebao poderati Filipove biljenice?
o to je trebao uiniti?

45

Slika 6. Oluja ideja na rije sukob

Nakon toga proitala sam Filipovu priu (Prilog 6. Filipova pria) te je ponovno slijedio
razgovor na kraju kojega su uenici zakljuili da su Petar i Filip trebali razgovarati o tome to se
dogodilo i na taj nain rijeiti sukob. Ponovno je slijedila aktivnost u skupinama. Svaka je
skupina na listu papira dobila opisanu jednu situaciju koja moe dovesti do sukoba te su zajedno
trebali prodiskutirati o tome to bi uinili da se nau u takvoj situaciji. Svaka je skupina izloila
svoja rjeenja, a ostali su komentirali jesu li rjeenja ispravna.
Kao i na svakom satu Hrvatskog jezika slijedila je stvaralaka aktivnost. Uenici su se
trebali prisjetiti nekog sukoba u kojem su se nali te ga kratko opisati. Ako je sukob zavrio
nasilno, trebali su napisati kako su ga mogli rijeiti na miran nain.

46

Slika 7. Uenika rjeenja situacije tijekom koje moe doi do sukoba

Po mom miljenju cilj ove radionice je postignut. Uenici su shvatili da se sukobi ne

moraju zavriti tunjavom ili uvredljivim rijeima i izjavama, nego da je razgovor jedan od
naina njegovog mirnog rjeavanja. Jedini problem koji se javio tijekom ove radionice je
nedovoljna komunikacija i suradnja u skupinskom radu. Osim toga, ova mi je radionica ostala u
lijepom sjeanju jer je jedna djevojica nakon sukoba s djeakom u razredu rekla: "ta, nee mi
valjda sad poderat biljenicu ko Petar? Ni ne zna ta je bilo!...
Komentar kritike prijateljice Helene imovi:
Lijepo si to ukomponirala u sat Hrvatskog jezika. Vrlo dobro osmiljeno i provedeno. Samo
pazi dok im ita priu, probaj nekoliko puta pogledati u njih jer Mile je sastavljao svemirski
brod dok si ti itala. Stani i priekaj dok te ne pogleda. Nemoj poeti dok te svi ne pogledaju i
ne dobije njihovu panju. to se tie rada u skupini, ne smiju biti nezaposleni jer neki rade, a
drugi se zabavljaju. Sve u svemu, dobro se snalazi i ima lijepe ideje(H. imovi, 5. oujka
2008).
47

8.5. Strip
Kako bi zaokruili cjelokupan razgovor o nenasilnom rjeavanju sukoba zadatak uenika
je bio nacrtati strip o opisanom sukobu na prethodnom satu Hrvatskoga jezika ili o nekom
drugom izmiljenom sukobu. Nakon upoznavanja uenika s karakteristikama stripa, krenuli su na
izvravanje zadatka. Budui da je i prethodni sat bio u duhu mirnog rjeavanja sukoba, dobila
sam jako dobre radove. Unato tome, dva su uenika bila nezadovoljna temom crtanja.
Izjava jednog od uenika:
P.B.: Dosta mi je, ne da mi se vie o svaama razmiljat!
Evaluaciju sam provela putem 3 pitanja na koja su djeca anonimno odgovarala.
Pitanja i neki od uenikih odgovora:
o to ti se tijekom naega rada svidjelo, a to bi htio/htjela promijeniti?
-

Na dananjoj nastavi svidjelo mi se skoro sve, samo bih htjela da smo malo manje
govorili o sukobima i da smo mogli strip crtati o emu smo htjeli!

Sve mi se svidjelo htjeo bih da je tako svaki dan.

Svidjelo mi se ono sa vunom a nije mi se svidjelo to smo se snimali.

Dananji mi se sat jako svidio osim to moram sjediti s Kikom, Dominikom, Petrom,
Filipom i Emom.

Kako si se osjeao/osjeala? (Pred kamerom i openito)

Bilo mi je neugodno.

Bio sam iznenaen.

Bilo mi je super govoriti pred kamerom.

Uzbueno i uplaeno.

Neobino, zabavno.

o Jesi li neto nauio/nauila?

-

Da se nesmijemo tui, i da ne smijemo nita zlobno napraviti.

Danas sam nauila da se sukobi rjeavaju razgovorom.

Nauili smo to je sukob, crtat strip.

Nauio sam pomoi.

Nauili smo da je lijepo imati prijatelja i da se ne tuemo.

Nije dobro sukob rjeavati tuom.

48

Da trebamo sluati onoga tko pria.

Slika 8. Strip: "Dva gladna ovjeka i kobasica"

8.6. Eksperiment Uvjeti ivota

Na poetku ove aktivnosti, uenicima sam rekla da sami sastave est skupina u kojima e
provesti zadani pokus. Svaka od skupina trebala je pokusom istraiti o emu ovisi ivot ivih
bia. Zajedniko svim skupinama bilo je u posudicu staviti zemlju te posijati penicu, ali je svaka
skupina dobila razliit zadatak:

1. skupina: posudicu s penicom postaviti na svijetlo i toplo mjesto te ju svaki trei dan
zalijevati

2. skupina: posudicu s penicom staviti u kutiju, svaki trei dan zalijevati

49

3. skupina: posudicu s penicom staviti u vreicu

4. skupina: posudicu s penicom ostaviti na svjetlom i toplom mjestu, ali ju ne zalijevati

5. skupina: u posudicu s penicom ukapati nekoliko kapi nafte, svaki trei dan zalijevati

6. skupina: u posudicu s penicom ukapati nekoliko kapi detergenta, svaki trei dan
zalijevati
Nakon pripreme pokusa, uenici su trebali svaka dva dana pratiti pokus, zapisati te

nacrtati zapaanja. Na kraju pokusa zadatak im je bio napisati zakljuak te ostalim skupinama
izloiti svoj zadatak i rezultate.
Cilj mi je vidjeti kako e se ponaati u skupini ije su lanove sami odabrali, kako e se
dogovarati, komunicirati i suraivati. Kada su skupine organizirane, svakoj sam podijelila
razliite pokuse koje e sam i pripremiti, provesti te pratiti. Prvi im je zadatak bio na list papira
napisati tko e donijeti to od pribora za sljedei sat Prirode i drutva. Dogovor je proao bez
problema i mislila sam da e i aktivnost tako protei. Meutim, ve na sljedeem satu dolo je do
komplikacija.

Zapis iz istraivakog dnevnika:

11. oujka 2008.
Javljaju se prvi problemi. Nekoliko je uenika zaboravilo donijeti potreban pribor i
materijal za pokus. Olakavajue je bilo to sam ja ponijela jednu posudicu, a za ostalo su se
morali sami snalaziti. Promatrala sam ih dok su od drugih uenika u razredu traili pomo i
bila sam izuzetno zadovoljna njihovom komunikacijom. Bez problema su dobili materijal koji
im je bio potreban te smo nastavili s izvoenjem pokusa.

Cilj ove aktivnosti bio je potaknuti preuzimanje odgovornosti te suradnju meu uenicima
i unaprijediti organizacijske vjetine. Meutim, nisam sigurna da su ciljevi i postignuti. Prema
uenikim odgovorima koje sam dobila putem intervjua, nije bilo nikakvih problema tijekom
suradnikog uenja, ali se te izjave ne podudaraju s mojim zapaanjima.

50

Zapis iz istraivakog dnevnika:

24. oujka 2008.
Neki ueniki odgovori nisu se podudarali s mojim zapaanjima tijekom njihovoga
rada. Iako su veinom govorili da su svi jednako radili, primijetila sam da se nekoliko uenika
(2-3) nije trudilo oko zadatka niti su imali volju sudjelovati u skupinskom radu te se pri
izlaganju pokusa moglo primijetiti da ak ne znaju ni o emu se radi. Meutim, moda je to
moja pogrena procjena.
Osim toga, dogodilo se da se jedna skupina nije pripremila jer uenik koji je trebao
donijeti izvjee o pokusu nije bio u koli. Sami su zakljuili da se nisu dobro organizirali i
dogovorili. Unato tome, dobro su se snali.

