HRVATSKI KATOLIKI POKRET:

- 1900 (prvi hrvatski katoliki kongres) -1945

- hrvati su podijeljeni u narodnom ivotu, a ravnoduni prema problemima vjere i Crkve
- veliko vjersko, kulturno i drutveno gibanje meu katolikim laicima, cilj je obrana i promicanje katolike
vjere u drutvenom ivotu koji je ugroen od liberalizma
- Antun Mahni utemeljitelj i prvi promicatelj katolikog pokreta, u Be poslao Ivana Butkovia sa
zadatkom da okuplja hrvatske katolike studente; na Trsatu priredio prvi katoliki studentski sastanak na
kojem je donesena odluka o osnutku hrvatskog katolikog akademskog drutva u Zagrebu; brani i promie
starohrvatski jezik

POVIJEST:
- Leon XIII. (1874) aeterni patris - nalae da se na svim katolikim uilitima ponovo uvede nastava
filozofije prema misli Tome Akvinskog, to je buenje neoskolastike

19. St
- mislioci su djelovali izvan hrvatske, zadrava se kontinuitet odravanjem nastave u bogosloviji
- kole usmjerene prema teologiji
- car Franjo 1 - suspendirao hrvatski sabor, uvedena cenzura, smjelo se baviti samo bezopasnim predmetima
- prosvjetiteljstvo krvari mlade ljude
- naporan teorijski rad za filozofe, trebaju ukazati na nunost filozofije u javnom ivotu
- prvi radovi na podruju bogoslovije, estetiki refleksi nad knjievnim djelima
- Franjo pl. Markovi - rektorski govor, u aru buenja narodne svijesti zapoeo ideju da se filozofijom
moe pridonijeti stvaranju nacionalnoga subjektiviteta hrvatskog naroda; znaaj u terminologiji koje nije
bilo, "sustav obenite estetike" je zavrno djelo razvoja, naglasio ulogu filozofije za oblikovanje domovine,
"hrvatske struje pisci s onkraj Velebita stoljea 15-18"
- V. Filipovi uspio afirmirati Institut za filozofiju i pokrenuti asopis Prilozi za istraivanje hrvatske
filozofske batine kao temeljne nositelje hrvatskog filozofskog identiteta
- Franjo Raki - osniva i prvi predsjednik jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
- krajem 19 st javljaju se ozbiljniji radovi
- Izidor Krnjavi - "listovi o praktinoj filozofiji maloj prijateljici na zabavu i pouku napisani" o etici
- Vinko Pacel - "logika ili misloslovlje"- prvi filozofski udbenik pisan hrvatskim 1868
- Antun Bauer - urednik katolikog tiska; pripadao neoskolastikom smjeru; djela: Naravno bogoslovlje,
Opa metafizika ili ontologija (iri aristotelovsku tradiciju u slubi kranske predaje, zastupa da izmeu
vjere i prave znanosti ne moe biti sukoba), Wundtov metafiziki sustav (problematika spoznaje,
suprotstavio se Wundtovu pozitivizmu koji je filozofiju htio svesti na iste spoznajne metode koje se
primjenjuju u prirodnim znanostima, trai racionalno opravdanje religije, mogunost metafizike spoznaje);
protivio se prebrzim i nedokazanim zakljucima; zasluan za zagrebako sveuilite; osnovao Hrvatsku
bogoslovsku akademiju; brinuo za ekonomski boljitak, osobito seljaka; pomogao osnovati Djeako
sjemenite na alati, dovodi nove enske redovnike kongregacije; 1925. otvara prvu sinodu zagrebake
nadbiskupije; darovao zemljite na Jordanovcu Isusovcima

