Professional Documents
Culture Documents
Prirunik za polaznike 01
Uenje odraslih
Analiza nastave
Nastavni sadraj
Nastavne metode
Planiranje asa
Fasilitacija
Nastavno okruenje
Evaluacija nastave
Paulo Costa
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Koncept treninga
Drutvo u kome ivimo se neprestano menja. Stalne inovacije u oblasti tehnologije i informatike su
obeleje naeg vremena. Znanje kojim raspolaemo danas ve sutra nije dovoljno.
U policiji, kao i u drugim profesijama, zahtevi postaju sve vei. Visoko obrazovana policija je
prioritet svakog modernog drutva.
Ali i u policiji, kao i u drugim profesijama, dunosti i radne obaveze ne ostavljaju mnogo prostora
za obrazovanje i usavravanje.
Iz tog razloga, vrlo je vano imati odeljenje za edukaciju sa kompetentnim kadrom odgovornim za
struno usavravanje zaposlenih. Na ovaj nain bolje e se iskoristiti resursi organizacije (ljudski i
finansijski).
Prema tome, trener je osoba koja je odgovorna za prenoenje profesionalnih vetina, znanja i
informacija, korienjem andragoke metodologije.
U prolosti, u policiji, kao i u mnogim drugim profesijama, osobe od kojih se oekivalo da prenesu
znanje birane su po nivou strunosti i poznavanja predmeta koji predaju, bez ikakvih posebnih
vetina iz andragogije. Drugi pristup je kada su predavai policajcima nastavnici i pedagozi.
Rezultati su u veini sluaja bili nezadovoljavajui, to ukazuje na neadekvatno raspolaganje
ljudskim i finansijskim resursima.
Ne znai da strunjak iz jedne oblasti ne moe biti angaovan u treningu. Naprotiv! Moe i treba!
Samo treba da poseduje neophodne vetine za prenoenje znanja.
Ukoliko je neko strunjak za neku oblast to nije jedina kompetentnost za izvoenje nastave. U
policiji, kao i mnogim drugim organizacijama, vri se obuka trenera koji nisu strunjaci u
oblastima u kojima e izvoditi nastavu.
U svakom sluaju, trener je potreban i iz tog razloga postoji potreba za Kursom za trenere, koji se
jo i zove Trening trenera.
Page 2 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Uenje Odraslih
I. Definicija uenja
Do uenja moe doi i neplanirano, na primer kroz iskustvo. Ako prvo zalepite tapete, a zatim
kreite plafon, trebalo bi da nauite da se prvo krei plafon, a onda lepe tapete. Uenje moe biti i
opasno, na primer moemo da otkrijemo da je no otar tek poto smo se posekli.
Uopteno za svaki vid uenja, postoji neto u nama to eli da zapamti i razume zato se neto
deava.
Page 3 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
U nastavi postoji opte prihvaeni pristup da se uenje odvija u odreenim domenima. Ovi domeni
su poznati kao tri (3) domena uenja i to su:
Psihomotorni domen
Kognitivni domen
Afektivni domen
A. Psihomotorni domen
Odrasla osoba moe znati (kognitivni domen) kako se izvodi zadatak, ali ne poseduje vetinu. Za
izvoenje zadatka, potrebno je znanje, ali za izvoenje fizike vetine, pre svega, potrebna je
veba.
Primer: pucanje iz vatrenog oruja, promena gume na vozilu, davanje injekcije, udarac u tenisu.
Page 4 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
B. Kognitivni domen
Page 5 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
C. Afektivni domen
Ovaj domen uenja je esto zanemaren. Odrasli imaju vrsta uverenja i teko ih menjaju. Ovo je domen uenja koji
Primer: Pravila slube, Etika, stav prema fizikoj spremnosti policajaca, itd.
Page 6 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
A. Pedagogija
B. Andragogija
C. Pedagogija i Andragogija
Pedagoki pristup se opisuje kao nastava u kojoj nastavnik ima dominantnu ulogu. esto nastavnik
jedini ili najvie pria, diktira ritam uenja (ili bolje ritam nastave!), a uenici su manje-vie
pasivni.
Page 7 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
V. Andragoki model
Predloeni pristup nastavi je andragoki model. U ovom pristupu, biti trener je pravi izazov.
Trener mora da razvije strategije da bi pomogao polaznicima da ostvare svoje ciljeve. U
andragokom modelu postoje neke uloge kojih trener mora da se pridrava da bi pomogao svojim
polaznicima.
Page 8 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Trener treba da primenjuje skup specifinih principa koji su zasnovani na potrebama odraslih. Ovi
principi se nazivaju "Principi uenja odraslih".
Mnoge publikacije i naune studije bave se prouavanjem ove teme. Pritom, razliiti autori koriste
razliitu terminologiju. Tokom ovog kursa, mi emo se usredsrediti na najee pominjane i
najznaajnije principe uenja odraslih.
Samostalnost i samousmerenost
ivotno iskustvo i znanje
Relevantnost (Orijentisanost ka cilju)
Praktinost
Multi-senzorno uenje
Aktivno uenje
Repeticija
Recentnost
Primarnost
Povratna informacija
A. Samostalnost i samousmerenost
Page 9 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Paljivo odredite zadatke nastave koje odrasli mogu da primene u svakodnevnom ivotu i radu.
Koristite teorije i koncepte koje se odnose na okruenje poznato polaznicima.
D. Praktinost
Page 10 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
E. Multi-senzorno uenje
Uenje e biti daleko delotvornije ukoliko uenici koriste vie od jednog ula.
Neka koriste to je vie ula mogue.
F. Aktivno uenje
Page 11 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
G. Repeticija
H. Recentnost
Page 12 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
I. Primarnost
Zapamtite:
J. Povratna informacija
Trener i polaznici treba da uspostave proces komunikacije koji se odvija u oba smera.
Page 13 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
VII. Motivacija
Motivacija je kljuni faktor uspene nastave. Manje sposoban, a visoko motivisan polaznik moe da
postigne vei uspeh od mnogo inteligentnijeg, a slabo motivisanog polaznika
Polaznik moe da doe na kurs veoma motivisan i dunost trenera je samo da odrava motivaciju.
Meutim, veina grupa je takva da u njoj ima i visoko motivisanih polaznika i onih koji uopte nisu
motivisani.
Zadatak trenera je da, uzevi u obzir potrebe, tenje, interese i emocije polaznika, primeni principe
uenja odraslih u nastavi na odgovarajui nain da bi poveao motivaciju.
Drugi nain je razmotriti specifinost policijskog posla. Tokom ovog kursa, analiziraemo ove
koncepte i neke od teorija motivacije koje se mogu primeniti u obuci policije. Analiziraete na koji
nain se mogu primeniti ove teorije u vaoj sredini i na osnovu zakljuaka doneti odgovarajui plan.
Intrinziki znai prirodni ili unutranji; prema tome unutranja motivacija je podsticaj ili nagon
koji izvire iz same osobe. Moe se definisati kao motivacija bez oigledne nagrade tj. uenje radi
znanja, radi zadovoljstva koje prua, oseaja postignua koji se javlja. Mnogi autori smatraju da je
ovo najbolji vid motivacije.
Problem nastaje kada osoba ne prepoznaje svoj izvor motivacije. Tada je uloga trenera da podstakne
prirodnu motivaciju kod polaznika primenom odgovarajuih metoda, kao i vetina fasilitacije.
Page 14 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
C. Teorije motivacije
Abraham Maslov ( 1908 - 1970), ameriki psiholog i humanista poznat je po svojoj teoriji o
ljudskim motivima koja se naziva Hijerarhijska teorija motivacije. Prema Maslovu, ljudske
potrebe su podeljene u dve osnovne, hijerarhijski ureene, klase: osnovne potrebe (motivi
nedostatka) i metapotrebe (motivi obilja). Nezadovoljene potrebe pokreu (motiviu) oveka i tek
onda kada je zadovoljena nia potreba, moe se javiti i zadovoljiti via potreba.
Hijerarhijska teorija motivacije je predstavljena u obliku piramide, pri emu se na dnu piramide
nalaze najosnovniji motivi.
Fizioloke potrebe. Najosnovnije potrebe kao to su disanje, e, glad, san, seks, itd. Ovi
oseaji nas pokreu, mi ih se oslobaamo to je pre mogue i uspostavljamo homeostazu
(ravnoteu). Tek kada smo zadovoljili ove, moemo da razmiljamo o drugim potrebama.
