See

discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.net/publication/282764251

Prikljuak fotonaponskih elektrana

PRANIOK i FEAL na distribucijsku SN mreu

Conference Paper October 2015

CITATIONS READS

0 144

3 authors, including:

Ivan Ramljak
18 PUBLICATIONS 3 CITATIONS

SEE PROFILE

All content following this page was uploaded by Ivan Ramljak on 14 October 2015.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

BOSANSKOHERCEGOVAKI KOMITET MEUNARODNOG VIJEA ZA VELIKE ELEKTRINE SISTEME
BH K CIGR
SARA.JEVO

12. SAVJETOVANJE BOSANSKOHERCEGOVAKOG KOMITETA

NEUM, 04 08.10.2015.
R.C6.22.

PRIKLJUAK FOTONAPONSKIH ELEKTRANA PRANIOK I FEAL 1 NA

DISTRIBUCIJSKU SREDNJENAPONSKU MREU

CONNECTION OF PHOTOVOLTAIC PLANTS PRANIOK AND

FEAL 1 ON DISTRIBUTION ELECTRIC NETWORK
Marin Bakula, dipl.in.el. Ivan Ramljak, dipl.in.el. Igor Slikovi, dipl.in.el.
JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar

Mostar Bosna i Hercegovina

Saetak: U posljednjih dvadesetak godina se pojavilo znaajno zanimanje za prikljuenjem objekata obnovljivih izvora
energije na distribucijsku mreu. Fotonaponske (solarne) elektrane su jedan od vidova obnovljivih izvora energije koji u
posljednje vrijeme doivljavaju znaajan razvoj i sve je vee zanimanje investitora za prikljuenjem tog vida
obnovljivih izvora na mreu. Utjecaj fotonaponskih elektrana na distributivnu mreu se predstavlja kroz pitanja
promjene kvalitete elektrine energije, elektrine zatite, tokova snaga, gubitaka elektrine energije i dr. U ovom radu
e kroz primjer prijedloga prikljuenja dviju fotonaponskih elektrana biti opisan utjecaj razliitih scenarija naina
prikljuenja tih elektrana na strujno-naponske prilike u distribucijskoj mrei na mjestu prikljuenja.

Kljune rijei: fotonaponske elektrane, distribucijska mrea, prikljuenje fotonaponske elektrane, strujno-naponske
prilike u distribucijskoj mrei

Abstract: In the last twenty years considerable interest in connecting the power plants to the distribution network has
emerged. Photovoltaic (solar) power plants are one of the forms of renewable energy that have in recent years
experienced a significant development and investment interests are growing every year. Impact of photovoltaic power
plants to the distribution network is presented through the issues in change of power quality, electrical protection,
power flow, energy losses, etc. In this work, through the example connection of two photovoltaic plants to distribution
network, impact of those plants on distribution network (current-voltage conditions) will be described. That impact will
be analyzed for different scenarios of photovoltaic plants connection.

Key words: Photovoltaic (solar) power plants, distribution network, photovoltaic plant connection, current-voltage
conditions in distribution network

UVOD

Suvremeni elektroenergetski sustavi uglavnom su razvijeni tijekom posljednjih 50 godina. Razvoj je slijedio ideju
vodilju prema kojoj su veliki sredinji generatori preko transformatora injektirali elektrinu snagu u visokonaponsku
prijenosnu mreu. Zatim je prijenosni sustav koriten za transport snage, esto i na velikim udaljenostima. Na kraju,
snaga je iz prijenosnog sustava preko serije distribucijskih transformatora usmjeravana kroz srednjenaponsku i
niskonaponsku distribucijsku mreu prema potroaima na niem naponu. Meutim, odnedavna se ponovno pojavilo
znaajno zanimanje za prikljuenjem proizvodnih objekata na distribucijsku mreu. Ova je namjera poznata kao