MODERNIZAM
- odnosi se na idejni pokret meu katolikim misliocima u Francuskoj, Engleskoj i Italiji krajem 19. i
poetkom 20. st, a iao je za tim da se u novonastalim okolnostima pod utjecajem prosvjetiteljstva i
liberalizma uskladi tradicionalne katolike doktrine sa suvremenim kretanjima na podruju filozofije,
znanosti, kulturnog i drutvenog ivota
- protivnici ovog pokreta formalizirali su svoje prigovore nabrojivi 4 temeljne postavke: 1) poricanje
sigurne spoznaje istine ili spoznatljivosti nadosjetilnih stvarnosti, 2) gledanje na religiju iskljuivo kao
fenomen ivota i osjeaja boanskog, 3) prihvaanje religijskih iskaza i dogmi samo kao simbola i projekcija
religioznog osjeaja, 4) zastupanje promjenljivosti dogmi jer je i sam religiozni osjeaj promjenljiv
- katolika je crkva otro osudila modernizam proglasivi ga nespojivim s kranskom vjerom.
- temelj kranskoj vjeri polau u agnosticizam, posredovanje znanosti i vjere smatraju nemoguim;
izbrisana je razlika izmeu naravne i nadnaravne (objavljene) religije. Utemeljenje religije nije potrebno, ali
je potreban razum jer mu pripada uloga tvorbe dogmi
NEOSKOLASTIKA:
- pod skolastikom se obino podrazumijeva sustavna filozofsko-teoloka spekulacija, pokuali su ju obnoviti
dominikanci i isusovci
- klasina filozofija je mogua samo povratkom na klasinu teologiju 13. st, prihvaa se teorija da je
filozofija pomonica teologije (ancilla theologiae), filozofija mora dati jedan znanstveni pristup vjerskim
istinama (praeambula fidei)
- Italija 19. st - mnoge su crkvene ustanove potpale pod dravnu upravu i duh prosvjetiteljstva, najvei
zamah neoskolastike rade crkveni redovi u Napulju, Rimu i Leevici (lazaristi)
- neotomizam se bori za povratak filozofije Tome Akvinskog ("divus Thomas" prvi asopis posveen Tomi
Akvinskom)
- Matteo Liberatore - smatra se najpoznatijim talijanskim neoskolastikom. 1850 g osniva u Napulju asopis
"la civilta cattolica", ono to je tamo objavljeno je slubeni stav crkve

HRVATSKI NEOSKOLASTIKI PRIRUNICI ZA FILOZOFIJU O OVJEKU:

- Marko Josipovi - jedan od najboljih poznavatelja neoskolastike (uz Ivana Macana). U svojoj studiji o
neoskolastici izluuje njezine temeljne postavke: objektivna i ontoloka vrijednost spoznaje, spoznatljivost
bitka kao takvog i mogunost nadilaenja iskustva; razluivanje objektivnog pojma bitka i biti u
stvorenjima; apsolutnost, transcendentalnost i osobnost Boga, prvog uzroka, stvoritelja i posljednjeg cilja
svega; ljudska je dua supstancijalna forma tijela, nematerijalna, slobodna i besmrtna; ljudska se
udorednost zasniva na vjenim normama
- Josip Stadler - filozofija skolastikog karaktera; osnovao vrhbosansku visoku teoloku kolu, u Sarajevu
utemeljio strukturu crkve; "teologia fundamentalis" je najpoznatije djelo, priredio je udbenik logike za
studente u zagrebu; naeni su svi njegovi udbenici osim za etiku, a cijeli niz se zove "filosofija", u 6
svezaka: logika, opa metafizika, kozmologija, psihologija, bogoslovija i etika, to je prvi niz udbenika u
svim filozofskim disciplinama na hrvatskom jeziku. Smatra da je materijalizam posljedica nepoznavanja
filozofije
- Psihologija graa raspodijeljena u tri knjige: u prvoj je rije o dui kao formalnom principu, u
drugoj o nainu sjedinjenja due i tijela te se u treoj govori o duevnim moima, a razumu pripada
najopirnija paginacija
- Stjepan Zimmermann pokuao unaprijediti visoko kolstvo, razvijao spoznajno-teorijski i etiko-socijalni
diskurs, pie o filozofu iz Konigsberga (Kantu), najplodniji hrvatski filozofski pisac: opa neoetika, Kant
i neoskolastika, Uvod u filozofiju, Temelji filozofije, filozofija i religija, filozofija ivota, kriza
kulture
- Temelji psihologije namijenjeno sluaima na bogoslovnom fakultetu, u dva dijela: empirika i
racionalna psihologija; psihologiju definira kao nauku o dui; pored mjerodavnih klasinih autora za
pojedinu problematiku navodi i najrecentnija tadanja imena
- Miljenko Beli - Metafizika antropologija i Ontologija. Biti, a ne ne-biti to to znai?
- Bonifac Badrov - Psihologija obuhvaa empirijsku i racionalnu psihologiju, predmet racionalne je dua
- Karlo Grimm Metafizika psihologija disciplinu odredio kao znanost o ivotu
- Ivan Butkovi Psihologija u sklopu spisa koji obuhvaa logiku i skolastiku filozofiju
- iro Marko Psihologija priredio prema njemakom autoru Borisu Klinu
- Boo Milanovi Metafizika antropologija
- Josip Kribl Racionalna psihologija
- Ante Kusi Racionalna psihologija
- Ivan Kozelj Filozofija o ovjeku