Potreba za sigurnou. Potreba za zatitom od razliitih opasnosti poplava, groma, divljih
ivotinja, lopova itd. Potreba za sigurnou je usko povezana sa potrebom uspostavljanja reda i
stabilnosti u haotinom okruenju. Kada su osnovne potrebe zadovoljene, ovek e se usmeriti
ka zadovoljenju viih odnosno metapotreba.
Potreba za pripadnitvom i ljubavlju. Prva metapotreba biti deo drutva, imati porodicu i
prijatelje. Potrebno nam je da budemo voljeni i prihvaeni. Potrebno nam je da budemo
potrebni.
Potreba za potovanjem. Razlikujemo dva tipa potovanja. Prvi je samopotovanje, koje
proizilazi iz nae strunosti i uspenosti. Drugi je priznanje koje dobijamo od drugih. Tek onda
kada smo relativno zadobili samopotovanje, tada i samo tada moemo da dostignemo najvii
nivo.
Samoaktualizacija potpuni razvoj celokupnog potencijala linosti. Potreba za
samoaktualizacijom je elja da budemo ono to jesmo, da potpuno razvijemo sve svoje
sposobnosti. Samo ovek koji ima sve moe maksimalno da razvije svoj potencijal, da traga za
znanjem, trai mir, doivljava estetska iskustva, samoispunjenje i jedinstvo sa Bogom.
Page 15 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Analiza nastave
A. Definicije i koncepti
Obrazovna potreba
Obrazovna potreba je pojam koji oznaava razliku izmeu znanja potrebnog da polaznik
kompetentno izvrava svoje zadatke i znanja koje polaznik trenutno poseduje.
Jednostavno reeno, obrazovna potreba je razlika izmeu trenutnog i potrebnog nivoa znanja.
Analiza obrazovnih potreba je metoda kojom utvrujemo da li postoji obrazovna potreba. Ako ta
potreba postoji, izradie se nastavni plan i program na osnovu analizom prikupljenih informacija.
Nastavni plan i program direktno proizilazi iz analize obrazovnih potreba. Prema tome,
analiza obrazovnih potreba treba da bude prvi korak u izradi nastavnog plana i programa.
Sve to se kasnije uradi zasniva se na informacijama koje su dobijene u toku analize obrazovnih
potreba. Ukoliko analiza ima odreene nedostatke, mogue je da celokupni nastavni plan i program
budu neodgovarajui.
Sve dok problem nastave ne bude detaljno reen, svaki pokuaj organizovanja nastave moe biti
finansijski i svaki drugi promaaj.
Page 16 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Prilikom donoenja novog zakona, usvajanja nove operativne procedure ili pojave nove opreme,
obrazovna potreba (razlika u znanju) je oigledna i moe se odmah prei na drugi korak analize
obrazovnih potreba.
U ovom sluaju, proces je posledica postojeeg problema u opisu radnog mesta i radnih procedura.
Na primer, injenica je da veliki broj saobraajnih policajaca ne ume pravilno da napie izvetaj.
Ovo je oigledna obrazovna potreba, jer ako uporedite opis radnog mesta i stvarnu situaciju,
videete da saobraajni policajci ne izvravaju svoje svakodnevne dunosti na odgovarajui nain.
Ove probleme (razliku u znanju) moete prepoznati vi, kao trener, ili neko drugi. U slubama za
sprovoenje zakona, pokazatelji obrazovne potrebe obino su:
Stareine
este greke u policijskim izvetajima
Incidenti i povrede pri rukovanju opremom
Graanske i krivine parnice protiv policije
Pritube graana
U svim ovim primerima, uvek treba utvrditi da li problem zaista postoji, i ako postoji da li je u
pitanju obrazovna potreba ili problem uprave.
Na primer, injenica da se graanin ali na rad i ponaanje jednog policajca iz jedne stanice ne
znai da samim tim postoji i obrazovna potreba. Pre nego to se donese zakljuak treba istraiti ceo
sluaj. Moda e se, nakon svega, ispostaviti da problem ne postoji.
S druge strane, ukoliko problem postoji, moda je u pitanju jedan izolovani sluaj, koji treba
stareina da rei. U ovom primeru, treba primeniti individualnu strategiju.
Page 17 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Ali ukoliko se problem ponavlja, ukoliko je vie policajaca ukljueno, onda moda postoji
obrazovna potreba i tada poinje druga faza analize.
Pod pretpostavkom da obrazovna potreba postoji, bilo kao posledica donoenja novog zakona,
usvajanja nove operativne procedure, pojave nove opreme, ili je uoena na neki od pomenutih
naina, neophodno je prikupiti informacije koje ete analizirati i upotrebiti pri izradi nastavnog
plana i programa.
Prikupljanje informacija
Ova faza obuhvata etiri (4) koraka:
a) Selekcija informacija
Page 18 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Trebalo bi da odaberete za kontakt sve osobe ili sve zaposlene koji su na neki nain ukljueni u
nastavu, ili e biti ciljna grupa nastave. Ne zaboravite administrativne radnike zaduene za
logistiku.
c) Selekcija metoda
Trebalo bi da odaberete metodu koja e dati najbolje rezultate. Neki od primera su:
c) Prikupljanje informacija
Sada kada znate koje informacije treba prikupiti i na koji nain, kome se obratiti, moete konano
poeti.
Poto ste sakupili informacije, odvojite dovoljno vremena za analizu prikupljenih podataka pre
nego to ponete sa izradom nastavnog plana i programa.
Uporedite informacije kojima raspolaete sa informacijama koje su vam potrebne. Ukoliko vam
nedostaju vani podaci, obratite se osobama koje bi mogle da vam ih prue.
Page 19 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Naslov
Uopteni opis nastavnog sadraja
Izvor/Podnosilac zahteva (osoba, grupa ili jedinica koja zahteva nastavu)
Oekivane prednosti (npr. novo/promenjeno poeljno ponaanje)
Negativne posledice neizvoenja nastave
Polaznici?
Vreme
Dostupni resursi?
Page 20 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Nastavni sadraj
A. Definicije i koncepti
Cilj nastave
Cilj nastave izraava na uopten i neodreen nain ta trener eli da polaznici postignu tokom
asa, kursa ili u nastavi.
Zadaci nastave
Opis minimalno prihvatljivog znanja koje e polaznik usvojiti tokom asa, kursa ili u nastavi.
Nastavni sadraj
Nastani sadraj obuhvata sve informacije koje treba ukljuiti u plan realizacije asa da bi se ispunili i
cilj i zadaci nastave.
B. Uvod
Da li ste ikada pokuali da zapisujete beleke kada nastavnik nije dobro pripremio svoju
prezentaciju?
Da li ste ikada pokuavali da dokuite kakva e pitanja nastavnik (ili ak profesor) postavljati na
vanom ispitu?
Kada ste dokuili ta bi moglo da bude na ispitu, da li se ikada desilo da ne znate koje odgovore bi
nastavnik smatrao vaeim?
Ili, da li ste ikada sedeli na asu na kojem nastavnik pria zabavne prie, ali one se ni na koji nain
ne odnose na nastavni sadraj? Kao trener, lako moete da izbegnete ove zamke odgovarajuom
upotrebom zadataka nastave. Ali, zato bi se vas ticali zadaci nastave? Zato su oni korisni za vas
kao trenera? Razmotrimo zato treba uzeti u obzir upotrebu ciljeva i zadataka nastave.
Page 21 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
A. Uvod
Tri domena uenja (psihomotorni, kognitivni i afektivni) imaju znaajnu ulogu u odabiru i
oblikovanju nastavnog sadraja. I cilj i zadaci nastave moraju biti pravilno napisani ne samo
uzimajui u obzir domen uenja na koji se odnose, ve i nivo unutar domena koji treba da se
postigne.
B. Psihomotorni domen
Tokom asa, u veini sluajeva, uenje u psihomotornom domenu e se odvijati u prva tri nivoa
(imitacija, manipulacija, preciznost).
Na prvom nivou (imitacija) polaznici posmatraju vetinu i nastoje da je ponove.
Na drugom nivou (manipulacija) polaznici e izvesti vetinu prema uputstvu, a ne na osnovu
posmatranja.
Na treem nivou (preciznost) polaznici e reprodukovati vetinu pravilno, precizno, u skladu sa
standardima, obino nezavisno od prvobitnog izvora.
C. Kognitivni domen
Tokom asa, u veini sluajeva, uenje u kognitivnom domenu e se odvijati u prva tri nivoa
(retencija, razumevanje, primena).
