l l

Naa pria:
15 godina
ATTACK!-a
l l
l l

1997.2012.
1
1

Attack!
l
 Naa pria:
Naa pria:
15 godina ATTACK!-a

Izdava: Autonomni kulturni centar

15 godina
Za izdavaa: Sanja Burlovi
Urednitvo: Sven Cvek, Boris Koroman, Sunica
Remenar, Sanja Burlovi
Dizajn: Ruta

ATTACK!-a
Pomoni poslovi: Matija Marek
Lektura: uglavnom Sven Cvek
Tisak: Borovac i Bence d.o.o.
Naklada: 666

1997.2012.
ISBN: 978-953-57925-0-5
Prvo izdanje, 2013.

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 865479. 2
3
Tiskanje ove knjige omoguili su
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i

Attack!
Ured za kulturu, obrazovanje i sport Grada
Zagreba.

U sastavljaju knjige koriten je materijal iz

arhiva Autonomne tvornice kulture i
Autonomnog kulturnog centra ATTACK!,
Arkzina, Prava na grad, Operacije:grad,
Clubture-a.

Sve izjave atakovaca/ki prikupljene su putem

prilagoene verzije upitnika koji je sastavila
Aida Bagi za knjigu ene obnavljaju sjeanja,
ako nije naveden drugi izvor.

Ova je knjiga objavljena pod Creative

Commons licencom Imenovanje dijeli pod
istim uvjetima 3.0 Hrvatska. Sadraj
objavljen u knjizi moete slobodno kopirati,
prenositi i ureivati uz obavezno navoenje
autora i izvora te uz uvjet da ga potom sami
ne zatiujete autorskim pravom.
Uvodnik: O prii

Kroniar koji pobrojava dogaaje, ne razlikujui male od velikih,

potvruje istinu da nita to se zbilo nije izgubljeno za povijest.
Walter Benjamin

Svatko je nekad prebolio neku gadnu bolest ili se poevio s

nekim s kim nije trebao.
Narodna

P
rije svega valja rei da je knjiga koju imate pred so-
bom Attackovih ruku djelo. U izradi knjige sudjelo-

1997.2012.
vali su bivi i sadanji atakovci i atakovke, kao i nai
mnogobrojni prijatelji. Svima koji su na bilo koji na-
in pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana elimo se najiskre-
nije zahvaliti: bez vas ovo ne bi bilo mogue. (Detaljnije zahvale
iza ovog teksta.) 4
O kakvoj se knjizi radi? Najkrai odgovor bio bi: prigodnoj,
5
hibridnoj i kolanoj. Prigodnoj, jer je povod za sastavljanje ove
zbirke petnaesta obljetnica pokretanja Attacka. Hibridnoj, zato

Attack!
jer se knjiga sastoji od razliitih tipova tekstova koje su napisale
(vrlo) razliite autorice i autoritu ima dijaloga, intervjua, soci-
olokih i etnografskih osvrta, osobnih svjedoanstavaali i zato
jer, osim prie o Attacku, knjiga nudi i dio povijesti hrvatskog
drutva u proteklih 15 godina, bar kako je ona izgledala iz rubne
pozicije zagrebake alternativne kulture. Knjiga je kolana, jer
smo se u njezinoj izradi prilino slobodno koristili svim arhi-
vskim i drugim materijalom koji nam se inio korisnim za priu
o desetljeu i pol Attackove povijesti. Iz navedenog bi se dalo za-
kljuiti da se radi o ambicioznom, socioloko-etnografsko-histo-
riografskom projektu. Ali unutar tako postavljenoga okvira nala-
zi se sadraj koji se kree od idealizma Attackovih radikalnih po-
litikih zahtjeva i akcija (npr. Inicijativa protiv ekonomske globa-
lizacije, Knjige za zatvorenike) do banalnosti svakodnevnih pro-
blema i aktivnosti (nepostojanja WC-a u prostoru, organiziranje
dvodnevnog programa pod nazivom Velika feta za opijanje).
Ovako neobino irok raspon heterogenih praksi gotovo da pred-
stavlja Attackov zatitni znak.
Dok smo prikupljali grau za knjigu, esto smo razgovarali o
ljudima koji bi nam mogli pomoi da je sklepamo. Za one osobe
koje bi za ovaj projekt pokazale vei interes ili bi nam dale dobar
savjet, znali smo rei: On/a zna priu. To je znailo da ta oso-
ba zna odakle je Attack potekao, kako je nastajao, i to je isku-
sio. Takoer smo uvidjeli da takvih ljudi, pogotovo meu genera-
cijom dananjih atakovaca/ki i drugih posjetitelja Attackovog
kluba, nema puno. Namjera ove knjige je, izmeu ostalog, priu
o Attacku uiniti dostupnijom i na taj nain ponovno potaknuti
ideje oko kojih je Attack nastao: ideje uradi-sam (DIY) etike, kri-
tike nacionalizma, kapitalizma, faizma, rasizma, seksizma, ho-
mofobije i svih oblika diskriminacije i nejednakosti. Mislimo da
su ove ideje i danas bitne, a njihovo irenje uvijek potrebno.
Jednim dijelom, ovo je pokuaj da se pria o Attacku ispria
sama, odnosno da se kroz dogaaje koje je Attack pokrenuo ili u
njima sudjelovao pokae to je Attack i kako se mijenjao. Narav-
no, dogaaji ukljueni u kronologiju koja ini okosnicu knjige
predstavljaju samo izbor iz puno opirnijih kronologija Attacka
kojima smo se sluili. Dogaaje koji su se redovito ponavljali
obino smo u kronologiji navodili samo jednom, uglavnom prvi
put (npr. prvu ulinu intervenciju 1997. i prvu Kritinu masu
1998.) ili kada su bili posebno zanimljivi za priu o Attacku (npr.
tradicionalni protest za povratak imena Trgu rtava faizma
1999., kada je o dogaaju u Newsletteru izaao zanimljiv lanak).
To takoer znai da je bilo neizbjeno iz knjige ispustiti stvari
koje su moda nekome posebno znaajneovaj rizik preuzeli
smo svjesno, i sasvim sigurno dugujemo puno isprika mnogima
koji u knjizi nisu dobili onoliko prostora koliko zasluuju.
Problem koji smo imali pred sobomto ukljuiti u Attack-
ovu povijestpovezan je s problemom definiranja granica samo-
ga Attacka. Zbog fluidne (ili kolokvijalno: kaotine) organiza-
cijske strukture i naina djelovanja Attacka, ponekad je vrlo te-
ko jasno razluiti dogaaje koji pripadaju Attacku od onih ko- sudionika, kao i opirnijim tekstovima o nekim problemima ili
je je Attack na razne naine podrao, ili u kojima su sudjelovali/e
pojedini/e atakovci/ke bez posebnog konsenzusa itave grupa.
Mislimo da je ovo bitno napomenuti da se ne bi stekao dojam da
se ovdje radi o svojatanju tuega truda. U kronologiji koja slijedi
nalaze se zato razliite vrste dogaaja. Neke od njih Attack je
organizirao, u nekima sudjelovao kao organizacija, u nekima sa-
mo kroz pojedine lanove/ice, a neke smo ukljuili jer su nam se
inili bitnima za ono to se dogaalo Attacku, bilo na nain da je Tekst smo ovdje naslovili Pogled unatrag jer predstavlja osvrt
imalo posljedice na Attackovu budunost ili predstavljalo vaan
simptom drutvene situacije u kojoj je Attack djelovao. Ti su do-
gaaji, jednostavno, takoer dio Attackove povijesti.
Jedan od primjera za potonje je kampanja Glas 99. Nije
nuno samorazumljivo zato bi se Glas 99 morao spominjati u
knjizi o Attacku. Attack nikada nije podrao kampanju za izla-
zak na izbore 1999. Meutim, mnogi atakovci/ke su vrlo aktivno
sudjelovali/e u kampanji individualno ili kao lanovi/ce drugih
organizacija. Drugi su pak otvoreno kritizirali samu ideju izbora,
kao i neke principe funkcioniranja nevladinih udruga. Glas 99 je
osim toga u velikoj mjeri doprinio politikoj promjeni koja je (uz
ostalo) utjecala na nain funkcioniranja nevladinih organizacija
u RH, pa tako, makar i indirektno, i Attacka. O tome u najopse-
nijem tekstu u knjizi pie Suzana Kunac. inilo nam se da je
kontekst politikih promjena nakon 2000. godine bilo bitno opi-
sati i zbog toga to je period nakon pada HDZ-a bio za Attack
period krize, i to iz vie razloga. Jedan od njih je svakako bio i
gubitak aktivistikog fokusa povezan s fragmentiranjem i profe-
sionaliziranjem nevladine scene nakon demokratizacije i de-
tumanizacije hrvatskoga drutva. Marko Zdravkovi je u je-
dnom razgovoru, u polu-ali, ovaj proces nazvao profiliranjem
narodnooslobodilake fronte.
Moglo bi se takoer rei da je negdje u to vrijeme Attack ek-
splodirao, tj. razletio se na vie manjih samostalnih grupa i pro-
jekata. To ne vidimo kao razlog za nostalgino aljenje za bo-
ljim vremenima. Grupe i projekti proizali iz Attacka i dalje su
ostali u komunikaciji i, to je jo vanije, nastavili su djelovati u
skladu s idejama i praksama nauenim u Attacku. Iz iskustava
sudionica/ka ija smo svjedoanstva prikupili vidljivo je da je ono
to gotovo svi doivljavaju kao najveu vrijednost Attacka upra-
vo njegova sposobnost da stvori uvjete, ponudi prostor, inkubira
i zatim poalje u svijet najraznovrsnije ideje i organizacije.
1997.2012.
Meutim, ta je ista sposobnost, nesumnjivo povezana s labavom
organizacijskom strukturom grupe, predstavljala konstantnu
prijetnju za Attackovu koheziju i kakvu-takvu homogenost.
Knjigu otvara dijalog izmeu Vesne Jankovi i Marka Str-
pia, koji priaju o vlastitom iskustvu pokretanja Autonomne
tvornice kulture ATTACK! Taj tekst nudi i kratak pregled do- 6
brog dijela Attackove povijesti koja je zatim pomnije opisana 7
kroz kronoloki prikaz koji slijedi. Kronologija Attacka je proi-
rena arhivskim materijalom o pojedinim dogaanjima, izjavama
Attack!
dogaajima. Krae, nepotpisane informativne tekstove o inicija-
tivama ili zbivanjima u i oko Attacka napisali/e su urednici/e
knjige Boris Koroman, Sunica Remenar, Sven Cvek i Sanja
Burlovi.
Osim veeg Suzaninog teksta o Glasu 99, promjenama i li-
beralizaciji nakon 2000., donosimo i tekst Marka Vukovia origi-
nalno objavljen 2001. godine u maarskom webzineu Subsol.
na stanje u Attacku u trenutku kada udruga prolazi kroz vjero-
jatno najozbiljniju krizu u svojoj povijesti i kada se budunost i-
ni potpuno neizvjesna. (Teko je ne primijetiti ironiju: raspad
Attacka dogodio se u Jedinstvu.) Tekst Olivera Sertia govori
o razvojnom smjeru koji je nakon spomenute krize prevladao,
odnosno o periodu kada se Attack poinje ozbiljnije okretati
klupskoj aktivnosti. Tu je i tekst Borisa Koromana, ijim smo se
opirnijim temeljnim istraivanjem o Attacku sluili prilikom i-
tavog rada na knjizi. U osvrtu na legendarni spektakl iz 2003.,
Neurosong, Boris pie o tom dogaaju kao primjeru Attackove
prakse stvaranja autentine popularne kulture na principima
DIY etike, samoorganiziranja i neprofitnosti. Ovakvu je praksu
posebno vano sagledati u kontekstu zakonskog reguliranja au-
torskih prava i djelovanja HDS-ZAMP-a, kojiAttackovo isku-
stvo to zorno pokazujegue upravo pokuaje stvaranja gras-
sroots popularne kulture. Neurosong je na odreeni nain obilje-
io vrhunac i kraj Attackovog boravka u Jedinstvu: ovaj period
zavrava gubitkom prostora pred kraj 2003. godine.
Na kraju knjige su dva teksta koja na razliite naine govore
o problemu prostora, s kojim je konstantno suoena nezavisna
kultura u Zagrebu: tekst Sanje Burlovi o Attackovom dugom
beskunitvu nakon Jedinstva i ulasku u prostor bive tvornice
Medika, i tekst Jere Kuzmania o odnosima izmeu grupa koje
danas nastanjuju Autonomni kulturni centar Medika. Pria koja
ovim osvrtima prethodi jasno pokazuje da je Attack svoju teoriju
o nainu borbe za prostor kontinuirano prakticirao od svojih po-
etaka. Attack je ideju privremenih autonomnih zona shvatio
ozbiljno, i to pokazao i kroz svoje uline intervencije i akcije
skvotiranja u kojima je sudjelovao. Ironino je da je privreme-
nost Attackovih zona uvijek bila podjednako rezultat aktivnog
stvaranja oaza alternativnog kulturnog izraza u javnom prosto-
ru (u sluaju ulinih intervencija) i rezultat pasivnosti gradskih
percipira kao anarhiste i skvotere, dok ga anarhisti i skvoteri
optuuju za nepotrebnu birokratizaciju ili iskljuivu orijentira-
nost samo na zabavu. Naznake takve napetosti vidljive su ve
u prii o skvotiranju Taxi Remonta, a eskaliraju s legalizacijom
prostora koji je Attack zauzeo u Medici, o kojoj pie Sanja.
Vinja Rogoi ustupila nam je tekst o Attackovom najdu-
govjenijem projektu, Festivalu alternativnog kazalinog izria-
ja. Ovaj tekst sumira priu o FAKI-ju koja se protee kroz cijelu
knjigu.
Posljednji tekst, Zato knjiga o Attacku? Katarine Peovi
Vukovi, mogui je odgovor na pitanje s kojim smo stalno bili
suoeni i koje su nam mnogi postavili. Zanimljivo je da su veliku
dozu skepse ili ak odbojnosti prema ideji sastavljanja knjige o
Attacku esto pokazivali ba oni ljudi koji su u Attacku bili izu-
zetno aktivni i bitno utjecali na njegovo djelovanje. Razloga za
takvo odbijanje sigurno ima mnogo. Jedan od njih je nesumnjivo
i injenica da je raditi u Attacku znailo morati se nositi s fru-
striranim oekivanjima, neispunjenim obeanjima, osobnim su-
kobima i nemoguim radnim uvjetima. Jedno je sigurno: nikome

vlasti i njihove nesposobnosti da shvate da je Attacku stalni pro-
stor iz kojega bi javno djelovao i elja i potreba.
Tekst Sanje Burlovi govori o pet godina (2004.-2008.) koje
je Attack proveo na ulici i aktivnostima vezanim za dobivanje
prostora poduzetim u tom periodu. Ove su se aktivnosti kretale
od sudjelovanja u procesu javnog zagovaranja zajedno s drugim
akterima zagrebake nezavisne kulture do ilegalnog i privreme-
nog zauzimanje slobodnih gradskih prostora. Tekst takoer go-
vori o oaju koji je dugotrajni nedostatak prostora, izazvan pr-
1997.2012.
tko je bio aktivan u Attacku ne pada na pamet da Attack ideali-
zira. Izjave atakovki i atakovaca koje donosimo na kraju dobro
govore o ambivalentnom i kritinom odnosu koji su sudionici/e
imali/e (i jo uvijek imaju) prema vlastitom iskustvu djelovanja
unutar Attacka.
Dodajmo da je ovo naporno iskustvo bilo povezano i s kom- 8
pleksnom prirodom rada u kolektivu koji je raznolik i tei nehije- 9
rarhijskoj organizaciji; rada u timu koji se sastoji od ljudi iz raz-
liitih sredina, razliitih ivotnih pria, ali i koji djeluje bez efo-

venstveno ignoriranjem ovog problema od strane gradskih vlasti,
proizveo u Attacku. Sanja pria o tome kako je, nakon okupacije
Medike, Attack pregovore s Gradom o legalizaciji vodio spreman
na ozbiljne ustupke, samo da prostor napokon dobije. Uvjeti At-
tackovog ugovora za prostor u Medici tome svjedoe.
U sljedeem tekstu, Jere nudi tezu o svojevrsnom paradoksu
Attackove prostorne problematike: unato tome to oduvijek
trai stalni prostor, Attack je obino produktivniji u stvaranju
privremenih autonomnih zona kada svoj prostor nema, ili kada
prostor shvaa tek kao privremenu, taktiku poziciju za stvara-
nje slobode. S ovom problematikom Jere povezuje dva principa
Attackovog djelovanja, onaj anarhistiki (uradi sam/DIY), koji
tei autonomiji od struktura vlasti, i onaj civilno-udrugaki
(NVO), koji smjeta Attack unutar pregovarake mree institu-
cija vlasti. Vesnin i Markov (S.), Suzanin i Sanjin tekst izravno
govore, a ostatak knjige neizravno pokazuje da je napetost ili
kompromis izmeu DIY i NVO principaili izmeu tenje za nuitetima u hrvatskim drutvenim pokretima. (Arhivski posao
autonomijom i potrebe za ukljuivanjem u ire drutvene i insti-
tucionalne tokoverezultat Attackovog taktikog oslanjanja na
ova dva naina djelovanja, ovisno o konkretnoj situaciji i proble-
mima s kojima je suoen. Tako nedogmatsko oslanjanje na raz-
liite principe djelovanja nerijetko dovodi do toga da vlast Attack
Attack!
va i sa zajednikom odgovornou za sve to se dogaa. Takav
rad ujedno predstavlja proces uenja o toleranciji i zajednikom
ispunjavanje ciljeva unato razlikama. (Moda nije naodmet
spomenuti neke od gradova iz kojih dolaze atakovci/ke: Zagreb,
Sisak, Rijeka, Kutina, Poega, Osijek, Slavonski Brod, Beograd,
Split, ibenik, Zadar, Pula, Pore, Varadin, akovec, Travnik,
Gradaac, Orahovica, Velika Mlaka, Krievci...)
Katarinin tekst takoer upuuje na mogunost stavljanja
Attacka, kao dijela ireg civilnog pokreta iz devedesetih, u odnos
prema dananjim primjerima anti-sistemskog organiziranja, po-
sebno onima koji su se konkretizirali nakon studentskih blokada
2009. Ova knjiga ne eli sugerirati da je Attackovo djelovanje
predstavljalo nekakvu prethodnicu bez koje dananji pokreti
otpora ne bi bili mogui. Ipak, mislimo da materijal koji smo sa-
kupili moe posluiti kao graa za jedno drugo, opirnije i ozbilj-
nije istraivanje koje bi se pozabavilo kontinuitetima i diskonti-
koji smo odradili zato je imao teite na manje dostupnom ma-
terijalu s kraja devedesetih i poetka dvijetisuitih.)
U vremenu u kojem je Attack poeo djelovati, njegove su
prakse, pa i one inspirirane modelima izvana (privremene auto-
nomne zone, Reclaim the Streets, Food Not Bombs, Kritina
masa...), dolazile s margine i bile simboline, ali su takoer bile
javni primjer otpora dominantnim nainima razmiljanja i djelo-
vanja. Atackova je kulturna proizvodnja uvijek bila politina, a to
prvenstveno znai da je kritiki promiljala uvjete u kojima na-
staje. Istovremeno, kroz organizacijska naela kojima se vodio i
politike akcije u kojima je sudjelovao, Attack je stvarao i alter-
nativnu politiku kulturu. Moglo bi se zaista rei da se ovdje radi
o otporu kroz rituale, kroz kulturne prakse. Nakon rada na
ovoj knjizi, ini nam se da ona pokazuje da rituali imaju stanovi-
tu mo oblikovanja stvarnosti.
Meutim, istina je i da e se veina sloiti da je Attackovo
djelovanje danas manje politino, a rad udruge javnosti uglav-
nom vidljiv samo kroz aktivnost kluba u Medici. Stoga se logino
namee pitanje: je li ono to se danas zove Attack jednako ono-
me to je nastalo u jesen 1997.? Na ovo pitanje teko je dati je-
dnoznaan odgovor. S jedne strane, Attack se u odnosu na svoje
poetke bitno promijenio, jednostavno zato jer dananji Attack
funkcionira u drutvu koje nije isto kao ono prije petnaest godi-
na i zato jer Attack danas ine veinom drugi ljudi. S druge stra-
ne, odreeni kontinuitet postoji. Attack i dalje nastoji djelovati u
skladu s egalitarnim principima i slobodarskim idealima koji su
upisani u njegove temelje i nastavlja otvarati prostor za djelova-
nje razliitim projektima i pojedincima.
Otkad postoji Attack se mijenjao. Ono to je iz dostupnog
arhivskog materijala vidljivo je da je Attack od poetka bio pro-
jekt koji je stalno razmiljao o vlastitom djelovanju, bilo putem
Newslettera, izjava za javnost, medijskih analiza, press clippinga
ili rasprava na mailing listi. Ova samosvijest organizacije kao da
je u jednom asu splasnula, ili je postala manje bitna, budui da
se udruga s vremenom ipak udomaila u javnom prostoru Za-
greba, iako nikad u potpunosti. O tome moda govori i nestanak
ovakve vrste samopromiljajueg sadraja iz nae kronologije,
najoitije u periodu nakon Jedinstva (od 2003. nadalje). Pitanje
je je li gubitak refleksije o vlastitom djelovanju povezan s depo-
litizacijom Attacka danas, i ako jest, u kojoj mjeri. Kako bilo, i-
ni se da u dananjem Attacku definitivno postoji potreba za pre-
osmiljavanjem strategija za angairanu alternativnu kulturu.
To je potencijalni zadatak za one koji/e ine Attack danas.
Kao svojevrsni zakljuak ove prie moglo bi se ponuditi ne-
koliko naela Attackove ne-samo-simbolike paradigme otpora.
Ovu kulturalnu borbu tako odreuju:
Borba za neposredno zajedniko stvaranje, uitak i razmje-
nu iskustva stvaranja
Otpor prema konceptu autorstva
Uradi sam poetika i politika
Borba za javne prostore
Sve njih povezuje sveobuhvatnija i praktinija borba za uvje-
te stvaranja kulture koju e ljudi proizvoditi sami za sebe, borba
za obinost i svakodnevnost takve kulture, kao i za bitan ele-
ment otpora spram dominacije koji ona sadri.
Hvala autorima/cama fotografija:
Sandra Tomljenovi, Aladin iz Kikinde, Semra Kiki, Tihana
Gorinik, Davor Bolant, Marijan Crtali, Nives Soldii, Darko
Poldruga Darac, Ivana Vui, Barbara Blasin, Dejan Kri,
Nikola Predovi, nepoznati autori i nepoznate autorice.
Hvala za poslane ili ustupljene vizuale:
Darko imunovi, Filip Fabek, Matija Marek, Vladimir Bogdani,
Vano Rebac, Mario Kova, Sandra Tomljenovi, Ruta, Davor
Bolant, Saa Ahac, Danijela Metanek, Luka Mai, Rade
Preradovi Hogar, Oliver Serti, Nikola Mijatovi Bangavi, Maa
Popovi, Eugen Camaj, Denis Treskanica, Val Kurtin, Dinko
Bence, Sandra Tomljenovi, Nikola Bilikov, Grga Frange,
Goran Borojevi, Alek3TT, never2much.info, trancepleme.com
Hvala za napisane ili ustupljene (ili korisne) tekstove:
Vesna Jankovi, Marko Strpi, Boris Koroman, Suzana Kunac,
Marko Vukovi, Oliver Serti, Jere Kuzmani, Vinja Rogoi,
Katarina Peovi Vukovi, Mario Kova, svi/e autori/ce iz
1997.2012.
ATTACK! Newslettera, Tatjana Tomi, Matija Habijanec,
Tomislav Domes i Pravo na grad, Arkzin, Kulturpunkt, Draen
imlea, elektronickeknjige.com, BLOK, Clubture, Dea Vidovi,
Emina Vini, Lela Vujani, Marijan Crtali, DHP kolektiv,
Vedran Gligo, Josip Viskovi, Goran Raki, Vanja Goldberger
Njax. 10
11
Hvala za potporu i raznovrsne oblike pomoi:
Marko Zdravkovi, Marko Strpi, Marko Vukovi, Aida Bagi via
Attack!
Vesna Jankovi, Petar Gabud, Odvjetniki ured Ana Fijember,
Branimir loser, Vedran Gligo, Mila Kunac, Clmentine
Choubrac, Matija Marek, Borjana Gakovi, Iva Zenzerovi,
Antun Gracin, Hrvoje Mabi, Sandra Tomljenovi, Saa Ahac,
Ratko Boki, Sunana Bartakovi, Tomislav ango, Drako
Ivezi, Infoshop Knjinica Pippilotta i mnogi/e drugi/e.
Hvala svima koji su popunili upitnik:
Danijela Stanojevi, Davor Bolant, Drako Ivezi, Ivana
Armanini, Katarina Peovi Vukovi, Leonina Lonar, Mario
Kova, Maa, T.T., Draen imlea, Vanja Ohnec, Neven
Aljinovi-Tot, Maja Vrbanjac Zmax, Karin sterling, Robert
Martinovi.
Svima koji nisu popunili upitnik: Nije bed!
Devedesete
1997.1999.

1997.1999.
12
13

Devedesete
Marko Strpi, Dejan X i Bojan Vukovi na prvoj ulinoj intervenciji, 05.11.1997.
 Poetak
1997.
A Attack gradi nas!
utonomna tvornica kulture nastala je 1997.
godine u jeku desetljea obiljeenog ratom,
neposrednim poslijeratnim vremenom, vre-
menom tzv. tranzicije i vladavinom HDZ-a.
Devedesete su u Hrvatskoj vrijeme politikog, eko-
nomskog i drutvenog prevrata ija je posljedica bila
transformacija ili pak nestajanje veine dotadanjih
kulturnih institucija i naina udruivanja u proizvodnji
kulture. Autonomna tvornica kulture ATTACK! nije
bio projekt jedinstvene i homogene agende, no uskoio
je kao elaborirana pria u otvoreno polje za projekte i
pokrete u kulturi, za stvaranje nove kulturne infra-
strukture u vremenu i kontekstu politike i drutvene
tranzicije. Vesna Jankovi dugogodinja je aktivistica,
u devedesetima je radila i bila aktivna u Antiratnoj
kampanji, a potom je bila i urednica Arkzina. Marko
Strpi jedan je od osnivaa Zagrebakog anarhistikog
pokreta. Antiratni pokret i anarhizam, dvije ideje u
meusobnom dijalogu, na taj su nain, i svojim zaet
nicima, upisane u temelje Attacka.
Vesna Jankovi u razgovoru sa Sanjom Tropp, Arkzinov ured, jesen 1997.
Mi gradimo Attack,
Vesna Jankovi i Marko Strpi
I
ako sam Svenu jo prije godinu dana obeala napisati tekst
za knjigu o Attacku, svi mogui rokovi su proli, a od teks-
ta nita. Ne razumijem u potpunosti taj otpor prisjeanju
na 97. i poetke Attacka. Bila su to runa, klaustrofobina
vremena u koja se nerado vraam. Pokuavam uvjeriti samu sebe
da moda ba zato vrijedi zabiljeiti sav onaj entuzijazam, krea-
tivnost i dozu ludosti koja se pokrenula oko ideje stvaranja auto-
nomnog fizikog i mentalnog prostora. to smo zapravo htjeli?
Kako smo prevodili nama vane principe i vrijednosti u konkretne
prakse? Koji su se to svjetovi otvorili s Attackom? Idem do Marka
u knjiaru to ita?. Znam da nije pretjerano oduevljen idejom
dokumentiranja toga to smo radili 90-ih, ali se nadam da e
nam razgovor pomoi.
1997.1999.
M: Od nekud moram krenuti u ovom dijalogu pa je valjda najlo-
ginije krenuti od konteksta u kojem smo krenuli u osnivanje At-
tacka i uope drutvene atmosfere tog vremena... Zapravo, i at-
mosfere na sceni, ako to moemo tako nazvati, jer bila je rije o
ispreplitanju razliitih scena kad je Attack u pitanju. To je mo- 14
da, barem kako se meni ini, najvie obiljeilo taj poetak i prvih 15
par godina Attacka umjesto da je bio jedna grupa koja je imala
svoj interes, vie smo pokuali biti platforma koja je otvorila pro-
Devedesete
stor, javni, fiziki, psihiki... Stvorili smo okvir djelovanja, i koliko
god to apsurdno zvualo, taj okvir je bio otvoren.
V: Da, i meni se ini vano naglasiti da se prvenstveno radilo o
platformi, a ne o grupi ljudi u kojoj je netko bio najvaniji i slino.
eljela bih podsjetiti na neke stvari koje su prethodile Attacku.
Ne samo da je jo od samog osnivanja Antiratne kampanje posto-
jao plan o zajednikom prostoru po uzoru na sline skvotirane
prostore koji su funkcionirali kao socijalni i kulturni centri na Za-
padu, nego je tijekom 90-ih postojalo nekoliko pokuaja skvotira-
nja u Zagrebu, od kojih je moda najpoznatiji bio skvot Kuglana.
Naalost, niti jedan od njih nije opstao. Valja podsjetiti da je
1997., kada kreemo s Attackom, situacija u drutvu bila prilino
depresivna. Bilo je to vrijeme potpuno konstituiranog autoritar-
nog i nacionalistikog reima Franje Tumana i HDZ-a. Vrijeme
kad je alternativna i underground kultura bila gotovo potpuno za-
mrla, to zbog odlaska mnogih aktera alternativne umjetnike
scene iz zemlje, to zbog zatvorenosti prostora u kojima se alter-
nativna kultura proizvodila (prostori su se i fiziki zatvarali po-
put klubova Kului ili Lap, ili su bili programski/politiki zatvore-
ni za alternativu). Sjeti se samo upada Alfa na punk koncert u
Samoboru, kada je gomila ljudi pretuena i privedena u policiju!
1997.
18. 09.
poslano Pismo namjere
osnutak ATTACK!a
18. 09.
Najava osnivanja Attacka
Arkzin 3, 1997.
D a bismo stvorili stvarnu alter-
nativu, umjetniku, drutvenu
& kulturnu, potreban nam je speci-
fian i prepoznatljiv prostor.
Preimo s rijei na djela! Nitko
to nee uiniti umjesto nas!!!
Sistematski potiskivana na peri-
feriju dogaanja, danas alternativna
kultura u gradu i zemlji nema pro-
stora u kojem bi se mogla slobodno
razvijati. Alternativna kultura ne
funkcionira na principima ponude i
potranje i kao takva nije zanimljiva
profesionalnim organizatorima. Po-
to se danas sve promatra kroz
prizmu prihoda, u takvim uvjetima
izgleda da je ona osuena na pro-
past, i to usprkos injenici da domi-
nantna kultura u pravilu crpi inspi-
raciju iz alternativne. U naem gra-
du velik broj mladih ljudi nastoji
stvarati originalnu alternativnu kul-
turu. Sve su to ljudi koji su aktivni
na raznim poljima i to iskljuivo iz
elje za nekonvencionalnim izraa-
vanjem, koje ne trai razlog za svoje
postojanje u financijskoj dobiti, ve
je samo sebi dovoljna svrha. Svi ti
mladi ljudi su usprkos svom svojem
entuzijazmu najee osueni na
neuspjeh, i to upravo zato jer ne
postoji PROSTOR u kojemu bi se ka-
nalizirala sva ta energija i koji bi po-
sluio kao neka vrsta centra. Prisi-
ljena djelovati kroz strukture domi-
nantne kulture, alternativna kultura
se gui.
Svjesne bitnosti alternativne
kulture, sve moderne demokracije
podravaju njen opstanak, pa tako i
osnivanjem nezavisnih kulturnih
centara. Diljem Evrope, od Kopen-
hagena do Milana, Barcelone, Lju-
bljane odnosno Maribora, postoje
brojni nezavisni kulturni centri koji
pruaju prostor alternativnoj misli.
Uvrstimo Zagreb na popis grado-
va koji brinu za svoju budunost!!!
Svojim prilogom omoguite to
skorije raanje AtTacK-a.
Osigurajte svojoj djeci prostor s
tradicijom! ULANITE SE
S druge strane, to je isto tako vrijeme u kojem je postojala i
konstituirala se vrlo iva civilna aktivistika scena na kojoj je
djelovalo mnotvo politiki angairanih grupa u rasponu od en-
skih, antiratnih, anarhistikih, ljudsko-pravnih i LGBT do medij-
skog aktivizma Arkzina, Zamira i arolike fanzinske, uglavnom
anarho-punk scene. Attack je bio zamiljen kao platforma koja
bi bila sjecite tih razliitih grupnih i individualnih aktera.
M: Ono to mi je iz sadanje perspektive teko objasniti je dru-
tveni kontekst u kojem se sve to dogaalo. ak i kad sam poku-
ao napisati tekst koji bi funkcionirao kao tekst, upravo to me
bunilo kako nekome tko nije proivio to vrijeme doarati at-
mosferu? Ne samo politiku situaciju, vlast, kulturu, rat koji je i
Udruge koje danas prisutan kao tema, ali je tada jo smrdio barut, ve i at-
su do sada mosferu koja je vladala meu ljudima koji su sudjelovali u
svemu?
postale
U to vrijeme u Zagrebu ve godinama gotovo da nije posto-
kolektivne jao prostor u kojem se moglo svirati. KSET, jedan od rijetkih
lanice prostora gdje je bilo mogue raditi svirke, imao je ogranienje
Attack-a
1997.1999.
rada do 22h, a mnogi koncerti dogaali su se u vatrogasnim do-
ATTACK! Newsletter #1, movima, mjesnim zajednicama, atomskim sklonitima... SC je
1997. tada bio gotovo u potpunosti zatvoren za bilo to.
U to vrijeme bilo je gotovo nezamislivo da bilo koji prostor
A RKZIN politiki
pop megazin.
ARKH - Antiratna kam-
bude otvoren za alternativu ili kako god ve nazvali sve te sce-
ne koje su negdje postojale. Recimo, to je bilo vrijeme kad se Ar- 16
panja Hrvatska. Auto- kzin prodavao na kioscima, ali sakriven ispod pulta, na trgu si 17
nomna enska kua. mogao kupiti Feral Tribune, ali je bilo uobiajeno da ti netko sere
B.a.b.e. grupa za ili te napadne zbog toga (ovo je doivljena situacija). Bilo je neza-
Devedesete
enska ljudska prava.
mislivo govoriti o komunikaciji i suradnji s ljudima iz Srbije, bilo
CESI Centar za edu-
kaciju i savjetovanje je nezamislivo otvoreno kritizirati vlast, a da pri tome ne riskira
ena. CMS Centar za tubu za duevne boli (u najboljem sluaju). Isto tako, psihiki
mirovne studije. CS prostor je bio zagaen razmiljanjem to je nemogue ili to je
Centar za enske stu- opasno.
dije. CA Centar za
ene rtve rata. DPHR
V: Iako smo se prvenstveno eljeli izboriti za vlastiti fiziki pro-
Grupa za direktnu
zatitu ljudskih prava. stor, zgradu u kojoj bi mogli raditi, spomenula sam ve da su to
ELECTRA enski bile olovne godine, godine kada je drutveni ivot u gradu (a i
umjetniki centar. ire) gotovo prestao pulsirati. Bilo je ljudi koji su mislili drugaije
KONTRA Projekt i organizirali se oko razliitih programa, ali se sve dogaalo u za-
lezbijske SOS linije. tvorenim krugovima... eljeli smo s Attackom izvui te ideje u
Postpesimisti Zagreb.
javnost i to na nain koji e biti drugaiji, sliniji situacionisti-
ROSA kua. REA pro-
jekt. URK Udruenje kim intervencijama nego li klasinom politikom djelovanju.
za razvoj kulture.
Volonterski centar Za- M: Sjea se tanda na Cvjetnom trgu, zapravo na krianju s
greb. ZAP Zagrebaki Bogovievom, gdje smo skupljali lanarine? Naime, ljudima smo
anarhistiki pokret. nudili mogunost da se ulane u Attack i tako financijski podre
ZAMIR-ZG javni BBS
cijelu priu (mislim da je iznos bio nekih 20 kuna), tako da smo
za mir, ljudska prava i
druge progresivne te-
ve do buvljaka imali oko 500 lanova/ica. To je bio nain da ka-
me. Zelena akcija. emo ljudima za nau ideju, poveemo se s nekima od njih. To je
enska infoteka. bilo prilino suludo, i danas se sjeam nekih od razgovora koje
 A
1997.
04. 10.
Lamparna, Labin
Attack slubeno pred-
Statut udruge Autonomna tvornica
kulture
utonomna zona je
otvorena. Metafo
riki se razvija unutar
sam vodio tamo, ljudi koje sam po prvi put upoznao, a svi su bili
nekako entuzijastini oko cijele stvari, bilo je jasno da se u gradu
neto pokree i da e biti dobro.
stavljen na 45. redov- iz prvog statuta Attacka donesenog na Osnivakoj skuptini udruge 08. 07. 1998. dimenzija nevidljivih
nom sastanku TEH-a, kartografiji kontrole.
Iz dananje perspektive se to ini pomalo nadrealno: stoji na
mree 26 evropskih lanak 2. va ivotinja, podravanje inicija- Ne pokuavamo cesti, grad je pun plakata, a ti ljudima govori o tome kako e to
alternativnih kulturnih Naziv udruge glasi: Autonomna tiva graana i njihovo pravo na prodati TAZ kao svrhu biti jedan super prostor s jo boljim konceptom, a oni se, eto, mo-
centara. Za Attack: tvornica kulture. Uz naziv na hrvat- samoorganiziranje u izgradnji samoj sebi, koja bi gu ulaniti u tu ideju i tako sve skupa podrati.
Vesna Jankovi. skom jeziku, koristi se i naziv na autonomnog civilnog drutva; zauzela mjesto svim
engleskom jeziku koji glasi: Auto- odbacivanje nasilja i razvijanje drugim oblicima
nomous Cultural Factory. nenasilnih metoda; povezivanje V: Imali smo i pojedinane i grupne lanove... Sjea se da se
organizacije, taktike i
i suradnja s drugim civilnim, kul- ciljeva. Preporuamo
prvi (eksperimentalni) semestar Mirovnih studija odrao ba u
lanak 4. turnim, umjetnikim i slinim je jer moe postii Atackovom prvom prostoru u tvornici igraaka Biserka?
Autonomna tvornica kulture ima grupama, kako u Hrvatskoj tako kvalitetu koja je uspo
znak. Znak ine tri strelice koje ine i u svijetu. rediva s ustankom bez M: Da, vidi, Mirovni studiji... To sam gotovo potpuno zaboravio.
isprekidani trokut, te okruuju da nuno dovede do U to vrijeme smo bili prostor za razliite projekte.
francuski klju. l an ak 2 2 . nasilja i smrti. TAZ je,
Skuptina - Tvorniki savjet moe To me podsjetilo na jednu raspravu koju smo unutar prostora vo-
kao pobuna koja ne
lanak 8. valjano odluivati ako joj prisustvu- dolazi u direktan
dili u to vrijeme jer je, ako se dobro sjeam, Kontra organizirala
Ciljevi udruivanja u Autonomnu je najmanje pedeset (50) redovnih okraj s dravom, nedjeljna druenja ali otvorena samo za ene. To je izazvalo e-
tvornicu kulture su: lanova/ica Autonomne tvornice gerilska operacija stoku raspravu, no najzanimljivije je bilo da su upravo svi oni ma-
promicanje svih oblika alterna- kulture. Ako na Skuptini ne bude koja oslobaa jedno o mukarci (ili su barem to htjeli biti) bili najvie povrijeeni
tivnog kulturnog (glazbenog, prisutno pedeset (50) redovnih la- podruje (vremena,

scenskog i likovnog) stvarala-
tva, te djelatna skrb za ostvari-
vanje kulturnih, drutvenih i
drugih interesa graana, osobito
mladei;
zatita ljudskih prava i razvoj
ljudskih sloboda; zalaganje za
ravnopravnost spolova; dopri-
nos buenju ekoloke svijesti
ljudi i zatiti okolia, zatita pra-
nova/ica Autonomne tvornice kul-
ture, u roku od sedam (7) dana
Predsjednik/ica - Voditelj/ica udru-
ge duan je sazvati novu sjednicu.
Odluke Skuptine donose se kon-
senzusom nazonih na sjednici, a
ako to nije mogue dvotreinskom
veinom glasova svih prisutnih na
sjednici.
1997.1999.
jer im se uskrauje mogunost dolaska.
teritorija, imaginacije)
Na kraju je bilo jasno da e te nedjelje ostati otvorene samo
i zatim nestaje kako bi
se ponovo pojavila na
za ene, no sama diskusija je otvorila niz pitanja unutar grupe,
nekom drugom mje to je bilo dobro, jer djelovanje nije bilo ogranieno samo na uli-
stu, u nekom drugom cu ili na van, ve smo se bavili i sami sobom.
vremenu... 18
Traimo prostore
V: Nastojali smo graditi horizontalne odnose i atmosferu koja 19
(geografske, socijalne,
e biti inkluzivna, otvorena svima bez obzira na godine, iskustvo,
kulturne, imaginarne)
spol, rod, porijeklo, IQ, broj cipela... Ono to je bilo teko, a to je

Devedesete
koji imaju potencijal
da se razviju kao TAZ izazov svim grupama koje se odlue funkcionirati po principu di-
- i traimo vrijeme u rektne demokracije i konsenzualnog donoenja odluka, jest: kako
kojem su ti prostori izbjei zloupotrebe? Uvijek postoji mogunost da se pojavi pojedi-
relativno otvoreni, da nac ili grupica koja e blokirati donoenje odluke, ne iz principijel-
Struktura? li zbog nemarnosti nih razloga, nego iz kaprica, jer im to daje osjeaj vanosti i sli-
drave ili pak zbog
ATTACK! Newsletter #6, svibanj 1999. no. U svakom sluaju, meni je bilo impresivno vidjeti kako se lako
nekog drugog razloga.
ljudi bez ikakvog aktivistikog iskustva ukljuuju i brzo ue, kako
A TTACK je struktu-
riran nehijerarhij-
ski to se jo zove i
dogovaraju program-
sku shemu kao i sve
stvari vane za pro-
ste li ukljueni od po-
etka ili ste tek doli.
Sve odluke donose se
Hakim Bey,
The Temporary
ih takav otvoreni organizacijski model motivira, inspirira i osna-
uje. Sjeam se da je na redovite tjedne sastanke znalo dolaziti
Autonomous Zone
flat ili ravna organi- gramski i strukturni konsenzusom nai- 70-80 ljudi. Odluke smo diskutirali u malim grupama, a onda ko-
zacija. To znai da ovd- dio. nom odluivanja kojim nano odluivali plenarno. Tako je bilo i kad smo razgovarali o
je ne postoje predsje- Neprogramske od- se uz kompromis po-
statutu Attacka, koji je bilo potrebno donijeti da bi se registrirali.
dnici/ce ili nadreeni/ luke donosi Tvroniki kuava donijeti odluka,
ne samo odgovorni/ savjet koji se sastaje a da svi budu barem
Mnogo smo napora uloili u to da vlastite organizacijske principe
ne za pojedine teamo- jedanput tjedno, a la- priblino zadovoljni. nekako ugradimo u zadani formalni okvir koji je nalagao imeno-
ve. Svaka od grupa novi tog savjeta su svi Nema glasovanja. Na- vanje predsjednika, tajnika i slino. Umjesto toga mi smo baratali
unutar ATTACK-a dje- lanovi ATTACK-a, ko- ravno, apelira se na pojmovima kao tvorniki savjet, koordinator/koordinatorica, ra-
luje otvoreno i sami jih je sad blizu 500. fleksibilnost i razumi- dni timovi... Bilo bi zanimljivo vidjeti taj prvi statut Attacka! U
donose odluke koje su Dakle, ukoliko ste jevanje drugoga kako
svakom sluaju, princip rada bila je podjela na radne timove, koji
u njihovoj ingerenciji. lan/ica ili ete tek po- bi ovaj najdemokra-
Predstavnici svakog od stati, imate pravo sud- tiniji nain odluke
su samostalno odluivali i brinuli se o provedbi svojih projekata...
teamova formalno se jelovati na sastancima i uope opstao. Do sada Sada kad se pokuavam sjetiti, ini mi se da nije bilo problema s
sastaju jednom tjedno ravnopravno donositi smo u tome uspijevali. preuzimanjem odgovornosti. Ljudi su bili motivirani, dolazili su s
(uglavnom i ee) gdje odluke, bez obzira je- novim idejama i stvari su se realizirale iznad svih oekivanja.
1997.
25. 10.
Buvljak na Trgu Francu-
ske revolucije: priku-
M: Ovdje se moram nadovezati na pitanje odgovornosti: naime,
kljuno je bilo to da je par ljudi brinulo o osnovnoj infrastrukturi,
nazovimo to onime to se dogaalo u pozadini. Istovremeno,
pljaju se sredstva za
iznajmljivanje prosto-
sami projekti, akcije, izlobe, festivali i slino su bili inicirani i
ra. Nekoliko dana rani- organizirani primarno od samih ljudi koji su u njima i sudjelovali.
je, na tandu na Cvje- Mi smo tu negdje sluili vie kao netko tko e pomoi da se to
tnom trgu zapoinje odri, osim onda kad smo i sami bili zainteresirani sudjelovati.
ulanjivanje u ATTACK,
Ali to samo govori u prilog tezi o preklapanju i povezivanju
ideju bez prostora.
razliitih scena. Attack je bio platforma, neka vrsta inkubatora,
okvira ili kako god to ve nazvali, koji otvara razliitim ljudima
mogunost djelovanja. Neki su se Attacku prikljuili s ve goto-
vim projektima, neki su samo ostvarili neke projekte kroz At-
tack, dok su mnogi zapoeli projekte u Attacku i kad bi prerasli
te okvire ili bi se pojavila potreba za vie autonomije, odvojili bi
se i nastavili samostalno. Najbolji primjer toga je Fade In, koji je
krenuo kao video projekt unutar Attacka da bi se na kraju razvio
u samostalnu produkcijsku kuu i udrugu. S druge strane, Libra
Libera, odnosno do tada samo Libra, je postala dio Attacka na-
kon to je uprava SC-a odluila cenzurirati oko 30% broja, na-

1997.1999.
kon ega se par ljudi iz urednitva pojavilo na naem sastanku
kako bi vidjeli jesmo li zainteresirani biti izdava. Nakon to su
nam objasnili da imaju gotov broj, prijelom pa ak i novac za ti-
sak, bilo je jasno da to samo treba napraviti jer realnih prepreka
nije bilo. A eto, danas neki od urednika Libre ureuju knjigu o
Attacku. 20
Tako da je za Attack vrijedila stara parola: Mi gradimo 21
Attack, Attack gradi nas! :-)

Devedesete
V: Drago mi je to su Attack kao otvorenu platformu prepozna-
li i umjetnici koji nisu bili ukljueni u svakodnevne aktivnosti, pa
su unutar Attacka realizirali svoje ideje poput skupne izlobe
Tvornica igraaka ili pak projekta Igora Grubia Knjiga i dru-
tvo 22% usmjerenog protiv PDV-a na knjige.