marin.bakula@ephzhb.ba
C6 - 1
distribuirana proizvodnja elektrine energije [1]. Obnovljive izvore energije ine izvori energije koji ne mogu
vremenom nestati i koji ne zagauju okoli. To im je prednost pred konvencionalnim izvorima energije. Danas je to
jako bitno jer je zatita okolia postala bitan faktor opstojnosti ovjeka na Zemlji. Najeksponiraniji obnovljivi izvori
energije su iz vjetra (vjetroelektrane (VE)), sunca (fotonaponske elektrane (FNE)) i biomase (elektrane na biomasu).
Naravno, na neki nain se i sve hidroelektrane mogu svrstati u obnovljive izvore energije. Uzevi u obzir geografski
poloaj, hidropotencijal, i ostala prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine, moe se zakljuiti da je razmjerno malo
izgraenih proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora energije (odnosi se na male hidroelektrane (mHE),
vjetroelektrane, solarne elektrane i dr.). Prema [2], trenutane instalirane snage iz obnovljivih izvora, na razini
Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), iznose:
instalirana snaga HE: 1293,8 MW,
instalirana snaga mHE: 43,6286 MW,
instalirana snaga FNE: 2,4303 MW,
instalirana snaga: 0,3 MW.
Iz ovih podataka se moe zakljuiti da je na razini FBiH, osim tradicionalnih hidroelektrana (HE) velikih snaga, udio
instaliranih snaga iz ostalih obnovljivih izvora (mHE, VE, FNE, itd.) razmjerno nizak. Za izgradnju vjetroparkova veih
snaga (reda veliine deset i vie MW) potrebna su znaajna ulaganja u samu prijenosnu mreu. Valja napomenuti da
obnovljivi izvori ipak donose promjene u cjelokupni reim rada elektroenergetskog sustava (zatita, tokovi snaga,
naponske prilike, kvaliteta elektrine energije, gubici elektrine energije i dr.) [3]. U ovom referatu e biti upravo
opisane promjene koje obnovljivi izvori energije, u ovom sluaju FNE, donose uplivom u distribucijsku mreu (DM).
Biti e analizirani tehniki aspekti prikljuenja FNE na DM kroz analizu tokova snaga (naponske prilike), kvalitete
elektrine energije (KEE) i gubitaka djelatne snage/energije. Cilj referata je kroz statike proraune distribucijske mree
prikazati oekivani utjecaj FNE na DM. Sve navedeno je prikazano kroz jedan praktini primjer dviju FNE velike
instalirane snage prikljuenih u istoj toci u DM na podruju irokog Brijega.

1. SMJETAJ I NAIN PRIKLJUENJA FNE PRANIOK I FNE Feal 1 NA DM

FNE koje su predmet prikljuenja na DM u ovom radu su: FNE ''Praniok'' snage 1 MW, za koju je izdana prethodna
elektroenergetska suglasnost (PEES), i FNE ''Feal 1'' snage 0,99 MW, koja je u postupku izdavanja PEES. Mjesto
izgradnje elektrana je industrijska zona ''Feal'' u irokom Brijegu. S obzirom na kapacitet i konfiguraciju okolne
srednjenaponske (SN) distribucijske mree, za optimalnu varijantu prikljuenja odabrana je varijanta u kojoj se obje
elektrane prikljuuju u istu toku. Obje FNE se prikljuuju na srednjenaponsku, 10 (20) kV, mreu. Da bi se elektrane
te nazivne snage prikljuile na distribucijsku mreu potrebno je za svaku FNE izgraditi vlastitu transformatorsku
stanicu (TS). Primjer prikljuenja FNE ''Praniok'' na DM je dan na Slici 1 (isto vrijedi i za FNE ''Feal 1''). Na Slici 1 se
takoer vidi prekida FNE koji predstavlja mjesto konekcije FNE i DM i to je granina (rastavna) toka izmeu
vlasnika FNE i Distribucije. Zbog snage FNE, energija koju proizvodi FNE se preko uzlaznog transformatora 0,4/10 kV
transformira na nazivni napon 10 kV i plasira u 10 kV DM.

Slika 1. Shema uklapanja FNE ''Praniok'' u DM

Transformacija 0,4/10 kV je nuna jer pretvarai kojima je FNE povezana sa DM su nazivnog napona 0,4 kV. Obje
FNE koriste pretvarae za niz FN modula string pretvarae (Slika 2).

C6 - 2
 Slika 2. Pretvara za niz FN modula string pretvara

Poto su obje elektrane smjetene prostorno relativno blizu, zbog postojeeg stanja DM na tom prostoru, nuan uvjet za
prikljuenje obiju FNE je izgradnja novog rasklopnog postrojenja (RP) 10(20) kV Feal 2. Na 10 kV sabirnice tog
postrojenja bi se spojile obje FNE srednjenaponskim kabelom, odnosno ovo je toka u kojoj se obje elektrane
prikljuuju na DM.