Na prvom nivou (retencija) polaznici e prepoznati informacije koje su ranije predstavljene.
Na drugom nivou (razumevanje) polaznici e tumaiti i rezimirati prethodno predstavljene
informacije.
Na treem nivou (primena) polaznici e upotrebiti informaciju u situaciji drugaijoj od one u kojoj
su informaciju nauili.
D. Afektivni domen
Tokom asa, u veini sluajeva, uenje u afektivnom domenu e se odvijati u prva tri nivoa
(primanje, reagovanje, vrednovanje).
Na prvom nivou (primanje) polaznici e pasivno primati stimuluse.
Na drugom nivou (reagovanje) polaznici e se, reagovanjem na stimulus, ponaati u skladu sa
oekivanjima.
Na treem nivou (vrednovanje) polaznici e se ponaati u skladu sa stavom ili uverenjem kada nisu
primorani da postupaju drugaije.
Page 22 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Kao to je ve reeno, cilj nastave je uopteni prikaz kojim se izraava ta trener eli da polaznici
postignu tokom tokom asa, kursa ili u nastavi.
Cilj nastave odraava nastavnu materiju koja e se obraditi u odreenoj nastavnoj jedinici. Iako se
preporuuje da se za svaki as obrauje samo jedan domen uenja, esto jedan cilj nastave obuhvata
vie domena uenja.
B. Glavne karakteristike
C. Primeri
Na poetku svake nastavne jedinice nalazi se cilj nastave koji moete da koristite kao primer.
Cilj nastave ove nastavne jedinice je usavravanje osnovnih vetina znaajnih za izvoenje
nastave
Cilj nastave ove nastavne jedinice je sticanje samopouzdanja, motivacije i vetina prezentacije
neophodnih za trenera
Cilj nastave ove nastavne jedinice je usavravanje praktinih vetina neophodnih za rukovanje
vatrenim orujem
Cilj nastave ove nastavne jedinice je promovisanje pozitivnog stava prema Etikom kodeksu
policije
Cilj nastave ovog kursa je omoguiti usvajanje osnovnih znanja i sticanje neophodnih vetina za
kompetentno izvoenje nastave
Cilj nastave ove nastavne jedinice je pripremiti polaznike za razumevanje zakona
Cilj nastave ove nastavne jedinice je pruiti polaznicima mogunost da razumeju primenu sile
Page 23 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
A. Uvod
Kao to je ve reeno, zadatak nastave je opis minimalno prihvatljivog znanja koje e polaznik
usvojiti do kraja asa, kursa ili nastave.
To je prikaz namere koji opisuje poeljnu promenu u ponaanju polaznika ili model ponaanja koje
e polaznik usvojiti.
Termini cilj nastave i zadaci nastave esto se poistoveuju jedan sa drugim. To je netano! Cilj
nastave izraava na uopten i neodreen nain ta trener eli da polaznici postignu tokom nastave.
Sa druge strane, zadaci nastave ne samo da govore polaznicima ta treba da ostvare, ve i na koji
nain da to postignu i koliko uspeno.
B. Glavne karakteristike
Usmeren na polaznika
Orijentisan na rezultat
Realan
Merljiv
Page 24 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Moda sebi postavljate sledea pitanja: Kako zadaci nastave mogu pomoi treneru?; Zato su mi
potebni zadaci nastave?; ta to mogu da uine za mene?; Zbog ega bi troio vreme uei kako da
ih pripremim?
Zadatke nastave nije samo lepo "imati", oni su neophodni. Precizno napisani zadaci nastave mogu
vam pomoi na tri naina.
Zadaci nastave pomau treneru u izradi plana realizacije asa tako to:
1. Usredsreuju panju!
Zadaci nastave predstavljaju centralnu taku nastavne jedinice i polaznicima i treneru. Oni govore
polazniku ta se od njega oekuje da naui i koliko dobro mora da savlada odreenu nastavnu
jedinicu. To mu omoguuje da iskoristi vreme to je efikasnije mogue. S obzirom da polaznik
tano zna ta vi kao trener traite, u mogunosti je da odvoji vreme za uenje zaista vanih delova.
Dalje, zadaci nastave ukazuju polazniku na standard na osnovu kojeg e minimalno prihvatljiv
rezultat biti odreen. Na osnovu toga polaznik moe sam da prosudi kada njegovo znanje dostie
prolazan nivo. Kada polaznik jednom dostigne ovaj nivo, moe da nastavi da veba, kako bi
premaio standard i ostvario jo bolji rezultat ili, ako je zadovoljan svojim trenutnim znanjem da se
usredsredi na druge stvari.
Zadatak nastave vam takoe pomae da se usmerite na postizanje cilja nastave. On vas vodi dok
predstavljate materijal i omoguuje vam da posvetite vreme unapred odreenim ciljevima. Ovako
ste sigurni da "niste skrenuli sa puta" i da ne troite vreme na oblasti koje nisu obuhvaene u vaem
nacrtu nastavne jedinice. Drei se tako utvrenih zadataka nastave, moete iskoristiti vreme na
najbolji mogui nain.
Page 25 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Zadaci nastave slue kao smernica treneru u izboru nastavnog sadraja i nastavnih metoda kojim e
na najbolji nain predstaviti sadraj.
3. Kriterijum procenjivanja!
Zadatak nastave jasno i odreeno prikazuje standard koji emo koristiti za ocenjivanje uspeha
polaznika.
Saet, kompletan i razumljiv zadatak nastave je vrlo koristan kada doe vreme za odreivanje
naina za ocenjivanje uspeha.
Na osnovu zadataka nastave, trener moe da odlui u kom domenu uenja e ocenjivati uspeh
polaznika.
Na primer, ako trener objanjava odreeni zadatak u okviru psihomotornog domena, onda bi trebalo
da ocenjuje uspeh polaznika u tom domenu.
Page 26 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
1.Prikaz ZADATKA
Vidi Resurs LR 04.02. za glagole koje teba izbegavati jer se ne mogu opaati
Na primer: Trener e demonstrirati postavljanje datih lisica na kolegi koji igra ulogu
osumnjienog, u skladu sa pravilima slube.
Ovaj zadatak nastave nije usmeren na polaznika jer trener demonstrira postavljanje lisica.
Page 27 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
pokazalo da je ostvario zadatak nastave. Ne treba da se odnosi na sam sadraj procesa nastave.
Na primer: Polaznik e vebati postavljanje datih lisica, na kolegi koji igra ulogu osumnjienog, u
skladu sa pravilima slube.
Ovaj zadatak nastave nije orijentisan na rezultat, jer zahteva da polaznik veba postavljanje lisica,
umesto da demonstrira kako postaviti lisice na osumnjienog.
2. Prikaz USLOVA
Prikaz uslova definie okolnosti pod kojima treba da se izvri odreeni zadatak.
Da li su uslovi realni?
Pokuajte da obezbedite da uslovi u toku nastave budu isti kao uslovi pod kojima e polaznici
raditi.
Na primer, ukoliko obuavate polaznike kako da rukuju orujem, trebalo bi da koristite ono oruje
koje e kasnije koristiti na poslu.
Page 28 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
3. Prikaz STANDARDA
Da li su standardi saeti?
Da li su standardi realni?
Page 29 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Moda sebi postavljate pitanje Kako u znati kojim redosledom da prezentujem zadatke nastave?
U ovoj nastavnoj jedinici, predstaviemo pet (5) moguih redosleda.
Od prostog ka sloenijem:
Ako postoje vetine ili znanje koje je lake usvojiti u odnosu na druge vetine i znanje,
ponite upravo sa njima. Neka najednostavnije vetine i znanje budu temelj i ujedno
sredstvo koje e poveati samopouzdanje polaznika.
Od A do .
Ako postoje vetine ili znanje koje e polaznik kasnije koristiti u odreenom redosledu,
objasnite ih u tom istom redosledu. Na primer, ukoliko neko eli da naui rad na raunaru,
prvo treba da naui da ukljui kompjuter, a tek onda da formatira disketu.
Od poznatog ka nepoznatom.
Ukoliko polaznik ve poseduje neko znanje o odreenoj temi, obnovite to znanje, a onda
izloite novi materijal.
Od jednog ka drugom.
Ukoliko nije vaan redosled po kome polaznici usvajaju odreene vetine ili znanje, onda
im dajte slobodu izbora. Ponekad, posebno prilikom samostalnog uenja, polaznik sam bira
redosled usvajanja vetina i znanja.