M: Po meni je klju tadanje uspjenosti eksperimenta Attack

bilo ispreplitanje razliitih scena... Meni je ta umjetnika pria u
to doba bila nova. Godinama prije toga sam radio fanzin, sudje-
lovao u radu Antiratne kampanje, Zagrebakog anarhistikog
pokreta (ZAP) i nizu drugih stvari, ali sve je to bilo prilino dru-
gaije od onoga to sam tada upoznao. Mislim, meni je bilo novo,
jednostavno su moji dotadanji interesi i aktivnosti bili usmjere-
ni na druge stvari. Vjerujem da se to dogodilo i drugima, odje-
dnom su se otvorile neke nove mogunosti, pomijeala su se raz-
liita iskustva i prakse.

V: Da, tada sam poela bolje razumijevati ideju drutvenih

skulptura avangardnog njemakog umjetnika Josepha Beuysa,
koji je smjerao upravo takvom radikalnom povezivanju umjetno-
sti i politikog aktivizma, a u svrhu radikalne demokratizacije
drutva. Svia mi se ideja drutva kao umjetnikog djela kojeg
 1997.

Devedesete 1997.1999.
23
22
1997. 25. 10.
Buvljak
Attack! Newsletter #1, studeni 1997.
K renulo je negdje oko pola 11 sa
svega par tandova, to stolo-
va, to podnih, tako da se inilo da
nas je nekako malo, a onda se poe-
lo dogaati - ljudi su se sve vie
skupljali, dok cijela stvar nije dogu-
rala do nekih preko 500 (slobodna
procjena), a sve to skupa su bili jako
razliiti ljudi... neki malo vie alter-
nativni, neki malo manje (penzio-
neri i slini)... vrijeme nas je i vie
nego posluilo, jer smo vjerojatno
uhvatili zadnji ovako sunani dan u
ovoj godini... priroda je takoer na
naoj strani!
Bilo je stvarno svakakvih ljudi
(dugokosih, zelenokosih, obrijanih,
izpirsanih, na biciklima, sa psima, u
grupama i pojedinano) a samim ti-
me i stvari koje su donijeli od fan-
zina do knjiga, od ploa do CDja sa
pc fontovima, od pisaih maina do
tastatura za kompjutore... to bi se
reklo, od igle do aviona. Najbre su
otili motivi iz partizanskih filmova
(Veliki transport je bio i ostao hit). ...
Nije sve poelo tako bajno, za-
pravo, poelo je sasvim neugodno
doao je pandur i poeo gnjaviti ne-
to oko dozvole i toga da redari
moraju biti vidno oznaeni, pa
smo se fino izlijepili flyerima...
Kasnije je pandur samo malo
gnjavio i stalno je trao za Vesnom,
uvijek je imao nekih pitanja... (Je-
dno je bilo i: Ovdje neki imaju su-
ene zjenice, a znate li vi od ega se
suavaju zjenice? da, od toga to
smo napokon iz svojih takorskih
rupa izali na sunce!) ...
154 ljudi se do sada ulanilo (po-
kraj tanda smo imali kutiju eko-ja-
buka koje su novi lanovi dobijali na
poklon) to je izvrsno, iako manje
nego to smo oekivali, pogotovo
jer je poslano 1650 pisama direktno
na adrese mnogih intelektualaca/ki,
umjetnika/ca, itd.
Daklelososi su postavili svoju in-
stalaciju Bunari Mezopotamije, u
sastavljanju koje su uestvovali svi
koji su to eljeli, tako da je bilo jo
zabavnije... Nastupili su Zli bubnja-
ri... malo buke i bljuvanja vatre ipak
ne kodi. A i Mance se naplesao...
Cijelo to popodne park je funk-
cionirao (unato brinom nadzoru
uniformirane i civilne murije) kao
autonomna zona u kojoj je svatko
mogao biti to to jest, to je rezulti-
ralo arenilom, kreativnou, osje-
ajem da se napokon moe slobo-
dno disati... Neto atmosfere Am-
sterdama, Londona ili New Yorka
materijaliziralo se usred Zagreba.
Reakcija veine prisutnih bila je:
Hoete li to napraviti i sljedee su-
bote? i Kad se otvara klub? Za
sve nas bilo je to mono punjenje
baterija i dokaz da se ipak neto
moe uiniti.
Zavrilo se negdje oko 6 kad je
zalo sunce. Na kraju svega je pan-
dur Vesni poljubio ruku!? Lude, lu-
de... ...
Skupili smo nekih 6800 kn, to je
sasvim ok da iznajmimo neki pro-
stor, za poetak... a onda idemo
dalje.
MarkoS & Hot Mama
svi skupa svojim (svjesnim ili nesvjesnim) djelovanjem nepresta-
no stvaramo. Mislim da je Attack bio primjer takve drutvene
skulpture temeljene na participativnosti i kreativnosti svih
ukljuenih, otvoren za upisivanje novih znaenja i praksi. Jedna
od vanih stvari koju je Attack napravio bila je upravo osigura-
vanje okvira za cvjetanje najrazliitijih kreativnih formi, od na-
glaenije politiki angairanih do intimistiko-osobnih. Mnogo
toga to smo radili bilo je site-specific, inspirirano naom trenu-
tnom situacijom i problemima s kojima smo se suoavali. Bili su
to nai autentini iskazi i oblici otpora, nastali kao rezultat vla-
stite mate, kreativnosti, zajednike diskusije... Ta vrsta bastar-
dnosti, hibridnosti bila je novost na civilnoj sceni i mada je po-
stojala komunikacija i inspiracija sa Zapada, vano mi je nagla-
siti da Attack nije prepisivao gotove modele.
M: Zapravo, sad kad pogledam unatrag, pomalo mi se nevjero-
jatnim ini entuzijazam kojim se pristupalo svemu. Tipa, sama
ideja da svaki tjedan organiziramo performans na cesti, dijelimo
letke, polijepimo 5000 plakata po gradu, sastanimo sa 30-70
1997.1999.
ljudi... To je mjesecima bio tempo rada. Nije bilo stajanja. I za-
pravo se sve brzo dogaalo, ak i prebrzo pa su nas neki dogaaji
gurali u daljnje akcije, poput odbijanja da nam iznajme prvi pro-
stor jer nee meni neke anarho-lezbae biti u prostoru. Sje-
am se cijele frke koja je nastala oko tebe zbog fotke u
novinama... 24
25
V: Da, akciju Ja sam anarho-lezbaa izveli smo 29. 11. 1997.
Sjeam se datuma jer je 29. novembar u SFRJ bio Dan republike
Devedesete
i ve sam vidjela kako e nam prilijepiti i etiketu jugonostalgia-
ra. Naime, nali smo prostor u Hebrangovoj ulici, manju tvorni-
ku halu u dvoritu, i bili smo pred potpisivanjem ugovora kad je
vlasnik saznao da se meu grupnim lanicama Attacka nalaze i
lezbijske i anarhistike grupe i otkazao nam ugovor. Sljedei dan
organizirali smo javni protest ispred ulaza u Hebrangovoj na ko-
jem smo svi, i deki i cure, nosili priivke s natpisom Ja sam
anarho-lezbaa. Bilo je odlino vidjeti kako su se i ne-anarhisti i
ljudi hetero-orijentacije solidarizirali sa stigmom. Mislim da je
to bila jedna od prvih simbolinih akcija iz repertoara politika
identiteta izvedenih na ovim prostorima.
Zanimljivo je da su nam mediji dali podrku i da taj dan nije
bilo nikakvih frka sa skinsima, za razliku od prvih zagrebakih
Prajdova ili problema koje smo kasnije imali kad su nam upali u
prostor, napali ljude koji su bili tamo i demolirali namjetaj, zbog
ega smo i izgubili prostor u Biserki.
To me podsjetilo na jo jednu od rasprava koje smo vodili ta-
da. Bilo je to vrijeme ulinih sukoba izmeu pankera i skinsa, od
kojih su neke zavrile i tekim ranjavanjima. Sjeam se da smo
dosta razgovarali o tome kako se postaviti u tom otvorenom ra-
tu. Bilo je ljudi koji su eljeli izbjei sukobe i zagovarali su nena-
silje, ali i onih koji su smatrali da se treba aktivno suprotstaviti
1997.
05. 11.
Prva ulina intervencija
05. 11.
Prva ulina
intervencija
Arkzin 3, 1997.
U 13 sati nekih 12
udaka se pojavi
na trgu kod Krlee,
uje se dobo i na
megafon zapoinje
itanje proglasa
(poleina letka za At-
tack), dijeljenje letaka
ljudima koji u udu
stoje i gledaju tkoto-
tusada izvodi... i doe
kraj proglasa, a skupi-
na udaka se jedno
stavno stopi s guvom
i nestane.
Akcija uspjela,
idemo dalje... etvrtak
je proglaen danom
INTERVENCIJA!
Attack poeo rad ulinom intervencijom
Veernji list, 06. 11. 1997.
A lternativni kulturni centar
Attack uselio je juer u staru
Tvornicu raunalnih strojeva u He-
brangovoj 21, gdje je odrana i prva
tiskovna konferencija Centra. Na-
kon predstavljanja programa Auto-
nomne tvornice kulture Attack o
stvaranju prostora za razvijanje al-
ternativne kulture u Zagrebu, naja-
vljen je Buvljak 2, koji e Attack-
ovci organizirati ove subote u no-
vim prostorijama. ...
01 Trans Europe Halles (TEH)
European Network of Inde-
pendent Cultural Centres
nacijima i ak svjesno ii u sukobe na mjesta gdje smo znali da
se skinsi okupljaju.
that connects pioneering
cultural actors of Moscow, M: Zanimljivo je spomenuti i druge nasilne ispade koji su obilje-
Budapest and Belgrade with
creative forces in Amster-
ili te godine. Recimo, upravo zbog upada u prostor i napada ne-
dam, Helsinki and Berlin
to mention a few. Most cen-
tres are located in buildings
kih od ljudi koji su smatrali sebe dijelom cijele prie, zatvoren je
prostor u Drislavovoj. Tamo je, kao i u Biserki, jedno drutvo
znalo raditi kaos, cugati, iako je politika prostora bila da nema
from industrial heritage and
have taken important action cuganja... U tome su bili toliko ustrajni da su jednu veer, u po-
in challenging established kuaju da uu u Attack, napali dvoje ljudi koji su vodili brigu o
cultural policy. (Izvor:
http://www.teh.net/)
prostoru, nakon ega su oni sazvali veliki sastanak i tamo je od-
lueno da se prostor u Drislavovoj zatvori. Nije to bio jedini in-
02 Labin Art Ekspres (LAE) cident s tom ekipom, ali svakako je bio jedan od brutalnijih.
umjetnika udruga koja je
inicirala niz projekata u biv-
em rudniku ugljena u Labi- V: Mislim da je vano neto rei i o suradnji s inozemnim gru-
nu (vidi: http://www.lae. pama. I sam naziv Autonomna tvornica kulture nastao je u tre-
hr/).
nutku kad smo se spremali na sastanak europske mree alter-
03 Ecotopia Ecotopia is an nativnih kulturnih centara Trans Europe Halles (TEH)01 koja je
annual summer gathering okupljala centre uglavnom smjetene u bive tvornice. Sastanak
for activists in Europe, sin-
1997.1999.
se odrao u rujnu 1997. u Labinu, u organizaciji Labin Art Eks-
ce 1989. Typically, the event
draws young environmen- presa (LAE)02 i bio je rezultat ive suradnje tadanje alternativ-
tal activists from both east ne scene sa slinim grupama u inozemstvu.
and west Europe. In most
years, Ecotopia has at le-
Naime, jo od 1991. i poetka rata intenzivirala se komunika-
ast one large direct or sym- cija s mirovnim, enskim, anarhistikim, ljudsko-pravnim grupa-
bolic political action asso- ma u inozemstvu i mnogo je stranih volontera tijekom 90-ih do- 26
ciated with it near the end
of the two to three week
lazilo i ivjelo i radilo s nama. O nekim aktivnostima, poput Eco- 27
long camp. (Izvor: http:// topije03, saznali smo upravo od njih. Unutar Antiratne kampanje,
en.wikipedia.org/wiki/ a u suradnji s njemakim mirovnim i hakerskim grupama uspo-
Devedesete
Ecotopia_gathering)
stavljen je Zamir Transnational Network, sustav elektronike
04 Undercurrents is an alter- komunikacije, putem kojeg smo odravali kontakte s bliskim
native video news network grupama iz drugih jugoslavenskih republika i inozemstva. Preko
which began with the UK
distribution of videotapes
Zamira smo imali indirektan pristup internetu, pa tako i infor-
shot by volunteers. It has macijama o tome to se dogaa drugdje. Svakako da je ta iva
since expanded to include a komunikacija i razmjena doprinijela ukljuivanju Attacka u neke
web presence, media trai-
ning for volunteers, and a
meunarodne mree i irenju odreenih praksi. Mislim da je Fa-
film festival, BeyondTV, de In bio barem dijelom inspiriran Undercurrents04 dokumentar-
which started in 1994 with a
VHS videocassette of news
cima koje smo dobivali i gledali, a Kritina masa bila je naa ver-
which the founders felt were
zija Reclaim the streets pokreta.
not being addressed by the No, da se vratim imenu. Dok smo pripremali info-letak za
Prva akcija attackovaca
ulina intervencija odrana je ju-
er u podne na Trgu bana Jelaia,
mainstream media. (Izvor:
http://en.wikipedia.org/wi-
ki/Undercurrents_(news))
sastanak TEH-a, povezali smo koncepte tvornice i u smislu fi-
zikih tvornica i Warholove tvornice i Beyov koncept autono-
gdje su lanovi Schmrtz teatra mnih zona i nastao je Attack, odnosno Autonomna tvornica kul-
javno itali program Centra uz zvu- ture. Samo ime je bastard koji prilino dobro saima osnovni
kove bubnjeva. Nakon toga se po- program nezavisna kulturna proizvodnja, pri emu se pod kul-
vorka od dvadesetak lanova At- turom podrazumijevala i specifina politika kultura. I tu nam je
tacka zaputila Prakom do Impor- bio vaan Bey i cijela ta anarhistika tradicija, jer su nam osim
tanne centra, gdje se sastala s kaza-
specifinih politikih sadraja (poput radionica, diskusija, ulinih
linom grupom iz Pule Menerick,
koja je izvela kratak performance, akcija) bila vana i organizacijska naela po kojima smo nastoja-
ime je zavren prvi radni dan alter- li funkcionirati...
nativaca iz Attacka. (bke)
1997.
??. 11.
Poinje izlaziti ATTACK! ??. 11.
Newsletter
Attack! newsletter
O
d studenog 1997. do travnja 2000. izalo je
12 brojeva Attackovog newslettera.
Newsletter je od 4. broja ureivao Oliver
Serti, a suradnici su ukljuivali lanice/
lanove Attacka, Attackove volontere, te mnoge druge
koji su bili ukljueni u Attackovo djelovanje. Newslet-
ter je u poetku tematski pokrivao aktivnosti udruge,
ali se s vremenom poeo baviti i irim drutvenim te-
mama, pratei tako irenje Attackovih interesa. Na-
klada je varirala: trei je broj zbog nedostataka sred-
stava bio fotokopiran, veina newslettera tiskana je u
5000, a zadnji broj u 3000 primjeraka. Newsletter je
dizajnirao Ruta, koji je zasluan i za Attackov prepo-
znatljiv znak i logotip.
M: Pa da, u to vrijeme smo dosta itali situacionistiku litera-
turu, poneto i prevodili, ideja privremenih autonomnih zona
nam bila nam je privlana, a zahvaljujui dotadanjem iskustvu,
horizontalne principe organiziranja smo jednostavno donijeli sa
sobom kao samorazumljiv nain organiziranja. Uostalom, posto-
ji li neto drugo to moe biti prihvatljivo izmeu ljudi ako tvrdi-
mo da svi ravnopravno sudjelujemo? Mislim da ne moe.
Jedna od zanimljivih stvari koju danas malo spominjemo je
da smo tada za dosta toga to radimo koristili naziv urbana geri-
la, jer smo to na neki nain i bili, uvjeti rada su bili gerilski, na-
padali smo dominantnu kulturu, politiku, ekonomiju... Nismo to
radili vatrenim orujem, ali sva druga sredstva smo intenzivno
koristili.
V: Kad sam ve spomenula Zamir, mislim da je vano neto
rei i o Attackovim medijskim strategijama. Zamir nam je bio
vaan kao sredstvo odravanja kontakta sa slinim grupama u
regiji i inozemstvu. No, bio nam je vaan i kao sredstvo interne
komunikacije. Naime, odmah nakon prvih pripremnih sastanaka
1997.1999.
na Zamiru smo otvorili Attackovu mailing listu, u koju su bili
ukljueni svi grupni i pojedinani lanovi koji su imali pristup ra-
unalu s modemom. Preko liste su se distribuirale informacije o
aktualnim dogaanjima, zapisnici sa sastanaka i slino. No, lista
je funkcionirala i kao mjesto, virtualni prostor za ivahne disku-
sije koje su se nastavljale i ispreplitale s razgovorima u stvar- 28
nom fizikom prostoru. Na taj nain Attack je bio jedan od pio- 29
nira u drutveno angairanom koritenju novih komunikacijskih
tehnologija. Uostalom, planirali smo otvoriti i neku vrstu cyber-
Devedesete
caffea...
Mislim da je takvo osvijeteno koritenje novih medija proi-
zalo iz prethodnog aktivistikog iskustva kao uostalom i druge
Attackove medijske strategije. Mislim tu na izdavanje vlastitog
newslettera, ali i aktivnu komunikaciju s tradicionalnim, main-
stream medijima. Izdavali smo svoje izjave za medije, organizira-
li tiskovne konferencije, obavjetavali novinare o ulinim akcija-
ma... Znali smo da nam je za dobivanje prostora od grada vana
medijska podrka, no radilo se i o neemu drugom. Osim to
smo htjeli izboriti vlastiti fiziki prostor, htjeli smo hakirati javni
prostor na sve mogue naine. Inspirirani konceptom taktikih
medija i urbane gerile, eljeli smo sa svojim idejama biti prisutni
i vidljivi u javnosti, od fizikih prostora trgova i ulica do medij-
skog prostora. Kad ve govorimo o taktikim medijima, sjea se
gomile grafita koje su se pojavile u gradu? Meni su bili osobito
dragi anarhofeministiki grafiti Anfeme i Lune...
M: Da, u to vrijeme se pojavila gomila grafita. Nisu bili nuno
povezani s Attackom, ali su svakako bili dio atmosfere koja se
stvorila u gradu. Jedan broj newslettera je imao duplericu po-
sveenu novim grafitima, cijela stvar je bila neto u emu smo
se lako prepoznali, ako ve nismo sudjelovali.
1997.
29. 11.
Otkazan je Buvljak 2 i
otvorenje Attackovog
Grafiti su, kao i mnoge druge stvari koje su se dogaale, bili
politike akcije, stalno smo reagirali na niz stvari u drutvu, svi-
jetu, ali i izmeu nas samih. Rekao bih da je Attack povremeno
prostora u Hebrango
voj 21 (biva tvornica
bio vie politika, nego kulturna incijativa, iako je uvijek bio i je-
raunalnih strojeva), dno i drugo.
jer vlasnik ne eli u Ve smo spomenuli nain organiziranja i odluivanja, ali i ro-
svom prostoru anar- dnu ravnopravnost, protivljenje seksizmu, homofobiji, faizmu,
histe i lezbae. Slijedi
kapitalizmu... Sve to je bilo ugraeno u svakodnevno djelovanje.
protest Ja sam anarho
lezbaa!
Iz pozicije nekoga tko sada kao promatra ili neki poluaktivni
promatra gleda to se dogaa unutar Attacka, ini mi se da je
taj politiki dio pomalo zaboravljen, ako ne ponekad i potpuno...
Da konkretiziram na to ovdje mislim, a rije je o jednostavnom
svakodnevnom primjeru, ispriati u kratku anegdotu oko preu-
reivanja kluba Attack u Medici (2012., dakle neto prije objavlji-
vanja ove knjige), gdje su poslovi gotovo u potpunosti bili podije-
ljeni na muke i enske. Iako je na to postojala reakcija, od-
govor je bio ma brije. Ne elim zvuati kao starkelja koji tvrdi
kako je nekad bilo bolje, no ovo je svakako bilo nezamislivo tije-
kom prvih godina Attacka. Upravo zbog toga da se izbjegnu ova-

1997.1999.
kve situacije u Jedinstvu su bile organizirane radionice koje su
primarno ciljale na obuku ena (od strane drugih ena) za po-
pravke bicikala i upotrebu mukih strojeva poput builica, od-
vijaa, kljueva, ekia...
Kad govorimo o politinosti Attacka, tu treba dodati da je
Attack gotovo u potpunosti prestao organizirati akcije na cesti, 30
nema intervencija i reakcija koje bi barem na trenutak uzdrmale 31
nametnutu normalnost, iako je vrijeme u kojem ivimo na mno-
go naina totalitarnije nego to je bilo prije 15 godina. Znam da

Devedesete
to moda zvui pomalo kontradiktorno u ovom kontekstu, gdje
smo priali o devedestima kao crnom vremenu, ali tada je to-
talitarnost bila otvorena, jasno vidljiva, ali i ne toliko sveprisu-
tna. Danas je kapitalizam zavuen u svaku poru ivota, sustav je
neupitniji nego ikad prije... Strah od nesigurnosti je glavna po-
kretaka sila drutva, pristajemo na krizu, kontrolu, kamere, vi-
e policijskih ovlasti... Ono to nije polo za rukom represivnom
djelovanju, danas polazi za rukom kulturi straha i sigurnosti.
No, vratimo se Attacku. Naravno, razlozi za manje drutve-
nog djelovanja su viestruki, a svakako je jedan od prvih smjena
generacija pa samim time i ljudi koji su aktivni u Attacku. Drugi
ljudi, drugi interesi. I to je posve normalno, bilo bi suludo oeki-
vati da netko nastavi potpuno istim smjerom kojim su neki drugi
ljudi krenuli. Nikad nismo stvarali neto statino, u kamen
uklesano...
Na kraju, mislim da je Attack jedan od rijetkih projekata koji
nemaju vrsto utvrenu strukturu, a koji je uspjeno doivio
treu generaciju. To je velika vrijednost, jer nije bio vezan uz ne-
ke ljude, ve uz sve ljude koji su bili aktivni i fokus je uvijek bio
na ukljuivanju novih ljudi, to je vjerojatno osiguralo uspjeno
pribliavanje punoljetnosti :-)
1997. 29. 11.
Svi smo mi anarho-lezbae!
(o protestu povodom otkazivanja najma za prostor u Hebrangovoj 21)
Arkzin 4, 12/1997-01/1998.
N akon to su sasvim solidno
prole mnoge uline akcije
(etiri intervencije i Buvljak 1), na-
pokon je pronaen prostor u kojem
bi se Alternativna tvornica kulture
mogla udomiti... Krenuli su prego-
vori oko najma, naelno je sve do-
govoreno, ugovor je trebao biti iz-
detaljiziran, pa da se Attack napo-
kon negdje useli i otvori kao klub.
Neposredno pred potpisivanje ugo-
vora, dogovoreno je s vlasnikom
prostora da se u subotu, 29.11. u
prostoru odri Buvljak 2, kako bi se
im prije krenulo s novim aktivno-
stima i kako bi se svi mogli upoznati
s novim prostorom.
Sve je fino najavljeno (plakati,
flyeri, a izaao je tih dana i Attack
newsletter), te odrana pressica na-
kon koje je Veernjak napisao jako
dobar text.
Nakon toga su krenuli i prvi pro-
blemi vlasnik se pobunio oko ide-
je odravanja Buvljaka, da bi u pe-
tak [28.11.] oko 12 definitivno otka-
zao najam i izjavio da ne dolazimo u
obzir. Sve to argumentirajui time
da ne eli on nikakve lezbae i
anarhiste u svom prostoru!? Nai-
me, u textu je spomenuto kako se
izmeu dvadesetak grupa koje po-
dravaju cijelu priu tu nalaze i je-
dna anarhistika i lezbijska!
U petak naveer smo odluili
svejedno izai na ulicu, i fiziki se
pojaviti na licu mjesta. S jedne stra-
ne da pokaemo kako pria postoji,
odnosno da moemo ljudima koji su
doli na najavljeni buvljak rei o e-
mu se zapravo radi, a s druge da iz-
bacimo razoaranje i bijes koje se
nakupilo u nama.
U 9:30 se skupila grupica od 20-
ak tvorniara i tvorniarki te smo se
stisnuli na ploniku pred Hebrango-
vom 21. Ubrzo se nacrtao jedan pla-
vac, ali nije radio problema. Primi-
jeena su i dva civila, malo su pisali
i otili.
Od novinara su se pojavili hate-
vejci (malo snimali, raspitali se o
svemu, obeali da e napraviti re-
portaicu). Bila je i djevojka s Pla-
vog 9 (snimila dosta materijala, ila
je pria na vijestima), ila je i izjava
direktno u eter Studentskog radija,
prialo se s eRVeGeom, ila je izjava
na 101. Od novina: Studentski list,
Veernji, Novi list, Slobodna, Globus i
Nacional... Ipak, nitko od novinara
do sada nije uspio uhvatiti vlasnika
prostora i uzeti izjavu! Zapravo je
teta da je pria ovako jednostrana.
Takoer, iz naih usta informaci-
ja je dola i direktno do ljudi koji su
u dobroj volji doli na mjesto do-
gaanja radi Buvljaka 2. Razoara-
nje je bilo oito.
Samo deuranje pred tvornicom
je bilo zabavno, tj. dok se nismo
smrznuli i dok nije poela kia.
Najzapaenije su bile trash krea-
cije (aranman miss. 13ich), tj. naj-
legendarniji eiri i kravate od papi-
ra. Zahvaljujui njima smo dobili na
atraktivnosti, a vjerojatno se i muri-
ja zabrinula za nae duhovno (men-
talno) stanje. :)
Hit dana su bili papirnati priivci
Ja sam anarho lezbaa, koje su
nosili manje vie svi prisutni, sveu-
kupno nas 50-ak u naletima. Teko
je rei koliko se ljudi pojavilo uku-
pno, jer ljudi su dolazili i odlazili,
moda i par stotina, ako je suditi
prema nekim slobodnim procjena-
ma... Bilo je tu ljudi iz raznih grupa,
lanova, onih koji su eljeli doi na
Buvljak, a nisu znali da je otkazan,
sluajnih prolaznika koji su se zau-
stavljali... A svi su oni eljeli samo
malo zabave i veselog druenja na
Buvljaku... No, nije svaiji novac do-
voljno dobar. Treba ii dalje, ova
pria ne staje! ...
markoB. i markoS.
V: Da, mislim da je Attack pokrenuo ne-malu drutvenu energi-
ju i probio mentalne blokade o kojima si govorio. Pokazali smo
da se moe i to se kao virus poelo iriti gradom, a i ire. Recimo
Bojan koji je inspiriran FAKI-jem pokrenuo festival alternativnog
kazalita Humphrey Bogart u Velikoj Gorici. Sjea se kad je
Marko Vukovi u dogovoru s ekipom iz Pazina i Labina organizi-
rao malu istarsku turneju. Iznajmili smo kombi i ili razgovarati,
pokazati dokumentarce, izvesti performanse... Bilo je super!
M: Negdje sam proitao da je Attack vjeni skitnica, to je za-
nimljiva formulacija jer smo uvijek traili neki stalniji prostor,
neko mjesto koje e moi zadovoljiti sve potrebe ili barem to
vei dio potreba ljudi koji su gravitirali oko Attacka.
Prostor u Hebrangovoj je propao prije nego se dogodio, Bi-
serka je trajala svega est mjeseci ili tako neto, Drislavova ne-
kih devet-deset mjeseci, a onda smo opet zavrili s ARK-om u
uredu, iako i dalje aktivno, ali bez prostora... Tada se dogodilo
neto to je uzrokovalo sukob s Movarom, koji je dugo ostao
iv, iako se mnogi vie nisu sjeali to je uzrokovalo sukob.
1997.1999.
Naime, prvi prostor gdje je bila Movara [u Runjaninovoj uli-
ci] je trebao biti zajedniki, na dogovor smo pozvani mi i jo par
udruga koje bi dijelile prostor. I onda je u jednom trenutku ta ko-
munikacija pukla, nakon to je Movara objavila da otvara
klub, a nama nisu nita javili oko svega. Jednostavno su odluili
da idu sami u to, unato ranijem dogovoru o zajednikom podu- 32
hvatu. Jedan od argumenata je bio da bi Attack medijski zasje- 33
nio Movaru. Nakon svih naih pokuaja i eksperimentiranja sa
otvorenim sastancima, javnim zapisnicima, konsenzusom, ovo je
Devedesete
bilo poput amara koji te vraa u okrutnu realnost. Vjerojatno je
da ekipa iz Movare ima neku svoju verziju ovog dogaaja... Ali
kako god bilo, trebalo je dosta godina da se odnosi izglade.
Zanimljivo je da su kasnije Attack i Movara zavrili u istom
prostoru, zapravo u istoj zgradi, tako da su gotovo etiri godine
sve aktivnosti bile u Jedinstvu. Nakon to smo napravili akciju
osvajanja prostora, ekipa je bila na krovu Jedinstva, na nasipu
je bio ostatak akcije, neka kombinacija tuluma i protesta... Sve
je zavrilo s dvoje privedenih, jednim uspjenim bijegom i priti-
skom na grad koji nam je dao podrumski prostor na koritenje.
Dali su i obeanje da e urediti sanitarni vor, ali to nikad nisu
uinili. Oekivali smo da e to biti tako.
Ispada da su nam na koritenje dali prostor koji nije bio za
upotrebu, ali to tako ide...
Ovdje moram naglasiti da je sajber kafe, zapravo, sajber bir-
tija, kako smo je zvali, postojala u Jedinstvu. Ti si tada radila ne-
ke druge stvari i nije te bilo, ali u podrumu Jedinstva su, osim ve-
ernjih dogaanja, tijekom dana radili knjinica i sajber birtija...
Stolovi s kompovima su bili postavljeni na malu binu/podij, tako
da malo budu izdvojeni iz ostatka prostora, a kutiju za server
smo sklepali od nekog drveta koje se tamo nalazilo. Cijela stvar
je bila posve u duhu d.i.y. etike na koju smo brijali.
1997.
11. 12.
Pravo na razliitost
akcija povodom Meu-
narodnog dana ljud-
skih prava (Trg bana J.J.
i Ribnjak).
27. 12.
Sale iz Schmrtz teatra
radi benefit koncert za
Attack u Donjem
Miholjcu.
Druga ulina
intervencija,
Bez
ambalae,
12.11.1997.
Dr. Zdravkovi i pacijenti izvode
performans Bojazan od Bombe (ili Od
Meutim, to je prekinula poplava i oko 30 cm vode u prosto-
ru, to je unitilo dobar dio arhive knjinice, a kompovi su nakon
velikog Hrvata do divovske lignje) u ronjenja ipak proradili nakon to smo ih tjedan dana suili i tek
sklopu akcije Pravo na razliitost,
onda probali upaliti... Ali to je ipak bio kraj dnevnih aktivnosti u
11.12.1997.
Jedinstvu i Attack je definitivno bio okrenut samo veernjem
programu.
V: Sino sam bila na projekciji filma u Mediki. Prijatelj koji se
vratio iz Bolivije pokazao je dokumentarac o tzv. ratovima za vo-
du koji je snimio tamo. Ne izlazim esto, tako da mi je bilo drago
sresti frendove koje dugo nisam vidjela. Iako znam da u Mediki
osim Attacka djeluju i druge grupe, mislim da je poetna ideja
koja nas je inspirirala upravo s Medikom dola svom ostvarenju.
Iako vjerojatno postoje i razlike u odnosu na situaciju prije 15 go-
dina. No, ti si vie ukljuen pa moe bolje ocijeniti.
M: Danas zapravo govorimo o treoj generaciji ljudi koji su At-
tacku. Prva smjena generacija se dogodila u Jedinstvu, tako da
je ulazak u bivu tvornicu Medika obiljeila trea generacija.
1997.1999.
Iako nikad nisam prestao komunicirati ili na neki nain su-
raivati s ekipom iz Attacka, ipak sam u posljednjih desetak go-
dina tamo vie gost nego aktivan sudionik. U posljednje vrijeme
27. 12.
se vie motam oko knjinice i cijelog prostora koji trenutno po-
Benefit kuava pronai nain da cijela pria opstane jer gradski uredi
koncert za igraju ping-pong oko pitanja rjeavanja statusa Medike. 34
Attack u Da se vratim tvom pitanju: ve sam ranije spomenuo da je 35
ono to vidim kao kljunu razliku izostanak politinosti, tog dru-
Donjem tvenog angamana koji je uvijek bio prisutan prvih godina. S
Devedesete
Miholjcu druge strane, jasno je da se program koji Attack danas organizi-
Mario Kova: Benefit ra uglavnom svodi na klupski program, iako to nije jedina
je organizirao Sale aktivnost.
iz Donjeg Miholjca Naravno, ne moe se rei da su svi ukljueni u Attack danas
koji je tada svirao potpuno nezainteresirani za bilo to, ali da se situacija promije-
klarinet u Schmrt- nila, to je jasno. To pak dugorono ne mora znaiti da se interesi
zu. Sale je tada stu-
unutar grupe ili oko nje nee i u budunosti mijenjati, no to e,
dirao u Zagrebu pa
je znao za Attack i kao i uvijek, biti samo odraz onoga to svi ukljueni ele da
inicijativu. Svirali Attack bude.
su: Radikalna pro-
mjena, Verbalni de-
likt, The Schizoid
Wiklers i Schmrtz
Teatar. Iznajmio se
veliki autobus ko-
jim smo svi putovali
iz Zagreba. Koncert
je sniman, a mi
(Schmrtz) smo na
dio koncerta (5 pje-
sama) izdali na al-
bumu Neukrotivi
za Imam Ideju
Records.
1998.
26. 01.
Gotove su lanske
iskaznice.
Tko to nama pie
gluposti
(analiza medijskog praenja Attacka)
04. 02. ATTACK! Newsletter #2, 1998.
Potpisan ugovor za
prostor u Heinzelovoj
33 (biva tvornica igra-
aka Biserka).
O tkako je ATTACK krenuo s ra-
dom i postao fiziki prisutan
na zagrebekoj alternativnoj sceni
za nas su se poeli interesirati me-
18. 02. diji. Od petnaestak njih koji su uo-
Grga iz Arkzina isteto- pe neto napisali, samo nekoliko
virao si je logo Attacka ih je prezentiralo priu u kojoj nije
na podlakticu. bilo netonih informacija. Mnogi ih
uope nisu provjeravali, a neki su
stavljali dogaaje u krive kontekste,
pokuavajui, kao i uvijek, napum-
pati dogaaj do nivoa senzacije. No
bilo je i pozitivnih reakcija. ...
Tako je Veernji list prije svih ob-
javio tekst (sa slikom) o ATTACK-u
(27.11.), koji je za cijelu ekipu bio
vrlo pozitivan, ali je doveo i do ot-
kazivanja najma prostora [u He-
brangovoj 21]. Uz kratki pregled do-
gaanja kojima e biti opremljen
prostor, objavljen je i popis grupa
koje nas podravaju. Meu njima i
Zagrebaki anarhistiki pokret te
lezbijska SOS linija Kontra. U ko-
nanom dogovoru, neposredno
pred potpisivanje ugovora, direkto-
ru kompleksa Leu Sljepeviu pre-
dana je i kopija lanka zbog kojeg je
ovaj otkazao najam. Nije elio iz-
najmiti dio zgrade tamo nekakvim
lezbaama i anarhistima, s obrazlo-
enjem da e mu takav sastav ljudi
otetiti renome ozbiljnog poslov-
nog prostora. Treba naglasiti da su
pripadnici spornih grupa samo dio
ATTACK teama i da se njihova ideo-
loka uvjerenja niti seksualni izbor
u pravilu ne bi kosio s programom
koji bi se tamo odvijao. Sljepevie-
ve izjave o tome kako smo ga ob-
manuli (Novi list) o programu, je-
dnostavno nisu istina.
Dva dana prije otvaranja, u sa-
mom prostoru sazvana je press
konferencija, koja je rezultirala s
dva kratka lanka (Veernjak i Slobo-
dna Dalmacija), ali su zato nakon
mirnog prosvjeda zbog otkazivanja
prostora skoro sve novine objavile
poneto. to se nas tie, bolje da
neke i nisu, jer su senzacionalisti,
kako sam ve napisao, izvrnuli priu
i uinili je zanimljivom irem ita-
teljstvu, ali stavljajui je izvan kon-
teksta. Novinarka Nacionala je iz
naeg tihog prosvjeda, a zbog
natpisa koje smo nosili (ja sam
anarho lezbaa), briljantno zaklju-
ila kako se tu radi o prosvjedu za-
grebakih lezbijki i o homoseksu-
alnoj revoluciji u Zagrebu. Iako im
je cilj bio napisati tekst (3.12.) ba o
lezbijkama, sve ovo je upalo u pri-
u, pa su u kriminalnu opremu teks-
ta (pompozni nadnaslov i naslov,
neadekvatne slike i uredniki ko-
mentari pod njima) upravo potvrdili
izjavu direktora, da bi ovo trebao
biti prostor u kojem e se okupljati
samo lezbijke. Iako nemamo apso-
lutno nita protiv homoseksualnih
grupa, ak dapae, ovakvi tekstovi
stvaraju prilino krivu sliku kod lju-
di koji nemaju potpun uvid u sve in-
formacije. Pogotovo kod onih koji-
ma se itanje novina svodi na preli-
stavanje i itanje naslova. Bez obzi-
ra na opremu, sam tekst nije niti di-
kriminatorski niti lo, ali ako uzme-
mo u obzir prosjenog hrvatskog i-
tatelja i mo koju serviraju ute ti-
skovine, iitavanje netonih i na-
pumpanih naslova stvara vrlo neo-
dreenu sliku o cijeloj stvari.
Slinu greku, ali neto manjeg
obima napravio je Globus dva dana
poslije (kratki lanak + slika). Iz
lanka se opet dalo protumaiti da
je ATTACK ustvari klub lezbijski, a
1997.1999.
zbog netonog naslova su djevojke
sa slike imale problema kod kue
jer su roditelji poeli sumnjati u is-
pravnost njihovog seksualnog
izbora.
Iako su ovi tekstovi estoko ko- 36
mentirani na ATTACK-ovim sastan-
cima (neki su ak predlagali i tu-
37
bu), ipak je odlueno da e vrijeme
Devedesete
pokazati to smo mi ustvari. Tube i
demantiji bi samo oduzeli puno
vremena, a ne bi ba imali previe
smisla.
oliver
1998. 11. 12.
Tjedan dana Attacka u Rupi
i jedan na Ribnjaku!
(o obiljeavanju Meunarodnog dana ljudskih prava i dogaajima oko Hebrangove)
Arkzin 4, 12/1997-01/1998.
N akon nemilih dogaaja u He-
brangovoj, Attack nije odu-
stao, nastavio je s aktivnostima i
materijaliziranjem u prostoru i vre-
menu, gdje god i kada god je to mo-
gue ili je ak bolje rei potrebno!?
A potrebno je stalno, to samo po-
veava broj ljudi zainteresiranih za
nastanak tog prostora.
I tako, materijalizacije su se do-
godile vie puta, na vie mjesta, or-
ganizirane od strane razliitih ljudi,
to samo po sebi pokazuje osnovnu
bit Attacka svi su pozvani da ue-
stvuju, organiziraju, kreiraju i ve
to ele... Tako je i Rupa [Klub stu-
denata] na Filozofskom faksu, na
neki nain, tjedan dana predstavlja-
la Attack...
PONEDJELJAK: video projekcija
dokumentarca Undercurrents 3, koji
pokriva nenasilne direktne akcije,
od squattiranja, anti-road kampa-
nja, raznih eko brijaina, itd. uglav-
nom u UK, ali i drugdje... Nakon sa-
mog filma se trebala odrati i disku-
sija, koja je izostala, jer je film tra-
jao dva sata... Malo je to tu ma...
UTORAK: URKova sluaonica...
SRIJEDA: kao to je ve poznato,
dan za sastanke Attacka, ali ovaj
put prvi na javnom mjestu, ali ne i
prvi javni sastanak... Naime, svi sa-
stanci Attacka su javni, uvijek su svi
pozvani da uestvuju. Na prvi po-
gled se inilo da e cijela pria biti
jako naporna zbog buke, otvaranja i
zatvaranja vrata i drugih vanjskih
utjecaja, ali ubrzo je postalo jasno
da se i to moe zaobii. Sastanak
je tekao svojim tokom, od tehnikih
problema do diskusije oko ukljui-
vanja Attacka u jednu inicijativu
(sasvim nebitno o emu konkre-
tnom je rije) odlueno je da se
Attack ne moe ukljuiti kao grupa,
jer nije mogue dobiti miljenje svih
lanova, a kako se do svih odluka
dolazi konsenzusom, to tada nije
bilo mogue... S druge strane, svat-
ko od lanova/lanica moe indivi-
dualno odluiti eli li se prikljuiti i
neem drugom ili ne... Zgodna dis-
kusija, koja je donijela neke ideje
kako u budunosti reagirati na ta-
kve situacije
ETVRTAK: poludnevno dogaa-
nje na Ribnjaku povodom 10.11.
Meunarodnog dana ljudskih prava,
i dogaaja oko Hebrangove. Naziv
Pravo na razliitost, posebno se
odnosio na pravo na razliite iden-
titete, kao jedno od ljudskih prava.
Cijela stvar je zapravo krenula s
Trga, jer etvrtak je dan od inter-
vencija. Ideju Attacka jo jednom su
pomagale skupine Menerik i Schmr-
tz teatar, mada je performance is-
pod banova repa izvela ovaj puta
kazalina skupina Doktor Zdravko-
vi i pacijenti, nakon kojeg je po-
vorka polako krenula prema
Ribnjaku...
Eh, a tamo je bilo svega taj dan.
Sanja Ivekovt je u parku posta-
vila instalaciju 50-tak stabala u
Ribnjaku ukrasili su plakati protiv
nasilja nad enama sa slikom pretu-
enog enskog lica ispod kojeg su
pisale rijei poput: BABA, VJETICA,
LEZBAA, KRAVA, GUSKA... odno-
sno 30-tak uobiajenih pogrdnih
epiteta kojima se oznaavaju ene,
pokazujui tako da nasilje nad e-
nama poinje govorom. U posta-
vljanju plakata sudjelovali su i de-
ki, iako je veini njih cijela pria bila
preestoka (rekli su da im izaziva
osjeaj krivnje i da im se ini
pretjerana).
Mini Buvljak se odravao cijelo
vrijeme. Zbog prostora prvenstveno
je zamiljen kao predstavljanje ak-
tivnosti i ponuda proizvoda (knjiga,
plakata, asopisa, majica, eira...)
pojedinih grupa. Bilo je opet svega,
iako znatno manje nego na prvom
Buvljaku. Nakon to su se ljudi ne-
kih dva sata tu motali i druili,
odrana je i pressica na kojoj su go-
vorile Martina Beli (ispred B.a.B.e.,
koje su u suradnji s Attackom orga-
nizirale skup) i Sanja Tropp (ispred
Attacka), dok su Draen i Marko sa-
mo statirali, jer nitko od novinara
nije postavljao nikakva pitanja!
Doktor Zdravkovi i pacijenti su
jo jednom izveli svoju predstavu
Bojazan od bombe. Nakon toga
opet malo motanja i druenja, a ta-
da je krenuo ei dio prie pod ra-
dnim naslovom Different & proud
Ja sam... ljudi su mogli stati is-
pred svih i izgovoriti svoje identite-
te, otvoreno rei to su, tko su, ka-
kvima ih smatraju i predstaviti se
(vjetica, lezbaa, jugonostalgiar/
ka, peder, anarhist/ica, pretuena
ena, salonski komunist...) i tako
pitanje ljudskih prava povezati s
pravom na identitet. Taj dio je bio i
teak, jer izai pred stotinjak ljudi i
govoriti otvoreno o svojim identite-
tima nije nimalo lako... To ni ne
shvati dok se ne nade u prilici da
to javno uini. Ipak. nakon to je
probijen led, ljudi su poeli izlaziti i
iznositi svoje prie teko je opisa-
ti onaj dobar osjeaj koji se javljao
svakom novom osobom koja bi is-
tupila i svakom novom, otvoreni-
jom priom... Svatko je bio
nagraen/a pljeskom za svoju
priu. To je bio i nain da se kae
DOSTA skrivanju svojih identiteta
zbog drutvenih predrasuda i
osuivanja, te se otvoreno kae preporuiti da to sljedei put ne
ovo sam ja i to je moje ljudsko pra-
vo!!! ini mi se da je napravljen je-
dan lijep korak u tom smjeru.
Zatim smo uz itanje poezije
vidjeli plesni performance.
Na kraju je krenula i javna disku-
sija (moda i okrugli stol?) na temu
Politika identiteta: alternativa &
mainstream. Stvar je bila potpuno
otvorena, a kao uvodniari su govo-
1997.1999.
rili Biljana Kai, Boris Buden, Vesna
Kesi, Vesna Jankovi, Nikola u-
breta. Iz publike je dominirao Bori-
slav Mikuli. Par ljudi nije ba dolo
do rijei, to svojevoljno, to ta-
kvim razvojem diskusije, iz kasnijih
rekacija sam saznao da su oekivali
38
konkretiziranje nekih problema, vi- 39
e praktian pristup, dok je sama
diskusija teila teorijskom nivou.
Devedesete
Ne bih to ocjenjivao niti kao dobro
niti kao loe, jedino to je teta je
to da se treina ljudi do polovine
diskusije izgubila iz prostora...
tjah...
Dan je polako zavravao, ljudi su
odlazili, a hardcore rulja je otila u
Rupu, na jo jednu veer Attacka ...
jo jedna feta, jo jedna neprospa-
vana no... no isplatilo se.
PETAK: Posljednji dan Attacka u
Rupi, i tada su nastupile Not Your
Bitch, sa svojom predstavom Gole i
elave. Nisam ih prije gledao i
stvarno nisam znao to da oeku-
jem, ali ovo je bilo estoko, inteziv-
no i u svakom pogledu jako pred-
stava koja udara svom snagom, di-
rektno i bez okolianja. Ja sam se
oduevio, koliko sam uo i drugi su,
a tebi (koja/i ovo ita) u samo
propusti...
Marko
1998. 04. 02.

