M.

Solar: Mit
-

gr. mythos: rije je zabiljeena prvi put u Homera (govor, javno odrani govor, izgovor,
razgovor itd.)
a) pria (Aristotel u Poetici: mit je dua tragedije) > najee prie o bogovima i herojima;
b) pria koja se prenosi ''od usta do usta''
c) mythos logos > preko suprotstavljanja tih pojmova proiruje se pojam mita na neto
poput oblika spoznaje, naina miljenja, pogleda na svijet
d) V. Propp > pripovijetka o bogovima i boanskim biima u iju ozbiljnost narod vjeruje
e) mit = religija > mit kao temeljna istina

kako djeluje mit? > mit pripovijeda, dok filozofija i znanost obrazlau
to je presudno kod mita? > smisao, a taj smisao ne moemo mu dati kao pojedinci, nego mu
''mi'' dajemo smisao

kako prepoznajemo mit?

a) kada prepoznajemo mit, mi se oslanjamo na nae znanje o grai odr. mitologija, na
razlikovanje oblika mitske prie od oblika dr. vrsta pria i na smislene veze koje mit
uspostavlja meu pojavama i ljudima
b) mi prepoznajemo mit i po nekom iskustvu o osobitom odnosu mitske prie i zbilje >
mitska pria nije istinita u naem smislu nekog slaganja izmeu ideje i zbilje, ali ona nije u
tom smislu ni lana, jer uvaava iskustvene injenice i jedino im daje sasvim osobito
konano tumaenje on odgovara, a mi moemo tek nakon toga postavljati pitanja
-

nae iskustvo mita iskustvo je funkcije. Mi prepoznajemo mit jer prepoznajemo kako mit
funkcionira, a prepoznajemo i neke strukturne odnose (npr. odnose meu likovima kao to
su bogovi i junaci i ljudima, odn. njihov odnos prema zbiljskim injenicama; mitske
iskaze)

razine pristupa mitu:

a) razina mita kao prie, mitske prie kao pojavnog oblika u kojem se mit najlake prepoznaje
b) druga je razina rezultat uvida u funkciju mita, razina mitske svijesti kao tipa svijesti koji
proizvodi mitske prie, likove i iskaze. U toj razini moemo razlikovati: razinu mita kao
naina miljenja i razinu analize mita kao svojevrsna jezika

dijakronijska perspektiva > fascinacija mitom i pokuaj rekonstrukcije kulture u kojoj mit ima
presudnu ulogu; razlikovanje izmeu starih, arhainih, pravih mitova i novih mitova u kojima
se odrie ona uloga koju su imali stari mitovi

sinkronijska perspektiva > zahtijeva da se mitovi, bez obzira na kronologiju pojavljivanja,

shvate u osnovi na isti nain, da ih pokuamo shvatiti kao neki nain miljenja i/ili govora koji
i danas postoji i funkcionira u naelu isto
mit je poetak, izvor iz kojeg su potekle religija, umjetnost, filozofija i znanost. Mit
odgovara, a mi pitamo

Ahilej
- sin ftijskoga kralja Peleja i morske boice Tetide
- vrline: snaga, odvanost, okretnost i brzina, otvorena i prijazna ud i muevna ljepota; do zrele
dobi nauio je ponaati se kao mukarac, okretno vladati orujem, vidati rane, svirati liru i
pjevati. inom predaje Hektorova tijela Prijamu, Ahilej je dokazao da nije samo heroj, nego je
i ovjek!
-

roenje: Zeus je trebao uzeti Tetidu za enu, ali saznao je od Prometeja da e se roditi Tetidin
sin koji e nadvisiti svog oca. Zato ju je udao za smrtnika. Kada se Ahilej rodio, majka ga je
uronila u vode Stiksa (rijeke podzemnog svijeta) tako da mu je cijelo tijelo, osim pete za koju
ga je drala, pokrio nevidljiv oklop
ali to je predaja jer Homer to ne spominje, prema Homeru je Tetida trljala Ahileja ambrozijom i
kalila ga vatrom kako bi postao neranjiv i besmrtan. To je vidio Pelej i mislio je da majka eli
sina ubiti pa je nasrnuo na nju maem. Tetida je pobjegla i sakrila se u morske dubine, a Pelej
mu je pronaao odgojitelje. Ahileja je odgajao mudri starac Feniks, a poslije i kentaur Hiron
(koji ga je hranio medvjeim mozgom i peenim lavovima)

proroanstvo: dug ivot bez slave ili kraka i slavan ivot junaka
Tetida je htjela da njen sin ivi pa je, kada je doznala da se vre pripreme za rat protiv Troje,
sakrila Ahileja na otoku Skirosu gdje je preobuen u enske haljine ivio u drutvu kraljevih
keri. Kada je kralj Agamemnon to otkrio, poslao je Odiseja i Diomeda po Ahileja. Ovi su mu
ponudili darove, izmeu kojih i ma, sve su djevojke razbjeale od straha pred orujem, ali
samo je jedna ruka uhvatila ma. Tako se Ahilej otkrio i izabrao je slavu

sudjelovanje u trojanskom ratu > Ahilej dovodi u rat 5 000 Mirmidonaca, otac Pelej daje mu
oklop i besmrtne konje. Ahilej je ratovao 9 godina pod Trojom i osvojio je 23 grada. Svi
Ahejci, osim Agamemnona, cijenili su ga kao najhrabrijeg i najuspjenijeg junaka.
Agamemnon je zapravo bio ljubomoran na Ahileja > uzrok Ahilejeve srdbe i kako se to
odrazilo na rat s Trojancima!!

Ahilej je najslavniji junak svjetske knjievnosti > njegov ivot u dramskom je obliku
obradio Corneille u tragediji Ahilej, zatim Mate Matkovi u Ahilova batina, Goethe je kanio
ispjevati ep Ahilej; Junije Palmoti u drami Akile; Ahilejevu slavu ispjevao je Vladimir Nazor u
pjesmi Ahilejev kip i u poemi Ahilejeva srdba