Diskurzivni knjievni oblici

Knjievno-znanstvene vrste
- esej > krai knjievno-znanstveni tekst raspravljakog karaktera
- putopis > analiziraju se elementi literarnog (subjektivnost, emocionalnost) i elementi
publicistikog (podaci, injenice, dokumentiranost)
- ivotopis (biografija, autobiografija)
- memoari (uspomene, sjeanja)
- dnevnik (kronoloki zapisi)
- polemika (otro suprotstavljanje stavova)

Publicistike vrste
- pamflet > krae djelo koje na satirian nain prikazuje linosti i dogaaje iz drutvenog i
politikog i kulturnog ivota
- feljton (podlistak) > donosi neku aktualnu temu iz podruja umjetnosti, znanosti ili filozofije, ali i
iz svakodnevnog ivota koju najee obrauje na zabavan i duhovit nain
- reportaa (novinarsko izvjee)

Knjievno-publicistike vrste
To su ivotopis (biografija, autobiografija), uspomene (memoari), dnevnik, putopis, esej, kritika,
rasprava, polemika, feljton ili podlistak i reportaa. Djela koja pripadaju knjievno-publicistikom
rodu sadre knjievnoumjetnika i znanstvena obiljeja.

Literarno-publicistikom rodu pripadaju esej i pamflet (), feljton (krae humoristiko ili satirino
djelo koje prikazuje konkretne dogaaje i likove s njihovim originalnim imenima) i umjetniki
memoari (tekst u kojem se iznose sjeanja na linosti i dogaaje iz prolosti u kojima je i pisac
sudjelovao ili ih je promatrao).

Reportaa ima gotovo ista obiljeja kao nevela i roman, ali prikazuje stvarne ljude i dogaaje. U
programu O zastupljen je putopis (analiziraju se elementi literarnog u putopisu, subjektivnost,
emocionalnost, elementi publicistikog, podaci, injenice, dokumentiranosti) i memoarska proza. U
S zastupljen je ivotopis (biografija, autobiografija), esej, kritika, rasprava, polemika, feljton,
reportaa i pamflet.

ESEJ u nastavi knjievnosti u 1. razredu gimnazije

Esej je krai umjetniko-znanstveni tekst raspravljakog karaktera. U 1. razredu obrauje se povijest
eseja i ue se osnovne karakteristike eseja. Uenici itaju eseje M. de Montaignea, a nakon toga sami
piu esej na odreenu temu

Scenski zadaci za Hamleta

Ako se odnose na sam tekst kako uenici zamiljaju scenu (uvodnu ili zavrnu) npr. scenu na
groblju, kako bi prikazali duh Hamletova oca, kako zamiljaju scenu Miolovke, kako zamiljaju
dekor i kostime glavnih likova, odnos majke i Hamleta.
Ako su gledali predstavu ili filmsku adaptaciju u kakvu je odnosu s tekstom, jesu li kostimi i
scenografija prikladni, je li dobro prikazana dramska napetost, jesu li uoili povezanost dramske
napetosti i glazbene pratnje, to misle o prikazu Hamletova ludila naspram Ofelijinog ludila, o prikazu
predstave u predstavi
Govorno i pismeno izraavanje
-

Ispravak uenikoga pisanog teksta