Page 30 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Nastavne metode
A. Definicije i koncepti
Nastavne metode
Nastavne metode se definiu kao: tehnike, postupci i procedure koji se koriste u izvoenju
nastave
Svrha nastavnih metoda je fasilitacija procesa usvajanja znanja, pomo polaznicima da lake
ostvare zadatke nastave.
B. Uvod
Veliki broj nastavnih metoda je opisan u naunoj literaturi. Neke od njih se koriste stotinama
godina, neke su nastale nedavno. Jedna nastavna metoda je efikasna samo sa velikom grupom
polaznika, druga se koristi u radu sa pojedincem. Dalje, nastavne metode koje se koriste za nastavu
u psihomotornom domenu uenja ne mogu se upotrebiti za nastavu u afektivnom domenu.
Iako nastava mora biti usmerena na polaznika, individualni stil izvoenja nastave svakog trenera
mora se uzeti u obzir. Sve nastavne metode ne odgovaraju svakom treneru, prema tome i to je
jedan od faktora koji treba razmotriti prilikom odabira nastavne metode.
Predavanje
Prezentacija
Modifikovano predavanje
Brejnstorming
Grupna diskusija
Debata
Studija sluaja
Demonstracija
Simulacija
Igranje uloge
Igra
Page 31 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
1. Predavanje
Primenjujui ovu metodu, trener predstavlja sadraj, detaljno obrazlae i na kraju rezimira. Skoro
i da ne postoji dvosmerna komunikacija. Ovo je vrlo efikasan nain da jedna osoba prenese veliku
koliinu informacija velikoj grupi polaznika za kratko vreme. Koristi se samo za prenoenje
znanja: ukoliko elite da proverite razumevanje, odluiete se za neku drugu metodu.
Prednosti
Brza
Lako se planira i priprema
Velika koliina informacija se izlae za kratko vreme
Uspena sa velikim grupama polaznika
Zahteva svega nekoliko resursa
Ekonomina
Nedostaci
Page 32 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
2. Prezentacija
Definicija: Nastavna metoda u kojoj trener predstavlja informacije polaznicima koristei vizuelna
nastavna sredstva.
Ova nastavna metoda predstavlja kombinaciju verbalnog izlaganja i upotrebe vizuelnih nastavnih
sredstava. Prezentacija, kao i predavanje, je vrlo efikasna za prenoenje znanja velikim grupama
polaznika. Ono to je razlikuje od tradicionalnih metoda je upotreba vizuelnih nastavnih sredstava,
poev od unapred pripremljenih flip-artova do najnovije tehnologije, kao to su power-point
prezentacije.
Dakle, ova atraktivna nastavna metoda je zasnovana na multi-senzornom uenju koje poveava
retenciju.(Princip uenja odraslih)
Prednosti
Nedostaci
Page 33 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
3. Modifikovano predavanje
Definicija: Nastavna metoda u kojoj trener usmeno izlae sadraj aktivno ukljuujui polaznike u
nastavu.
Prednosti
Brza
Lako se planira i priprema
Lake je organizovati vreme
Uspena sa velikim grupama polaznika
Zahteva svega nekoliko resursa
Ekonomina
Moe se kombinovati sa drugim metodama
Grupa meusobno sarauje u radu na istoj temi
Nedostaci
Page 34 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
4. Brejnstorming
Defininicija: Nastavna metoda ijom primenom nastaje veliki broj ideja na osnovu kojih se
organizuje kratka diskusija.
Prednosti
Nedostaci
Zahtevna
Kratko traje
Neki od polaznika ne uestvuju
Page 35 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
5. Grupna diskusija
Definicija: Aktivna nastavna metoda koja se oslanja na uee i interakciju polaznika, koji
raspravljaju o odreenoj temi.
Grupa istrauje temu ili pitanja tako to analizira, ocenjuje ili vri pregled nastavne tematike.
Korisna pri prouavanju stavova, pomae u izmeni loih ili antisocijalnih stavova.
Prednosti
Nedostaci
Page 36 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
6. Debata
Debata se koristi kada ne postoji samo jedno reenje. I jedna i druga strana u diskusiji imaju koristi
od istraivanja i prouavanja problema. Metoda je efikasna za poboljanje komunikacijskih vetina
znaajnih prilikom iznoenja argumenata za i protiv.
Prednosti
Nedostaci
Page 37 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
.
7. Studija sluaja
Definicija: Nastavna metoda koja ukljuuje temeljnu grupnu diskusiju o stvarnim ili izmiljenim
situacijama.
Takoe zahteva itanje, prouavanje, analiziranje, diskusiju i slobodno razmenjivanje ideja kao i
donoenje odluka i odbranu svoje pozicije pred drugima.
esto se koristi na poslovnim i menadment kursevima s namerom da se analiziraju pogreke kako
bi se izbegle u daljem radu.
Prednosti
Nedostaci
Page 38 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
8. Demonstracija
Defininicija:Nastavna metoda u kojoj trener izvodi zadatak ili vetinu, pokazujui polaznicima ta
i kako da urade.
Uvek posle demonstracije polaznici bi trebalo da imaju priliku da vebaju zadatak koji je
demonstriran.
Prednosti
Nedostaci
Page 39 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
9. Simulacija
Definicija:
Nastavna metoda koja ukljuuje primenu sredstava, opreme ili situacija s namerom da kopiraju ili
imitiraju stvaran ivot.
Prednosti
Nedostaci
Page 40 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Definicija: Nastavna metoda koja omoguava polaznicima da kroz glumu situacija iz "stvarnog
ivota" vebaju i ispituju nove oblike ponaanja koje mogu upotrebiti u poslu ili se sa njima sresti
u budunosti.
Ova metoda se primenjuje da bi polaznici mogli da osete uticaje koji se na njih vre u toj ulozi.
Posebno je efikasna po pitanju stavova.
Prednosti
Nedostaci
Page 41 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
11. Igra
Definicija:
Nastavna metoda u kojoj se takmienje i/ili saradnja polaznika koriste za ponavljanje i utvrivanje
nastavnog sadraja.
Izvodi se u obliku kviza, enerdajzera, mozgalice ili neke druge aktivnosti u kojoj postignuti
rezultat zavisi od vetine, znanja i sluaja.
Prednosti
Pojaava samosvesnost
Polaznike odrava aktivnim i ukljuenim u proces nastave
Uenje se moe posmatrati
Zabavna
Simulira rad nakon odravanja nastave
Razvija vetine meuljudskih odnosa
Nedostaci
Page 42 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Nastavna Sredstva
A. Definicije i koncepti
Nastavno sredstvo:
Nastavno sredstvo je bilo koji materijal, naprava ili oprema koja se koristi u nastavi da bi se
olakao proces usvajanja znanja.
Uilo:
Uilo je bilo koji materijal, naprava ili oprema koja pomae polazniku (ueniku) u procesu
usvajanja znanja.
Nastavno pomagalo:
Nastavno pomagalo je bilo koji materijal, naprava ili oprema koja pomae treneru u izvoenju
nastave
B. Uvod
Brojna nauna istraivanja povezuju slabe rezultate u uenju sa izostankom nastavnih sredstava u
nastavi, odnosno efikasno uenje sa profesionalnom upotrebom dobro osmiljenih i izraenih
nastavnih sredstava. Nema nikakve sumnje da upotreba vie od jednog ula, recimo ula vida i
sluha istovremeno, poveava razumevanje i pamenje. Sve dok previe ne optereujete ula svojih
polaznika, to vie ula ukljuite u proces nastave to bolje.
Primer moe biti upotreba zvuka i slike. U toku vesti, vest je praena slikom, ili, ee, film prati
ono o emu se govori. Vrlo retko se moe videti reporter sam na ekranu, pa ak i tada prikazana je
slika u pozadini koja opisuje priu.
Page 43 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Ukoliko trener govori veoma brzo moe dostii brzinu od 200 rei u minuti, ali prosena brzina je
manja obino oko 150 rei u minuti. Uporedimo brzinu govora trenera sa brzinom razmiljanja
polaznika. Psiholozi tvrde da je prosena brzina razmiljanja oko 800 rei u minuti. Kao to moete
da primetite, razlika je znaajna.
Polaznici sluaju trenera i rade neto drugo da bi popunili razliku izmeu brzine govora i brzine
razmiljanja. Vetina trenera se sastoji u tome da popuni razliku na sadrajan nain tako da
polaznici iskoriste razliku, da bi se usredsredili na temu. U ovome je sutina upotrebe nastavnih
sredstava.
