DIDAKTIKA I

(skripta)

1.) Adolf Disterverg?

 Adolf Disterveg je bio njemački progresivni pedagog-demokrata, on je dosta pomogao

razvoju didaktike i unaprdjivanju nastave, posebno zbog svojih sledećih shvatanja:

- Nastava djeluj odgojno na učenike ako razvija njihov misaoni potencijal,

osjećanja, volju, karakter, samostalnost i sposobnost da se vlada sobom.

- Nastavnik može uspješno raditi u učionici ako ima dobru opću kulturu i ako
raspolaže znanjima iz logike, psihologije, pedagogije didaktike i metodike.

- Cilj i zadaci u nastavi ostvaruju se dobrom nastavnikovom obradom historijskih i

racionalnih oblasti putem tumačenja, ponavljanja, utvrdjivanja i provjeravanja.

2.) Veza didaktike sa psihologijom i filozofijom?

 Psihologija je nauka o zakonitostima psihičkog života.Na osnovu zakona i principa

psihologije može se razumjeti jedinka (potrebe, sklonosti, interesovanja, želje itd)
te se može predvidjeti njeno ponašanje u različitim okolnostima.Kompletan
nastavni proces se uskladjuje sa zakonima psihofizičkog razvoja učenika i zato je
psihologija neophodna za didaktiku

 Filozofija je nauka koja se bavi opštim i temeljnim problemima u vezi sa

(stvarnošću, postojanjem, znanjem, umom itd) i kao takva ona označava polaznu
osnovu za sve nauke pa tako i za didaktiku.Filozofija označava promišljanje a
promišljanje je neophodno za didaktiku.

3.) Na čemu insistira odgojni zadatak nastave?

 Nastava je jedinstven proces, čiji je zadatak da učeniku omogući da stiče znanja,

razvija sposobnosti i da se odgaja.Odavno je poznato da nema nastave koja ne
odgaja.Odgojni zadatak nastave insistira na formiranju naučnog pogleda na svijet i to
je jedan od najvažnijih odgojnih zadataka obrazovanja na bilo kojem stupnju.
4.) Karakteristike i predstavnici Nove Škole?

 Karakteristike: učenik je mjera svega, njegove želje, potrebe i interesovanja odredjuju

sadržaj rada škole.Otišlo se u krajnost odnosno pedocentrizam.Zanemaruje se obim
znanja i sve se podredjuje razvoju psihofizičkih sposobnosti.Naglašava se izuzetan
značaj fizičkog rada a zapostavlja se misaoni rad.

 Predstavnici radne škole su: Ellen Key, Maria Montessori, Rudolf Steiner, John
Dewey, Wilhem Lay.

5.) Vrste programa u programiranoj nastavi?

 U programiranoj nastavi mogu se koristiti tri vrste programa a to su: linearni,

razgranati i kombinirani.

6.) Navedi prednosti i nedostatke programirane nastave?

 Prednosti: obezbjedjuje individualizirano učenje i samostalan rad,postoji stalna

povratna informacija, poboljšava se motivacija i samopouzdanje učenika i učenik se
navikava da uči.

 Mane: osiromašuje se interakcija učenik-učenik, funkcija nastavnika se svodi na

organizaciju i konsultacije, razvija se reproduktivno a ne stvaralačko mišljenje i
ograničava samostalnost učenika u pronalaženju drugih i boljih rješenja.

7.) Koraci pri izvodjenju egzemplarne nastave?

1. Prva faza u izvodjenju egzemplarne nastave je selekcija sadržaja.

2. Druga faza u realizaciji ove nastave je obrada egzemplarnog sadržaja.
3. Treća faza je samostalni rad učenika.
4. Četvrta faza služi za obnavljanje i sistematiziranje svih sadržaja.
8.) Definiši didaktičke principe i objasni princip sistematičnosti?

 Didaktički principi se definiraju kao osnovna, opšta i obavezna načela kojima se

rukovodi nastavnik pri planiranju, organizaciji, izvodjenju i vrednovanju nastavnog
procesa.