Za prikljuenje FNE ''Feal 1'' i FNE ''Praniok'' na distribucijsku mreu nuno je izgraditi sljedee SN objekte:
o rasklopno postrojenje RP 10 (20) kV Feal 2,
o prikljuni kabelski SN vod za svaku elektranu, tip kabela XHE 49-A 3x(1x150) mm2. Ovo je prikljuni kabel
koji povezuje TS korisnika mree (FNE) i RP Feal 2. Duljina prikljunog SN kabela za FNE Praniok bi
bila cca 2 km, dok duljina prikljunog SN kabela za FNE Feal 1 iznosi cca 200m.
o prikljuna TS za pojedinu FNE, nazivnog napona 10(20)/0,4 kV i snage 1000 kVA, sa odgovarajuom SN
rasklopnom opremom.

Prilikom izrade elaborata optimalnog tehnikog rjeenja prikljuenja (EOTRP), za obje FNE, razmatrane su po tri
varijante prikljuenja. Zbog konfiguracije mree, povoljne lokacije konzuma, nunosti rekonstrukcije postojeeg 10
(35) kV dalekovoda, odabrana je varijanta prikljuenja u kojoj se obje elektrane preko postrojenja RP Feal 2 prikljuuju
izravno na TS 110/20/10 kV iroki Brijeg. Spomenuto SN postrojenje bi se napajalo izravno iz TS 110/20/10 kV iroki
Brijeg preko dva postojea SN kabela koji e se svesti u RP Feal 2:
o Kabelski odvod (KO) Feal, tip kabela XHE 49-A 3x(1x150) mm2
o Kabelski odvod (KO) Visoka glavica, tip kabela XHE 49-A 3x(1x150) mm2 .

U ovoj varijanti prikljuenja, uz uvjet izgraenog postrojenja RP Feal 2, nije potrebna izgradnja dodatnih energetskih
objekata. Energija koja se plasira iz FNE u najveem dijelu e se troiti za potrebe korisnika mree Feal d.o.o., a viak
energije koji se ne potroi u ovom dijelu konzuma plasira se izravno u TS 110/20/10 kV iroki Brijeg, odnosno u krutu
mreu.
U normalnom uklopnom stanju KO Feal napaja istoimeni kompleks tvornica, dok KO Visoka glavica napaja
trafostanice (korisnike mree) : Lijanovii, Bernina i AG Kamen (industrijski pogoni). Dakle, u normalnom
pogonu oba kabela ulaze u zajedniko postrojenje RP Feal 2, ali ne rade u paraleli jer je spojno polje u normalom
pogonu iskljueno. U sluaju kvara na jednom od ova spomenuta dva kabela, mogue je napajanje cijelog konzuma
preko jednog kabela, to znai da je kriterij n-1 takoer zadovoljen. Uklopna stanja i struktura cjelokupne SN mree
prikazana je na Slici 3.

C6 - 3
 TS 110/10 kV IROKI BRIJEG

10.50kV

KO FEAL KO VISOKA GLAVICA

XHE 49-A, 3x1x150 XHE 49-A, 3x1x150
3.4 km
4.9 km
ZTS Hercegov ina
graniti

FNE Praniok 1MWp

XHE 49-A, 3x1x150
1.2 km

MBTS Trn 7 Perina, 10 kV

XHE 49-A, 3x1x150

0.88 km
XHE 49-A, 3x1x150
2 km

RP Feal 2

XHE 49-A, 3x1x150

TS Feal 2 0.4 km
XHE 49-A, 3x1x150
0.4 km
XHE 49-A, 3x1x150
0.2 km RP Feal XHE 49-A, 3x1x150
0.3 km

TS FEAL 1
2x1000 kVA Feal d.o.o.

FNE Feal 1

TS FEAL 5
TS FEAL 4 1000 kVA
1000 kVA
XHE 49-A, 3x1x150
1.7 km

TS FEAL 3
3x1000 kVA TS FEAL 6
3x1000 kVA

ZTS LIJANOVII
1000+630 kVA
TS FEAL 2
2x630 kVA

XHE 49-A, 3x1x150

0.68 km

ZTS BERNINA

400 kVA

XHE 49-A 3X(1X 150)

