BORBE ZA TRAVNIK-Bosna Franciscana-Libre PDF

BORBE ZA TRAVNIK U LISTOPADU 1944.
Stipo Pili Blanka Matkovi
U lanku se analiziraju borbe za Travnik i njegovo zauzee 22. listopada 1944. g. te

rtve koje su pritom stradale, a njihova su imena dosad uglavnom bila nepoznata. U
prvom dijelu se ukazuje na vanost i znaenje Travnika, te borbe koje se vode oko i za
njega tijekom Drugoga svjetskoga rata. U drugom dijelu predstavljeni su dokumenti s
popisima nestalih i poginulih tijekom bitke za Travnik od 20-24. listopada 1944. g. Ti
izvori otkrivaju imena 39 nestalih i 33 poginula pripadnika V. stajae djelatne bojne I.
ustakog stajaeg djelatnog zdruga, o kojoj se u hrvatskoj historiografiji gotovo nita ne
zna. U treem, posljednjem dijelu, pokuavaju se otkriti stratita i grobita rtava radi
dostojnog obiljeavanja tih mjesta, te identificirati poinitelje tih zloina.
Kljune rijei: Travnik, Bugojno, Drugi svjetski rat, zavrne operacije, poginuli, nestali,
ratni zloini
Uvod
Travnik je nastao u srednjem dijelu uske doline rijeke Lave, u koju se ulijevaju dvije
Lave: Komarska (Komarica) koja izvire ispod istomene planine i Karaulske Lave koja
dotie ispod planine Radalj, a ulijeva se istono u rijeku Bosnu, kao njezin lijevi pritok
kod sela Janjia, u blizini eljeznike postaje Lava1. Dolinom Komarske Lave Travnik
odrava vezu s Uskopljem, odnosno Donjim Vakufom, a preko njega na jug s Bugojnom.
Dalje preko Prozora veze idu prema dolini Neretve, a preko Kuprekih vrata prema
Srednjoj Dalmaciji i Splitu.
Grad se nalazi na 45. stupnju sjeverne geografske irine i 18. stupnju istone geografske
duine, izmeu rijeka Vrbasa i Bosne, okruen planinama: na sjeveru Vlai (1919 m),
Rane (1473 m) i Galica (1627 m), na zapadu Dnoluka planina (1347 m), Radalj (1388
m) i Komar (1510 m), na jugu Mravinac, pa Vilenica (1235 m), Kruica (1850 m) i
Radovan (1485 m), a u blizini je i jedna od sredinje poloenih i najviih planina Bosne i
Hercegovine, Vranica, visoka 2110 m. Sam se Travnik nalazi na nadmorskoj visini od
510 m. Zapadno od grada, izmeu planine Radalja na sjeveru i Komara na jugu, nalazi se
najznaajnija i najlaka prirodna prometna veza izmeu dolina rijeke Bosne i Vrbasa,
preko prijevoja Komar (927 m) gdje je uspostavljena eljeznika veza i cesta prema
dolini Vrbasa i dalje prema zapadnim dijelovima Bosne. Prema istoku dolina Lave se
iri i tvori ravno i plodno Travniko polje, koje zavrava na njezinom uu u rijeku
Bosnu. Znaaj Travnika odreen je njegovim poloajem u sredinjem dijelu Bosne i
1
Janko Dui, Planine i planinarstvo u Srednjoj Bosni, Zagreb, 2008., str. 41; Vjenceslav Topalovi,
Srednja Bosna ne zaboravimo hrvatske rtve 1941.- 45./1991.-95., (dalje Srednja Bosna) Zagreb, 2001, str.
82. Ladislav Z. Fii, Korijeni i ivot, Povijest upe Dolac s osvrtom na ostale upe Lavanske doline,
Sarajevo Zagreb, 2004. g., str. 98.
1
Hercegovine, izmeu jezgre srednjovjekovne bosanske drave i njezinoga irenja u XIV.
i XV. stoljeu prema zapadu prostoru Povrbasja i Pounja.
Travnik se u izvorima prvi put spominje 1423. g. u ugovoru Tvrtka II. Tvrtkovia i
mletakoga duda Moceniga pod imenom TRAVNICH2. Grad uskoro potpada pod
osmansku vlast te postaje vano polazite osvajanja zapadnih dijelova bosanske drave i
prodora prema Hrvatskoj. Poslije Velikog oslobodilakoga rata 1699. g. Travnik postaje
sredite vezira upravitelja itave Bosne, to ostaje sve do 1850. g. Slabljenje osmanske
sredinje vlasti i propadanje Osmanskoga Carstva popraeno je i padom vanosti ovog
grada. Osmansko razdoblje okonano je okupacijom Bosne i Hercegovine od strane
Austro-Ugarske, a potom i aneksijom 1908. g. U tom se razdoblju i gradi uskotrana
eljeznika pruga koja povezuje Travnik s Donjim Vakufom, Jajcem, Kljuem,
Bosanskim Petrovcem, Drvarom i Likom Kaldrmom. Rije je o najvanijoj prometnoj
vezi Sjeverozapadne Bosne, poznate i pod pojmom Bosanska Krajina, oko koje e i zbog
koje e se odvijati veliki niz zbivanja i dogaaja Drugoga svjetskog rata. Poslije Prvoga
svjetskog rata Travnik ulazi u sastav Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije do osvajanja
od Njemake 1941. g. i nastanka Nezavisne Drave Hrvatske 10. travnja 1941. g.
U meuratnom razdoblju Travnik postaje sjeditem kotara, a nakon uspostave NDH
sjeditem novouspostavljene velike upe Lava Gla3 to e ostati do kraja rata. U
gradu se takoer nalazilo i popunidbeno zapovjednitvo, to ukazuje na njegov vojni
znaaj.
Travnik u Drugom svjetskom ratu i pripreme za napad na grad
Invaziju Njemake 6. travnja 1941. g. spremno su doekali pripadnici Ustakog pokreta

koji su ve 8. travnja poeli razoruavati postrojbe kraljevske vojske i organizirati se u
rojeve. 17. travnja u Travnik ulaze postrojbe 2. armije Wehrmachta.
Napadi postrojbi Narodnooslobodilakog pokreta (NOP-a) na Travnik su kasnili, iako su
pripreme komunista za ustanak pod rukovodstvom Ilije Slavnia zapoele 7. kolovoza
1941. na visoravni Vlaia, u Petrovom Polju. Sredinom prosinca napadnuti su Gornji
Koriani (Baltii) prilikom ega je ubijeno 14 pripadnika ustake milicije, a 47
zarobljenih strijeljano4. Vei dio planinskih dijelova Radalja, Komara i Vlaia nalazit e
se do kraja rata pod nadzorom raznih odmetnikih vojski.
2
Srednja Bosna, str. 279.
3
Rafael Landikui, Prirunik o politikoj i sudbenoj podjeli Nezavisne Drave Hrvatske, Zagreb, 1942. g.,
str. 17 i 29-56; Srednja Bosna, str. 81-82; Popis imena mjesta u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Zagreb,
1942. g., (dalje Popis), str. 544-545. Veliku upu Lava Gla inilo je 5 kotareva: Fojnica, Travnik,
Visoko, Zenica i epe i grad Travnik. Kotar Fojnica se dijelio na opine: Brestovsko (sjedite Gromiljak),
Busovaa, Fojnica, Kiseljak i Kreevo. Kotar Travnik inile su opine: Bila (sjedite Gua Gora), Buii
(sjedite Stojkovii), Turbe i Vitez. U kotaru Visoko su bile opine: Graanica (sjedite Veliko ajno),
Kvalupi (sjedite ifluk), Kraljeva Sutjeska, Mokronoge (sjedite Donje Motre), Planina ( sjedite
Kovaii-Okruglica), Podgora (sjedite upa), Vare, Visoko, Zgoe (sjedite Kakanj-Majdan). U kotaru
Zenica su bile opine: Brnjic (sjedite Seoci Vrpolje), Gornja Zenica (sjedite Zenica), Grahovica
(sjedite Nemila), Stranjani (sjedite Podbreje-Strankosi), Vraca i Zenica. Kotar epe su inile opine:
Novi eher, Vozua (sjedite Gare), Zavidovii i epe.
4
HR-HDA-1197, Oruniko krilno zapovjednitvo Dubrovnik, kut.1, tek. br. 388, 22. 12. 1941. g.; Srednja
Bosna, str. 90.; rtve Drugoga svjetskog rata, poraa i Domovinskog rata na podruju upa Dobretii,
2
Sve do dolaska 5. crnogorske brigade u srpnju 1942. g. na ovom e prostoru zajedniki
djelovati etnici i partizani. Dolaskom ove brigade stvara se velika prevaga u korist NOP-
a, ije postrojbe pod zapovjednitvom Save Kovaevia izmeu srpnja i listopada 1942.
izvode vei broj vanijih akcija, popraenih likvidacijama zarobljenih pripadnika
oruanih snaga NDH. Jedna od najkrvavijih svakako je napad na selo Bistru 29. kolovoza
1942. g. u kojem su pripadnici 5. crnogorske brigade strijeljali 79 zarobljenih hrvatskih
vojnika5. Od studenog 1942. g. prostor Vlaia, Komara i Radalja kontrolira 3. krajika
proleterska divizija, a u prosincu se oko Novog Travnika smjeta 1. dalmatinska brigada.
26. 12. 1942. g. 3. proleterska divizija e zauzeti Turbe i pri tome pored ljudskih rtava
nanijeti i velike materijalne tete od kojih se ovo naselje vie nije oporavilo. Isto e
naselje partizani ponovo osvojiti 12. 1. 1943. g6.
Postupno jaanje postrojbi NOP-a oko podruja Travnika zbiva se nakon 25. kolovoza
1943. kada postrojbe 1. proleterske i 5. divizije zauzimaju Bugojno7 koje je branilo svega
oko 1200 ustaa8 i domae seoske milicije. Dio pripadnika oruanih snaga NDH, koji nije
izginuo, bio ranjen ili zarobljen, smjestio se u Travniku i tamo ukljuio u obranu grada
kao V. stajaa djelatna bojna I. Ustakog stajaeg djelatnog zdruga.
Prvi, i to neuspjeni, napad na Travnik izvela je Prva proleterska udarna divizija9
polovicom listopada 1943. g. Ubrzo je uslijedio drugi napad krajem studenoga 1943. g. u
kojem su Prvoj proleterskoj diviziji pomagali i dijelovi este like divizije10, no ponovo
bez uspjeha. Nakon toga nastupa gotovo jednogodinja stanka zbog okolnosti koje nisu
omoguavale napad na grad.
Napadi koji e uslijediti posljedica su novih prilika i odnosa na irem, europskom i

uem, bosansko-hercegovakom i jugoslavenskom prostoru. U meuvremenu, Josip Broz
Tito je sa Saveznicima, prvo sa Staljinom, a potom i W. R. Churchilom na
meunarodnom planu dogovorio daljnje djelovanje na tom prostoru, ali i pozicionirao
svoje mjesto i znaenje svoga Pokreta. Na domaem terenu veliki znaaj je imao
neuspjeh u napadu na Banja Luku u rujnu 1944. g.11. Od kolovoza 1944. g. NOP odreuje
tri osnovna pravca svojih vojnih djelovanja:
a) jadranski pravac koji se oslanjao na snage Saveznika i to Ujedinjenog
Jajce, Koriani, Klju, Liskovica, Podmilaje i Varcar Vakuf Mrkonji Grad, Nova Bila, 2009. g., str. 75-
89.
5
6
Isto, str. 93.
7
M. Hoti, Ratna hronika Bugojna, Bugojno, 1969., str. 51.; Vojna enciklopedija, (dalje V.E.), Beograd,
1971.g. sv.2, str. 111.
8
Davor Marijan, Ustake vojne postrojbe 1941.- 1945. (dalje: Ustake vojne postrojbe ), magistarski rad,
Zagreb, 2004., str.28-29 i 32-33. U Bugojnu je od 15. prosinca 1942. g. do 10. kolovoza 1943. g. smjeten
V. stajai djelatni zdrug koji se tada premjeta u Livno. Iako su u Bugojnu ostale vojne snage NDH-a,
odlaskom zapovjednitva i veine Zdruga znatno je opala vojna obrambena mo Bugojna, to e se vidjeti
prilikom skorog zauzimanja ovog grada po NOP-u.
9
Osnovana je 01. studenoga 1942. g., kada su u njen sastav ule: Prva proleterska, Trea krajika i Trea
sandaka brigada. V.E., sv. 2, str. 479; Milan Ini, Borbe za Travnik, (dalje Borbe za Travnik) Beograd,
1979. g., str. 9, bilj. 1.
10
Osnovana je 22. studenoga 1942. g. od Prve, Druge i Devete udarne brigade. V.E., sv. 2, str. 479.
11
Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu (dalje Zbornik NOR-a), t. IV., knj. 29,
dok. 80, str.352-364; dok. 108, str. 449-453.
3
Kraljevstva i SAD-e;
b) podunavsko - panonski pravac gdje su se postrojbe oslanjale i usklaivale s
Crvenom armijom i postrojbama kojima rukovodi SSSR;
c) unutrnji, planinski bosansko-hercegovaki pravac koji bi trebao spajati gornja
dva pravca.
Na vojno-politiku situaciju u Srednjoj Bosni svakako je utjecalo i kretanje postrojbi

njemake Grupe armija E koje su se iz Grke povlaile jedinim moguim pravcem,
dolinom rijeke Bosne, u kojoj je strateki klju bio upravo Travnik.
Radi boljeg razumijevanja vojne situacije na irem podruju Travnika, potrebno je