Heinzelova

P
oetkom veljae 1998. Attack unajmljuje
prostor u Heinzelovoj ulici, u bivoj tvornici
igraaka Biserka. Prostor se sveano
akcijama, izlobom i performansima otva-
ra 7. oujka. Ve u prvome mjesecu djelovanja aktiv-
nosti se odvijaju gotovo svakodnevno, a tim se tem-
pom i nastavlja. Attack je odmah po otvorenju postao
prostor u kojem se dogaao i u javnosti se predsta-
vljao veliki dio neinstitucionalne scene, i one postojee
i one novooformljene. Attack je skupio i pojedince i
grupe koji su u tom prostoru/ideji/projektu poeli ili
nastavljali stvarati. Organizirao se u timove, od kojih
su neki, poput kazalinog, redovito javno djelovali, a
neki su bili neformalne grupe koje su radile na pojedi-
nim projektima ili akcijama. Sam pregled onovremenih
dogaaja pokazuje iznimnu propulzivnost kluba-udru-

1997.1999.
ge i veliko irenje kruga djelovanja.

40
41

Devedesete
 Timovi
1998.
Ve u prvim mjesecima osnivaju se timovi. Listanjem
Attackovih newslettera mogue je pobrojati sljedee ti-
move: ured, ank, newsletter (tj. glasilo Attacka), info-
shop (tj. prostor za diseminaciju informacija), itaoni-
ca, fotografski tim, vrlo aktivni kazalini tim, art tim
(koji organizira izlobe i sl.), tehniki team, radio te-
am, team za javna dogaanja na otvorenom, koncerti,
zelena kua Attack (organizacija ekolokih akcija i
predavanja), filmski team, grupa za ureenje prostora,
web team (koji odrava web stranicu ), video tim (koji
e prerasti u zasebnu udrugu i produkcijsku kuu FA-
DE IN)... Neki se timovi organiziraju i prema potreba-
ma, preferencijama i aktivnostima, pa i prema samim
dogaajima, npr. Biketour team ili tim vezan uz akciju
Knjige za zatvorenike, a neki ostaju na razini inicija-
tive, npr. Attack velje. Kao argument esto isticanom
nomadskom karakteru novih drutvenih pokreta valja

1997.1999.
spomenuti i Novu lou lude mame, ili onglerski tim, u
kojem se s ciklusom saturnalijskih radionica zainte-
resirane obuava vjetinama ongliranja i ulinog za-
bavljatva. Ova je grupa donekle dala i karakter kaza-
linom festivalu FAKI-ju.
Uz ove spomenute aktivnosti kulturnog i aktivistik- 42
og centra, koje pokrivaju razliite umjetnikih medije, 43
Attack je ipak najprepoznatljiviji i najvidljiviji po di-
rektnim akcijama.

Devedesete
 Identitet atakovaca
1998.
07. 03.

DIY plakat za nastup DJ anga na otvorenju Heinzelove.

Otvorenje Attackovog
prvog prostora u
Izraz atakovac drugima je predstavljao jasnu odre-
Heinzelovoj: FETA.
dnicu identiteta, to je pomalo neobino uzme li se u
obzir heterogenost grupe. No, s druge strane, i meu
atakovcima je postojala svijest o nekakvom zajednik-
om projektu, pa i identitetu.
Takoer, na evaluacijskim sastancima i konceptual-
nim radionicama i kruocima u Attacku prepoznaju se
razliite ideja i stavovi i o tome se raspravlja. Te su se
razlike odnosile upravo na odnos prema oficijelnim
strukturama. Dio Attacka proizaao je iz anarhistike
prie, dok je drugi vezan uz nevladine organizacije. Pi-
tanja o nasilju ili pitanja o primjerice izlasku na izbore
neke su od tema izravnih diskusija koje se prenose i u
newsletterima.
Politika Attacka bila je ponekad i proturjena, kat-
kad deklarativno ideoloka, a letimino bi obuhvaala
vrlo raznolik spektar: stvaranje, anarhizam, koritenje

1997.1999.
javnih prostora, ekologiju, odrivi razvoj, nenasilje, di-
rektne akcije, katkad i mirovni aktivizam, pacifizam,
ali i djelovanje, osvajanje i reakciju, uradi sam ideju,
aktivizam, feminizam, podravanje LGTB scene, kori- 07. 03.
tenje novih medija, alternativne ekonomije, bunt, ali i Attack! ima prostor
suradnju i partnerstvo, kritiku, ali i kreativnost itd., (rezime otvorenja) ATTACK! Newsletter #4, travanj 1998. 44
itd.... U svakom sluaju, rije je o identitetu otpora, 45
proizalom iz novih drutvenih pokreta, teorijski pot-
kovanom i s velikim arhivom znanja.
U subotu, 7.3., ranojutarnje sunce izvuklo je
Atakovce iz toplih kreveta i dovuklo ih u
U 15h muziku podlogu je zamijenio live
prijenos RADIO ATTACK emisije, drito s Radio

Heinzelovu 33. Dolo je vrijeme da otvorimo vra-
ta naeg prostora. U 11 h je poeo brino isplani-
ran program otvorenja, koji je izgledao nekako
ovako:
U 11 h smo krenuli polagano, ali sigurno, i to s
mini buvljakom na kojem se moglo kupiti sve, od
priivke do alice, ali se poneto moglo i prodati.
Bilo je tu svega i svaega, a izmeu ostalog i
tand na kojem se moglo ulaniti ili podii dugo
eljene iskaznice. Tu se takoer mogao pokupiti
novi i sasvim drugaiji trei broj Attack njuzlete-
ra. Tono u podne je odrana press konferencija,
ali su nas novinari oduevljeni prostorom nasta-
vili gnjaviti dugo nakon toga. No, ovaj put emo
im oprostiti jer su izali pohvalni novinarski
lanci i TV prilozi o Attack-u.
Usporedo s buvljakom dogaalo se jo mnogo
toga. Uz muziku i vizualnu podlogu (izlobe fo-
tografija) u radioni je bila instalacija DAKLELO-
SOSA uz video projekcije koje su poele u 12:45.
Na dva televizora mogao se pogledati SCHMRTZ
talk show, dokumentarac Seven songs for Mal-
colm X, video produkcija radija B-92 kao i izbor
filmova Mirovnih studija. U 14 h u radionu su se
zguvali BEZ AMBALAE sa svojom instalacijom
pod nazivom Rajski vrt 2000.
Devedesete
Studenta.
Tono u 17h je zavrio buvljak i senzacional-
nim rezanjem vrpce (iako nije bilo vrpce niti ka-
ra) smo slubeno otvorili prostor za javnost. Na-
kon toga je ve ozbiljno poela neozbiljna agi-
ca, a do 20h je bilo jo nekoliko performancea.
Prvi su nastupali KUGLA s jednim dijelom perfor-
mancea Sin, potom su nastupale simpatine
djevojke pod imenom NOT YOUR BITCH sa per-
formance-om Gole i elave, a poslije su se pu-
blici predstavili MENERIK izvedbom hommage
Living Theatra. Uslijedila je modna revija modne
grupe Tatjane Tomi koja je bila parodija na Ka-
ma sutru. ak i poslije toga, bilo je jo. Nastupi-
la je grupa pod nazivom KILO VAKUUMA, a na
njihovu svirku se nadovezao performance U.B.I.-
ja koji su meditirali, pricali publiku suzavcem i
inili ostale nepodoptine. Na svu sreu bez
veih posljedica, osim pokoje suze u oku. Uz sve
to moglo se dobro pojest i popit, a bogami i pro-
veselit te proagat. Naalost ne do kasno u no
(kako to obino biva) nego do 1h.
Nakon otvorenja Attack je aktivno krenuo s
programom. Ako ne vjerujete, doite i uvjerite
se.
Petra

Revija modne grupe Tatjane Tomi na otvorenju Attackovog prostora u Heinzelovoj.

1998.
14. 03.
Dogaa se prva
Kritina masa.
14. 03.
Bajsiklom do ieg zraka
ATTACK! Newsletter #4, 1998
K ritina masa je organizirana
sluajnost kada se odreen
broj biciklista/ica u grupi vozika
gradom. Bez neke posebne i una-
prijed odreene rute ili formalnih
priprema, jednostavno se voze u
prijateljskoj i oputenoj atmosferi,
a kada im dojadi odu doma.
Ideja je da se ulice preplave bici-
klistima/icama tako da druga vozila
ne mogu proi. Na taj nain one po-
staju tihe, sigurne i s manje izvora
zagaenja. Nije li to ugodna pro-
mjena? Usput se uspostavlja komu-
nikacija s pjeacima, ostalim bicikli-
stima i vozaima. Dijele se letci i
objanjava to se sve deava.
Kritina masa na ulicama
Zagreba
ATTACK! Newsletter #4, 1998.
I Zagreb je doivio svoju prvu kritinu masu!
Neto se uka da se kritino omasovljavalo
po gradu krajem osamdesetih, ali je u zadnje vri-
jeme bila sua. ...
Nali smo se kod damije, 14.3., u podne; nas
35-40 se veselo uputilo u vonju ulicama.
ir po krunom toku oko damije, tek toliko
za zagrijavanje, pa drito na zeleni val, sve tamo
do Krajike, pa natrag po Deelievoj do HNK.
Mala pauza, tek toliko da vidimo kako nam ide,
pa dalje, tj. natrag do damije po drugom zele-
nom valu. Onda smo uletili u kvart, pred Kului,
pokraj gimnazije, da bi izbili natrag na kruni
oko damije. Ritualno se proirali jo jednom u
krug, i ajmo raja fajrunat.
Sveukupno cca. 41 minuta, 5,47 km po cen-
tru. Prosjena brzina kretanja: 7,9 km/h
[laganica].
sve je teklo glatko, no frks, ak nam nisu pu-
no trubili, sve tri trake su bile nae, ispred nas
prazna cesta i to je stvarno dobar osjeaj. ... Ma-
nje vie smo potivali pravila, nije bilo suprotnih
smjerova, osim moda jednog, malog. Crveno
smo izignorirali jedno 4-5 puta, ali samo dok je
bilo 100% sigurno, tj. kad je veina ionako ve
bila u raskru pa su ostali jednostavno proli u
prikljuku. ...
Dogovor je pao, kritina masa se nastavlja, u
ritmu svakih 14 dana. Same place, same time iliti
isto mjesto, isto vrijeme. Proirite vijest, doite!
Za sve bicikliste, kritina masa je
potpuna promjena u odnosu na
svakodnevnu vonju u kojoj je sve
podreeno preivljavanju. Nema
eskiviranja i mahnitog pedaliranja
da s izbjegne nesrea, nema straha
od glumljenja parizera u limenom
sendviu. ...
Kritina masa omoguuje nam
da vidimo kako bi nam izgledao i-
vot kada bi gradili gradove po-
dreene ovjeku, a ne automobilu.
Ona ukazuje na potrebu za podiza-
njem vonje biciklom na kvalitetni-
ju razinu i najpraktiniji je mogui
nain da se dokae kako je BICIKL
IDEALAN OBLIK URBANOG
TRANSPORTA.
Letak za Kritinu
masu, 2000.
1997.1999.
P
ozivaju se SVI nezadovoljni (ra-
dosni, bijesni i ini) sudionici u
prometu biciklisti/ice, pjeaci/kinje,
osobe u kolicima, roleri/ce, sk8teri/
ce da dou, opuste se i uivaju u
kritinoj masi! 46
Tko je voa ili voditeljica? 47
Nitko, odnosno svatko tko uspije
uvjeriti ostale da ga/je slijede u vonji.
Devedesete
Tko sudjeluje?
Bilo tko. Svi. Ti. Ne treba biti
prekaljeni/a ekoloki/a aktivist/ica ili
automrzac/iteljica. Treba ti samo
otvoreni um i volja da proba nesto
novo. No dobro, bicikl bi ti pomogao
da se bolje uklopi. Detalji, detalji.
Moe takoer ponijeti i zgodne kape,
eire, maske, trubice, zvidaljke,
omiljenu lutku, igraku, kostim, ra-
znobojne marame, transparente po
nahoenju.
Blokirati promet?! Ne, ne, nije to
za mene!
Nije poanta u tome da blokiramo
promet to rade sve povorke. Uosta-
lom, pogledaj samo oko sebe. Motori-
zirana prometna vozila blokiraju nae
ulice svaki dan. U kritinoj masi samo
se toj zbrci na nekoliko sati prikljuuje
i grupa biciklista/kinja. To je sve.
Dodue, neki/e na nju gledaju i kao
na radikalniju prijetnju nainu na koje
je organizirano nae drutvo, ali koli-
ko ljudi, toliko udi. Ako ne zna po-
drava li takve akcije, doi i uvjeri se!
1998.
15. 03.
Obiljeavanje Meuna-
rodnog dana borbe
15. 03.
Obiljeavanje
protiv policijskog nasi- Meunarodnog dana borbe
lja: performans Crte
protiv policijske 06. 04. Zapisnik s osnivake
(izvode Schmrtz teatar
i Bijesne gliste). brutalnosti Schmrtz Odluka o osnivanju sjednice Skuptine
teatar i Bijesne gliste: Crte Attacka udruge
06. 04.
Izvor: Priveden fotoreporter naeg lista Denis Lovro- Osnivaka Skuptina Autonomne ZAPISNIK
Osnivaka skuptina
vi, Novi List, 17. 03. 1998. Tvornice Kulture donosi
ATTACK-a i rasprava o
statutu. s osnivake sjednice Skuptine

Z AGREB Fotoreportera naeg

lista Denisa Lovrovia policajci
su u ponedjeljak u kasnim poslije-
ODLUK U O OSNIVANJU udruge Autonomne tvornice kulture
Attack odrane 8. srpnja 1998. u uli-
ci Kralja Drislava 12, s poetkom u
Osniva se udruga pod nazivom Au-
podnevnim satima omeli u radnom tonomna Tvornica Kulture. 19.00h.
zadatku snimanju performancea Sjedite udruge je u ulici Kralja
dviju mladih umjetnikih grupa na Drislava 12, Zagreb. Prisutni:
Cvjetnom trgu i priveli u 1. zagre- Udruga Autonomna Tvornica Marko Zdravkovi, Vedran Kraljevi,
baku policijsku postaju. Da ironija Kulture djeluje na podruju Grada Filip Biffel, Marko Vukovi, Janko
bude vea, performance se trebao Zagreba, a osnovne djelatnosti su: Mesi, Vesna Jankovi, Antun Klipa,
izvesti u povodu Meunarodnog organiziranje ulinih umjetni- Marko Strpi, Sanja Tropp, Vano
dana borbe protiv policijske brutal- kih nastupa svojih lanova, tribi- Rebac

1997.1999.
nosti. lanovi alternativnih grupa
M ario Kova o na, skupova, radionica, savjeto-
Schmrtz i Bijesne gliste tom su pri- valita, kazalinih predstava, Dnevni red:
performansu
godom namjerili na svim prilazima koncerata i izlobi radova svojih 1. Izbor predsjedavajueg, zapisni-
Crte: Pravne konze-
glavnom zagrebakom trgu izvesti lanova; ara i 2 ovjerovitelja zapisnika
kvence su bile puno
performance pod nazivom Crte. organiziranje druenja lanova 2. Donoenje odluke o osnivanju
opasnije kad smo
Plavom su bojom trebali napraviti kroz izlete i putovanja u najdu- Autonomne tvornice kulture
podeblje linije na ploniku, oznau-
[Schmrtz teatar] s gru-
ljem trajanju od dva dana i je- 3. Donoenje Statuta
48
pom Bijesne gliste, ko-
jui time mjesta gdje su policijski
ju su vodili Iva Matija dnog noenja; 4. Izbor tijela Udruge (predsjednik/ 49
kordoni 20. veljae zaustavili graa- razmjenjivanje programa i su- ica-voditelj/ica, upravni odbor-
Bitanga i Leo Vukeli,
ne da na sredinjem gradskom trgu raivanje sa svim slinim grupa- koordinacija)
napravili akciju obilje-

iskau nezadovoljstvo protiv eko-
nomske politike vladajue stranke.
elja je obiju grupa bila da linije
ostanu neizbrisane, kao podsjetnik
Zagrepanima na mjesto i vrijeme u
kojern ive. No, umjesto toga, poli-
cija ih je sve legitimirala, a naeg fo-
toreportera privela. ...
avanja mjesta povo-
izdavanje publikacija poput pe-
dom godinjice velikih
sindikalnih nereda 98,
i na dan 15. oujka,
Bijesne
dan protiv policijske
gliste i
Schmrtz brutalnosti mi smo
teatar: htjeli povui plave crte
performans na mjestima gdje su
Crte. bili ti policijski kordo-
ni. Bio je to svojevrsni
alternativni spomenik,
markacija u gradskom
prostoru koja obiljea- organiziranje ostalih djelatnosti
va sjeanje na jedan
dogaaj. Tu je par nas
bilo privedeno, ak i
fotograf Novog lista.
(Iz: Dodana vrijednost
civilnom sektoru, Va-
troslav Milo i Antonija
Letini, Kulturpunkt,
http://www.kultur-
punkt.hr/content/do-
dana-vrijednost-civil-
nom-sektoru)
ma u Hrvatskoj i svijetu;
riodikih asopisa ili biltena s
tematikom vezanom za ostvari-
vanje ciljeva Autonomne tvorni-
ce kulture, a u skladu s poseb-
nim zakonskim propisima;
izdavanje nosaa zvuka, video
zapisa, CD romova, te ostalih
promotivnih materijala vezanih
uz rad Autonomne tvornice
kulture;
potrebnih za ostvarivanje ciljeva
Autonomna tvornica kulture.
Devedesete
5. Imenovanje osoba ovlatenih za
zastupanje Autonomne tvornice
kulture
...
Konsenzusom je izabrano sljedeih
pet lanova Upravnog odbora-
koordinacije:
Vedran Kraljevi, Filip Biffel, Marko
Vukovi, Vesna Jankovi, Antun
Klipa.
...
U skladu sa Statutom Autonomne
tvornice kulture osoba ovlatena za
zastupanje Autonomne tvornice
kulture je predsjednik-voditelj Mar-
ko Vukovi. U skladu sa Statutom
Autonomne tvornice kulture osobe
ovlatene za zastupanje su: Vesna
Jankovi, Marko Zdravkovi, Vedran
Kraljevi, Marko Strpi, Sanja
Tropp.
1998.
25. 04.
Upad huligana/skin
heada u Attackov
25. 04.
Upad huligana u prostor
ATTACK! Newsletter #5, svibanj 1998.
prostor.
N a alost, ne mogu sve stvari
biti lijepe po ATTACK. Tako je
tu i nemili dogaaj koji se zbio ranih
popodnevnih sati, 25. travnja ove
godine. Naime u nae prostorije je
upalo nekoliko huligana/razbijaa
izvikujui neto kao: Gdje su pan-
keri?, Gdje su pederi?....
Tamo su se tada nalazila samo
dva lana, koji su uvjebavali pred-
stavu odigranu na FAKIju. Huligani
su ih okarakterizirali kao pankere
(iako ih nije krasio radikalni izgled,
niti se tako nazivaju) i fiziki ih na-
pali. Andrija je dobio glavom u nos,
to zna biti jako bolno, dok su An-
tuna sruili na pod i iscipelarili. Sa-
mo pola sata prije kod damije su
istukli biciklistu koji je zavrio u
bolnici. Od materijalne tete moe-
mo navesti samo slomljenu stolicu
te stol koji smo brzo popravili. Ta-
koer, nekoliko pokidanih plakata
im neemo uzeti za zlo... ma ta
neemo? Nego ta!
Petnaestak minuta kasnije, na
na poziv pojavila se i policija koja
nije ni pokuala objektivno sagleda-
ti stvari, nego ih je postavljala u se-
bi ve isprogramirane kalupe. Tvr-
dnjama (ne pitanjima) da je ATTACK
punkerski klub pokuali su dati le-
gitimitet napadima huligana. No,
Antun je uporno negirao njihove
tvrdnje, kako nema govora o ta-
kvom klubu ve da je na prostor
kulturni centar usmjeren na alter-
nativno, to i jest. U trenutku kada
se pojavila policija, na kazetofonu
je svirao 3. Rahmanjinov klavirski
koncert, u prostoru se odravala,
kako sam napisao, proba jedne od
kazalinih skupina koje aktivno ko-
riste prostor. Treba naglasiti da je
Autonomna tvornica kulture nastala
kako bi kanalizirala energiju koja se
stvara u mladim alternativcima.
Prostor u kojem se pokuava stvori-
ti temelj za slobodno razmiljanje i
promovirati pravo na svaku
razliitost.
Naravno da su tu ukljueni i la-
novi koji se nazivaju punkerima, ali
je Attack njihov klub isto onoliko
koliko pripada i svim ostalim sub-
kulturnim skupinama koje pristaju
na nae temeljne stavove. To su iz-
meu ostalog nenasilje i tolerancija
meu ljudima.
No, vratimo se na dogaaj. Na-
kon policijske prisutnosti, oekivali
smo zapisnik te bilo kakvu izjavu za
javnost. Ispostavilo se da isti uope
nije napravljen na to je policija
obavezna nakon svakog obavljanja
oevida. To su priznali tek nakon
konstantnih upita novinara i inzisti-
ranja da se izjasne o sluaju. Slije-
deih dana se razvila estoka disku-
sija izmeu aktivista na Attack mai-
ling listi i u samo 10 dana palo je
pregrt prijedloga i savjeta, to ui-
niti po tom pitanju. ... Izmeu svih
silnih prijedloga, padali su i oni o
pravnoj tubi, fizikom razrauna-
vanju, kao i aktivnoj medijskoj
kampanji u kojoj su neki novinari
ponudili i aktivnu pomo. Od svega
smo se odluili za ovo posljednje, a
pravnu tubu smo odbacili, kao i do
sad u slinim spornim sluajevima.
Odluili smo da svojim postoja-
njem i aktivnou pokazujemo to to je s nacistikom ikonografijom u skin-pokretu?
smo i zato postojimo. ...
oliver
Da, deki su ih prebili na damiji
Skinheadsi u Zagrebu: direktni
prijenos
Novi list, 01. 05. 1998.
Z AGREB Val nasilja na zagrebakim ulicama koji izaziva-
ju pankeri i skinheadsi svojim estim tunjavama zakrat-
ko je bio prekinut. Najnoviji obraun zbio se u subotu kad je
petnaestak skinheadsa najprije napalo skup biciklista na Trgu
Hrvatskih velikana, a nakon toga upalo u prostorije ATTAC-
KA u Heinzelovoj ulici i pretuklo prisutne. to je to to ove
mlade ljude nagoni da se s tolikom estinom razraunavaju
jedni s drugima, ima li nasilje svoju svrhu ili je samo zabava,
te to skinsi misle o nacizmu pokuali smo doznati od dvojice
pripadnika zagrebakog skin-pokreta. ...
Zato ste upali u ATTACK?
Gle, taj dan su se kod damije skupljali pederi i lezbae da
trae nekakva svoja prava. Mi smo eljeli njih rastjerat, pa
su deki upali tamo i polomili njih nekoliko. Nisu tu bili sa-
mo skinsi, tamo su bili i BBB-ovci, jednostavno purgeri ko-
1997.1999.
jima su Zagreb, Dinamo i Hrvatska na prvom mjestu. Od fr-
ke ovi su se razbjeali sa damije, pa su deki krenuli pre-
ma ATTACKU oekujui da e ih tamo nai, ali su nali
samo par cura i pankera, pa su ih usput pretukli.
Zato su pankeri, pederi i lezbijke na vaoj meti?
Ovo je na grad i elimo da bude ist. Meu pankerima 50
postoji manjina koja se fura na komunizam. Oni furaju pe- 51
tokrake, diu tri prsta u zrak na svojim koncertima. Mi to
ne volimo, kui, ovo je Zagreb, Hrvatska. A pedere i lez-
Devedesete
bijke naravno da ne volimo i ne elimo ih u Zagrebu.
Zato probleme rjeavate nasiljem?
Ne oramo mi njih zato jer su pankeri, nego zato jer su ko-
munisti i etnici. Nasilje je samo krajnje rjeenje.
Uz ve spomenute marginalne grupe moram pitati to misli-
te o crncima?
Ma ne volimo strance uope. Da hoe stranac prihvatit
nau kulturu mi bi ga prihvatili, ali ne moe ti crnac pri-
hvatit hrvatsku kulturu. ...
To uglavnom nose djeca. Zna kad dijete od 12, 13 godina
vidi kukasti kri to je njemu furka, ta on zna o tome. Neki
su skinsi bili na misi zadunici Anti Paveliu, ali samo da
odaju poast ovjeku koji je nakon mnogo vremena stvo-
rio hrvatsku dravu, a ne kao nacisti.
1998. PUNXI vs SKINSA
Iz temata u Arkzinu br. 5, 1998., str. 27-29.
Z a poetak bih objasnio svoj
background. Ja sam punker,
nisam skinhunter (to ne znai da ih
ne podravam), nisam komunist
(kao to to nisu ni skinhunteri, ni
ogromna veina punxa, iako skinsi
stalno fantaziraju o naem navo-
dnom komunjarstvu), no anti-fa-
ist definitivno jesam. I definitivno
sam u anti-odnosu s veinom
-izama i -izama i fobija koje se
obino lijepe na skinheadse. I zbog
toga sam imao dosta problema, po-
gotovo zbog toga to svoje stavove
nisam preuivao. Pa neu ni sada.
Medijski cirkus je kulminirao onom
epizodom Latinice, kada se, nakon
najee epizode u dosadanjim su-
kobima pokuaja ubojstva cijela
ljigava senzacionalistika maineri-
ja zainteresirala za ono to se dogo-
dilo, i odluila prosjenom Hrvatu
pripijenom za dupe katodne cijevi
objasniti cijeli taj zvjerinjak i tako
popuniti prostor do idue emisije
(koja se, baj d vej, bavila temom
depilacije!) i zabaviti normalno
puanstvo. ... No elio bih ostaviti
po strani one od kojih nisam nita
bolje ni oekivao, od Hrvatskog slo-
va koje je sve popratilo tipino in-
teligentnim dravotvornim ko-
mentarom, preko Gabelice koji s ci-
jelom priom nema blage veze, ali
je iskoristio priliku da malo ispro-
pagira svoju stranku [HSP], do
skoro simpatinog (u svem svom
idiotizmu) Vuce. ... Ono to me do-
nekle iznenadilo, a, iskreno reeno,
i prilino razoaralo, bio je stav one
strane koju nekako tradicionalno
smatram naom. Antifaistikom.
Aktivnom. Od Ferala i Arkzina do ra-
znih NGO-a. Svi su oni esto javno
istupali (i jo uvijek to rade) protiv
faizma, ovinizma, netolerancije,
ksenofobije, itd. I, da me ne shvati-
te krivo, i sad su to uinili, ali na
koji nain?
Na taj nain da su praktiki igno-
rirali vrue kestenje u prii i sve
prebacili u teoretiarske visine pro-
pitivanja o dubljim uzrocima svega
ovoga, odgovornosti drutva, slu-
bene politike i sl. to nije loe samo
po sebi, ali hej, znamo mi da je nae
drutvo ogrezlo u politiku koja bo-
luje od prezasienosti nasiljem, ne-
tolerancijom, ovinizmom, znamo
da je ministar obrane pozdravljao
alkare faistikim pozdravom, zna-
mo da je predsjednik sretan to mu
ena nije ni Srpkinja ni idovka i da
ima nemogue ideje oko Jasenov-
ca... Znamo i jo puno toga, no to je
za mene u ovom sluaju ista ap-
strakcija. Zato to nije Gojko uak
juer u centru Zagreba pretukao
mog prijatelja, zato to nije Tuman
jurio za mnom u parku gaajui me
bocom, zato to Ursia nije noem
izbola nedemokratska kultura... ve
su to uinile odreene osobe. Od-
reene time to su nazi-skinheadsi.
I zato to smatram da je filozofira-
nje o moralnoj krizi u kojoj se kopr-
ca nae drutvo graenje kue bez
temelja dok se jasno ne zauzmu ne-
ki stavovi. Bez obzira to je netko
za pacifistike metode, a netko za
metode direktne nasilne akcije. I
znamo tko nam je neprijatelj. Zane-
marite socioloki pristup po kojem
smo svi samo produkt oblikovanja
ograniene okoline, i shvatite da se
negdje mora povui crta individual-
ne odgovornosti. I shvatite da ovaj
sukob ima idejnu/ideoloku poza-
dinu, a ne onu spiku o mladenak-
om rivalstvu subkulturnih skupina.
Znate, izmeu mene i nazi-skin-
heada razlika nije samo u boji nira-
naca ili frizuri. I zato bi nas ozbilj-
ni, odrasli anti-faisti trebali pre-
stati tretirati kao nezrele puberte-
tlije koji ni ne znaju oko ega se su-
kobljavaju i koji su eto, tek nezna-
tan djeli unutar opeg drutveno/
politikog konteksta. Dakle, pri-
znajte nam (i skinsima i punxima i
skinhunterima) da smo mi takoer
subjekti, a ne samo minijaturne
projekcije opeg stanja okoline u
kojoj ivimo. I zauzmite strane bez
pranja ruku ili apstraktnog teoreti-
ziranja. Ti ljudi se deklariraju fai-
stima, djeluju faistiki i jesu faisti.
O.T.T.O.
D ubravko Horvati (Hrvatsko
slovo br. 141, 02.01.1998.):
Valja se zapitati tko su ti faisti i za-
to im se Antifaistiki front na taj
nain prijeti, kad mu u izrazito de-
mokratskoj dravi kao to je Republi-
ka Hrvatska stoje na raspolaganju
sva demokratska sredstva da im se
suprotstavi. Rekao bih da sam ma-
logdje u nas uoio nekakve faiste,
pa ni Nova hrvatska desnica nije fai-
stika, iako je takvom proglaavaju,
ali zato na tzv. ljevici nedvojbeno ima
podosta zagovornika faizma-komu-
nizma, a oni se pak ponajvema za-
krinkavaju antifaizmom, mirotvor-
stvom, borbom za ljudska prava, u
koju ukljuuju i slobodu sredstava
javnoga priopavanja, kao da im ona
nije i Ustavom zajamena i kao da je
svakodnevno ne zlorabe preko ma-
ksimuma. Kada za svoje uvrjede i kle-
vete hrvatskoga naroda, hrvatske dr-
ave, hrvatske uprave moraju sudski
odgovarati, onda neodgovorno krie
da su progonjeni zbog izricanja vla-
stitog miljenja i diu na noge
meunarodnu komunistiko-liberali-
stiku maineriju, kojoj su male naci-
onalne drave kost u lajavom grlu...
Sve one, koji drukije od njih mi-
sle treba pobiti, kako se otvoreno
prijete zakljuuje Horvati, i u is-
tom dahu horvatski poziva da se
prekine s ispraznom diskusijom i
neprijatelja dohvati drukijim sred-
stvima: Nije li ve vrijeme da se tim
faistima-komunistima napokon od-
govori na njihov nain?
Ma koliko u mladenakom odra-
stanju bila bolna iskustva ulinog
nasilja, to je aica golobradih ski-
nheadsa prema institucionalizira-
nom faizmu uglednika Dubravka
Horvatia i njegova tjednika za pro-
micanje kulture rasizma Hrvatsko
slovo?
Dok Horvatiev uvodnik eviden-
tno pokazuje kako se o pojavama
kao to su sukobi i uline tunjave
dvaju omladinskih subkultura, pun-
kera i skinsa, ne moe govoriti ona-
ko neposredno, iz utrobe, nere-
flektirano, odnosno bez neke teori-
je, punkeri su svojom emocional-
nom reakcijom, oznaujui skinse
kao faiste i naciste (ma koliko
to moda bilo neopravdano...) a
uzimajui sebi naziv A.F.F. Antifa-
istiki front tom su oznaitelj-
skom akcijom punkeri proizveli onaj
nusproizvod, side effect koji pred-
stavlja pravu korist itavog dogaa-
ja jo jednom su istjerali na svjetlo
dana one prave, stvarno opasne in-
stitucionalne faiste, onu jezgru hr-
vatskog nacionalnog pokreta u Dru-
tvu hrvatskih knjievnika, pjesnike
1997.1999.
i knjievnike poput Dubravka Hor-
vatia i njegova ovinistikog Hrvat-
skog slova koje Republika Hrvatska
financijski podupire iz depova po-
reznih obveznika!
Sukob skinheadsa i punkera, je-
dan potpuno suvremeni, urbani, 52
subkulturni antagonizam, dakle, 53
upravo je intervencijom Dubravka
Horvatia jo jednom potvrdio krah
Devedesete
hrvatske dravotvorne ideje o po-
mirenju ustaa i partizana, faista i
antifaista. Sukob koji se simboliki
ne razrjeava, ne preputa povije-
sti, nego stalno potiskuje i zato uvi-
jek iznova vraa...
A tinejderi danas bolje nego se-
nilni politiari znaju da su ideje bi-
tne, da je svjetonazor dio identite-
ta, da nema nikakvog pomirenja,
kompromisa izmeu dviju
ideologija.
Treba nauiti ivjeti s tim rascje-
pom u drutvu, nunim nerazumije-
vanjem onog Drugog, a svaku razli-
itost u miljenju, odijevanju, glaz-
benom ukusu, kao i u spolu, rasi,
naciji ili vjeri ne koristiti kao ispriku
za eskalaciju nasilja...
Dejan Kri
1998.
27. 04. 03. 05.
Prvi Festival alternativ-
nog kazalinog izriaja
27. 04. 03. 05.
Festival
FAKI 1. alternativnog
kazalinog izriaja
Faki najava
C ilj festivala je okupiti to vei
broj nezavisnih studentskih
kazalinih skupina s namjerom da
demonstriraju svoj rad jedni drugi-
ma i publici. U Hrvatskoj postoji par
festivala alternativnog kazalita (Eu-
rokaz, PUF, SKAZ...), ali nijedan od
njih nije neprofitabilan ve funkcio-
niraju na potroakoj bazi. Za razli-
ku od njih mi bi pokrenuli niskobu-
detni festival koji bi osigurao na-
stup i prezentaciju grupama koje su
izrazito slabo zastupljene u mediji-
ma, a mislimo da zasluuju panju.
Organizatori su kontaktirali itav

1997.1999.
niz kazalinih djelatnika i skupina
tog profila te su dobili pristanak i
potporu slijedeih:
Alba (Zagreb), Ana Monroe (Lju-
bljana), Batleri (Zagreb), Belvedere
(Rijeka), Bez ambalae (Zagreb), Bi-
54
jesne gliste (Zagreb), Dr. Zdravkovi
i Pacijenti (Pula), Fraktal Falus Tea- 55
tar (Split), Gotovac Tomislav, Grom-
ky teatar (Ljubljana), Markovi Jele-

Devedesete
na, Menerik (Pula), Meta (Zagreb),
Not your bitch (Zagreb), Rubikon
(Rijeka), Schmrtz teatar (Zagreb),
dramska druina SKUC (Zagreb),
Stojsavljevi Vladimir - Vaki, Tatja-
na Tomi, Torpedo (Murska Sobota),
Trigees (Zagreb), U.B.I. (Zagreb),
XXL (Beograd).
Prostori koji su, za sada, osigu-
rani za odravanje festivala su
SKUC, Autonomna tvornica kulture
ATTACK (Heinzelova 33) te gradske
ulice i trgovi.
U sklopu festivala odravale bi
se razliite radionice, video projek-
cije i okrugli stolovi, a elja je orga-
nizatora izdati i kazalini fanzin koji
bi predstavio sudionike festivala, a
imao tenju da se razvije u perio-
dino izdanje koje bi pratilo zbiva-
nja na alternativnoj i underground
kako domaoj tako i stranoj sceni.
1998.
N a [FAKI-ju] je nastupio itav niz grupa
koje su nastale u Zagrebu spontano, a
od kojih mnoge nisu preivjele te prve dvije-tri
godine. Mnoge su nastale ad hoc, u tom trenut-
ku, ali se pokazalo da je taj festival, i njegove pr-
ve tri-etiri godine, bio inkubator koji je pruio
priliku za prvi vei, medijski jae praen rad
mnogih ljudi koji su danas postali aktivni sudio-
nici kazalinog mainstreama. Meu njima su re-
datelji Oliver Frlji, Anica Tomi, Miran Kurspa-
hi, glumci Dejan Krivai, Maja Kati, i brojni
drugi.

(Iz: Dodana vrijednost civilnom sektoru, Vatro-

slav Milo i Antonija Letini, Kulturpunkt, http://
www.kulturpunkt.hr/content/dodana-vrijednost-
civilnom-sektoru)

Marko Zdravkovi: Gomila kazali-
nih predstava nastala je zbog
FAKI-ja. Gledajui FAKI-jeve ili
pak Schmrtz-ove medijski zavi-
dno popraene a tehniki zavi-
dno nezahtjevne predstave, ljudi
su rekli: Pa, mogu i ja to. Na-
1997.1999.
Mario Kova: Najznaajniji projekt
u kojem sam sudjelovao bio je
FAKI, koji sam pokrenuo zajedno
s Markom Zdravkoviem i Antu- 56
nom Gracinom nakon to smo ti- 57
jekom odvijanja redovnog tje-
dnog programa Performans e-

kon prvog FAKI-ja u Attacku (u
Heinzelovoj) iao je tzv. Perfor-
mans etvrtkom, koji je imao
svoju publiku, koja je reagirala
na to. Performansi su poeli bi-
vati sve kvalitetniji, a onda smo
se preselili u drugi prostor (K.
Drislava) gdje se vie nisu mogli
odravati, pa je sve krenulo niz-
brdo. Mi smo u meuvremenu
sloili popis mlaih grupa koje
su punile rupe ostalih niskobu-
detnih festivala u Hrvatskoj, a
gostovale su i na raznim drugim
manifestacijama, posveenim
ljudskim i enskim pravima,
zelenima...
Devedesete
tvrtkom doli do zakljuka kako
u Zagrebu (a djelomino i u
ostatku drave) postoji kritina
masa nezavisnih i alternativnih
kazalinih grupa i pojedinaca
koji ele sloiti zajedniku mre-
u djelovanja. U FAKI-ju sam ak-
tivno, kao organizator, sudjelo-
vao prve tri godine nakon ega
sam se povukao sa organizacij-
skog posla ali nastavio aktivno
sudjelovati kao izvoa sve do
dananjih dana.

FAKI 1, redom od gore na desno: Koncert Schmrtz Teatra

(Iz: Ne elim priati o umjetno-
Schmrtz Teatar Out, demons, out!, Bez ambalae, Robert Franciszty, (na violini: Iva Matija Bitanga) sti! ATTACK! Newsletter #8,
ez cesto, La vie en rose, Gole i veseli fetus, Teatar 1999.)
 DIY/uradi sam(a)
1998.
16. 05. 16. 05.
Vratiti ulice ljudima Alternativna

D
Reclaim the streets /
Ulice ljudima.
irektne akcije, newsletter, izlobe te poseb-
tvornica kulture u akciji no kazalini tim slijedili su jo jednu ideju
Veernji list, 17. 5. 1998.
Attacka i europske i svjetske prakse alter-

Z AGREB Brojnim akcijama i

performanceima u sreditu
grada etristotinjak lanova alter-
nativne tvornice kulture Attacka
juer je pokualo vratiti ulice ljudi-
ma. elei sreditu grada dati novu
sliku, attackovci su istili Zdenac i-
vota, plesali u fontani, obljepljivali
nepropisno parkirane automobile, a
svojim su cjelodnevnim happenin-
gom Zagreb prvi put pridruili broj-
nim gradovima svijeta u kojima se
16. svibnja odravaju sline akcije.
- Ulice ne smiju biti namijenjene
samo ispunim plinovima automo-
bila i bezlinim kolonama ljudi u
prolazu. Pokrenite se i otkrijte sna-
sadrajan ivotni prostor poruili
su attackovci Zagrepanima koji su
pomalo u udu promatrali mladie i
djevojke neobinih frizura, odjeve-
nih uglavnom u crno, kako marira-
ju gradskim sreditem nosei svoje
rekvizite bubnjeve, stolce, ipke i
balone. Poto su pokuali oistiti
Zdenac ivota, za koji kau da je bio
zatrpan raznim otpacima, preselili
su se kod fontane ispred Importan-
nea kako bi skupina Gole i vesele
izvela svoju toku. No, sluajno ili
ne, fontana je presuila, a ne elei
odustati, skupina je svoj ples s ba-
lonima izvela u takoer presahloj
fontani na Trgu kralja Tomislava.
native DIY ideju ili poetiku. Do-it-yourself
uradi sam je uz djelovanje u javnim prostorima jedna
od glavnih niti vodilja ideje Attacka. Kao opreka pre-
vladavajuem konzumerizmu i kao argument za poti-
canje kulturne proizvodnje, uradi sam ideja promovira
proizvodnju oslanjajui se na vlastite resurse. Mogu
se proizvoditi upotrebni ili ukrasni predmeti, reciklira-
Ulice ljudima, Meta kod
Importanne centra, ti i reinterpretirati, mogu se i ureivati prostori, ali i
16.05.1998. provoditi samostalna
kulturna proizvodnja,
primjerice, sklepati
glazbeni studio ili po-
kretati vlastito izdava-
tvo u emu su svaka-

1997.1999.
ko najpoznatiji samiz-
gu koja se krije u vama stvarajui - Nismo razoarani to nema pu-
blike. Bitno je da naim improviza- dati fanzini, prepo-
cijama pokuamo pokazati da po- znatljiv primjer uradi
stoji i alternativna kultura, za koju sam proizvodnje.
jo uvijek mnogi nemaju sluha re-
kao je Attackov aktivist Oliver 58
Serti.
Nakon performancea, attackovci 59
su se zajednos lanovima Zelene
akcije zaputili u obiljeavanje au-

Devedesete
tomobila za koje su ustanovili da
ugroavaju pjeake. Dvjestotinjak
metara ute trake, deseci balona i
letaka priljepljeno je na vozila koja
nisu bila propisno parkirana. Pro-
gram attackovaca je, pod budnim
okom nekoliko policajaca, nasta-
vljen na Trgu Francuske Republike.
Prodajom starih stvari, uglavnom
ploa, kaseta, odjee, nakita, knji-
ga, stripova po cijeni daj koliko
da, druenjem i plesanjem na
svoj nain oni su juer uistinu
oivjeli ulice. Kako kau, u mnogo
blaoj varijanti od one u Londonu i
Amsterdamu gdje su za vrijeme ak-
cije ulice, parkovi i trgovi zakreni
ljudima.