Osim navedenih problema, aktivnost nije provedena u planiranom vremenu. Uenici su

nakon tri dana zakanjenja po skupinama prezentirali ono to su uinili. Smatram da je razlog
kanjenja to to neki uenici zadatak nisu shvatili ozbiljno te nedovoljno komuniciranje i
meusobno dogovaranje u skupinama. Ipak, drago mi je da su uvidjeli svoje pogrjeke u
organizaciji i nadam se da e im ova aktivnost pomoi da isto ne uine u buduima. Isto tako,
svjesna sam i svojih pogrjeaka u organizaciji. Naime, tijekom ove aktivnosti, s uenicima sam
zapoela jo jednu te su moda bili preoptereeni. Odluila sam malo usporiti i aktivnosti
provoditi jednu po jednu.

51

Slika 9. Primjer pokusa jedne skupine

52

8.7. Radionica Razlikujemo se

Budui da je u razred integriran uenik s posebnim potrebama, smatram da je radionicu
ovoga tipa bilo neophodno provesti. Rezultati sociometrijskog istraivanja pokazali su da su
navedeni uenik i uenica sa slunim problemima manje omiljeni u razredu i da ih se esto
iskljuuje iz aktivnosti. Osim potivanja i prihvaanja razliitosti, cilj je ove radionice poticati
tolerantnost prema osobnim izborima.
Radionica je zapoela ponavljanjem pravila koje smo dogovorili na prethodnom satu
razredne zajednice. Slijedilo je itanje prie Zlatna koljka, Jelene Prohaske u ivkovi, 2005,
str. 138-140) te razgovor o prii.
Neka pitanja koja sam postavljala uenicima:

Po emu se razlikovala zlatna koljka od drugih koljki na dnu mora?

to su o njoj mislile druge koljke?

Je li lako onomu tko se po neemu razlikuje od drugih?

Odgovori uenika (na pitanje je li lako onomu tko se po neemu razlikuje od drugih):
Magdalena.: Nije mu lako jer ima osoba koje su zlobne pa ismijavaju i tako.
Dominik: Pa nije lako jer se onda ta osoba osjea drukije zbog drugih.
Josip: Mislim da nije jer svi te onda gledaju nekako drugaije i esto te zezaju.

Nakon razgovora svaki je uenik dobio radni listi Koncentrini krugovi. Dobili su 10
minuta vremena da razmisle i zapiu kako bi se sami opisali. U vanjski krug (1.) upisuju po emu
su slini svim drugim ljudima, u srednji krug (2.) upisuju po emu su slini nekim ljudima, a u
unutarnji (3.) po emu su jedinstveni i razlikuju se od svih drugih ljudi. Na listi se potpisuju i
alju ga u krug. Svaki listi trebaju proitati i razmisliti o onome to su sami napisali i onome to
su drugi napisali. Kroz razgovor smo doli do zakljuka da se svaki ovjek razlikuje od drugih po
svojoj osobnosti, ali da je upravo zbog toga nezamjenjiv.

53

Slika 10. "Koncentrini krug"

Zapis iz istraivakog dnevnika:

19. oujka 2008.
Tijekom ove aktivnosti sat je zavrio i uiteljica mi je rekla da nastavim s radionicom
i sljedei sat.. Meutim, bio je 6. sat i uenici su postali nemirni te u takvim uvjetima nije bilo
svrhe provoditi radionicu do kraja. Odluila sam s radom nastaviti sljedei dan.

Osim to radionica nije zavrena u planiranom vremenu, pojavio se jo jedan problem.

Naime, slijedio je rad u paru. Za svaki sam par pripremila dvije jednake sliice. Svatko je iz
vreice izvukao po jednu sliicu te pronaao uenika koji ima istu takvu. Zadatak im je bolje se
upoznati postavljanjem pitanja. Svatko o svom paru trebao je saznati jedan novi podatak. Nakon
upoznavanja svatko je na poleini sliice napisao neku lijepu poruku svom paru i poklonio mu
sliicu. Budui da sam u svim radionicama i ja sudjelovala, dobila sam vrlo lijepu poruku od
jednog uenika. Meutim, jedna je uenica za sugovornika dobila uenika s sa posebnim
54

potrebama te nije eljela s njim razgovarati. Najprije nisam znala to uiniti, ali sam se snala.
Upitala sam ju o emu smo govorili dan prije na radionici. Nakon to se prisjetila Zlatne koljke
aktivnost se nastavila.

Komentar kritike prijateljice Helene imovi:

Primijetila sam da neki uenici nisu pozorno sluali priu pa nisu dobro odgovarali na
pitanja. to se tie koncentrinih krugova nekima je 10 minuta bilo malo, dok su se drugi
dosaivali kada su napisali. Mnogima su potrebni konkretni primjeri kako bi sami znali to
treba napisati. itanje to su drugi napisali bilo je zanimljivo i neobino. Razgovor u paru bio
je odlian zadatak, djeca su se bolje upoznala, nauila neto novo o svom paru i neto novo o
sebi. Mislim da e zlatna koljka pomoi kod prihvaanja odreenih uenika u razredu. Ono
to mi se posebno svidjelo su evaluacijski listii, neobini su, drugaiji i zanimljivi.
(H. imovi, osobna komunikacija, 19. oujka 2008)

Evaluaciju sam provela putem evaluacijskog listia (Prilog 7. Evaluacijski listi za

radionicu Razlikujemo se).

Slika 1. Rezultati evaluacijskog listia

55

8.8. Projekt Vremenska prognoza

Projekt Vremenska prognoza sadri nekoliko aktivnosti i odvijao se kroz nekoliko etapa.
Putem ovoga projekta eljela sam uenike potaknuti na bolju suradnju i kvalitetniju
komunikaciju, potaknuti ih da potrae pomo ako im je potrebna, nauiti ih paljivo sluati upute
kao temelj uspjenog rada, istovremeno potujui plan i program prirode i drutva. Osim toga,
eljela sam potaknuti empatiju na nain da jedni drugima pomau kako bi zadatci bili to
uspjenije rijeeni.
Uenike sam najprije upoznala s temom projekta i ukratko im navela koje emo aktivnosti
provoditi. Isto tako, dala sam im slobodu da sami smisle nove aktivnosti ili promijene planirane,
do ega je i dolo tijekom projekta. Uenici su pokazali zanimanje za aktivnosti, ali je ono ubrzo
narueno nezadovoljstvom s lanovima skupine. Uenike sam podijelila u skupine tako da je
svatko izvukao dio slike iz eira i jednu su skupinu inili uenici s dijelovima iste slike.

Zapis iz istraivakog dnevnika:

20. oujka 2008.
Ovoga puta uenici su podijeljeni u skupine tako to je svaki uenik iz vreice izvukao
dio slike. Jednu su skupinu inili uenici s dijelovima iste slike.Najprije se javilo
nezadovoljstvo zbog lanova skupine, meutim to mi je i bio cilj. eljela sam potaknuti bolju
komunikaciju i suradnju meu uenicima koji inae ne komuniciraju dovoljno.

Aktivnosti tijekom projekta:

a) Mjerenje temperature
Uenici su se u skupinama dogovorili tko e donijeti termometar (barem jedan po skupini)
kako bi sutradan mogli poeti s provoenjem aktivnosti. Svakoj sam skupini dala listi s uputama
na kojim mjestima trebaju izmjeriti temperaturu.

56

Slika 11. Listi s uputama za mjerenje temperature

b) Izrada vjetrokaza
Prije poetka ove aktivnosti upitala sam uenike na koji bi nain oni izradili ureaj koji e
im pokazati smjer vjetra. Bilo je tu nemoguih i matovitih ideja, ali smo se sloili oko
najjednostavnijeg i ekonomski najprihvatljivijeg rjeenja, tkanine ili vreice na drvenom tapu.
Sljedei je korak bio dogovor o tome tko e donijeti materijal za izradu vjetrokaza.
Dogovori i prve dvije aktivnosti prole su bez problema i bila sam izuzetno zadovoljna
uinjenim.