0.7 km
ZTS AG KAMEN

630 kVA

Slika 3. Jednopolna shema DM u blioj perspektivi

2. TEHNIKE MOGUNOSTI PRIKLJUENJA FNE NA DM

Postoji vie uvjeta za prikljuenje FNE na DM. Potreba da se odreeni uvjeti po pitanju prikljuenja FNE ispune se
javlja zbog svojstava koje FNE ima kada se nalazi u paralelnom radu sa DM. FNE svojim radom izmeu ostalog mogu
bitno utjecati na iznos napona u stacionarnom stanju (injektiranje proizvedene elektrine energije u DM), na izoblienje
valnog oblika napona (postojanje energetskog pretvaraa), te mogu uzrokovati smetnje prijemnicima mrenog
tonfrekventnog upravljanja. To su samo neki od utjecaja FNE na kvalitetu elektrine energije.
Takoer, FNE utjee na mreu po pitanju zatite (mree vie nisu pasivne uplivom FNE) te se tokovi snaga mijenjaju u
samoj mrei. Bitno je jo napomenuti utjecaj FNE na gubitke djelatne snage u mrei. Sve ovo navedeno je samo mali
dio od moguih utjecaja FNE na mreu.
Osnovni prorauni koji trebaju potvrditi mogunost/nemogunost prikljuenja FNE na neki vor i/ili ogranienje
prikljuenja u vor mree su opisani u velikom broju literature ([3],[4]-[10]). Prema navedenoj literaturi, postoje 4
osnovna kriterija prikljuenja FNE na mreu koja moraju biti ispunjena da se prikljui FNE na mreu:
1) kriterij dozvoljenog odstupanja napona (kriterij dozvoljene snage),

C6 - 4
2) kriterij snage kratkog spoja,
3) kriterij flikera,
4) kriterij dozvoljenih struja viih harmonika.
Kriterij snage kratkog spoja je od interesa za opremu ugraenu u mreu i provjerava se samo za FNE instalirane snage
preko 1 MVA, jer se smatra da elektrane manje snage ne pridonose poveanju snage kratkog spoja u mrei [6]. Stoga,
ovaj kriterij nee biti uziman u obzir.
FNE se moe prikljuiti na DM bez tetnih utjecaja po pitanju odstupanja napona ako je ispunjeno:
S ks
S ngm (1)
1000
Ukoliko taj uvjet nije ispunjen potrebno je provjeriti uvjet:
Sngm
um = ki,max 2% (2)
Sks
Analiza viih harmonika radi se uz pomo podataka proizvoaa pretvaraa o harmonijskoj struji pretvaraa, uz izraz:
I vhdoz = I vhs,, Sks (3)
Kriterij utjecaja flikera se moe provjeriti pomou faktora smetnji (Alt) kojeg uzrokuju dugotrajni flikeri, iz izraza:
3
S
A1t = cf ngm 0,1 (4)
Sks
gdje su:
Sngm - nazivna snaga pretvaraa FNE [MVA],
S ks - nazivna snaga kratkog spoja mree gdje se prikljuuje FNE [MVA],
um - promjena napona [%] (za prikljuak na SN mreu, dozvoljeno odstupanje napona mora biti ispod 2% [11]),
ki,max - koeficijent dobiven kao umnoak struje ukljuenja i nazivne struje pretvaraa FNE i iznosi ovdje 1,
I vhdoz - dozvoljena vrijednost struje vieg harmonika na naponskom nivou pretvaraa [A/MVA]. Ove vrijednosti su
dane u [4].
I vhs,, - vrijednost struje vieg harmonika koja je svedena na snagu kratkog spoja na mjestu prikljuenja FNE na
distributivnu mreu DM [A]. Ove vrijednosti su uzete iz katalokih podataka o pretvarau.
cf - koeficijent flikera. Oznaava osobinu FNE da proizvodi flikere. Maksimalna vrijednost ovog koeficijenta koja se
uzima za FNE ako se ne zna tona vrijednost koju daje proizvoa pretvaraa je 40.
2.1. Provjera kriterija za prikljuenja FNE na DM

Provjera razine povratnog djelovanja (nedoputeni utjecaj) korisnika mree na distribucijski sustav vri se prema
formuli (1). Poto se radi o elektranama velikih instaliranih snaga, potrebno je razmatrati razinu povratnog utjecaja,
kroz spomenuta 4 kriterija prikljuenja. Transformacijom izraza (2), dobije se kriterij za snagu koju je mogue
prikljuiti na promatrane sabirnice SN :
S ks
S ngm (5)
50
Na osnovu gornjeg izraza (5) rauna se maksimalna dozvoljena snaga prikljuenja FNE ''Praniok'' i ''Feal 1'' na
sabirnicama 10 kV njihovih prikljunih transformatorskih stanica (Tablica 1).