Ulice ljudima,
Bez ambalae
na Cvjetnom
trgu,
16.05.1998.
1998. 23. 05. 12. 06.
Tvornica igraaka
Biserka izloba
Arkzin 7, 1998.

I zloba Tvornica igraaka posta-

vljena u Attacku od 23. svibnja
do 12. lipnja podsjea na probleme
23. 05. 12. 06. identiteta generacije izmeu dva-
Skupna izloba desete i tridesete. Budui rijetka
Tvornica igraaka u tematska izloba koja ne proizlazi
Heinzelovoj 33. iz sustava povijesti umjetnosti nego
iz ivota naprosto, vrijedna je pa-
28. 06. Magdalena menja, a moe se saeti u odnos
Attack, Amnesty Inter- Pederin, autobiografskog i simbolino-ma-
national i Kontra obi- autorica ginog pri sueljavanju lutkinog,
ljeavaju godinjicu izlobe
osobnog i kolektivnog identiteta.
LGBT protesta u Stone- Tvornica
igraaka. Izlobu je priredila Magdalena
wall Innu (New York,
Pederin, apsolventica ALU. ... Ovom
1969).
izlobom Pederin nastavlja paljivo
odabirati mjesta za svoje uvelike
01. 07.
generacijski obojane izlobe. Napu-

Attack se seli u stan u
Kralja Drislava 12.
1997.1999.
tena [Vjesnikova] tiskara u previ-
ranjima pretvorbe, tunel [pod Gri-
em] koji je ratno sklonite, tvorni-
ca igraaka u tijeku svoje spore pro-
pasti, simboliki ocrtavaju obrise
vremena i drutva u kojem nastaju 60
izloena djela.
Izloba se temelji na injenici da 61
su prostorije Attacka iznajmljene 01. 07.
unutar zgrade Tvornice igraaka Bi-

serka. Ista je u okvirima prole dr-
ave iznimno dobro poslovala, a
danas su te iste igrake trino nea-
traktivne i pripadaju u neko prolo
doba. No, izlaui svoju patinu pro-
losti, bremenite su znaenjima.
Tvornica je izlobu sponzorirala
igrakama koje su bitni sastavni dio
izloenih djela. ... Vezanost i zala-
ganje ove izlobe za mjesto na ko-
jem se odvija jedan je od njenih
glavnih aduta i izvor njezine vital-
nosti. ... Izlagali su: David Pero
Bonnot, Ivan Marui Klif, Simon
Bogojevi Narath, Kristina Babi, Iva
Matija Bitanga, Igor Kuduz, Boris T.
Mati, Nenad Danuo.
Kristina Leko Fritz
Devedesete
Iz Heinzelove u
Kralja Drislava
proljee/ljeto 1998.
ATTACK! Newsletter #6, 1999.
N ekada smo bili u prostorijama
Tvornice igraaka Biserka
(230 kvadrata) u Heinzelovoj 33, ali
izgleda da nismo ba ispunili oeki-
vanja direktora firme pa nam je ot-
kazao ugovor o najmu. Osim toga,
krajem 4. mjeseca u prostor je upa-
la grupa huligana i napravila manju
materijalnu tetu na naem inven-
taru, kao i na dva lana. To je ipak
bila kap koja je prelila au, a sve se
kuhalo samim naim pojavljivanjem
tamo, jer direktor Biserke ipak
nije mogao shvatiti one koji tako
udno izgledaju. ... Tada smo se
preselili u privatni stan u ulici Kralja
Drislava 12/I (150 kvadrata) i bilo je
OK, ali nedovoljno veliko za nae
apetite (bez koncerata, veih per-
formansa i masovnih dogaanja).
1998.
10. 07.
Akcija povodom
uvoenja poreza na
Izvjetaj o akciji
22%
knjigu: Knjiga i dru- ATTACK! Newsletter #6, 1999.
tvo 22%.

D anas, 10.7.1998., napokon je

odrana multimedijalna umje-
tnika akcija Knjiga i drutvo
22%, najavljena za 23.6. Buljuk
umjetnika izloio je i izveo svoja
(ne)djela po ulicama i prostorima
Zagreba, ali i u cyberspace-u. U ci-
jeloj prii sudjelovao je uistinu zavi-
dan broj starijih (konceptualaca), ali
i mlaih umjetnika. Svima je cilj bio
okrenut ka jednoj stvari porezu na
dodanu vrijednost (u narodu vul-
garno nazvanom PDV), koji se, po
njihovom miljenju, ne bi trebao
plaati na knjige.
Dogaanje je poelo u 11.50h
performansom Sjeanje na knjigu
Igora Grubia (autora cijele ideje) na

1997.1999.
Cvjetnom trgu, a uslijedili su per-
formansi: Toma Gotovca, Filipa Bif-
fela, Schmrtz Teatra, Ante Kutre i
jednog anonimnog autora. Svoje in-
stalacije, po raznim knjiarama i na
ulicama, postavili su: Kristina Leko- 62
Fritz, Sanja Ivekovi, Leo Vukeli,
Duje Juri, Sandro uki, Kata Mija- 63
tovi, Vlado Martek, Milimir Repac,
Mladen Stilinovi, Igor Ronevi,

Devedesete
Ivan Koari, Antun Marai, Goran
Trbuljak, Bojan Gagi i Iva Matija Bi-
tanga, a Blaenko Karein i Andrea
Kuluni postavili su internet stra-
nicu na www.arkzin.com/22%. Mail
artom pridruila se Ivana Keser. Ra-
dio 101 emitirao je Porez u eteru i
NITKO, a u MM centru prikazan je
video rad Zlatka Kopljara, nakon
kojega je uslijedio Truffautov film
Fahrenheit 451. Najvee veselje pri-
redili su nam sluajni prolaznici,
proglaavajui nas kriminalcima,
tetoinama, gadovima i sl., zahti-
jevajui, dakako, intervenciju poli-
cije i ostalih organa reda i mira (to-
nije, starija ena smatrala je da tre-
ba zvati vojnu policiju). Njihova in-
tervencija popraena je burnim
pljeskom okupljene publike, a na
slian nain doekana je i interven-
cija dva zbunjena murjaka! Akcija je
od strane Igora Grubia ocijenjena
kao uspjena, a ATTACK je dobio
pohvale. Moemo mahati repom.
1998. 10. 07.
Knjiga i drutvo 22%
(akcija povodom uvoenja poreza na knjigu)
Igor Grubi: Manifestacija se na-
metnula kao logina posljedica
stanja u kojem se nalazi ovo dru-
tvo. Krajnja obezvrijeenost
knjige na pragu 21. stoljea, ap-
surdna je. Iako umjetniki kru-
govi najjae trpe zaraujui naj-
manje a rabei knjigu najvie,
problem zahvaa drutvo u cjeli-
ni; jer to se moe oekivati od
drutva koje nema mogunost
kulturnog rasta i prosvjeivanja,
nego da bude poput nijeme opi-
jene mase koja se dade mijesiti
kako se nekom svia. A tko je taj
Netko? I zato mu je u interesu
guiti mogunost razvoja slobo-
de misli i govora? Odgovori na ta
pitanja zadiru u samu sr ljud-
skih prava, stoga ova manifesta-
cija preispituje sudbinu ovjeka
u drutvu koje se s toliko igno-
rancije odnosi prema knjizi. Do-
gaaje sam pokrenuo u suradnji
s Autonomnom Tvornicom
Kulture.
(Izvor: http://www.arkzin.
org/22)
Mario Kova: Akciju je inicirao Igor
Grubi i pozvao nas da sudjelu-
1997.1999.
jemo, a na je performans bio
uvrten u FAKI. Nas 22 je ilo u
krau knjiga u knjiari u centru
grada, s namjerom da svjesno
pokaemo svoje razmiljanje o
PDV-u na knjige, na sektor koji 64
je ionako ugroeno podruje,
optereeno neimatinom, go- 65
spodarskom situacijom, u dru-
tvu ugroenih vrijednosti. Mi
Devedesete
smo krenuli uzimati, svjesni da
e nas sustav alarma detektirati i
da e se ukljuiti. Prva knjiga je
prola bez da je zazvonila, tek
druga jest, pa su se prodavai
zbunili. Ali kad je alarm poeo
sve ee zvoniti, pozvali su po-
liciju koja nas je legitimirala. Na-
kon toga, kad je vlasnik knjiare
shvatio o emu se radi, povukao
je prijavu, dao podrku akciji i
traio od nas da vratimo knjige,
ali je ta akcija u medijima dobro
prola, bila je dio ire akcije u
kojoj su sudjelovali i mnogi drugi
akteri na sceni. Kulturna je jav-
nost percipirala porez na knjige
kao neto negativno i poprimili
smo simpatije u javnosti.
(Iz: Dodana vrijednost civilnom
sektoru, Vatroslav Milo i Anto-
nija Letini, Kulturpunkt, http://
www.kulturpunkt.hr/content/do-
dana-vrijednost-civilnom-
sektoru)
1998.
12. 15. 07.
Sustainable Europe
Tour (SET) prolazi kroz
Zagreb u organizaciji
ATTACK-a.
ljeto/jesen
poinju aktivnosti
Nove Loe Lude Mame.
12. 07. 15. 07.
SET Sustainable Europe Tour
ATTACK! Newsletter #4, 1998.
S ustainable Europe Tour (SET)
je internacionalno sastavljena
grupa ljudi koja je nastala 1995. u
Berlinu, a da bi izrazila svoje pogle-
de na drutvena i ekoloka kretanja
kroz umjetniki i kulturoloki pri-
stup. ... ele podsjetiti ljude na
snanu vezu izmeu kulture, krea-
tivnosti, politike i naina ivota. e-
le da ljudi djeluju zajedno, izmje-
njuju ideje, iskustva i vjetine, a sve
to kroz ulino kazalite, likovno iz-
raavanje, radionice, rasprave, kon-
certe i izlobe. ...
SET-ovci su meu prvima izrazili
podrku ATTACK-u, a kasnijim upo-
znavanjem s naim radom su odlu-
ili da dio njihove ovogodinje tur-
neje proe i kroz Hrvatsku. Tako e-
mo u dogovoru sa Zelenom akcijom
Zagreb organizirati i to. Osim zagre-
bakog dijela programa koji e se
odrati [otprilike] izmeu 8. i 11. sr-
pnja, u pregovorima smo s jo ne-
koliko gradova u kojima bi bilo do-
bro organizirati kampove. ... to se
tie Zagreba, jedan dio e se sasvim
sigurno odvijati u prostoru AT-
TACK-a, ali emo to je mogue vie
dogaanja pokuati iznijeti na
svje zrak.
Oliver
ljeto/jesen
Nova Loa Lude Mame
N
ova Loa Lude Mame neformalna je grupa
onglera/ki i bubnjara/ki nastala 1998. go-
dine u Zagrebu oko Attacka kao neka vrsta
slobodne amaterske onglerske radionice.
Prvi je nastup grupa imala u jeku tumanizma u sklo-
pu javnog itanja Vijesti na cesti, akcije kojom su ne-
vladine organizacije kritiki reagirale na tadanju re-
imsku kontrolu medija. Grupu je tada inila nekolici-
na entuzijast(ic)a, koji su uili vjetine ongliranja je-
dni od drugih. S vremenom su se odvojili od Attacka i
ustalili kao grupa od dvadesetak pojedinaca. Grupa ni-
kad nije funkcionirala hijerarhijski, ve u razliitim
sastavima nastupa pod zajednikim imenom. Naziv
Nova Loa Lude Mame preuzet je iz knjige francuskog
kulturologa Mauricea Levera Povijest dvorskih luda,
gdje se spominje srednjovjekovno Bratstvo lude majke
1997.1999.
iz Dijona, kolektiv zabavljaa koji je imao funkciju taj-
nog udruenja koje je kroz parodiju utjecalo na ivot
pojedinaca.
NLLM je svoj kritiki stav naspram Tumanova do-
ba i kasnijeg tranzicijskog razdoblja izraavala nekon-
vencionalnim nainom ivota, s ikonografijom subkul- 66
turnih grupa koje su u europskim metropolama bile 67
poznate kao hipi, nomadska ili kultura putujuih uli-
nih zabavljaa. Zadnji nastup grupe bio je na trance
Devedesete
festivalu Underwater Overground u Puli 2006., koji je
bio obogaen cirkuskim vjetinama poput akrobalan-
sa, hodanja po pagi i akrobacijama na svili. U meu-
vremenu, od osnutka do 2006., niu se nastupi na Za-
dru Snova (1999., 2000.), Dubrovakim ljetnim igra-
ma (2000., 2001., predstava Christophor Columbus
u reiji Georgija Para), FAKI-ju (2002., kojemu je gru-
pa dala i svojevrsni karakter, budui da su neki lano-
vi bili i organizatori tog festivala), Splitskom ljetu
(2002.), Festivalu pantomime i ulinih dogaanja u
Ninu (2002., 2004.), Dubrovakom povijesnom festi-
valu (2003., 2004., 2005.), Zagrebakom karnevalu
(2000.), splitskom Krnjevalu (2001.), Ljetnom karne-
valu u Cavtatu (2001., 2002.). Tokom tih godina NLLM
od neformalne onglerske grupe postepeno naginje
ulinom kazalitu, kabareu, izvedbi cirkuskih umijea,
a od njenog raspada osnivaju se udruge koje se speci-
fino bave tim izriajima: Udruga Cirkorama (Zagreb),
Triko cirkus Teatar, Udruga arobnjakov eir (Pula),
Artistika (Zagreb)...
Tatjana Tomi

1998.
26. 31. 10.
Attack sudjeluje u
programu XXV Salona
mladih.
30. 10.
Attack organizira
Sajam umjetnina na
Damiji.
Poziv: Ciklus saturnalijskih radionica
Nove Loe Lude Mame (sijeanj 1999.)
ATTACK! Newsletter #06, 1999.
M ajstorska kola Lakrdijatva
Svetog irila i Metode kao
jedna jako ozbiljna kola, djelujui
31. 10. u sklopu jedne jo ozbiljnije institu-
Mega-koncert velikog cije: Nova Loa Lude Mame, sa svr-
broja punk bendova na hom obrazovanja mladih mutikaa i
Trgu Francuske revolu- smutljivaca, pokrenula je ciklus sa-
cije (danas Trg rtava
Dr. Franje Tumana).
turnalijskih radionica. Konkretno,
na ovoj koli obrazuje se kadar ka-
dar napraviti sve i svata na svojim
04. 11. buduim pohodima kroz bespua
Poeli McVegan ruk- povijesne zbiljnosti, ukljuujui ak Pozivamo narod da nam se pridrui.
ovi srijedom. i ongliranje, hodanje na tulama i
bljuvanje vatre. Jo konkretnije, la
fiesta continua!
Nastavni program je sljedei:
poduavanje izrade i izrada po-
trebnih rekvizita za pohode
(loptice, unjevi, vrtulje, tule,
baklje);
poduavanje vjetinama upora-
be izraenih rekvizita i vjeba-
nje s istima (uz nadzor uvjeba-
ne vatrogasne jedinice);
poduavanje skladanju pokreta i
neartikuliranog govora;
osmiljavanje toaka, kostima i
scenografije;
jahanje na konjima (nije u
planu);
tenis (nije u planu).
Voditelj je Bik Koji Sijedi i elavi.
...
Svi osim Johna Waynea su dobrodo-
li, a posebno se veselimo bradatim
enama, tipa Irena 2000, ljudima s
dvije glave iz klase dvoglavih i faki-
rima tipa bezglavi.
Uz preporuku Ministarstva za
prevenciju budalatine. Kontakt:
Antun.
*antun*
Attackova kuhinja
K
roz povijest, Attackova
DIY kuhinja ukljuivala
je sljedee
vegetarijanske i vegan-
ske inicijative i kolektive:
McVegan rukovi srijedom
Food not bombs / Hrana, a ne
oruje
aj or die
Kanibal:kazan
Pitom protiv patnje
Peoples Kitchen
30. 10.
Attackov sajam umjetnina
1997.1999.
ATTACK! Newsletter #6, 1999.
D AMIJA 30.10.1998. tandlije, nao-
ruani raznim zvidaljkama, zveka-
ma, egrtaljkama, palicama, zvoncima, nastojali
su privui pozornost na svoj tand. Dogodilo se
68
nekoliko pokuaja licitacije, no vrijeme je bilo
hladno, a publika preteno djeca, tako da se 69
cijela stvar zavrila masovnim porinuem papir-
natih brodia koje je kasnije specijalni Attackov
Devedesete
pirotehniki odjel spalio na veselje sviju. ... Naj-
provokativniji je bio Fakijev dio s performansi-
ma. Od ovjeka koji je dovukao krevet i spavao
pod natpisom Umjetnik, do nastupa Zlih si-
rena trojice luaka pod dirigentskom palicom
etvrtog vrtili sirene za uzbunjivanje i digli ci-
jeli kvart na noge.
drako
04. 11.
Poeli McVegan rukovi
srijedom
ATTACK! Newsletter #6, svibanj 1999.
D ok smo bili u Drislavovoj MarkoS., Bela,
Marva i jo neka ekipa svake su srijede i
skoro svakog petka kuhali za lanove/ice Attac-
ka + jo neke gladne aktiviste/ice. U biti, to je je-
dan od naina skupljanja novca za daljnji opsta-
nak i stvaranje sistema samoodrivosti, a ne i-
vljenje na tuoj jasli. S ovim e se nastaviti u no-
vom prostoru, kad ga osvojimo. Vatra je
zapaljena.
1998.
??. 11.
Skvotiranje Taxi
Remonta u Adijinoj,
??. 11.
Bio jednom jedan squat
Trtara raport
by eki
(o skvotiranju Taxi-remonta)
sudjeluju i neki
Attackovci. ATTACK! Newsletter #9, 1999.
O ko 11-og mjeseca prole godine [1998.], okupila se vea grupa ljudi
koji su eljeli u ovom gradu skvotirati neki prostor. Taj prostor nala-

D
va osvrta na ono to je nekada bio squatt u ulici Boidara Adije, a
sada [1999.] je hrpetina nagorjelih ruevina. Obojica autora su
sudjelovali u osvajanju prostora i pokuaju ostvarivanja kvalitetnijeg
programa. ...
zio se u ulici Boidara Adije, a radilo se o kompleksu zgrada nekadanjeg
taxi-remonta. Kako je ta firma originalno iz Beograda, a postoji i odvo-
jena hrvatska frakcija, koja se ve godinama vue po sudovima oko pitanja
vlasnitva, zgrade su stajale prazne i propadale ve kojih 7-8 godina. Si-
vo podruje vlasnitva nad prostorom inilo se kao savrena podloga, jer
u veini zemalja skvoteri koriste takve i sline rupe u zakonima ili prav-
nom definiranju statusa nekog prostora.
Ekipa koja se okupila bila je arolika, premda je najvei dio dolazio iz
punkerskog ili skaterskog backgrounda. Prvi dio kompleksa koji je skvotiran
bila je velika hala namijenjena za skate-park i u kojoj se u poetku oku-
pljao vei dio ekipe, da bi se malo kasnije pojedine podgrupe sa zasebnim
idejama poele odvajati. To odvajanje nije bilo u negativnom smislu, iako
je kasnije imalo negativan efekat. Kada su se poeli nazirati ogromni po-
tencijali prostora, svi su bili oduevljeni, tako da su bili puni nekih svojih
ideja o tome to bi oni tu zapravo radili: od ve spomenutog skate-parka,
preko koncertnog prostora, birtije, info-shopa, coffee-shopa, slikarskog
atelliera i pizzerie, do ne-znam-ni-ja-ega-sve-jo. Svatko je imao neki

1997.1999.
svoj projekt u povojima, i bilo je stvarno (asno ivjeti s Titom) odlino
vidjeti, kako su svi ljudi ivnuli i aktivirali se.
Negativne posljedice bile su u tome to je na bilo kojem dijelu prostora
trebalo puno poraditi, a vrijeme, novac i energija bili su raspreni na vie
razliitih stvari, to je spreavalo da bilo koja od njih dosegne svoj poten-
cijal, tako da je velik dio dobrih ideja zavravao samo na obeavajuim 70
priama. Ovdje treba spomenuti i faktor zime: u Hrvatskoj su, izgleda,
skvotiranja uvijek po zimi, to ba i nije najugodnija tradicija, jer sam u 71
ovom prostoru doivio neka od najgadnijih smrzavanja u ivotu (ak se
moglo nai ljudi koji su spavali stojeke po ormarima jer su im oni pruali

Devedesete
kakvu-takvu toplinu), a pei koje smo iskemijavali obino su bile kratkog
roka, to zbog prijanje neispravnosti, to zbog strunosti nekih pojedi-
naca (ulijevanje diesel benzina u pe na lo ulje jedan je od blistavih
primjera).

KOD VESELOG KEJOSA!

U tom zimskom periodu, par puta su organizirana vesela okupljanja, uz
jeftinu cugu na D.I.Y. (Do It Yourself uradi sam) anku restauracije Kod
veselog kejosa. Jednom prilikom policija je banula u kejos birtiju i ostala
potpuno zbunjena. Rekli su nam da napustimo prostor, no ta naredba je
po njihovom odlasku ignorirana i to, zaudo, bez ikakvih posljedica.
Kasnije su upadali redovno. Ponekad bi nas moda rastjerali ili pokupili
nekog u stanicu, ali uglavnom bi se sve zavravalo na zapisivanju i opome-
nama. Vidjelo se da im nismo strahovito zanimljivi, ili barem ne toliko za-
nimljivi koliko smo mislili da emo biti. Uz sve to, od obje strane koje se
spore oko vlasnitva dobili smo otvorene ruke da budemo u prostoru. Isti-
na, samo verbalnu, ali ipak... Poetni mjeseci mogli bi se opisati ukratko
ovako: bilo je hladno, prljavo i teko, ali istovremeno pijano, veselo i puno
duha.

KOD GLUPAVOG SKINHEADA

Nakon tog razdoblja, poeli su se dogaati prvi, zaista ozbiljniji problemi.
Kako se za prostor proulo okolo, vijest je dola i do nazi skinsa, koji su
poeli podmetati poare i demolirati neke prostorije, ostavljajui po zido-
vima svoje intelektualne parole, a jednom prilikom i pismo puno prijetnji
1998. za nas komunjare i TITOVE RATNIKE (!) (ovo mi je stvarno favorit)...
Tako je izgorjela i prostorija u ije su ureenje ljudi iz nje uloili oko 1000
maraka, prije nego je unitena. Takve sabotae vrene su obino u rano ju-
tro, kada nitko nije bio prisutan, to je trend koji se i kasnije nastavio, sve
do kraja prostora.
U meuvremenu su se poeli bliiti i toliko oekivani proljee i ljeto, pa
se poelo raditi na organiziranju nekih aktivnosti. Odluili smo napraviti
festival koji bi spojio hrpu stvari: od koncerta, preko ruka, do raznih per-
formansa, skate contesta, jeftinog piercinga i sl. Tada smo ve imali i struju,
koja je posuena od susjednog HNK-a (susjedna zgrada u kojoj se iz-
rauju interijeri za predstave). Oistili smo prostor za koncerte, sklepali
nekakav stage i poeli raditi na sreivanju dozvole za koncert. Da skratim
stvarno dugu i ubojitu priu, rezultat je bio taj da se direktorica taxi-re-
monta (koja se predstavljala kao liberalna poslovna ena koja razumije
nas mlade) pokazala kao pohlepna licemjerka, koja se savreno uklopila
u igru u kojoj su nas policija i gradska skuptina (ne znam je li po dogovoru
ili ne, ali neki detalji su u najmanju ruku sumnjivi) izvozali na sve strane
i izjebali nas u mozak kao mlade majmune. Nakon svega toga, poslali smo
legalne spike u njenik, odluili sve napraviti na rizik i podnijeti eventual-
ne odgovornosti.
Negdje upravo u to vrijeme, poeli su se zahuktavati problemi s
policijom.

1997.1999.
KOD PAKLENIH KAUBOJA
Najbolja epizoda dogodila se jedne subotnje veeri, kada je u skvot upala
velika racija (netko je prebrojao 25-26 policajaca, to u uniformi to u civi-
lu), ali su nali samo deci crnog vina (i vreu avlia za koju je jedan od njih
izjavio da mirie na joint), to ih nije smetalo da nas sve odvuku u stani-
cu i ispitaju. Tada smo otkrili da smo dobili i starijeg susjeda. Radilo se o 72
tipu od kojih 40-ak godina koji je skvotirao zato jer nije imao para za sta-
narinu. Njega su takoer dovukli s nama. Ubrzo su posjeti policije postali
73
sve ei. Sve manje su nas posjeivali oni podnoljivi, koje je zamijenio

Devedesete
virtuozni duo zvan cowboys from hell, ija se glavna aktivnost mogla
okarakterizirati kao vulgar display of power (ma ne sluam ja ba Pante-
ru, samo me asociralo). Svaki put kada su doli, krajnje arogantno i agre-
sivno su izbacivali sve van, a unitavali su i sam prostor (izmeu ostalog
jedan zvunik, jedno pojaalo, par neonskih lampi, razbili su pokoji pro-
zor... ma zaigrali momci!). Poeli su dolaziti skoro svakodnevno i initi si-
tuaciju gotovo nepodnoljivom. Ti isti momci prvi su sve prekinuli na dan
kada smo trebali odrati koncert. Tada smo usprkos zabrani odluili orga-
nizirati barem ank i sluaonicu, kada ve nismo mogli sam koncert. To-
kom veeri stizale su vijesti kako se vani mnoe marice, a kada je netko
dojavio da su stigle i Alfe (specijalne policijske jedinice), shvatili smo da bi
se stvari uz gomilu ekipe (mislim da je bilo izmeu 150 i 250 ljudi) mogle
ak pretvoriti u neto nalik onome iz Samobora (znate svi na ta mi-
slim...). Da ne spominjem kako sam se u stanici prijavio kao glavni i odgo-
vorni te veeri za sve dogaaje u skvotu. Uglavnom, to je bilo veliko razo-
aranje, i taj dan bih oznaio kao toku nakon koje je poela polagana ali
sigurna propast skvota. Odluili smo opet pokuati legalno, ali nastavila
se stara pria vrtnje u krug i udaranja glavom u zid. Policija je postajala sve
agresivnija i bahatija, ljudi u skvotu su se poeli meusobno svaati i cije-
pati, dolazilo je do puno nasilja, a uz sve to su i skinsi ponovo podivljali i
poeli dolaziti u ranim jutarnjim satima, provaljivati, podmetati poare...
Uskoro je sve bilo puno barikada, a pravili su se (i bacali) molotovljevi
kokteli, tako da je sve postalo kaotino i sjebano. Bilo je samo pitanje vre-
mena kada e sve otii doavola. Ljudi su otpadali sve bre, nitko vie nije
imao volje, skinsi su zajedno sa navijaima i nazi-kaos-punkerima, nakon
jedne masovne opsade spalili skate-park, dok su ljudi iznutra spaavali
1998. glavu, bjeei preko krovova. Mislim da se moe rei da je zakljuno sa
ovim ljetom zagrebaki skvot mrtav. Moda poneko jo i brije tamo neka-
da, ali u onom smislu kakvo je priblino trebalo biti, to je mjesto definitiv-
Okupacije u Zagrebu
no mrtvo.
U Hrvatskoj je bilo
nekoliko pokua-
ja, iniciranih od dvije
Prestankom pice
ratnih dogaanja, Za-
greb su tijekom 1994.
Godinu ili dvije ka-
snije, skvotirana je
kua u Gajnicama, no
KOD SUVISLOG ZAKLJUKA
prilino razliite struje. poeli posjeivati mla- ini mi se da je radnu
Malo mi je teko na kraju sve saeti u nekakav suvisao zakljuak. Skvot je
Prva je nekoliko skvo- di ljudi iz drugih zema- atmosferu unitila zi-
imao milijun mana. Iskusili smo sve loe to se moglo dogoditi, od vanjskih
tiranih gradskih stano- lja, donijevi sa sobom ma, pa nije bilo nita
do unutranjih problema. Ne poriem to. Ali, opet, brdo ljudi koje je pri-
va u Zagrebu, koji slu- neke nove, do sada ne od toga. Tek krajem
govaralo kako su ljudi u skvotu totalno neorganizirani, kako samo piju,
e kao sklonita za e- toliko poznate ideje. 1998., punkeri i skateri
drogiraju se, prenasilni su itd., uinili su upravo i samo to prigovarali su.
ne i djecu rtve nasilja. Prvo organizirano oku- primijetili su zgradu
Svako malo, netko bi mi uletio s priom u stilu: uli smo da je sad tamo
Njihova lokacija je, iz pljanje i pokuaj skvo- Taxi-remonta.
bilo to i to sranje. To mjesto je stvarno za kurac itd. itd. Ali, ALI, nitko se
razumljivih razloga, tiranja dogodio se u li- Sve ove zgrade
onda nije potrudio da sakupi par istomiljenika i tamo napravi ono to mi-
tajna, a ve 9 godina stopadu 1994. u Zagre- imale su za prvotnu
sli da bi se trebalo napraviti, prostorno je bilo mjesta za sve. ... Drugo, i
uspjeno odolijevaju bu, kada je nekoliko ideju ostvarivanja al-
vanije, ovaj pokuaj skvotiranja u Zg-u otiao je dalje nego ikoji od dva
naletima pravnih desetaka mladih ljudi ternativnih programa,
prijanja, i zahvaljujui njemu, sada smo opremljeni tonom iskustva oko
aparatika. ulo u naputenu ku- koji u Zagrebu nigdje
brojnih stvari. Moda najvanije je da se sada postojanje skvota ne ini to-
Druga, ovdje nama glanu u Strojarskoj uli- nisu zastupljeni, a ako
liko nemoguim koliko se inilo prije godinu dana, te da je taj stav zasno-
zanimljivija pria, po- ci (iza Autobusnog ko- se poneto i dogodi, to
van na praktinom iskustvu, a ne na teoretiziranju. Treba priekati da ljudi
kuaji su skvotiranja lodvora) i poeli je uglavnom podlijee
skupe energiju, opet se povezati, koliko se moe uiti na starim grekama
vezani za punk ureivati, s namjerom komercijalnim uvjeti-
i jednog dana emo imati svoj skvot. U jebote, pa ja u ovo zavriti stvarno
subkulturu. osnivanja alternativ- ma. Kontinuirani alter-
nabrijano: FUCK THE LAW SQUAT THE WORLD!

1997.1999.
nog kulturnog centra. nativni prostor u koje-
Ve drugi dan, u pro- mu bi program kreirali
stor su doli navodni sami mladi ljudi, gdje
vlasnici (SRC Janko bi se slobodnije disalo
Gredelj) i traili do- i gdje ne bi sve bilo za-
zvolu, a dan poslije i snovano na zaradi ne
policija, koja je privela postoji. Attackovci se
74
nekoliko ljudi. Spomi- ve skoro dvije godine 75
njanje specijalaca Alfi bore za prostor u ko-
bilo je dovoljno da se jem bi mladi/e alterna-

Devedesete
stotinjak punker(ic)a tivci/ke ostvarivali
povue iz zgrade. Dva svoje programe, no to
dana kasnije, zgrada je u Poglavarstvu grada
intervencijom bagera s uglavnom nailazi na
kuglom onesposoblje- nerazumijevanje mi
na za daljnje korite- jo uvijek ne ispunja-
nje, a totalno sruena vamo njihove uvjete za
tek 3 godine iza toga, dobivanje zgrade. Ako
usprkos velikoj medij- se trebamo usporediti
skoj pompi i peticiji s sa nekim drugim eu-
preko 600 potpisa. Ta- ropskim metropolama,
da je u Arkzinu, os- ovo moemo nazvati
vrui se na recentna kulturnom sramo-
dogaanja, Benjamin tom glavni grad bez
Perasovi, sociolog i vidljive alternative,
strunjak za urbanu podrane od gradskih
kulturu, izmeu osta- struktura. ak i susje-
log napisao: Za razli- dna Slovenija u skoro
ku od mnogih vrnjaka svakom selu posjeduje
koji se preputaju iner- klubove za svirke. No,
ciji kafia, apatiji, ovi- hoemo li sjediti i pla-
snosti o heroinu ili he- kati ili emo se napo-
rostratskom nasilju, kon sami izboriti za
stvaratelji KUGLANE svoju budunost?
eljeli su neto drugo. <OLIVER>
1998. Pesimizam i renesansa
Jo jedan pogled na priu
by Alen M.
D ogaalo se neto to su zapoeli ambicio-
zni ljudi. Oni su polako odustajali, a nasta-
vljali su oni koji nisu imali drugog izbora, nego
da ostanu tamo gdje mogu piti alkohol u miru. S
vremenom su ambicije nestajale i odustajalo se
od rada. Uraditi neto bilo je nemogue. U neko-
liko navrata pokuana je organizacija koncerata i
svaki put bi organizatori bili sprijeeni od strane
policije. Posljednji pokuaj da se koncert odri
neprijavljen je zabranjen, a policija je, dodue
civilizirano i korektno, rastjerala ljude, no ipak je
bilo bezrazlonog policijskog nasilja amaranje
jedne osobe naravno, u mraku, da se ne vidi. ...
Petkom i subotom jo su se okupljali ljudi, koji
su se moda i intenzivnije druili, ali atmosfera
je opadala. to je bilo vie okupljanja, to je dalje
tonulo.
U to vrijeme sam i ja poeo navraati ee da
vidim to se dogaa. kvadra je uglavnom bila u
delirijum raspoloenju preteno oni koji su ta-
mo ivjeli ili boravili veinu vremena. Od poet-
ka squaterskih dana, jednom tjedno, organizira-
na je kejos birtija. Bila je puna sedamnaesto-
godinjaka, muzika na baterije, svijee, blesava
galama te djeurlije to je, je. I ne znam otkud
mi ideja da tamo nosim distribuciju Attacka koju
sam tada radio? U birtiji, polumrak i galama,
prostor premali za distro. Comunitas-i (fanzin
Zagrebakog anarhistikog pokreta), koje sam
stavio na ank, zavrili su brzo na podu..... Osta-
le su pive i joint u onom inspirativnom mraku. I
itave te zgrade izgledaju zanimljivo i daju pro-
stora za razmiljanje. O emu se moe razmilja-
ti u atmosferi koja na mazohistiki nain upo-
tpunjuje elju za druenjem, u atmosferi u kojoj
ti se upucava gay tip, a tebi nije niti do udisanja
zraka, ili kad ima feeling da se samo treba ma-
knuti otuda, jer ne eli s tim imati veze?
S vremenom se u squatu, kako sam i oeki-
vao, poela zadravati ekipa kojoj je na prvom
mjestu bilo istrebljivanje skinheadsa. Nije to ni-
ta loe, ali kada bi toj istoj ekipi stalo i do sura-
dnje s onima koji ele raditi i neke druge stvari.
Ovdje mislim na odbacivanje Attacka od mijea-
nja u squatiranje rije je o neslaganju ljudi sa
Attackom. Njihova zamisao bila je da se u taxi-
remontu okupljaju skateri, koji bi si tamo sredili
skate-park, bez ikakve politike spike i birokra-
cije koju Attack nosi sa sobom. Naravno, ako bi
atakovci kao nevladina udruga sudjelovali, sa so-
bom bi donijeli i svoje principe rada: sastanci,
dogovori... Ali skateri ne ele politiku, nita osim
svoje elje da urede taj prostor. Izgleda da nisu
bili svjesni uvjeta u kojima pokuavaju tako
neto.
U Zagrebu, huligani national fronta, kako se
sami nazivaju, pronali su mjesto savreno za
opravdavanje nasilja, negdje gdje mogu paliti
koliko god hoe, prostor koji ionako nije niiji, a
policiji sve to savreno pae. Policija je svojim
posjetima dobila neto deblji dossier o tome: tko
je diler?, to rade punkeri?, tko su skinheadsi?,
to jedni drugima znae?....., pa se nadam da e
jednog dana izraditi statistike koje e kroz poli-
cijsku apsolutnu istinu konano proizvesti tera-
pije za lijeenje drutvenih problema. Samo je
problem u tome to su se takva istraivanja
odavno odmaknula od izvora problema, a i taj
problem se odmie od samoga sebe. Tako je, jo
i bez iskustava o squatiranju, bez elje squattera
da se Attack ukljui u priu, ta stvar unaprijed
osuena na propast. Nisu htjeli Attack, no, ipak,
pomo im je bila potrebna u onoj mjeri koja je
njima odgovarala. Npr., preko Attacka se poku-
ao organizirati punk koncert u tom prostoru. ...
Od poetka sam bio pesimistian, najvie
zbog toga to veina ljudi koja je radila squat nije
bila za slaganje tone vizije to bi taj prostor bio,
za to im sve treba i kako do toga doi. Neki su
imali jasan stav no namjera bi se rasplinula im
bi probali ali malo je bilo takvih. ... Ja sam taj
kompleks zgrada zamiljao kao mjesto gdje bi se
ivjelo, mjesto s telefonom, dogaanjima... Tada
bi to bio centar za iri krug ljudi. Kriminal patrio-
ta-skinheadsa (ili bilo koga drugog) ne bi proao
tek tako. Tko zna, moda se takav squat ne bi
svidio puno profinjenijim kriminalcima, moda
bi morao biti zatvoren jer ne bi imao kapelicu u
1997.1999.
dvoritu. Slino je to kao da je netko zapalio sta-
ri Attack u Heinzelovoj i nikom nita. Zgrade u
Adijinoj zapaljene su ve nekoliko puta i nitko
ne brani da se zapale opet, ako ima to vie za
zapaliti. Da su ljudi bili kako treba, tada bi i taj
squat poeo liiti ostalim europskima, pa ako bi
76
ga netko napao i opsjedao, tada bi se pretvorio u
utvrdu koja bi se branila. Stvarna opasnost od zg 77
huligana national fronta na razini je pijanih ulia-
ra, koji bi se u svojoj gluposti izgubili u sukobu s
Devedesete
neim konstruktivnim, neim to je puno krea-
tivnih ideja i pozitivnih namjera.
Na kraju dobivam dojam da je sve zavrilo ka-
ko je jedino i bilo mogue. Mislim da je ova pria
s Trenjevke bila iskustvo za sve i uvod u neko
novo squatiranje. ...
1999.
19. 01.
Video projekcija Anti-
30. - 31. 01. i 07. - 14. 02.
faistiki otpor na za- Attack u medijima:
grebakim ulicama.
duevna bol i marihuana
30. 01. 31. 01.
(i 07. 02. 14. 02.) pod Sorosevim blagoslovom
N
Incident na izlobi
slika Franka Buia u
Attacku izaziva medij-
a izlobi slika Franka Buia odranoj po-
etkom 1999. u Attacku dolazi do inciden-
ske reakcije. ta: nezadovoljan Buievim umjetnikim
izrazom, lan Attacka Filip Biffel odluuje
se na destruktivan umjetniki in te jednu od slika
para noem. Od samog incidenta i Buieve tube pro-
tiv Attacka zbog nanesene duevne boli, zanimljiviji
su bili medijski osvrti koji su uslijedili. Tekstovi o
ovom dogaaju izlaze u Veernjem listu (18.02.1999.),
Slobodnoj Dalmaciji (19.02.1999.), Areni (04.03.1999.)
i Hrvatskom slovu (12.03.1999.). Novinski napisi o At-
tacku veinom nastavljaju senzacionalistiki trend za-
poet medijskim praenjem afere s anarhistima i
lezbaama u Hebrangovoj 21. lanak u Areni naslo-
vljen je Drogirani student likovne akademije noem je
izrezao moju erotsku sliku! i opremljen fotografijom
uglednog splitskog slikara u odijelu i kravati, sa su-
prugom, apsolventicom Likovne akademije, i jednoi-
polgodinjom kerkicom. Veernjak ide korak dalje,
pa u naslovu lanka Marihuana pod Sorosevim bla-
goslovom uope ne spominje incident, ve djelova-
nje udruge praktiki svodi na krenje zakona, koje iz-
ravno povezuje s jednim od tadanjih Attackovih dona-
tora. Hrvatsko slovo pie o akademskom vandalizmu
u tvornici sugestivna naziva, gdje pogonski ine-
njeri snose krivicu za nesposobnost nadziranja mla-
dih posjetitelja, osobito pripadnika zagrebake punk
scene. Autor posebno znakovitom smatra injenicu
da je rasporena slika biblijske tematike, a lanak za-
kljuuje pitanjem: Blii li se vrijeme provjetravanja
dimom marihuane ispunjenih prostorija u Drislavovoj
12?
Jasno je da u ovom periodu mediji Attack prikazuju
kao mjesto koje predstavlja prijetnju graanskim, obi-
teljskim, pa i kranskim vrijednostima. Spominjanje
Sorosa cijeloj prii implicitno daje i protu-dravni
ton, a Attack svrstava u redove nepodobnih stranih
plaenika.
24. 25. 03.
Izjava povodom zatvaranja kluba udruge
Autonomna tvornica kulture
Izvor: Attackova mailing lista
N akon dvadeset mjeseci konti-
nuiranog rada na realizaciji i
koordinaciji programa vezanih uz
alternativnu kulturu, te godinu da-
na voenja kluba nae udruge u ko-
jem se odvijao veliki broj naih pro-
grama, zbog financijske nemo-
gunosti daljnjeg iznajmljivanja
prostora pod trinim uvjetima pri-
siljeni smo privremeno obustaviti
rad kluba udruge Autonomna tvor-
nica kulture. Sve aktivnosti vezane
uz realizaciju naih programa pre-
selit emo na ulicu, odnosno u pro-
store naklonjene tom vidu djelova-
nja te se djelovanje udruge Autono-
mna tvornica kulture nastavlja u
tom smislu.
U Gradu Zagrebu kronino nedo-
staje prostor kroz koji bi se mogla
manifestirati alternativna kultura te
koji bi posluio kao centar za njen
daljni razvoj. Poznato je da alterna-
tivna kultura esto slui kao inspi-
racija institucionalnim oblicima kul-
ture, te je zbog toga vrlo bitna za
njen razvoj, bilo da se nove ideje
koje dolaze iz alternativne kulture
ugrauju u projekte institucionalne
kulture, bilo da sama alternativna
kultura postaje dijelom institucio-
nalne. Takoer, alternativna kultura
predstavlja izrazito vanu kompo-
1997.1999.
nentu u slici ivota jednog moder-
nog grada, inei dio njegove cjelo-
kupne kulture ivljenja. Njen razvoj
je jedan od naina afirmacije svakog
modernog urbanog sredita. Zbog
iskustva rata, te problema kroz koje
prolazi drutvo u tranziciji, u Zagre-
78
bu na alost rjeenju pitanja statusa 79
alternativne kulture jo uvijek nije
posveena potrebna panja.
Devedesete
Vjerujemo da je ovo samo pri-
vremena situacija. Naime, kroz kon-
tinuirani rad na promoviranju i ra-
zvoju alternativne kulture u Zagre-
bu, uspjeli smo ostvariti konkretne
rezultate, te uspostaviti kontakt s
gradskim vlastima. Trenutno smo u
procesu finalizacije projekta neza-
visnog alternativnog kulturnog cen-
tra za koji se nadamo da emo uz
ve dobivenu pismenu preporuku
gradskog Ureda za kulturu, od Ure-
da za upravljanje imovinom grada
Zagreba, Odjel za poslovni prostor i
negospodarstvene objekte dobiti
na koritenje adekvatan prostor.
Sjedite udruge Autonomna
tvornica kulture se od 1.4.1999. na-
lazi u Gajevoj ulici broj 55, telefon
431374, fax 432456 i ovim putem
Vas pozivamo da nam se svakako
obratite ako Vas zanimaju pojedi-
nosti vezane uz na rad. Nadamo se
nastavku uspjene suradnje.
S potovanjem,
Marko Vukovi
1999.
06. 03. 12. 03.
Tjedan dana na selu
multimedijalni festival.
Gdje smo sad? Novije
prie o prostorima
Zato vie nismo u
K. Drislava 12?
ATTACK! Newsletter #6, svibanj 1999. ATTACK! Newsletter #6, 1999.
24. 25. 03.
Attack seli iz prostora
K. Drislava 12 u Gajevu S kupili smo svoje stvari i sad smo
ponovno u prostorijama Antira-
tne kampanje u Gajevoj. Kao na poet-
O ni koji su dolazili
u Drislavovu
otprilike znaju zato
Konzumiranje alko-
hola uzelo je maha i
to se odrazilo na
55 (prostorije ARK-a).
ku. Tamo naveliko sastanimo (gene- vie nismo tamo, ali ponaanje nekih
ralni su etvrtkom od 19 h), uredujemo pokuat u dati kratki koji se ne mogu
i kafeniemo. Program radimo u sura- rezime Tvornikog sav- kontrolirati kad si
dnji s drugim zatvorenim prostorima, jeta nakon finalnih do- malo popiju... To je
kao i na ulicama i trgovima. Mi naravno govora, to dalje?: otjeralo jo neke
ne odustajemo od zahtjeva Gradu da Attack bi prije sve- lanove...
nam dodijeli vlastiti prostor koji bi mo- ga trebao biti mje- Nitko se iv nije ni-
rali plaati. sto za samoorgani- ega pridravao.
Okolo sredine oujka (tu negdje), ziranje, a ne istu Nismo vie imali ni
dolaze ti nama URK-ovci (Udruenje za konzumaciju po- para, mada je po-
razvoj kulture), kako su nali super nuenog... Dogodi- stojala mogunost
prostor (sadanja Movara [u Runjani- lo se da nekoliko da ih naicamo za
novoj]), koji puno kota i da predlau ljudi stvara pro- jo barem tri mje-
Attacku, te jo i Zelenoj akciji, Gongu gram za isto tako seca. Ipak, zbog na-
(Graani organizirano nadgledaju gla- neveliki broj brojanih okolnosti,

1997.1999.
sanje) i Revoltu (revoltirani studentski posjetitelja... odluili smo se za
list) da zajedniki uemo u projekt sla- To je dovelo do generalnu pauzu.
ganja jedne velike prie. Mi rekli su- umora i gubitka
per! Iako URK ima drugaiju politiku energije kod istih.
rada nego mi, vjerovali smo da e uz
puno kompromisa stvari moi 80
funkcionirati.
Nakon preliminarnih dogovora, od- 81
lueno je da napiemo zajedniki pro-
jekat za icanje para od fondacija (cije-

Devedesete
na iznajmljivanja prostora u Runjani-
novoj tada bila je 4000 DEM u keu ili
neku tisuu vie, preko rauna).
Stvari su se malo otegle (kako to i
obino biva), a URK-ovci su s vlasnicom
uspjeli dogovoriti iznajmljivanje dijela
zgrade i nama rekli: Mi ne moemo vi-
e ekati, otvorit emo prostor, pa kad
dobijemo pare, doite i vi, ne!. URK
otvorio Movaru, mi napisali projekt
(MarkoV. i Vesna radili su oko 10 dana
na njemu), da bi oni uvidjeli kako mogu
i sami, sazvali sastanak na kojem reko-
e: Mi istupamo iz projekta. to?
Zbunjol! Za nevjerovat! Mi vama vjero-
vali! Dva mjeseca zamazivanja oiju,
guranja prie pod tepih...
Revolt i Gong su nakon toga takoer
Multimedijalni festival
Tjedan dana na selu odustali od projekta, a mi smo projekt
u Drislavovoj 12. poklonili Zelenoj akciji da probaju do-
bit neke novce.