analizirati dogaaje na prostoru dolina rijeka Vrbas, Lava i Bosna od ljeta 1944. g. do
listopada iste godine. Poslije neuspjeha u desantu na Drvar, izvrenom 25. svibnja 1944.
(operacija Rsselsprung12), njemake se snage povlae prema zapadu i dolini rijeke
Bosne s osnovnim ciljem uvanja jedine preostale komunikacije za izvlaenje Grupe
armija E iz Grke. Na taj nain veliki prostori ostaju nebranjeni ili branjeni s nedovoljnim
brojem oruanih snaga NDH. Stoga NOVJ kree u protunapad s osnovnim ciljem
zauzimanja gornje doline rijeke Vrbas i nastojanjem da u daljnjim operacijama osvoji
strateki vaan spojni prostor izmeu dolina Vrbasa, Bosne i Neretve i tako presijee
NDH-a snage, a spoji vlastite. Daljnjim napredovanjem i udarom na eljezniku prugu
Viegrad Sarajevo Brod prekinuo bi se povratak njemakih vojnika i njihovo
eventualno angairanje na drugim prostorima i bojitima. Travnik je ve u lipnju 1944. g.
opkoljen sa zapada, sjevera i sjeveroistoka, a slobodan je samo pravac prema uu Lave
u Bosnu. Izvjea Ministarstva oruanih snaga NDH-a govore o borbama i ienju
terena juno od Travnika do Vranice te istono do prijevoja Komara13.
Zauzimanje Gornjeg Povrbasja poinje osvajanjem Gornjeg Vakufa (Uskoplja). Prema

opoj bojnoj relaciji Zapovjednitva Brzog zdruga o borbama postrojbi u srpnju, posada
koja je branila grad povukla se probojem obrua na sjeverozapadu grada i krenula prema
Bugojnu u popodnevnim satima 28. srpnja 1944. g.14 Grad je zauzela 7. krajika brigada15
koja e nastaviti djelovati prema planinskom masivu Vranice, jugozapadno i juno od
Travnika te e u napadu 20.-22. listopada biti jedna od najznaajnijih postrojbi. U
kolovozu dolazi do zastoja napadakih akcija NOVJ-e, no operacije se intenziviraju
poetkom rujna. 6. rujna 1944. osvojeni su Kreevo16, grad zapadno od Sarajeva i
sjeverno od prijevoja Ivan-sedla, te Fojnica17, smjetena juno od Travnika. S istoka
djeluje Visoko-fojniki partizanski odred koji zauzima Kakanj te izvodi niz akcija
kojima prekida promet na pruzi Travnik Lava i Sarajevo Zenica, stvarajui tako
12
Opirnije o ovoj operaciji vidjeti web stranice
http://en.wikipedia.org/wiki/Operation_R%C3%B6sselsprung_%281944%29,
http://en.wikipedia.org/wiki/Raid_on_Drvar, http://www.blog.hr/print/id/1624926019/operacija-
rsselsprung-1944.html.
13
Zbornik NOR-a, t.IV., knj. 26, dok.145-151, str.549-565.
14
Zbornik NOR-a, t.IV., knj.27., dok.182, str.720.-724; knj.28, dok.129, str.532-535.
15
Sedma krajika brigada, zbornik sjeanja, Beograd, 1987, str. 337-340
16
Zbornik NOR-a, t.IV., knj.29, dok.50, str. 218. bilj. 9. Kreevo je zauzeo 3. bataljun 9. brigade 10.
divizije.
17
Isto, dok.50, str. 218, bilj.8. Fojnicu su zauzeli dijelovi 10. divizije.
4
nesigurnost i strah18. Konano, 9. rujna 1944. g. 4. bataljun 7. krajike brigade 10.
divizije ulazi u Bugojno, koji su branile manje oruane snage NDH-a19. Time je stavljena
pod nadzor NOP-a gornja dolina Vrbasa. Zauzimanjem prostora zapadno i veim dijelom
juno od Travnika, za osvajanje istoga potrebno je bilo nastaviti s daljnjim napadima
kako bi se grad naao u okruenju i na taj nain bio to lake osvojen. Stoga postrojbe
NOVJ 13. rujna osvajaju Busovau iz koje se posada povlai u Vitez20, a u daljnjem
pokuaju protunapada, jake snage NOVJ-e napadaju Vitez i njegova posada se povlai u
Travnik21. Istog je dana 4. bataljun 7. brigade 10 divizije ponovo osvojio najznaajniju
strateku toku na zapadu naselje Turbe22, koje je branila 3. satnija V. bojne. U tim su
borbama postrojbe NOVJ-e imale i podrku zrakoplovstva. Stavljanjem Travnika u
poluokruenje ostvareni su preduvjeti za uspjean napad na sam grad.
Napad na Travnik krajem rujna i poetkom listopada 1944.
U borbama koje su voene tijekom rujna 1944. postrojbe 10. divizije NOVJ-e ostvarile
su znaajne rezultate, te su se pribliile samom gradu i njegovim predgraima. Situaciju
je dodatno oteala injenica da su postrojbe iste divizije znatno suzile moguu odstupnicu
postrojbama oruanih snaga NDH. Obrambeni sustav grada naroito je oslabljen
odlaskom njemakih vojnih postrojbi23, uzrokovanim povlaenjem njemake Grupe
armija E i njihovim osiguranjem u Istonoj i Srednjoj Bosni. Ini, naprotiv, navodi kako
su se vojne snage u Travniku stalno poveavale od 1942. g. kada je u grad dola
Zagrebaka domobranska konjika pukovnija s oko 2000 vojnika do ak 2600 vojnika
1944. g.24 Isti autor takoer istie da se ondje krajem rujna i poetkom listopada 1944.
nalaze ostaci 29. ustake bojne iz Bugojna, ukljueni u Petu ustaku bojnu Prvog
ustakog stajaeg djelatnog zdruga, te navodi i posadu od 40 Nijemaca25, to Topalovi i
drugi izvori negiraju26. Zapovijest za napad na Travnik, s rasporedom postrojbi NOVJ-
e i obrane Travnika, izdao je tab 7. krajike Narodnooslobodilake udarne brigade27 28.
rujna 1944. g. U podacima o neprijatelju navodi se oko 1400 vojnika, odnosno najvie
1500 vojnika28. Sline podatke navodi i Vjekoslav Vrani29. Doda li se ovome i jo oko
18
Isto, dok. 144, str. 604-611.
19
Isto, dok. 165, str. 706-706, bilj. 5, str.707. Mesud Hoti u knjizi Ratna hronika Bugojna (Bugojno,
1969. g., str. 65) navodi kako su Bugojno tada branile neznatne ustake snage. U Zborniku NOR-a, dok
172, str. 721 navedene su snage koje su branile Bugojno.
20
Isto, dok. 166, str. 708, bilj. 3. Busovau su zauzeli 1 i 4. bataljun 9. brigade 10. divizije.
21
Isto, str. 708-709, bilj. 4. i str. 709, bilj. 5. Navodi se da je 1. sat V. djelatne ustake bojne 13. rujna na
juri zauzele uzvisine koje dominiraju nad samim mjestom.
22
Isto, dok. 168, str. 713-714, bilj. 5, str. 714. Turbe je branila 3. sat V. bojne I. stajaeg djelatnog sdruga.
Prema izvorima NOP-a, tom je prilikom poginulo 5, ranjeno 12, a zarobljen 1 pripadnik bojne.
23
Srednja Bosna, str. 97. Topalovi navodi kako su se njemake snage povukle 8. rujna, a grad je branila
jedna domobranska bojna i jake ustake postrojbe.
24
Borbe za Travnik, str.14.
25
Isto, str. 15.
26
Srednja Bosna, str. 97. Autor navodi da su se jo 8. rujna 1944. g. iz Travnika povukle sve postrojbe
Nijemaca. Vrani kae kako ne samo da nisu dali pomo u ljudstvu, nego su uskratili i pomo u streljivu.
Vjekoslav Vrani, U slubi Domovine (dalje U slubi domovine), Washington, 2007. g., str. 325-332.
27
Zbornik NOR-a, t. IV. knj. 29, dok.126, str. 499-506.
28
Isto, dok. 126, str. 500-501, bilj. 4. Navodi se 350 ustaa (Kupreke bojne), 450 novomobiliziranih
ustaa, 500 domobrana i oko 120 pripadnika policije i andarmerije.
5
400 pripadnika V. bojne u donjoj dolini Lave, najvei mogui broj oruanih snaga NDH
je iznosio oko 2000 vojnika. Odluka o napadu ini se da je ubrzana predajom itave bojne
Zagrebake domobranske konjike pukovnije na elu sa zapovjednikom Kumpom, koja
je s asnicima i doasnicima brojila 270 vojnika30. Grad i okolicu napada kompletna 10.
divizija s Jajakim i Travnikim Narodnooslobodilakim partizanskim odredom (NOPO)
s preko 5000 vojnika31. Glavni smjerovi napada, u realizaciji 7. krajike brigade32, ili su
s june i istone strane, a demonstrativni sa sjevera33. Grad je napadnut 30. rujna u 18 sati
po cijeloj crti obrane od ua Lave do njegovih zapadnih prilaza34. Trei bataljun je
izvanrednim manevrom uspio zauzeti nekoliko bunkera u zapadnom dijelu grada, ali se
zbog zakanjelog ulaska u borbu bataljuna 9. brigade iz rezerve, 7. brigada morala
povui35 sa znatnim gubicima. Prema opisu ovih borbi ini se kao da su one trajale samo
jednu no, odnosno zadnji dan rujna i prvi dan listopada. U objavljenim izvorima
ustanova NDH-a, tonije Ministarstva obrane, uope nema spomena borbi u Travniku 30.
rujna i 1. listopada36
O ovome napadu sauvano je svjedoenje tadanjeg ministra za obrt, veleobrt i trgovinu

Vjekoslava Vrania koji je tih dana boravio u Travniku. Na putu za Travnik svratio je u
Zenicu i ondje 29. listopada 1944. g. razgovarao sa zapovjednikom njemakih snaga
pukovnikom Schellom koji mu je izjavio da je Travnik ve dva dana opkoljen i ii u
Travnik znai ii u susret smrti37. Ni brzoglasna se veza nije lako uspostavljala, pa su
tek u zoru uspjeli dobiti zapovjednika obrane Travnika Eduarda Bonu Bunia i s njim
dogovoriti nain dolaska u grad posebnim oklopnim vlakom. Put je vremenski potrajao,
no naposlijetku su oklopnim vlakom uspjeli ui u dio podruja na istoku grada gdje su
voene borbe38. Vrani je obiao vojnike i poasnu postrojbu koja ih je doekala, a
potom dobio i izvjee o stanju obrane. Prema njegovom sjeanju, u noi 30. 9./1. 10. u
partizanske ruke su pali svi bunkeri na junoj i jugozapadnoj strani Vilenice, tonije njih
12 od njih ukupno 26 izgraenih za obranu Travnika. Borbe su se ve vodile u gradu oko
Tvornice duhana39. Postrojbe NDH su u jutarnjim satima izvrile protuudar. Nijemci su
se ve pomirili s gubitkom Travnika, te su, usprkos traenjima hrvatske strane, odbili
isporuiti dodatne koliine streljiva40. Branitelji na elu sa svojim zapovjednikom bili su
odluni grad braniti do posljednjega. Zanimljiv je Vraniev razgovor s jednim ustaom
iz Kupresa u trenutku kada je ovaj istog jutra doao u Zapovjednitvo po zapovjedi. Kako
je bio sav prljav od borbi, ali i bez ikakve obue na nogama koje su bile umotane u neke
krpe svezane debljim koncem, istome je Vrani dobacio kako nema opanaka. Na to mu
je vojnik uzvratio: Poderale se cipele gospodine, u borbama. Ali lahko je za cipele. Ako
29
U slubi domovine, str. 327. Autor navodi 800 domobrana i 400 ustaa. S druge strane pretpostavlja kako
NOP raspolae s oko 2000 ljudi koji napadaju grad.
30
Borbe za Travnik, str. 65.
31
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 30, dok. 4, tablica i preslik originala s brojnim stanjem 5. Korpusa.
32
Isto, str. 503-504
33
Borbe za Travnik, str. 65, shema na str. 66.; Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 30, dok. 37, str. 202-205.
34
35
Isto, str.70-73.
36
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 31, dok. 175, str. 854.
37
U slubi domovine, str. 326.
38
Isto, str. 326.
39
isto, str. 328.
40
Isto, str. 329.
6
bude Drave Hrvatske bit e i cipela, ako je ne bude nee biti ni glave, ni cipela41. 1.
listopada oruane snage NDH vratile su osam od dvanaest prethodne noi zauzetih
bunkera, a isti su se dan pripremali za povratak ostala etiri. Vrani je osobno promatrao
borbe 2. listopada kada su povraena i posljednja etiri bunkera, a planina Vilenica
vraena pod nadzor postrojbi NDH, te spominje nekoliko stotina mrtvih partizana i ak
dva generala, od kojih se jedan zvao Tento42. U popodnevnim satima, poslije odranih
politikih zborova, Vrani je pozvan kod zapovjednika Bene Bunia, gdje se nalazila i
delegacija njemakih asnika koja je donijela pismo generala Leyersa sa zapovjedi da se
Buni sa svojom vojskom povue iz Travnika, a za to je dobio i odreenu koliinu
streljiva. Buni je vrsto i odrijeito odgovorio kako je za zapovjednika obrane postavljen
po Ministarstvu obrane NDH-a i da samo na zahtjev istoga moe napustiti to svoje
mjesto43. S istom delegacijom Vrani se vratio u Sarajevo, a potom u Zagreb. Jedino to
je Buni traio od njega bilo je streljivo44.
I u ovome napadu, kao i dva prethodna, unato odlinim pripremama i temeljitosti koju
su snage NOVJ-e pokazale, jedna divizija ipak nije bila dovoljna za ovladavanje
Travnikom i prostorom oko njega. No, dok se pri ranijim napadima obrana Travnika
popunjavala, uoi samoga napada u listopadu 1944. obrana je brojano znatno oslabljena
odlaskom dijela vojnika, doasnika i asnika Zagrebake domobranske pukovnije.
Napad na Travnik 20-22. listopada 1944.
Novi neuspjeh koji je doivjela i 10. divizija u pokuaju osvajanja Travnika dao je do
znanja rukovodeem kadru Petog korpusa da je ovaj grad nemogue osvojiti samo s
jednom divizijom zbog ega je zapovjedio 4. diviziji da sa svojim postrojbama krene iz
Zapadne Bosne prema Donjem Vakufu s ciljem zauzimanja poloaja za novi napad na
Travnik45. Sve su postrojbe pristigle na polazne poloaje 11. listopada 1944. g. Zapovijed
za napad na Travnik izdao je tab Petog korpusa 18. listopada 1944. i to: etvrtoj,
Desetoj i Srednjobosanskoj diviziji. tab 4. divizije zapovijedat e napadom na grad, a
tab 10. divizije e tititi podruje iz pravca Sarajeva i Zenice u emu e mu pomagati
Srednjobosanska divizija sjeverozapadno od Zenice46.
Napad je zapoeo u veernjim satima u 18 sati i 30 minuta. Sa sjeverozapada je napadao 3.