Tablica 1. Provjera kriterija 1 za FNE ''FEAL''

Snaga koju je mogue
Prikljuna snaga FNE Snaga tropolnog prikljuiti na promatranu S ks
Prikljuak Sngm(MW) KS-a sabirnicu (omjer Sks/50) S ngm
Sks (MVA) (MVA) 50
FNE Feal 1 0,999 75,02 1,50 DA
FNE Praniok 1,0 54,45 1,089 DA

Kao to se vidi iz Tablice 1, kriterij dozvoljene snage je zadovoljen za obje FNE. Ovo treba uzeti sa rezervom, jer se
obje elektrane u konanici preko RP Feal 2 prikljuuju na distribucijsku mreu. Poto je podruje na kojem se
prikljuuju predmetne elektrane industrijska zona, u blioj budunosti se oekuje prikljuenje novih korisnika mree

C6 - 5
(potroaa i proizvoaa). Stoga je potrebno promatrati 10 kV sabirnice RP FEAL 2 kao referentnu toku prikljuenja
obiju FNE, te izvriti detaljnu analizu naponskih prilika u ovom dijelu DM.
Proraunom kratkog spoja, uz uklopno stanje koje se oekuje u normalnom pogonu, vrijednost snage tropolnog kratkog
spoja na sabirnicama 10 kV RP Feal 2 iznosi 78,32 MVA.
Za ovo pogonsko stanje se dobije da je maksimalna snaga FNE (jedne ili vie njih) koja se moe prikljuiti na 10 kV
sabirnice u RP Feal 2:
S ngm 1,566 MVA

Dakle, prilikom prikljuenja i putanja u rad FNE ''Praniok'' i ''Feal 1'' potrebno je obratiti panju na dozvoljena
odstupanja napona na sabirnicama 10 kV RP Feal 2.
S obzirom da je kriterij dozvoljene snage u biti preformulacija uvjeta dozvoljenih padova napona u svim voritima
mree, prema [11], analizom prorauna tokova snaga se ovaj kriterij mora provjeriti.
U postupku prikljuenja zahtijeva se da u normalnim pogonskim prilikama, iznos promjene napona u svim voritima
mree uzrokovan radom proizvodnih postrojenja ne bude vei od ([11]):
o 0.4 kV : U 3%,
o 10 kV / 35 kV : U 2%,

spram iznosa napona u voritima mree kada niti jedno (postojee kao niti novo planirano) proizvodno postrojenje nije
u pogonu. Dakle, FNE svojim radom ne smije uzrokovati promjene napona po svim voritima mree vee od ovih
navedenih vrijednosti. Najvee promjene napona u pravilu se mogu oekivati na mjestu prikljuenja elektrane odnosno
na sabirnicama 10 kV na mjestu prikljuenja elektrana.

2.1.1. Utjecaj FNE na naponske prilike u DM

Proraunom tokova snaga nuno je provjeriti promjene napona za sluaj da elektrane FNE ''Praniok'' i FNE ''Feal ''1
rade punim kapacitetom u reimu minimalnog i maksimalnog dnevnog optereenja mree.
Pretpostavljeni dijagram maksimalne proizvodnje FNE ''Feal 1'' i ''Praniok'' je aproksimiran na temelju poznatog
dijagrama proizvodnje postojee FNE instalirane snage 149,6 kW. Podaci uzeti iz sustava za daljinsko oitavanje
brojila ukupne potronje trafostanice (engl. Automatic meter reading AMR), koji biljei 15-minutno mjerenje
brojila ukupne potronje po TS 10/0,4 odnosno mjerenje kupaca/proizvoaa. Za dnevnu krivlju proizvodnje uzeta je
virtualna projekcija FNE koja radi na ovom podruju instalirane snage 150 kW i pomnoena odgovarajuim faktorom.
Aproksimirani dijagram proizvodnje FN elektrane instalirane snage 1 MW prikazano je na Slici 4.

