Srednja kola Prelog

akoveka 1, 40323 Prelog

Seminarski rad iz filozofije

-tema: Edmund Husserl (Pronitz, 1859. Freiburg, 1938.)

Profesor: Marijan Lazar, prof.

Uenik: Jakov Glavina, 4.G

Prelog, listopad 2015.

Fenomenoloki pokret
Njemaki filozof Edmund Gustav Albrecht Husserl osniva je fenomenologije, koja
je jedna od nautjecajnijih duhovnih orijentacija 20.st. Veina velikih filozofa
naega vremena potekla je vie ili manje izravno iz Husserlove fenomenologije.
Neki Husserlovi nastavljai otvorili su nova tematska podruja te, makar i uz
znatna odstupanja, ostali unutar ireg pojma fenomenolokog pokreta. Kao
primjer moemo navesti Maxa Schelera koji je razvio fenomenoloku etiku i
sociologiju znanja, Alexandera Pfndera koji je razvio logiku i spoznajnu teoriju te
naposljetku Romana Ingardena koji je osniva estetike. Drugi pak su filozofi bili
pod idejnim utjecajem fenomenologije, ali su poslije utemeljili nove tijekove
miljenja. Neki od najpoznatijih takvih filozofa su Nicolai Hartmann, Karl Jaspers,
Maurice Merleau-Ponty, Jean-Paul Sartre i Martin Heidegger. Husserl je svoju
fenomenoloku metodu razvijao za vrijeme dominacije naturalizma, historizma,
psihologizma i pozitivizma.
Intencionalnost svijesti
Franz Brentano, poznati njemaki filozof i Husserlov uitelj, utvrdio je da svijest
nije apsolutna, nego da je uvijek intencionalno odreena usmjerenou subjekta
prema predmetu. Npr. u ljubavi je uvijek neto voljeno, u mrnji mreno, u udnji
ueno itd. Svijest je uvijek svijest o neemu. Husserl preuzima sam pojam
intencionalnosti, ali prevladava Brentanov psiholoki aspekt intencionalnosti kao
obiljeja svijesti i pridaje mu znaenje konstitutivnog akta. On nastoji prevladati
odvojenost subjekta i objekta, idealizma i realizma. Tako on polazi od analize
intencionalnog akta. Naime, Husserl otklanja svaki psihologizam, pa u svojem
plodnom opusu djela, u djelu Logika istraivanja odreuje logiku kao
autonomnu znanost o idealnim znaenjima. Logika je znanost o mislima kao
idealnim predmetima, a ne znanost o zakonima miljenja. Tu se spominje pojam
eidetike redukcije koja predstavlja odgovarajuu redukciju koja vodi od
psiholokih fenomena istim bitima, odnosno u miljenju koje sudi od injenine
(empirijske) openitosti do bitne openitosti. O transcendentalnom iskustvu
govori ovako: Transcendentalno iskustvo nije nita drugo nego transcendentalno
reducirani objektivni svijet, ili to je ekvivalentno tome, reducirano isto
psiholoko iskustvo. Mjesto psiholokih 'fenomena' sada mi imamo
transcedentalne. Svako pojedinano isto duevno iskustvo prua sadrajno
jednako, transcendentalno iskustvo, koje je meutim osloboeno od njegova
'duevnog' (dakle svjetovno realnog) smisla ako na njemu nakdnadno izvedemo
transcedentalnu redukciju koja ga isti od svjetovnog smisla. Upravo na taj nain
mijenja se duevno ja u trasncedentalno, koje sebe uvijek nanovo nalazi u
transcedentalnim vlastitostima u svakoj od svojih refleksija (transcedentalnih
refleksija), koje mu otkrivaju samog sebe, tako kao to psiholoko ja uvijek
nanovo primjereno promijenjenom reduktivnom stavu nalazi sebe u
psiholokim vlastitostima.
Fenomenologija znanost o bitima
Dok se injenine znanosti temelje na osjetilnom iskustvo, eidetske znanosti
(matematika, logika i fenomenoloka filozofija) spoznaju bit (eids). Kemija je
primjerice injenina znanost, ali transcedentalna fenomenologija nije znanost o
injenicama, nego znanost o bitima, koje se svijesti pokazuju kao fenomeni.
Otuda je pravo polje fenomenologije studij svijesti, promatranje biti, a njezina
metoda analiza i deskripcija. Fenomenologija se kao eidetika znanost protivi
pozitivizmu ali apriorizmu neokantovske filozofije. Umjesto analize apriorne
svijesti, fenomenologija provodi analizu fenomena da bi otkrila u njima danu bit
same stvari. Za razliku od empirijskog iskustva, fenomenoloko zrenje otkriva bit.