bataljun 6. krajike brigade 4. divizije, sa sjevera Jajako-travniki odred, s jugozapada 1.
41
Isto, str. 329.
42
Isto, str. 330.
43
Isto, str. 331.
44
Isto, str. 331.
45
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 30, dok. 15, str. 75-76; Drago Karasojevi, Peti udarni korpus NOVJ,
Beograd, 1985. g. (dalje Peti korpus), str. 294-295; Isti: IV. krajika NOU divizija, Beograd, 1988. g.
(dalje 4. divizija) 336-337; Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije 1944 1945., Beograd, 1957,
(dalje Zavrne operacije), str. 322-323, Borbe za Travnik, str.101-107.
46
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 30, dok. 43, str. 235-242.; 4. Divizija, str. 339-340; Peti korpus, str. 296-297;
Borbe za Travnik, str. 108-151; skica na str.98.
7
bataljun 6. brigade, a s jugoistoka 2. i 3. bataljun 7. brigade. Prvi napadi 3. bataljuna 6.
brigade nisu uspjeli, a prilikom istih pogibaju naelnik taba 6. brigade, kapetan Milan
Milovac47 i pukovnik Josip oa Maar48, operativni asnik Petog korpusa. 23. prosinca
1944. g. I. ustaki stajai zdrug alje Glavnom stoeru Ministarstva oruanih snaga NDH-a
izvjee o bojnoj relaciji na sektoru Sarajevo Rogatica Travnik tijekom listopada iste
godine49. Napad na Travnik je poeo topnikom (artiljerijskom) vatrom 20. listopada u 19
sati i trajao do 20 sati. Uslijedio je pjeadijski napad na postave (crtu obrane)50. Napad nije
uspio, a partizani su se, uz osjetne gubitke povukli. No, postrojbe NOVJ-e ovoga su puta bile
spremnije za dugotrajnije, jae i intenzivnije napade, pa su u nonim satima udarili po junoj
obrani (postav Vodenica51) i jugozapadnoj (postav Mosti). Topovskom i bacakom vatrom
izbaene su partizanske posade iz bunkera broj 2-7, 9, 12, 13 i 16-20, ali su bunkeri jo
tijekom noi bili vraeni. Topovsko-bacaki napad na Travnik nastavljen je tijekom itave
noi kada je na grad palo vie od 1000 granata. Ujutro 21. listopada u 5 sati i 30 minuta
uslijedio je protuudar po 1. sati V. bojne, koja je bila jedina udarna priuva u Travniku.
Hrvatske su snage vratile izgubljene postave i ponovo zauzele sve bunkere. Meutim,
postrojbe NOVJ-e kreu u novi napad na postav Tarabovac i uz pomo topnitva i dva tenka
zauzimaju te poloaje, a posada se u panici i rasulu povlai prema sreditu grada. Ove je
poloaje branila 2. sat V. bojne, a najvie smirenosti i pribranosti je pokazao njezin
zapovjednik, porunik Mate Depolo. U 7 sati i 15 minuta zapovjednitvo nad svim ljudstvom
koje je napustilo svoje poloaje preuzima satnik Penava. Od tog trenutka Penava zapovijeda
1., 2. i 3. sati V. bojne, ostacima Kupreke bojne i domobranima. Prva sat V. bojne vri novi
protudar i ponovo osvaja Tarabovac. Obrambene poloaje hrvatskih snaga u 9 sati i 30
minuta napadalo je i bombardiralo i zrakoplovstvo NOVJ-e, a tijekom dana do 20 sati nisu
prestajali napadi topnitvom i pjeadijom. Tada su se pripadnici Kupreke bojne i domobrani
povukli s june i jugozapadne crte obrane zbog jaine neprijateljskog napada i nestanka
streljiva52.
U protunapadu 21. listopada hrvatske su snage uspjeno odbacile postrojbe 6. brigade na
polazne poloaje, ali su zaustavljene u protuudaru na bunker broj 12 izmeu Ilovae i
Tarabovca, gdje je stradao dio pripadnika oruanih snaga NDH53. Uslijedio je prodor
postrojbi 7. brigade s jugoistoka, od Doca prema Travniku i u sam grad. Taj je upad
omoguio ulaz tenkovima iz smjera Han Bile54 to je omoguilo jau bojevu mo i
uinkovitije napade u daljnjim operacijama. Meutim, kako su uspjeno odbacili 6. brigadu
prema zapadu, hrvatske su snage u tom trenutku imale snage i vremena pojaati obranu na
jugoistoku te zbog zakanjelog ubacivanja dodatnih postrojbi NOVJ-e odbaciti tijekom dana
postrojbe 7. brigade iz grada i s dominantnih kota oko Doca i ponovo uspostaviti svoju
obranu. Istog dana postrojbe 11. brigade osvajaju Bilu, Han Bilu i Divjak i uspostavljaju
potpuni nadzor nad prometnicom prema Zenici55. Nou 21./22. listopada Travnik je sa
47
Borbe za Travnik, str.116-118.
48
Isto, str.120-124.
49
Zbornik NOR-a, t. IV., knj.31, dok.175., str. 851-863.
50
Postav ili crtu obrane Travnika inilo je 30 bunkera koji su izmeu sebe bili povezani rovovima i tako
dugo odolijevali partizanskim napadima. Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 31, dok.175., str. 858.
51
Vjerojatno pisarska ili tiskarska greka. Ispravno je Vilenica.
52
Zbornik NOR-a, t. IV., knj.31, dok.175., str. 858.-859.
53
Borbe za Travnik, str. 140. Vidi priloge 10 i 13.
54
Isto, str.141.
55
Isto, str. 146.
8
sjevera zapada i juga napadalo 11 bataljuna potpomognutih Jajako-travnikim odredom, a s
istoka, jugoistoka i sjeverostoka 8 bataljuna s Vlaikim NOP odredom. Rije je o ukupno
oko 10 000 vojnika nasuprot najvie 2000 branitelja. Obrambenu mo hrvatskih snaga znatno
je slabilo konstantno smanjivanje broja pripadnika oruanih snaga NDH uslijed izginua i
ranjavanja, a kojima nije pristizala nikakva pomo u ljudstvu.
Prema Izvjeu Bojne relacije, dogaaji s veim dijelom postrojbi V. bojne su se odvijali
drugaije. Protunapad na Tarabovac je uslijedio 22. listopada ujutro i trajao je do 2 sata
ujutro kada je i on zauzet56. No sve postrojbe koje su branile junu i juozapadnu crtu obrane
povukle su se i sastale su se u Docu. U 3 sata ujutro 1. sat je krenula utvrditi poloaje kod
zgrade velike upe, ali se i 3. sat povukla u Dolac zbog nedostatka streljiva. Postrojbe NOV-e
odluno su svim snagama napali posljednje nezauzeto naselje Dolac. Hrvatske su snage
imale samo dvije mogunosti: povui se u Travnik ili prema Zenici. Odluili su se za drugu
mogunost i u 4 sata krenuli preko Gue Gore, Brajkovia, Grahovia, Bukove Glave i
Jagodia, gdje su morali probijati obru oko jedan sat. U tom je sukobu poginuo jedan
partizanski major i 48 partizana. U Zenicu su doli 22. 10. 1944. g57.
Odluujui napad Petog korpusa otpoeo je 22. listopada 1944. g. u 18 sati58. S padom
bunkera broj 7 izmeu ipovika i Pirote pala je vanjska obrana Travnika59, a u sljedeim
satima su morale biti osvojene unutranje obrambene i otporne toke: Katel, zatvor,
eljeznika postaja, tvornica duhana i vojarna. Posljednja obrambena toka hrvatskih snaga
bila je vojarna koju su u tenku napali zapovjednik tenkovske postrojbe Lazar Marin i
zamjenik zapovjednika 10. divizije potpukovnik Petar Meava, prilikom ega su obojica
poginuli60. Nakon toga najvei dio obrane grada je poginuo na elu sa svojim zapovjednikom
Eduardom Bonom Buniem, manji dio se predao, a najmanji dio se uspio probiti iz obrua.
Dosadanja istraivanja, autori, preivjeli svjedoci i predaja se slau u jednom: bitka za

Travnik bila je teka, a broj poginulih i stradalih velik. No, kontradikcije su prisutne ak i u
razliitim radovima istog autora. U izvjeu taba 4. divizije tabu Petog korpusa o borbama
za Travnik se navodi da je broj poginulih neprijatelja 1085, ranjenih 289 i zarobljenih 712, a
vlastiti gubici 42 poginulih i 213 ranjenih61. Uzevi u obzir trajanje i intezitet borbi, ovi
brojevi vjerojatno nisu toni, posebno u pogledu partizanskih gubitaka. Drago Karasojevi u
svojoj knjizi o 4. diviziji navodi 2120 poginulih ustaa i domobrana, od ega samo oko
vojarne 980, potom 500 onih koji su se predali, te 700 zarobljenih ustaa i domobrana.62
Zbrojimo li sve poginule oko vojarne i one koji su se predali dobijemo priblian broj
poginulih koje prije toga iznosi autor. U knjizi o Petom korpusu isti autor iznosi slijedee
podatke: broj poginulih neprijatelja je 2784, ranjenih 1665 i zarobljenih 903, a na strani
Petog korpusa su 193 poginula, 663 ranjenih i 59 nestalih boraca.63 Izudin auevi u radu o
8. krajikoj brigadi iznosi preciznije i tonije podatke za borbe oko Han Kumpanije 8
poginulih i 15 ranjenih i Podbreja kod Zenice 29 poginulih i 20 ranjenih pripadnika
56
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 31, dok.175, str. 858.
57
Isto, bilj.17, str. 861. Navodi se razlika u iznoenju podataka o poginulima.
58
Borbe za Travnik, str. 156-160.
59
Isto, str. 160.
60
Isto, str. 195-205.
61
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 30, dok. 54, str. 276-283, str. 282.
62
4. divizija, str. 341.
63
Peti korpus, 297.
9
hrvatskih snaga64. Prema Bojnoj relaciji I. ustakog stajaeg zdruga za V. ustaku stajau
bojnu ukupno je poginulih 26, ranjenih 21 i nestalih 3865. Topalovi navodi kako su u
borbama za Travnik ukupni gubici partizana bili oko 4000 vojnika, a poginulo je oko 800
branitelja66. Dalje istie da je u bolnici ubijeno oko 70 ranjenika, bolesnika i meu njima
dvije asne sestre67, a u smjeru Donjeg Vakufa, Bugojna i Jajca odvedeno je 600 zarobljenih
domobrana koje su skinuli do gola i zatim zaklali, uz razna muenja68. U dodatku dnevnom
izvjeu Ministarstva obrane NDH-a broj 330 od 25. 11. 1944. g. navodi se brojka od 300 do
400 poginulih partizana69, to bi i mogla biti najrealnija procjena. Drugi izvor iznosi kako su
24. listopada partizani uhitili oko 800 graana Travnika i zarobljenih hrvatskih vojnika,
zatvorili u gradsko sklonite i minirali70.
O zadacima pozadinskih organa u sastavu 4. divizije, te podreenih joj 6., 8. i 11. brigade
poslije osvajanja Travnika, prije svega OZN-e, opirnije pie Drago Karasijevi. Navedeni
autor navodi stalnu protuobavjetajnu djelatnost organa OZN-e protiv pijuna i agenata koji
se ubacuju u NOVJ, a to najee znai likvidacije imalo sumnjivih koji su se prikljuili
postrojbama NOVJ-e ili se nisu prikljuili, ali su predstavljali mogue jae politike
suparnike NOP-u71. Zapovijed taba Petog korpusa od 28. srpnja 1944. g. tabu
Srednjobosanske divizije i komandama Banjalukog i Prnjavorskog podruja svjedoi o
formiranju bataljuna pod zapovjednitvom OZN-e72. U istom se dokumentu istie da se na
podruju Bosanske Krajine treba formirati brigada od etiri bataljuna koja e organizacijski i
vojno potpadati pod nadzor OZN-e. Jedan bataljun, ije je osnivanje preuzeo kapetan Duko
Bojani, formirat e se na prostoru Centralne Bosne73. Prema tome, prije napada na
Travnik, u kojem sudjeluju postrojbe iz Bosanske Krajine, u tim su postrojbama osnovane
posebne postrojbe koje e u daljnjem razdoblju vriti najvie i najee tzv. zadatke ienja
terena po zapovjedima OZN-e, to e najee znaiti likvidacije i uklanjanja svih
nepoudnih74, o emu svjedoi i Milan Ini navodei da su unaprijed osueni zbog zloina
64
Izudin auevi, Osma krajika NOU brigada, Beograd, 1981. g., str. 329. Podaci o stradalima se odnose
na borbe 23/24. listopada.
65
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 31, dok. 175, str. 859. Broj se odnosi samo na postrojbe koje su se povukle
iz Travnika (Doca) u Zenicu 22. listopada 1944. g.
66
67
Ante Bakovi, Hrvatski martirologij XX. stoljea (dalje: Hrvatski martirologij), Zagreb 2007.g. Autor ne
navodi ime ni jedne asne sestre, pa ni sveenika kao stradaloga prilikom toga napada i pada Travnika.
68
69
HR-HDA-250, Ustaka vojnica, kut. 3., Dodatak dnevnom izvjeu broj 330/25. XI. 44, Izvjee I. c.
70
http://hercegbosna.org/forum/post135211.html
71
4. divizija, str. 346-347.
72
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 27, dok. 126, str. 501-502.
73
Isto, str. 501-502. Vjerojatno se radi o izvrnim, operativnim postrojbama koje e se kasnije zvati Korpus
Narodne Obrane KNOJ. Naime, KNOJ je osnovan neto kasnije (15. kolovoza 1944. g.) sa zadaom
osiguranja pozadine i odravanja reda na osloboenoj teritoriji, te likvidacije etnikih, ustakih,
belogardejskih i drugih antinarodnih bandi. Djelovao je pod zapovjednitvom vrhovnog zapovjednika
NOV i POJ koji tim postrojbama izravno zapovijeda preko naelnika OZN-e. Partizanska i komunistika
represija i zloini u Hrvatskoj, 1944-1946, Dokumenti, Slavonski Brod, 2005. g. str. 16.
74
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 27, dok. 126, str. 501; 4. divizija, str. 346. Izmeu ostaloga D. Karasijevi
istie da je zbog velikog priliva novih boraca (oko 3000) neprijatelj ubacivao i svoje agente i pijune s
ciljem organizacije svoje tajne slube, ali to nije uspio jer su organi OZN-e na vrijeme otkrili nekoliko
ubaenih pijuna.
10
koje su poinili tokom rata75. Na drugom mjestu autor spominje kako su pri ulasku u grad
sretali pojedine ljude ljude sumnjiva izgleda i ponaanja te kako su to sve bile presvuene
ustae i drugi neprijateljski vojnici76.
Osnovno obiljeje navedenih podataka o poginulima je da su vrlo nepouzdani, a esto i

