Edmund Husserl

1859. 1938.
Redukcija svijesti na bitno
husserl, 1900.g.
 Jedna od najutjecajnijih duhovnih orjentacija XX. st.
Iz ove orjentacije potjeu mnogi znaajni filozofi: Max
Scheler /fenomenoloka etika, sociologija znanja/,
Alexander Pfender /logika i spoznajna teorija/, Roman
Ingarden /estetika/
Drugi su bili pod snanim utjecajem: N. Hartmann, K.
Jaspers, M. Merleau-Ponty, J. P. Sartre, M. Heidegger
(Vrijeme filozofskih pravaca: naturalizma, historizam,
psihologizam, pozitivizam)

Utemeljitelj
fenomenologije
Franz Brentano
 Husserlov uitelj bio je Franz Brentano
Nasuprot Kantu: svijest nije apsolutna nego je
intencionalno odreena usmjerenou prema predmetu
(svijest = svijest o neemu)
Husserl intencionalnosti pridaje znaenje konstitutivnog
akta (iskljuivi sve psiholoke aspekte intencionalnosti)
jedinstvo svijesti o = o emu je svijest = DOIVLJAJ koji
neemu tei, kao svom smislu
Nastoji prevladati odvojenost subjekta od objekta
(idealizma i realizma)

Intencionalnost kao
konstitutivni akt
 Otro otklanja svaki psihologizam
Filozofsku karijeru zapoinje prouavanjima artimetike i
logike
Otro odbija svaki psihologizam, a u korist logike: logika
je autonomna znanost o idealnim znaenjima; ona je
znanost o mislima, kao idealnim predmetima, a ne o
zakonima miljenja

Logika a ne psihologija
Spomen
ploa na
rodnoj
kui u
Prostejoveu/
eka
 Dvije vrste znanosti: injenine i ejdetske; prve se
zasnivaju na osjetilnom iskustvu, a druge, spoznaju bit
(ejdos)
injenine znanosti su psihologija, povijest, znanost o
jeziku i sve druge drutvene znanosti
Ejdetske su znanosti: matematika, logika, fenomenologija
Transcedentalna fenomenologija je znanost o bitima
(bitnim znaenjima) koje se svijesti, kroz analizu i
deskripciju, kao njene metode pokazuju kao fenomeni

Znanost: transcedentalna
fenomenologija
 Dvije glavne metode: epohe i redukcija
Epohe je metodiko suzdravanje od iznoenja prirodnog
stava (tzv. generalna teza prirodnog stava = svega
onoga to je empirijsko, psiholoko, svakidanji nazori,
stavovi pojedinanih znanosti...), radi dohvatanja bitnog
Redukcija je stavljanje u zagradu takvih stavova od
kojih smo se suzdrali, a ono to nakon primijenjenih
takvih metoda, preostane, naziva se residuum / ostatak,
iste svijesti = sfera bitka apsolutnih izvora

Znanost zornog
promatranja
Institut u
Freiburgu
 Krilatica: K samim stvarima, to znai istraivati ono to je
dato (ne: osjetilno dato, kao to je to u filozofiji
pozitivizma)
Prema Ante Paaninu, ova fenomenologija je, posljednji
pokuaj filozofije subjektivnosti da se utemelji kao
znanost, a da ne zapadne u pozitivizam egzaktnih
znanosti

Osvrti
Nadgrobni
spomenik u
Freiburgu