PERSONALIZAM:
- personalizam u hrvatskoj je bio jedna laika verzija neotomizma
- jak utjecaj na hrvate su imali Slovenci
- personalisti smjetaju ljudsku osobu u svaki drutveni kontekst
- mrze nacionalnu dravu, ona nita ne predstavlja i ne bi trebala postojati, tu je sukob s Hrvatima jer oni
ude za nacionalnom dravom
- Milan Ivi - prvi je poeo naputat klasinu ekonomiju, poeo je uz ekonomsku misao povezivati i
socijalnu misao, smatra da je temeljna jedinica drutva seljaki dom, marksizam je idiotrija i neprihvatljiv
- Juraj etinec - zakljuio je da je bolje to je manja radna jedinica jer nema otuenja, daje prednost radu a
ne treba stvarati kapital, pie sa znanstvenog stajalita to je nacional-socijalizam i faizam
- Bonifacije Perovi - napisao niz knjiica sa podruja hrvatske katolike socijalne misli u smislu
sociologije, politologije i socijalnog i radnog prava, pisao lanke, pisao u mosk biblioteci. Jedan od glavnih
ljudi za prebacivanje Hrvata u Argentinu nakon to odlazi u Italiju, a onda i sam tamo odlazi. Organizirao je
hrvatsku franjevaku crkvu, treba izgraditi socijalizam ali ne marksistiki nego katoliki. Napisao tri kljuna
djela koja ine jedinu cjelovitu personalistiku verziju hrvatskog drutva
- ta trojca donose francuski utjecaj

OBNOVLJENI IVOT (1919-1944; 1971-/)

- 1919 izlazi asopis "ivot" u Sarajevu, a od 1921 u Zagrebu
- Miroslav Vanino - prvi urednik (pokrenuo ivot)
- apologetski duh asopisa
- Ante Alfirevi - drugi urednik, odluio se za prikazivanje pozitivne istine umjesto apologetike i to je
smatrao najboljom apologijom, zakljuio je da bez vjere u osobnog boga nema pravog udorea
- Karlo Grimm - trei urednik, s njim asopis dobiva zavrnu fizionomiju
- Stjepan Tomislav Poglajen - etvrti urednik, asopis postaje najjai. Propovijed pod naslovom Kralju
vjekova. Njegovi prilozi odiu personalistikim stilom, upuuje na osoban odnos prema Bogu i prema
ovjeku-osobi; netrpeljivost prema svakom totalitarizmu jer su opasni i pogibeljni za slobodu ovjeka i
kranski nazor; upozorava da nacizam prezire Hrvatsku, katolika usidrenost Hrvatskog naroda, ljudi
odluuju narodnom sudbinom; naglaavao potrebu nacionalnog i vjerskog pomirenja. Ope dobro je glavna
svrha drave, jedino ispravno gospodarsko ureenje naziva organsko ustrojstvo ekonomije, glavna zabluda
ekonomskih kriza je to to ona nije u slubi ovjeka; zalae se za pravednu raspodjelu zemljita,
reorganizaciju i reformu kolstva, ogranienje rasta velegradova, naglasak na ulozi obitelji i organskih
zajednica u drutvu
- Ivan Kozelj peti urednik, istie vanost odgoja savjesti za zrelost, zauzima se za slobodu od prisile,
protiv juridizma, legalizma i paternalizma, egzistencijalno-personalistiki mislioc aristotelovsko-tomistike
patine
- F. Kautzer posljednji urednik ivota, do 1944
- Rudolf Brajii - zasluan za obnavljanje ivota 1970, dugogodinji urednik, donosi novi naziv
Obnovljeni ivot asopis za filozofiju i religijsku znanost". Upustio se u idejno sueljavanje s
marksistikim svjetonazorom; Crkva kao institucija djeluje politiki ukoliko se brine za svoje vjernike;
originalne ontoloke rasprave bitak i bie; podruje antropologije problem dua-tijelo, aristotelovsko-
tomistiko tumaenje ovjeka
- moto katolike akcije "sve obnoviti u Kristu"
- Mijo kvorc javni razgovor s misliocem marksistike orijentacije Brankom Bonjakom. Aristotelovsko-
tomistiki peat, filozofije egzistencije. elio je istaknuti ovjekovu obdarenost svijeu, egzistencijalizam
spada u povijest nevjere u filozofiji, no ima ateistike i teistike predstavnike. To je ovjek ukoliko se
prepoznaje kao samozanimljivost, samoodgovornost i samoupit. Prava vjera je opreno usmjerena, ona
rauna s Nekim koga ne dohvaa nikakva tehnika, nego je on religiozni misterij.
- Josip Weissgerber bavio se apostolatom obitelji, pobija postavke mehanikog materijalizma, ukazuje na
nunost duhovnog principa kao nosioca duhovnog spoznavanja i htijenja
- Tomo Vere filozofsko teoloki dijalog s Marxom, pokuaj dijaloga sa zastupnicima i pobornicima tada
slubeno vladajueg marksistikog svjetonazora; promicatelj tomistike batine, O posljednjim stvarima
Martina Heideggera