tendenciozni te promidbenog karaktera, bez detaljnijih istraivanja u arhivima, na terenu i
bez osobitih svjedoanstava. Bitka za Travnik od 20. do 22. listopada 1944. g. bila je teka,
gubici u borbama veliki, a po osloboenju grada uslijedila je osveta pobjednika.
Protuudar hrvatskih snaga 23/24. listopada
Hrvatske postrojbe nisu se mirile s gubitkom Travnika, a taj nemir vjerojatno je bio pojaan
emocijama preivjelih s raznih dijelova travnike bojinice koji su se uspjeli probiti te eljom
za eventualnim spaavanjem svojih suboraca. Protuudarom oruanih snaga NDH bavili su
uglavnom autori radova o postrojbama NOVJ-e, a hrvatski autori ova zbivanja uope ne
spominju. Bojna relacija I. ustakog stajaeg zdruga od 23. prosinca navodi kako je III.
ustaka bojna I. stajaeg djelatnog zdruga krenula 23. 10. 1944. g. kao zatitnica II. i V.
ustake bojne istoga zdruga u pothvat na Travnik i u prvoj bitci kod Stranjana pobijedila
protivnika, te nastavila napad. Sve postrojbe su dole do Gue Gore nou 23/24. listopada
1944. g. U daljnjem prodoru III. bojna zauzima kotu 1021, a II. sve ostale najdominantnije
toke oko Travnika, a 2. sat V. bojne je uspjela doi i do eljeznike postaje u Travniku.
Meutim u meuvremenu su svi ostali bez streljiva i poeli su se povlaiti 24. listopada
poslije 15 sati prema Zenici. Prema podacima iz tog dokumenta, gubici partizana su bili i do
200 mrtvih77. Sauvano je i izvjee taba 4. divizije tabu Petog korpusa o djelovanju na
podruju Banja Luke i Travnika u listopadu 1944. u kojemu se spominju borbe koje su
voene s hrvatskim snagama sjeveroistono od Travnika, u prostoru izmeu Travnika i
Zenice78. U dokumentu se navode podaci o poginulima, ranjenima i zarobljenima, te istie da
je djelovanje prestalo u trenutku povlaenja hrvatskih snaga na polazne poloaje. Karasijevi
navodi kako su hrvatske snage u protuudaru zauzele podruje izmeu Zenice, Gue Gore i
Travnika, osvojivi visinske toke i kote sjeverno od Travnika79. Kako bi povratili
izgubljeno, partizanske su postrojbe morale uporabiti 3 brigade: 6., 7. i 8.80. Ini navodi
snage pod zapovjednitvom Delka Bogdania i II., III. i V. bojnu koje su se vratile iz Istone
Bosne samo zbog ovoga protuudara81, no njegovi su podaci kontradiktorni s obzirom na
injenicu da se V. ustaka bojna ve nalazila na spornom podruju, to navodi i sam autor na
drugom mjestu82.
Hrvatske su snage estoko napale poloaje Osme brigade i Vlaikoga odreda i u veernjim
satima 23. listopada ule u Guu Goru iz koje su izbacile Sedmu brigadu, te zauzele glavne
kote vane za daljnje napade na Travnik. Prvi dan gubici hrvatskih snaga iznosili su oko 120
75
76
Isto, str. 162.
77
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 31, dok. 175, str.861
78
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 30, dok. 66, str. 332-345 (339-342)
79
4. divizija, str. 342-344, skica, str. 342.
80
Isto, str. 344. Sedma krajika brigada, str. 332-335, skica, str. 333; bilj. 562, str. 335
81
82
Isto, str.172
11
mrtvih i 65 ranjenih83. U jutarnjim satima 24. listopada 1944. g. uslijedio je protuudar
postrojbi NOVJ-e u kojem su sudjelovale 6., 7. i 8. brigada i dio postrojbi 11. brigade84.
Borbama izmeu Travnika i Zenice zavrava listopadska bitka za Travnik 1944. g.
Nestali i poginuli u bitci za Travnik (20 - 24. 10. 1944. g.)
Pronaeni dokumenti o poginulim, ranjenim i nestalim pripadnicima V. bojne I. stajaeg

djelatnog zdruga pokazuju da se i u arhivima jo moe nai dokumenata koji mogu dovesti
do novih spoznaja, te otkriti preuene rtve Drugoga svjetskoga rata.
Sauvani dokumenti sadre podatke o V. ustakoj bojni I. stajaeg djelatnog zdruga, o kojoj
u dosadanjim hrvatskim istraivanjima o vojnim postrojbama NDH-a u Hrvatskoj nema
spomena. 85 Ipak, u objavljenim Zbornicima NOR-a i literaturi o postrojbama NOV-e mogu
se nai pojedini podaci o ovoj postrojbi. U zapovijedi taba 7. krajike brigade potinjenim
postrojbama za napad na Travnik86 navode se i postrojbe koje brane Travnik, pa se u Docu
spominje 100 ustaa pripadnika XXIX ustake bojne87. U izvjeu taba 10. divizije o
napadu na Travnik 30. 9./1. 10. 1944. saznajemo da je V. bojna formirana od ostataka XXIX.
ustake bojne iz Bugojna88. Drago Karasijevi kao glavne hrvatske oruane snage u donjem
toku Lave navodi pripadnike V. ustake bojne, njih 44089 to bi i mogao biti ukupni broj
pripadnika te bojne. Stoer i stoerna sat V. bojne nalazili su se vjerojatno u vojarni u
Travniku, kao i 1. sat V. ustake bojne sa 169 vojnika i zapovjednika, dok je 2. sat Bojne
prema istom izvoru bila u Docu s 149 vojnika90. Isti izvor u listopadu 1943. g. spominje
pripadnike Kupreke i Bugojanske bojne, njih oko 450, kao dio obrambenih snaga grada91.
Neto vie i tonijih i preciznijih podataka saznajemo iz Bojne relacije I. ustakog stajaeg
zdruga od 23. prosinca 1944. g. Petu bojnu ini Stoer od 9 ljudi, stoerna sat sa 23 ovjeka,
1. sat jaine 137 pripadnika i 2. sat od 149 pripadnika92. Ukupno je rije o 318 vojnika. Jedan
od dokumenata fonda Ustake vojnice otkriva imena dvojice poginulih 4. sati V. ustake
djelatne bojne93, ali budui oni nisu poginuli za vrijeme borbi za Travnik i na tom prostoru, u
ovom su radu podaci o tim stradalima izostavljeni. S obzirom da se Bojna sastojala od
stoera, stoernu sat i etiri sati, vjerojatno je brojala preko 400 pripadnika, a nastala je 1944.
g., od ostataka Kupreke i Bugojanske bojne. Ovo je samo djelomian prikaz ove bojne. Za
bolje upoznavanje ove postrojbe potrebna su daljnja istraivanja, a neto bolji uvid
omoguavaju pregled i analiza dokumenata koji slijede.
83
isto, str. 219.
84
Isto, str. 220-224.
85
Damir Jug, Oruane snage NDH sveukupni ustroj, Zagreb, 2004. g., str. 219-232; Ustake vojne
postrojbe, str. 25-39.
86
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 29, dok. 126, str. 499-506, str. 500, bilj. 5-8.
87
Isto, bilj. 5, str. 500. Istie se da je rije o dijelovima V. ustake bojne I. stajaeg zdruga.
88
Zbornik NOR-a t. IV. knj. 30, dok. 37, str. 202, bilj. 2.
89
4. divizija, str. 338.
90
91
Isto, str. 47.
92
Zbornik NOR-a t. IV. knj. 31, dok.175, str. 852.
93
HR- HDA-250, Ustaka vojnica, kut.1, Stajai djelatni zdrugovi- I. stajai djelatni zdrug, V. bojna, 1944.
6-228, Izkaz poginulih 4. sati V. Ust. djelatne bojne.
12
U ovom prikazu predstavljamo 13, dosad neobjavljenih dokumenata koji govore o nestalim i
poginulim pripadnicima V. ustake bojne. Svi su pisani rukom na razliitim vrstama papira i
u obliku tablica. Osam se dokumenata odnosi na nestale pripadnike Bojne, a pet na poginule.
Pojedini dokumenti ponavljaju ista imena nestalih to oteava analizu, ali i govori o tome
koliko je sloen posao prilikom sastavljanja popisa nestalih i poginulih u ratovima. Za
pretpostaviti je da je dvojnost ovih popisa nastala kao posljedica djelovanja ovih postrojbi na
razliitim podrujima.
a) Nestali
Prvi dokument (Prilog 1) odnosi se na nestale pripadnike stoerne sati. Nastao je 30.
studenoga 1944. g. i u njemu je navedeno 7 nestalih. Veina ih je iz kotara Bugojno, kao i
opine, osim jednoga koji je iz opine Gornji Vakuf, mjesto Bojska. Roeni su izmeu 1891.
g. i 1922. g. Svi su nestali 22. 10. 1944. g. prilikom zaposjedanja Travnika. U Prilogu 2 ne
navodi se toan datum nastanka dokumenta, iako je jasno da je to moralo biti tijekom
studenog 1944. g., dakle vjerojatno prije datuma nastanka Priloga 1. Broj nestalih po njemu
je 10, meu kojima su etiri osobe kojih nema u prethodnom dokumentu. Trojica su rodom iz
Viteza, Slunja i Tomislav Grada, a jedan je iz Bugojna. Roeni su izmeu 1898. i 1922. g. s
tim da se godine roenja nekih ne slau s podacima iz prethodnog dokumenta. Za spomenutu
etvoricu, ija imena nisu navedena u Prilogu 1, nema podataka o godini roenja i o ocu, pa
je mogue da su isti bili slabo poznati i nisu bili dugo u postrojbi. Prema sauvanim
podacima svi su nestali 21. 10. 1944. g. za borbi u Travniku. U dosadanjim istraivanjima
rtava Drugoga svjetskog rata tek su dvije osobe iz navedenih dokumenata evidentirane kao
poginule: Ivo Penava kojega su ubili partizani u listopadu 1944. g.94 i Franjo (Frano)
Karli95. Podaci o nestalima ukazuju da su isti mogli ili poginuti u borbi ili nakon uhienja
biti likvidirani po partizanima.
Prilog 196
Iskaz
nestalog ljudstva stoerne sati V. bojne97
Rodjenje Kada, gdje i

in
Tekui Prezime i Popunidbeno na kojem
priuvni Ime otca Opazka
broj ime98 zapovjednitvo mjestu je
ili djelatni
godina mjesto Obina Kotar nestao
1. pri.99 Ivo Ante 1919 Bugojno Bugojno Bugojno Travnik 22.X. 1944.
rojnik Penava Marica,100 prilikom
r. Tomi pada
Travnika
2. dorojnik Franjo Karlo 1922 Gorua Bugojno Bugojno -"- -"-
94
Katica Nevisti, Fra Tomislav Brkovi, Fra Janko Ljubos: Svoju zemlju i oni su voljeli (dalje: Svoju
zemlju i oni su voljeli). Poginuli i nestali iz bugojanskog kraja: u Prvom svjetskom ratu (1914-1918),
Drugom svjetskom ratu (1941-45) i porau te u ratu 1991-1995., Sarajevo Zagreb, 2004. g., str. 243.
95
Isto, str. 305.
96
HR-HDA-250, Ustaka vojnica, kut.1, Stajai djelatni zdrugovi I. stajai djelatni zdrug, V. bojna, 1944.
6-228
97
Tablica u rukopisu.
98
U izvornom dokumentu navodi se prezime i ime, ali se u tablici prvo navodi ime, a potom prezime.
99
priuvni
100
Svoju zemlju i oni su voljeli, str. 243.
13
Karli101 Lucija r.
Marina
3. Vojni102 Juko Ilija 1908 Crnie Bugojno Bugojno Travnik 22.X. 1944.
Lui prilikom
pada
Travnika
4. -"- Ivo Stipe 1891 Bojska Gornji Bugojno -"- -"-
ivko Vakuf
5. -"- Ivo Anto 1909 Gorua Bugojno Bugojno Travnik -"-
Kustura
6. -"- Pero Anto 1910 Ljubni Bugojno Bugojno Travnik -"-
Trogrli
7. -"- tefan Milano Talijan
Kura
Zakljueno tekuim brojem 7.