Slika 4. Pretpostavljeni dijagram maksimalne proizvodnje fotonaponske elektrane snage 1MW

Analizom podataka dobivenih iz AMR sustava dobije se minimalno i maksimalno dnevno optereenje 10 kV izvoda
KO Feal koje bi napajale FNE ''Praniok'' i ''Feal'' svojom proizvedenom energijom. Tonije, dobije se dnevni
dijagram optereenja za sluaj minimalnog i maksimalnog optereenja promatranog izvoda. Maksimalno optereenje
izvoda je zabiljeeno 5.2.2015. god. u 17.00 h, dok je dnevni minimum zabiljeen 28.12.2014. god. u 12.30 h. Na Slici
5 prikazan je dnevni dijagram optereenja KO Feal za karakteristine sluajeve, uz pretpostavljeni dijagram
proizvodnje FNE ukupne instalirane snage 2 MW.

C6 - 6
 Slika 5. Dijagrami minimalnog i maksimalnog optereenja KO Feal uz maksimalnu pretpostavljenu
proizvodnju obje FNE

Na osnovu dijagrama optereenja mree i dijagrama proizvodnje FNE, proraunom tokova snaga u programskom
paketu Powercad 4.11 dobiju se rezultati koji su prikazani u Tablici 3. U tablici su prikazani osnovni rezultati
prorauna, za karakteristine sluajeve pogona distribucijske mree.

Tablica 3. Varijanta 1 - rezultati prorauna tokova snaga

Snaga
injektirana u
Sabirnica sa
SN
Sabirnica 10 kV RP max.promjenama Gubici djelatne snage
postrojenje
Karakteri
P Q Feal 2 napona (10 kV MBTS (kW) 1
stini TS
(kW) (kVAr) Praniok)
sluaj 110/20/10kV
iroki Brijeg
Ubez_F Pgub. Pgub. _sa
Usa_FNE U Ubez_FN Usa_FNE U Q(kV
NE _bez FNE FNE P (kW) P(kW)
(kV) (%) E (kV) (kV) (%) Ar)
(kV) (kW) (kW)
Dnevni
348 0 10,47 10,63 1,53 10,47 10,66 1,81 4,94 49,93 -44,99 1533 -129
minimum
Dnevni
maksimu 2840 1344 10,12 10,14 0,2 10,12 10,14 0,2 98,92 88,49 10,43 - -
m

Iz rezultata prorauna tokova snaga zakljuuje se sljedee:

odstupanja napona na mjestu prikljuenja FNE ''Feal 1'' i ''Praniok'' za sluaj minimalnog i maksimalnog
optereenja mree, uz maksimalnu snagu FNE ''Feal 1'', su u dozvoljenim granicama (U 2%),
naponske prilike na ostalim 10 kV sabirnicama su unutar dozvoljenih odstupanja za promatranu naponsku
razinu, 10 kV mrea: +/- 10% Un,
prilikom rada u reimu minimalnog optereenja uz maksimalnu snagu FNE dolazi do injektiranja snage
(energije) u SN postrojenje TS 110/20/10 kV iroki Brijeg,
gubici djelatne snage u sluaju maksimalnog optereenja uz maksimalnu proizvodnju FN elektrana se
smanjuju,
gubici djelatne snage u sluaju minimalnog optereenja uz maksimalnu proizvodnju FN elektrana se
poveavaju.

Kao to se vidi iz Tablice 3, kritina situacija se javlja kada je distribucijska mrea minimalno optereena, a elektrane
rade punom snagom. U tom sluaju se energija proizvedena iz obje FNE, preko kabela KO ''Feal'', injektira u TS
110/20/10 kV iroki Brijeg. Analizom podataka o ukupnim optereenjima svih 10 kV izvoda u TS 110/20/10 kV iroki
Brijeg koji bi se napajali proizvedenom energijom iz ove dvije FNE (iz AMR sustava), za period 2014.god. i prvih

1
Prilikom prorauna gubitaka snage, u obzir nisu uzimani gubici u postrojenjima korisnika mree Feal d.o.o. jer je isti
kupac na SN.

C6 - 7
mjeseci 2015.god., dobije se podatak da minimalno optereenje svih 10 kV izvoda iznosi 2,96 MW (vrno optereenje:
10,2 MW).
Proraunom tokova snaga, za sluaj minimalnog optereenja mree uz maksimalnu proizvodnju obje FNE, dobije se
podatak da bi maksimalna injektirana djelatna snaga u SN postrojenje trafostanice TS 110/20/10 kV iroki Brijeg
iznosila 1,533 MW. S obzirom da ovaj iznos ne prelazi minimalni iznos optereenja izvoda od 2,96 MW, zakljuuje se
da nee doi do prijenosa energije iz mree 10 kV na 110 kV razinu.

