Probavni sustav apparatus digestorius

Dijelovi probavnog sustava

1. Probavna cijev
2. Pomoni organi
Usna upljina

Mehanika obrada Kemijska obrada

zubi
jezik vani miii
lijezde slinovnice
 vani i vakai miii

vani miii (mm. masticatorii)

vakai mii (m. masseter)
pomiu donju eljust prema gornjoj i
guraju eljust naprijed-nazad
 lijezde slinovnice

parne lijezde
podviline (submandibularne)
podjezine (sublingvalne)
podune (parotidne)
produkcija sline (pH=6,8)
enzim ptijalin (amilaza) krob maltoza
 Kserostomia

nemogunost proizvodnje sline

drijelo (lat. pharynx)

ispod usta i nosne upljine, a iznad jednjaka i

grkljana
poklopac (epiglotis) nazofarinks
dvostruka uloga (probavni i respiratorni sustav) orofarinks

laringofarinks
Gutanje hrane

a) predoralna faza (voljna i svjesna reakcija)

b) oralna faza (voljna i svjesna reakcija)
c) faringealna faza (voljno/nesvjesna reakcija)
d) ezofagealna faza (refleksna reakcija)

Klasifikacija hrane ovisno o poziciji u probavilu:

bolus u usnoj upljini
himus ostatak probavne cijevi

b c d
Jednjak (lat. esophagus)

cjevast organ
dva sfinktera (prstenasti miii)
Peristaltika

nevoljne miine kontrakcije koje hranu (bolus)

usmjeravaju prema donjem dijelu probavnog trakta
migrating motor complex (MMC) inicira peristaltiku
pod kontrolom produene modine
Barretov jednjak
eludac (gr. gaster, lat. ventriculus)

kardija
fundus
tijelo eluca
pilorus (sfinkter)
 Histologija eluca

mukoza (sluznica)
submukoza (vezivno tkivo)
cirkularno rasporeeni glatki miii
longitudinalno rasporeeni glatki miii
seroza (jednoslojni kubini epitel + vezivna
ovojnica + krvne i limfne ile)
 Sluznica (mukoza) eluca

jednoslojni cilindrini epitel

gastrin (hormon) stimulira oblone stanice
specifine lijezde:
mukozne (sporedne): sluz
glavne: pepsin
oblone: HCl (pH=2)
Dvanaesnik (lat. duodenum)

piloriki sfinkter

piloriki sfinkter
Dvanaesnik (lat. duodenum)

1. sluznica vraste stanice,

Panethove stanice, Lieberkuhnove
kripte
2. submukozni sloj Brunnerove
lijezde
3. cirkulacijski miini sloj
4. longitudinalni miini sloj
5. serozni sloj (adventicij)
Tanko crijevo (lat. jejunum)

razlike u odnosu na histologiju dvanaesnika:

1. nema Brunnerovih lijezda u submukozi

2. sluznica:
vili (resice) i mikrovili
Lieberkhunove kripte s vrastim i Paneth-ovim stanicama

mikrovili
Vraste stanice sluz

Paneth-ove stanice enzimi

 Debelo crijevo (lat. ileum)
u debelom crijevu se ne proizvode probavni enzimi, apsorpcija vode, soli, vitamina
slijepo crijevo (cecum) s crvuljkom (appendix), uzlazno, popreno, silazno crijevo i sigmoidno
(zavijeno) crijevo (colon), ravno crijevo i analni kanal sa sfinkterom

Popreno crijevo

Silazno crijevo
Uzlazno crijevo Taenia coli - tri miine trake (stvaraju nabore ili haustre)

haustre
Slijepo crijevo

crvuljak Sigmoidno crijevo

Ravno crijevo
Analni sfinkter
Crvuljak-imunoloka uloga
Upala crvuljka (Apendicitis)
Debelo crijevo (lat. ileum)-histologija
sluznica:
mikrovili prisutni
Lieberkhunove kripte s vrastim stanicama
submukoza:
glatki miini sloj:
unutranji cirkularni je tanji u odnosu na tanko crijevo
vanjski longitudinalni tvori tri trake (Taeniae coli) (stezanjem traka nastaju haustre ili
izboine)
seroza

Kripta s vrastim
stanicama
 Debelo crijevo (lat. ileum)-histologija

limfoidno tkivo u bazalnoj membrani Peyer-ove ploe (imunoloka uloga)

Polipi u colonu
Probavne lijezde
Guteraa (gr. pancreas)
1. Egzokrini dio
- luenje sekreta: duodenum
- sekret: enzimi, voda, HCO3-
- stanice - acinusi - lobuli