Metoda zagraivanja
Trebamo razlikovati dva sloja pojava (fenomena): s jedne strane ono to je
empirijski stvoreno i dostupno osjetilima, npr. jabuke, ivotinje, a s druge strane
ono bivstveno, dostupno uvidu, duhovnom zrenju (tj. bivstva, biti, idealne
predmete primjerice 2 + 1 = 3). Tzv. Fenomenolokom redukcijom (metodom
zagraivanja) svih sluajnosti, sveg nebitnoga, sveg empirijskoga, odvajanjem od
svih vremenskih, prostornih, kauzalnih odnosa, iskljuenjem i od nas samih, valja
u fenomenima otkriti njihove iste biti, bitne spoznaje, a ne injenice.
Fenomenolokom metodom epohe i redukcije dohvaamo bit stvari. To se postie
tako da se stavi u zagrade sve empirijsko, psiholoko, tzv. prirodni stav
(generalna teza prirodnog miljenja), sve to nije bit predmeta. Epohe jest
takvo metodiko suzdravanje od prirodnog stava radi dohvaanja biti. U
zagrade trebamo staviti prije svega sve svakidanje nazore i stavove, zatim
pojedinane znanosti i njihove predmete, obuhvaajui sve prirodne i duhovne
znanosti. Takvom redukcijom dolazimo do residuuma (ostatka) iste svijesti kao
sfere bitka apsolutnih izvora. Fenomenologije i jest u prvom redu metoda
zornog promatranja. Mi emo polaziti od prirodnog gledita, od svijeta kako on
stoji nasuprot nama, od svijesti jastva kako se ona pokazuje u psiholokom
iskustvu i prikazati njezine bitne pretpostavke. Zatim emo izgraditi metodu
'fenomenolokih redukcija', prema kojoj emo moi odstraniti spoznajne ograde
koje pripadaju biti svakoga prirodnoga naina istraivanja, otkloniti jednostrano
upravljanje pogleda koje je njemu svojstveno, dok konano ne dobijemo slobodan
horizont 'transcendentalno' oienih fenomena, i time polje fenomenologije u
naem vlastitom smislu. Husserlova glasovita krilatica k samim stvarima znai
zahtjev za istraivanjem onoga to je dano, na emu se fenomen pokazuje kao
pojavljivanje smisla, pa ga svijest vidi kao bit stvari. Za Husserla, dakle,
spomenuta izreka ne znai priklanjanje pozitivizmu koji pod tom devizom misli na
ono to je jednostavno osjetilno dano. Smisao Husserlova poziva natrag k
iskustvu, k samim stvarima znai neto sasvim drugo od pozitivistikoga poziva
k injenicama.
Literatura:
Kalin, Boris: Filozofija: Uvod i povijest, Zagreb, 2014.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Edmund_Husserl
https://en.wikipedia.org/wiki/Edmund_Husserl
https://hr.wikipedia.org/wiki/Fenomenologija
https://en.wikipedia.org/wiki/Phenomenology_(philosophy)
https://www.scribd.com/doc/173831049/Filozofija-2008-Doc