Zenica 30. studeni, 1944.- Zapovjednik sto. sati por.
Peat103 Keglevi
(potpis)
Prilog 2104
Izkaz nestalih
stoerne sati V. djel. bojne I. st. dj. sdruga
Tek. in Prezime Godina Ime Odakle je Popunidb Kada i Opaska

broj i ime roenja otca eno gdje je i u
zapovedni kojoj
tvo prilici je
nestao
1. Pri. Nikola Vitez Vitez Travnik Travnik Prilikom
dovodn Toljui borbe u
ik Travniku
dne 21.X,
1944.
nestao u
borbi
2. Isto Jure Slunj Slunj Slunj Karlovac -"-
Malinar
3. Pri. Ivo 1919. Ante Bugojno Bugojno Bugojno Travnik -"-
rojnik Penava
4. Pri. Franjo 1922. Dra- Gorue Bugojno Bugojno Travnik -"-
doroj. Karli gutin
5. Pri. Marko Grad Tomislav Tomislav Sinj -"-
Vojni ivkovi5 Tomislav Grad Grad
6. Djel. Zvonko Matko Bugojno Bugojno Bugojno Travnik -"-
Vojni Grgi
7. Pri. Jako 1899 Ile -"- -"- -"- -"- -"-
Vojni Lui
8. Isto Ivan 1898 Bojska Gornji Bogojno -"- -"-
ivko Vakuf
9. Isto tefan Talijan Milano -"- -"-
Kura
10. Isto Pero 1911. Skakavci D. Vakuf Bugojno Travnik -"-
Trogrli
11. Isto Ivan 1907. Ante Gorue Bugojno Bugojno -"- -"-
Kustura
Zenica dne studenog 1944. Zapovjednik porunik
101
Isto, str.305
102
vojniar
103
Ustaka vojnica, I. Stajai Djelatni Sdrug, Stoerna sat V. bojne; u sredini Ustaki znak.
104
HR-HDA-250, Ustaka vojnica, kut.1, Stajai djelatni zdrugovi I. stajai djelatni zdrug, V. bojna,
1944. 6-228. Napomena: Vidi dokument broj 1. Pojedina se imena ponavljaju.
14
(Keglevi)105
Prilog 3 predstavlja izkaz nestalih 3. sati V. bojne. Dokument je prilino neureen (jedan od
najloijih), pisan rukom i na obinom papiru te s dosta brojanih oznaka. Popisana su 22
nestala, ali su pored etvorice u stupcu godina, mjesto, obina i kotar roenja brojke 15,
16, 17 i 18, u stupcu mjesto nestanka 10, 11, 12 i 13, dok u stupcu nain nestanka i
nadnevak nema zabiljeki. Sumnja da bi ta etvorka mogla biti meu poginulima potvrena
je Prilogom 10 u kojem su detaljniji podaci, ukljuujui i one o smrti. U opaski se navodi
popis opreme koju su navedeni preuzeli, pa se stjee dojam da je popis nastao za potrebe
opskrbnog ureda. Ostalih podataka, osim onog o inu, nema. Neto vie podataka o nestalim
ove sati nalazi se u Prilogu 4, no tek za petoricu od ukupno 18 popisanih. Rije je o petorici
pripadnika sati iz kotara Bugojno, opine Gornji Vakuf i mjesta koja pripadaju toj opini.
Dokument nema vremensku odrednicu nastanka, ali po izgledu i podacima moe se zakljuiti
da je nastao poslije Priloga 3, iako ne sadri podatke o poginulima koji se kao u tom trenutku
nestale osobe nalaze popisani u Prilogu 3. U stupcu kada, gdje i u kojoj prilici je nestao
zapisano je prilikom povlaenja iz Travnika. Godina roenja navedena je za samo jednoga
od 18 navedenih. Prema Prilogu 3 isti su nestali tijekom borbi za Travnik 23. 10., a prema
Prilogu 4 prilikom povlaenja iz Travnika bez ikakve vremenske odrednice.
Prilog 3106
IZKAZ NESTALIH107 3. sati V. bojne
Savezno spisu I. sdruga broj 58/44.
Tek. in i stalini Prezime i ime Ime Godina, Pop. Mjesto Nain Opaske
broj Odnos otca mjesto, zapovjed- nestanka nestanka
obina Nitvo i
i kotar, nadnevak
roenja
1. Pri. vojnik Krajina Anto108 10 Svi su
2. Pri. dorojnik Garaa Huso 11 imenovani
3. Djel. dorojnik Gudelj Andrija 24 imali
4. Pri.dorojnik Ljubas Gavro 12 slijedeu
5. Pri. vojni. Bandi Fabijan 25 opremu:
6. Isto Bagari Tonko 26 2 koulje, 2
7. Djel. vojni Batini Mio109 Svi 27 gae,
8. Pri. vojni. Buljan Stjepan imenovani 28 surka,
9. Isto Debeljak Ilija nestali pri 29 hlae,
10. Isto JakovljeviMato borbi u 30 kabanica,
11. Isto Jurii Drago Travniku 31 kapa,
12. Isto Kolak Jozo110 32 cipele,
105
vlastoruni potpis
106
1944. 6-228
107
Svi gore navedeni, osim dolje poginule etvorke nalaze se i u Prilogu 4, urednije popisani i s neto vie
podataka.
108
Pored imena Krajina Ante, Garaa Huse, Ljubas Gavre i Posavac Mate je kri, a njihova su imena
jedina i oznaena brojevima crvene boje. Vidi prilog broj 10.
109
Svoju zemlju i oni su voljeli, str. 331. Isti je navoden kao Mijo (Mio) Batini, sin Boe i Mare ro.
Mili, roen 22.12. 1925. u Gornjoj Riici, Skopljanska Graanica, zarobljen od strane partizana i ubijen u
listopadu 1944. u Travniku.
110
Isto, str. 342. Navedene su dvije osobe s imenom Jozo Kolak, ali samo onaj s nadimkom oza mogao bi
imati veze s listopadskim zauzimanjem Travnika i citiranim dokumentom. Sin je Frane i Bisere, ro.
apina, ena mu je Finka Vinka, ro. Brnada, roen 21. 12. 1918. u Luanima, Skopaljska Graanica.
Zarobljen je od strane partizana i ubijen u listopadu 1944. u Travniku.
15
13. Djel. vojniar RudoLovrenovi 33 arape,
14. Pri. voj. Petrievi Anto 34 19 puaka,
15. Djel. voj. Kolak Ivica 13 35 2 strojopuke,
16. Isto Posavac Mato rance,
17. Pri. voj. Sari Dragutin 36 torbice
18. isto Trbara Franjo 37
19. Vujevi Stojan 38
20. ivko Stjepan111 39
21. Plei Nikola 40
22. Lui Ivan112 41
U Zenici dne 30-XI,1944.
Prilog 4113
Izkaz nestalih
3. sati V. bojne
Tek. in Prezime Godina Ime Odakle je Popunidbeno Kada i gdje Opazke

br. i ime Roenja Otca mjesto Obina kotar zapovjednitvo je i u kojoj
je prilici
nestao
1. Voj. Rasnica G. Bugojno Travnik Prilikom
Anto Vakuf povlaenja
Petrievi iz Travnika
2. Ilija Botua G. Bugojno Travnik -"-
Debeljak Vakuf
3. Ivan -"-
Lui
4. Stjepan 1915 Kiko Pernice G. Bugojno Travnik -"-
Buljan Vakuf
5. Jozo -"-
Kolak
6. Ivica -"-
Kolak
7. Dragutin -"-
Jurevi
8. Stojan ugine G. Bugojno Travnik -"-
Vujevi Bare Vakuf
9. Fabijan ugine G. Bugojno Travnik -"-
Bandi Bare Vakuf
10. Mio -"-
Batini
11. Tonko -"-
Bagari
12. Frano -"-
Trbara
13. Ilija -"-
Trbara
14. Vojni. Mato Prilikom
Jakovljevi Povlaenja
iz Travnika
15. Dragutin -"-
ari
16. Vodnik Stjepan -"-
ivko
17. Vojni Rude -"-
Lovrenovi
18. Nikola -"-
111
Isto, 325-326. Prema dostupnim podacima ni jedan od navedenih se ne moe poistovjeivati s osobom
spomenutom u ovom dokumentu.
112
Isto, str.211-214. Navedena su ista imena i prezimena, ali se ostali podaci ne slau.
113
1944. 6-228. Napomena: Imena popisanih osoba spominju se i u Prilogu 3.
16
Pleji
Andrija -"-
Gudelj
Slijedi pregled nestalih 2. sati V. ustake bojne o kojoj su sauvana tri dokumenta. Prilog 5
nastao 30. 11. 1944. g., a prilozi 6 i 7 datirani su istim nadnevkom 4. 11. 1944. Svi nestali
zapisani u Prilogu 6 nalaze se i u Prilogu 5, a iz Priloga 7 nisu upisana dvojica. Sastav
podataka u svim je dokumentima slian, a sve navedene osobe podrijetlom su iz kotara i
opine Bugojno. Prema Prilogu 6 svi su nestali prilikom povlaenja iz Doca 21. 10. 1944. g.,
no u Prilogu 5 kao okolnosti nestanka navode se borbe u Travniku 21. 10. 1944. g.114 Ovakvo
navoenje podataka nam potvruje ranije izneseno miljenje da su se popisi radili prema
mjestu i podruju djelovanja pojedine postrojbe. Osobe, popisane u Prilogu 7, nestale su 24.
10. 1944. g. prilikom pothvata, odnosno protuudara hrvatskih snaga na Travnik.
Prilog 5115
Izkaz
nestalog ljudstva 2. sati V. bojne
I. st. dj. sdruga
116
Po navoenju u spise
U.Z. zapovjednik bojne porunik
M. Depolo
Tek. in Prezime ime Roenje Popunidben Kada, Opazke

broj djelatni i ime otca Godi Mjesto Obina Kotar o gdje i na
ili na Zapovjed- kojem
priuvni nitvo mjestu je
nestao
1. vojni. 1917 Osma Prusac D. Bugojno Travnik Prilikom
Dervi n Vakuf borbi u
Nolo Travniku
21.X.
nestao
117 118
2. Rojnik Pero 1921. Garua Travnik 24. X
Pero
Ivi
3. Vojnik Boo 1912 aulije -"- -"- -"- Nestao
Boo prilikom
Jelovi borbi u
Travniku
21/X
1944.
4. Ivan Ivan 1908 Karae -"- -"- -"- -"-
Kunki
5. Ivo Mato 1905 aulije -"- -"- -"- -"-
andril
6. Rojnik Niko Marko 1920 N. Selo -"- -"- -"- Prilikom
Tabakov novog
i pothvata
na
114
1944. 6-228; Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 31, dok.175, str. 858-859.
115
1944. 6-228
116
Peat stoera V. bojne I. stajaeg djelatnog sdruga.
117
Neitko.
118
Neitko.
17
Travnik
24/X.
nestao u
Guoj
Gori
7. Voj. Marija 1909 aulije -"- -"- -"- -"-
Stojan119 n
Vujevi
8. Vimko Majce 1914 Rovna -"- -"- -"- -"-
Mamuza n
Zakljueno tek. brojem 8
Zenica dne 30/ XI.1944. 120 Zapovjednik 2. sati por.
M. Depolo121
Prilog 6122
Izkaz nestalih
2. sati V. bojne I. st. dj. sdruga
Tek. in Prezime Godina Ime Odakle je Popunid- Kada i Opazka

broj i ime Rodjenja Otca Mjesto Obina kotar beno zap- gdje i u
ovjedni- kojoj
tvo prilici je
nestao
1. priuvni Ivan 1908. Ivan Kordii Bugojno Bugojno Travnik Prilikom
vojniar Kunki povlae-
nja iz
Doca
nestao
21. X.
1944.g.
2. Pero 1916. Anto Graanica -"- -"- -"- -"-
imi
3. Dervi 1913. Ibrahim Prusac Bugojno123 -"- -"- -"-
Solo
4. Boo 1912. Boo aulije Bugojno Bugojno -"- -"-
Jelovi
5. Ive 1905. Mato Udurlije Bugojno Bugojno -"- -"-
Sandrk
124
Zenica, dne 4. studenog 1944.g. Zapovjednik 2. sati ust. por.
(M. Depolo)125
Prilog 7126
Izkaz nestalih127
2. sati V. dj. bojne I. st. dj. sdruga
119
Identino ime i prezime spominje se u Prilogu 3. U knjizi Svoju zemlju i oni su voljeli (str. 284 i 286)
spominju se dvije osobe istoga imena i prezimena, no ostali osobni podaci ne odgovaraju podacima
navedenima u dokumentima.
120
peat
121
vlastoruni potpis
122
1944. 6-228
123
U izvorniku pie da je opina Bugojno, to nije tono. Rije je o opini Donji Vakuf.
124
peat
125
vlastoruni potpis
126
1944. 6-228
127
Svi navedeni, osim Nike Okadara, popisani su i u Prilogu 5.
18
Odakle je Kada i
Tek. Prezime God. Ime Mjesto Obina kotar Popunidbeno gdje je u
broj in i ime rodj. Otca zapovjednitvo kojoj je Opazke
prilici
nestao
1. priuvni Niko 1920. Marko Malo Selo Bugojno Bugojno Travnik Prilikom
rojnik. Tabakovi pothvata u
Travnik
23-X-1944.
nestao u
borbi
3.128 Pero 1921. Pero Gorue -"- -"- -"- -"-
Ivi129
4. priuvni Niko 1913. Marujan Crnie -"- -"- -"- -"-
vojniar Okadar
5. Vinko 1914. Stojan Rovna -"- -"- -"- -"-
Mamuza
6. Stipo 1913. Stipo Rovna -"- -"- -"- -"-
Ljubas
7. Stojan 1909. Marijan ipulji -"- -"- -"- -"-
Vujevi
130
Zenica dne 4. studenog 1944. Zapovjednik 2.sati por.
(M. Depolo)131
O nestalim pripadnicima 1. sati govori Prilog 8 u kojem je popisano najmanje nestalih, ali
je zanimljivo da su svi vojnici iz potpuno razliitih podruja, a podaci o njima su vrlo iscrpni
i pregledni. Rije je o osobama iz kotareva Bugojno, Varadin, Kostajnica i Travnik,
odnosno opina Gornji Vakuf, Vinica, Dubica i Vitez, starosne dobe izmeu 18 i 40 godina, s
tim da je samo jedan bio 40-godinjak, a svi ostali su stari izmeu 18 i 24 godine. Svi su bili
vojniari i nestali su prilikom povlaenja iz Travnika.
Prilog 8132
Izkaz nestalih
1. sati V. bojne I. st. dj. sdruga
Teku. in Prezime godina Ime Odakle je Popunidbeno Kada i Opazka