HRVATSKA STRAA (1903-1918)

- idejni fundament je neoskolastika, filozofija Tome Akvinskoga (zadaa prenijeti filozofsku misao
Aristotela i Tome na hrvatska kulturna zbivanja)
- filozofsko apologetski tromjesenik
- Antun Mahni - osniva
- podnaslov asopisa - asopis namijenjen nauci i knjievnosti
- moto asopisa - predzie kranstva
- Ante Alfirevi - prvi glavni urednik, napisao didaktiki roman "kroz trnje ovoga svijeta"; s njime bio i
Fran Biniki
- zadaa je prosuivati u svjetlu kranskih naela i uz pomo zdrave filozofije sav javni ivot iz podruja
knjievnosti, umjetnosti, znanosti i politike, a uloga je apologetska, mobilizacijska i organizacijska
- asopis iznosi teorije i ideje hrvatskog katolikog pokreta te mu daje apologetsko-filozofsku osnovicu, a
praktino djelovanje je preuzelo hrvatsko katoliko akademsko drutvo Hrvatska u Beu
- glavno naelo ono to je etiki runo, ne moe biti estetiki lijepo
- kritika metoda negativna kritika
- nastojala postaviti kritiko-etiki temelj katolikoj knjievnosti
- bavila se i katolikom knjievnou koju je smatrala najuinkovitijim sredstvom u borbi protiv liberalizma
i modernizma

BOGOSLOVSKA SMOTRA 1910-1944

- prvo izlazi kao podlistak katolikog lista (ur. Juraj Haulik) a od 1910 kao zasebno izdanje
- 1. Razdoblje 1910-1919. ur. Josip Pazman, Edgar Leopold
- 2. Razdoblje 1923-1944 ur, Stjepan Baki
- 3. Razdoblje 1963-danas, ur. Stjepan Kuar

NOVA REVIJA (1922-1941):

- u sklopu franjevake provincije presvetog otkupitelja
- saeci lanaka na latinskom, francuskom i talijanskom jeziku
- list posveen vjeri i nauci
- fra Petar Grabi - glavni pokreta, prvi urednik
- cilj smotre bio je okupiti oko religiozno-kulturnog ognjita sve sposobne franjevce da objavljuju svoje
radove, okupljao je narodnu kransku inteligenciju koja se literarno zauzimala za prosvjetno, moralno i
religiozno osvijetenje naeg naroda
- pratila je tadanja aktualna zbivanja i probleme koji su prijetili Katolikoj Crkvi

- Ivan Ili - najznaajnija hrvatska osoba u europskom svijetu, najvei hrvatski mislilac
- Macan - 4 teze neoskolastike: 1) mogunost prave katolike teologije i filozofije gleda se samo u povratku
na klasinu tradiciju Crkve, osobito u 13. Stoljeu, 2) Prihvaa se naelo da se filozofija prihvati kao ancilla
theologiae u stvaranju filozofske tradicije u smislu philodophiae perennis, 3) Novovjekovna filozofija i
moderni duhovni svijet odbacuje se kao zabluda, 4) Ljudska narav ponajvie se gleda u svjetlu njena
otkupljivanja pomou milosti