Nauna istraivanja
Nauno je dokazano da:
Page 44 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Pojaava percepciju
Ukoliko nastavno sredstvo stimulie vie ula, vea je verovatnoa da e polaznik opaati ono to
se predstavlja u nastavi. Slika vredi hiljadu rei.
Pojaava razumevanje
Olakava pamenje
Kada koristite nastavna sredstva da bi dopunili ono to izgovarate, vea je verovatnoa da e doi
do bolje percepcije i boljeg pamenja. Pamenje se odvija na samom asu (na primer, itanje sa
table) i nakon asa (na primer, itanje prirunika)
Poto polaznici koriste vie ula prilikom posmatranja vizuelnih sredstava u nastavi, vea je
verovatnoa da ete time poveati njihovo interesovanje.
Raznovrsnost u uenju
Page 45 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
1. Uoljivo
2. Jednostavno
3. Precizno
4. Zanimljivo
5. Praktino
Page 46 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Prilikom odabira nastavnih metoda videli smo da postoji veliki broj faktora koje treba uzeti u obzir.
Isto pravilo vai i za odabir nastavnih sredstava. Za svaki as treba razmotriti sve relevantne faktore
i tek onda odabrati odgovarajue nastavno sredstvo.
Page 47 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
kolska tabla
Najvei nedostatak prilikom upotrebe kolske table je praina kojom ste prekriveni, ak i kada
koristite kredu koja ne stvara prainu.
kolske table su najee zelene ili crne boje. Verovatno najefektnija boja krede koja se moe
koristiti na ovoj podlozi nije bela, kao to pretpostavljate, ve uta. Meutim, upotreba razliitih
boja za naglaavanje i obeleavanje razlika izmeu razliitih koncepata je korisna, sve dok ne
ponete da preterujete.
Bela tabla
Bele table postaju sve popularnije i uskoro e zameniti tradicionalne kolske table. Bele table se
koriste sa istom svrhom i istim pravilima kao i kolske. Meutim, one su iste, svetle i modernije.
Ono to je napisano na beloj tabli uoljivije je nego na kolskoj, posebno ako se koristi marker u
boji, jer princip je isti kao sa knjigama - crna slova na beloj pozadini. Osim toga, bela tabla stvara
prijatniju atmosferu za razliku od crne kolske table u klasinoj uionici. Ali, uvek morate da piete
markerom namenjenim iskljuivo za belu tablu. Bele table se koriste kao filmsko platno za
projektor, ali morate obratiti panju na bljesak koji nastaje od svetla. Mnoge bele table imaju
elinu presvlaku, to znai da mogu da se koriste i kao magnetne table. O njihovoj upotrebi bie
rei kasnije. Velika prednost magnetnih tabli je to na njima moemo da predstavimo pokret (na
primer, prilikom taktike obuke policije i poloaja koji zauzimaju policajci prilikom pretresa
prostorija).
Page 48 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
a) Upotreba
b) Prednosti
laka za upotrebu
lako dostupna
ekonomina
laka za odravanje
krede/markeri mogu biti u boji
sredstvo poznato i treneru i polaznicima
pouzdana
vienamenska upotreba (bela tabla + magnetna + filmsko platno)
c) Nedostaci
d) Smernice:
piite itko i krupnim slovima tako da svi mogu da vide (velikim slovima)
piite u pravoj liniji
izbegavajte mnotvo informacija
koristite kredu/markere u boji
dok piete nemojte priati okrenuti leima polaznicima
proverite odsjaj svetla
koristite samo odgovarajue markere za belu tablu
pre brisanja table, proverite da li su svi uspeli da zapiu
pri brisanju table, koristite pokrete gore-dole levo- desno
Page 49 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
1. Flip-art
Flip-art postaje sve popularniji zbog svojih karakteristika. Koristi se u iste svrhe kao i bela tabla, s
tom razlikom to flip-art sadri blok papira. Vrlo je fleksibilno nastavno sredstvo i posebno
korisno ukoliko se nastava odvija van centra za obuku.
a) Upotreba:
b) Prednosti
c) Nedostaci
lako se oteuje
slova mogu izbledeti
markeri mogu presuiti
tako se podeava i skladiti
zbog male veliine nije podesna za velike grupe polaznika
puno vremena odlazi na samo pisanje na asu
d) Smernice
Page 50 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
2. Poster i grafikon
Posteri su vrlo atraktivna dekoracija uionice. Moete obloiti sve zidove materijalom koji je vaan
za polaznike ili opteg informativnog karaktera. Moete menjati postere u zavisnosti od nastavnog
sadraja koji obraujete na kursu. Kako prelazimo na nove nastavne jedinice, tako zamenjujemo
postere u uionici. Posteri su korisna i atraktivna dekoracija. Treba ih redovno menjati da bi imali
uticaja na uenje. To zahteva i uredno skladitenje da bi se mogli koristiti u nastavi. Idealno
uvanje postera podrazumeva nesavijanje i neizlaganje direktnoj sunevoj svetlosti. Ukoliko za to
nemate uslova moete ih uviti i uvati na bezbednom mestu.
a) Upotreba
b) Prednosti
c) Nedostaci
d) Smernice
Page 51 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
3. Modeli i makete
Makete su nastavno sredstvo koje treba koristiti u nastavi to je ee mogue. ine trening
prijatnijim zbog svojih multi-senzornih karakteristika. Pribliavaju i prenose znanje iz stvarnog
ivota.
a) Upotreba
da pokaete kako "stvarni predmet" izgleda kada nije dostupan ili nije praktian za upotrebu u
nastavi
b) Prednosti
c) Nedostaci
d) Smernice
Page 52 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
4. TV i video
Video materijal i filmovi se sve vie koriste u nastavi. Naalost, ovo mono sredstvo se esto
koristi da bi se ispunilo vreme, da se polaznici malo odmore na asu. Video materijal se moe
prikazivati i na dnevnoj svetlosti to omoguava polaznicima da zapisuju beleke i dopunjavaju
prirunik dok gledaju projekciju.
Treba paljivo isplanirati uptrebu videa u nastavi. Najpre treba vi sami da pogledate video materijal
pre nego to ga prikaete na asu. Moete naglasiti glavne elemente iz prvog prikazivanja.
a) Upotreba
da polaznicima pokae put kojim ne bi mogli sami da idu (simulirani dogaaji, situacija sa
taocima, zaustavljanje vozila, obdukcija, obrada lica mesta, itd.)
da demonstrira vetine, tehnike i procese (naroiti u onim oblastima kao to su bezbednost
policajca, meuljudski odnosi, savetovanja, itd.)
prua polaznicima mogunost da naprave razliku izmeu pravilnih i pogrenih ponaanja i
stavova
da prikae sloene principe i koncepte koji se ne bi mogli razumeti upotrebom drugih nastavnih
sredstva.
b) Prednosti
c) Nedostaci
d) Smernice
Page 53 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
5. Prirunici
Prirunik je primer uila sredstva koje pomae polazniku u procesu usvajanja znanja. Vreme na
asu ne bi trebalo provoditi u zapisivanju beleki i precrtavanju dijagrama sa table. Vreme je
dragoceno i prirunici su jedan nain da se ono utedi. Ali potrebno je vreme da se prirunik
napravi i izrada moe biti skupa. Potrudite se da prirunike napravite vizuelno atraktivnim. Neka
sadre aktivnosti, tako da polaznici mogu da ih koriste.
a) Upotreba
b) Prednosti
c) Nedostaci
Page 54 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
d) Smernice
Upotreba boje, slika, grafikona i ilustracija uinie vae prirunike atraktivnijim i prema
tome zanimljivijim za uenje.
5. Numeriki obeleite stranice i odeljke
Numeriki obeleite stranice i odeljke i uverite se da je sadraj predstavljen odgovarajuim redom.
Page 55 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
6. Projektori
a) Upotreba
b) Prednosti
c) Nedostaci
Page 56 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
d) Smernice
Za upotrebu
Za izradu:
Page 57 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
a) Upotreba
PowerPoint prezentacija
da predstavi filmove, animacije, slike i grafike
simulacije i igre
b) Prednosti
d) Nedostaci
d) Smernice
Page 58 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Planiranje asa
A. Definicije i koncepti
Plan realizacije asa je skup beleki napisanih u loginom sledu koje predstavljaju smernice za
trenera i omoguavaju da polaznici ostvare zadatke nastave.