Broj i ime roenja otca zapovjednitvo gdje i u
Mjesto Obina Kotar kojoj
prilici je
nestao
1. vojni. Jozo 1926. Ivo Dobroin G. Vakuf Bugojno Travnik Prilikom
uri povlaenja
iz
Travnika
Nestao
2. Ivan 1922. Marko Vinica Vinica Varadin Varadin -"-
Rozmari
3. Stjepan 1904. Petar Bain Dubica Kostajnica Petrinja -"-
Koturovi
4. Anto 1920. Anto Krevine Vitez Travnik Travnik -"-
Tomi
128
U izvornom dokumentu preskoen je redni broj 2.
129
Rije je o prezimenu Ivi.
130
mjesto peata
131
vlastoruni potpis
132
HR-HDA-250, Ustaka vojnica, kut. 1, Stajai djelatni zdrugovi I. stajai djelatni zdrug, V. bojna,
1944. 6-228
19
Zapovjednik 1. sati porunik
(P. Juri)133
Ukupno je popisano 39 nestalih pripadnika V. ustake bojne, od ega iz stoerne sati 10,
Prve sati 4, Druge sati 10 i Tree sati 18. U ve navoenim podacima iz bojne relacije I.
ustakog stajaeg zdruga navedeno je 38 nestalih134 to je za 1 manje od broja koji se dobiva
na osnovi ovih dokumenata. Najvie nestalih je iz Bugojna 15, iz Gornjeg Vakufa 7, a iz
ostalih mjesta ili nepoznatog mjesta roenja 17. Najvei broj nestao je u borbama za
Travnik i oko Travnika 24, u Guoj Gori 10, a u Docu kod Travnika 5. Dana 21. 10.
nestalih je 12, dana 22. 10. 17, a 24. 10. samo 10 osoba. Analizom podataka o nestalima
dobivamo razmjere i odnose borbi. Najtea i najvea borba je voena u Travniku, potom u
pokuaju povrata Travnika, a neto su manji gubici u podruju oko Travnika, odnosno Docu.
Popisi rtava na lokalnoj i zaviajnoj razini su potrebni kako bi se moglo utvrditi jesu li oni
svi poginuli u borbama za Travnik ili su kao zarobljenici likvidirani ili su moda dezertirali
ili pristupili postrojbama NOV-e. U ovim su dokumentima pronaeni podaci za dvije takve
osobe, ali je za konane zakljuke svakako potreban vei broj izvora.
b) Poginuli
Dostupni podaci o poginulima znatno su jasniji, toniji i uredniji. Pronaeno je pet
dokumenata koji se odnose na poginule od kojih se tri odnose na 2. sat, a po jedan na 1. i 3.
sat.
U Prilogu 9, koji se odnosi na 2. sat V. bojne s nadnevkom 30. 11, 1944. g., popisano je
najvie poginulih i to 13 osoba roenih u opini Bugojno. Roeni su izmeu 1900. i 1925. g.,
a svi su bili priuvni vojniari. Trojica su poginula prije listopadskih borbi, jedan 20./21.
listopada, tri 21. listopada prilikom napada na Travnik, jedan prilikom povlaenja u Zenicu
22. listopada i etvorica u pothvatu na Guu Goru 24. listopada. Dva su pokopana u groblju u
Bugojnu, jedan u Travniku, a tijela preostalih vojnika ostala su na bojitu.
Prilog 9135
Iskaz
poginulog ljudstva 2. sati V.bojne
I. sdruga
tek. in Prezime Ime Mjesto roenja Popunidb Kada Gdje Da li Opa-

br. priuvni I otca godina Mjesto Obina kotar eno gdje i je je obavije- ske
i djelatni ime zapovj na kojem poko- tena
dnitvo mjestu je pan rodbina
poginuo
1. Djelatni Stipo Jozo 1925 Porie Bugojno Bugojn Travnik Prilikom U Jest 1
Vojniar Glava o nonog vojnom
izvianja groblju
poginuo u Bugojn
selu o
Zijametu
133
vlastoruni potpis
134
Zbornik NOR-a, t.IV., knj.31, dok.175, str.859
135
1944. 6-228
20
dana 25-
VI-1944.
2. Priuvni Ivica Brnada Ivo 1918 Kan- -"- -"- -"- Idui u -"- Jest 2
vojniar dija ophodnju
iz zasjede
dana
14VIII
1944.
3. Pri. Ilkan Anto 1923 Glavica -"- -"- -"- Idui u Pokopa Nema 6
Vojniar Dujmovi ophodnju nu mogu-
u selu Travni nosti
Peine iz ku
zasjede
4. Isto Ivo Stipo 1912 aulij -"- -"- -"- Prilikom ostao -"- 7
Jelovi e napada na mrtav
Travnik
21. X.
1944.
poginuo
5. Isto Ivan Pero 1918 Duzlije -"- -"- -"- isto -"- -"- 8
Grabovi
6. Isto Marijan Mato 1912 Vesela -"- -"- -"- Prilikom -"- -"- 9
Tavra napada na
Travnik
20. i 21.X.
poginuo
od
puanog
naboja
7. Isto Ilija Miura Ilkan 1920 Kandij -"- -"- -"- Prilikom -"- -"- 10
a napada na
Travnik
21.X.
1944.
poginuo
od bacaa
8. Priuvni Ivan Marko 1923 aulij -"- -"- -"- -"- -"- -"- 11
Vojnik ubela e
9. Pri. Zaim Mehme 1900 dralo -"- -"- -"- Prilikom pokopa -"- 19
dor. dralovi d vii povlaenj nu
a u Zenicu Zenici
22.X.
Poginuo
od partiz-
anskih
bacaa
10. Pri. Stipo Anto 1912 Bogano -"- -"- -"- Prilikom ostao -"- 20
Vojnik Viskovi vci pothvata mrtav u
na Guoj
Travnik Gori
24_XI.
poginuo u
Guoj
Gori
11. Isto Mehmed Hamdij 1919 Grnice G. -"- -"- -"- -"- -"- 21
Kurbegovi a Vakuf
12. Pri. Jure Josip 1915 Bugojn -"- -"- -"- -"- -"- -"- 21/
vojni. Marinovi o
13. Isto Ivo Anto 1923 Bogano -"- -"- -"- -"- -"- -"- 23
Brajkovi vci
14. Zakljuno sa rednim brojem 13
Zenica dne 30/XI.1944 Peat Zapovjednik 2. sati por.
(M. Depolo) 136
136
vlastoruni potpis
21
Drugi dokument, Prilog 10, odnosi se na 3. sat Bojne. Dokument nije datiran. Popisana su
etiri poginula vojnika roena u selima na podruju opine Gornji Vakuf od kojih je bio
jedan rojnik, jedan vojniar i dva dorojnika. Svi su poginuli u borbi s partizanima na
Tarabovcu, odnosno Docu 21. listopada 1944. g., a ostali su nepokopani, od ega dvojica u
mrtvanici u Travniku.
Prilog 10137
Izkaz poginulih
3. sati V. bojne
Tek. in Prezime Godina Ime Odakle Popunidb Kada i gdje i Gdje Da li je Opazke
Broj i ime Roenj Otca Mjesto Obina Kotar eno u kojoj je obavjet
a zapovjed prilici je pokop ena
nitvo poginuo an rodbina
1. Roj Anto 1920. Ivan Rasnica G. Bugoj Travnik 21.X.44. na Ostao Jest
Krajina Vakuf no Tarabovcu-u nepok
borbi s opan
partizanima u
bolnic
i
Travn
ik
2. Voj Mate 1922. Anto Pala G. Bugoj Travnik 21.X.44. na Ostao Jest
Posavac Vakuf no Tarabovcu- nepok
Travni u opan
borbi s u
partizanima mrtva
nici
Travn
ik
3. Dor Huso 1920. Red Rasnica G. Bugoj Travnik 21.X. u Docu Ostap Nije
. Gara o Vakuf no n/Lavi u nepok
borbi s opan
partizanima
4. Dor Gabro 1922. Gavr Bistrica G. Bugoj Travnik 21.X. u Ostao Nije
. Ljubas o Vakuf no Tarabovcu nepok
Travniku u opan
borbi sa
partizanima
Prilog 11 nastao je 4. studenoga 1944. g., a predstavlja popis estorice poginulih pripadnika
1. sati, roenih izmeu 1921. i 1927. godine. Jedan poginuli je rojnik, a ostala petorica su
vojniari. Trojica su Hrvati islamske vjere, a trojica katolici. Jedan je iz Foe, dva su iz
Gornjeg Vakufa, dva iz Rogatice i jedan iz Jajca138. Prva trojica s popisa su poginuli prilikom
borbi s odmetnicima u krugu vojarne i pokopani su u Travniku, a trojica 23. listopada pri
pothvatu na Vlai planini te su pokopani u Guoj Gori.
137
1944. 6-228
138
U knjizi rtve Drugoga svjetskoga rata, poraa i Domovinskog rata na pdoruju upa Dobretii, Jajce,
Koriani, Klju, Liskovica, Podmilaje i Varcar Vakuf Mrkonji Grad nije evidentirana navedena osoba.
22
Prilog 11139
Izkaz poginulog
ljudstva 1. sati V. djel. bojne I. st. dj. sdruga
Odakle je Kada, Da li je
Tek. Prezime Godina Ime Mjesto obina Kotar Popunidbeno gdje i u Gdje je obavij- Opazke
broj in i ime roenja otca zapovjednitvo kojoj je pokopan etena
prilici rodbina
poginuo
1. Rojnik Sulejman 1923. Salko Toholji Foa140 Foa Sarajevo Prilikom u nema
adija borbi s Travniku mogu-
odmetnici nosti
dana 21/
22.X.
1944.
poginuo
u krugu
vojarne
u Trav-
niku od
granate
bacaa
2. Vojni Niko 1927. Pero Porie Bugojno Bugojno Travnik -"- -"- -"-
Bartulovi
3. Pero 1924. Anto Tiho- Tiho- Tiho- Travnik -"- -"- -"-
Dela milje milje141 Milje142
4. aban 1923. Nazif Mii- Soko- Roga- Sarajevo Prilikom u -"-
Murti vode lovii Tica pothvata Guoj
na Gori
Travnik
23/X.
1944.
poginuo
na
Vlai
planini_
5. Nezir 1926. Rah- Sasovo Borika Roga- Sarajevo -"- -"- -"-
Pleho man Tica
6. Mustafa 1921. Mujo Drag- Brez- Jajce145 Travnik -"- -"- -"-
Hodi Ni143 ovo144
146
Zenica 4 studeni 1944. Zapovjednik 1. sati poru.
(P. Juri)147
Prilog 12 nastao je 4. studenog 1944. i sadri podatke o etvorici poginulih pripadnika 2. sati.
Svi su bili priuvni rojnici. Dvojica su roena 1913. g., a dvojica 1923. g. Dva su iz okolice
139
1944. 6-228
140
Opina je Dragoava. Popis imena mjesta Nezavisne Drave Hrvatske, Zagreb, 1942, g, st. 469
141
Opina je Gornji Vakuf. Isto, st. 467.
142
Kotar je Bugojno. Isto, st. 467.
143
Puni naziv mjesta je Dragni Selo. Isto, st. 117.
144
Toan naziv mjesta je Gerzovo. Isto, st. 117.
145
Ispravan je kotar Varcar Vakuf. Isto, st. 117.
146
mjesto peata
147
vlastoruni potpis
23
Bugojna, jedan iz Gornjeg Vakufa, a jedan iz Sinja. Svi su poginuli prilikom pothvata na
Travnik 23. listopada 1944. g. uslijed napada neprijatelja i pokopani su u Guoj Gori bez
mogunosti obavjetavanja rodbine.
Prilog 12148
Izkaz poginulog
ljudstva 2. sati V. dj. bojne I. st. dj. Sdruga
Odakle je Popuni- Kada i Da li je

Tek. in Prezime Godina Ime Mjesto Obina Kotar dbeno gdje u Gdje je obavije- Opazke
Broj i ime rodjenja otca zapov- kojoj je pokopan tena
jednitvo prilici rodbina
poginuo
1. Pri. Stjepan 1913. Ivan Bogan- Ljubni Bugojno Travnik Prilikom u Guoj nema
Rojnik Viskovi Ovci pothvata Gori moguno-
na sti
Travnik
23-X-1944.
u Guoj
Gori
prilikom
napada
neprijatelja
2. Mehmed 1913. Ham- Grnica149 Gor. Bugojno Travnik -"- -"- -"-
Kurbegovi dija Vakuf
3. Pri. Jure 1923. Jure Sinj Sinj Sinj -"- -"- -"-
Vojni Marinovi
4. Ivan 1923. Ivan Ljubni Ljubni Bugojno Travnik -"- -"- -"-
Brajkovi
150
Zenica 4. studenog 1944. Zapovjednik 2. sati por.
(Mato Depolo)151
Prilog 13 s podacima o estorici poginulih pripadnika 2. sati Bojne takoer je nastao 4.

studenoga 1944. g. Meu stradalima je jedan rojnik i pet vojniara, roenih izmeu 1904. g. i
1921. g. na podruju opine Bugojno. etvorica su poginula prilikom borbi u Docu 21.
listopada 1944. g. gdje su i pokopani, jedan je istoga dana ranjen kod Putieva te je podlegao
ozljedama, a posljednji je poginuo pri povlaenju u Zenicu gdje je sahranjen.
Prilog 13152
Izkaz poginulih
2. sati V. dj. bojne I. st. dj. sdruga
Tek. in Prezime God. Ime Odakle je Popunid- Kada i Gdje je Da li je Opazke