Zapis iz istraivakog dnevnika:

21. oujka 2008.
Izuzetno me iznenadilo ueniko zanimanje za ove zadatke. Bili su oduevljeni kada smo
dio sata Prirode i drutva proveli izvan uionice. Osjeali su se vrlo vano i ponosno jer rade, po
njihovim rijeima, posao za odrasle. Nadam se da oduevljenje nee splasnuti daljnjim radom
i zadatcima.

c) Kalendar prirode
Slijedio je izazov za uenike. U koli su skupine izvrsno suraivale i kvalitetno ostvarile
odradile svoje zadatke. Nametnulo mi se pitanje hoe li tako biti i ako im zadam zadatke za kod
kue, ali tako da ih i dalje obavljaju u skupini. Stoga sam im dala zadatak da uz pomo vjetrokaza
koji su izradili i termometra etiri dana mjere temperaturu zraka i biljee smjer vjetra te padaline
i vrijeme. Sami su se morali dogovoriti kako e to uiniti, hoe li podijeliti zadatke, nalaziti se
kod nekoga...
57

Na moje veselje, nakon etiri dana zadatci su izvreni i svaka je skupina pokazala svoj
kalendar prirode. Kada sam ih upitala kako su se organizirali, svaka je skupina imala svoju
metodu, jedni su se nalazili prije kole, drugi kod jednog od uenika, trea je skupina podijelila
zadatke... Smatram da uspjenost ovoga zadatka pokazuje neke promjene u komunikaciji meu
uenicima, suradnji, ali i preuzimanju odgovornosti.

d) Vremenska prognoza
Rad u skupinama i poticanje na suradnju se nastavilo. Uenicima sam podijelila nove
zadatke koje su ponovno trebali zajedniki pripremiti kod kue.
Tijekom ove aktivnosti javili su se i prvi problemi: zadatci nisu izvreni.

Zapis iz istraivakog dnevnika:

25. oujka 2008.
Zadatci za dananji dan nisu pripremljeni. Samo je jedna skupina dola spremna. Javile su
se i male svae izmeu uenika oko podjele zadataka. Moj cilj da potaknem uenike na
preuzimanje odgovornosti uinio mi se jako dalekim i nemoguim za ostvariti.

Slika 12. Listi sa zadatcima za aktivnost prognoza vremena

58

Budui da je zbog navedenog problema neto trebalo i poduzeti, cijeli sat proao je u
razgovoru o njihovoj odgovornosti i odnosu prema obvezama. Meutim, kroz razgovor sam
uvidjela da je dio problema uzrokovan i mojom krivnjom jer sam uenicima dala premalo
vremena za izvravanje zadatka (1 dan). Ipak, tijekom dogovora, na pitanje hoe li im jedan dan
biti dovoljan, odgovorili su potvrdno.
Unato problemu, zadatak je sutradan priveden kraju.

Zapis iz istraivakog dnevnika:

26. oujka 2008.
Razgovor s uenicima prethodnog dana urodio je plodom. Zadatci su zavreni, a
uenici spremni za izlaganje. Bilo mi je jako drago da se barem malo naziru rezultati mog
cilja...

e) Mali meteorolozi
Zadatak ove aktivnosti je da uenici u skupinama napiu jednu vremensku prognozu i
prezentiraju je. Kako su se skupine sastojale od petero do estero lanova, uenici su izrazili elju
da prognozu piu u manjim skupinama (dvoje do troje) jer im je, kako su rekli, ovako
nezgodno. Njihovu sam elju ispunila jer smatram da su na taj nain mogli biti aktivniji. Osim
toga, eljeli su prognozu prezentirati kao na televiziji pa se jedna skupina dosjetila da na plou
stavimo zemljopisnu kartu Republike Hrvatske.
Budui da su uenici bili jako zainteresirani, aktivni i kreativni te jako dobro
komunicirali, dogovarali se i suraivali u skupinama, izuzetno sam zadovoljna napredovanjem
istraivanja.
Projekt je zavrio iznoenjem dojmova svake od skupina o cjelokupnom radu te sam
uenike zamolila da pismeno odgovore na odreena pitanja kako bih dobila povratnu informaciju
o njihovom zadovoljstvu, problemima i meusobnoj suradnji. Smatram da sam na taj nain dobila
iskrenije odgovore, nego prethodnim intervjuom.
Postavljena pitanja i neki od uenikih odgovora:

to ti se od svih aktivnosti najvie svidjelo, a to nije?

-

Svidjelo mi se sve osim stvaranja prognoze. To mi se nije pretjerano svidjelo.

Nema to mi se nije svidjelo.

59

Sve mi se svidjelo, volio bih da se to ponovi.

Svidjelo mi se to smo vani mjerili temperaturu a ne to nisam imao termometar.

Svidjelo mi se to nismo nita pisali i izali smo na zrak,a nije mi se svidjelo

zaboravljanje stvari.

Jeste li imali problema prilikom rjeavanja odreenih zadataka?

Veina je uenika odgovorila da nije bilo nikakvih problema, a ostali odgovori su:

Neki u skupini su zaboravili kao da nisu, a nitko nije htio preuzeti odgovornost da vodi.

Zaboravio sam listi.

Jer Kiki nije donio listi.

Je li u vaoj skupini bilo uenika koji su radili manje ili vie nego ostali?
-

U naoj skupini ja sam se najvie trudio i radio.

Ja i Karlo smo vie radili.

Ja sam napravio vie.

Ja uvijek radim manje.

Ostali su uenici ogovorili da su svi bili jednako aktivni to pokazuje da se suradnja

izmeu uenika poboljava.

Video 2. Snimka dijela aktivnosti Mali meteorolozi.

60

Komentar kritike prijateljice Helene imovi:

Izvrsno osmiljene aktivnosti, posebno sat izveden u prirodi koji je djeci bio posebno
zanimljiv. Ovaj su projekt prema dobivenim uputama uenici doslovno radili sami uz malu
pomo i smjernice, to se pokazalo kao dobro isplaniran, osmiljen i kreativan projekt.
to se tie aktivnosti pisanja vremenske prognoze, uenicima je trebalo malo opirnije
konkretizirati i pojasniti zadatak, dati im puno objanjenja i primjera. Inae, jako dobro
osmiljen zadatak, a uenicima posebno zanimljiv jer je svaki nastup pred ploom za njih
izazov (H. imovi, 21. oujka 2008).

8.9. Radionica Aktivno sluanje

Prema uiteljiinom naputku provela sam radionicu za poticanje aktivnog sluanja. Po
njenom miljenju u razredu esto doe do sukoba jer uenici jedni druge ne sluaju dovoljno
paljivo. Prema tome, cilj je ove radionice nauiti uenike to je aktivno sluanje te kako se ono
razlikuje od naina kako obino sluamo druge. Osim toga, vano je i pomoi uenicima da
shvate kako meu ljudima esto doe do sukoba jer nisu dobro uli ili razumjeli to im je druga
osoba rekla. Uenike sam najprije podijelila u parove, uenik A i uenik B, i svakom od uenika
dala zadatak.

Slika 2. Ueniki zadatci za rad u paru

61

Uenici si meusobno nisu smjeli otkriti zadatke. Slijedio je razgovor o osjeajima

tijekom ove aktivnosti koju sam i sam iskusila na kolegiju Posredovanje u sukobima u koli.

Uenike izjave na pitanje kako su se osjeali dok su priali svom paru:

Marina.: Ne znam, nekako jadno, kao da sam odbaena.
Tatjana: Glupavo, ja priam, a on me ne slua. Dolo mi da se okrenem i odem!
Filip: Nisam znao ta bi napravio, jel bi nastavio priat ili ta...

Sljedea se aktivnost odvijala u trojkama. Uenik A priao je svoju dogodovtinu, uenik

B sluao, a uenik C zapisivao to uenik A govori. Nakon to je uenik A zavrio, uenik B
trebao je ponoviti ono to je uenik A rekao. Zatim smo komentirali razlike izmeu onoga to je
uenik A rekao i onoga to je uenik B zapamtio.
Uenici su doli do zakljuka da ljudi jedni druge ne sluaju paljivo i da zbog toga esto
doe do nesuglasica. Neki od njih naveli su i vlastite primjere.
Evaluaciju sam eljela provesti putem evaluacijskog listia. Meutim, za njegovo
ispunjavanje uenici su imali jako malo vremena pa smatram da odgovori nisu odraz stvarnog
miljenja i osjeaja.