2. Endokrini dio Egzokrini dio

- Langerhansovi otoii
- luenje sekreta: krv
- - stanice (glukagon)
- - stanice (inzulin)
Endokrini dio
Jetra (gr. hepar)

proizvodi u koju pohranjuje u

unom mjehuru
Lobus dexter
Lobus sinister
u se pomou uovoda izlijeva
u dvanaesnik
obavijena vezivnom ovojnicom
(Gilsson-ova ovojnica)
dva renja (desni vei)
Histologija jetre
jetreni renji (lobul): osnovna funkcionalna jedinica
u sreditu lobula - centralna vena
lobule grade hepatociti (sinusoidi)
izmeu lobula Kiernarov prostor
Kiernanovi prostori: vezivno tkivo + krvne ile + uni kanali + ivci
Kupffer-ove stanice (makrofagna uloga)

Kiernanov prostor

Centralna vena
Portalni optok krvi

jetra istovremeno prima oksigeniranu krv (jetrena

arterija) i djelomino deoksigeniranu krv bogatu
hranjivim tvarima (iz probavnog sustava-portalna
vena)
krv iz renjia odlazi u centralnu venujetrena
venadonja uplja venadesna pretklijetka srca
Krvoilni (kardiovaskularni) sustav
Jednostanini organizmi (Protozoa)-necirkulacijska
izmjena plinova

difuzijom preko povrine tijela

arnjaci, plonjaci, oblii- necirkulacijska izmjena plinova

difuzijom unutar gastrovaskularne upljine

Optjecajni sustavi-beskraljenjaka (cirkulacijski optok)

otvoren zatvoren
Otvoren cirkulacijski optok
Zatvoreni cirkulacijski optok-kraljenjaci

Jednosmjerni Dvosmjerni
 Dvostruki optjecajni sustav

rezultat evolucijskih promjena

prilagodba na kopneni nain ivota pluni
stalna tjelesna temperatura

sistemski
 Srce (lat. cor)

obavijeno dvostrukom ovojnicom (osrjem ili

perikardom):
1. Fibrozni perikard
2. Serozni perikard
a) Parijetalna ovojnica seroznog perikarda
b) Visceralna ovojnica seroznog perikarda =
epikard
izmeu visceralne i parijetalne ovojnice je
perikardijalna upljina
Histologija srca
Srce sisavaca (lat. cor)
etverodijelno
2 pretklijetke (atriji)
2 klijetke (ventrikuli)
stjenke ventrikula su deblje od stjenki
atrija
Desna pretklijetka
desna pretklijetka prima deoksigeniranu krv iz donje i gornje uplje
vene i krvi iz koronarnog dijela optoka (koronarni sinus)
 Desna klijetka
prima krv iz desne pretklijetke preko trikuspidalnog zaliska
vrhovi trikuspidalnih zalistaka su preko tetiva privreni za papilarne miie
na izlazu iz desne klijetke je pluni zalistak iz desnog ventrikula tri plune arterijeplua

Pluni zalistak
Trikuspidalni zalisci
Trikuspidalni
zalisci

Papilarni miii
 Lijeva pretklijetka

prima oksigeniranu krv iz etiri plune vene

iz lijeve pretklijetke krv preko mitralnih (bikuspidalnih) zalistakalijevi ventrikul
 Lijeva klijetka
stjenke lijeve klijetke su deblje od stjenki desne klijetke
krv iz lijeve klijetke ulazi u aortu
vrhovi mitralnih zalistaka su preko tetiva privreni za papilarne miie
 Srani zalisci
jednosmjeran optok krvi kroz srce
graeni su od endokarda i vezivnog tkiva
1. atrioventrikularni (izmeu atrija i ventrikula)
spreavaju povratak krvi u atrije kad se kontrahiraju ventrikuli
desni AV zalistak=trikuspidalni
lijevi AV zalistak=bikuspidalni (mitralni)
Srani zalisci
2. Semilunarni
spreavaju povratak krvi u ventrikule
aortni (izmeu lijeve klijetke i aorte)
pluni (izmeu desne klijetke i plunih arterija)
Krvne ile srca
dvije koronarne arterije
dvije koronarne vene
 Inervacija srca

1. simpatika i parasimpatika vlakna

autonomnog ivanog sustava
2. mrea specijaliziranog tkiva koje stimulira
kontrakcije
modificirane miine stanice
sinusatrijski vor (SA)
atrioventrikularni vor (AV)
Purkinje-ova vlakna
srce moe samostalno raditi neovisno o inervaciji!
Krvne ile
Varikozne vene
Arterioskleroza

!
Srana kap i angina pectoris
Mogui znakovi sranog udara
1. Tjeskoba
2. Nelagoda u prsnom kou
3. Kaalj
4. Munina i gubitak apetita
5. Bol u drugim dijelovima tijela
6. Brz i nepravilan puls
7. Znojenje
8. Oticanje
9. Slabost