Professional Documents
Culture Documents
Poboljsanje Tla I Stijena-Skripta
Poboljsanje Tla I Stijena-Skripta
Interna skripta
Zagreb, 2006.
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Podjela poglavlja
1. UVOD
2. ISTRANI RADOVI
4. MEHANIKO POBOLJANJE
5. HIDRAULIKO POBOLJANJE
1. UVOD
Tehnike poboljanja mogu biti privremene ili trajne. U prvom sluaju efekti
poboljanja svojstava traju relativno kratko (obino samo u fazi izgradnje
objekata, npr. zamrzavanje tla, snienje RPV) dok se u drugom sluaju efekti
zadravaju kroz dulji vremenski period (npr. injektiranje, armiranje, dinamiko
zbijanje).
sjever jug
Kosi toranj
nivo podzemne
vode
ispuna
pijesak
glina
glina
pijesak
Optereenje
Izgradnja u tri faze
Slijeganje Sjeverna
strana
Sredite
w2
2. ISTRANI RADOVI
Primjeni bilo koje tehnike poboljanja svojstava tla i stijena moraju prethoditi
istrani radovi kako bi se utvrdile vrste i poloaj razliitih materijala, kao i
njihova svojstva.
4. MEHANIKO POBOLJANJE
Metode zbijanja primjenjuju se pri izgradnji cesta, zranih luka, marina, brana,
nasipa, te za pripremu temeljnog tla, zasipa iza potpornih konstrukcija i sl.
d =
1+ w
STANDARDNI MODIFICIRANI
PROCTOR PROCTOR
BAT TEINA
visina
BATA 25 45
pada
(N)
VISINA
PADA 30,4 42,5
5cm (cm)
11cm
broj
BROJ
UDARACA 3*25 slojeva 5*25
SLOJ
ENERGIJA
TLA
ZBIJANJA
3
610 2750
(kNm/m3)
10cm
= (1 n) s + nS r w
d
d = (1 n) s n = 1
s
mw nS r w s wSr
w= = d = =
md d w
1+ s w + w Sr
wSr s
U dijagramu vlanosti i gustoe suhog tla, preko ove formule se dobije familija
hiperbola u kojima se kao parametar pojavljuje stupanj zasienosti uzorka.
Vlanost koja odgovara maksimalnoj gustoi suhog tla naziva se optimalnom
(slika 4.2) i pri toj vlanosti treba ugraivati takav materijal u nasip. Uglavnom
d(kN/m
Sr=100
) %
Sr=90
%
d
max
w w w w w w(%
1 2 4 5 )
Slika 4.1-2. Prikaz odnosa vlanosti i gustoe suhog tla u pokusu zbijanja.
(1) i (5) dobro graduirani krupnozrnati materijal sa dosta prainasto-glinovitih estica, (2) i (3)
isti pijesak, (4) i (8) prah, (6) i (9) niskoplastina mrava glina, (7) i 10) visokoplastina
masna glina
Slika 4.1-3. Prikaz odnosa vlanosti i gustoe suhog tla za razne materijale.
~6m
h=const.
>15m >15m
d (t/m)
X - debljina sloja h=25m
0- debljina sloja h=40m
1,8
x x x
o o
1,7 x
o
o
x
o
1,6 x
o
1 2 3 4 5 6 7 8 Broj prelaza
stroja
Slika 4.1-4. Prikaz ispitivanja na probnom polju.
Gustoa
suhog tla
(t/m3)
Broj prijelaza
Slika 4.2.1-1. Ovisnost gustoe tla o broju prijelaza stroja za zbijanje.
Pritisak (kPa)
glina
pijesak
Dubina (m)
LEGENDA:
1-vibro-ploa 135 kg, 2 -vibro ploa 400 kg, 3 -vibro nabija 60 kg, 4 -vibracijski valjak 1400 kg, 5 -vibracijski valjak
3300 kg, 6 -vibracijski valjak13000 kg
Prije
zbijanja
Nakon
Dubina zbijanja
3 CH 10 t jeevi 27 24,3
Predoptereenja (q+q)
Konano
optereenje q Objekt
Nakon predoptereenja
Slijeganje od q
Bez predoptereenja
Slijeganje od (q+q)
Bitno je napomenuti, da se bitno loiji rezultati postiu ukoliko je dio pora tla
ispunjen zrakom, jer dolazi do priguenja pritisaka od P-valova. Osim toga,
metoda nije primjenjiva za prvih nekoliko metara pri povrini terena. esto se
takoer deava da nakon poetnog zgunjavanja medija slijedi razrahljenje.