Slika 3. Radionica "Aktivno sluanje"

62

Komentar kritike prijateljice Ivane Leitkam:

Radionica je lijepo i kreativno osmiljena. Drago mi je da si u svom radu iskoristila neto
to smo nauili, a i sami iskusili na fakultetu. Jedini nedostatak je to smatram da nisu svi uenici
shvatili to aktivno sluanje doista je. Ipak, savrenstvo se ne moe postii samo jednom
radionicom. Samo nastavi ovako i uspjeh istraivanja ti je zajamen (I. Leitkam, osobna
komunikacija, 14. travnja 2008).

8.10. Igrokaz Vikend za sve

Budui da se bliio kraj kolske godine, a za uenike etvrtoga razreda kraj i jednog
razdoblja ivota, uiteljica me zamolila da joj pomognem pripremiti zavrnu priredbu.
Razmiljala sam kako bih mogla spojiti prihvaenu odgovornost i svoje istraivanje, odluila sam
s uenicima pripremiti igrokaz. U dogovoru s uiteljicom, odluila sam se za igrokaz Vikend za
sve Ivana Ernoia (Prilog 8. Ivan Ernoi, Vikend za sve).
Pripremanjem igrokaza eljela sam potaknuti uenike na empatiju, potaknuti suradnju,
razviti potrebu za postignuem kroz elju da budu odabrani za glumce na zavrnoj priredbi,
razvijati kritiko miljenje biranjem najboljih glumaca na temelju kriterija te uz to tolerirati tue
miljenje. Opisivanjem aktivnosti tijekom pripreme aktivnosti pokazat u da su ciljevi i
postignuti.
Aktivnosti tijekom pripreme igrokaza:
a) Dogovor o ulogama
Nakon to sam uenike podijelila u tri skupine, meusobno su se morali dogovoriti tko e
dobiti koju ulogu te izbor potkrijepiti razlozima. Nisam se nadala da e dogovor zavriti tako
brzo i bez svaa oko najatraktivnijih uloga to je dokaz kvalitetne komunikacije i uvaavanja
tueg miljenja. Isto tako, zadovoljna sam i nainom na koji su se skupine odnosile prema
uenicima koji su ranije izostavljani iz zajednikih aktivnosti. Naime, i oni su ravnopravno
sudjelovali u dogovoru oko dodjele uloga. Uenika s posebnim potrebama skupina je pitala koga
bi elio glumiti te se on uz uiteljiinu pomo odluio za jedu od uloga.

63

b) Izrada kostima
Izrada kostima je bila jedna od najzanimljivijih aktivnosti. Odvijala se u tri skupine i
takoer protekla bez trzavica te zavrila izvrsnim radovima. Smatram da je suradnja bila na
visokoj razini, meusobno su podijelili poslove i jedni drugima pomagali, i to ne samo unutar
jedne skupine. Osim toga, uenika s posebnim potrebama nisu izostavili iz aktivnosti te su
prihvatili njegovu ideju za izradu jednog od kostima. Smatram da je ovo jedan od velikih uspjeha
ovoga istraivanja.

Slika 4. Izrada kostima za igrokaz

Meutim, kako nismo imali drugi prostor za spremanje kostima, ostavili smo ih u kutu
uionice koju koriste dva razreda. Nakon nekoliko dana, ueniki trud pao je u vodu. Naime,
uenici iz suprotne smjene uinili su kostime neprepoznatljivima. No, nismo gubili vjeru u uspjeh
naeg igrokaza. Nekoliko se uenika ponudilo da sami kod kue naprave nove kostime, a kako je
vrijeme isticalo, uiteljica i ja smo pristale.

64

Slika 5. Izrada kostima za igrokaz

c) Uvjebavanje
Igrokaz smo uvjebavali tijekom sljedea etiri kolska sata Hrvatskog jezika i Sata
razrednika. Tijekom uvjebavanja poticala sam kritiko miljenje uenika kako bi sami stvorili
kriterije na temelju kojih e izabrati najbolje glumce. Osim toga, ispatilo se i moje poticanje da
jedni drugima pomau. Ako je netko tijekom glume zaboravio tekst, uvijek je netko od uenika
priskoio aptanjem.
Vrlo vana bila je i povratna informacija o njihovom radu, kako skupine, tako i svakog
pojedinca. Nastojala sam uenicima rei to rade dobro, pohvaliti ih, ali i ukazati na ono to
trebaju popraviti.

d) Finalna izvedba
Na satu Hrvatskog jezika svaka od skupina najprije je izvela igrokaz, a zatim je slijedilo
javno demokratsko glasovanje. Budui da su bile tri skupine, najbolji likovi birali su se izmeu
troje uenika. Svaki je uenik svoj izbor trebao potkrijepiti razlozima. Na ovaj nain kod uenika
se potie kritiko miljenje koje se zasniva na racionalnim argumentima i kriterijima.

65

Uenike izjava:
Jelena: Meni je Zvrku najbolje odglumio Stjepan jer je bio skroz uvjerljiv. Nije
okretao lea, razumije se sve to govori i bio je onako skroz...kak' bi rekla...prirodan.

Komentar kritike prijateljice Helene imovi:

Ovaj zadatak bio mi je jedan od najzanimljivijih koje si s uenicima odradila. Uloila
si mnogo truda, vremena i strpljenja da igrokaz uspije. to se tie samih ciljeva tvoga
istraivanja, mislim da si ih ovom aktivnou uspjela sve objediniti. Socijalne kompetencije
uenika tijekom pripremanja igrokaza dole su do izraaja, posebno samopouzdanje i
spremnost na pomo. Osim toga, moglo se primijetiti i koliko su uenici zadovoljni uinjenim
i koliko im je sve bilo zanimljivo. Budi ovako predana i u svom buduem radu (H. imovi,
osobna komunikacija, 6. lipnja 2008).

66

9. Interpretacija
Polazei od ciljeva akcijskog istraivanja, mogu rei zadovoljna sam uinjenim. Promjene
koje sam eljela ostvariti akcijskim istraivanjem veinom su postignute, iako ne sve istom
kvalitetom. Ipak, postavlja se pitanje je li mogue u tako kratkom vremenu djelotvorno utjecati
na socijalne kompetencije. Ne mogu, a ne pomisliti da su promjene koje sam uoila kratkotrajne i
da su rezultat moje nazonosti u razredu. Budui da sam neprestano u razgovoru s uenicima
naglaavala vanost suradnje, aktivnog sluanja, pomaganja te nenasilnog ponaanja, moda su
promjene u ponaanju samo sugerirane. Ipak, do saznanja o promjenama dola sam i kroz
razgovor s kritikom prijateljicom (uiteljicom), koja uenike bolje poznaje.
Prema Katz i Chard (1989, citirano u Katz i McClellan, 1999), suradniko uenje moe
osigurati vane kontekste vrnjake interakcije, stvarne suradnje i pospjeenja socijalne
umjenosti (str. 52). Stoga sam u svom istraivanju u velikoj mjeri koristila suradniko uenje.
Glavni cilj suradnikog uenja bio je poticati suradnju, odnosno razvijati otvorenost za suradnju
to je jadan od ciljeva akcijskog istraivanja. Prema mojim promatranjima suradnja prilikom
suradnikog uenja nije bila na zadovoljavajuoj razini. Razliitim zadatcima koje su uenici
obavljali u skupinama nastojala sam ih potaknuti na zajedniko rjeavanje problema. Prema
mojim zapaanjima na kraju istraivanja, voena kriterijem uenici surauju u zajednikim
aktivnostima i priskau kada je potrebna pomo potaknuti empatijom, dola sam do odreenih
spoznaja. Naime, suradnja u grupnom radu je poboljana i aktivnost se vie ne svodi na dvoje
uenika. Osim toga, prema uiteljiinim rijeima, uenici su spremniji suraivati i pomagati onim
uenicima koji su manje uspjeni. Bolju suradnju primijetila sam i prilikom pripreme igrokaza,
nije bilo velikih nesuglasica i svaka je skupina napravila podjelu rada bez moje napomene ili
sugestije.
Da bi dijete bilo uspjeno u socijalnim kontaktima s drugima izrazito je vaan i razvoj
samopouzdanja...(Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba, 2006). Voena ovom injenicom,
kao sljedei cilj istraivanja navela sam razvijanje samopouzdanja. Osim radionice za podizanje
razine samopouzdanja koju sam provela s uenicima, nastojala sam kroz svoje odgojno
djelovanje isticati pozitivne strane svakog uenika. Nakon provedene radionice, pozitivno su me
iznenadile izjave Danas sam nauila mnogo stvari, a najvie sam upoznala svoje pravo lice. i