Organizacija vremena:
B. Uvod
Plan realizacije asa moemo uporediti sa dugim putovanjem na koje polazite. ta se deava kada
putujete u nepoznati kraj? Ako ne elite da se naete u nekoj neoekivanoj avanturi trebalo bi da
isplanirate put. Najverovatnije ete razmisliti o sledeem: s kim putujete, kojim putem, koja
dokumenta poneti, kada polazite, gde odsesti i jestiModa ete poneti sa sobom i neke korisne
prirunike, kao to je mapa koja e vas voditi na putu ka krajnjem odreditu. Isti principi vae i u
nastavi. Ako ne elite da se naete usred neoekivanih i nekontrolisanih dogaaja tokom svog
nastavnog putovanja potrudite se da isplanirate i obezbedite sve to je potrebno pre nego to
krenete na put.
Plan realizacije asa je vaa mapa na nastavnom putovanju. Bez mape moete krenuti na put, ali
najverovatnije uskoro neete znati kuda idete ili kada ete stii. Plan realizacije asa e vam
pokazati ne samo polaznu taku, ve i sva mesta kroz koja prolazite pre nego to stignete do cilja.
Takoe vam moe pokazati sve mogue situacije na koje moete da naiete, kao i kako da izaete
na kraj s njima.
A. Svrha
U toku planiranja asa: Sredstvo koje vam pomae da isplanirate detalje asa.
Pre asa: Vodi koji vam pomae da se pripremite za nastavu.
Na asu: Nastavna mapa koje se pridravate na asu.
Posle asa: Dokument koji vi (ili neko drugi) moete prepraviti i koristiti kao zapis za ponovno
izvoenje nastave
Page 59 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Svrha plana realizacije asa je da vam pomogne u izvoenju nastave a da pri tom niste vezani za
svoje beleke. Meutim, ak i kada ste sve detaljno isplanirali, ne moete sve predvideti i iz tog
razloga plan realizacije asa je, po svojoj sutini, fleksibilan. Plan realizacije asa ne bi trebalo da
vas ograniava, ve treba da bude dovoljno fleksibilan za bilo koju situacuju na asu.
Postoji veliki broj faktora koje treba razmotriti u fazi planiranja prilikom izrade plana realizacije
asa. O nekima od ovih faktora ve je bilo rei, a neke emo obraditi do kraja kursa.
C. Formatiranje
U veini sluajeva, u policiji postoje slube koje se bave obukom pripadnika policije i oni koriste
standardni format plana realizacije asa. U idealnim sluajevima, postoje odeljanja za izradu
nastavnog plana i programa koja vam obezbeuju pripremljene planove realizacije asa.
Kompetentni trener bi trebalo da bude u stanju da, uz odgovarajui plan realizacije asa i dovoljno
vremena za pripremu, odri as na osnovu tog plana realizacije asa. Razlog je oigledan
doslednost u izvoenju nastave, jedan plan kojeg se svi treneri pridravaju.
Postoje razliiti modeli plana realizacije asa. U sledeih nekoliko odeljaka moete da koristite
osnovni model plana realizacije asa. Ipak, u toku ovog kursa bie vam predstavljena tri razliita
formata plana realizacije asa i na vama je da odaberete format koji elite da koristite.
D. Glavne komponente
Nezavisno od formata, postoje glavne komponente koje su zajednike za sve planove realizacije
asa. Dve glavne komponente su:
Osnovne informacije
Razrada
1. Vreme
2. Sadraj
3. Aktivnost trenera
4. Aktivnosti polaznika
5. Pomoni materijal
Page 60 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
1. Vreme
Znaajna je informacija o vremenu koje vam je potrebno za obradu odreene celine ili dela
nastavne jedinice. Pomoi e vam da odrite as u skladu sa planom realizacije asa. Konanu
odluku o vremenu koje je potrebno za nastavu doneemo nakon razmatranja faktora predstavljenih
u odeljku III Organizacija vremena.
2. Sadraj
; Uvod
Kada planiramo as uglavnom se koncentriemo na glavni deo asa (razradu) i tek onda
razmiljamo o poetku i kraju. Meutim, poetak i kraj asa su jako vani i treba ih razmotriti
prilikom planiranja asa.
U uvodnom delu asa elimo da motiviemo polaznike - da ele da saznaju neto vie. Polaznike
treba motivisati povezivanjem novog sa ve nauenim gradivom, predstavljanjem nastavne jedinice
i sadraja asa, obrazlaganjem zato je tema asa vana i kako se kasnije moe primeniti.
Kratki i saeti prikaz aktivnosti polaznika, cilja i zadataka nastave i svrha zato je vano nauiti
tu odreenu nastavnu jedinicu. Znaaj nastave se moe istai ako se napravi paralela sa zadacima
koje polaznici obavljaju na poslu.
; Razrada
Nakon uvoda sledi demonstracija vetine koju polaznici treba da usvoje. Treba objasniti kljune
elemente izvoenja vetine, nakon ega polaznici utvruju steeno znanje postavljanjem pitanja.
Svakom polazniku treba omoguiti vebanje vetine to je pre mogue.
Kada su polaznici uvebali vetinu i postali kompetentni, treba izvriti testiranje. Ukoliko se utvrdi
testiranjem da kompetentnost nije dostignuta, polaznik e nastaviti sa uvebavanjem. Vrlo je vano
Page 61 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Izrada plana realizacije asa u kognitivnom domenu zavisi od cilja i zadataka nastave: da li se
odnose na retenciju ili na razumevanje. Ukoliko je nastavna jedinica usmerena ka retenciji, onda
treba obratiti posebnu panju na verbalne i vizuelne asocijacije, ponavljanje i testiranje; dok je za
nastavnu jedinicu usmerenu ka razumevanju vano postavljanje pitanja, poreenje sa ve steenim
znanjem i reavanje problema.
Prilikom izrade plana realizacije asa u afektivnom domenu treba uzeti u obzir nivo u okviru
domena uenja koji je odreen ciljem i zadacima nastave. Ukoliko odreene vrednosti i ponaanje
ele da se predstave i promoviu, potrebno je i odvojiti dovoljno vremena za primanje i reagovanje
na stimulus (novo ponaanje). Budite sigurni da ste odvojili dovoljno vremena na asu za diskusiju,
reavanje problema i, najvanije za di-brifing.
; Zakljuak
Zakljuak asa treba planirati sa istom preciznou kao i uvod. esto se deava da trener koji
ne vodi rauna o vremenu iznenada shvati da je raspoloivo vreme isteklo, i kao posledica
toga, nema zakljuka ili je vrlo kratak. Zakljuak bi trebalo da zauzme oko 10% asa.
Na svakom asu trener i polaznici razmene veliki broj informacija. Svrha zakljuka je da
podseti polaznike na glavne aspekte nastavne jedinice koja je obraena na asu, da bi se
zapoeo transfer informacija iz kratkorone u dugoronu memoriju.
Treba unapred isplanirati vreme da biste rezimirali ono to je naueno na asu i pripremili
polaznike za sledeu nastavnu jedinicu.
Page 62 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
2. Aktivnost trenera
Oznaava nastavne metode, aktivnosti, strategiju koju trener namerava da primeni. Treba koristiti
samo kljune rei i koncepte.U nekim planovima realizacije asa, aktivnost trenera je simbolino
predstavljena ikonama, slikama i simbolima koje su poznate treneru. Ova tehnika olakava rad
trenera stvaranjem mentalne asocijacije slika-aktivnost. U ovom sluaju, legendu simbola treba
prethodno izraditi.
3. Aktivnosti polaznika
4. Pomoni materijal
Znaajnu pomo treneru predstavlja plan realizacije asa koji sadri sva nastavna sredstva i
materijal koji e se koristiti na asu. Da bi rad trenera bio laki treba koristiti skraenice. Nemojte
zaboraviti da ukljuite te skraenice u legendu plana realizacije asa.
A. Uvod
Stara kineska poslovica koja odslikava znaaj organizacije vremena kae: Izgubljeno blago se
moe nai, ali ne i vreme
Principi organizacije vremena se ne primenjuju samo u nastavi, ve i u svakodnevnom ivotu.
esto ujemo kako ljudi kau da ne mogu da nau vremena za sve ono to bi eleli da urade. Ovo
se moe izbei pravilnim planiranjem aktivnosti.
B. Planiranje
Uopteno, treba uzeti u obzir etiri koraka prilikom organizacije vremena u nastavi:
Page 63 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
C. Raspored
Raspored predstavlja dragocenu pomo treneru. Bez rasporeda je nemogue uspeti u nastavi.
Postoje razliiti modeli i formati rasporeda i od vas samih zavisi koji ete model ili format odabrati
da bi odgovarao vaim potrebama. Bez obzira na model ili format, svaki raspored treba jasno da
prua informacije koje predstavljaju smernice na asu, kursu itd.