U nehomogenim medijima, zone materijala dobrih osobina mogu izgubiti
poeljna svojstva koja su prethodno imala, no ukoliko se na veem podruju
postie prosjeno poboljanje svojstava, onda je i to prihvatljivo.
Obalni jarak
Drenani bunari
Buotine za miniranje
Ovo je metoda kod koje se teki maljevi sputaju s velike visine uzrokujui
zbijanje tla. Uobiajene su sljedee veliine:
D = 0,5 W H
gdje je:
D dubina, [m],
W masa malja, [t],
H visina pada, [m],
Vrijeme (dani)
Slijeganje (mm)
RPV
Prije zbijanja
2
Energija zbijanja 1,2 MJ/m
2
Energija zbijanja 2,4 MJ/m
Pijesak za ispunu
Vibrator
ljunak i
pijesak
Koherentno tlo
Nosivi sloj
Stupac ljunka
Relativna
gustoa (%)
D [mm]
D (mm)
Uspjenost zbijanja ovisna je o sadraju finih estica (promjer < 0,074 mm) a
pokazana je na slici 4.3.4-6.
Broj
udaraca
Poslije poboljanja
Prije poboljanja
do do
do do
Injekcijska cijev
Radijalno
zbijanje
estica tla
Tijelo
rastue
injekcijske
smjese
CILINDAR INJEKCIJSKA
BUENJE INJEKCIJSKA
INJEKCIJSKE CIJEV
CIJEV
CIJEVI
a b
Pjeskovito Pjeskovito
Oslabljeno Oslabljeno
tlo tlo
tlo tlo
Vapnenac Vapnenac
c d
Pjeskovito Oslabljeno
Pjeskovito Oslabljeno tlo
tlo tlo
tlo
Vapnenac Vapnenac
Srednje vrste
Srednje vrste Srednje vrste
naslage
naslage naslage
Slika 4.3.5.1-2. Ojaanje tla ispod postojeih temelja objekta i faze injektiranja.
Kolapsibilna tla
Porozna tla
Tla mogu biti suhi ili saturirani prah, glina ili organsko tlo (treset), no debljine
naslaga ne bi smjele manje od 2 m te se slojevi trebaju nalaziti 2 m ispod
optereenja izazvanog objektima na povrini.
Parametri projektiranja
b) Redosljed injektiranja
- prvi i najee koriten nain injektiranja jest od dna prema vrhu
izvlaenjem injekcijske cijevi
- drugi nain je utiskivanje injekcijske smjese poevi od vrha
prema dnu buotine
d) Brzina injektiranja
- manje bilance injektiranja u iznosu od 0,15 do 0,3 m3/min koriste
se za injektiranje oslabljenih dreniranih tala blizu povrine
- srednje vrijednosti u razmaku od 0,3 do 1,2 m3/min koriste se u
uvjetima slobodnog dreniranja i u suhim tlima
- vee se vrijednosti od 1,2 do 4,0 m3/min koriste se mekim
raspucalim formacijama sa vrstom krovinom
f) Izdizanje
- prije injektiranja treba postaviti granice izdizanja povrine terena
odnosno objekata na povrini
- izdizanja se prate geodetski na povrini, te je potrebno pratiti i
najmanja izdizanja u viestrukim fazama injektiranja
- kao dobar kriterij izdizanja smatraju se vrijednosti od 1,77 cm za
ukupno izdizanje, te 0,25 cm za izdizanje pojedine faze
injektiranja
g) Injekcijska smjesa
- materijal kompakcijske smjese bi trebao sadrati dovoljno finih
estica radi plastifikacije smjese, te dovoljno zrnatih materijala
radi poboljanja unutarnjeg trenja
- komponente injekcijske smjese su obino pijesak/pjeskovito tlo, te
razne primjesama, kao to su cement, lebdei pepeo, bentonit,
krupni agregat
- glavna komponenta injekcijske smjese je pijesak odnosno
pjeskovito tlo koji se koristi sam ili u kombinaciji s cementom kao
primjesom
- ukoliko je prirodni i dobro graduiran pijesak teko dostupan, moe
se koristiti i umjetno proizveden materijal u kombinaciji s lako
dostupnim materijalima
- cement se koristi kao primjesa radi poveanja vrstoe injekcijske
smjese
- lebdei pepeo se koristi takoer kao primjesa kako bi se dobila
odgovarajua finoa smjese ili kao zamjena za cement
- udio bentonita u smjesi je svedena na minumum, pretjerana
uporaba bentonita uzrokuje ponaanje smjese kao konzistente
masti
- ljunak i ostali krupni agregat sa malim zrnima valutiastog oblika
(veliine ispod 1,7 cm) se takoer mogu koristiti kao primjesa u
injekcijskim smjesama
Ploa Ventil
Lijevak
(a)
Tlak zraka
Kontrolni
Pumpa Voda
Ventil za zrak
Balon
(b)
Voda
PE
(c)
Kuite
Detektor
Kuite
Detektor
Kuite
Detektor
Izvor
Putanja fotona
Unutar ureaja nalazi se radioaktivni izvor (npr. Cs137) koji emitira gama-
zrake. Zrake se emitiraju ili s povrine terena (slika 4.4.1-2 b) ili s male dubine
(slika 4.4.1-2 a), te se mjeri broj protona koji se vraaju u ureaj. Absorpcija
gama-zraenja zavisi uglavnom o gustoi medija i njegovom sastavu, pa se
stoga mora kalibrirati ureaj odgovarajuim materijalom.