 Princip sistematičnosti nastave:

1. Nastavu izvodi sistematično , koristi sheme i planove rada kako bi se obezbijedilo

sistemsko saznanje.
2. Obezbijedi povezanost sadržaja i metoda izmedju razredne nastave u starijim
razredima osnovne škole i srednjoškolske nastave.
3. Češće ponavlja i usavršava ranije usvojeno kako bi obezbijedio sistematičnost u
nastavi.
4. Na kraju cjeline, kursa obavezno organizuje časove uopćavanja i sistematiziranja
5. Traži od učenika da usvoje sistematično znanje, navike u svakom razredu i čitavom
programu.

9.) Navedi i objasni složeni didaktički kompleks?

 Didaktički kompleks čine: didaktička praksa, didaktička teorija i didaktička

metateorija.

1. Didaktička praksa je zbir svih pojava i procesa u nastavi.

2. Didaktička teorija je promišljanje didaktičke prakse.
3. Didaktička metateorija je teorija o teoriji.

10.) Navedi ograničenja kritičko-konstruktivne teorije?

• 1. Koncept planiranja nastave nije sistem normiranih kriterija; nastavnik je nadležan

za donošenje didaktičkih odluka u svakom konkretnom slučaju;

• 2. Ovaj općedidaktički koncept ne može zanemariti spoznaje didaktika pojedinih

predmeta (metodika).
11.) Zašto Riner Winkel svoju teoriju naziva kritičko-komunikacijskom?

 Kritička – zato što ne prihvata nekritički postojeću stvarnost, stvarno postignute

vrijednosti društva, već ih nastoji popraviti, prevesti ih u zadane vrijednosti.

 Komunikacijska – prvo nastava je komunikacijski proces a drugo značenje odnosi se

na zahtjev da bi učenje i poučavanje trebalo biti komunikativnije.

12.) Prednosti ciljno usmjerenog pristupa?

1. Transparentnost – ovo znači da su namjere otvoreno prikazane, tako da svi koji su

u direktnoj vezi sa nastavom znaju i razumiju kojim ciljevima težimo i zašto smo
odabrali upravo te ciljeve.

2. Provjerljivost – provjera ovdje znači da učitelj, koji postupa u skladu sa ovim

pristupom, svoje djelovanje unaprijed dovodi u pitanje, traži i prihvata mogućnosti
provjere i ne zadovoljava se time da vjeruje kako je sve dobro prošlo.

3. Sudjelovanje uključenih osoba – podrazumijeva sudjelovanje učenika, učitelja i

roditelja, koji u procesu planiranja i organizacije učenja igraju važnu ulogu.

4. Djelotvornost – konkretno opisani ciljevi učenja čine temelj svake primjerene

organizacije i kontrole učenja, a i na učenike i nastavnike se može djelovati pozitivnim
potkrijepljenjem.

13.) Perspektive u Klafkijevoj teoriji?

1. Teme predviđene za nastavu i ciljeve koji ih konstituiraju treba obrazložiti s obzirom na

sadašnje značenje za mladog čovjeka.

2. Koliko su ciljevi i sadržaji okrenuti budućnosti? Da li će postavljeni cilj

samoodređenja i solidarnosti važiti i u budućnosti.

3. Egzemplarno značenje neke tematike. Po čemu je planirana tema

egzemplarna,reprezentativna, tipična?

4. Tematsko strukturiranje nastavnih sadržaja Tematika nastave obuhvata uvijek i

postupke – metode koje učenici moraju naučiti

5. Zornost i provjerljivost uspješno izvedenog procesa usvajanja ili suočavanja.

 6. Problem pistupačnosti i prikazivosti tematike ili pojedinih njenih dijelova – npr.
putem demonstracije, igre, istraživanja, pomoću slika, modela, filmova itd.