2.1.2. Utjecaj FNE na gubitke djelatne snage u DM

Uz naponske prilike u mrei, analiziran je utjecaj fotonaponskih elektrana na gubitke djelatne snage odnosno energije u
DM. Na Slici 6 prikazan je utjecaj FNE na gubitke djelatne snage u DM za sluajeve minimalnog i maksimalnog
optereenja KO Feal uz istovremenu maksimalnu proizvodnju obje FNE.

Slika 6. Utjecaj FNE Praniok i Feal 1 na gubitke djelatne snage u DM

Kao to je oekivano, prema literaturi [13], prilikom maksimalnog optereenja DM uz maksimalnu proizvodnju obje
FNE dolazi do smanjenja gubitaka djelatne snage u DM, nasuprot sluaju minimalnog optereenja DM uz maksimalnu
proizvodnju FNE kada se gubici djelatne snage u DM poveavaju.
Uz poveanje gubitaka djelatne snage, za sluaj minimalnog optereenja uz istovremenu proizvodnju FNE, oekuje se
injektiranje djelatne snage iz SN mree u TS 110/20/10 kV iroki Brijeg. Ovaj sluaj se moe oekivati u prosincu kada
korisnik mree Feal d.o.o. radi sa minimalnim kapacitetom. Meutim uzevi u obzir godinju razinu odnosno prosjene
vrijednosti potronje i proizvodnje FNE, ne oekuje se negativan utjecaj zbog prelijevanja snage. Na Slici 7 prikazani
su dijagrami prosjenih vrijednosti optereenja KO Feal i proizvodnje obje FNE.

C6 - 8
 Slika 7. Prosjeni godinji dijagrami optereenja KO Feal i proizvodnje obje FNE

Na prikazanom grafu se moe vidjeti da na godinjoj razini ne bi trebalo doi do znaajnih tokova snaga prema TS
110/20/10 kV iroki Brijeg, a u sluaju da se to i dogodi, s obzirom na minimum optereenja TS 110/20/10 kV iroki
Brijeg od 2,96 MW nee doi do injektiranja snage u 110 kV mreu. S obzirom na karakter potroaa (industrijski
pogon), proizvoaa (FNE), nain napajanja ovog dijela konzuma (izravan prikljuak SN kabelom), na godinjoj razini
se oekuje pozitivan utjecaj prikljuenja obiju elektrana na gubitke djelatne snage i energije.

Iz svega navedenog u prethodnom poglavlju, zakljuuje se da je prikljuenje obiju elektrana u promatranoj toki (RP
Feal 2) mogue, odnosno da je kriterij dozvoljene snage za prikljuenja obiju elektrana na DM zadovoljen.

2.2. Provjera kriterija flikera i dozvoljenih struja viih harmonika

Proraunom dozvoljenih strujnih harmonika za FNE Praniok i Feal 1 dobiju se podaci prikazani u Tablici 6.

Tablica 6. Rezultati prorauna dozvoljenih strujnih harmonika za FNE ''Praniok'' i Feal 1

Struja vieg Struja vieg
Harmonik br. harmonika(A) harmonika(A) Inhdoz
pretvaraa svih pretvaraa
FNE Praniok
Ih3 0.01 0.66 82.96
Ih5 0.02 1.32 58.07
Ih7 0.012 0.792 41.48
Ih11 0.09 5.94 24.89
FNE Feal 1
Ih3 0.121 4.477 75.02
Ih5 0.045 1.665 52.51
Ih7 0.0059 0.22 37.51

Iz priloenih rezultata se vidi da su svi parametri u propisanim granicama.

Iz poznatih podataka o solarnim elektranama i parametara dobivenih proraunom dobiju se faktori smetnji :
1) FNE Praniok: Alt = 0.0004

2) FNE Feal 1: Alt= 0.0006

Iz ovih rezultata se zakljuuje da je kriterij utjecaja flikera za obje FNE zadovoljen, odnosno da elektrane svojim
djelovanjem nee znaajnije negativno utjecati na razinu flikera u DM.
Investitor je obavezan ugraditi opremu u kojoj e koeficijent flikera cf biti manji od 61 te o tome dostaviti valjan atest
koji ispunjava ovaj kriterij, a pretpostavlja se da je koeficijent flikera za fotonaponske elektrane do vrijednosti 40.