Tlak
(b) Rezultati mjerenja
Slijeganje
p kN
ks = m 3
s
gdje je:
Faktor I ovisi o obliku temelja i njegovoj krutosti (npr. za kruni temelj iznosi
I=0,79(/4). Koeficijent c ovisi o dubini ukapanja, pa je tako za D=0, c=1.
SPP - pokus
Rasklopni cilindar
No elina kuglica
Ventili
Tablica 4.4.2-1.
N broj udaraca Relativna gustoa
04 vrlo rahlo
4 10 rahlo
10 30 srednje zbijeno
30 50 zbijeno
> 50 vrlo zbijeno
Geoloko naprezanje
Krivulja Terzaghi-Peck
Dr (%)
Dr (%)
(kPa)
CPT pokus
otpor na platu
FR =
otpor na vrhu
Mjerenje
otpora plata
Mjerenje otpora
iljka
O - brtva
iljak
Mjerenje pornih
pritisaka
Prije zbijanja
Poslije zbijanja
Dubina (m)
Dubina do koje je
tlo zbijeno
qc (MPa)
Za normalno
konsolidirani, potpuno
saturirani, fini pijesak
Dr
v (kPa)
E (MPa)
Prekonsolidirani ili
zbijeni pijesak
NC pijesak
0,3 q B
s=
N
gdje je:
s slijeganje (mm),
B irina temelja (m),
q optereenja (kPa),
N broj udaraca,
E = 2,8 N , (MPa).
E = 2,5 qc za L/B = 1 - 2
gdje je:
L duljina temelja,
B irina temelja.
Presiometar
kontrolna ploa
regulator pritiska
mjerenje promjene volumena
kompresijski zrak
vodilica
mjerna elija
vodilica
buotina
p tlak na tlo, V volumen vode u sustavu za mjerenje, Vc volumen mjerne elije, AB - elastino
podruje, V0 poetni volumen u buotini, p0 tlak na poetku elastinog podruja, jednak je in-situ
naprezanju, Vf volumen na kraju elastinog podruja, pf tlak puzanja, Vm volumen na sredini
elastinog podruja, C slom tla, pl granini tlak pri slomu tla.
p f p0 p f p0
E = (1 + ) 2 Vm = Ke
V f V0 V f V0
gdje je:
Dilatometar
E 2 D
ED = = p
1 s0
E D = 32,2 p
Buai pribor
Upravljaki sklop
Elektrini kabel
Dilatometar
Seizmika ispitivanja
Gmax = C s2
M = 3,5 G = 1,34 E
Osciloskop
Pobuda
Klin Geofon
Dubina (m)
Tipini rezultati prije i poslije zbijanja pijeska pokazani su takoer na slici 4.4.2-
10.