Alen Majstorovi
Punky, jedan od
domara u
Drislavovoj.
1999.
26. 04. 02. 05.
FAKI 2. Festival je
posveen Mirovnim
igrama.
Faki 2 dojmovi organizatora
ATTACK! Newsletter #07, 1999.
Antun: Po mom skro-
mnom miljenju,
ovogodinji na FA-
Mario K.: Po mom skromnom mi-
ljenju, s ovogodinjim FAKI-
om imamo podjednako pravo bi-
KI je uspio. to je ti zadovoljni i nezadovoljni. Dok
uspio? Uspio je u smo pokazali znatan napredak u
namjeri da pokae i odnosima s medijima i tehnik-
prokae sto se to om stranom organizacije, imam
dogaa na naoj al- (blagi) osjeaj da smo zakazali u
ter kazalinoj sceni, nekim drugim stvarima. Sama
ali to nije i glavni koordinacija u organizacijskom
cilj. Da se prisjeti- timu nije bila ba savrena (bla-
mo, FAKI-ova go reeno), a ponovo se dogodi-
osnovna namjera je la ista (zapravo jo vea) pogre-
da potakne i omo- ka s izradom kataloga. Em su
gui razvoj alterna- bili skupi, em su kasnili. Takoer
tivnog kazalinog mislim da smo se mogli vie po-
izriaja. Naim mla- truditi oko traenja sponzora,
dim nezavisnim jer ponovo nismo zaokruili fi-
grupama moramo nancijsku konstrukciju, pa smo
ponuditi mo- morali krpati kako znamo i uspi-
jemo. Da nije bilo Ajine (ured)
gunost obrazova-
nja, protok infor- dobre volje, ne znam kako bi se
macija, prostor za izvukli. Interes medija i publike
rad i vjebu i na (mahom nova lica) bio je vie ne-
kraju im ponuditi go zadovoljavajui i mislim da je
prostor za prezen- sam festival na jako dobrom pu-
taciju. Ako to uspi- tu da postane bitna stanica za
jemo, onda moe- svakog potencijalnog interesen-
mo priati o razvoju ta za alternativno kazalite. to
alternativnog kaza- se tie grupa i pojedinaca koji su
linog izriaja i nastupali na festivalu, ne bih
uspjehu FAKi-a. mnogo. Zadovoljan sam time da
Festival nije se na FAKI moe prijaviti goto-
dovoljan. vo svako tko eli i htio bih da se
ta praksa zadri i ubudue, te da
izbjegnemo potencijalni elitizam
koji bi nametnuli potencijalnim
sastavljanjem selekcijske komi-
sije, makar i nautrb kvalitete
cjelokupnog festivalskog pro-
grama. Ako se pojavi potreba,
mogli bi organizirati nekakav
mini-festival na kojem bi nastu-
pile samo najzanimljivije grupe,
no sam FAKI trebao bi ostati
ba ovakav kakav je. Spontan,
nepretenciozan i cakan.
Marko Z.: Po mom skromnom mi-
ljenju, ovogodinji FAKI nije
uspio: katalozi su bili skupi, a i
kasnili su, 500 plakata nitko nije
zalijepio, gosti su ugoeni u
pranjavom stanu nedavno pre-
minule Katice i Drageca (isprika
astmatinom akovanu), nitko
nije znao s koliko para raspola-
emo, tako da se na nekim (po-
trebnim) stvarima tedilo, a na
nekim (bespotrebnim) potroila
gomila novca. Novinare smo
otjerali neodgovornou i neor-
ganiziranou ve drugi dan, od
31 planirane predstave, odigrane
su 24 (razlozi: slomljena noga,
cista na debelom mesu, policaj-
ci, otkazivanje uvjeta u zadnjem
trenutku, neorganiziranost...)
planirani, zadnji dan festivala
uope se nije odigrao... Tehniki
smo bili dobri, dobili smo vie
medijskog prostora, to je OK,
ali financijski smo opet kripali i
to je naa greka koju emo la-
ko ispraviti jednostavno e-
mo krenuti traiti sponzore i
fundere na jesen. U biti, ono to
me ozlojadilo jeste spoznaja da
je festival konceptualno totalno
izofren (ili polifren) i to nije OK.
Festival bi trebao poticati mlade
grupe na daljnje estetsko izbru-
avanje svog stila i tehniko usa-
vravanje, no pokazalo se da
izlazak pred oko publike nije do-
voljno motiviraju. Joj, joj, joj.
Zar je ba na festival pokazao
degradaciju kazalita u mladijeh
Hrvata, osiguravajui im beskri-
tian medijski prostor. IPAK...
IPAK... IPAK... IPAK... IPAK...
IPAK... IPAK... IPAK... IPAK...
IPAK... I...... nije sve tako crno
(samo mi je delat svezao oi).
Na grekama se ui, a budui da
smo pogrijeili sve to smo mo-
gli, znai da smo i nauili sve to
smo mogli.
26. 04. 02. 05.
Recept za Faki
ATTACK! Newsletter #07, 1999.
D A BI SE NAPRAVIO JEDAN
TAKAV FESTIVAL, POTREBNO
JE SLJEDEE:
01 osigurati ekipu od barem deset
ljudi koji e pomagati u organizi-
ranju itavog festivala,
02 katalog koji izlazi na vrijeme: ili
kao najava ili kao odjava festiva-
la, s fotografijama i tekstovima o
stvarno izvedenim predstavama,
03 tjedan dana prije festivala, po
itavom gradu podijeliti i polije-
piti flajere i plakate,
04 pronai jakog i sexy medijskog
1997.1999.
sponzora,
05 mjesec dana unaprijed dogovo-
riti vodie, smjetaj i hranu za
izvoae koji ne spavaju u festi-
valskom klubu,
06 voditi tone podatke o potroe-
nim parama, koje su legle na
82
raun mjesec dana prije, 83
07 pronai festivalski klub gdje
nee svaka dva sata upadati po-
Devedesete
licija i gnjevni susjedi,
08 sa svim grupama dogovoriti do-
lazak, boravak i odlazak, puno
prije poetka festivala,
09 prije poetka festivala pogledati
nastup svake grupe i napisati
neto istinito i konkretno o njoj
to bi privuklo i pripremilo spe-
cifinu publiku (studentsku, sre-
dnjokolsku, arty...), koja bi ta-
da znala s im ima posla i kako
to gledati i kritizirati,
10 uvesti glasanje publike,
11 dodati licu vegete, bez nama-
kanja + igraka i okolada...
<marko neorganizator
zdravkovi>
2 od 3 pokretaa FAKIr-a:
Mario Kova,
Marko Zdravkovi.
Nedostaje: Antun Gracin.
1999. 09. 05.
Trg rtava sadizma, ili kako napraviti
predstavu s minimalnim rtvama
(izvjetaj s protesta za povratak imena Trgu rtava faizma 9.5.1999.)
ATTACK! Newsletter #06, 1999.
U glavnom, sve je poelo ra-
dnom akcijom Iskoraka* u Li-
ci... Nakon dva dana krampanja i
kopanja te igranja sa srpom (i eki-
em), stigle smo B. i ja ravno na Trg
09. 05. rtava faizma, umorne ko psi i u
Tradicionalni, deveti blatu do grla... Skup samo to nije
po redu protest za poeo, no ve je bilo krvi (i u do-
vraanje imena Trgu slovnom smislu vidjele smo krva-
rtava faizma (u orga- ve tragove). Zoranu Pusiu (preds-
nizaciji Odbora akcije jedniku inicijative za povratak sta-
za Trg rtava faizma). rog imena Trgu) ve su stigli izbiti
Desniarske skupine zub.
napadaju antifaiste.
PODJELA ULOGA
Bilo je oko 300 ljudi s nae strane,
oko 2 metra praznog prostora, red
policije i red specijalaca, improvizi-
rana ogradica i one ustake face
varc, ona njegova koko i kompa-
nija... Nisu to bili neki klinci, ve
mrge od ljudi (kasnije sam saznala
da su to oni Trusievi). Nas dvije
smo stajale u blizini Bujasa i njego-
vih, te kako su govori odmicali, iz-
bijali su sve ei neredi svako
malo, neka od onih ustakih faca
prelazila je na nau stranu i cipelari-
la nekoga... Najbolji je bio policajac
u civilu koji je preao s njihove (gdje
je pjevao ustake pjesmice i pso-
vao) na nau stranu, kako bi ispro-
bao svoje izme na anti-faistima. U
par navrata nale smo se ba u pr-
vim redovima, tako da su nas i one
ustake face, ali i policajci uspjeli
dobro promotriti.
ITAA I GENERALNA PROBA
Letjela su jaja, kamenje i boce. Od
verbalnih uvreda stizalo je svata:
crveno bando, komunjare, Sr-
bi, jebo vam mater srpsku, po-
biemo vas sve... Kako se situacija
zahuktavala, tako su i specijalci oti-
li (oito shvativi da crne vie ne
treba uvati od nas).
* Iskorak puno ime projekta je Iskorak u sutra bave se mirovnim radom pri povrat-
ku i ostanku prognanih i ostalih stanovnika Hrvatske. Trenutno djeluju na podruju
Like i Korduna, a cilj je uspostava komunikacije izmeu ljudi, gdje je zbog politikih
i inih razloga, zamrla.
IZVEDBA...
I tada je doletio prvi suzavac. Bujas
se snaao i vratio ga natrag, ali sna-
li su se i oni, te ga u pratnji jo je-
dnog (suzavca) vratili natrag. Oni su
se razbjeali, mi smo se razbjeaii,
ali nakon prvog oka vratili i nasta-
vili udisati onaj smrad i plakati (nad
cijelom tom tugom hrvatske drave
i jebenog ignorantskog naroda!!!).
Uskoro je sve zavrilo pa smo se B. i
ja odluile izvui, jer su nas one
ustake face dobro promotrile, pa
da na putu do auta ne bi ostale le-
ati na cesti razbijene glave. Tre-
bale smo samo proi kroz improvi-
1997.1999.
zirana vrata i policiju, ali: Ne, pan-
keri ostaju ovdje, rekao je jedan
od plavaca. B i ja samo to nismo
pale na glavu od uenja. Da meni
netko kae da sam panker sva-
ta!!! Vratile smo se, srele neke po- 84
znate ljude i ispriale im cijelu pri-
u. Oni su reagirali isto kao i mi
85
smijehom. Pokuale smo ponovno,
ovog puta u pratnji nekih ozbiljni-
Devedesete
jih i pristojnijih ljudi, ali opet nita
nas dvije ostajemo. Ostali su i nai
prijatelji.
EFE, JEL I OVE VAMO...
Tada je jedan od pandura doao i
traio da ga slijedimo, jer da mora-
mo u muriju. Nakon kratkog nate-
zanja, tipa: zato?, kako?,
pod kojom optubom?..., uzeo tnica. Pred murijom (V.-om policij- TEAK JE GLUMAKI POZIV!
nam je podatke i pustio nas. Krenu- skom iliti Bauerovom) ve su sjedile Od zanimljivijih stvari moemo iz-
le smo prema autu, jo uvijek pod neke djevojice ustaice i vikale dvojiti B.-in odlazak na WC, kada joj
pratnjom desetorice naih poznani- nam: mieki, mieki. U muriju su je jedan od crnih prijetio smru,
ka, kada je pandur dotrao za nama pustili nas dvije i . Odvjetnicu nisu te moj odlazak da popuim cigare-
i rekao da je dobio nareenje da nas pustili, a i naa pratnja morala je tu. Naime, trebala sam otii u sobu
ipak privede. Nakon jo jednog na- ostati vani. Prvo su nas ufuraii u so- s faistima. Poelo je sa: kujo, pa
tezanja, ipak smo morali u muriju bu s ustaama, ali kad su ovi poeli srpska kujo, kako bi te karao,
pjeke jer se nismo dali u maricu. skakati i psovati, pandur je rekao mater ti tvoju komunistiku, si-
Uglavnom, lijepa slika: nas dvije, i- kako je ipak pametnije da idemo u gurno se dobro jebe, kurvo,
tava povorka ljudi, i murijak cijela drugu prostoriju. Tamo je ve bio doi emo i mi ustae na vlast, a
eta. Nala se tamo i jedna odvje- jedan privedeni, zapravo on se onda..., ekaj samo da izaemo,
priveo sam kada je doao prijaviti narkomanko, ubit emo te,
da mu je netko nabio ljivu pod dola si ovdje puit na zrak... Bi-
okom, pa su i njega zadrali. Tu smo lo im je teko sjedit na stolcima, pa
bili oko 3 sata. su sve vie skakali, tako da je onaj
1999.
11. 05.
Pokree se Attackov
Video centar (pretea
telefon?, adresa?, u svojstvu koje
organizacije smo doli?, koje stran-
ke?, zato?, tko je prvi bacio suza-
11. 05.
Pokree se Attackov
Fade In-a) vac?, koliko suzavaca?, koliko ka- video centar
menja?, koliko jaja?... Dok nas je
inspektor ispitivao, neke dve mrge
(pretea Fade In-a)
Izvor: Attackova mailing lista
od policajaca u civilu dovele su Bu-
jasa. uli smo kako ih psuje, pa on- -----------------------------------
da neku buku. Rekli smo inspektoru Subject: Attackov video centar
kako nije u redu da ga tuku, na to pismo podrske
je on izaao i rekao: Dosta deki, From: Marko Z
imam ljude, uje se... E sad, ja sam Tue, 11 May 1999 16:12:00 +0200
poslije ula da ga nisu batinali, ali -----------------------------------
zvukovi koje smo mi uli nisu bili

A
samo naa mata. Sve skupa, nakon TTACK! kree u novi projekt te
etiri sata, izali smo van. Naa pra- Vas moli da nam svojim pi-
Demostracije (dolje) i tnja nas je jo ekala i sve je bilo
protudemonstracije smom podrke, koje emo priloiti
kao u filmu. Divota. fanderima, pomognete. Unaprijed
(gore) na Trgu
hrvatskih velikana, hvala.
1999. (danas Trg KAKO PODNIJETI SLAVU? Za ATTACK!
rtava faizma). Doao je novi dan i sastanak u MarkoZ
HHO-u (Hrvatski helsinki odbor)
dogovor za pressicu. Tamo sam od

organizatora saznala da je protiv
mene podignuta prekrajna prijava
za remeenje javnog reda i mira
kurac u platiti!!! Od 11 prijava, sa-
mo je jedna osoba ensko i to ba
ja... Eto, to me snalo zato to
imam kratku kosu, poderane trape-
rice, gojzerice i oito nisam dobra
Hrvatica. Odmah remetim javni red
1997.1999.
OPIS PROJEKTA:
Centar e snimati i montirati video
materijale akcija NVO grupa te pre-
zentacijske materijale. Takoer e
organizirati distribuciju tog materi-
jala na svim prigodnim mjestima u
Hrvatskoj i po arhivima aktivistikih 86
video centara u Europi. Informacije 87
o aktualnim dogaanjima koja e
pratiti, Video Centar e sakupljati

jadni policajac od silne zbunjole, na
kraju zgrabio mene i izbacio van,
ugurao u drugu sobu i zderao se to
pravimo nered (!!!). A oni su pjevali
one ustake... Dok smo ekali, pri-
druio nam se jo jedan prijatelj.
Njega su dovezli u marici punoj
ustaa. Sreom, ovi su bili preglupi
da u mraku shvate kako on nije
njihov.
NAKLON I PLJESAK
Nakon tri sata ekanja, i dobrog za-
frkavanja dodue meni je bilo mu-
ka od svega umora, ekanja, sje-
denja, hodanja, leanja u klupi (sve
me je to podsjetilo na ubitano do-
sadna predavanja u srednjoj koli,
jer i klupe su bile takve), poelo je
ispitivanje od sat vremena: Ime?,
prezime?, zanimanje?, ime oca?,
i mir...
KAZALINA KRITIKA
Doao je i trei dan presica. Sve je
ispolitizirano, to je i dobro, no ja
se sve vie osjeam kao pijun u ru-
kama politiara. Jer ba im zbog to-
ga to nisam pankerica trebam da
pokau kako se nevini ljudi i dobre
mamine curice, pametne djevoji-
ce, privode zbog kratke kose (to
sam zakljuila iz njihovih rijei ne-
to kao: uhapsili su ih kao da su
pankeri zar to znai da se pankeri
smiju hapsiti?!?!). I sad nakon sve-
ga, ljuta sam ko pas: na ovu jebenu
dravu, na ignorante, na sebe, ali
najvie na ove nae seronje koji
me ele iskoristiti u politike svrhe,
jer da sam stvarno pankerica, ne bih
bila toliko podobna za njihova sra-
nja. Svi su isti!!! Skoro isti!!!
I zato, ne bu mene vie niko je-
bal pa s koje god strane oni bili...
*sara*
Devedesete
koristei postojeu infrastrukturu
obavjetavanja (Zamir, tisak, radio,
tv) i direktne kontakte s grupama.
Za potpuniju sliku aktivnosti na ne-
vladinoj sceni potreban je Video
Centar koji e obuhvatiti sljedee
aktivnosti:
reportae s akcija i programa
NVO grupa
montiranje svih reportaa u vi-
deo fanzin tj. mjeseni prikaz
popraenih dogaaja
na temelju reportaa akcija i
programa koje su snimljene, ra-
dit e se promo materijal za NVO
grupe
arhiviranje svog snimljenog ma-
terijala u NVO video arhiv
distribucija snimljenog materija-
la u Hrvatskoj i svijetu.
1999. Marko Zdravkovi o Fade in-u
(Prema intervjuu iz 2013.)
A ttack je u jednome trenutku
ponovo ostao bez prostora i
privremeno je bio u jednom stanu u
zgradi pored autobusnog kolodvo-
ra. Ba u tim mjesecima dogaala se
neka programska kriza, bilo je to
neko meuvrijeme i bili su nam ne-
ophodni projekti i da se pojaa vi-
dljivost Attacka. Mi smo tada radili
video tim.
Oliver [Serti] je posvuda, i u sa-
mom Attacku i gdje smo gostovali,
putao Undercurrents filmove i svi-
ma je nama to bilo ludilo. Imali smo
jednu malu kameru i s njom je ekipa
pratila FAKI i sve Attackove akcije i
skupila se velika arhiva materijala o
Attacku. Tako da smo imali gomilu
materijala kada smo pisali prve pro-
jekte, da pokaemo donatorima
vidite to smo mi nasnimili, dajte
nam pare da to izmontiramo. U to
vrijeme oko video tima bili smo ja,
Ivor Ivezi i Nikola Suevi.
Zatim se poelo raditi na jednom
promo videu o Attacku i to se mon-
tiralo na neki nevjerojatan nain. To
je bilo spoji dva videa, i na trei, i
onda unutra hendla kazete, taj tip
montae. Netko se s time muio
mjesecima, svaka mu ast. Mislim
da je ak to radio Ivor jer je u to vri-
jeme upisao montau...
Ja sam u to vrijeme bio program-
ski koordinator Attacka i razmiljao
sam, unutar svojih svjetonazora,
kako je sva ta anarho-civilna scena
zapravo u nekoj vrsti geta i da treba
doi do televizijskih medija i nekih
irih medija. I onda sam poeo in-
tenzivno raditi Video tim s Ivorom i
Nikolom Sueviem. A onda sam na
jednom tulumu, druenju u teatru
Vidra sreo Hrvoja Mabia, netko mi
je njega preporuio, i razgovarao
sam s njime o pokretanju projekta
video centra u Attacku. Nali smo se
i cijelo smo ljeto 99., grad je bio is-
pranjen, pisali projekte i preivlja-
vali samo na pohanim sirevima. Na-
pravili smo majmunsku foru, poslali
smo mrei ARK-a na plan kako e-
mo napraviti Aktivistiki video cen-
tar, pratiti scenu i sve to distribui-
rati. I tako, dobili smo nevjerojatnih
petnaest pisama preporuke od en-
skih udruga nadalje. Tako smo ka-
zete i pisma poslali uz projektne
prijedloge Otvorenom drutvu i
OTI-ju. Mi smo bili no-name, a dobi-
li smo sredstva, nevjerojatna sred-
stva i za dananje uvjete, kojima
smo mogli nabaviti digitalnu mon-
tau, prostor i montirati tri emisije
Trei sektor. Taj prvi Fade In je meu ostalim i principima Under-
bio pored Trga Austrijske republike,
tamo je bio jedan stan i zapravo
smo tamo svi ivjeli i montirali i to
je bilo ludo. Tamo je bila prva mon-
taa i tada je ve lagano poela pri-
a oko kampanje Glas 99.
Tako je nastao Fade In, 1999. go-
dine, koji je zbog zakona o hrvat-
skom nazivu kasnije registriran kao
kratica od Fantastino dobra insti-
tucija. Ove stvari o kojima priam
odvijale su se u jako kratkom vre-
menu, negdje od 1999. pa do 2003.
Kako je proraun Fade In-a, od-
nosno donatorski promet postao
prevelik u odnosu prema Attacku,
Fade In se vrlo brzo izdvojio iz At-
tacka. Ovdje nije bila rije ni o ka-
kvim sukobima, jednostavno je po-
stalo previe nepraktino da mora-
mo sudjelovati na svakom sastanku
u Attacku i potvrivati odluke.
Najprije smo napravili tih nekoli-
ko emisija o treem sektoru i distri-
buirali po lokalnim televizijama. To
mi je bilo nevjerojatno iskustvo jer
sam imao filing kao da je svaka lo-
kalna televizija svoj gusarski brod.
Svaki je direktor ili urednik bio dru-
gaiji, od magistara znanosti koje se
bave civilnim drutvom do kontro-
verznih poduzetnika. No ubrzo smo
shvatili da smo zapostavili fundrai-
sing i krenula je suradnja s HRT-om i
emisijom Dobro jutro, Hrvatska. Mi-
slim da je to bilo putem Heinrich
Bll Stiftunga, podijelili smo poslo-
ve i napravili gomilu reportaa.
Fade In se kasnije preselio u ne-
boder u Vukovarskoj. Munir Podu-
mljak nam je dosta pomogao u po-
stavljanju strukture Fade In-a. U sa-
stavu je bilo dosta ljudi s Akademije
koji su eljeli raditi filmove, razvija-
ti se kao autori, raditi na produkciji,
imati gdje i zato montirati. Neboj-
a Sljepevi, Igor Grubi, Ivor Ive-
zi te Tatjana Boi koja je za Fade
In, u koprodukciji s udrugom
B.a.B.e. napravila prvi dokumentar-
ni film Fade Ina Iskrivljeni odrazi.
Tatjana Boi puno je utjecala na
stil i poetiku Fade In-a. Vodei se
currentsa, mi smo u Fade In-u radili
na sasvim drugaiji nain nego to
inae rade novinari: kada se radio
prilog, ekipa bi bila prisutna od po-
etka i ostajala dok se svi ne bi razi-
li. Puno se intervjuiralo, bilo je
pravilo da nema novinarskog offa,
to je bilo radi demokratinosti, da
se svakome daje glas. Jako se pazilo
na muziku i na dinamiku. Taj se stil
vidi i danas u emisiji Direkt. Da, Di-
rekt je krenuo negdje oko 2002. go-
dine i po njemu je Fade In postao
prepoznatljiv. Ja sam tada bio hard-
kora i Direkt mi je bio malo kri-
pav. Ali onda sam shvatio da je to
super, no otiao sam negdje 2003.
Malo sam bio prezasien i shvatio
sam da ljudi s kojima radim ni ne
znaju da ja mogu raditi neku umje-
tnost i predstave, izgubio sam se u
administriranju. Fade In je postao
ugledna producentska kua, ali to je
sada pria koja je odvojena od
Attacka.
Iznenaenja su jo
mogua, intervju s
Hrvojem Mabiem
(Vatroslav Milo i Antonija Letini,
Kulturpunkt
http://www.kulturpunkt.hr/content/iz-
nenadenja-su-jos-moguca)
F ade In je nastao 1999. u okviru
Autonomne tvornice kulture
ATTACK, kao jedan od ogranaka,
odnosno jedna od inicijativa unutar
njega. Kako smo vrlo brzo poeli ra-
sti, razvijati se i na neki nain smo
prerasli ono to je bilo mogue ra-
diti kroz ATTACK, te poeli i kolidi-
rati pri apliciranjima, pokazalo se
najboljim rjeenjem da se izdvojimo
i osamostalimo u zasebnu organiza-
ciju. ATTACK je, uostalom, i bio
platforma koja je sluila razvijanju i
1997.1999.
generiranju projekata, okupljanju
novih ljudi. Fade In je u poetku pri-
mijenio takav model funkcioniranja,
pa ak i danas ga nastoji odravati.
Dakle ideja za pokretanjem produk-
cijske platforme koja bi se bavila
filmom nastala je u proljee 1999, a
88
inicirali smo je Marko Zdravkovi i 89
ja. Poinjemo osmiljavati prve pro-
jekte, a ujesen poinjemo ve aktiv-
Devedesete
no djelovati i imamo svoj prostor.
Prvi projekt nam je bila trodjelna tv
serija Trei sektor, koja je emitirana
na desetak tadanjih lokalnih tv
stanica. Emisija je tematizirala sce-
nu civilnog drutva, urbanu kulturu
i parlamentarne izbore, odnosno
aktivnosti Glasa 99. Cilj je bio do-
prijeti do to ireg auditorijuma, Fa-
de In-u je to bila jedna od glavnih
misija. ...
Fade In smo zamislili na zasada-
ma Attacka, a to znai kao platfor-
mu otvorenu mladim ljudima koji e
dolaziti i razvijati svoje projekte.
Zanimao nas je angairani video i
umjetniki radovi razliitih profila
animacija, eksperimentalni video,
dokumentarni film. Organizacija je
od poetka uspostavljena na princi-
pu ukljuivosti, otvorenosti za ljude
koji dolaze i rade svoje projekte.
Velik broj ljudi je etablirao svoje
projekte kroz Fade In, kao to je uo-
stalom i Attack generirao mnogo
1999.
15. 05.
Attack obiljeava
Meunarodni dan
stvari. Odluivanje po principu kon-
senzusa i ujednaene naknade za
rad stavljale su opu ideju iznad po-
prigovora savjesti, jedinanih interesa. Kljuno razmi-
Bogovieva ulica. moilaenje s Attackom se deava u
profesionalizaciji. Dok je Attack bio
vjebalite za mnotvo mladih u ra-
znim podrujima interesa, mi smo
se ograniili na jedan cilj i htjeli u
tome biti maksimalno profesional-
ni. ...
Nastajemo u vrijeme Tumanove
ere, a svi znamo ta se sa slobodom
govora tada deavalo i na koji je na-
in stigmatizirano sve to se sma-
tralo protuhrvatskim, ili nedolinim
hrvatskom probuktalom katolikom
udoreu, a zapavo je spadalo u ra-
zne domene civilnih i graanskih
inicijativa. Od ljudskih prava do ba-
nalnijih, ali nama bitnih stvari kao
to su urbana kultura ili jednostav-
no alternativni klubovi. U Attack-u
je, urbane kulture kao insideri. Re-
kao bih da radimo neto izmeu is-
traivakog novinarstva i aktivisti-
kog filma, subjektivno, onoliko ko-
liko je aktivistiki film subjektivan.
...
Kroz Fade In je u 10 godina pro-
ao velik broj ljudi ... Tatjana Boi
je bila bitan kreator naina kako
priamo prie i vizualnog oblikova-
nja. Igor Grubi je u Fade In-u skoro
od poetka. Radio je na nizu proje-
kata, od dokumentarnih i promo-
tivnih filmova do animacije. U osam
godina realizirao je velik broj proje-
kata, ali njegova je uloga i vea time
to je stalno dovodio nove ljude,
razvijao koprodukcije, npr. sa Za-
greb filmom, i generirao nove kon-
tekste. Zapravo sam se ja, kada po-
inje Direkt, poeo lagano povlaiti
s upravljakih funkcija, a Igor Gru-
bi, Oliver Serti, Sandra Ranjato-

je vladala izrazito agilna i vesela at-
mosfera. Nije se puno komentiralo
represiju tadanje vlasti, sva ener-
gija je ila u akciju. Neto bi danas
bilo u novinama, mi bi za par dana
bili na cesti. S druge strane, sve
graanske inicijative su medijski bi-
le katastrofalno praene. Ili su igno-
rirane ili su tumaene s polovnim
1997.1999.
vi, Magdalena Petrovi i Vanja An-
drijevi su preuzimali taj dio. Igor Bogovieva, 1999.:
15. 05.
paralelno osniva Kreativni sindikat, atakovci obiljeavaju
koji surauje s Fade In-om, a i da- 15. 05. Meunarodni dan prigovora Meunarodni dan
nas se uspjeno bavi animacijom.
Serti je razvio projekt edukacije iz
savjesti prigovora savjesti.
90
ATTACK! Newsletter #07, 1999.
video aktivizma i krenuo naa isku-
91
O
stva prenositi mladim ljudima di- ve godine taj je datum imao NVO-ima, a da one za to ne snose
ljem Hrvatske. Kasnije je stvari koje poseban znaaj jer se upravo trokove; izjednaavanje trajanja

razumijevanjem, bez prenoenja bi-
ti stvari, koja je novinarima bila ne-
poznata ili je bilo bolje da je ne a-
kaju. Tu mi nastajemo kao netko
tko je imao namjeru svu tu ivost i
idealizam prenijeti van, znai to
veem broju ljudi. Mi poinjemo ra-
diti jeftinim videom koji se tada po-
javljuje i ulazimo u prie aktivisti-
ki. Bavimo se priama civilnog dru-
tva, radimo problematske reporta-
e na teme ljudskih prava, ekologi-
je radio u Fade In-u preselio na Re-
start, koji je uspjeno pokrenuo Do-
kukino, bavi se distribucijom i pro-
dukcijom filmova, a nastavili su i s
edukacijom. Branko Vilus unutar
Fade In-a radi Fade in Green koji je
posveen ekologiji i takoer se od-
vaja od Fade In-a. Tu dolazimo do
stvari koje se lagano generiraju iz
Fade In-a, kao to smo se mi izdvo-
jili iz Attack-a.
s tim datumom pokree pitanje pri-
govora savjesti u Hrvatskoj. Naime,
zajednikom suradnjom nekolicine
nevladinih udruga, pokrenuta je ini-
cijativa oko izrade posebnog Zako-
na o civilnoj slubi, kojim bi se pre-
cizno regulirala civilna sluba voj- stacija bila je u sklopu Mirovnih iga-
nog roka.
U Zagrebu se sve dogaalo u Bo-
govievoj ulici, a sudjelovali su
Amnesty International, Attack, Sun-
cokret, Unija 47 i ured mree Anti-
ratne kampanje Hrvatske. Program
je poeo u 11:30 (Amnesty Interna-
tional ve oko 10:15), postavljanjem
stola s promo materijalom nevladi-
nih udruga koje su pokazale interes
da prigovarai savjesti svoj civilni
rok odslue kod njih. Osim raznog
promo materijala, skupljali su se i
potpisi za peticiju sa zahtjevima
nevladinih organizacija (u daljnjem
tekstu NVO) za regulaciju prava na
prigovor savjesti. Zahtjevi su: omo-
guavanje sluenja civilnog roka u
Devedesete
civilnog roka s vojnim rokom; pru-
anje informacije svakom vojnom
obvezniku o prigovoru savjesti pri-
likom regrutacije i donoenje po-
sebnog zakona o civilnoj slubi.
Izmeu ostalog, cijela manife-
ra, koje traju uvijek i svugdje, a bila
je i dobro medijski popraena.
I eto tako, sat je otkucao 16:00,
a s otkucajima donio je i kiu, to je
znailo pospremanje stvari i na
odlazak. Tako je proteklo sve to oko
obiljeavanja Meunarodnog dana
prigovora savjesti. Sakupljeno je
puno potpisa, novih kontakata, is-
kustava... Manifestacija obiljeava-
nja samog dana prigovora savjesti,
prema naim informacijama, osim u
Zagrebu, odvijala se i u Osijeku, Za-
dru i akovcu. Nadam se da slje-
dee godine neemo morati sku-
pljati nikakve potpise jer stvari oko
prigovora savjesti i civilnog sluenja
vojnog roka idu dalje!
<petar gabud / Unija 47>

1999.
04. 07. 06.
Kao reakciju na najav
ljene Vojne igre, ARK i
Attack organiziraju
Mirovne igre (Cvjetni
trg, Trg Francuske
revolucije).
04. 07. 06.
Mirovne igre
ATTACK! Newsletter #07, lipanj 1999.
P oetkom lipnja (4.-7.6.1999.),
u organizaciji ARK-a, odrano
je otvorenje Mirovnih igara. To je
obuhvatilo nekoliko manifestacija
na otvorenom, od kojih bi valjalo
izdvojiti otvorenje i mimohod/po-
vorku na zagrebakim ulicama uz
itanje proglasa na Cvjetnom trgu.
Mirovne igre su inicijativa pokre-
nuta iz ureda Antiratne Kampanje
Hrvatske (ARK) [kao reakcija na na-
javljene 2. svjetske vojne igre, odr-
ane u Zagrebu u kolovozu 1999.], a
nakon samog pokretanja inicijative,
ideji su se prikljuile jo i Autono-
mna Tvornica Kulture Attack!, Is-
korak u sutra, Z.A.P., Volonterski
centar (svi iz Zagreba), Stribor Ri-
jeka, TRN akovec, Centar za mir,
nenasilje i ljudska prava Osijek i
PKM Split.
Mirovne igre predstavljaju
vienje same igre, dakle, igre kao
zabave, a ne takmienja... igre kao
otvorenog koncepta, a ne profesi-
je... igre kroz suradnju, a ne kroz
koncept poraza i pobjede..., stoji
u letku. Napominju da je potrebno
Maja Gavrilovski dijeli
letke o Mirovnim igrama.
samo malo dobre volje i mate. Mi-
rovne igre pandan su Vojnim igrama
(25 milijuna kuna iz dravnog bu-
deta), a promoviraju vrijednosti
tolerancije, razumijevanja i
demilitarizacije.
Osim slubenog otvorenja na
FAKIju 26. travnja i pice dogaa-
nja, 4. do 7. lipnja, Mirovnim igrama
se smatra svaka manifestacija koja
se ne kosi sa principima koje
promoviraju.
Princip ukljuivanja u inicijativu
sasvim je jednostavan svoju kon-
cepciju planiranih dogaanja/festi-
vala/skupova, dovoljno je obiljeiti
zajednikim sloganima Mirovnih
igara i po mogunosti osmisliti ba-
rem jedan sadrajni dio koji bi di-
rektno bio vezan uz samu tematiku.
U uredu ARK-a (Gajeva 55) mo-
ete zatraiti veu koliinu plakata i
letaka, kao i naljepnica koje su
tampane zbog samih igara i podje-
liti ih po svom gradu, mjestu, selu,
radnom mjestu, koli, itd. Igra je
zabava, zabava je revolucija, smijeh
je promjena!
<oliver>
Vojne igre, mirovne predigre
O
d 8. do 17. kolovoza 1999. u Zagrebu su od-
rane Druge svjetske vojne igre, meuna-
rodno sportsko natjecanje vojnika. Igre su
bile izdano financirane iz dravnoga bu-
deta, a za tu je priliku renoviran i nogometni stadion
u Maksimiru. Nakon obilaska stadiona na kojemu e
iste veeri otvoriti ovu manifestaciju, predsjednik Re-
publike Hrvatske i Vrhovnik Oruanih snage Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuman izjavio je da su prvi doj-
movi izvanredni, te, prema HRT-u, dodao: To to je
Hrvatska dobila organizaciju 2. svjetskih vojnih igara
ima samo po sebi posebno znaenje. Nakon prvih u Ri-
mu 1995., sada su u Hrvatskoj, koja nije imala svoje
vojske jer smo stoljeima sluili drugima ... Sad smo
ovdje, a ovakav stadion i ova priredba moraju otvoriti
oi i onima koji su bili pomalo sumnjiavi da li nam to
treba. Razumije se da nam treba. Meutim, organizi-
1997.1999.
ranje anti-militaristikih Mirovnih igara dva mjeseca
ranije pokazalo je da neki sumnjiavi u Hrvatskoj ne
dijele Predsjednikovo miljenje.
Po obimu i vidljivosti, Mirovne igre se nisu mogle
nositi sa sletovskim spektaklom na otvorenju Vojnih
igara. Viesatni ceremonijal otvaranja sa 800 sudio- 92
nika poeo je mimohodom hrvatskih povijesnih po-
strojbi, nakon kojih su u sveanome mimohodu na te-
93
ren izali vojnici-sportai iz 78 zemalja sudionica Iga-
Devedesete
ra, pie HRT. Znaaj Mirovnih igara bio je prvenstve-
no simboliki, i predstavljao je otvorenu kritiku eko-
nomsko-vojne mainerije koja je pogonila stvaranje
nacionalne mitologije.
Piui o mimohodu povijesnih postrojbi na otvore-
nju Vojnih igara, Igor Lasi je u BH Danima napisao i
sljedee:
U mimohodu su vanu funkciju imale odore histo-
rijski nepostojeih gardista s Markova trga u Zagrebu,
neka vrsta eklektikih crvenih mundira sa zlatnim gaj-
tanima i stiliziranim ekrli-ubarama. ... E, ali nije bilo
partizana i ustaa. Prve e Tuman neizravno spome-
nuti, jer u Hrvatskoj partizani dobro dou kad svjet-
skoj javnosti valja zagalamiti o naoj antifaistikoj
prolosti, dok druge uvamo za domae prigode, za
svoju duu. Otvoreno se inae susreu jednom godi-
nje na bivem Trgu rtava faizma, i rezultati se
obino izraavaju u broju polupanih glava ostarjelih
antifaista; ili ih sparuje sam Tuman u svojim gla-
snim snatrenjima o nacionalnom pomirenju, o incestu-
oznome ideolokom svingeraju pod okriljem domaega
informativnog sljepila, i u duhu njegova proklamiranog
1999. uzora generalissimusa Francisca Franca. Tako su u
nedjelju oko maksimirskog igralita prohodili sinjski
alkari i korulanski Mleci te Turci, Trenkovi panduri,
uskoci, i hajduci, sve pod redateljskom palicom drav-
noga ceremonijal-majstora Kreimira Dolenia, koji
je svoj zanat brusio na dogaajima kakvi su proslava
Tumanova roendana u nacionalnom kazalitu ili
sprovod Gojka uka na Mirogoju. ... Sveanost je
okonana spletom manje-vie narodnih plesova u koji-
ma je dominirala dravna zastava, te narodnjacima ko-
14. 06. ji su se gostima posebno dopali, pa su se spontano or-
Izlazi prva Libra Libera ganizirali u vlaki na meunarodnoj pruzi oko Maksi-
u izdanju Attacka. mira. Otprilike ovako: priredba o kojoj je rije ponajpri-
je podsjea na svadbu nekoga od poznatih hrvatskih
novobogataa, k tome i demobiliziranog asnika Hr-
vatske vojske, recimo u vrtu popularnog restorana
Okrugljak.
Izvori: http://www.hrt.hr/arhiv/99/08/08/HRT0016.html, http://
www.bhdani.com/arhiva/115/t153a.htm
Tomislav Vrkljan i Marko Zdravkovi pripremaju se za Mirovne igre.
14. 06.
Libra Libera
O
d 1995. godine asopis Libra izlazi u Studentskom centru u
Zagrebu kao Zbornik knjievnog kluba SC-a. asopis najprije
ureuje Dalibor impraga, a od kraja 1998. odnosno broja 5,
ureivanje Libre preuzimaju Katarina Peovi, Sven Cvek i Bo-
ris Koroman. Sredinom 1999. godine tadanje vodstvo SC-a zabranjuje
izlaenje 6. broja asopisa. Sukob s tadanjom upravom SC-a (zabiljeen
na http://www.zamir.net/libera/uvodnik.htm) izbio je zbog tekstova kul-
tne amerike spisateljice Kathy Acker i tekstova domaih autorica koje
piu pod pseudonimom Sestre Bront uz obrazloenje kako se radi o
vulgarnom tivu. Problematian je bio i kritiki osvrt na opus Mile Buda-
ka. (To je tada bio ve trei asopis, uz Gordogan i dva urednitva Godina,
koji je istjeran iz SC-a.) Izvrni je posao cenzuriranja tada obavio novopo-
stavljeni glavni i odgovorni urednik izdavatva SC-a Boo Skoko. Zbog
takvih pritisaka, u lipnju 1999. godine Libra odluuje promijeniti izdavaa
i ime. Libra Libera dolazi u Attack gdje nalazi na razumijevanje i podrku
grupe koja je i sama egzistirala u konfliktu s vladajuom ideologijom.
1997.1999.
Urednitvo se popunjava novim lanovima, dolazi
Zoran Roko, a zatim se povremeno u urednitvo
ukljuuju i privremeni lanovi (Vlado Buli, Ognjen
Strpi, Jurica Stareini, Hrvoje Pukec, Igor Marko-
vi i drugi). Libra Libera poinje djelovati i na Mrei,
to ukljuuje i nekoliko umjetnikih hipertekstualnih 94
projekata. Prvi hrvatski kolaborativni hipertekst Mixal, 95
Wenders i ja bio je nelinearni tekst kojeg je pisalo ne-
koliko mladih autora/ica (Sestre Bront, Sneana a-
Devedesete
bi, Stjepan Balent, Andrea Pisac, Kreimir Pintari),
a koji je za svoj poetak uzeo stihove pjesme Branka
Malea iz koje se granaju prozni odvojci. Ovaj su poku-
aj slijedili slini projekti, Hipertekst za mase (gdje je
pisanje teksta bilo otvoreno za itavu mrenu zajedni-
cu) i OHTXT (softver za pisanje hiperteksta), kao i
multimedijalni projekt Uvod u pozitivnu geografiju koji
je kartu istone Europe povezao s putopisnim teksto-
vima koji su tvorili zapadnjaki imaginarij o Balkanu.
Libra Libera od tada objavljuje teoriju i knjievna
djela mladih autora s bliskih govornih podruja (Libra
je jedan od osnivaa Litkona Literarnog konzorcija,
skupine pisaca s podruja ex-Yu). U Libri su se obliko-
vali i dijelovi nagraenog romana Vlade Bulia Putova-
nje u srce hrvatskog sna. 2006. je godine Libra u inte-
gralnom obliku objavila i prvijenac Aljoe Antunca Po-
slije zabave koji je od kritike iznimno pozitivno pri-
hvaen, i koji je nakon toga objavljen i u izdavakoj
kui Konzor uz drugi i trei Antunev roman (Neka vr-
sta ljubavi; Tamo gore, tamo su ine).
Katarina Peovi Vukovi
1999.
18. 19. 06.
Reclaim the streets
Zagreb i Velika Gorica.
Pika se glupou izbija
(O protestnoj promociji Libre Libere #6 u dvoritu SC-a, 23. 06. 1999.)
ATTACK! Newsletter #8, 1999.
23. 06.
Protest protiv cenzure
Libre u dvoritu SC-a:
B oi Skoki, glavnom uredniku
izdavatva u Studentskom
centru, ostvarile su se strepnje. De-
crnokoulja (na slici)
sniari su nagazili nekoliko brojeva
gazi i trga izloene
Libre Libere, izloene na prodaju u
asopise.
dvoritu SC-a, a uoi protesta pro-
tiv cenzure ... Neidentificirana oso-
ba u crnoj koulji dobrano je izgazi-
la sve primjerke, a s jednom se ob-
raunao runo poderao ju je. Tada
se krenuo verbalno razraunavati sa
prosvjednicima, fotografkinjom i
samim sobom, to je nailo na plje-
sak prisutnih. To ga je malkice zbu-
nilo, pa se povukao. Dobili smo taj
omiljeni epitet: govna komunisti-
ka i kako samo moete objavlji-
vati takve stvari, pa za to sam se ja
joj duu prosti. U ovoj isto nepred-
vidivoj varijanti, ak su i piercing,
gay ljubav i sex ispali komunistiki
izumi... o orgazmu da i ne govorim
fuj. Dodue, Milena Dravi u filmu
Misterij organizma Duana Maka-
vejeva vie: Jebite se ljudi, to je
dobro za revoluciju! To potie bor-
bu za na samoupravni socijali-
zam, no film nije na repertoaru
podobnih, pa ne vjerujem da je aso-
cijacija odatle, jer ga vrhovnici, vje-
rujem, nisu ni pogledali. No i samoi-
nicijativnost napada meni je skroz
upitna, znajui da se u posljednje
tri godine sva samostalna inicijativa
naih ratnih veterana, osim od ku-
kanja po novinama, naalost sastoji
18. 19. 06.
Ulice ljudima Reclaim the Streets
ATTACK! Newsletter #08, 1999.
18. 6.1999. dogodile su
se Ulice ljudima, tko
rojatno jedan od najmonijih
trenutaka, u usporedbi sa svi-
crew i DJ Thief + DJ Sergio i DJ
Frajman), i zapravo je prava
nije bio/la moe mu/joj biti me ostalim to smo ikada orga- teta to je posjeta podbacila.
ao... Tri lokacije, mjuza, brija- nizirali. Nekih 50-ak ljudi (i je- Sveukupno se pojavilo najvie
ina, poruka, agica, veselje... dan pas), areno, glasno.... 100 ljudi. Tonije, nama koji
transparenti, udaraljke, leci smo bili tamo, manje-vie je bi-
CVJETNI TRG (koji su malo kasnili jer su gre- lo sasvim svejedno, a osim to-
Doli smo oko 11. Iako s malim kom prebaeni na Trg Francu- ga, manje ljudi znai i manje or-
zakanjenjem, hip-hop je od- ske Republike), velike lutke... ganizatorskog stresa. Ipak, da
mah krenuo, politiki nabrijan ma svata. Stvarno. Ruta (ne je bilo vie ljudi, vjerojatno bi
pustili smo i film Reclaim na dizajner): Cvjetni, Vara- se i atmosfera malo vie
The Streets, Krvavi i Marko su vska, Dalmatinska, Medulieva, zakuhala...
se popeli na drvee i razapeli Ilica za one koji ne poznaju Manifestaciju Ulice ljudi-
veliki transparent Ulice ljudi- Zagreb, to je jedna lijepa etnji- ma zakljuio je atraktivan
ma! to je bilo neto novo za ca od nekih 20-ak minuta. Na- show s vatrom. ak su i policaj-
Zagreb, bez obzira na sve dosa- ma je trebalo 40. Ulica je stvar- ci doli to pogledati. Eto. Za-
danje akcije ovaj put je bilo no bila naa. Potpuno smo is- pravo jedva ekam da pogle-
ipak malo uoljivije... Eh, onda koristili cijeli kolnik, transpa- dam izmontirane video materi-