67

Nauila sam da sam i ja neije blago.. Smatram da ovakvi stavovi pokazuju pomake u
samopouzdanju uenika.
Kako sam dosta aktivnosti tijekom istraivanja biljeila video kamerom, u poetku se
mogla primijetiti trema pojedinih uenika to je potvreno i izjavama s evaluacijskog listia te
pokuajima izbjegavanja kamere. Naime, uenici su trebali odgovoriti na pitanje kako su se
osjeali dok sam ih snimala. Neki od odgovora su: Imala sam tremu; Bilo mi je neugodno;
Onako malo sam se uplaio... Pred kraj akcijskog istraivanja niti jedan uenik nije izbjegavao
snimanje, zapravo jedva su ekali da donesem kameru na sat kako bi pokazali to su nauili.
Smatram da se kroz ovakvo ponaanje moe zakljuiti o pozitivnim promjenama u
samopouzdanju. Isto tako, prema uiteljiinom miljenju, uenici su slobodniji prilikom
izraavanja vlastitog miljenja i javnog nastupa.
Nauiti uenike kako postoji i nenasilno rjeavanje sukoba jedan je od ciljeva kojeg, po
mom miljenju, nisam u potpunosti postigla. Prema rezultatima uenikih radova (Slika 7:
Uenika rjeenja situacije tijekom koje moe doi do sukoba, strPogreka! Knjina oznaka
nije definirana. 52) i rezultatima evaluacijskih listia moe se uoiti da je veina uenika
shvatila na koji se nain sukobi mogu rjeavati, ali nisam sigurna postupaju li tako u praksi.
Svjesna sam toga da za kratko vrijeme na ovom podruju ne mogu napraviti velike promjene pa
nisam postavila ni velike kriterije. Kao kriterij za procjenu ovoga cilja navela kako uenici
uviaju mogunost rjeavanja svae mirnim putem. Prema navedenom kriteriju, mogu rei da
sam zadovoljna postignutim. Vano je kod uenika osvijestiti mogunosti mirnog rjeavanja
sukoba jer to je prvi korak prema takvom ponaanju.
Ono na to sam najvie ponosna tijekom moga istraivanja je ukljuivanje uenika s
posebnim potrebama te drugih uenika koji su prema sociometrijskom mjerenju manje omiljeni u
razredu u zajednike aktivnosti. Radionicom Razlikujemo se nastojala sam uenicima pokazati
da osobe koje se po neemu razlikuju od ostalih vrijede jednako kao i drugi. Mislim da sam u
tome uspjela jer tijekom suradnikog uenja nije bilo negodovanja ako se u odreenoj skupini
nau ti uenici, to je ranije bilo neizbjeno. Posebno se tolerancija mogla primijetiti prilikom
izrade kostima za igrokaz kada je jedna od skupina vodeu ulogu pri izradi jednog kostima
prepustila ueniku s posebnim potrebama. U tom trenutku shvatila sam da moje istraivanje nije
bilo uzaludno te da se na ovaj nain mogu postii velike i vane promjene.
68

Posebno mi je drago to sam tijekom vremena provedenog s uenicima uspjela s njima

uspostaviti

prijateljski odnos i zadobiti njihovo povjerenje. U radionicama sam i sama

sudjelovala, a to mi je omoguilo da uenici shvate kako istraivanje ne provodim na njima, nego

s njima. Smatram da su i ovo razlozi uspjeha moga istraivanja. Naravno, postoje i neke stvari
koje u prilikom svojih sljedeih akcijskih istraivanja biti u mogunosti promijeniti. Jedna od
njih je i trajanje samog istraivanja. Naime, u svom buduem odgojnom djelovanju akcijsko
istraivanje nee biti vremenski ogranieno. Ovisno o temi i ciljevima istraivanja moi u
odrediti vremenski period tijekom kojega je mogue postii postavljene ciljeve te ako je potrebno
istraivanje i vremenski produljiti. to se tie ovog akcijskog istraivanja, uvjerila sam se da je
teko ostvariti utjecaj na socijalne kompetencije kod djece kroz etiri tjedna struno-pedagoke
prakse.
Nadalje, smatram da sam u planiranje aktivnosti za akcijsko istraivanje treba ukljuiti i
same uenike, to zbog manjka vremena, ali i nepoznavanja uenika, nisam bila u mogunosti
uiniti. Na taj nain zadovoljstvo i zainteresiranost bili bi puno vei. Primijetila sam da su i
rezultati aktivnosti bolji ako je zainteresiranost vea, a samim tim poboljava se i kvaliteta
samoga istraivanja.
Budui da postati socijalno kompetentna osoba znai usvojiti prosocijalna ponaanja i
odreene vjetine koje omoguavaju razumijevanje svoje okoline i djelotvorno snalaenje u
svakodnevnim situacijama, uvjerila sam se kako je to teko postii za relativno kratko vrijeme.
Poticati razvoj socijalne kompetencije potrebno je od najranijeg djetinjstva, a kako sam
istraivanje provodila s uenicima etvrtoga razreda, razumljivo je da se pojedini uenici nisu
razvijali u okolini koja je pozitivno djelovala na usvajanje prosocijalnog ponaanja. Ipak, kao to
sam ve navela, rezultati istraivanja su pozitivni i vidljivi, ali smatram da je potrebno jo mnogo
vremena kako bi odreena ponaanja koja sam eljela postii postala trajna i svakodnevna.
Provodei akcijsko istraivanje, mnoge stvari koje sam znala o ovoj vrsti istraivanja,
postale su mi jasnije. Shvatila sam koliko je vano sustavno prikupljanje podataka te voenje
istraivakog dnevnika. Naime, bez tih podataka i zapisa, nemogue bi bilo napraviti kvalitetan
izvjetaj o provedenom akcijskom istraivanju. Smatram kako sam prilikom pisanja svog
istraivakog dnevnika mogla biti detaljnija te na taj nain pridonijeti boljoj kvaliteti istraivanja.
To je jo jedan dio procesa akcijskog istraivanja kojega u promijeniti prilikom provoenja
istraivanja u svom buduem odgojnom djelovanju.
69

10. Zakljuak
Socijalna kompetencija je sposobnosti uspjenog funkcioniranja u specifinim socijalnim
situacijama iz svakodnevnog ivota (Ford i Tisakova, 1983, citirano u Brdar, 1993). Prema Katz
i McClellan (1999) socijalna kompetencija ukljuuje regulaciju emocija, poznavanje i
razumijevanje drutva kao i socijalna umijea, odnosno socijalne vjetine potrebne da bi se
postupalo u skladu s tim spoznajama (str. 16). Iz reenog se moe zakljuiti kako je socijalna
kompetencija neophodna za zadovoljavajue funkcioniranje u drutvu. Vana je i injenica koja
govori kako socijalno ponaanje djece nije uroeno, nego se stjee (Vasta et al., 1997) i to putem
socijalizacije.
Socijalizacija poinje u obitelji, a nakon nje, dijete u odgojno-obrazovnim ustanovama
nastavlja uiti i prihvaati razliite oblike ponaanja te razvijati svoju linost. To ostvaruje
odnosima s uiteljem i s ostalim uenicima, najee svojim vrnjacima te ostalim odraslim
osobama i na taj nain razvija svoju socijalnu kompetentnost. Razumljivo je da taj razvoj ne
prolazi uvijek bez potekoa pa se tijekom socijalizacije mogu pojaviti nepoeljni oblici
ponaanja kao to je agresivnost. Isto tako moe doi do drugih problema u socijalizaciji,
usamljenosti, niske razine interakcije, stidljivosti te manjka socijalnih vjetina. Olakavajua je
okolnost da se ti problemi mogu rijeiti te da se socijalna kompetencija moe unaprijediti.
Prema ovim saznanjima definirala sam problem svog akcijskog istraivanja Kako
unaprijediti socijalne kompetencije kod uenika u nastavi i izvan nje?, te postavila polazne
vrijednosti za koje smatram da izravno ili neizravno utjeu na socijalne kompetencije. Polazne
vrijednosti mog akcijskog istraivanja su: suradnja, nenasilno rjeavanje sukoba, samopouzdane
i, tolerancija razliitosti.
Kao to i sama definicija akcijskog istraivanja kae, odluila sam djelovati kako bih
postigla odreeni napredak te sam postavila ciljeve koje sam eljela postii akcijskim
istraivanjem, a to su: potaknuti razvijanje samopouzdanja, poticanje uenika na meusobno
prihvaanje i potivanje razliitosti, razvijati otvorenost za suradnju, nauiti uenike nenasilnom
rjeavanju sukoba , razvijati i poticati empatiju.
Prema ciljevima istraivanja izradila sam plan koji sadrava niz aktivnosti kojima sam
utjecala na unaprjeivanje socijalnih kompetencija. Tijekom procesa ostvarivanja istraivanja
plan sam prema potrebi mijenjala i doraivala. Meutim, kako su problemi temelj akcijskog
70