Page 64 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Fasilitacija
A. Definicije
Fasilitacija:
Fasilitator:
Vetine fasilitacije:
B. Uvod
Zamislite da ste babica, da pomaete pri poroaju. Pomozite neprimetno. Olakajte ono to se
deava, a ne ono to vi mislite da treba da se deava. Ako morate da vodite proces, vodite ga tako
da pomaete majci i nemojte je sputavati.
Page 65 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
sluajte na nain kojim pokazujete da uvaavate onoga koji govori i potvrdite da ste razumeli
reeno
pomozite drugima da razumeju znaenja, razmiljanja, oseanja i namere koje izlae jedan lan
grupe
neka grupa preuzme odgovornost za svoj uspeh u nastavi
pruite pozitivan i konstruktivan fidbek na nain koji stimulie samosvest, eksperimentisanje i
preuzimanje rizika
Page 66 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Sada emo se usredsrediti na etiri (4) tehnike fasilitacije koje trener moe koristiti da bi usavrio
svoje vetine fasilitacije.
1. Atentivne tehnike
NE TREBA:
Page 67 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
2. Tehnike opservacije
Tehnike opservacije e vam pomoi da procenite kako je prihvaena nastava. Na osnovu opaanja
u toku nastave, moete da odluite da li ete nastaviti sa odravanjem asa kao to ste planirali ili
ete modifikivati plan da odgovara potrebama polaznika.
Neverbalno ponaanje polaznika je pokazatelj njihovih oseanja.
Ukoliko primetite da nekoliko polaznika pokazuje isti vid ponaanja trebalo bi neto da
preduzmete.
Zeva
Prazan pogled
Cupka nogama Dosada
Zavaljen u stolici
Gleda na sat
Mrti se
Hvata se za glavu Zbunjenost
Prazan pogled
Izbegava pogled
Page 68 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
3. Tehnike sluanja
Tehnike sluanja omoguavaju da pokaete da razumete stanovite polaznika. Takoe vam pruaju
validnu povratnu informaciju kako je nastava prihvaena. Moete upotrebiti ovu povratnu
informaciju da odluite na koji nain da nastavite sa nastavom.
Ovo se jo naziva i AKTIVNO SLUANJE.
a) Sluanje izgovorenog, i
b) Parafraziranje onoga to je reeno da biste pokazali da razumete
Dok sluate, pokuajte da shvatite ono to je reeno, da razumete sadraj i smisao sa take gledita
polaznika. Iako deluje jednostavno, postoje prepreke koje oteavaju ovaj proces. Prepreke mogu
biti posledica spoljanjih ili unutranjih smetnji.
1. Unutranje smetnje
Sve ono o emu razmiljamo dok druga osoba govori.
Moe biti u vezi sa onim o emu se govori, ali i ne mora (sanjarenje, nedostatak koncentracije).
2. Spoljane smetnje
Sve ono to se deava oko nas i druge osobe koje se trude da privuku nau panju. Moe biti zvuk
ili slika. (npr. buka iz drugih prostorija)
Parafraziranje znai da trener svojim reima ponovi ono to je polaznik rekao da bi pokazao da
razume. Zahteva verbalnu interakciju sa polaznicima. Ova interakcija se moe koristiti da bi
proverili da li ste dobro razumeli ono to je reeno i da biste dobili dodatne informacije od
polaznika i popunili praznine.
Prilikom parafraziranja, koristite sledee fraze:
Page 69 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Definicija: proceniti koliko su vas dobro polaznici razumeli tako to ete traiti povratnu
informaciju.
1. Postavljanje pitanja
2. Obrada odgovora polaznika
3. Odgovaranje na pitanja polaznika
1. Postavljanje pitanja
Retorika pitanja
Page 70 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
a. Direktna pitanja
F. b. Uvodna pitanja
Definicija: Uvodna pitanja se postavljaju celoj grupi i na njih svako moe da odgovori.
Trener ne odreuje ko e odgovoriti na pitanje. Uvodna pitanja mogu biti alternativna, otvorenog
tipa ili sugestivna.
c. Retorika pitanja
NAPOMENA: Nemojte ekati predugo nakon postavljenog retorikog pitanja jer e u suprotnom
neko pokuati da odgovori.
d. Alternativna pitanja
Page 71 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Definicija: Pitanja otvorenog tipa su uoptena pitanja koja mogu dovesti do opirne diskusije.
Ova pitanja najee poinju upitnim recama kao to su: ta, kada, ko, gde, ili zato.
Na primer: ta mislite o ovome? Kada moemo uhapsiti osumnjienog?
e. Sugestivna pitanja
2. Obrada odgovora
Drugi korak u procesu postavljanja pitanja je nain na koji trener postupa sa odgovorima
polaznika.
Nain na koji odgovorite na pitanje e uticati ne samo na osobu koja je postavila pitanje ve i na
celu grupu.
Neki od naina postupanja sa odgovorima polaznika koji obezbeuju aktivno uee polaznika u
nastavi su:
Date odgovor sami ako ste vi jedina osoba koja moe da odgovori
Preusmerite pitanje na drugog polaznika ili celu grupu ukoliko postoji verovatnoa da e neko
dati taan odgovor
Odloiti pitanje za kasnije ako:
Page 72 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Trener treba da kontrolie situaciju u uionici. Ukoliko se dogodi neto to ugroava interese
grupe, trener treba da reaguje. Znajte da je dunost trenera da obezbedi sve neophodne uslove u
kojima e polaznici moi da ostvare zadatke nastave.
Jo jedna vana vetina koju trener mora da razvije je rad sa atipinim polaznicima.
Trener mora najpre da razume razloge koji su doveli do takvog ponaanja i tek onda da izgradi
nain ophoenja sa polaznicima koji manifestuju atipino ponaanje.
1. Neprimetni
2. Naduvenko
3. Gospodin Cinini
4. Svaalica
1. Neprimetni
Page 73 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
2. Naduvenko
Nemojte ih dovoditi u neprijatnu situaciju ili biti sarkastini, moda e vam kasnije zatrebati
njihova energinost
Preusmerite panju na ostale lanove grupe
Pruite im priliku da pokau svoje znanje
3. Gospodin cinini
4. Svaalica
Page 74 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
B. Smernice za trenera
Da bi vam pomogli u pronalaenju vaeg naina izvoenja nastave, daemo kratak prikaza smernica
u fasilitaciji kojih trener treba da se pridrava:
Page 75 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
D. Veliko NE za trenera
Bez obzira na pristup za koji se trener odlui da bi olakao proces usvajanja znanja svojih
polaznika, postoje neki postupci i vidovi ponaanja koji se moraju izbegavati.
Lo prvi utisak
Nema cilja kojem tei
Dosadna, suvoparna prezentacija
"Stoji u mestu"
Ne odrava kontakt oima
Neodgovarajui izraz lica
Bez humora
Nedovoljna priprema
Pasivni polaznici
Bez entuzijazma/motivacije/ ubeenja
Siromana vizuelna nastavna sredstva
Slaba zavrnica
D. Prevazilaenje treme
Svaki trener osea tremu pre poetka asa, posebno ako prvi put treba da odri as. ak i oni sa
velikim iskustvom, imaju takav oseaj s vremena na vreme. Veina trenera priznaje da osea tremu
neposredno pre poetka asa.
Page 76 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Nastavno okruenje
A. Uvod
Samo okruenje u kome se nastava odrava moe imati znaajan uticaj na efikasnost nastave.
Ureenje i izgled uionice moe da utie na stav polaznika prema nastavi i na njihove navike u
uenju. Polaznicima je potrebno nastavno okruenje koje je organizovano, podsticajno i udobno i
omoguava efikasno uenje. Stvaranje takvog okruenja podrazumeva ureenje prostora,
snabdevenost raznovrnim nastavnim materijalom, kao i stvaranje uverenja kod polaznika da
pripadaju tom prostoru i da taj prostor pripada njima.
B. Nastavno okruenje
Da bi nastavno okruenje podsticalo polaznike na uenje, trener bi trebalo da uzme u obzir sledee:
Prihvatanje nastave e biti oteano ukoliko osnovne ivotne potrebe nisu ispunjene (Maslovljeva
hijerarhija ljudskih potreba). Jednostavno, ako polaznicima nije udobno, oni nee moi da se
usredsrede na nastavu i da u njoj aktivno uestvuju.
