Professional Documents
Culture Documents
SA KONDENZATOROM C
Teoretski uvod
i(t)
+
C
u(t)
du(t)
i(t) C , (2)
dt
q(t)
u C (t) . (3)
C
q(t)
u(t) u C (t) . (4)
C
Na oblogama kondenzatora obrazuje se promjenljivo naelektrisanje q(t), koje prati promjene napona
napajanja u(t).
Um
i(t) sin t
1 2 . (6)
C
Um
Im
1 . (8)
C
Ovdje imenilac (1/C) ima karakter otpornosti. To je tzv. prividna reaktivna (kapacitivna) otpornost ili
kapacitivna reaktansa i oznaava se sa X C, a izraava se u omima []. Izraz (1/C) kod kondenzatora
igra ulogu slinu kao otpornost R, te se i zove kapacitivna (1/C) otpornost. Meutim, zbog razliite
faze struje i napona kroz kondenzator, ovo je prividna slinost, jer jaina struje kroz kondenzator nema
isti smisao prorauna kao u sluaju otpornika, to moe predstavljati est izvor pogreaka. Ova
otpornost izraava uticaj elektromotorne sile kondenzatora na struju kroz prikljuke kondenzatora pri
djelovanju promjenljivog napona.
Elektromotorna sila kondenzatora eC(t) je u ravnotei sa naponom u(t):
u(t)+eC(t)=0, (9)
odnosno:
q(t)
eC (t) u(t) U m sin t . (10)
C
. (11)
2
Trenutna vrijednost snage pC(t), definie se proizvodom trenutnih vrijednosti napona na oblogama
kondenzatora i struje kondenzatora:
Iz jednaine 12 vidi se da se trenutna vrijednost snage mijenja po sinusoidalnom zakonu, pri emu je
promjena trenutne snage dva puta bra od promjene napona i struje.
Kao i kod idealne zavojnice srednja snaga koja se razvija u ovom elektrinom kolu jednaka je nuli, to
znai da nema nepovratnog pretvaranja elektrine energije u toplotnu energiju.
U ovom sluaju elektrina energija se u kondenzatoru periodino privremeno "deponuje" u prostoru
oko obloga kondenzatora, a kasnije, u narednoj etvrtini perioda u potpunosti vraa elektrinom
izvoru. Za kondenzator se kae da predstavlja reaktivni potroa u elektrinom kolu.
Popis opreme
Spoj opreme za eksperiment je prikazan na slici 2. Kako voltmetri i ampermetri mjere efektivne
vrijednosti i ne prikazuju ugao faznog kanjenja, poeljno je koristiti osciloskop. Eksperiment se
izvodi sa sinusoidalnim naponom, a da bi se dobila efektivna vrijednost potrebno je maksimalnu
vrijednost mjerenu na osciloskopu (Upp) podijeliti sa 2 .
Kolo na slici 3 omoguava istovremeni prikaz ukupne struje i napona na kondenzatoru. Ako
prema prekidau vremenske baze jedna poluperioda struje (1800) je potpuna na cijelom
ekranu (10 cm), mogue je kanjenje jedne faze direktno oitati u cm (18 0/cm). Da bi se
odredio reaktvni otpor kondenzatora potrebno ga je vezati sa otporima poznate vrijednosti.
Frekvenciju je potrebno mijenjati dok se ne dobije isti pad napona na otporniku i
kondenzatoru:
R 1 C
Dijagram 3. Ugao fazne razlike (tan ), izmeu napona i struje u funkciji od frekvencije