borio. Attacku kao izdavau ua-
sno je ao zbog mogue povrede
neijih domoljubnih osjeaja, ali
stvarno nismo znali da su piku
izmislili komunisti i da je cijeli Do-
movinski rat voen samo zato da se
u nekom knjievnom asopisu ne bi
spominjala ta rije. Pika Bog da
u tome da legnu na bombu u nekom
parku. Prisutnima je ponuen pri-
godan kulturno-umjetniki domo-
ljubni program, jer kako kae Bo-
ris, jedan od urednika Libre libe-
re, studenti nisu dovoljno nacio-
nalno osvijeteni, pa smo im mi po-
nudili malo toga. ...
<oliver>
se ispostavilo da je McDonalds
odmah pokraj naeg tanda
stavio svoj tand, pa je izbio
manji incident zbog naeg
natpisa Bojkot McMurder
...to se brzo rijeilo, a natpis je
ostao... :-) Dio na Cvjetnom
raen je u suradnji s festivalom
Cest is d best tradicionalnom
ulinom manifestacijom, sa
1997.1999.
renti su nam pomogli da izgle- jale, da s odmakom skontam
damo uvjerljivije, tako da su neke detalje...
vozai iza nas bili poprilino
obeshrabreni. Imali smo sa- p.s. velika zahvala ide ljudma iz
mo tri pokuaja proboja od Zelene akcije (mladi), koji su
toga dva uspjena. Policija nije se jako angairali oko razvo-
96
reagirala, valjda se nisu snali. enja stvari kombijem.
Osim toga, nikome od njih vje- Zahvala ide i DJ Sergiu (Fine 97
rojatno nije palo na pamet da bi time teom) za vrlo inspira-
netko u ovoj zemlji mogao izai tivnu najavu dogaanja u

slinom priom oivljavanja uli-
ca, ali bez politike poruke... A
i budet im je zavidno vei od
naeg jer ih grad financira. Iako
su organizatori bili korektni,
ovjek na razglasu ispao je to-
talni upak prekinuo je muzi-
ku koju su putali nai deki,
konkretno Space crew. Osim
njih, svojih sat vremena odvrtio
je DJ Thief, kao i ve spomenuta
hip-hop ekipa 12 gauge s Radio
Studenta (100,5 Mhz). Osim
muzike i filma, Attack i Zelena
akcija imali su svoje tandove,
dijelili smo letke i n-lettere, a
postavili smo i nekoliko panoa
gdje smo objasnili povod
akcije.
Oko 15 sati, krenuo je Car
buster show.
Program promocije Marko Vukovi: Da, povor-
Libre br. 5 u SC-u, ka. Meni je to bilo sjajno. Vje-
proroanskog
naziva Nee biti
bolje.
na ulicu na taj nain, a da nema
dozvola. ta jo rei? Povorka p.s.2 do idue godine.
je bila jedno sasvim novo isku-
stvo. Za razliku od prijanjih bi-
ciklistikih kritinih masa, ovaj
puta smo ili pjeke, i moram
priznati da sam se osjeao vrlo
osnaeno. Ba mi je drago da Drugi dan je manifestacija Uli-
smo to napravili. Pokazali da se
zaista u ovom gradu moe izai
na ulicu, i proetati... onda smo
stigli na Trg Francuske R. Tamo
je pria malo kasnila....mislim
na razglas, atore i stolove.
TRG FRANCUSKE: POANTA,
P ORUKA, EVROPA...
S nama je dola i kia. Naravno
nije obeshrabrila ljude, tj. onih
10-ak najupornijih. Ostali smo
se sklonili... svejedno, kia je
brzo stala, muzika je krenula,
DJ-i su se trudili (ponovo Space
Devedesete
svojoj emisiji
p.s.3 sljedea akcija vezana za
promet u ovom gradu dea-
va se 23.7., kada ugouje-
mo Biketour 99.
ce ljudima odrana i u Velikoj
Gorici. Popodne je odran
punk/hard core koncert na
gradskom trgu (Lo primjer, z-
desk, Raport, Demant, Krvavi
mandat, Tumor, Sirup za izka-
ljavanje, Marko Brecelj + jo
jedan bend kojem sam zabora-
vio ime), a veernje-jutarnji dio
otpraili su DJ-i: Sergio, Thief i
Luka u klubu 100.
<MARKOB/MARKOS/
OLIVER>
1999.
??. 09.
Otvaranje prve hrvatske tvornice kulture
ma, da!
ATTACK! Newsletter #10, 1999.
22. 26. 06.

Attack organizira za-
grebaku etapu Bike-
toura 99, koji je na
putu za eko-kamp
ECOTOPIA u Rumunj-
skoj (Bogda). Dio ata-
kovaca/ki se prikljuu-
je Biketouru. Tema
Ecotopije: Prema
odrivim ruralnim
komunama.
Ulice ljudima tekst letka
23. 06.
Kritina masa (podrka
ivot u urbanoj sredini name-
tnuo nam je svoja pravila, odu-
D
aleko od toga da itko u At-
tacku ima neto protiv otva-
ranja Tvornice, ali podudaranje
naih identiteta moe dovesti do
nesporazuma, jer koncepcija, vizije
i nain rada Attacka i Tvornice su
skoro pa dijametralno razliiti. Sva-
koj iole inteligentnoj osobi jasno je
o emu je rije: Tvornica kulture
Autonomna tvornica kulture, radni-
ci na flyeru radnici na newslette-
ru, radniki savjet tvorniki sav-
enja i slinih nezagaujuih naina
jet, buvljak buvljak. I sad, ko je tu
kretanja. Ovom gradu potrebna je
tacka s konceptom tvornikog stva-
ranja kulture radila Lamparna u
Labinu, koja nesmanjenim intenzi-
tetom pri i danas. ...
Attack je uvijek teio neprofi-
tnoj, pa ak i volonterskoj prii, s
profitom tek tolikim da se pokriju
najosnovnije stvari (pivo 5 kuna,
uglavnom besplatni programi...).
Takoer, valja podsjetiti da je At-
tack mjesto otvoreno za sve i sa-
mim pojavljivanjem tamo vi ste po-
zvani da sami kreirate priu, a ljudi

Biketouru 99).
zeo vrijeme, otuio nas i pretvorio
u osobe podlone rutini, strogoj
??. 09.
podjeli vremena i prostora... Grad je
Otvara se prva hrvat-
podijeljen u odjeljke spavaonice,
ska tvornica kulture,
radionice, igraonice. Ulice su dehu-
Attack reagira. manizirane prolazimo jedni pokraj
drugih, ne primjeujemo se, gotovo
da ne komuniciramo, ne zabavljamo
se... A ulice su na prostor! Prostor
koji svojom prostranou i dostu-
1997.1999.
lud! ... Iako smo ve spominjali da e vas podrati. Attack je mjesto
jaka kultura ekoloki odrivih i pri-
nemamo pravo na modele, ipak je gdje se kultura prezentira, ali i stva-
hvatljivih navika, kao i odgovara-
vano da se razgranie neke stvari ra, ime se dobiva dojam prave
jua infrastruktura koja e to podr-
koje odreuju Attack, a mogle bi se tvornice, proizvodnog i prezentacij-
ati. Kakva infrastruktura?
povezati s Tvornicom: nekomer- skog kompleksa.
Dobro oznaene biciklistike staze
cijalnost, besprofitnost, sloboda iz- Radniki savjet, kako se naziva
na svim prometnicama, vie pjea-
raavanja, neelitizam... programska ekipa Tvornice, od-
98
kih zona, sputeni plonici koji ola-
kavaju i omoguavaju kretanje inva-
Darko Putak, producent Euro- mah ide uz naziv. Attackov Tvorni- 99
kaza i tvorac komercijalne Tvor- ki savjet je stvarno odluivako tije-
lida i biciklista/kinja, efikasniji javni
nice, tvrdi da njegov koncept po- lo. ...
prijevoz na elektrini pogon... i ti-

pnou omoguava puno vie od
pukog protoka prometa. To je pro-
stor koji koristimo svakodnevno, ali
ga ne iskoritavamo dovoljno.
KULTURA AUTOMOBILA
Urbane sredine svakodnevno trpe
udarce jo jedne velike opasnosti
kulture automobila. Automobilska
kultura proirila se do svojevrsnog
fanatizma. Od obinog prijevoznog
sredstva stvoren je kult, drutvena
norma, gotovo obaveza. Stvoren je
kult oboavanja stroja, stroja koji
nas polako odvodi u propast, koji
unitava sredinu u kojoj ivimo
svakodnevno nas ugroava. U tre-
nutku kada je nuno traiti ekoloki
odrive i prihvatljive oblike tran-
sporta, kult tog opasnog stroja do-
see svoj vrhunac!
DAJMO NAEM GRADU ZRAKA!
Alternativa kulturi automobila zasi-
gurno je kultura biciklizma, pjea-
Devedesete
stoji ve tri godine, a Attack se po- Dakle, smatramo da pojam
sue drugih stvari koje je mogue
javio tek kasnije, pa on nikako nije tvornica kulture u naem imenu
uiniti na osobnoj razini...
mogao ukrasti ime od nas. Iako je odgovara prostoru koji razbija pod-
Attack vrlo dobro medijski po- vojenost proizvodnje i konzumira-
TO MI MOEMO UINITI?
praen i ve dvije godine radi u Za- nja, otvarajui mogunost svakom/
Recimo ne kompanijama koje na-
grebu, to na ulici, to u svom ili iz- oj zainteresiranom/oj pojedincu/ki
meu kult stroja!
najmljenim prostorima, komercijal- da bude aktivni/a sudionik/ca stva-
Izaimo no ulice, trgove, parko-
na Tvornica ipak je nazvala svoj ranja nove urbane kulture. U jednoj
ve i pretvorimo ih u igraonice, opu-
projekt slino, ne obazirui se na tvornici kulture vrlo je bitan ele-
stimo se i komunicirajmo s ljudima
nas, valjda smatrajui da smo do- ment nekonzumerizma, jer smatra-
koji ive pokraj nas, u istom kvartu,
voljno marginalni da nas njihov mo da prostor koji producira gotove
u istom gradu... upoznajmo se, za-
monster moe pojesti kad se sjeti. programe bez otvaranja moguno-
bavljajmo se... posadimo koje drvo,
Zato bi izmiljali neto novo kad sti aktivnog sudjelovanja u stvara-
proirimo zelenu povrinu... ako
mogu uzeti od drugog. Tvrdi se da nju vie nalikuje industriji zabave
vozite automobil: povezite vie lju-
mainstream kultura crpi energiju i nego tvornici kulture.
di, jer to manje zagauje, smanjuje
ideje iz alternativne. Crpi? Hm, da! Prema tome, Attack i Tvornica
zakrenje na ulicama, nije asocijal-
Idejna aneminost osmiljavanja imaju dodirnih toaka samo toliko
no, smanjuje troak goriva i otvara
identiteta jasno se vidi i u termino- koliko je dugaka lista ideja koju su
prostor drugim sudionicima/cama u
logiji koju koriste. Projekt jedno- Putak i ekipa sasvim sluajno
prometu. Vozimo bicikle i sudjeluj-
stavno ne moe biti prva hrvatska preuzeli.
mo u kritinoj masi onih koji/e ele
tvornica kulture, jer je i prije At- <OLIVER>
odrati na ivotu ovaj grad, a uz
njega i cijeli planet. Budite svjesni
biciklista/kinja u prometu, pjeaka i
invalida. Ne urite, opustite se.
POM AKNIMO SE, PONIMO IVJETI!

1999.
01. 10.
Attack seli u novi ured-
01. 10.
to se trenutno dogaa s Attackom?
ski prostor u Vukovar-
ATTACK! Newsletter #10, listopad 1999.
skoj 237 c/II. U uredu
N
su i ARK, Iskorak u su- akon preseljenja iz velikog
tra, Postpesimisti, stana u Ulici Kralja Drislava
Unija 47. 12, vratili smo se u ured Antiratne
kampanje Hrvatske u Gajevu 55.
16., 23. i 30. 10.
Program je zbog nedostatka prosto-
FAKIjevi performansi u
ra naravno splasnuo, ali su projekti
Movari.
postali vei i vidljiviji (Ulice ljudi-
ma, Biketour99...), poveala se
16. 10.
2. roendan Attacka /
suradnja s drugim nevladinim orga-
nizacijama u Zagrebu (Mirovne
benefit buvljak za ARK
igre...), ali i sa ostalim grupama u
Trg Francuske
revolucije. Hrvatskoj i izvan nje, pa smo dosta
putovali (Sisak, Split, Zadar, Eco-
topia u Rumunjskoj...), prezentira-
31. 10.
Osniva se anarho-fe- li na program i pokuali naim is-
ministika inicijativa kustvom pridonijeti ostvarenju ili
ANFEMA. osnaivanju alternativnih dogaa-
nja i novoosnovanih kulturnih cen-
tara. to se tie fizikog prostora,
vie smo puta bili na razgovoru kod
Mladena uture, proelnika Ureda
za kulturu Grada Zagreba, te s nje-
govim savjetnikom Davorom aga-
rom, no uz njihove klasine isprike,
ostali smo kratkih rukava. Svi pre-
govori za legalnim dobivanjem pro-
stora koji ne bi morali iznajmljivati
(plaati po komercijalnim trinim
cijenama), pali su u vodu. E, onda
smo se skupa s Antiratnom kampa-
njom, Postpesimistima, Iskorakom
u sutra i Unijom 47 preselili u Vuko-
varsku gdje smo i sad.
Naa energija se poela raspri-
vati u tonama birokracijskih papira,
raznim aplikacijama, ali i u aktivira-
nju u nekim drugim nevladinim or-
ganizacijama ili pokretima. Problem
s kojim se trenutno Attack bori je
nedostatak novih ljudi i ideja, kao i
neto pozitivne prie sa strane. Mi-
slim da bi nam to dalo injekciju
adrenalina. Planovi za neke prosto-
re postoje, ali nisu jo jasni i stvari
e se poeti kristalizirati, nadam se
vrlo brzo.
ZATVORENOST
Jasno nam je da se okolo pria kako
je Attack zatvorena grupa. To je vrlo
individualna stvar koju ste mogli
osjetiti ako ste kontaktirali s vie
ljudi, netko je otvoreniji, netko za-
tvoreniji moda niste naili na
pravog/u. Postoji core team (aktivni
dio), koji se redovito sastaje i mo-
gue je da smo se uslijed turbulen-
tnih dogaanja, malice (ili malo vi-
e) zatvorili. No, ideja Attacka jo je
uvijek slina i svatko tko eli, moe
doi i ukljuiti se. Ne vjerujete pri-
ama, provjerite sami (mala
parolica)...
<OLIVER>
Attack kao dio ireg drutvenog
pokreta
I
z aktivnosti koje obuhvaaju kruoke, predavanja, prezen-
tacije i diskusije mogu se iitavati neke od zajednikih i
aktualnih tema tadanje alternativne scene (anarhizam,
moral i rjeavanje sukoba; smrtna kazna; ekologija, itd.).
Osim toga, upravo iz ovih aktivnosti u kojima su gostovali la-
novi i aktivisti iz drugih zagrebakih i hrvatskih udruga moe se
uspostaviti mrea NVO-a i neformalnih grupa slinog (ideolo-
kog) predznaka. Attack je tako ugostio, odnosno uspostavio
aktivnu suradnju sa sljedeim udrugama: CMS Centar za mi-
rovne studije, Zelena akcija, Arkzin, ARKH Antiratna kampa-
nja Hrvatske, Volonterski centar Zagreb, Amnesty Internatio-
nal, Udruenje za razvoj kulture (kasnije klub Movara), CESI
Centar za edukaciju i savjetovanje ena. Gotovo itav program
projekcija filmova odvija se u organizaciji Kontre, zagrebake
lezbijske grupe, te su tom prilikom i prikazivani filmovi s queer
tematikom. Kroz akcije (Meunarodni dan prigovaraa savjesti)
1997.1999.
i kroz dopisivanje na mailing listi o sluaju Campanella, pro-
govara se o zakonskom reguliranju civilnog sluenja vojnog roka
u Hrvatskoj, u suradnji s grupom, inicijativom, Unija 47, gdje je
posebno aktivan Zoran Otri.
Slina se mrea moe konstruirati i pogledom na izlobene i
100
kazaline aktivnosti. Mnogo se pojedinaca i grupa, formalnih i
neformalnih, aktiviralo u Attacku i ondje pronalo i prostor i na- 101
in za izlaganje svoje kreativnosti. Voditelji art tima bili su Dra-
Devedesete
ko Ivezi i Filip Biffel s ALU, a meu likovnjacima koji su se
pridruivali mogu biti izdvojeni npr. Igor Hofbauer, Igor Grbi,
Ivan Marui Kliff, Iva Matija Bitanga, Boris T. Mati i brojni
drugi. No izlobena se aktivnost odvijala zapravo zapaenim
grupnim izlobama: Tvornica igraaka grupna izloba u
tvornici igraaka Biserka, Izloba Novi poetak u SC-u, brojna i
gotovo redovita sudjelovanja na Salonima mladih...
U Kazalinoj proizvodnji, SCHMRTZ teatar i pojedinci iz i
oko SCHMRTZA (Mario i Maja Kova, Josip Viskovi) te razliiti
projekti Puljanina Marka Zdravkovia (Menerik, Dr. Zdravkovi i
pacijenti), Robert Franciszty i niz ostalih grupa Teatar ..., Tri-
gees Zadranina Antuna Gracina iz dana u dan izlaze na ulice i
oivljavaju u velikoj mjeri formu performansa. Biti vien, izai
na ulice postaje moto, ne samo kazalinog tima ve zapravo i-
tavog Attacka. Upravo kazalini tim pokree i autohtonu Attack-
ovu tvorevinu s razliitim nazivima Faki / Fakir Festival al-
ternativnog kazalinog izriaja / Front alternativnog kazalinog
ispada. Ovaj festival je u poecima upravo naglaavao korite-
nje javnih prostora, performans, vidljivost, aktivizam i humor,
marginalizirane, stoga i gotovo subverzivne vrijednosti u ka-
snim hrvatskim devedesetima.
1999.
06. 11.
Juri na Jedinstvo.
16. 10.
Promjena kursa?
06. 11.

Attack i Jedinstvo

(komentar na dvogodinjicu Attacka i benefit buvljak za ARK)
ATTACK! Newsletter #11, 1999.
A RK Antiratna kampanja, na-
stala je 1992. godine kao reak-
cija na ratna divljanja, ali i krenja
ljudskih prava. Aktivno je pozivala
na jezik nenasilja, demilitarizaciju,
toleranciju i suradnju. ARK se do sa-
da razgranao u vie samostalnih
ureda i grupa, koje su danas lanice
mree. To su: Iskorak u sutra, Po-
stpesimisti, Unija 47, Volonterski
centar, Zamir.net, Zagrebaki anar-
histiki pokret, B.a.b.e., Centar za
direktnu zatitu ljudskih prava,
Centar za edukaciju i savjetovanje
ena CESI, Centar za mirovne stu-
dije, Centar za ene rtve rata, Mali
korak (sve iz Zagreba) + Altruist i
ANTIRATNA KAMPANJA JE U
DUGOVIMA. STOP. ATTACK POMAE.
STOP.
Ukupan saldo: sakupljeno je
2432,44 kune i 5 irskih penija.
Na stranu da je samo deavanje ko-
je smo organizirali, de facto, veoma
uspjelo, jedna crna mrlja je u mojoj
glavi pokvarila dojam. E-mailom,
faxom, telefonoom i dirketnim kon-
taktom, pozvali smo veliku veinu
nevladinih organizacija (NVO-a) s
kojima smo do sada radili (ili su la-
nice mree ARK-a), da sudjeluju na
Buvljaku i na taj nain podre ARK i
Attack. Na moju alost, odaziv je
J
edan od povijesno znaajnih trenutaka za
Attack zbiva se 6. studenog 1999. i predsta-
vlja osvajanje tvornice Jedinstvo, na sav
skome nasipu akcija Juri na Jedinstvo.
Nakon mjeseci natezanja s Gradom Zagrebom, atakov-
ci su odluili osvojiti, odnosno skvotirati tvornicu Je-
dinstvo. Nekoliko mjeseci nakon te akcije Attacku je i
slubeno pripao prostor u podrumskoj prostoriji. Neke
prostore te tvornice, koja je bila predviena za kultur-
nu namjenu, ve je bila dobila Movara, odnosno URK
Udruenje za razvoj kulture, no Attack je pritom
ostao zaboravljen. Kako e se kasnije pokazati, ono to
je bio prvotni uspjeh Attacka osvajanje prostora,
pretvorit e se i u najvei problem.

Dalmatinski odbor solidarnosti
(Split), Homo (Pula), enska akcija
Rijeka AR i Suncokret (Rijeka),
Mir i dobro (upanja), Klub ena
(Pakrac), Odbor za ljudska prava
(Karlovac), Centar za mir (Osijek) i
Centar za graanske inicijative
(Pore).
1997.1999.
bio zaista minoran. Osim par poje-
dinaca/ki koje sam primijetio kako
se (uglavnom) srameljivo uljaju
kroz gomilu (rad: samo sam u prola-
zu), jedina grupa koja se potpuno
ozbiljno i spremno odazvala pozivu
bio je zagrebaki GONG. ...
102
Do sad se Attack esto oslanjao 103
na (ostale?) NVO-e. Bili smo pono-
sni da smo dio porodice. Meu-

Devedesete
tim, s obzirom na njihov odaziv na
buvljaku, pada mi na pamet par op-
cija: Razbatinjeni smo, a da to ne
znamo; naa porodica je masovno
prela meu redovnike/ce i ne na-
puta zidine samostana (ureda);
deda i baka nam zamjeraju to se
druimo sa djetetom koje je palo
razred (u ovom sluaju ARK). ta
god bilo u pitanju, rezultati su me
natjerali da stanem i pogledam gdje
se nalazim(o). Da li je moda vrije-
me za promjenu kursa? Podsvjesno,
to sam ve poeo initi. elim raditi
sa stvarnim ljudima, ljudima koji se
ne boje izai na ulicu, ljudima koji
e mi rei ta misle. Hvala svima ko-
ji nisu doli na 2. godinjicu Attacka
i benefit buvljak za ARK. Poruka je i
vie nego jasna. Laku no.
<MB>
1999. O juriu na Jedinstvo
prepiska s Attackove mailing liste
-----------------------------------
Subject: juris na jedinstvo follow
up
From: marko
Sun, 7 Nov 1999 11:52:25 +0100
-----------------------------------
iliti performance penjanja na krov,
kako pie u dananjem jutarnjem
listu.
dakle kao to znate, attack je
6.11. organizirao okupljanje pred
tvornicom jedinstvo. malo me je
strah rei prosvjed ili demonstracije
jer to se nije desilo. umjesto njih,
desilo se to da je dolo 50ak (maxi-
mum!) naih najbliih (da ne napi-
em najnadobudnijih), malo se on-
gliralo, malo se bubnjalo i plesuc-
kalo, crtalo se po platnima koja
smo objesili na ogradu, skuhan je
aj i lea. (izgleda da su jelo i pilo
postali zatitni znak svake akcije
koju radimo u zadnje vrijeme.) sve
zajedno je trajalo oko 4 sata. mi-
slim na okupljanje. sa druge strane,
grupa od tri aktivista se popela i
okupirala krov tvornice na 3 sata, te
postavila transparent. (o tome u
pisati naknadno). dolo je dosta
novinara (jutarnji, veernji, fade in i
vjesnik. novi list ponovo nije doao,
makar su potvrdili dolazak?!), te
smo ili preko telefona u eter stu-
dentskog radija i snimili prilog za
antenu na 101ici. makar je bilo malo
ljudi, ja sam osobno dosta zadovo-
ljan napravljenim. atmosfera je bila
prijateljska, akcija penjanja je pro-
la kako je planirano, pojavio se i
davor agar iz gradskog ureda za
kulturu te nas pozvao na sastanak u
ponedjeljak. to e biti dalje, tek
treba vidjeti.
(mb)
*** pseudoastronaut klase D ***
-----------------------------------
Subject: penjanje in detail
From: marko
Sun, 7 Nov 1999 12:21:33 +0100
-----------------------------------
dogovorili smo se da elimo napra-
viti neto direktnije, malo bezobra-
znije, da juriu na jedinstvo damo
malo vie tofa, atraktivnosti, adre-
nalina. tako je pala ideja penjanja
na krov, skvotiranja krova na par
sati, te postavljanja transparenta.
od ljubaznih ljudi smo posudili
opremu te kupili ueta. u srijedu i
etvrtak smo malo vjebali penjanje
i sputanje u pojasu, kako bi bili
spremni objesiti se na uad za slu-
aj da nas pokuaju skinuti. to nam
ipak nije trebalo, jer je policija odu-
stala od te ideje isti tren kako smo
se privezali i stali na rub.
ulaz u tvornicu je bio na prepad.
vrata su bila otvorena. uao sam
kroz njih. portir se zbunio, i traio
me osobnu. ja sam rekao da nemam
i produio dalje. nije mogao za
mnom, budui da je morao zatvoriti
vrata kako ostali ne bi uli. onda su
ga novinari-fotografi digli na foru,
pokazali press iskaznice i uli za
mnom. dok su se oni petljali na tim
vratima, ja sam se uspeo na prvu
razinu krova. u meuvremenu su
oliver i dinko preko ograde i nad-
strenice takoer doli na tu razinu.
povukli smo za sobom improvizira-
ne ljestve i popeli se na drugu razi-
nu, tj. vrh zgrade. ono to nismo
oekivali je da su se i tri fotografa
popela za nama! tako smo se doe-
pali tih 12ak metara visine i ravne
plohe krova. malo smo se slikali, te
smo postavili transparent na kojem
je pisalo: alternativni kulturni cen-
tar. policija se naravno nije snala.
naime to nisu oekivali, a sumnjam
da su ikada i vidjeli. trebalo im je si-
gurno pola sata da se dogovore sa
centrom i nekako reagiraju. za to
vrijeme smo se osigurali s uadi, i
pripremili na eventualno visenje s
krova ako nas pokuaju skinuti. do
tada su se fotografi zasitili i sili
dolje.
tada je i policija pokuala uiniti
neto. prvo su pritisnuli organiza-
tore okupljanja da nas nagovore da
siemo. bez uspjeha. onda su oni po-
eli komunicirati s nama direktno. u
poetku je bilo dosta napeto. malo su
vikali na nas, kao silazi dolje! po-
zvat emo ti specijalce i vatrogasce
vidjet e ti kad doe dolje. na ovo
zadnje sam odgovorio protupitanjem
vi to meni prijetite? odgovor je bio
ne. ne. i taj policajac se stvarno brzo
odmaknuo. mislim da su tada shvatili
da neemo sii.
potpuno spontano nam se u
meuvremenu prikljuio i etvrti pe-
nja. vrki. kada je odluio sii, poruili
smo policiji da im kao znak nae do-
bre volje putamo jednog taoca, a u
razmjenu traimo 3 sata vremena. to
se i desilo, naime policija je u jednom
trenutku (preko mobitela, ne javno)
poruila da nam daje vremena do 4
sata...
oko 14:20 smo skuili da nas vie
skoro uope ne paze, te da nisu opko-
1997.1999.
lili zgradu. dogovorili smo se da bi bilo
fora da barem jedan od nas pobjegne.
to se i desilo. oliver se potajice spu-
stio sa zadnje strane zgrade, gdje ga je
ekao bicikl. tada smo pokuali pri-
premiti bijeg i za nas dvojicu, ali dok 104
smo se spremali je policija primijetila
da neto ne tima i da fali jedan pa su
105
Devedesete
1999. na brzinu okruili tvornicu. kasno
naravno. oliver je odavno bio na
sigurnom.
tada nas je posjetom poastio i
ef smjene u stanici trnje. natezanje
sa njime je trajalo dulje i bilo je na-
pornije. ostali smo na krovu jo
otprilike sat vremena, javili se tele-
fonima novinarima i na radio stu-
dent odnosno 101icu, te napokon
sili dolje. postalo je naporno i
dosadno.
slijedilo je klasino legitimiranje,
ultrapristojno ophoenje od strane
policije (naime ljudi vani su im po-
pisali brojeve + imali smo kameru
koja je sve to snimila), i na dobro-
voljni polazak sa njima u stanicu.
razgovor u stanici je trajao 40ak mi-
nuta, kada smo puteni. jedna gru-
pa nas je pratila do stanice da se
uvjere da je sve o.k. oko tretmana.
mislim da je za oekivati prekr-
ajnu prijavu. ometanje posjeda. za
ostalo tek treba vidjeti. svejedno
imamo odvjetnicu koja nas podra-
va i koja je rekla besplatno preuzeti
sve mogue tube koje dou.
(mb)
*** pseudoastronaut klase D ***
-----------------------------------
Subject: osvrt na akciju J
From: markos
Sun, 07 Nov 1999 19:08:36 +0100
-----------------------------------
da smo znali kako e NGOi reagirati,
znali smo... nije to u pitanju... pa
kad je zadnji put bilo eih akcija
podrke i javnih akcija? davno... no,
neka, nije to tako vano, nama je i
ovako bilo dobro i neto smo
napravili...
zanima me samo koliko je grupa
kojima smo slali pozive poslalo svoj
fax podrke u gradski ured za kultu-
ru? koliko smo na taj nain napravili
pritisak na grad? jer, ako se ni to ni-
je dogodilo, onda eto... nemam
komentara...
ono to je meni bilo zanimljivo
je kako sam proveo vei dio vreme-
na u razgovoru s policijom naime,
ja sam bio u poziciji organizatora
koji ove gore gleda kao odmetnike i
nema veze s tim + komunicira s po-
licijom... zanimljiv je bio taj razvoj
situacije + odnos policije prema
svemu to se dogaalo. dok su prvo
bili jako ljuti i spremni koristiti silu
(citat: ma boli me kurac, gurni ga
gore pa neka se razbije pasji sin
reeno u prolazu, mi uli) izgledalo
je kako e situacija biti stalno nape-
ta, no uz neto razgovora i dobre
volje (spustio se Vrki s krova), brzo
su promijenili priu eto, postali
smo im simpatini, ma oni samo ra-
de svoj posao, ma nije problem,
znaju oni da je to zbog publiciteta i
vide kako se ne radi neka teta i sa-
mo e napisati prijavu ovima gore i
to je to... a nakon te promjene sta-
va prema penjaima, poeli smo
razgovarati i o drugim stvarima
zato mi sve ovo radimo i to plani-
ramo to je bilo zabavno, jer (ba-
rem su to rekli) njima se ta ideja
svia kao treba iskoristiti taj
prostor, samo zjapi prazan, ma
samo vi radite, vidim ja da je to ne-
to dobro i tako to...
jedino to im je narod zamjerio
je parkiranje na travi pa su dobili
napisanu kaznu ispod brisaa... :-)
sve u svemu, bilo je zabavno
mene su noge boljele za riknut. a
onda kad je malo poela kia, portir
iz Jedistva nas je pustio unutra (sam
nas je pozvao) i donio nam stolice i
tako to... stvarno prva liga od
njega...
eto, samo to...
markos
Treba prostor? Osvoji si jedan!
Juri na Jedinstvo
ATTACK! Newsletter #11, 1999.
O vo je stvarno za ne vjerovat,
Attack-u je obean prostor i
to iz usta Mladena uture, proelni-
ka Ureda za kulturu grada Zagreba i
Davora agara, savjetnika mu pra-
vo u ui Markove, Antunove i Ireni-
ne, te kameru Fade In-a. Dobro,
rei ete, obeavali su oni to i pri- jasno je naglasio da je prostor na-
je. Istina je, obeavaju nam ve
godinu dana, ali se to nikada nije
dogodilo ovako direktno. I jo su
oni nas zvali na razgovor (do sad
smo mi njih), kako bi nam to sao-
pili. Dan prije toga, istu stvar u-
tura je rekao novinarki Jutarnjeg li-
sta, koja se interesirala oko cijele
stvari, a povodom akcije Juri na Je-
dinstvo, dogoenoj 06.11., ispred i
na tvornici.
Jedinstvo je nekada bila tvornica
benzinskih crpki. I sada vie nije.
Kako to s niijim prostorima biva,
oni, kao takvi niiji postaju vla- rao rad i razvitak projekta, ali danas
snitvo Gradske skuptine, koja ta- je vidljivo da od toga nita. Po nje-
da odluuje to e se s tim dogaa- govim rijeima, u pripremne radove
ti. U trenutku kada je uturi reeno
da bi prostor na raspolaganje mo-
gao dobiti Ured za kulturu, stvar je
iscurila i o svemu se poelo inten-
zivno priati i pisati. U jednom od
davnanjih Vjesnika, izjavio je slje-
dee: Najvee okupljalite mladih
u Zagrebu, pa moda i u Hrvatskoj,
ve sljedeeg bi se ljeta moglo nala-
ziti na Savi! U podugakom lanku,
mijenjen alternativnim zbivanjima,
a planovi su se razvijali u smjeru:
dvorana za glazbenu umjetnost bi-
la bi akustiki opremljena, ona za
plesae imala bi i prikladan plesni
todij, a i kazalitarci bi imali svoj
prostor za vjebanje i prikazivanje.
Na gornjem bi katu, sastavljenom
od desetak malih sobica, svaka gru-
pa imala svoju prostoriju s telefo-
1997.1999.
nom i telefaksom, kako bi mogla la-
ke komunicirati. Tada je spomi-
njan i disco u podrumu, te restoran
pod nadstrenicom, koji bi financi-
106
potrebno je uloiti oko 8 milijuna 107
kuna. Tada su se u novinama ozbilj-
no poela povlaiti i neka od mo-
Devedesete
guih imena koja bi vodila prostor.
Najspominjaniji od inih, bili su: ka-
zalini producent Darko Putak (Eu-
rokaz, Tjedan suvremenog ple-
sa) i redatelj Kreimir Doleni
(ravnatelj Gavelle, umjetniki tvorac
stadionskih veselica hrvackog Pre-
cjednika). ... Naravno i Attack se na-
javio na razgovor uturi i agaru, ali
su stvari birokratskim putem zaob-
iene, a cijela se pria nekako stia-
la. Tada je Putak iz zagorskog ina-
ta iznajmio prizemlje Radnikog
doma u ubievoj i neizbjeno pita-
nje, A zato nisi otvorio Tvornicu
na Savi?, opet je potegnuto.
Tada je zatvorena Movara u
Runjaninovoj 3 i Gradski ured je
Urk-u velikoduno ustupio prostor
u lijevom dijelu Jedinstva. Nama je
to sve skupa bilo em sumnjivo, em
bezveze, em je bilo jo mjesta za
brdo drugih grupa i odluili smo or-
ganizirati akciju Juri na Jedin-
stvo. ...
1999.
09. 11.
Attack obiljeava
Meunarodni dan
09. 11.
Izjava za javnost Centra za direktnu
borbe protiv faizma i zatitu ljudskih prava i Autonomne
antisemitizma.
tvornice kulture Attack, povodom
Meunarodnog dana borbe protiv faizma
i antisemitizma.
ATTACK! Newsletter #11, 1999.