Broj i ime Rodjenja otca Mjesto obina kotar beno gdje i u pokopan obavij-
Zapovj- kojoj je etena
dnitvo prilici rodbina
poginuo
1. Rojnik Ivan 1921. Mato aulije Bugojno Bugojno Travnik Prilikom u Docu Nema
148
HR-HDA-250, Ustaka vojnica, kut.1, Stajai djelatni zdrugovi- I. stajai djelatni zdrug, V. bojna, 1944.
6-228
149
Tono je Grlica. Popis imena mjesta NDH-a, st.174.
150
mjesto peata
151
vlastoruni potpis
152
1944. 6-228
24
ubela napada mogu-
neprija- nosti
telja na
Dolac
21-X-19
44. pog-
inuo od
neprija-
teljskog
tekog
bacaa
2. Vojni Marijan 1919 Marijan Vesela -"- -"- -"- -"- -"- -"-
Tavra
3. Ilija 1919. Ivo Kandija -"- -"- -"- -"- -"- -"-
Miura
4. Ivan 1909. Ivan aulije -"- -"- -"- Prilikom -"- -"-
Jelovi napada
neprija-
telja na
Dolac
21-X-
1944za-
dobio
smrtnu
ranu u
prsa od
puanog
naboja
5. Ivan 1915. Jozo Durlija -"- -"- -"- Istim -"- -"-
Grabovac sluajem
ranjen u
Putievu
sjeverno
od Doca
u noi
21-X-
1944.
6. Zaim 1904. Mujo ral- -"- -"- -"- Poginuo Pokopan -"-
dralovi Ovii kod Zen- u
ice pri- Zenici
likom
povlaenj
22-X-
1944.
zadob-
ivi
smrtnu
ranu u
glavu
153
Zenica dne 4. studenog 1944.g. Zapovjednik 2. sati ust. por.
154
(M. Depolo)
Prema dostupnim dokumentima, u borbama za Travnik poginula su 33 pripadnika V.
ustake bojne. U Bojnoj relaciji I. ustakog stajaeg djelatnog zdruga 26 je poginulih155, to
je za sedam manje,. Rije je o razlici od preko 20% koja nije zanemariva. Dvije treine
poginulih (21) je iz Bugojna, sedam poginulih je iz Gornjeg Vakufa, a pet iz ostalih mjesta.
ini se da je najhomogenija postrojba bila 3. sat V. ustake bojne jer su njeni pripadnici
gotovo svi podrijetlom iz opine Gornji Vakuf odakle je i druga najbrojnija grupa poginulih
pripadnika Bojne. Najmanje je poginulih iz drugih mjesta, a to je pokazatelj podrijetla Bojne
i djelomini odgovor mogueg nastanka.
153
mjesto peata
154
vlastoruni potpis
155
Zbornik NOR-a, t.IV., knj.31, dok.175, str. 859.
25
Meu dokumentima koji govore o pripadnicima V. ustake bojne su i dokumenti koji
sadre podatke o ranjenima pripadnicima, no koji nisu predstavljeni u ovom radu. Pri
borbama za Travnik ranjeno je ukupno 26 pripadnika V. bojne i to 2 pripadnika Stoerne sati,
4 pripadnika 1. sati, 15 pripadnika 2. sati i 5 pripadnika 3. sati156. Prema Bojnoj relaciji I.
ustakog stajaeg zdruga od 23. prosinca 1944. g. ozljeen je 21 pripadnik157, od ega je
najzanimljiviji podatak da su u bolnici u Travniku ostala 3 doasnika i 13 vojniara158 koji su
takoer vjerojatno meu poginulima ili kasnije likvidiranima. Prema podacima iz
dokumenata sauvanih u fondu Ustake vojnice svega su 3 ranjena vojnika ostala u Dravnoj
bolnici u Travniku159.
Prema podacima iz ovdje prezentiranih dokumenata, stradalih je pripadnika V. ustake
bojne 98, to predstavlja gubitak jedne petina do jedne estine pripadnika bojne u kratkom
vremenu.
Datumi izginua govore nam o snazi i intenzitetu borbi, barem onih koje se odnose na ovu
Bojnu i pripadnike koji su zabiljeeni kao poginuli. Tako je 20./21. listopada poginuo samo
jedan vojnik, 21. listopada njih 13, 22. listopada pet, 23. listopada sedam, 24. listopada etiri,
a ranije i nepoznatog nadnevka trojica. Stoga se moe zakljuiti da su borbe bile najvee i
najtee 21. listopada, a najmanje poginulih stradalo je prvog dana borbi. Iako bi se oekivalo
da je najvei broj poginulih stradao u Travniku, dokumenti pruaju neto drugaiju sliku.
Najvei je broj poginulih prilikom pothvata na Travnik u Guoj Gori, njih deset, potom u
borbama na Tarabovcu i u Docu (koji su povezani) devet, Travniku osam i drugim mjestima
est. Rije je o posljedici rasporeda postrojbi (sati), jer su pripadnici pojedinih sati uglavnom
ginuli na odreenom mjestu, a drugih na drugome, ovisno o lokaciji na kojoj su bili
raspodijeljeni.
Najvie poginulih u V. ustakoj bojni je imala 2. sat: 23 od ukupno 33 poginula. Njezini su
pripadnici ginuli i u Travniku i na Docu Tarabovcu i u Guoj Gori. Slijedi je 1. sat sa est
poginulih i 3. sat s etiri poginula. U ovom radu ne spominje se niti jedan stradali pripadnik
stoerne sati. Jedan je dodue poginuo, ini se na putu doma i to ranije i nevezano uz
zauzimanje Travnika, a dvojica pripadnika 4. sati su poginuli na poloajima kod Zenice. O
Stoeru V. ustake bojne koji se nalazio u vojarni sa 1. sati160 u dokumentima nema ni rijei,
jer je on ostao zarobljen u gradu. Veliki udio pripadnika 2. sati na Docu i Tarabovcu u
ukupnom broju poginulih potvruju i dokumenti Bojne relacije I. ustakog stajaeg
zdruga161.
Grobita i stratita nastala nakon zauzimanja Travnika
Usprkos bogatoj usmenoj predaji o partizanskim zloinima izvrenima nakon osvojenja

Travnika, do danas se nije dovoljno uradilo s ciljem utvrivanja tonih lokacija grobita. U
fondu Komisije za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Drugoga svjetskoga rata sauvana je
156
HR-HDA-250, Ustaka vojnica, kut.1., Stajai djelatni zdrugovi I. stajai djelatni zdrug, V. bojna,
1944. 6-228
157
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 31, dok.175, str. 859.
158
Isto, str. 859.
159
HR-HDA-250, Ustaka vojnica, kut.1. Stajai djelatni zdrugovi I. stajai djelatni zdrug, V. bojna,
1944. 6-228
160
161
Zbornik NOR-a, t. IV., knj. 31, dok, 175, str. 851-863
26
svega jedna kutija arhivskog gradiva s podacima o grobitima u Bosni i Hercegovini,
ukljuujui i kopiju stranice novinskog lanka iz tjednika Globus u kojemu se Travnik
spominje kao jedno od masovnih stratita i grobita s kraja Drugoga svjetskog rata i
poraa162. Neto se vie moe saznati iz kutije s kartonima rtvama163. Prema dostupnim
podacima mogue je izdvojiti nekoliko lokacija koje bi mogla predstavljati grobita. Jedno
od njih je sklonite u Tvornici duhana u Travniku gdje su rtve dijelom uguene, a dijelom
likvidirane bombama i minama. Jedno od najee spominjanih grobita u fondu Komisije za
utvrivanje rtava Drugog svjetskog rata je groblje Svetog Roka na Bojni kod Travnika.
Prema izjavama svjedoka, barem jedno masovno grobite trebalo bi se nalaziti u krugu
kasnije tvornice Borac. Dravna bolnica u Travniku je bilo i stratite i grobite, no, prema
izjavi majke likvidiranog Joze Pendea, vjerojatno i zatvor164. Pende se nikada nije vratio iz
bolnice zatvora i vjerojatno je jedna od rtava izmeu 70 ranjenika, civila, djece, ena i
staraca i dvije asne sestre165 koji su i prema drugim izvorima tamo likvidirani i pokopani166.
Dio ih je zaklan, a dio strijeljan 22. i 23. listopada 1944. g. Dio ih se i danas nalazi ispod
zasaenih borova bolnice, dio je ekshumiran i pokopan u muslimanskom groblju, a dio 1955.
g. prebaen na drugi prostor167. Poznato je da je jedno od stratita bila i vojarna u Travniku
koja se posljednja predala, ali nije poznato jesu li tamo rtve i pokopane. Isto vrijedi i za
zatvor zvan Crna kua, gdje su prema izjavama u kartonima rtava pojedinci i likvidirani,
ali je nepoznato gdje bi mogli biti pokopani. Za jednu se rtvu iznosi da je pokopana kod
Pravoslavne crkve u Travniku168. Dio rtava pokopan je i u groblju na Docu, a to potvruju i
predstavljeni dokumenti. Jedno od zanimljivijih stratita je oko isusovake gimnazije i
samostana. Naime, ondje postoje etiri stratita: vrt, gaj, igralite pa i uionica u gimnaziji.
Ukupno je rije o 13 rtava i to 2 vojnika i 11 civila. Sedam je pokopano u gaju, gdje je
kasnije napravljena skakaonica, a est na kraju vrta, pokraj dananjeg akog doma169.
Najbolje istraeno i jedino oznaeno grobite na podruju tadanjeg Travnika je grobite Rija
kod Rankovia, gdje je pokopano oko 150 vojnih zarobljenika Hrvata, Nijemaca i civila
likvidiranih izmeu 23. i 25. listopada 1944. Zarobljenici su odvedeni u staru ciglanu u
Turbe170, a potom preko Donje Veeriske kod Viteza dovedeni u Rankovie. Na putu su im
pridrueni usput zarobljeni civili te su dovedeni u staje Stipe Kvasine i Nike Vidaka.
Ispitivani su u kui Nike Vidaka po 5-10 minuta, potom vezani po etvorica i odvedeni na
stratite, odnosno livadu iznad gaja gdje su kasnije svi pokopani. Dio zarobljenika je i puten
na slobodu. Veina je ubijena iz automatskog oruja, no pojedini su mueni i zaklani.
Izvrioci i nalogodavci do danas nisu poznati, iako ovaj i ovakav nain likvidacije nije iao
bez suradnje domaih ljudi koji su predstavljali narodnu vlast u Narodnooslobodilakim
odborima. Iako se dio rtava nalazio u sastavu postrojbi NDH, razlozi zbog kojih su ti ljudi
ubijeni nisu poznati. Na prostoru oko sela Rankovii otkriveno je jo nekih manjih grobita
162
HR-HDA-1944, Komisija za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Drugoga svjetskog rata, kut. 543
163
Isto, kut. 428.
164
Isto, kut. 428, fascikl Travnik, omot Jankovii
165
U knjizi Hrvatski martirologij XX. Stoljea Bakovi ne navodi podatak o stradalim asnim sestrama u
Travniku u to vrijeme.
166
Srednja Bosna, str. 321. http://hercegbosna.org/forum/post135211.html
167
Srednja Bosna, str. 321. Topalovi ne spominje o kojem se prostoru radi.
168
HR-HDA-1944, Komisija za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Drugoga svjetskoga rata, kut. 428,
fascikl Travnik, omot Travnik, karton rtve Augusta Sajevia.
169
170
U ovom se mjestu nalazio tab 5. korpusa. Borbe za Travnik, str.143.
27
kao to je mjesto elikovac kod Bavrkinih kua gdje je bilo devet ubijenih ustaa i Talijana,
meu kojima Mijo Milovanovi, zvani ipin koji je prenesen u groblje u Rastivce, a ostali su
pokopani oko dananjeg hladnjaka, kod crkve u Rankoviima. U blizini dananje
Veterinarske stanice je grobnica stradalih Nijemaca, a u Stojkoviima, iznad kue pok. Ive
Duje sahranjen je nepoznat broj rtava171. Topalovi istie da je oko 600 zarobljenih
domobrana odvedeno, svi svezani icom po etvorica, prema Donjem Vakufu, Jajcu i
Bugojnu172. to se s njima dogodilo, gdje su i kako zavrili do danas nije poznato.
Prema Izvjeu o radu Komisije za utvrivanje ratnih i poratnih rtava, ukupan broj vojnika,
ranjenika i civila, likvidiranih nakon osvajanja Travnika u listopadu 1944., ostaje
nepoznat173, no s obzirom na broj stanovnika tadanje opine i kotara Travnik, zasigurno se
radi o vrlo visokom udjelu u ukupnom broju hrvatskih ratnih i poratnih rtava na podruju
Bosne i Hercegovine.
Poinitelji ratnih zloina
Iako je iz izvora koji stoje na raspolaganju teko otkriti poinitelje ovih zloina, u
kartonima Komisije za utvrivanje rtava sauvana su tri svjedoenja o moguim zloincima,
pa ih ovdje i iznosimo. Prvo se odnosi na Jozu Epet, za kojega je prilikom izdavanja
smrtovnice njegovoj supruzi, Avdo Vrhovac iz Turbeta rekao kako ga je on lino zaklao174.
Drugo se svjedoenje odnosi na suprugu Ante Valjana kojoj je poznati prvoborac s Vlaia
Ilija Slavni rekao: Nee ti se Anto nikad vratit, ja sam Anti izbio zlatne zube175. Civil
Bero Boi strijeljan je na Ilovai kod Doca s ocem Srekom, a strijeljanje je izvrio
travniki partizan Hakija176. Poslije su oba pokopana na Rimokatolikom groblju u Docu.
Drugih podataka nema, a ni podataka o postrojbama koje su mogle izvriti te zloine.
Vojne postrojbe i njihova zapovjednitva bile su odgovorne za brigu oko zarobljenika, no