istraivanja, ni ovo istraivanje nije prolo bez njih. Jedan od najveih problema bilo je
nesuraivanje uenika tijekom pojedinih aktivnosti, ali sam uz pomo kritikih prijateljica te kroz
dogovaranje s uenicima probleme uspjeno rijeila.
Kriteriji pomou kojih sam procjenjivala uspjenost akcijskog istraivanja su: uenici
uviaju mogunost rjeavanja svae mirnim putem, uenici meusobno surauju u zajednikim
aktivnostima i priskau kad je potrebna pomo potaknuti empatijom, uenici imaju vie
samopouzdanja manja trema kod javnog nastupa, ne boje se izrei vlastito miljenje, uenici u
zajednike aktivnosti u nastavi i izvan nje ukljuuju uenike koji su prema sociometrijskom testu
manje omiljeni u razredu. Prema ovim kriterijima i promjenama koje su se dogodile kod uenika,
smatram da sam postigla ciljeve istraivanja.
Kroz ovo istraivanje nauila sam mnogo toga o uenicima, ali i o sebi. Nadalje, smatram
da se o akcijskom istraivanju moe najvie nauiti tijekom njegovog planiranja i provoenja, jer
same rijei ne mogu uiti toliko vjerno kao neposredno iskustvo.

71

11. Literatura
1. Ajdukovi, M., Penik, N. (2002). Nenasilno rjeavanje sukoba. Zagreb: Alineja
2. Bognar, B. (2006b). Kako procijeniti kvalitetu akcijskog istraivanja. Metodiki ogledi, 13
(1), 49-68.
3. Bognar, B. (2006). Akcijska istraivanja u koli. Odgojne znanosti, 8(11), 209-228.
4. Bognar, B. (2008). Mogunost ostvarivanja uloge uitelja-akcijskog istraivaa posredstvom
elektronikog uenja. Neobjavljena doktorska disertacija. Sveuilite u Zagrebu.
5. Braja-ganec, A. (2003). Dijete i obitelj: emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
6. Brooks, R. i Goldstein, S. (2005). Otporna djeca, njegovanje djetetove snage, nade i
optimizma. Zagreb: Neretva
7. Brdar, I. (1993). to je socijalna kompetencija?. Godinjak Zavoda za psihologiju, Rijeka, str.
13-19.
8. Brdar, I. i Pokrajac - Buljan, A. (1993). Predstavlja li empatija dio socijalne kompetencije?
Godinjak Zavoda za psihologiju, Rijeka, 23 - 27.
9. Brdar, I. (1994). Socijalna kompetencija i neki aspekti linosti. Godinjak zavoda za
psihologiju, Rijeka, 11.-19.
10. Cover
magazin
(b.d.).
Samopouzdanje.
Preuzeto
http://www.covermagazin.com/selfhelp.php?NID=1081

25.

srpnja

2008,

11. De Angelis, B. (2004). Samopouzdanje- pronai ga i ivjeti. akovec: Dvostruka duga

12. De Zan, I., Nejami, I., oljan-Vranj, B. (2007). Na svijet 4, udbenik prirode i drutva za
4. razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga
13. De Zan, I., Nejami, I., oljan-Vranj, B. (2007). Na svijet 4, radna biljenica prirode i
drutva za 4. razred osnovne kole. Zagreb: kolska knjiga
14. Divjak, T. (2008). Kako ojaati samopouzdanje u 7 dana, alati za stjecanje i odravanje
pozitivne slike o sebi. Zagreb: Profil
15. Ernoi, I. (1997). Iznenaenje za rasku i drugi igrokazi. Zagreb: AGM, str. 29.-42.
16. Itkovi, Z., Nazor, M. i Martovi, M. . (1999). Obiteljska i drutvena socijalizacija,
interfakultetski kolegij za studente nastavnikih zanimanja. Zadar: Filozofski fakultet
17. Jankovi, J.(1996). Zloesti aci genijalci. Zagreb: Alineja
18. Jensen, E. (1995). Super-nastava, nastavne strategije za kvalitetnu kolu i uspjeno uenje.
Zagreb: Educa
19. Juul, J. (2006). Obitelji s kronino bolesnom djecom. Zagreb: Naklada Pelago
20. Katz, L.G. i McClellan, D. E. (1999). Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije : uloga
odgajateljica i uiteljica. Zagreb: Educa
21. Klai, B. (1978). Rjenik stranih rijei. Zagreb: Nakladni zavod MH
72

22. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Naklada Slap
23. MIljevi-Riiki, R., Male, D., Rijavec, M.(1999). Odgoj za razvoj. Jastrebarsko: Naklada
Slap
24. Mui, V. (1999). Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa
25. Osnovna Waldorfska kola (2005). Ope pedagoke odrednice nastavnog programa.
Preuzeto 15 listopada 2008, s http://www.waldorf-rijeka.hr/pedag_odrednice.htm
26. Peko, A., Sabli, M. i Livazovi, G. (2006). Suradniko uenje u mlaoj kolskoj dobi. ivot i
kola, 52(15-16), 17-27.
27. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2006). Kako poboljati socijalne vjetine djeteta.
Preuzeto 25 srpnja 2008, s http://www.poliklinika-djeca.hr/index.php
28. Shapiro, L. E. (1997). Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb: Mozaik knjiga
29. Tolerancija. (12. studenog 2008). U Wikipedia, The free Encyclopedia. Preuzeto 28. listopada
2008, s http://hr.wikipedia.org/wiki/Tolerancija
30. Udruga roditelja ''Put u ivot'' PU (2004). Pruanje psihosocijalne podrke djeci s
posebnim
potrebama.
Preuzeto
25.
srpnja
2008,
s
http://www.udrugapuz.hr/psiholpomocdjeci.htm
31. Udruga za razumijevanje ADHD-a (2005). Potekoe u uenju i socijalne vjetine: koja je
povezanost? Preuzeto srpanj 25, 2008, s http://www.budenje.hr/s_3.php
32. Udruga za unapreenje kvalitete ivljenja, Let (2006). Watzlawickovi zakoni komunikacije.
Preuzeto 2. srpnja 2008, s http://www.samohrani.com/savjetovalite.html
33. Uzelac, M. (2000). Za Svemire: prirunik miroljubivog rjeavanja sukoba u osnovnoj i
srednjoj koli. Zagreb: Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja
34. Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1997). Djeja psihologija. Zagreb: Naklada Slap.
35. ivkovi, . (2005). Susreti s uenicima 1, prie i radionice za sat razrednika. akovo:
Tempo d.o.o.
36. ivkovi, ., Brajkovi, S. (2002). Slagalica, 101 suradnika igra. akovo: Tempo d.o.o.