Na sledeih est (6) faktora trener treba da obrati panju prilikom organizacije udobnog nastavnog
okruenja:
;Temperatura
;Stolice
;Pisanje i radni prostor
;Osvetljenje
;Preglednost
;Buka
Page 77 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
; Temperatura u uionici
Opte je verovanje da je temperatura od 22 stepena Celzijusovih u uionici idealna.
Ako je u prostoriji pretoplo, polaznici e zaspati. Ako je temperatura u prostoriji nia od
predviene, polaznicima e panja biti odvuena od uenja zbog hladnoe.
; Stolice
Koristite udobne stolice. Izbegavajte drvene. Drvene stolice su neudobne, tvrde i bune.
; Osvetljenje
Odgovarajue osvetljenje je neophodno! Osvetljenje e biti odabrano u skladu sa nastavnom
metodom i nastavnim sredstvima koji se koriste u datom trenutku.
Proverite uionicu pre odravanja asa da biste uoili uglove ili delove odakle je teko pratiti
nastavu.
Ako as morate odrati u uionici u kojoj ne postoji preglednost, razmotrite smanjenje broja
polaznika i upotrebu radnih stolova/stolica koji pruaju bolje praenje nastave.
; Buka
Buka je smetnja normalnom odvijanju nastave. Jedan od osnovnih kriterijuma koji treba zadovoljiti
je odravanje nastave u okruenju u kome nema buke.
Page 78 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
; Dekor u uionici
; Raspored sedenja
; Dekor u uionici
Primarna uloga dekora u uionici je da pomae proces usvajanja znanja. Stalnim posmatranjem i
itanjem dekora, polaznici obnavljaju i pamte znaajne koncepte i informacije. Ovaj proces se
esto naziva pasivno uenje.
Zanimljiva i atraktivna vizuelna nastavna sredstva, kao to su bilteni i posteri, su glavne
komponente efektne uionice. Dekoracije na zidovima bi trebalo da budu u boji i dopadljive, kao i
da odslikavaju nastavu koja se odvija u toj uionici. Takoe, materijal na zidovima uionice bi
trebalo esto menjati i aurirati.
Dnevni plan rada, sporazum polaznika i druge znaajne informacije treba postaviti tako da ih
polaznici lako uoe. Dostupnost informacija razvie svest kod polaznika o odgovornosti koju imaju
u nastavi.
Raspored sedenja
Davno su proli dani kada je trideset klupa rasporeeno u redove upereno ka katedri nasatvnika
koja se nalazi na elu uionice. Prilikom ureenja uionice, trener treba da uzme u obzir potrebe
polaznika koji aktivno uestvuju u nastavi: na primer, klupe u redovima kao u klasinom kolskom
ambijentu predstavljaju barijeru izmeu trenera i polaznika i negativno utiu na grupnu interakciju.
Sam raspored sedenja u uionici moe da stvori oseaj bliskosti i saradnje ili autoriteta i hijerarhije.
Ako elite da polaznici rade u malim grupama, organizujte, na primer, sedenje za stolovima ili oko
nekoliko klupa. Za este grupne diskusije, probajte kruni ili polukruni raspored. U svakom
sluaju, treba da odaberete onaj raspored sedenja koji vam najvie odgovara, a u zavisnosti od
veliine grupe, nastavih metoda i nastavnih sredstava.
Polukruni
Potkovica
Konferencijski
Timski
U redovima
Page 79 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 80 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Nedostaci:
Mogu samo sa ogranienim brojem polaznika
Neformalan je a ipak je kontrola mogua
Preglednost moe biti problem
U redovima (tradicionalni)
Veliina grupe: velika
Nastavna metoda: najbolji za predavanja i prezentacije
Nastavna sredstva: mogue je da polaznici koji sede na kraju uionice nemaju dobru
preglednost postera i projekcija
Prednosti:
trener je okrenut licem prema polaznicima
Odgovara ukoliko nastavu izvodite sa velikom grupom polaznika
Odgovara ukoliko treba da koristite vizuelna nastavna sredstva
Nedostaci:
Page 81 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Evaluacija nastave
A. Uvod
1. Reakcije polaznika
2. Uenje na asu
3. Ponaanje na radnom mestu
Page 82 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
1. Reakcije polaznika
Na ovaj nain analiziraete kako polaznici usvajaju znanje. Moiete da odredite mogue probleme
u nastavnom planu i programu koji e vam posluiti sledei put kada organizujete nastavu.
Prikupljanje podataka na ovom nivou se odvija na dva naina:
; Procena posmatraa
; Komentari polaznika
; Procena posmatraa
Ova procena se direkno odnosi na vaa ili opaanja kolege ili osobe koja je odreena od strane
organizacije za ovakvu vrstu procena.
; Komentari polaznika
Polaznici treba da iznesu svoje utiske o kursu.
Treneru
Nastavnom materijalu
Nastavnim metodama
Primenljivosti nastavnog sadraja
Nastavnom okruenju
Grupna diskusija
Individualni razgovor
Anketa (preporuljivo)
Page 83 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
2. Uenje na asu
Procena znanja koje polaznici usvajaju na asu se odvija na svakom asu kroz ostvarene zadatke
nastave. Kao to je ve reeno, zadaci nastave slue kao kriterijum ocenjivanja. Zadaci nastave ne
samo da odreuju nastavni sadraj, ve i vrstu testiranja koja e se koristiti na kursu. Standardni
tipovi provere znanja obuhvataju:
Usmeni ispit
Opservacija
Pismeni ispit
Usmeni ispit
Ovaj metod omoguava direktno ispitivanje polaznika; uglavnom se koristi na asu i omoguava
treneru da vidi kako polaznici ue.
Opservacija
Ovaj metod omoguava posmatranje ponaanja polaznika. Uglavnom se koristi za procenu vetina.
Sa kriterijumima odreenim na osnovu utvrenih standarda, moemo ostvariti odgovarajui nivo
objektivnosti.
Pismeni ispit
Ovaj metod podrazumeva upotrebu pismenih testova da bi utvrdili da li su zadaci nastave ostvareni.
Page 84 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Objektivna pitanja provere znanja imaju samo jedan taan odgovor. Za razliku od prve grupe
pitanja, ova vrsta pitanja se posebno preporuuju. Ova pitanja se preporuuju jer:
su standardizovana
omoguavaju donoenje zakljuaka u vezi sa problemima u uenju
polaznici ih lake prihvataju
tano/netano,
pitanja savie ponuenih odgovora
dopunjavanje
povei pitanje i odgovor
Tano netano: ova pitanja se sastoje od odreene tvrdnje i polaznik mora da oznai da li je
tvrdnja tana ili netana.
a. Prednosti
b. Nedostaci
a. Prednosti
b. Nedostaci
Page 85 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Dopunjavanje: sastoji se od reenica sa jednom ili vie kljunih rei koje nedostaju. U prazan
prostor se dopisuje re ili reenica koja nedostaje ili je odgovor ponuen kao u pitanjima sa vie
ponuenih odgovora.
a. Prednosti
Lako se sastavljaju
Procenjuje se polaznikovo poznavanje kljunih rei ili principa.
b. Nedostaci
Moe navesti trenera da prenaglasi odreene rei, a ne njihovo znaenje ili upotrebu
Od polaznika se zahteva da poveu pitanje i taan odgovor. Pitanja i odgovor su obino dati u
tabeli.
a. Prednosti
b. Nedostaci
Sloena za izradu
Potrebno puno vremena za ispravku
Page 86 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
c. Nain formulisanja
Cilj ove metode je da se proceni da li su polaznici promenili svoj nain rada i da li je to rezulat
nastave. Kada polaznik koristi znanje i vetine koje je nauio tokom nastave, ta je pojava poznata
pod terminom transfer. Preporuuje se ovakav nain procene kada je nastava bila orijentisana na
sticanje vetina.
Ovaj metod evaluacije se posebno preporuuje zato to na ovaj nain utvrujemo da li je postojanje
obrazovne potrebe odnosno razlike u znanju koja je inicirala nastavu zadovoljeno ili su potrebne
dalje mere.
Utiske o stepenu primene novih vetina, stavova, i ponaanja na poslu. (Ove informacije se
mogu dobiti od ostalih polaznika, kolega i na osnovu utisaka nadreenih o nainu rada po
zavretku obuke.)
Ocenjivanje rada
Da li je nastava pomogla organizaciji u postizanju ciljeva?
Procena isplativosti uloenog u nastavu ( realizovanje obrazovne potrebe)
Page 87 of 88
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 88 of 88