C6 - 9
 3. ZAKLJUAK

Fotonaponske (solarne) elektrane su jedan od tipova obnovljivih izvora energije koji u posljednje vrijeme doivljavaju
znaajan razvoj, i sve je vee zanimanje investitora za ovim tipom elektrana. Utjecaj prikljuenja ovakvih elektrana na
distribucijsku mreu ogleda se kroz promjenu parametara kvalitete elektrine energije, naponskih prilika, tokova snaga
u mrei (mogunost injektiranja snage u vii naponski nivo), zatite distribucijske mree, gubitaka djelatne snage
(energije) i dr. Glavni limitirajui faktor prikljuenja fotonaposkih elektrana velikih snaga jest poveavanje napona u
toki prikljuenja na distribucijsku mreu. Stoga je prilikom procesa planiranja prikljuenja ovakvog postrojenja bitno
voditi rauna o tome jer je Distributer duan svim korisnicima mree osigurati propisane naponske prilike.
U radu je opisan primjer prikljuenja dvije fotonaponske elektrane velike snage na SN mreu, za koju je prije izdavanja
PEES bilo potrebno napraviti EOTRP koji daje ocjenu prikljuenja za svaku pojedinu elektranu. Izvrena je provjera
kriterija prikljuenja za svaku pojedninu elektranu, a poto se obje elektrane planiraju prikljuiti na isto susretno
postrojenje (praktiki na istu toku), izvrena je dodatna analiza koja je uzimala u obzir ovu situaciju. Nakon
provedenih analiza je zakljueno da su obje elektrane zadovoljile kriterije prikljuenja. Analizirajui utjecaj FNE na
gubitke u sustavu rezultati prorauna pokazuju da u sluaju vrnog optereenja mree elektrana smanjuje gubitke
djelatne snage u SN mrei, dok u sluaju minimalnog optereenja mree elektrane svojim radom poveavaju gubitke
djelatne snage u SN mrei.
Iz svega navedenog se moe zakljuiti da fotonaponske elektrane zbog svog karakterisninog dijagrama proizvodnje
(proizvodnja u toku dana), uz odabir optimalne lokacije, mogu imati pozitivan utjecaj na distribucijsku mreu.

LITERATURA

[1] N. Dizdarevi, M. Majstrovi, S. utobradi: Distribuirana proizvodnja elektrine energije, esto savjetovanje HK
CIGRE, Cavtat, Hrvatska, 2003.
[2] FERK: Pregled izdatih dozvola za rad za proizvodnju elektrine energije (FERK), s interneta,
http://www.ferk.ba/download_zaj/pregled_dozvola/licence-proizvodnja-pregled.pdf, srpanj 2015.god.
[3] I. Ramljak: Utjecaj prikljuenja fotonaponske elektrane na kvalitetu elektrine energije u toci prikljuenja na
distributivnu mreu, Bosanskohercegovaka elektrotehnika, godite 8, prosinac 2014.
[4] Tehnika preporuka za prikljuenje distribuiranih izvora u Crnoj Gori, Elektrointitut Milan Vidmar, Ljubljana,
2012.
[5] N. Rajakovi, D. Tasi: Distributivne i industrijske mree, drugo izdanje, Akademska Misao, Beograd, 2008.
[6] M. Tanaskovi, T. Bojkovi, D. Peri: Distribucija elektrine energije, Akademska Misao, Beograd, 2007.
[7] N. Rahimi: Prikljuak distributivnih izvora elektrine energije - solarni sistemi, ETF Sarajevo, 2011.
[8] A. Softi, . Gruhonji Ferhatbegovi, H. Salki, I. Divkovi, H. Imamovi: Analiza utjecaja solarne elektrane na
distributivnu mreu, Jedanaesto savjetovanje BHK Cigre, Neum, Bosna i Hercegovina, 2013.
[9] S. Avdakovi, E. Jamak: Distributivna mrea u uslovima poveane proizvodnje elektrine energije distribuiranih
izvora, Osmo savjetovanje BHK Cigre, Neum, Bosna i Hercegovina, listopad 2013.
[10] Tehnika preporuka br. 16: Osnovni tehniki zahtjevi za prikljuenje malih elektrana na distributivni sistem,
Elektroprivreda Srbije, Srbija, 2003.
[11] EIHP Zagreb, Studija utjecaja distribuirane proizvodnje na distribucijsku mreu, travanj 2014.

C6 - 10

View publication stats