kljuna uloga pripadala je Odjeljenju za zatitu naroda (OZN-a), osnovanom 13. svibnja
1944. g. i Korpusu narodne obrane Jugoslavije (KNOJ), osnovanom 15. kolovoza 1944. g.177.
U procesu odluivanja veliku ulogu su imali i organi narodne vlasti, narodnooslobodilaki
odbori (NOO-i) i politike organizacije, prije svih organizacije Komunistike partije (KP) u
vojnim postrojbama. Najznaajnije su odluke donoene na najviem nivou, u Politbirou
Centralnog komiteta KPJ-u, ali su se konkretna izvrenja preputala lokalnim i teritorijalnim
organizacijama, kao i organizacijama u vojsci. Ovdje iznosimo zapovjednu strukturu do
razine brigade. Veliki dio navedenog kadra otii e poslije osvajanja Travnika na nove
poloaje, pa je vano znati tko je vjerojatno dao svoj udio u ovim zbivanjima i kakva je
njegova odgovornost. Izmeu njih ima ako ne direktno odgovornih za ove ratne zloine, onda
po zapovjednoj odgovornosti.
171
Spomen obiljeje rtvama partizanskog zloina 23.-25. listopada 1944.g., Rije, Rankovii, Novi
Travnik, broura, Novi Travnik, 2007.g.
172
173
Izvjee o radu Komisije za utvrivanje ratnih i poratnih rtava od osnutka (11. veljae 1992.) do rujna
1999. godine, Zagreb, rujan 1999., 108
174
HR-HDA-1944, Komisija za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Drugoga svjetskoga rata, kut. 428,
fascikl Travnik, omot Paklarevo, karton rtve Jozo Epet.
175
Isto. Karton Anto Valjan, Svjedoenje je Komisiji izjavila Ambrozija-Ana Boi.
176
Isto. Karton Bero Boi
177
Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj, 1944.-1946., Dokumenti, str.16.
28
Prilog 14178
Zapovjedni kadar partizanskih postrojbi u borbama za Travnik u listopadu 1944. g.
tab Petog Bosanskog korpusa

komandant Slavko Rodi
komesar Ilija Doen
zamjenik komandanta Nikola Karanovi
naelnik taba Velimir Kneevi
operativni oficir Josip Maar, oa
lan taba Nemanja Vlatkovi
tab 4. Krajike Narodnooslobdilake udarne (KNOU) divizije

komandant Petar Vojinovi
komesar Dimitrije Bajalica-Baja
zamjenik komandanta Ranko ipka, nije jo stupio na dunost
rukovoditelj politodjela Duan Dozet-Dudo
naelnik taba Teufik Pletili
tab este brigade 4. KNOU divizije
komandant Milani Miljevi
komesar Rade Bai
zamjenik komesara Sava Popovi
naelnik taba Milan Milovac
tab Osme brigade 4. KNOU divizije
komandant Sajo Grbi
komesar Slavko Hali
zamjeni komandanta Stevo Kovaevi
zamjenik komesara Rahmija Kadeni
naelnik taba Rade Markovi
tab Jedanaeste brigade 4. KNOU divizije
komandant Mio Kolundija
komesar Joco Marjanovi
zamjenik komandanta Mikan Marjanovi
zamjenik komesara ivko Rodi
naelnik taba Mehmed Imirpai
tab 10. Krajike Narodnooslobodilake udarne (KNOU) divizije

komandant Milorad Mijatovi
zamjenik komandanta Petar Meava
komesar Vlado Dapevi (1977. g. osuen na 20 godina kao
Informbirovac, a i ranije osuivan kao Informbirovac)
rukovoditelj politodjela Veljko Miladinovi
naelnik taba Mensud Hoti
tab Sedme brigade 10. KNOU divizije
178
Borbe za Travnik, str. 236.-237.
29
komandant Rade Brki
komesar edo Jovanovi
zamjenik komandanta Milan Batar
zamjenik komesara Boo Maanovi
tab Devete brigade 10. KNOU divizije
komandant Veljko Stojakovi
komesar Pero Moraa
zamjenik komandanta piran Zubi
zamjenik komesara Milovan Samardija
tab Artljerijske grupe Petog korpusa

komandant Dane Milju
komesar Milovan Pilipovi
zamjeni komesara Sveto Liina
Zakljuak
Travnik, grad na posebno vanom stratekom poloaju bio je znaajan u svim ratovima i
ratnim operacijama, pa tako i u Drugom svjetskom ratu. Borbe za Travnik bile su dugotrajne
i teke. Prvi sustavni i pripremljeni, ali neuspjeni napadi NOVJ-e na Travnik zbili su u
listopadu i studenom 1943. g. Do novih napada NOVJ-e na Travnik dolazi u jesen 1944. g.
kao prvi dio zavrnih operacija Drugog svjetskog rata. U njima je sudjelovao veliki broj ljudi
s do tada najveim materijalno-tehnikim sredstvima. Borbe za Travnik u listopadu 1944. g. i
njegovo osvajanje prva su faza zavrnih operacija postrojbi NOVJ-e kojima te postrojbe
preuzimaju vojnu vlast nad Jugoslavijom u suradnji sa Saveznicima.
Listopadske borbe za Travnik i njegovo zauzee sastoje se od tri faze: prvi napad 30. 9./01.
10. 1944. g.; drugi napad i osvajanje Travnika 20.-22. 10. 1944. g. te neuspio pokuaj
povratka Travnika od hrvatskih snaga 23./24. 10. 1944. g. Pobjedniki zanos, poslije tekih
bitki, kao to je bila ova za Travnik, popraena uz velike vlastite rtve, bila je prilika za
vjebanje za sljedee pobjede, ali i za uklanjanje svih moguih suparnika u buduoj
politikoj borbi. U takvim se situacijama esto ine ratni zloini iji razmjeri do danas nisu u
potpunosti sagledani. Analizom nekoliko dokumenata elimo ukazati na teinu borbi za
Travnik.
Od 13 ovdje koritenih dokumenata, osam se odnosi na nestale i pet na poginule pripadnike
V. ustake stajae djelatne bojne I. ustakog stajaeg djelatnog zdruga. Dio pronaenih
dokumenata koji nije koriten odnosi se na ranjene pripadnike Bojne, a dio na one koji nisu
sudjelovali u borbama pri padu Travnika.
Dokumenti otkrivaju dosad slabo poznatu i zapaenu postrojbu Hrvatskih oruanih snaga, V.
ustaku stajau djelatnu bojnu. Bojna je nastala najveim dijelom od pripadnika XXIX
Bugojanske ustake bojne i manjim od Kupreke bojne. Poslije pada Bugojna u rujnu
1944. g. ukljuila se u obranu Travnika pod novim nazivom i u sastavu novog
Zapovjednitva I. ustakog stajaeg djelatnog zdruga u Sarajevu. Sastojala se od stoera,
Stoerne sati, te 1., 2., 3. i 4. sati. Broj pripadnika nije sa sigurnou utvren, no mogao bi se
kretati izmeu 400 i 600. Na osnovi ovih izvora rekonstruirani su podaci o 98 na razliite
30
naine stradalih pripadnika Bojne prilikom osvajanja Travnika, pa se moe zakljuiti da su
njezini gubici na ovom malom i nepotpunom uzorku veliki te iznose izmeu jedne petine i
jedne estine.
Iako je prolo gotovo 60 godina od borbe za Travnik, ukupan broj poginulih i stradalih na
obje strane ostaje nepoznat. Zato bi ovaj rad trebao biti poticaj daljnjim istraivanja
preuenih rtvava Drugoga svjetskog rata bez obzira kojoj su vojsci pripadali.
31
Izvori i literatura
Arhivski izvori:
Hrvatski dravni arhiv, Zagreb
1. HR-HDA-250, Ustaka vojnica

2. HR-HDA-1944, Komisija za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Drugoga svjetskoga
rata
3. HR-HDA-1197, Oruniko krilno zapovjednitvo Dubrovnik
Objavljeni izvori:
1. Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj, 1944.-1946., Dokumenti,
Slavonski Brod, 2005.
2. Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu, tom IV., knjiga
27, Beograd, 1967.
28, Beograd, 1967.
29, Beograd, 1968.
5. Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu, tom IV., knjiga 30,
Beograd, 1968.
6. Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilakom ratu, tom IV.,knjiga 31,
Beograd, 1968.
Literatura:
1. Don Anto Bakovi, Hrvatski martirologij XX. stoljea, Zagreb 2007.
2. Izudin auevi, Osma krajika NOU brigada, Beograd, 1981.
3. Janko Dui, Planine i planinarstvo u Srednjoj Bosni, Zagreb, 2008.
4. Ladislav Z. Fii, Korijeni i ivot, Povijest upe Dolac s osvrtom na ostale upe
Lavanske doline, Sarajevo Zagreb, 2004.
5. Mesud Hoti, Ratna hronika Bugojna, Bugojno, 1969.
6. Milan Ini, Borbe za Travnik, Beograd, 1979.
7. Damir Jug, Oruane snage NDH sveukupni ustroj, Zagreb, 2004.
8. Drago Karasojevi, Peti udarni korpus NOVJ, Beograd, 1985.
9. Drago Karasojevi, IV. krajika NOU divizija, Beograd, 1988.
10.Rafael Landikui, Prirunik o politikoj i sudbenoj podjeli Nezavisne Frave
Hrvatske, Zagreb, 1942.
11. Davor Marijan, Ustake vojne postrojbe 1941.- 1945., magistraski rad, Zagreb,
2004.
12. Katica Nevisti, Fra Tomislav Brkovi, Fra Janko Ljubos: Svoju zemlju i oni su
voljeli, Poginuli i nestali iz bugojanskog kraja: u Prvom svjetskom ratu (1914-1918),
Drugom svjetskom ratu (1941-45) i porau te u ratu 1991-1995., Sarajevo Zagreb,
2004.
13. Popis imena mjesta u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, Zagreb, 1942.
14. Sedma krajika brigada, zbornik sjeanja, Beograd, 1987.
32
15. Spomen obiljeje rtvama partizanskog zloina 23.-25. listopada 1944.g., Rije,
Rankovii, Novi Travnik, broura, Novi Travnik, 2007.
16. Vjenceslav Topalovi, Srednja Bosna ne zaboravimo hrvatske rtve 1941.-
45./1991.-95., Zagreb, 2001.
17. I. Tubanovi i dr., rtve Drugoga svjetskoga rata, poraa i Domovinskog rata na
pdoruju upa Dobretii, Jajce, Koriani, Klju, Liskovica, Podmilaje i Varcar Vakuf
Mrkonji Grad, Nova Bila, 2009.
18. Veliki atlas Jugoslavije, Zagreb, Zagreb, 1987.
19.Vjekoslav Vrani, U slubi Domovine, Washington, 2007.
20. Vojna enciklopedija, Beograd, 1971.
21. Zavrne operacije za osloboenje Jugoslavije 1944 1945., Beograd, 1957.
Internet izvori:
http://hercegbosna.org/forum/post135211.html
33

BORBE ZA TRAVNIK-Bosna Franciscana-Libre PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BORBE ZA TRAVNIK-Bosna Franciscana-Libre PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BORBE ZA TRAVNIK U LISTOPADU 1944.

Stipo Pili Blanka Matkovi

U lanku se analiziraju borbe za Travnik i njegovo zauzee 22. listopada 1944. g. te

Travnik u Drugom svjetskom ratu i pripreme za napad na grad

Invaziju Njemake 6. travnja 1941. g. spremno su doekali pripadnici Ustakog pokreta

Napadi koji e uslijediti posljedica su novih prilika i odnosa na irem, europskom i

Na vojno-politiku situaciju u Srednjoj Bosni svakako je utjecalo i kretanje postrojbi

Radi boljeg razumijevanja vojne situacije na irem podruju Travnika, potrebno je

Zauzimanje Gornjeg Povrbasja poinje osvajanjem Gornjeg Vakufa (Uskoplja). Prema

Napad na Travnik krajem rujna i poetkom listopada 1944.

O ovome napadu sauvano je svjedoenje tadanjeg ministra za obrt, veleobrt i trgovinu

Napad na Travnik 20-22. listopada 1944.

Napad je zapoeo u veernjim satima u 18 sati i 30 minuta. Sa sjeverozapada je napadao 3.

Dosadanja istraivanja, autori, preivjeli svjedoci i predaja se slau u jednom: bitka za

Osnovno obiljeje navedenih podataka o poginulima je da su vrlo nepouzdani, a esto i

Protuudar hrvatskih snaga 23/24. listopada

Nestali i poginuli u bitci za Travnik (20 - 24. 10. 1944. g.)

Pronaeni dokumenti o poginulim, ranjenim i nestalim pripadnicima V. bojne I. stajaeg

Rodjenje Kada, gdje i

Zakljueno tekuim brojem 7.

Tek. in Prezime Godina Ime Odakle je Popunidb Kada i Opaska

U Zenici dne 30-XI,1944.

Tek. in Prezime Godina Ime Odakle je Popunidbeno Kada i gdje Opazke

Tek. in Prezime ime Roenje Popunidben Kada, Opazke

Tek. in Prezime Godina Ime Odakle je Popunid- Kada i Opazka

Teku. in Prezime godina Ime Odakle je Popunidbeno Kada i Opazka

tek. in Prezime Ime Mjesto roenja Popunidb Kada Gdje Da li Opa-

Odakle je Popuni- Kada i Da li je

Prilog 13 s podacima o estorici poginulih pripadnika 2. sati Bojne takoer je nastao 4.

Tek. in Prezime God. Ime Odakle je Popunid- Kada i Gdje je Da li je Opazke

Grobita i stratita nastala nakon zauzimanja Travnika

Usprkos bogatoj usmenoj predaji o partizanskim zloinima izvrenima nakon osvojenja

Poinitelji ratnih zloina

Vojne postrojbe i njihova zapovjednitva bile su odgovorne za brigu oko zarobljenika, no

Zapovjedni kadar partizanskih postrojbi u borbama za Travnik u listopadu 1944. g.

tab Petog Bosanskog korpusa

tab 4. Krajike Narodnooslobdilake udarne (KNOU) divizije

tab 10. Krajike Narodnooslobodilake udarne (KNOU) divizije

tab Artljerijske grupe Petog korpusa

1. HR-HDA-250, Ustaka vojnica

You might also like