V aljanost neke vlasti i nekog

drutva vidljiva je u prvom re-
du u odnosu prema onima koji su
drugaiji od ostalih prema ma-
njinama. Ne samo prema rasnim i
etnikim manjinama, nego prema
svima koji se drugaije ponaaju ili
misle, ili pak imaju drugaije potre-
be nego veina. Hrvatska vlast i hr-
vatsko drutvo u posljednjih deset
godina, pali su na tom ispitu.
rtve maltretiranja ili nasilja
Drugi smo krivac mi sami
hrvatski/e graani/ke. Kroz dugih
deset godina, veina nas gledala je
dogaanja oko sebe s jednom mi-
lju valjda tako mora biti. I proi
e to. I mora da je susjed taj-i-taj
neto skrivio, im mu se ovako ne-
to deava. utjeli smo na nasilje,
utjeli smo na ispade mrnje izree-
ne od najvienijih ljudi u Hrvatskoj,
gledali kako mrnja s vrha ohrabru-
je i potie na zlo i one dolje. Zaka-
Meunarodni dan borbe protiv faizma i
antisemitizma: raspored dogaanja
Lj epljenje anti-fa plakata; di-
jeljenje letaka sa zajednik-
om izjavom Attacka i Centra za di-
15-16 h emisija na Radio studentu
posveena ovom danu, by
Oliver.
rektnu zatitu ljudskih prava. 19-23 h World music night u Is-
13 h (Cvjetni trg) performans gru- tarskom DJ Ap Jigida (reggae +
pe Le cheval: Vice Vukojevi je afro...) Bilo je jako veselo s br-
doivio satorij. dom pozitivne energije!!!
14 h zajedniki simbolini ruak Pojavili su se uglavnom mladi ljudi.
pripadnika/ica razliitih etnikih Zabava za bake i djedove dogodila

bilo dravnog, bilo individualnog,
ali toleriranog i nesankcioniranog
bile su i jesu gotovo sve manjine, po
kojem god ih kljuu definirali. Velik
broj naih sugraana izvrgnut je
diskriminaciji, prijetnjama i nasilju,
samo zato to nisu hrvatske nacio-
nalnosti. Nai privremeni ili stalni
sugraani drugih rasa izloeni su na
ulicama nasilju grupa skinheadsa.
zala je elementarna graanska
solidarnost.
Deveti studeni, dan kada su pred
vie od ezdeset godina nacistiki
razbijai krenuli u ostvarivanje pro-
jekta koji e dobiti ime konanog
rjeenja idovskog pitanja (ali i
slavenskog, romskog, antifaistik-
og, liberalnog, kranskog pitanja),
dan je kada valja podsjetiti na tu
1997.1999.
i vjerskih skupina i lanova/ica se na Trgu rtava faizma, gdje je
Attacka, koji je trebao biti po- ekipa sluala nastup Fumia (Savez
sluen na Cvjetnom, preselio se antifaistikih boraca) i njegovih
u Klub studenata Istre Mate vrnjaka.
Balota.
108
109

Najveoj, ali najmanje utjecajnoj
manjini umirovljenicima, sustavno
se otkida od usta kanjenjem miro-
vina i neprovoenjem odluke
Ustavnog suda. Tjelesnim invalidi-
ma iz godine u godinu se ukidaju
prava i smanjuje razina nune
pomoi.
Glavni, ali ne i jedini krivac, ak-
tualna je vlast. Vlast otvoreno zago-
vara etniki ekskluzivizam, tolerira
rasistike ispade i nasilje, ne trudi
se provoditi zakone koji bi svim
manjinama dali kakvu-takvu
zatitu.
Devedesete
vrijednost solidarnost.
Mnogi misle da bi svima, pa i
manjinama bilo mnogo bolje da se
potuju i provode postojei zakoni.
Slaemo se. Mnogi misle da bi tre-
balo donijeti zakone protiv onih ko-
ji potiu rasnu i etniku mrnju, za-
konski sankcionirati slavitelje na-
cizma i njegove lokalne inaice
ustatva. I to podravamo. Ali sve
to nee mnogo pomoi ne bude li
bilo obine ljudske solidarnosti.
Zagreb, 8.11.1999.
1999. Glas 99 ... ili
Razglas 666
(Attackovo sueljavanje stavova za i
protiv izlaska na izbore)
ATTACK! Newsletter #10, 1999.
[ZA] GLASAKIM LISTIEM,
NE ORUJEM
Jer, svialo se to nama ili ne, izbori
su najbolji legitimni nain da neto
Negdje u ovo vrijeme
pribliavaju se parla-
Izbori 99 promijenimo u drutvu u kojem
ATTACK! Newsletter #8, ivimo
mentarni izbori i kreu
1999.
L
aktivnosti kampanje ako je priati o revoluciji. Lije-
GLAS 99, kojom se eli
graane potaknuti na
izlazak na izbore: u
P ribliavanjem iz-
bora, vie od 100
nevladinih organizacija
po je zamiljati sebe poput ne-
kog romantinog junaka, u Che Gu-
evara majici, na barikadama, kako
Attacku su miljenja
[NVO], ukljuilo se u baca molotovljev koktel na blindi-
podijeljena.
razne akcije povezane rani policijski kombi. Ili ciglom raz-
s tim dogaanjem, no bija glavu vojniku koji je maloprije,
nastale su i neke nove. ispred tvojih oiju, udario neku sta-
Valja naglasiti da At- ricu kundakom u glavu, samo zato
tack kao grupa nije to je nosila plakat s natpisom Do-
stala iz akcija kampa- lje vlada!. Za one miroljubivije, re-
nje GLAS 99, koja po- volucija se sastoji od toga da ma-
kuava to vei broj sovno zakre ulice grada drei pla- koja izgubi veinu ne bude htjela
mladih ljudi animirati kate sa slinim natpisima, poput
da izau na izbore. Ra- gorespomenute starice, viu sloga-
zlog tome je to u ne slinog sadraja te eventualno
uem timu Attacka po- bace neko jaje u smjeru zgrade Sa-
stoje ljudi koji ne vje- bora, Ustavnog suda ili policijske
ruju u sam in izbora, a stanice. Naravno, to jaje se baci iz
budui da se odluke mase zato to je tako mudrije i
donose konsenzusom, sigurnije.
sveto pravilo je is- Oito je da prva vrsta revolucio-
potovano. Individual- nara razmilja otprilike ovako:
ni lanovi pozvani su ovjee, ima nas toliko vie od
da se ukljue u kampa- njih. Ne mogu nas sve pobiti. Samo
nju ukoliko to ele, a trebamo izdrati do kraja. Treba ra-
neki su to i uinili. sturiti sistem i onda sagraditi sve
iznova. Naravno, nikog od njih ne
zabrinjavaju pitanja poput: Kad
sruimo tu i takvu vlast, koga emo
staviti na njihovo mjesto?, tko e
od nas nakon takve eksplozije adre-
nalina sjesti i mirno obavljati admi-
nistrativne poslove, tko e voditi
sudstvo, tko e upravljati bankama,
u koga imamo dovoljno povjerenja
da ga stavimo na mjesta efa polici-
je i vojske?, i slina. Nakon takve
krv-po-ulicama revolucije, ostalo bi
previe neodgovorenih pitanja, pa
bi se desilo neto slino onome to
se desilo nakon barunaste revolu-
cije u bivoj ehoslovakoj, ili na-
kon rupa-na-zastavi revolucije u
Rumunjskoj ili, ako ba hoete, kod
nas, nakon Domovinskog rata. Desi-
lo bi se to da jednostavno ne bi po-
stojala nova garnitura politiara i
dravnih djelatnika koja bi samo
trebala uskoiti na ispranjena mje-
sta pa bi automatski sve postalo
bolje. Desilo bi se to da novi ljudi na
poloajima ne bi znali raditi taj po-
sao te bi ili radili katastrofalne gre-
ke koje kasnije ne bi znali ili mogli
popraviti, ili bi za to morali ponovo
izvlaiti manje zloeste ljude iz
sruenog sistema. Naravno da bi ta-
da ta nova drava sa novim siste-
mom bila zapravo istog svjetonazo-
ra i mehanizma djelovanja, te bi je-
dina promijenjena stvar ostala ta
rupa, ahovnica ili grb na zastavi,
umjesto zvijezde, srpa i ekia ili
pentagrama. ...
Naravno, svjestan sam toga da
su u ekstremnim situacijama po-
trebna i ovakva i slino ekstremna
rjeenja. Ako no nekim buduim iz-
borima u Hrvatskoj neko stranka
tikog djelovanja, graanska nepo-
mirno predati vlast, ve izvede voj-
sku ili policiju na ulice u elji do iza-
zove krizu ili srui demokratski po-
redak, naravno da u se vrlo raditi
ukljuiti u uline borbe kontra te
stranke. tovie, da pokaem svoju
dobru volju, ak u vam dati i be-
splatan, a potencijalno koristan
savjet: Kad radite molotovijev
koktel, obavezno uz benzin utoite
i malo motornog ulja i deterdenta
u bocu, te ne zaboravite benzinom
navlaiti i fitiljnu krpicu.
Takoer, ako ste nezadovoljni
samo nekim zakonom, zato ne mo-
rate uzimati oruje u ruke, ve je
dovoljno samo napraviti demon-
stracije kontra istog. Uz njih, narav-
no, treba obavezno ii i dodatni pa-
pirnati materijal: peticija, zahtjev
za, ili promjenom ili referendumom
glede istog, pisma zastupniku iz va-
eg glasakog okruga, politiaru ko-
ji je podnio zahtjev za uvoenje ili
izmjenu dotinog zakona, pa i sa-
mom Predsjedniku ako treba. Naj-
bolje bi bilo tampati na tisue pi-
sama sa vaim zahtjevima i njima
naprosto zatrpati njihove potan-
ske sanduie, kako one na poslu,
tako i one doma, te ih usput pods-
jetiti kada su sljedei izbori. Jer,
svialo se to nama ili ne, izbori su
najbolji legitimni nain da neto
promijenimo u drutvu u kojem
ivimo.
Znam da ubacivanje papiria u
kutiju nije ni izbliza uzbudljivo kao
bacanje bombi ili uzvikivanje paro-
la, no ona/j koja/i nije obavila/o
ovu najjednostavniju i najbaziniju
radnju (ili kako se to voli kazati
obavio/la svoju graansku
dunost), naprosto nema pravo sra-
ti naokolo kako nita ne valja, kako
je cijela drava u kurcu, te kako u
ovoj zemlji nema budunosti. Tek
nakon izbora imamo moralno pravo
konstruirati svoje politiko djelova-
nje i apsolutno ovisi o pojedincu
hoe li to biti ulanjenje neku stran-
ku ili njenu mlade, osnivanje vla-
1997.1999.
stite stranke ili sindikata, rad u ne-
koj od nevladinih organizacija koja
se bavi odreenim aspektima poli-
slunost ili, naprosto, cuganje u
parkiu i sranje o tome kako nita 110
ne valja. Isprike poput: Nemam
vremena za tako neto, Ne kuim
111
ti se ja u politiku, To je za moje
Devedesete
starce, a ne za mene, Koji u ku-
rac glasati kad tak i tak moj glas
donosi samo 0,00000028 %?,
obina su nezrela pizdarija od koje
nema apsolutno nikakve koristi.
Nemojte sada stei dojam do
sam ja neki nadobudni idealist koji
je uvjeren kako e njegov politiki
angaman donijeti radikalne pro-
mjene koje e napraviti od ovog
drutva i ove drave raj na zemlji
(ispostavilo se daje za tako neto
dovoljan i jedan reklamni slogan).
Jednostavno, elim poznavati poli-
tike procese u svojoj dravi, elim
znati tko i kako donosi zakone koji
se tiu mene, to ja mogu napraviti
u svemu tome, to radi ovjek za
kojeg sam glasao i, ako nisam time
zadovoljan, kako mu to znati staviti
do znanja te vidjeti to mi nude
ostali za budue izbore na kojima
u svoj glas dati, ako ve ne najbo-
ljima, barem najmanje loima. ...
Mario Kova
1999. [PROTIV] RAZGLAS 666:
KOALIRAJTE S VRAGOM!
Iskaite SVOJU politiku volju
IZAITE (to dalje od izbornih
mjesta)
Neka svaki ovjek ima razglas od
min. 666W! Neka se glas slobodnih
ljudi uje!
P reko stotinu nevladinih orga-
nizacija u Hrvatskoj ukljuilo
se u predizbornu priu, ili aktivno,
ili kao grupe potpisnice Povelje o
slobodnim i potenim izborima.
Neke od njih su nastale s malo dru-
gaijom svrhom. Ovo je jedna od
njih.
Razglas 666 je koalicija neprofi-
tnih, maloprofitnih i ekstraprofi-
tnih, nestranakih, stranakih i pri-
kriveno-stranakih, nevladinih, vla-
dinih, masonskih, crkvenih i multi-
nacionalnih udruga, zajednica, po-
jedinaca, vojski, policija, sekti...
koja se zalae za ukidanje zastu-
pnike demokracije i izbornog su-
stava. Nae zajedniko uvjerenje je
da su ljudi doli do stupnja razvoja
kada potreba za vlau predstavni-
ka naroda postaje prolost, kada
narod postaje prolost i kada dru-
tvo treba zapoeti svoju transfor-
maciju u slobodne zajednice slobo-
dnih ljudi. 1999. godina trenutak je
kada svijet trebamo okrenuti
naopake!
S obzirom na trenutne statistike
(pozivamo se na Jutarnji list), 5,9%
graana/ki RH izjanjava se da ne
eli ii na izbore. Kako je taj broj
dovoljan za prelazak izbornog pra-
ga (5%), odluili smo podnijeti zah-
tjev Saboru RH da predvidi mo-
gunost PRAZNIH STOLICA u slje-
deem sazivu Sabora. Nae je mi-
ljenje da prazne stolice na najbolji
nain oitavaju politiku volju
graana koji ne ele izai na izbore
(a iji postotak moemo saznati je-
dino ako se kao ravnopravna poli-
tika odluka u Izborni zakon uvrsti
mogunost ne glasanja za nikoga).
Broj praznih stolica bi se, po nama,
trebao regulirati na isti nain kao i
broj zastupnika bilo koje politike
stranke.
Naa namjera nije osporavanje
prava na izbor odreene politike
opcije, niti se protivimo pozivanju
graana na izbore pod bilo kojim
sloganima, ak tovie smatramo da
je bolje da graani/ke RH razmilja-
ju o izborima, nego da ih se to ne ti-
e. Jedini problem koji smo u tome
vidjeli je taj da se nigdje do sada
(ast izuzecima, poput Ivana Supe-
ka u Feralu) nije spominjalo pravo
na krianje listia. Mi samo elimo
da se nai prekrieni listii (ako se
odluimo da ih prekriimo) rauna-
ju kao volja odreenog broja graa-
na, a samim time i kao ravnopravna
politika opcija.
UDRUGE KOJE SU DO SADA
P RISTUPILE KOALICIJI RAZGLAS
666:
UDRUGA LIJEENIH GLASAA
Glavni cilj udruge je pomoi graa-
nima (osobito mladima) prilikom
odvikavanja od glasovanja. O pro-
blemu glasovanja, kako na to gleda-
ju lanovi udruge, najbolje svjedoi
ispovijest jednog od lanova: ...
Poeo sam glasovati rano, imao sam
tek 18 godina... bilo je to u poetku
najvie zbog drutva... upao sam u
takvo drutvo, gdje su svi glasovali i
mislio sam da bih ispao kukavica
ako ne glasam... najprije je bilo ok,
glasovao sam samo povremeno, i
samo na parlamentarnim izborima,
onda sam povremeno poeo odlazi-
ti i na lokalne izbore, pa na predsje-
dnike... i onda vie nema povratka.
Jednostavno, izlazi na sve mogue
izbore, nisu vie bitni ni obitelj, ni
drutvo, ni cura... Sada ve neko
vrijeme apstiniram od izbora i osje-
am se jako dobro. Drutvo lijee-
nih glasaa daje mi ogromnu podr-
ku, bez koje ne znam kako bih iz-
drao. Htio bih apelirati na mlae
da se okane glasovanja dok to jo
mogu. Na poetku uvijek izgleda
bezazleno, kao, parlamentarni iz-
bori sami za sebe ne izazivaju ovi-
snost, ali ubrzo shvati da povratka
nema. Zato prestanite odlaziti na
izbore, dok to jo moete!
DRUTVO POLITIKIH MATEMA-
TIARA POLIT - RAUN
lanovi drutva su svi mahom
vrhunski obrazovani politiari-ma-
tematiari i neka od njihovih sazna-
nja su uistinu okantna. Kao primjer
dajemo tzv. dokaz o istovjetnosti
koji izmeu ostalih predstavlja je-
dan od glavnih razloga zbog kojih je
drutvo odluilo apstinirati od par-
lamentarnih izbora u RH.
Krenimo od pretpostavke da na
hrvatskoj politikoj pozornici SdP i
HSLS ele zamijeniti do sada domi-
nantnu struju, HdZ. Pisano mate-
matikim jezikom:
SdP + HSLS = HdZ
Podijelimo obje strane sa HS i
dobijemo:
dP/H + LS = dZ/S
Ako uzmemo u obzir da politika
struja LS tei nuli, jer ne prelazi iz-
borni prag, slijedi: dP/H = dz/s
(to je sluaj za domenu u kojoj
raunamo).
Sada opet pomnoimo obje
strane sa HS i dobijemo:
SdP = HdZ
(spomenimo samo da su jedino
te dvije stranke odbile prijedlog
enske Ad hoc koalicije o kvoti ena
zastupljenih u Saboru op.ur.)
Time smo dokazali da politika
situacija u hrvatskoj tei tzv. pro-
mjeni u isto.
GOBI GRAANI ORGANIZIRA-
NO BOJKOTIRAJU IZBORE I BERU
GOBICE
GOBI je udruga graana koja smatra
izbor organiziranog branja gobica u
nedjelju puno boljim izborom od
odlaska na biraka mjesta. Drutvo
je ogoreno time to izbori nisu od-
rani na jesen, kada je sezona gobi-
ca, i zato trai odgovornost Preds-
jednika i Vlade!
UDRUGA UDRUGA
Udruga Udruga nastala je zbog
potrebe graana za udruivanjem.
Uostalom, danas je cool osnivati
udruge, a i da se fakat fino ivjeti
od donatora. Udruga Udruga
uglavnom je suzdrana, no ponekad
se zalae za, a ima i situacija u
kojima smo protiv. Udruga
Udruga ula je u koaliciju Razglas
666 zbog potrebe za koaliranjem.
Veinom glasova, prema pravilniku
udruge o odluivanju, odlueno je
da lanovi udruge Udruga nee
otii na izbore zbog razloga koji su
bitno utjecali na tu odluku. ...
IRC UDRUGA :-)
surfer#1: ma ful nije ok to do ne
moemo glasat preko irca, nego,
moramo se dizat sa kompa i ii na
neka glupa glasaka mjesta :-(
surfer #2: ima ful pravo :-), ja
1997.1999.
sam za to da se prikljuimo Razgla-
su 666, oni su kul likovi...
surfer#3: :-))))))))) to je coool
ideja, ajmo....
ZAJEDNICA OSJEAJNIH I 112
Z ALJUBLJENIH ZALAZAK
Nas jako deprimiraju pregrade na
113
birakim mjestima koje nas odvaja-
Devedesete
ju od voljene osobe. To jesu samo
minuti, ali kada voli, minuti izgle-
daju kao godine. Uostalom i ta poli-
tika, to je tako neromantino... I za-
to uope sabornici ne mogu javno
izjavljivat ljubav? ...
Va Superman
borac za pravdu i slobodu (prija-
telj Hrvata)
1999. Kazalino-performativne aktivnosti Attacka 1997.-2000.
go d i n a d a t u m izvedba m j e st o
1997 06.11. performans Prva intervencija by Bez ambalae Gajeva ulica
13.11. performans Druga intervencija by Bez ambalae Gajeva ulica,
i Silvija Tomik ispred hotela
Dubrovnik
performans by Menerik (Dr. Zdravkovi i pacijenti) Importanne
pothodnik (na
pokretnim
stepenicama)
11.12. performans Bojazan od bombe by Dr. Zdravkovi Trg bana Josipa
i pacijenti Jelaia, Ribnjak
12.12. performans Gole i elave by Not your bitch Rupa (KSFF),
Filozofski fakultet
1998 15.01. performans by Schmrtz Teatar krianje Bogovieve
i Gajeve
29.01. performans Blow job for Mr. President
by Schmrtz Teatar stolu
05.02. performans Blow job for Mr. President vs Attack girl
by Schmrtz Teatar Zg Velesajam
12.02. performans Probudite se Trg bana Josipa
Jelaia, oko sata
07.03. otvorenje prostora + performansi: Sin by Kugla,
Gole i elave by Not Your Bitch, hommage Living
Theatra by Menerik, by U.B.I.
20.03. performans Jealous guy by Crna Kronika Heinzelova 33
25.03. performans Ja te volim manje ili suvie... Heinzelova 33
by Not Your Bitch
02.04. performans Pridri mi samo ovo by Dr. Zdravkovi Heinzelova 33
i pacijenti Revolucije (danas
09.04. performans Kruha i igara by Robert Franciszty Heinzelova 33
16.04 Schmrtz Cabaret Heinzelova 33
18.04. otvorenje izlobe Karla Stojevia + peformansi by Heinzelova 33
Trigees, U.B.I., Karlo Stojevi
go dina datum izv edba mjes to
23.04. performans Problemi by Menerik, ivot i smrt Heinzelova 33
by Antun Klipa
07.05. performans Ako jedan... by Teatar ...
14.05. performans Problemi? iji? by Menerik
16.05. velika akcija Ulice ljudima na Trgu Francuske Trg Francuske
Republike: obiljeava se Reclaim the streets day Republike (danas
(Attack + Zelena akcija) + performansi... Trg rtava dr. Franje
Tumana)
21.05. performans Moj otac by Le cheval
28.05. performans Riblja horda by Medieval S/M experience
13.06. performans I wanna be your dog by Schmrtz teatar
21.06. performans Deterministiki kaos by Danijela Pustahija
24.06. performans Ako jedan ovjek moe... by Teatar ...
01.05.07. gostovanje + prezentacija + sudjelovanje na okruglom Pula, PUF
26.10. performans/instalacija Raspelo by Bez ambalae Salon mladih,
1997.1999.
26.31. 10. Attack sudjeluje u programu XXV Salona mladih
1999 27.01. performans Dakle, to da se radi by Teatar ...
11.02. performans Kruh (no games) by Schmrtz teatar
22.26.02. performans Dakle, to da se radi?! by Teatar ...
01.03. performans (mima) + instalacija (sjene) by Mance
114
18.06. manifestacija Reclaim the streets Cvjetni trg 115
Varavska
Dalmatinska Ilica
Devedesete
Trg Francuske
Trg dr. Franje)
2000 16.03. performans Minx Grill (V. Britanija) klub SC-a
1999. Od demokratizacije do
neoliberalnih strukturnih
reformi
Suzana Kunac
T
ijekom prepiske s urednicima o sadraju teksta koji
slijedi, iskristalizirala se ideja o tematiziranju kam-
panje organizacija civilnog drutva (OCD) za pote-
ne i slobodne izbore Glas 99 kao o jednom relevan-
tnom kontekstu koji bi posredno ocrtao sliku vremena u kojoj je
Attack djelovao.
Attack nije bio lanica koalicije organizacija civilnog drutva,
niti je direktno sudjelovao u aktivnostima kampanje Glas 99, jer
su, kako pie u Attackovom fanzinu iz tog vremena, u uem ti-
mu postojali ljudi koji ne vjeruju u sam in izbora, a budui da se
odluke donose konsezusom, sveto pravilo je ispotivano. Iz da-
nanje perspektive sve veeg nepovjerenja u vlade koje provode
neoliberalnu politiku i narodnih pobuna protiv mjera tednje di-
ljem svijeta01, Attackove rasprave iz 1999. godine i odbijanje sud-
jelovanja u mobilizaciji mladih i drugih apstinenata da izau na
izbore kroz kampanju Glas 99, kao i anarhistiki zahtjevi za di-
rektnom, a ne predstavnikom demokracijom, ine se usamlje-
nim, ali proroanskim glasom.
Za mnoge druge aktiviste/kinje mobilizacija oko kampanje
Glas 99 je bila izuzetno vana. Tada nam se inilo da se otvaraju
nove mogunosti osnaivanja aktivizma i civilnog drutva, pro-
stori edukacije graana o osnovama funkcioniranja demokracije
i osvjetavanja kako svi imamo mo utjecaja na politike elite i
time na drutvene procese.
Nastojat u kroz tekst detaljnije opisati razvoj civilnog dru-
tva u Hrvatskoj i ulogu donatora u kampanji Glas 99, s napo-
menom da je ta interpretacija izrazito subjektivna i obojana pra-
ksom upravljanja i provedbe kampanje02 i zato otvorena za dru-
ga i drugaija vienja tih dogaaja. Kljune datume i dionike
kampanje Glas 99 sam preuzela iz doktorske disertacije Tina
Gazivode03 Uloga civilnog drutva u drugojdemokratskoj tranziciji
u Hrvatskoj: 1999.2000. (FPZG, 2012.), bez ijeg bi vrijednog ra-
da opis kampanje Glas 99 bio vie mutno sjeanje nego jasan
pregled.
Kratak pregled razvoja civilnog drutva do 1999.
godine
Civilno drutvo nije nastalo neposredno prije i tijekom rata
(1991.-1995.) u Hrvatskoj kao to je to uvrijeeno miljenje. Nai-
me, jo je u socijalistikoj Hrvatskoj djelovao velik broj vjerskih i
humanitarnih organizacija, brojna kulturno-umjetnika drutva,
zaviajni klubovi, to je direktno nasljee jugoslavenskog susta-
va koji se razlikovao od zapadnih modela i od sovjetskih satelita
u Centralnoj i Istonoj Europi. Nakon promjene Ustava SFRJ
1974., dolo je do odreenog stupnja ohrabrenja za razvoj intere-
snih udruenja na federalnom, republikom i lokalnim nivoima.
Mnoge od tih organizacija formalno su bile podreene Savezu
socijalistike omladine i/ili komunistikoj partiji, meutim neke
od tih inicijativa su bile zaetak suvremenog civilnog drutva.
Tijekom 80-tih u Hrvatskoj je poeo embrijski razvoj organizaci-
ja civilnog drutva, posebno u podrujima ekologije, studentskih
i enskih organizacija te studentskih i omladinskih medija (kao
to su novinski listovi Polet, Studentski list, Omladinska Iskra,
Mladina, RiVal te prvi nezavisni Radio 101).
Primjerice, ve 1988. Svarun, kao jedna od najznaajnih
grupa koja je okupljala feministkinje, zelene i mirovne aktiviste,
zalagala se za prigovor savjesti i za civilnu slubu, jer su sma-
trali da nije prihvatljivo da prigovor savjesti nije priznat u tada-
njoj Jugoslaviji. Vesna Tereli u knjizi Neispriana povijest o
01 Tijekom rada na tekstu, na-
rodni ustanci u Sloveniji koji tom periodu kae: To je bio na mirovni poetak, jer smo s leci-
su zapoeli u studenom
ma za prigovor savjesti, za civilnu slubu kao alternativu slue-
2012. u Mariboru, nakon e-
1997.1999.
ga su uslijedili ustanci i u nju u Jugoslavenskoj narodnoj armiji ve neto znali, ve imali
drugim slovenskim gradovi- neko iskustvo i neke akcije u nogama (23). Kako pie Tin Gazi-
ma, usmjereni kako protiv
voda, jedna od znaajnih organizacija koja je djelovala krajem
pojedinanih gradskih vlasti
80-ih (osnovana 2. veljae 1989. u dvorani VII Filozofskog fakul-
tako i protiv vlade, rezultirali
su padom vlade Janeza Jan- teta u Zagrebu) bilo je Udruenje za jugoslavensku demokratsku
e. U Bugarskoj je pala vlada
premijera Bojka Borisova ko-
inicijativu (UJDI). U Manifestu udruenja iz oujka 1989. kao 116
ji je dao ostavku nakon pro- glavni razlog osnivanja inicijative navodi se nepostojanje politi- 117
svjeda diljem zemlje protiv ke inicijative koja bi u isto vrijeme bila jugoslavenska i demo-
visokih cijena struje.
kratska, a kao glavni cilj UJDI-a transformacija Jugoslavije u
Devedesete
demokratsku i federativnu zajednicu, odnosno u zajednicu
02 U kampanji Glas 99 sam su-
djelovala kao regionalna ko- graana i federalnih jedinica. UJDI, Svarun, enske organizaci-
ordinatorica enske ad hoc
je (enska grupa Trenjevka, SOS telefon) te omladinski i stu-
koalicije i lanica koordina-
dentski mediji su poeli otvoreno kritizirati nedostatak plurali-
cijskog odbora kampanje
(predstavnica Dalmacije). stikih struktura u Jugoslaviji te zapoeli artikulaciju svog rada
Meutim, koordinacija Dal-
kao dijela civilnog drutva koncepta graanskog udruivanja
macije je funkcionirala po
koji anticipira promjenu iz socijalistikog i jednopartijskog dru-
principu izmjenjivanja dele-
gata kojeg se biralo na koor- tva u viestranaku demokraciju. Osim inicijativa i udruenja
dinacijskim sastancima regi-
graana usmjerenih na solidarne, humanitarne akcije i onih koja
je, kako bi sve organizacije
su se bavila ouvanjem kulturne batine, tijekom 80-ih zapoi-
koje su sudjelovale u kam-
panji Glas 99 bile informira- nje s radom niz graanskih inicijativa koje se moe programski
ne o aktivnostima na nacio-
povezati s novim drutvenim pokretima. Paul Stubbs (2006)
nalnoj razini i kako se mo
smatra da su tijekom rata mree grupa i organizacija koje su
upravljanja ne bi koncentri-
rala u jednoj osobi. Tako se suraivale s Antiratnom kampanjom Hrvatske (ARKH) predsta-
ne moe govoriti o kontinui-
tetu predstavljanja Dalmaci-
vljale stvarni i simboliki nastavak dijela aktivizma iz 80-ih, no u
je u KO (jer osim mene, de- promijenjenim okolnostima (27).
legati su bili Dino Sirievi, Nakon zapoete tranzicije, odravanjem prvih slobodnih vi-
Ante Kokan, Zdeslav Kuko).
estranakih izbora u proljee 1990. godine, dolo je do znatnih
zastoja u razvoju hrvatske demokracije. Pojave koje su znatno
03 Tin Gazivoda je bio izvrni
voditelj kampanje Glas 99 i ometale pa i zaustavljale tranziciju ka konsolidiranoj demokraci-
zasigurno jedna od najinfor-
ji i razvoj civilnog drutva bile su u prvom redu politika domina-
miranijih osoba o tijeku pri-
cija jedne stranke HDZ-a, prije, tijekom i poslije nezavisnosti.
prema i provedbi kampanje.
1999. HDZ je funkcionirao kao nacionalni drutveni pokret koji je imao
hegemoniju ne samo u slubenoj politici, ve i u mnogim drugim
aspektima drutvenog i svakodnevnog ivota.
U knjizi Mobilizacija i razvoj zajednice, Marina krabalo na-
vodi kako se nacionalistika vlast u tom razdoblju putem medija
obraunavala s onim organizacijama koje su se jasno pozicioni-
rale kao zagovarateljice svih rtava rata, bez obzira na njihovu
nacionalnost i negativno ocijenila njihov rad, tako da su graani
u najveem dijelu usvojili stav vlasti da se radi o stranim plae-
nicima, pijunima (76). Franjo Tuman, prvi predsjednik Re-
publike iskazivao je uoljive tendencije autoritarnosti u vlasti
koju je personificirao posebice u diskreditiranju politikih ne-
istomiljenika, koje je ak nazivao stokom sitnoga zuba, pro-
danim duama, judokudakim pripuzima i slino. Organiza- dnom dijelu Povelje objanjavaju se razlozi zajednikog okuplja-
cije civilnog drutva koje nisu dijelile nacionalistiku euforiju ni
suraivale s HDZ-om bile su obiljeene kao dravni neprijatelji.
Dominacija HDZ i njegove protudemokratske tendencije su bile
vrlo oite u pokuajima potiranja nezavisnosti medija (preuzi-
manje dnevnoga lista Slobodna Dalmacija 1993. nakon guenja
trajka novinara i drugih zaposlenih u tom listu; neuspjeni po-
kuaj gaenja zagrebakoga Radija 101 1996. godine, itd.), te, pri-
mjerice, u nepriznavanju rezultata izbora i krizi formiranja
gradske vlasti u Zagrebu 1995.-1997.
Osim navedenog, razvoj civilnog drutva odredio je i utjecaj
rata i kriza s izbjeglicama koja je poela 1991. Bila je to stimula-
cija za itav niz inicijativa u potrazi za radom s izbjeglicama i
raseljenim osobama izvan dravnih struktura. Pred kraj 1992. je
Hrvatska, zemlja s 4.5 milijuna stanovnika, imala preko 700 000
registriranih izbjeglica i raseljenih osoba. Etniki kontekst kon-
flikta je imao niz kompleksnih utjecaja na razvoj OCD. Mnogi
OCD-i su radili iskljuivo s pripadnicima jedne etnike skupine
kao rtvama ratnih strahota; pripadnicima ugroene manjine;
grupom s posebnim kulturnim i/ili religijskim potrebama. S dru-
ge strane, niz organizacija je aktivan u promicanju multietni-
kih modela rada u rjeavanju konflikta i izgradnje mira. Osim
radikalnijih inicijativa, kako Paul Stubbs u knjizi Mobilizacija i
razvoj zajednice naziva ARKH, meunarodni akteri podravali su
osnivanje novih nevladinih organizacija, i to na dva naina. Jedan
pristup Stubbs naziva psihosocijalnim, s naglaskom na pojedi-
nanim, obiteljskim i grupnim terapeutskim intervencijama, to
je svojedobno i sam autor otro kritizirao kao medikalizaciju
socijalnih posljedica rata. Drugi pristup meunarodne podrke,
prema istom autoru, bio je povezan s direktnom pomoi strada-
lima tijekom rata i distribucijom humanitarne pomoi, gdje su
vodeu ulogu imale vjerske organizacije, meunarodne organiza-
cije civilnog drutva, te novoosnovane domae nevladine
organizacije.
OCD-a koje su promicale multietnike pristupe i bile aktivne
u podruju zatite i promocije ljudskih prava, alternativnih me-
dija, feminizma i izgradnje mira, etnikog pomirenja i nenasilja,
bile su ukljuene, ak i ako samo implicitno, u politiku opoziciju
HDZ-u, to je mogue bilo najvidljivije upravo tijekom kampanje
za slobodne i potene izbore Glas 99.
Kampanja za slobodne i potene izbore Glas 99
Nastanku kampanje Glas 99 prethodio je estomjeseni proces
(prosinac 1998. svibanj 1999.) pregovaranja i dogovaranja, to
je konano rezultiralo stratekim planiranjem u Tuheljskim to-
plicama 23.-25. travnja 1999. Tada je usvojena Graanska pove-
lja za slobodne i potene izbore, te je odlueno da se zapone s
utemeljenjem Graanske koalicije za slobodne i potene izbore
Glas 99. U Tuheljskim toplicama je dogovoreno da svaka organi-
zacija koja prihvati Povelju postaje lanicom Koalicije. U uvo-
nja organizacija civilnog drutva: Kriza politikog, socijalnog i
gospodarskog razvoja Hrvatske obavezuje graane i graanke da
pridonesu provedbi slobodnih i potenih izbora () Smjenjivost
vlasti izborima temeljno je naelo svakog demokratskog dru-
tva. Graanske inicijative Republike Hrvatske, koje promiu
1997.1999.
slobodu i demokraciju u cilju razvoja civilnog drutva, povodom
parlamentarnih izbora u RH, utemeljuju Koaliciju i donose ovu
Povelju radi jaanja parlamentarne demokracije, izgradnje prav-
ne drave i tolerantnog drutva. Kako pie Gazivoda, u tekstu
Povelje naglaava se uloga civilnog drutva koje eli pridonijeti
odravanju slobodnih i potenih izbora (pri emu se krenulo od 118
pretpostavke da su izbori 90-ih bili slobodni, ali ne i poteni) i 119
afirmirati naelo smjenjivosti vlasti, ali se nije htjelo neposredno
zagovarati smjenu vlasti (niti zagovarati bilo koju politiku
Devedesete
stranku ili koaliciju stranaka). Ti principi su dodatno pojanjeni
u Povelji u dijelu teksta koji se bavi naelima okupljanja i vre-
dnotama Koalicije, dok je u poglavlju Pravila djelovanja eksplici-
te navedeno: Koalicija je nestranaka i nepristrana te ne podr-
ava politike stranke, nezavisne liste niti nezavisne kandidate/
kandidatkinje.
Meutim, okupljene organizacije su u etiri kljune temat-
ske sastavnice kampanje Glas 99 enskoj ad hoc koaliciji (koja
je u izbornim procesima jo od 1995. godine bila aktivna s femi-
nistikim zahtjevima); zelenoj kampanji; UNO i Mediteraneo
(kampanji za mlade); te aktivnostima umirovljenikih organiza-
cija u veem dijelu javnosti doivljene kao opozicija autori-
tarnom reimu Franje Tumana. Tako je usprkos deklarativnom
nestranakom opredjeljenju organizacija civilnog drutva oku-
pljenih u koaliciju Glas 99, vei dio javnosti aktivnosti kampanje
doivljavao kao prikrivenu politiku opoziciju koja za jedini cilj
ima smjenu HDZ-a. U prilog toj tezi govori i GONG-ova odluka
da regrutaciju i edukaciju 8500 volontera za monitoriranje iz-
bornog procesa provodi kao zasebna i autonomna inicijativa. Ob-
janjenje koje je dala Suzana Jai, voditeljica GONG-a, za iz-
dvajanje te organizacije iz iroke civilne kampanje je kako nika-
kva percepcija anti HDZ-ovske pristranosti u kampanji Glas 99
1999. ne bi imala povratni utjecaj na GONG-ove napore za praenjem
izbornog procesa (160).
04 Odgovore na neodgovorena
pitanja iz kampanje sam na-
Osnivaka skuptina Glasa 99 odrana je u Zagrebu 8. svib- stojala kasnije razloiti u ma-
gistarskom radu Meuna-
nja 1999. Na skuptini je definirano da Koordinacijski odbor rodna pomo i demokratiza-
kampanje Glas 99 ine predstavnici tematskih kampanja (en- cijski procesi: Studije sluaja
ske ad hoc koalicije, zelene kampanje, kampanje za mlade, a ka- Hrvatska i Juna Afrika,
University College of London,
snije i kampanje umirovljenikih organizacija), te predstavnici Development Planning Unit,
etiriju regija (Dalmacija, Istra i Primorje, Slavonija i Baranja i 2003. Prilagoene dijelove
sredinja Hrvatska). Prvi sastanak Koordinacijskog odbora odr- tog neobjavljenog rada sam
koristila za naznaavanje pro-
an je poetkom lipnja. Poetkom lipnja biljee se i prvi javni na- blema s kojima su se neki ak-
stupi predstavnika kampanje Glas 99 te poinju aktivnosti ra- tivisti/kinje civilnog drutva,
znih organizacija diljem Hrvatske usmjerene prema graanima/ akteri kampanje Glas 99 ka-
snije suoili.
kama koje su kontinuirano trajale do samih izbora 3. sijenja
2000. 05 MMF, Dobro upravljanje, 1997.
Prema navodima Tina Gazivode, do srpnja 1999. Graanskoj http://www.imf.org/exter-
nal/pubs/ft/exrp/govern/go-
koaliciji za slobodne i potene izbore pristupilo je 114 pojedina- vern.pdf
nih organizacija civilnog drutva. Koaliciji su pristupile ne samo
one organizacije koje pripadaju jednoj od tematskih kampanja, 06 Izborna demokracija, kao mi-
nimalistika ili redukcionisti-
vec i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Udruga ne- ka definicija demokracije, po-
zaposlenih, Udruga branitelja Hrvatske, Srpski demokratski fo- tie od Josepha Schumpetera
rum, te novija novinarska inicijativa Forum 21. Tako je u smislu (1947) koji je demokraciju de-
finirao kao sistem za dono-
podruja djelovanja i brojnosti ukljuenih organizacija Glas 99 enje politikih odluka u koji-
bio najira platforma civilnog drutva u suvremenoj Hrvatskoj. ma pojedinci posjeduju mo
Opisivanje niza aktivnosti koje su tijekom tih est mjeseci na osnovi natjecateljske bor-
provele udruene organizacije civilnog drutva je izvan dometa
be za glasove biraa. Hun-
tington (1991) meu ostalima
ovog teksta. Meutim, vano je rei da je kampanja Glas 99 do- eksplicitno prihvaa Schum-
ivjela uspjeh s obzirom na odaziv glasaa na sam dan izbora: peterov naglasak na izborno
natjecanje kao sutinu demo-
78% svih glasaa je sudjelovalo na izborima i smjenilo HDZ s
kracije. Ali najistaknutija i
vlasti. najutjecajnija elaboracija bio
U dijelu koji predstoji opisujem kontekst meunarodne po- je koncept poliarhije Roberta
Dahla (1971). Najvanije vari-
moi civilnom drutvu04 do 2000. u Hrvatskoj. Osnovna je teza jable za prelazak s hegemo-
da je upravo kampanja Glas 99 djelovala u skladu s interesima nije prema poliarhiji za
meunarodnih donatora i drugih meunarodnih aktera i njiho- Dahla su na vertikalnoj di-
menziji javno natjecanje, i
vim poimanjem demokracije, a ne u interesu osnaivanja civil- na horizontalnoj dimenziji
nog drutva i graana za informirano sudjelovanje u politikim pravo na sudjelovanje na iz-
procesima i donoenje javnih politika. borima i u dravnoj upravi,
gdje je javno natjecanje pro-
ces liberalizacije, a pravo na
Razlozi interesa donatora za civilno drutvo sudjelovanje mjera za ukljui-
Politiki preduvjeti za pruanje meunarodne pomoi bili su i- vost sistema. Pretpostavimo ra. Nadalje, ponovno otkrivanje civilnog drutva nakon gotovo
dakle da demokratizaciju
roko rasprostranjeni meu multilateralnim i bilateralnim dona- shvaamo kao kombinaciju
torima u devedesetima i podrazumijevali su: dobro upravljanje, barem dvije dimenzije: javnog
jaanje demokracije i promicanje ljudskih prava. Meunarodni natjecanja i prava na sudjelo-
vanje (Dahl, 1971).
monetarni fond MMF (1997) naglasio je da je dobro upravlja-
nje vano za zemlje u svim stadijima razvoja. Pristup MMF-a je 07 Ottaway, M. & Charothers, T.
da se koncentrira na one aspekte dobrog upravljanja koji su bli- (2000) Funding Virtue: Civil
Society Aid and Democracy
sko povezani s nadzorom makro-ekonomskih politika: transpa- Promotion, Carnegie En-
rentnost i uinkovitost upravljanja javnim sredstvima te stabil- dowment for International
nost i transparentnost gospodarskog i regulatornog okruenja Peace.
za aktivnosti privatnog sektora.05 Svjetska banka je poela pro-
micati dobro upravljanje jer je smatrala da gospodarski rast
ovisi o primjeni principa dobrog upravljanja u financijskim i ad-
ministrativnim poslovima. U naelu, politika uvjetovanost pru-
anja pomoi nije stvorena samo kako bi dolo do promjena u
ekonomskim politikama zemalja primateljica pomoi, ve i u nji-
hovim politikim sustavima u kojima su ljudska prava i demo-
kracija bili dio paketa za postizanje ekonomskog rasta.
Tijekom prvog perioda treeg vala demokratizacije (od sre-
dine 1980-tih do ranih 1990-tih), niz meunarodnih institucija
poeo je sponzorirati ono to je postalo poznato kao pomo de-
mokraciji: programe pomoi posebno oblikovane kako bi pomo-
gli ne-demokratskim zemljama da postanu demokratske ili, pak,
kako bi pomogli zemljama koje su inicirale demokratske promje-
ne da ojaaju svoj demokratski sustav. Taj prvi period je bio fo-
kusiran na izbore, to je jedan od pokazatelja promicanja tzv.
izborne demokracije.06 SAD i drugi bilateralni donatori potpi-
sali su nebrojene projekte nadgledanja izbora i izbornog upra-
vljanja kako bi podrali izborna natjecanja u tzv. dravama u ra-
zvoju (developing countries) i bivim komunistikim zemljama
Istone Europe i Sovjetskog Saveza.07 Takoer, mnogi su drugi
1997.1999.
bilateralni donatori, ukljuujui glavninu europskih zemalja kao
i Kanadu, Australiju i Japan, pomo programirali da podre pro-
cese demokratizacije.
U okviru tako postavljenih politikih uvjeta za donatorsku
pomo osnaivanju demokracije, pomo civilnom drutvu se te-
melji na nekoliko povezanih pretpostavki. Organizacije civilnog 120
drutva mogu pridonijeti izgradnji demokracije poticanjem poli- 121
tikog pluralizma, buenjem demokratskih vrijednosti i povea-
njem sudjelovanja graana u javnom ivotu. OCD i nezavisni
Devedesete
mediji vani su za produbljenje demokracije jer, kako tvrdi Dia-
mond, suprotno autoritarnosti, kontroliraju dravu i dre je od-
govornom, predstavljaju interese razliitih grupa graana, pru-
aju informacije, stimuliraju demokratsku participaciju, potiu
demokratske vrijednosti, treniraju i regrutiraju nove politike
lidere.
Za donatore, organizacije civilnog drutva su bile nove orga-
nizacije u tranzicijskim zemljama. One nisu imale interese u
starom reimu i zato su mogle biti potencijalni izvor pritiska na
politike elite za reforme u skladu s politikim uvjetima donato-
stoljea zanemarivanja, i njegov znaaj za proces potpore demo-
kratizaciji, Carothers i Ottaway (2000) vide u mogunosti da do-
natori podravaju demokraciju bez da budu ukljueni u strana-
ke politike ili pak da se upliu u nacionalne politike druge zemlje.
U naelu, donatori pokazuju sklonost za OCD koje su u interak-
ciji s dravom kroz zagovaranje i koje se eksplicitno ne natjeu
za politike dunosti. Prilikom biranja programa za financiranje,
donatori inzistiraju na dva principa: prvi je da grupe civilnog
drutva moraju aktivno promicati demokraciju kako bi ih dona-
tori uzeli u obzir, i drugi da te grupe moraju slijediti interne de-
mokratske procedure. Zbog ta dva osnovna principa donatori su
1999. panju usmjerili na vrlo uzak dio organizacija civilnog drutva:
profesionalne OCD posveene radu na graanskoj edukaciji o pi-
tanjima javnog interesa i demokraciji, kao to je praenje izbora,
edukacija glasaa, transparentnost vlasti te openito politika i
graanska prava. Nekoliko je razloga u pozadini donatorskog in-
teresa za takav tip OCD. Zagovaranje i graanska edukacija su
aktivnosti koje mogu imati direktan utjecaj na politiki razvoj.
Takoer, donatore privlai tehnokratski, miran, racionalistiki
model aktivnosti koji im omoguava da utjeu na politiki ivot
druge zemlje bez da se eksplicitno igraju politike.08
Meunarodna pomo u Hrvatskoj do 2000.
Strana pomo u Hrvatskoj se do 2000. moe promatrati u tri i-
roke faze: prva faza traje za vrijeme rata, od 1991. do 1995., dru-
ga faza nakon rata do 1999. i trea nakon izbora u sijenju 2000.
Ovdje je vano naglasiti da je veina agencija sponzoriranih od
strane USAID-a (United States Agency for International Develo-
pment) AED (Academy for Educational Development), NDI (Na-
tional Democratic Institute for International Affairs) i OTI (Offi-
ce of Transition Initiatives) zapoela svoje hrvatske programe
razvoja krajem 90-tih.09
Prva faza potpore donatora organizacijama civilnog drutva
je obiljeena visokim stupnjem hitne financijske pomoi od
strane UN-ovih agencija i stranih donatora. Institut otvoreno
drutvo (IOD), koji je svoj rad u Hrvatskoj zapoeo 1992. kao je-
dan od prvih donatora unutar zemlje, usmjerio je veinu raspo-
loivih sredstava u takozvanu humanitarnu pomo. U to vrije-
me, mnoge su meunarodne OCD postale direktni pruatelji
usluga u Hrvatskoj i time usporile razvoj hrvatskih OCD-a. Kako
pie Paul Stubbs, naglasak koji je stavljen na izbjeglice i rase-
ljene osobe iao je na raun irih drutvenih inicijativa za razvoj 10 Stubbs, P. (1996a): Natio-
zajednice, ublaavanje siromatva itd.10
Isti autor dokazuje da su strani donatori tijekom rata, u
projektima rada s izbjeglicama i raseljenim osobama u Hrvat-
skoj, stavljali naglasak na tzv. modele olakavanja radije nego
na drutveni razvoj. Jasno je da su modeli olakavanja vie
suzdrani i manje je vjerojatno da e odvesti u politizaciju po-
moi i razvoj posebnih oblika osvijetenosti i akcije meu popu-
lacijama primatelja. Umjesto da pristupe drutvenom razvoju i
drutvenom radu, jak naglasak je stavljen na psiho-socijalne
programe i, osobito, na saniranje ratne traume ili Post-trau-
matski ratni sindrom - PTRS.11
Ipak, tijekom ratnog perioda u Hrvatskoj su se razvile izvor-
ne, grassroot organizacije za socijalnu skrb, temeljene na irim
drutvenim pokretima, od kojih su mnoge proizale iz inicijativa
koje su s radom zapoele u kasnim 80-tima. U Hrvatskoj je
1989. postojala samo jedna enska organizacija koja je pruala
direktnu pomo iskljuivo enama, SOS telefon. Aida Bagi pie
da je zahvaljujui pomoi meunarodnih donatora, ono to je
bilo samo ideja koja je godinama cirkulirala uokolo, postalo ...
08 Ottaway & Charothers 2000:
10-11.
09 AED je zapoeo program
1998. i zavrio 2001., OTI je
zapoeo 1997. i zavrio
2000., dok je NDI podupirao
samo jednu organizaciju ci-
vilnog drutva GONG (Gra-
ani organizirano nadgleda-
ju izbore), poevi od 2001.
nalisms, Globalisation, and
Civil Society in Croatia and
Slovenia, Research in Social
Movements, Conflict and
Change 19: 1-26.
undation, Freedom House, Nacionalne zaklade za demokraciju
11 Stubbs, P. (1996b): Croa-
tia: NGO development, glo-
balism and conflict, 10.
12 Bagic, A. (2002): Internati-
onal Assistance for Womens
Organizing in South Eastern
Europe: From Groups and
Initiatives to NGOs, neo-
bjavljen rad, Open Society
Institute International Po-
licy Fellowship, 2001-2002:
14.
13 Stubbs, P. 1996b: 13-14.
14 Prema: USAID Office of
Transition Initiatives, Croa-
tia Programme Summary.
organizacija.12 Takoer, mirovna mrea, grupe za ljudska prava
i antiratne grupe nastale su 1991. kao odgovor na agresiju protiv
Hrvatske. Antiratna kampanja Hrvatske (ARKH) je najvanija
takva mrea. Prema dokumentima ARKH iz 1994., opi cilj AR-
KH-a je razvoj, propagiranje i primjena nenasilnih metoda i rje-
avanja konflikta. ARKH prvo i prvenstveno djeluje unutar civil-
nog drutva, nastojei ukloniti tenzije i netoleranciju u interper-
sonalnim (i posebno meu-etnikim) odnosima. Sve akcije AR-
KH-a su strogo neutralne u stranakom politikom smislu. AR-
KH ne promie niti jedan odreeni program, ve naela mira, de-
mokratskog i pravednog razrjeenja sukoba, tenzija i socijalnih
problema. No, Stubbs smatra da je to jako uska interpretacija
prirode politike akcije te se ini usklaenom sa zahtjevima
zapadnih donatora za zauzimanje apolitinog stava: Nenasilno
rjeavanje sukoba, kojem prijeti opasnost da postane pseudo-
znanstveni ortodoks, nudi jako malo u terminima temeljnih pro-
mjena. Strani donatori, u svom usmjeravanju veine donacija na
odreene vrste aktivnosti, opravdanih kroz koncept razvoja ci-
vilnog drutva, reproduciraju iskrivljavanje prioriteta i pristupa
1997.1999.
koji su politizirani (a istovremeno se pretvaraju da su apolitini)
i ne odgovaraju stvarnim drutvenim potrebama.13
Veina je donatora poela s podupiranjem demokracije na-
kon rata. USAID je zapoeo program nazvan Demokracija i upra-
vljanje 1995. Dok je humanitarna pomo bila jedini najvei iz-
vor financiranja u 1994., Institut otvoreno drutvo od 1996. 122
usmjerio se vie na jaanje civilnog drutva, a humanitarna po- 123
mo je skoro nestala kao zasebna kategorija u raspodjeli
prorauna.
Devedesete
Vanost izborne procedure i donatorsko promicanje mini-
malistike definicije izborne demokracije postali su najoitiji u
Hrvatskoj prije parlamentarnih izbora 2000. Prema navodima
OTI, tijekom 1999. i 2000., veina OTI-jeve potpore usmjerena
je na parlamentarne izbore u Hrvatskoj, sredinji dogaaj u po-
vijesti zemlje. 14 No, nije samo OTI izdvojio 3.686.036 dolara za
pripremu izbora. Ostali donatori, poput USAID-a, IOD, Mott Fo-
(NED), Europske komisije, ambasada Norveke, Britanije, Ame-
rike, Nizozemske, Japana, Grke i drugih, dodijelili su veinu
svojih sredstava za aktivnosti kampanje Glas 99 te nadziranje
izbora i edukaciju glasaa. GONG je sa svojim specifinim cilje-
vima mobilizacije, edukacije i nadgledanja izbora od tada postao
jedna od najvie financiranih organizacija civilnog drutva, pri-
majui donacije od gotovo svih donatora koji su djelovali u Hr-
vatskoj. Za kampanju Glas 99 OTI je izdvojio preko 2 milijuna
dolara, dok je IOD potroio otprilike 1 milijun dolara na razliite
aktivnosti Glasa 99, to je vie nego na cijeli raniji program za
civilno drutvo.
Ovdje u spomenuti samo neke od interesa donatora za ta-
kvo ekstenzivno financiranje najire platforme civilnog drutva u
suvremenoj Hrvatskoj. Kampanja je jasno pokazala da je meu-
1999. narodna zajednica instrumentalizirala organizacije civilnog dru-
tva za svoje ciljeve zamjenu tvrdo-linijske stranke na vlasti
za vladu koja e bolje slijediti meunarodne politike. Europska
komisija, Freedom House, OSCE, USAID i neki drugi izvjetaji
ponosno najavljuju put Hrvatske u modernu, demokratsku dr-
avu. Veina izvjetaja poinje s parlamentarnim i predsje-
dnikim izborima u sijenju 2000., kao da je to bila polazina
toka za parlamentarnu demokraciju u Hrvatskoj, stavljajui
naglasak na nekoliko meunarodno znaajnih promjena s novom
reformistikom vladom. Nova Vlada i Predsjednik obvezali su
Hrvatsku na suradnju s Meunarodnim kaznenim sudom za bi-
vu Jugoslaviju, smanjili potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovi-
ni, pridruili se NATO-ovom Partnerstvu za mir i Svjetskoj trgo-
vinskoj organizaciji, EU je formirala Europsku radnu skupinu za
integracije Hrvatske u Europu, a kao rezultat, bilateralni dona-
tori i meunarodne financijske institucije odobrile su poveana
sredstva. Naime, nakon izbora 2000., Europska komisija izdvaja
prvu znaajniju svotu za Hrvatsku 18.54 milijuna eura.15 Ta-
koer, Freedom House u izvjetaju za Hrvatsku navodi kako je
za Raanov program vladine reforme MMF u oujku odobrio 14-
mjeseni standby aranman vrijedan 255 milijuna dolara, dok je
Svjetska banka izdvojila 202 milijuna dolara kredita za struktur-
ne prilagodbe u prosincu 2001.
Nema dvojbe da je veina organizacija civilnog drutva
ukljuenih u Glas 99 eljela politike promjene, kao i kraj hrvat-
ske meunarodne izolacije, no ostaje upitno koliko su podravale
meunarodnu pomo u obliku strukturnih reformi. Nakon izbora
odranih 2000., veina fondova stranih donatora preusmjerila se
od potpore civilnom drutvu prema podrci vladi, ime je izosta-
lo daljnje osnaivanje civilnog drutva s ciljem produbljivanja
demokracije.
Takoer, zanimljivo je da su se mnoge organizacije mladih i
organizacije koje su promicale alternativnu kulturu, ljudskopra-
vake, mirovne, ekoloke i feministike organizacije aktivne u
Glasu 99, 2000. godine pridruile Inicijativi protiv ekonomske
globalizacije (IPEG) u organizaciji ATTACK!a i net.kulturnog klu-
ba MAMA, iji su zahtjevi i kritika neoliberalizma bili u direktnoj
suprotnosti s politikama koalicijske vlade koju su neke od tih
organizacija, iako na indirektan nain, podrali da doe na
vlast.16
Osim toga, dogaaji koji su uslijedili nakon kampanje Glasa
99 jasno su ukazali na patronizaciju i klijentelistike odnose
meu donatorima i nekim OCD-a. Glas 99 je bio koalicija OCD
primarno angairana oko parlamentarnih izbora 2000. No, od-
mah nakon parlamentarnih izbora provedeni su predsjedniki iz-
bori (prvi krug 24. sijenja 2000. i drugi krug 7. veljae 2000.).
Na posljednjem Koordinacijskom odboru Glasa 99, odranom
polovinom sijenja 2000., donesen je zakljuak da koalicija Glas
99 nee sudjelovati u kampanji za predsjednike izbore. Nekoli-
ko dana nakon te zadnje sjednice Glasa 99, veina lanova/ica
ja tome protivi. Javno objavljivanje Glasa 2000 uinjeno je bez
dovoljno internih konzultacija pri emu izrazito kratki vremen-
15 Godinje izvjee pruanja
Vanjske pomoi Europske
komisije: Annual Report 2001
on the European
Communitys Development
Policy and the Implementati-
on of External Assistance in
2000, http://ec.europa.eu/
europeaid/multimedia/pu-
blications/publications/
annual-
reports/2001_en.htm
16 O IPEG-u pie Draen imle-
a (2008) u knjizi etvrti
svjetski rat/Drugaiji svijet je
mogu. Relevantan dio tog
teksta prenosimo u ovoj
knjizi. (op. ur.)
koalicije bila je zateena informacijom iz medija da koalicija
OCD Glas 2000 sudjeluje u predsjednikim izborima. Kako pie
Tin Gazivoda: kao to se vidi iz analize sadraja novinskih napi-
sa, nakon parlamentarnih izbora znaajan dio organizacija oku-
pljenih u Glas 99 pokree Glas 2000, dok se drugi dio organizaci-
ski razmak od parlamentarnih izbora do prvog kruga predsje-
dnikih izbora moe sluiti kao objanjenje, ali nipoto i oprav-
danje. Logo kampanje Glas 2000 bio je istovjetan onom Glasu
99, pa se tako na razini znaka sugerirao kontinuitet djelovanja
velike koalicije civilnog drutva. Nakon viednevne i intezivne
komunikacije, lanovi/ice biveg Glasa 99 otkrili su da je IOD Hr-
vatska, koristei se lojalnim i izdano financiranim OCD-a, za-
poeo kampanju koja je preuzela uspjeh Glasa 99. Taj pokuaj
preuzimanja uspjeha i vidljivosti jedne civilne kampanje od stra-
ne donatora i nekih OCD-a izazvao je brojne animozitete, nepov-
jerenje i prekidanje dobrih odnosa meu OCD-a. Dio OCD-a koji
se nije sloio s netransparentnom procedurom uspostavljanja
1997.1999.
Glasa 2000 poeo je javno kritizirati one OCD koji su pod takvim
uvjetima pristale biti aktivne u Glasu 2000. Konferencija za me-
dije je odrana u tadanjim prostorijama Attacka i ARKH (u Vu-
kovarskoj 237c u Zagrebu), a prilog s konferencije je zavrio u
Dnevniku 2 HRT-a. Velike rasprave i prijepori su se vodili oko
ideje da se Glas 2000 kritizira javno, jer su se do tada sporovi ci- 124
vilnog drutva rjeavali unutar samog sektora i bez panje jav- 125
nosti i medija koji su im do tada bili neskloni. No u to vrijeme se
inilo vanim informirati graane da OCD okupljene u Glas 2000
Devedesete
zagovaraju jednog predsjednikog kandidata (Draena Budiu,
HSLS) kojemu je tada, prema nekim izvorima, bila sklona meu-
narodna zajednica. Prijepori oko Glasa 2000 esklairali su prvim,
a mogue i jedinim javnim protestom civilnog drutva protiv
dontora. Grupa nezadovoljnih aktivista/kinja demonstrirala je
ispred prostora IOD-a, tada u Berislavievoj ulici u Zagrebu, uz
podrku Zlih bubnjara.
Kampanja Glas 2000 za predsjednike izbore je proizvela
nepovjerenje na civilnoj sceni koje je rezultiralo slabljenjem soli-
darnosti unutar civilnog drutva i kratkotrajnim ad hoc udrui-
vanjem irih platformi organizacija oko nekih specifinih tema.
Tek 2012. se pojavljuje pluralna zagovaraka koalicija vie od 60
OCD Platforma 112, koja kontinuirano djeluje. Tako su donato-
ri, umjesto osnaivanja uloge civilnog drutva za discipliniranje
drave kada je to u interesu graana i/ili kada vlada nastoji mi-
jenjati javne politike koje imaju direktan utjecaj na svakodnevni
ivot veine graana (primjerice reforma radnog zakonodavstva
koju je provela Raanova vlada), umanjili mogunost umreava-
nja i suradnje razliitih organizacija civilnog drutva kao to je
to bio sluaj u kampanji Glas 99.
U Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama, donatorska
potpora grassroot organizacijama i OCD-ima ukljuenima u pro-
1999. micanje politike demokratizacije dogodila se kada su donatori
htjeli vidjeti politike promjene, pozivajui se istovremeno na
National Democratic Institute for
International Affair: Europe:
Central and Eastern: Croatia
doktrinu djelovanja na apolitinim naelima. U sluaju Hrvatske
www.ndi.org/worldwide/cee/
je postojao interes meunarodne zajednice za promjenom vla- croatia.html, pristupljeno:
dajue strukture na izborima 2000. Veliki iznosi pomoi koji su kolovoz 2002.
tada kanalizirani kao potpora OCD koje su zajedno sudjelovale u Open Society Institute: Annual
kampanji Glas 99 predstavljali su nezapamen primjer donator- report 1992-1993, OSI, Croatia.
ske podrke ujedinjenom civilnom drutvu u Hrvatskoj. Ta izda- Open Society Institute: Annual
report 1994, OSI, Croatia.
na donatorska potpora vie je bila usmjerena na laku proved-
Open Society Institute: Annual
bu meunarodne politike, poput prihvaanja strukturnih prila- report 1996, OSI, Croatia.
godbi i provedbi ekonomske liberalizacije kroz novu vlast, nego Open Society Institute: Annual
to je bila u interesu razvoja civilnog drutva i demokratske vla- report 1998, OSI, Croatia.
sti koja bi naglasak stavila na sudjelovanje graana u javnom Open Society Institute: Annual
ivotu. report 1999, www.soros.hr/
annual99.html, pristupljeno:
kolovoz 2002.
Open Society Institute: Annual
report 2000, www.soros.hr/
annual00.html, pristupljeno:
kolovoz 2002.
Ottaway, M. & Charothers, T.
Stubbs, P. (2006) Konceptualizacija
mobilizacije razvoja zajednice u
Hrvatskoj, u krabalo, M.,
Mioi-Lisjak, N., Papa, J.
Mobilizacija i razvoj zajednice:
Akcijsko istraivanje u Hrvatskoj,
Zagreb, Map Savjetovanja.
imlea, D. (2008) etvrti svjetski
rat/Drugaiji svijet je mogu,
Zagreb, Biblioteka Online. http://
www.elektronickeknjige.com/
simlesa_drazen/cetvrti_
svjetski_rat
krabalo, M. (2006) Izgradnja mira
i razvoj zajednice povezanost
pristupa, u krabalo, M.,
Mioi-Lisjak, N., Papa, J.
Mobilizacija i razvoj zajednice:
Akcijsko istraivanje u Hrvatskoj,
Zagreb, Map Savjetovanja.
The Charles Stewart Mott
Foundation: Croatia. www.
mott.org, pristupljeno: kolovoz