73

13. Prilozi
Prilog 1. Poruka roditeljima

Potovani roditelji, moje je ime Ana Kljuevi i studentica sam

Uiteljskog fakulteta u Slavonskom Brodu. Od dana 25. veljae do 19. oujka
obavljat u struno-pedagoku praksu kod uiteljice Helene imovi koja mi je
mentorica. Tijekom prakse odravat u nastavu u svrhu svog diplomskog rada
na temu Unaprjeivanje uenikih socijalnih kompetencija. Kako bi izrada
moga diplomskog rada bila to uspjenija, izvoenje bi nastave trebalo snimati i
fotografirati pa bih Vas ovom prilikom zamolila da mi svojim potpisom odobrite
snimanje i fotografiranje Vae djece tijekom nastave. Snimke ete moi i vidjeti
ukoliko budete zainteresirani.

Unaprijed hvala
Va potpis:_________________________
_________________________

77

Prilog 2 . Sociometrijski upitnik

Ovo je upitnik koji e mi takoer pomoi u izradi mog diplomskog rada. Nakon to
odgovorite na sva pitanja, sami odluite elite li staviti svoje ime na dnu lista. Vano mi je
vae miljenje i iskreni odgovori. Upitnik stoga moe biti anoniman. Takoer je vano da
svoje odgovore ne dogovarate, ne pokazujete i ne usklaujete s drugima iz razreda.
Hvala vam na suradnji!
1. Koga bi iz razreda volio/voljela pozvati na proslavu svog roendana?
Odaberi jednu djevojicu i jednog djeaka iz razreda.
Ime i prezime djevojice: __________________________________
Ime i prezime djeaka: ____________________________________
2. Koga nikako ne bi voljela/volio da ti doe na proslavu roendana?
Imenuj jednu ensku i jednu muku osobu iz razreda.
Ime i prezime djevojice: __________________________________
Ime i prezime djeaka: ____________________________________
3. Imenuj nekog iz razreda tko je uinio neto ime se ti i razred ponosite.
Na heroj: _____________________________
4. Imenuj nekog iz razreda tko je uinio neto ime se ti i razred ne ponosite.
Naa crna ovca: _________________________
5. Postoji li netko u razredu tko bez interesa pomae drugima?
Dobri duh razreda: ________________________
6. S kim bi iz razreda rado sjedio u klupi?
Ime i prezime djevojice: __________________________________
Ime i prezime djeaka: ____________________________________
7. S kim iz razreda nikako ne bi htio/htjela sjediti u klupi?
Ime i prezime djevojice: __________________________________
Ime i prezime djeaka: ____________________________________
8. Kada se posvaa s prijateljem ili drugom osobom, koga bi iz razreda htio/htjela da vas
pomiri?
Ime i prezime djevojice: __________________________________
Ime i prezime djeaka: ____________________________________
Spol:

Tvoje ime i prezime: _____________________________________________________

78

Prilog 3. Upitnik za procjenu socijalnih kompetencija

Ovaj upitnik pomoi e mi pri izradi mog diplomskog rada. Kako biste mi pri tome
pomogli molim vas da mi iskreno odgovorite na ova pitanja. Upitnik je anoniman.
Spol

1. Voli li ii u kolu?

DA NE

2. Ako ne, zato?

__________________________________________________________________________
3. Voli li vie igrati igrice ili druiti se s prijateljima? (odaberi samo jedan odgovor)
__________________________________________________________________________
4. Postoje li u razredu uenici s kojima se ne voli druiti? DA NE
5. Ako postoje, zato se s njima ne voli druiti?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
6. Je li se netko prema tebi ikada nasilno ponaao, tukao te, nazivao te pogrdnim imenima,
nije se htio druiti s tobom...?
DA NE
7. Ako je, je li to bio
a) netko iz tvog razreda
b) netko iz drugih razreda
c) netko drugi ?
8. Koliko esto druge uenice/uenici ele provesti odmor s tobom?
a) vrlo esto

b) ponekad

c) nikada

9. Koliko puta je nad tobom izvreno nasilje u koli u posljednjih nekoliko mjeseci?
a) Jednom ili dvaput
b) 2-3 puta mjeseno
c) 1 puta tjedno
d) Nekoliko puta tjedno
10. Kada te netko zadirkuje, to e uiniti?
a) uzvratiti mu istom mjerom
b) potui se s tom osobom
c) ignorirati tu osobu i povui se
d) tuiti se uiteljici
e)___________________________________________

79

11. Koliko puta si sudjelovao/la u nasilnitvu nad drugim uenicima u koli u posljednjih
nekoliko mjeseci?
a) Nijednom
b) Jednom ili dvaput
c) 2-3 puta mjeseno
d) 1 puta tjedno
e) Nekoliko puta tjedno
12. Ako neki uenik iz razreda neto ne moe uiniti i potrebna mu je pomo (npr. rijeiti
zadatak pred ploom ili napraviti kolut natrag), to e uiniti?
a) smijati mu se
b) pomoi mu
c) __________________________________________
13. Jesi li i kako pomogao/pomogla prijatelju iz razreda proli tjedan?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
14. Kako si se osjeao/osjeala zbog toga to si pomogao/pomogla drugoj osobi?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
15. to misli kako moe izbjei tunjavu?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
16. Kada te netko iskljuuje iz neke aktivnosti, to e uiniti?
a) nita
b) rei drugima kako se osjea
c)____________________________________________________
17. Jesi li ikada doivio/doivjela neki neuspjeh (dobio/dobila jedinicu u koli...)?
DA

NE

18. Kako si se zbog toga osjeao?

__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
19. Kada uiteljica od vas trai da kaete svoje miljenje, je li te strah izrei ga?
DA

NE

20. Zato?
a) mislim da e mi se drugi smijati
b) mislim da moje miljenje nije dovoljno dobro
c)__________________________________________________

80

21. Proitaj izjavu i u tablicu upii X s obzirom na to koliko se ta izjava odnosi na tebe.
Opisuje li te potpuno tono, donekle tono ili netono.
Znam dobro napraviti kolske zadae. --------

>

Lako nalazim prijatelje.

Imam uspjeha u sportovima.
Uspjean/uspjena sam u uenju.
Zadovoljan/zadovoljna sam svojim izgledom.
Zadovoljan/zadovoljna sam sobom.
Popularan/popularna sam meu vrnjacima.
22. Openito, o sebi mislim da sam
Dobar
3

Lo
2

81

Prilog 4. Evaluacijski listi za radionicu Samopouzdanje

1. Oboji onoliko kvadratia koliko ti se svidjela dananja radionica.
Ne svia mi se

Jako mi se svia

2. Oboji! Tijekom radionice osjeala/osjeao sam se:

Prilog 5. Petrova pria

82

Prilog 6. Filipova pria

Prilog 7. Evaluacijski listi za radionicu Razlikujemo se

Prema sljedeim uputama, na listi koji si dobio/dobila, nacrtaj svoje miljenje o
dananjoj radionici.

83

Prilog 8. Ivan Ernoi, Vikend za sve

VIKEND ZA SVE
Likovi:
ZVRKO NEMARKO
ITANKA
MATEMATIKA
PRIRODA
PRVI DJEAK

DRUGI DJEAK
PRVA DJEVOJICA
DRUGA DJEVOJICA
VESELA DRUBA (Ocjena, Imenik, Olovka)

Na pozornicu dotri Zvrko Nemarko s torbom na leima.