5. HIDRAULIKO POBOLJANJE
Gravitacijska
drenaa
prespora
Potrebni
Elektro-
Gravitacijska podvodni
osmoza
drenaa radovi
Bunari ili
vakumski
bunari
Raspon se moze
poveati
upotrebom
velikih pumpi
RPV
Pumpa
Drenana jama
RPV
Pijesak Drenani jarak
Stijena
Strujanje
Nestabilan
Nestabilan
pokos
pokos
Glinovito tlo
ljunak ili
pijesak
Dren
Vertikalni bunar
Orig. RPV
Horizontalni bunar
Bunar
Potopljena pumpa
Dren
Cijev za
Prva faza odvodnjavanje
Orig. RPV
Druga faza
Iskop
Linija slobodnog
vodnog lica
U finim pijescima i prahovima (k = 10-4 10-6 m/s) crpljenje vode moe biti
oteano zbog kapilarnih sila. U tom se sluaju gravitacijski tok vode
poboljava koritenjem vakuum-bunara (slika 5.2-3). Vakuum-bunari moraju se
postaviti vrlo blizu udaljeni jedan od drugoga 1 2,5 m, s razmakom izmeu
redova od 15 20 m. Bunari mogu biti vertikalno ili koso poloeni.
Vakuum Pumpa
Brtva
Vakuum
' = u (5.1)
k = 100 D10
2
[cm/s] (5.2)
k = C D10
2
[cm/s] (5.3)
Tablica 5.5-1.
Cu = D60/D10 C
1-1,9 110
2-2,9 100
3-4,9 90
5-9,9 80
10-19,9 70
>20 60
Q dx
k= (5.4)
A dh
a dx h
k= ln 1 (5.5)
A(t 2 t1 ) h2
Q ln (r2 / r1 )
k= (5.6)
(h 22 h12 )
Q ln (r2/r1 )
k= (5.7)
2 m (h 2 h 1 )
Qi = 2 r hw k ie ,
gdje je:
Prema emprijskom izrazu (Sichardt), ulazni gradijent ne bi smio biti vei od:
1
ie max = ,
15 k
Qimax
RPV
Toka A
Krivulja
snienja
Q
Propusno
Nepropusno
k
Qi = 2 r h0 ,
15
k ( h 2-hw2 )
Q=
ln( L/r )
Ako nacrtamo dijagram ovisnosti Qimax o h0, dobiva se pravac, dok je u istom
dijagramu Q predstavljen parabolom. Na presjecitu pravca i parabole
(toka A) dobivaju se sljedei podaci: poeljni minimalni nivo vode u bunaru,
h0min, i optimalna koliina crpljenja, Qopt, pojedinog bunara.
k ( h 2-y 2 )
Qtot = .
ln( L/a )
x y
a= .
L = C ( h hw ) k = C s k .
C=3000 za bunare.
Grubo se L za razne vrste tla moe procjeniti prema (Kezdi i Marko, 1969):
Qtot
n=
Qmax
k ( h 2-h02 )
Qtot = .
ln L (1 / n ) ln( x1 x1 xn )
k ( h 2-y 2 )
Q= .
ln L (1 / n ) ln( x1 x1 xn )
Qh
N= [kW],
40
H ' +
s= Cc log v 0 ' ,
1+ e v0
= h w ,
Drenani sloj
Geotekstil
Kameni nabaaj
Geotekstil
Geotekstil
Geotekstil
Geotekstil
Nasip
Ploni dren
Odplinjavanje
Nepropusna membrana
Tekui otpad
Plin
Geotekstil Organsko tlo
Kontrolni dren
Zasip
Dren
Dren
Drenana cijev
Infiltracija
Geotekstil
Ispuna
Predoptereenje
Slijeganje uzrokovano
Mala slijeganja
predoptereenjem
Slijeganje S predoptereenjem
Bez predoptereenja
Vrijeme
Stiljivo tlo
Predoptereenje
Slijeganje
uzrokovano
predoptereenjem
Slijeganje
Bez drenae
S drenaom
Vrijeme
Filter
Jezgra
Presjeci kroz
jezgru
Stiljiva
glina
Nepropusna podloga
cc
cr
H p + p
s po = C c log 0
1 + e0 p0
gdje su:
H p + q
so = Cr log 0
1 + e0 p0
gdje su:
Kako bismo utvrdili uspjenost ove metode poboljanja tla obino se prate
slijeganje nasipa i temeljnog tla te piezometarski nivo vode (slika 6.5).
Slijeganja se opaaju u odreenim vremenskim intervalima npr. jednom
tjedno ili mjeseno.
Reperi
Mjerenje
Piezometri
6.5. Elektro-osmoza
Anoda Katoda
Voda
Zatitni sloj
Glina
b)
Katoda
Statika Anoda
v (kPa)
e
Nakon
postupka u
blizini anode
Prije postupka
Anoda
Bez elektro-
Bez elektro-
osmoze
Katoda osmoze
Dubina (m)