7. Metodičko strukturiranje, odn. strukturiranje procesa učenja i poučavanja – kako

momente dobivene prethodnim pitanjima prevesti u sukcesivan tok nekog procesa
poučavanja i učenja?

14.) Definiši pojmove: nastava, nastavni sadržaji i nastavni sistem?

 Nastava je odgojno-obrazovni proces zasnovan na društveno odredjenim ciljevima i

zadacima koji se ostvaruju na didaktički oblikovanim sadržajima.

 Nastavni sadržaj je materija koja znatno odredjuje suštinu nastave i stil rada
nastavnika i učenika.To su informacije preko kojih nastavnik uspostavlja odnos sa
učenikom i obrnuto učenik sa nastavnikom.Nastavni sadržaji su didaktički oblikovani i
podredjeni potrebama društva.

 Nastavni sistem je skup zakonitosti prema kojima se izvodi odnosno realizira

nastava.Nastava je organizovan i planski proces zato je neophodno da se odvija prema
odredjenom sistemu pravila.

15.) Navesti i objasniti procs planiranja nastave prema Wolfgangu Schulzu?

1. Perspektivno planiranje – predviđa se nastava za duži period (godinu ili

polugodište) i to okvirno kao redoslijed nastavnih jedinica.

2. Tematsko (orijentaciono) planiranje – dio perspektivnog plana, obuhvata

nastavne jedinice za jednu smisaonu (tematsku) cjelinu.

3. Procesno planiranje – konkretnije od tematskog. Njime se za pojedine nastavne

jedinice predviđa slijed nastavnih koraka, vrijeme realizacije, vrsta komunikacije,
oblici i metode rada.

4. Korektivno planiranje – reaguje se na nove momente koji nisu bili predviđeni

prethodnim planiranjem.
16.) Objasni regulacijski krug?

 U kibernetici se proces upravljanja ili vođenja prema određenom cilju uz stalnu

korekciju zove regulacija.
 Proces odgoja ili obrazovanja je proces regulacije, pa ga prikazujemo kao regulacijski
krug.
 Međutim, ovdje se radi o drugačijem „objektu regulacije” nego u tehnici – čovjeku,
koji ima svoje potrebe, motive, predstave o ciljevima...
 Regulator je odgajatelji ili nastavnik kao strateg.

17.) Šematski prikazati i objasniti teoriju kurikuluma sa 3 procesa: planiranjem,

organizacijom i kontrolom učenja?

18.) Postavke Jena škole?

 Prema postavkama Jena plana, sticanje znanja nije primarni pedagoški cilj ali je
svakako potrebno pažljivo organizovanje načina na koji se uči.Velika pažnja se
posvećuje početku i kraju dana i početku i kraju nedelje.Organizuju se male svečanosti
na početku i na kraju nedelje koje doprinose jačanju emocionalnih veza i socijalizaciji
djece.Ideja vodilja Jena plana je u suštini bio model života u porodici u kojoj se djete
prijatno osjeća i razvija.
19.) Prednosti i nedostatci Heurističke nastave?

 Prednosti: učenici sami traže put saznanja, učenici vlastitim trudom otkrivaju nove
činjenice i zaključke, učenici potpunije shvataju nastavne sadržaje i razvijaju
samostalnost.

 Nedostatci: nemogućnost misaonog vođenja baš svih učenika (različite sposobnosti,

vrijeme) nemogućnost neposredne komunikacije sa svima, nepotpuna povratna
informacija, otežana komunikacija s povučenim učenicima, učenje na osnovu tudjeg
modela.

20.) Osnovne karakteristike razredno-predmetno-časovnog sistema?

 Čas traje 45 minuta

 Frontalni oblik rada (jedan nastavnik predaje većem broju učenika)
 U razredno-časovnom sistemu sadržaji su podeljeni po predmetima(predmetni
sistem)
 Učenici su približno istog uzrasta
 Raspord časova
 Odmori izmedju časova
 Podjela nastavnih predmeta po godinama