Prvi prizor
ZVRKO NEMARKO: (oduevljeno) Gotovo! A sada veliki vikend! Do ponedjeljka samo igra
i zafrkancija. To se trai. Ma neu knjigu ni pogledat! (Vragolasto mahne rukom.)
Idem odmah potraiti kompu! Aha, torba moe priekati. (Skine torbu i nestano je
baci iza stabla.) Bog, ljubavi! Baj-baj! (Trkom ode.)
Drugi prizor
(Iza stabla najprije se zauje jaukanje, a zatim se pojavi itanka.)
ITANKA: (dri se rukom za trbuh i previja) : Jao! Ovaj Zvrko Nemarko nije normalan!
Grozno! Bacio torbu kao da je vrea smea! Joj! Sva mi rebra nabio. Mogla sam bez
glave ostat! Zvrkan zvrkasti. (Priprijeti prstom.) Ali opametit u ja njega!
Trei prizor
MATEMATIKA: (negdje iza stabla): Upomo! Ajoj! Ima li koga da mi pomogne? Jao meni!
ITANKA: (iznenaeno): ini se da ima jo ozlijeenih. (Ode iza stabla i vraa se na scenu
pridravajui Matematiku ispod ruke.)
MATEMATIKA: (dri se jednom rukom za glavu): Joj, moja glava! Mrak mi pada na oi!
(Sjedne na zidi.)
ITANKA: Da pozovem Hitnu?
MATEMATIKA: Ni pomisliti! Da me nateu kao vaku i naprave od mene egipatsku mumiju!
etvrti prizor
(Matematika i itanka krenu odlaziti)
PRIRODA: (pojavi se uplaeno iza stabla): ekajte! Nemojte me ostaviti! (epajui prilazi
itanci i Matematici.) Umrla sam od straha! to se dogodilo?
MATEMATIKA: Ne znam. I ja se pitam.
ITANKA: Sudar, sudar se dogodio.
MATEMATIKA: Sigurno je opet kriv semafor.
PRIRODA: Sigurno.
ITANKA: Semafor, semafor! Ali u Zvrkanovoj glavi!
PRIRODA: Briga njega za nas. Dobre smo mu samo kad ga treba spasiti od jedinice. Inae
nas i ne pogleda.
MATEMATIKA: Sramota. I to mi je neki prijatelj.
PRIRODA: Ali nije on jedini.
ITANKA: Ima i gorih.
MATEMATIKA: Zamislite, jedan mi je klinjo neki dan uho gotovo iupao. (Podrugljivo):
Da si deko napravi avion!

84

PRIRODA: Nasreu, nisu svi takvi!

ITANKA: Srea naa da nisu.
PRIRODA: Mnogo je vie pravih prijatelja i kavalira!
ITANKA: Zaboravimo sada tune trenutke i poimo se igrati i zabavljati!
MATEMATIKA: (oduevljeno): Idemo! Pozovimo i druge?!
PRIRODA: Zato ne, pa igra je za sve!
Peti prizor
(Uz poklike oduevljenja na pozornicu dotri Vesela druba. Svi zajedno pjevaju i pleu.)
KAD PRIJATELJ DOE
DA IGRA SE S TOBOM,
TAD NEMA TU - NEU I NE,
JER VIKEND JE RADOST
OD JUTRA DO NOI,
I VIKEND JE VIKEND ZA SVE!

SVAKOGA DANA
BEZ VEZE TE GNJAVE
I VIKEND JE PRAVI TI SPAS,
JER VIKEND JE RADOST
I VESELA IGRA,
I NAJVEA SREA ZA NAS!
PRIRODA: (zapljee): Bravo!
(Svi odlaze, a na pozornici ostaju samo knjige.)

esti prizor
MATEMATIKA: A to emo s naim Zvrkom Nemarkom?
PRIRODA: Neka nas trai. Drugo i ne zasluuje.
ITANKA: Ne, njemu emo ostaviti jedno ljubavno pisamce. Da i mi njega malo
prodrmamo.
PRIRODA: (oduevljeno): Moe, odlino! I sakrit emo se da vidimo to e biti!
(Knjige odu. Scena ostaje na trenutak prazna, a zatim se pojavi Zvrko Nemarko s prijateljima. Po
nainu kako su odjeveni i rekvizitima to ih nose, oito su na kratko prekinuli igru.)
Sedmi prizor
ZVRKO NEMARKO: (vukui praznu torbu za sobom): Evo, tu sam je ostavio. (Pokae
prstom). Iza ovog stabla. Torba je ovdje, a knjige su nestale.
PRVI DJEAK: Kako mogu knjige nestati? Pa nisu valjda otile u etnju?
DRUGI DJEAK: Ili u kino?!
PRVA DJEVOJICA: Moda i jesu. Tko zna?
ZVRKO: Zezate? Mislite da sam lud.
DRUGA DJEVOJICA: Nemojte ga zafrkavati. Idemo potraiti. Moda su ipak tu negdje.
PRVA DJEVOJICA: Idemo. (Raziu se i trae naokolo.)
DRUGA DJEVOJICA: (iza stabla): Ovdje je neki papir. (Sagne se i uzme papir.)
ZVRKO: Ostavi papir, zanimaju me knjige. Shvaa?
DRUGA DJEVOJICA: (dri papir i gleda u nj): Ali ovo je ba neto za tebe.
SVI: Ooo!
PRVI DJEAK: Sigurno neka klinka!
DRUGI DJEAK: Tajna simpatija!
(Prva djevojica uzme papir od druge i okrene se prema Zvrku Nemarku)
PRVA DJEVOJICA: Gle, piu ti knjige!
Prvi djeak: Oho! Vrlo zanimljivo.
ZVRKO: Ma daj, ne zezaj!
PRVA DJEVOJICA: Ne vjeruje, hoe da proitam?
DRUGA DJEVOJICA: Da ujemo!

85

PRVA DJEVOJICA: (doe malo naprijed i ita):

Dragi Zvrko!
Dosta nam je tvoje grozne masae. Odluile smo potraiti boljeg prijatelja i veeg
kavalira. Bok, ljubavi!
Razoarane prijateljice iz kolske torbe.
PRVI DJEAK: Aha, Zvrko! Pobuna knjiga!
DRUGI DJEAK: (kroz smijeh): Frajer dobio nogu!
ZVRKO: Bez veze!
PRVA DJEVOJICA: Nije bez veze. Imaju potpuno pravo.
ZVRKO: Ma nemoj!
DRUGA DJEVOJICA: to ne pazi na svoje stvari? I to nisi odnio torbu kui kao mi?
PRVI DJEAK: Aha!
PRVA DJEVOJICA: Da si pravi deko, sada bi im se lijepo ispriao.
ZVRKO: (zaueno): Knjigama?!
PRVA DJEVOJICA: Zato ne? Pa nisu one gore od nas.
DRUGA DJEVOJICA: Stoput su bolje i pametnije.
PRVI DJEAK: Sigurno! Dobra ideja. Hajde Zvrko, ispriaj se.
DRUGI DJEAK: Daj, Zvrko. Odmah e nam oprostiti sve nae grijehe. Kui?
ZVRKO:to je vama? Mislit e da nisam normalan!
PRVA DJERVOJICA:Zato?
ZVRKO: Pa tko se jo knjigama ispriavao?!
DRUGI DJEAK: Ba zato. One to jedva ekaju. Kui?
DRUGA DJEVOJICA: Hajde Zvrko. Budi kavalir.
PRVA DJEVOJICA: Ti budi prvi. Onda e sigurno i drugi.
PRVI DJEAK: Zamisli ovo. Doe u kolu, a ono ogroman red pred knjinicom. Klinci
ekaju da se ispriaju knjigama.
DRUGI DJEAK: A one blistaju od sree. Mau nam s prozora, alju puse...Sve
zahvaljujui tebi. Kui?
ZVRKO: (malo razmisli pa kae): Super! Vai.
PRVA DJEVOJICA: (pokae rukom): Evo, zamisli da smo mi tvoje knjige. Hajde, ispriaj
se.
PRVI DJEAK: Ali pazi, lijepo i kulturno.
DRUGI DJEAK: I otmjeno.
DRUGA DJEVOJIVA: utite sad.
ZVRKO: (aljivim tonom): Drage moje dame! (Smijeh)
Znam da ste same i da ste strano, strano ljute na me. (Opet smijeh)
Oprostite svom Nemarku koji bez vas nema mira, vratite se domu svome,
poruka je vaeg novog kavalira!
SVI: (oduevljeno): BRAVO! (Zapljeu.)
Osmi prizor
(Dolaze knjige i svojim se pljeskom pridruuju ostalima.)
ITANKA: Kako je ovo bilo divno uti.
MATEMATIKA: Ah, doivjela sam i ovaj dan.
PRIRODA: Jo jedan pljesak za naeg novog kavalira! (Svi zapljeu.)
PRVI DJEAK: A sada moemo nastaviti igru.
ZVRKO: Mogu li s nama i moje dame? Da mi ne ostanu opet same!
PRVA DJEVOJICA: Zato ne, pa igra je za sve!
MATEMATIKA: I vikend, i vikend je za sve!
(Opet dolazi vesela druba te svi zajedno pjevaju i pleu.) SVAKOGA DANA, BEZ VEZE TE
GNJAVE...

86