Literatura
Bagi, A. (2002) International
Assistance for Womens
Organizing in South Eastern
Europe: From Groups and
Initiatives to NGOs, neobjavljen
Freedom House (2002) Croatia,
www.freedomhouse.org,
pristupljeno: lipanj 2002.
Gazivoda, T. (2012) Uloga civilnog
drutva u drugojdemokratskoj
(2000) Funding Virtue: Civil Society
Aid and Democracy Promotion,
Carnegie Endowment for
International Peace.
Schumpeter, J. (1976) Capitalism,
Socialism and Democracy, Allen
and Unwin, London.
Stubbs, P. (1996a) Nationalisms,
Globalisation, and Civil Society in
1997.1999.
2002.
USAID Office of Transition
Initiatives: Croatia Programme
Summary www.usaid.gov/hum_
response/oti/country/croatia/
cro2000.html, pristupljeno: 126
kolovoz 2002.
127
USAID Croatia www.usaid.gov./
country/ee/hr/160-0210.html,

rad, Open Society Institute
International Policy Fellowship,
2001/2002.
Dahl, R. (1971) Polyarchy:
Participation and Opposition, Yale
University Press, New Haven and
London.
Diamond, L. (1994) Civil society
and democratic consolidation:
building a culture of democracy
in a new South Africa, u
Giliomee, H., Schlemmer, L. &
Hauptfleisch, S. (ur.) The Bold
Experiment: South Africas New
Democracy, Southern Book
Publishers, South Africa.
European Commission (2001)
Annual Report 2001 on the
European Communitys
Development Policy and the
Implementation of External
Assistance in 2000, http://ec.
europa.eu/europeaid/
multimedia/publications/
publications/annual-
reports/2001_en.htm
Devedesete
tranziciji u Hrvatskoj: Croatia and Slovenia, Research in pristupljeno: kolovoz 2002.
1999.2000. neobjavljena Social Movements, Conflict and World Bank (1998) Assesing Aid,
doktorska disertacija, Fakultet Change 19: 1-26. Oxford University Press, Oxford.
Politikih znanosti. Stubbs, P. (1996b) Croatia: NGO World Bank (2000): Croatia
Huntington, S.P. (1991) The Third development, globalism and Economic Vulnerability and
Wave. Democratisation in the Late conflict (za potrebe ovoga Welfare Study, draft.
Twentieth Century, University of teksta koritena je neobjavljena
Oklahoma Press, Norman/ verzija rada).
London.
Jankovi, V. i Mokrovi, N. (2011)
Neispriana povijest, Zagreb,
Dokumenta Centar za
suoavanje s prolou.
Jai, S. (2000) Monitoring the vote
in Croatia, Journal of Democracy,
11.4: 159-168.
Kunac, S. (2003) Foreign Aid and
democratization Case Study:
South Africa and Croatia,
neobjavljen magistarski rad,
University College of London,
Development Planning Unit.
Kunac, S. (2010) Vrednote u praksi
Upravljanje i aktivizam civilnog
drutva za demokratizaciju i
ljudska prava, Zagreb, DIM.
Jedinstvo
2000.2003.

Jedinstvo 2000.2003.
128
129
 Kontekst dvijetisuitih
2000.
14. 01.
I
U SC-u se otvara izlo-
ba Novi poetak u
u dvijetisuitima je Attack njegovao svoj alterna-
organizaciji Attacka.
Igor Grubi poziva na
tivni izriaj, vrlo anarhian i provokativan, no jo
smjenu uprave SC-a. U proturjeniji i moda katkad prema javnosti ne-
ovo vrijeme Attack jasan. Attack se od platforme kulturne alternati-
prua prostor i aktivno
ve mogue pretvara vie u drutvo, ekipu i klapu. Kon-
sudjeluje u akcijama
kretni problemi s prostorom pridonijeli su tome ozra-
Pokreta studentskih
inicijativa (PSI).
ju, kao i usmjerenost na koncerte i ank. Novih, radi-
kalnijih, javnih aktivistikih akcija bilo je manje, osim
projekata Knjige za zatvorenike, Pomo centru za
autizam i Biciklistike karavane. Vano je ipak pri-
tom uvaiti zasluge na omoguavanju odravanja kon-
cerata i najmarginalnijim glazbenicima, to je dugo-
rono predstavljalo znaajan poticaj stvaranju i njego-
vanju scene, posebice (uz punk) trance i dub scene.
FAKI je ostvario znaaj u razvoju izvedbi vezanih uz
prakse bliske cirkuskima razvijaju se onglerske,
cirkuske i klaunske grupe koje djeluju na ulicama i
javnim prostorima, ali kao vizualno atraktivni sadraj
zahvaaju polako i polja dominantne kulture.
Od 2000. godine i promjene politike paradigme i-
nilo se da su imperativi vidljivosti i provokacije izgu-
bili snagu i smisao iz vremena devedesetih, kada se
politikom voljom zabranjivalo javno okupljanje na po-
jedinim mjestima, primjerice na sredinjem Trgu u Za-
grebu, u sluaju sindikalnih prosvjeda u veljai 1998.
Bilo je potrebno pronai nove moduse djelovanja. Na-
ravno, Attack je sudjelovao u razliitim kolektivnim iz-
lobama i akcijama u Studentskom centru (Novi poe-
tak). Attack je i bio blizak, upravo osobno, s prosvjedi-
ma u Studentskom centru 2000., odnosno s organizi-
ranjem peticije Pokreta studentskih inicijativa za
smjenu vodstva Studentskog centra i tu se ipak radilo
o konkretnoj aktivistikoj i politikoj akciji.
Predodba i kontinuitet pojma Attack postoji ve ne-
ko vrijeme, no pojedinane se prie razliito artikulira-
ju. Akcije se odravaju, koncerti i projekti jednako ta-
ko, pojedinani se interesi profiliraju, sve je spremno
za generacijsku smjenu.
Novi poetak,
skupna izloba u
prostoru
Studentskog centra
Rade Jarak, Improvizacija i skulpturira-
nje drutvene svijesti, Zarez, 3. 2. 2000.
I zlobu Novi poetak organizirao je
Attack (Autonomna tvornica kul-
ture) u suradnji s Marijanom Crta-
liem, a ona je trebala zabiljeiti sta-
nje na domaoj likovnoj sceni, prete-
no meu njezinim najmlaim dije-
lom. Trebala je uglavnom predstaviti
autore koji su nedavno zavrili Aka-
demiju ili neku drugu kolu. No pri-
druilo im se nekoliko starijih i po-
znatijih kolega, na primjer Sandro
uki, Ivan Marui Klif i Simon Bo-
gojevi Narath. Odnos prema prosto-
ru i skupini bio je praktino jedini
okvir koji je postavljen pred pozvane
umjetnike. Taj zadatak otvara iroko
polje djelovanja, ali i postavlja neka
ogranienja, zavisno od individual-
nog stava i pristupa problemu. Izlo-
ba je upriliena u potpuno negalerij-
skom prostoru, u bivem disku Stu-
dentskog centra. Organizatori istiu
da im nije bila namjera odrati klasi-
nu izlobu unutar galerijskih stan-
darda, ve je naglasak bio na drue-
nju i zajednikom izlaganju arolike
skupine autora, stoga je improvizaci-
ja glavna karakteristika ove izlobe.
Takoer, rije je o odreenom anti-
muzeju, ili antigaleriji, nekonvencio-
nalnom projektu kakav smo mogli
vidjeti u nekim drugim izlobama At-
tacka. ... Osim toga i sami autori koji
su izlagali na neki se nain osjeaju
marginalizirani, osjeaju se dijelom
potisnute drutvene skupine koja za-
pravo i nije dobila pravu ansu. ...
Prainu je podigao, kao i uvijek,
Igor Grubi. Na otvorenju izlobe di-
jelio je letak koji je pozivao studente
da smijene upravu ukoliko nisu zado-
voljni radom Studentskog centra. Le-
tak je sljedei dan na udan nain ne-
stao da bi uskoro, nakon male medij-
ske kampanje, ponovo uskrsnuo na
izlobi. Grubi je djelovao po Beu-
ysovoj maksimi skulpturiranja dru-
tvene svijesti, a dotaknuo je vrlo ka-
kljivo pitanje ostavki i smjena. ...
Nove aktivnosti u
Jedinstvu
U
novome prostoru zaivljuju i nove
aktivnosti. Data|base|ment ra-
unalna radionica s pristupom in-
ternetu jedna je od njih. Video tim
se odvaja od Attacka i prerasta u FADE IN
udrugu koja na visokom katu jednog zagre-
bakog nebodera otvara studio TV produkcije
i koja zapoinje suradnju s HRT-om. U novo-
me prostoru otvara se mogunost za prera-
stanje Attacka i u glazbeni klub tako da se
razvija i koncertni tim koji njeguje punk i HC,
ali i trance i kasnije dub scenu. Nakon sukoba
s upravom Studentskog centra 1999. i prela-
ska u okrilje Attacka, knjievni asopis Libra
libera u Attacku djeluje od sredine 1999. te
koristei raunalnu platformu
2000.2003.
data|base|menta pokree i projekt LitKon
mrenu suradnju mladih pisaca s podruja bi-
ve Jugoslavije. Data|base|ment je zajedno s
Librom pokrenuo jo nekoliko manjih, ali pio-
nirskih mrenih projekata: prvi hrvatski kola-
130
borativni hipertekst vie autora (Mixal, Wen-
ders i ja druimo se u samoposluivanju), hr- 131
vatsku online platformu za pisanje hiperste-
Jedinstvo
ksta (Hipertekst narodu) kao i interaktivnu
mapu putopisa Balkana (Uvod u pozitivnu ge-
ografiju). S Librom u Attacku kulturno se dje-
lovanje proiruje i na knjienost, a zbog pove-
zanosti sa studentskom populacijom Attack-
ovi interesi granaju se i prema akademskim.
14. 01.
Otvorenje izlobe Novi poetak
-----------------------------------------------------------
Subject: otvorenje
From: marko
Thu, 13 Jan 2000 19:57:48 +0100
-----------------------------------------------------------
novi poetak - multimedijalna zajednika izloba.
klub sc (iznad menze, savska, bivi panasonic disco ( ruke
gore tko se sjea!). petak 14.1.00., 19h.
pa doite if you dare.
tema izlobe je reakcija umjetnika na prostor i grupu. a
prostor je sc, tako da je za predvidjeti da bi umjetnici mogli
reagirati na manjak ponude u sektoru kulture ili tako neto...
marko
2000.
16. 03.
Attack organizira
performans MINX
GRILL (Jane Graham)
u klubu SC.

2000.2003.
132
133

Jedinstvo
Minx Grill nastupa u Attacku, FAKI 2000.
2000.
18. 03.
Ureenje novog
prostora: tvornica
18. 03.
Jedinstvo Underground under
Jedinstvo, Trnjanski construction
nasip bb ATTACK! Newsletter #12, 2000.
Underground under
construction.

U subotu 18.03. odrana je is-

pred Jedinstva radna akcija
pod nazivom Underground under
construction. Dolo je oko 30 ljudi,
sluao se ska i trance + drum n
bass, istio vrt, jela lea (hvala Pier-
re), ongliralo se naravno, farbale
cijevi, pravile pregradne konstruk-
cije, smijalo se i uivalo u pozitivnoj
energiji i ludim Korinim priama.
Attack je postao jedan od sta-
novnika prostora tvornice Jedin-
stvo, koji je izboren protestom is-
pred i na zgradi, te brojnim faksevi-
jedina mogunost odvoda, kupiti
nekakve pumpe to kota. Struje,
fala bogu, ima. Naravno, to nije sve.
Najvei problem je vlaga, a za hi-
droizolaciju (to znai staviti zatitu
na strop i zidove, te smolu na pod)
treba, em puno posla, em puno pa-
ra, koje mi nemamo. WC-a u samom
podrumu nema, a jedini dostupni
(itaj: najblii), nalaze se na prize-
mlju. Oni, eto, nekim udom rade,
ali je teta to su nedostupni. S po-
drumom su povezani samo uskim
limenim i vrlo nepraktinim stepe-
mo jo malo o prostoru. Na se po-
drum sastoji od dvije vee prostori-
je. Jedna je dugaka 15, a druga 12
metara. Svaku po sredini presjecaju
tri odnosno etiri stupa, to malo mom. Nakon laganog i skromnog
razbija kontinuitet, ali snai emo
se. Ulaz je sa stranje strane zgrade,
a imamo i pozamano dvorite.
Uredske prostorije nam nisu dodije-
ljene s obrazloenjem da je nama i
ovo puna aka brade. Iako je iz-
gledno da emo se poetkom lipnja
iseliti iz ureda u Vukovarskoj, jo
uvijek ne znamo kuda emo ga
doi i kompjuteri za cyber-caffe,
mala aktivistika videoteka, ruk-
ovi, a kad stvar sazrije poet emo
se zamarati i s veernjim progra-
kreenja svih prostorija, farbanja
ograde i preciznijih planova, poele
su se nazirati konture, a otkrili smo
i neke druge pogodnosti (jedna od
sala izvrsna je za izlobe), to e
rei da sve to i nije tako loe.
TU SMO - DOI!
Tvornica Jedinstvo s nae je strane

ma podrke raznih meunarodnih i
domaih kulturnih te nevladinih or-
ganizacija i pokreta, a upuenih na
broj Gradske skuptine grada Za-
greba, koja je i danas slubeni vla-
snik zgrade na obali Save. Zgradom
upravlja gradski ured za kulturu, a
koji (jo uvijek) vodi Mladen utu-
ra. ...
nicama, koje ne bi dugo izdrale
veu navalu ekipe. Sve ovo itajte
kao tu treba sagraditi prave ste-
penice, a to itajte kao kota (i-
tajte: nema para). agar nam je po-
nudio gradski kontejner s WC-om,
koji je ostao od Vojnih igara ili neke
od tumanovskih veselica na Jaru-
nu. To, naravno, jo nismo dobili.
Zar je bilo za oekivati.
smjestiti, budui da u ovom podru-
mu nema uvjeta. Po rijeima iz Ure-
da za kulturu, mi se za neto bo-
lje jo moramo dokazati.
TKO EPAV, TKO PRTLJAV
Prvotni programski plan bio je fo-
kusirati se na 5 radnih dana u tje-
dnu, no na jednom od poduih sa-
stanaka promijenila se i koncepcija.
2000.2003.
vrlo otvorena. Sve informacije mo-
ete dobiti na telefon 01/6158-711
ili se pretplatite (besplatno, narav-
no) na nau mailing listu. Zgrada je
smjetena na nasipu rijeke Save, iz-
meu Mosta slobode i onog super
djejeg igralita preko puta stu-
134
dentskog doma Cvjetno naselje, a u 135
ravnini sa HTV-om. Ako idete iz gra-
da: siete na tramvajskoj stanici

KAU DA SE POKLONJENOM
KONJU NE GLEDA U ZUBE. NE,
AKO IH UOPE IMA.
Prve izjave oko tvornice Jedinstvo
bile su vie nego optimistine, no
kako je vrijeme odmicalo, kopnila
su i obeanja, da bi nam ono to
smo vidjeli uavi u prostor, defini-
tivno pokazalo s kojim igraima
imamo posla. Nije da nismo su-
mnjali, ali ovo....
Mladen utura je nakon protesta
rekao novinarima/kama: Mi emo
im plaati struju, vodu i grijanje, ali
si moraju sami urediti prostor. No,
grijanja i ventilacije nema, kao ni
vode. Dodue, uspjeli smo identifi-
cirati cijev za vodu, ali se kanaliza-
cija nalazi na stropu, to znai da je
Svaki novi graevinar ili arhitekt
kojeg smo doveli na procjenu, vrtio
bi glavom i svaki je dodao barem jo
jedan izdatak bez kojeg sve ostalo
ne moe, pri emu je postala jasni-
ja prvotna uturina procjena da za
ureenje cijele zgrade treba oko
dva milijuna maraka. Ovdje govorim
o dosta skromnoj verziji ureenja
naeg dijela, no sve, bez daljnjeg,
moe funkcionirati i na puno puno
skromnijem nivou pa da, ta e
nam voda i grijanje. Mogli bi i struju
iskljuiti fuj civilizacija.
Otvorenje planirano za 3.3. (te
kontinuirani program za skoro cijeli
oujak) u kakvom-takvom prostor-
nom okruenju, sruio se posjetom
malo profesionalnije osobe. No, aj-
Tako smo odluili, umjesto forsira-
nja rokova, koristiti ono to imamo
i onako kako se moe. U skladu s
napretkom, ii e i dogaanja.
Za sada smo unutra (ali i vani, jer
sreujemo vrt), farbamo, pijemo pi-
vu, zezamo se i planiramo, a ta se
treba dogoditi dogodit e se. Po-
zivamo ekipu koja moe i eli po-
moi u ureenju prostora, te stva-
rati neto kreativno, da doe. Fizi-
ki, idemo od nule jebe nam se! Io-
nako nam samo puko konzumiranje
programa nikad nije bilo cilj. Uglav-
nom, u jednu od bliih verzija ulazi
pria o dnevnoj sobi sa itaonicom,
druionicom, visionicom, te radio-
nicom (ongliranje, perkusije...
doi i dopuni listu). Kasnije e tu
Jedinstvo
kod Lisinskog, pa krenete prema
NSB-u (Sveuilinoj), nastavite po
Aveniji Veeslava Holjevca, preko
onog odvratnog raskra, do mosta
(ne prelaziti). Tamo se spustite do-
lje, doete do nasipa, skrenete de-
sno i onda ete ve vidjeti. Valjda je
ovo dosta. Ako nije, pitajte nekoga.
I ko boga vas molim aute ostavite
doma. Dobili smo ta smo dobili,
HDZ je izgubio izbore, izmeu osta-
log, poneki glas i zbog loe kulturne
politike. Lokalni izbori u Zagrebu
samo to nisu, moda i prije, pa ko
kome duan.
pie: oliver
 Attack i Pokret studentskih
2000.
20. 25. 03.
U SC-u, Movari, po
fakutetima i
inicijativa (PSI)
P
studentskim
domovima, Pokret okret studentskih inicijativa osnovan je u
studentskih inicijativa
oujku 2000. godine kao inicijativa desetak
(PSI) prikuplja potpise
za smjenu uprave
kulturnih udruga, asopisa i medija koji su
Studentskog centra. U se okupili oko potpisivanja peticije za smje-
akciji sudjeluje i nu uprave Studentskog centra (Arkzin, Attack, Diskre-
Attack. pancija, Fade in, Godine, KSET, KSFF, Libra Libera,
MAMA, Radio.Active, Radio Student, SIC, Revolt, Mo-
vara/URK). Direktan povod bio je cenzuriranje estog
broja asopisa Libra Libera, zbog, kako je uprava obra-
zloila, neprimjerenog i vulgarnog sadraja, odnosno
pornografije i negativistikih stavova. PSI-jev zah-
tjev proizaao je iz nezadovoljstva studentskih asopi-
sa, kazalinih skupina, studentskih udruga, alterna-
tivnih umjetnika, studenata, odnosno svih onih koji su
ikada doli u doticaj s upravom SC-a i njihovim meto-
dama. Peticijom se ukazivalo na desetogodinji projekt
svjesnog unitavanja te ustanove provoenjem projek-
ta duhovne obnove (prema autentinoj izjavi tada-
njeg ravnatelja Zdenka Protuera). Uz pomo stru-
nog kadra iz Hrvatskog slova gasili su studentske a-
sopise, onemoguavali realizaciju kulturnih projekata,
zatvarali koncertne prostore; ukratko, ukidali svu onu
poputbinu od vremena Poleta, Studentskog lista i No-
vog vala, kada je SC simbolizirao otpor mladih politi-
kom jednoumlju i dogmatizmu.
Peticiju je potpisalo vie od 5000 studenata, a svo-
jim su je potpisom podrali i brojni sveuilini profeso-
ri, novinari, politiari, knjievnici i javni djelatnici
(meu njima i Ivan Supek, Andrea Zlatar, Milorad Pu-
povac, Furio Radin, Borivoj Radakovi, Boris Raeta,
Benjamin Perasovi, Slavko Goldstein, Ivo Goldstein,
Zoran Feri, Ante ovi, Branko egec, Ivan Cifri,
Cvjetko Milanja, Radovan Ivanevi i drugi). Peticija je
uruena Ministru znanosti (Hrvoju Kraljeviu), Rekto-
ru Sveuilita (Branku Jerenu), dopredsjednici vlade
(eljki Antunovi) i Studentskom centru.
Za vrijeme djelovanja Pokreta studentskih inicijati-
va, vodio se i medijski rat u kojem je tadanji ravnatelj
kulture Stipe Zeba u jednom trenutku u Veernjem li-
stu komentirao kako je rije o simpatizerima jugosla-
venske armije, i to potkrijepio plakatom s izlobe Novi
poetak koju je u SC-u organizirao Attack, a na kojem
je autorica napisala ivjela JA!. U Slobodnoj Dalmaci-
ji, kolumnist Joko elan je PSI-je proglasio narkoro-
kerima i s dozom aljiva pretjerivanja usporedio
nas s etnicima! (Slobodna Dalmacija, 29. oujka
2000).
Treba svemu dodati da je 5042 studentskih potpisa
u otprilike tjedan dana bio nezamisliv rezultat u doba
kada je vladala potpuna studentska pasivnost. To je
bilo iznenaenje i zbog toga to je akcija pokrenuta
zbog problema u studentskoj kulturi, to je takoer
bio presedan. Posljednji studentski bunt prije toga
zbio se 1996. godine, a bio je potaknut legendarnim
smanjenjem broja mandarina na meniju.
No postojao je i iri okvir, koji je postizanjem prvog
zahtjeva (smjene direktora SC-a) ojaao, a ticao se za-
kona o Studentskom Zboru u ije se pisanje ukljuio
jedan dio PSI-ja. Studentski Zbor je u to doba bio neka
vrsta kole za budue politiare. SZ nikada nije reagi-
rao na tone i tone primjera krenja studentskih prava
u SC-u. Eventualno bi se neki tadanji SZ-ovci ponudi-
li da srede konflikte preko veze, jer su bili dobri s ne-
2000.2003.
kim u upravi SC-a.
Ako sam prosvjed protiv devastacije SC-a kao pro-
stora kulture nije ima dovoljnu teinu, naknadni nalaz
dravne revizije pokazao je kako su sva upozorenja bi-
la opravdana. No, pored sasvim oitog netransparen-
136
tnog poslovanja, legalni predstavnik studenata Stu-
dentski zbor i tada je dao bezrezervnu podrku rav- 137
natelju Studentskog centra, a Sveuilite se proglasilo
Jedinstvo
nemonim utjecati na dogaaje u SC-u.
Legalni putevi rjeavanja studentskih problema je-
dnostavno nisu funkcionirali. Kao posebno bizarnu ilu-
straciju takvoga stanja treba se sjetiti epizode u kojoj
je grmalj s akreditacijom Rektorata, koji se predstavio
kao voditelj pismohrane, na Smotri Sveuilita ra-
strgao peticiju koju je oteo s Revoltovog tanda. Slinu
je sudbinu godinu dana ranije doivio zabranjeni broj
Libre, kada se na prosvjednom okupljanju urednitva u
SC-u pojavilo nekoliko mladia u crnim kouljama i iz-
gazilo izloene primjerke asopisa.
Tako je itav problem, iako lokalno potaknut, imao
puno iri razlog i karakter.
Katarina Peovi Vukovi
2000.
15. 04.
Koncert: SMRT,
Intoxicate, AK47,
Teorija nesposobnosti:
o stanju u SC-u 2000.
29. 04. 06. 05.
Gerila nad teatrom Faki 2000.
Oliver Serti, Vijenac, svibanj 2000.
Bagger (vicarska). ATTACK! Newsletter #12, 2000.

29. 04. 06. 05.

N
FAKI 3 a Attackovoj izlobi Novi po- za zadnji dan izlobe, a kada smo
etak, odranoj poetkom si- dva dana kasnije donijeli primjerke

jenja u Klubu SC-a, panju je iza- newslettera i ostavili ih u predvorju,
zvao umjetniki rad Igora Grubia odnekud se pojavio njihov inovnik
Poziv na smjenu uprave SC-a, di- s vreom za smee i sve ih pobacao,
jeljen u obliku letka, a kasnije nali- uz obrazloenje: Va program je
jepljen na zid meu ostale radove. zavrio. Ne moe se to ovdje. Pris-
... Drugi dan ujutro, rada vie nije jetimo se, nije to moglo ovdje niti
bilo. Sluaj je brzo doao u novine, i sa studentskim listom Revolt jer
dok je Nikola Periki, zamjenik vo- nisu dovoljno dravotvorni, a
ditelja sektora za kulturu SC-a, tvr- slino je zavrio i zahtjev Glasa 99
dio kako on o tome nita ne zna, do za dozvolu za dijeljenje i distribuci-
odgovornog Stipe Zebe se nije mo- ju svojih propagandnih materijala.
glo jer je bio slubeno odsutan. ...
Tada je zabranjen dogovoreni party Kako to da je onda Attack dobio
pravo na izlobu i kako to da sada
F
estival alternativnog kazali- Prednost takva pristupa oitova-
nog izriaja FAKI, trei je la se u naglu porastu mladih imena
put odran u Zagrebu, od 29. trav- to su svoju kreativnu elju za alter-
nja do 6. svibnja 2000. u organizaci- nativnom produkcijom izraavali
ji Autonomne tvornice kulture AT- tancajui velik broj kvalitetnih idej-
TACK! FAKI je nastao kao svojevr- nih koncepata, ali se naalost dogo-
sna oaza i utaiva ei za novim dio boom one performance grupa
izvedbenim formama stvaranim kao nastalih samo zbog mogunosti na-
kontrapunkt strogim kazalinim za- stupanja, to je gubilo smisao, a i
konitostima i klasinom dramskom bitno se odrazilo na kvalitetu Festi-
repertoaru, koje su se nagomilavale vala. Ove se godine zbog toga ipak
poetkom devedesetih da bi na pr- parcijalno filtriralo. Smanjen je i broj
vom FAKI-ju, u travnju 98., defini- grupa gotovo za polovicu, a krae
tivno eksplodirale. Nakon dva vie- forme, performansi, zamijenjeni su

sve prti od kulture? Jednostav-
no, promjenom vlasti poelo se po-
vlaiti i ozbiljno pitanje ostanka
ostalih, niih struktura. Budui da
su SDP/HSLS-ovci/ovke najavili/e
da e letjeti svi koji su postavljeni
po stranakom kljuu ili, kako u te-
kstu uz peticiju pie, politikim
dekretom, Uprava SC-a pokazala
je sposobnost kameleona, odno-
manje uspjena festivala, na kojem
je nastupilo etrdesetak grupa iz
Hrvatske, Slovenije, Bosne i Herce-
govine te Poljske, koncepcija se po-
neto promijenila no osnovna spon-
tanost ostala je ista. Prva dva voe-
na su iskljuivo anything goes poeti-
kom, odnosno na Festival su bili
primani gotovo svi prijavljeni do
najavljenog roka.
2000.2003.
neto duljim predstavama. Prinos
ovogodinjem FAKI-ju dale su do-
mae snage: Burka (Samobor), Regi-
na Trinajsti (Zagreb). Handycapt
theatre (Split). Robert Franciszty
(Zagreb), Nezavisni teatar barake
(Kutina). Teatar ... (Velika Gorica),
138
Thad (Zadar), Theatre de femmes & 139
Trois hommes (Zagreb) te ongler-
ska grupa Nova loa lude mame, a

Jedinstvo
sno, nakon dvije godine provoenja
politike HDZ-a (uspjeno uutkiva-
nje studentske mase), sad se furaju
na profesionalce. U posljednja 3
mjeseca dogodile su se stvari koje
nikad niste mogli ni sanjati (pa i
performans Jane Graham [Minx
Grill], striptizete iz Velike Britanije,
hard core/punk koncerti...). ...
Samo dio kronologije vezan za
kulturu dovoljan je da cijela garni-
tura ode. Vjerujemo da bi svaki se-
gment SC-ove odgovornosti (pre-
hrana, smjetaj, zapoljavanje) mo-
gao biti obraen u barem jo ovoli-
kom obimu [5 stranica ovog
newslettera]. To e iakati novina-
ri, a vjerujem da e biti posla i za fi-
nancijsku policiju, jer bilo bi zani-
mljivo uti kuda se slijeva 40 miliju-
na netransparentnih kuna godinje,
koje Student servis utri od prive-
menog i povremenog zapoljavanja.
Pa da listi za ostavku pridruimo jo
pokoje ime.
oliver Maja Kova i Marijan Mihaldinec na FAKI-ju 2000.
2000.

2000.2003.
140
141

Jedinstvo
Gore i desno:
Starry Frigate,
(Moldavija),
radionica
pantomime na
FAKI-ju 2000.
Lijevo: ianje u
legendarnom
kokoinjcu.

FAKI 2000.: Anica Tomi

2000.
06. 05.
Millenium Marijuana
March mar
solidarnosti (od Trga
bana J.J. do Jedinstva).
Zatvaranje FAKIja.
inozemne boje branili su: Dnijebitno
(BiH). Minx Grill (Velika Britanija),
Oberju (ex-Yu), Starry Frigate (Mol-
davija) i prvi put u Zagrebu jedna ju-
goslavenska grupa Pozorite eira projekcijom i drum n bass par-
iz Beograda, koja je tehniki i izved-
beno bila nositelj FAKI-ja.
Produkcijski najjai FAKI do-
punjen je dodatnim multimedijal-
nim programom. U organizaciji ka-
zaline udruge Frakcija odrana je
dvodnevna videoprojekcija pod na-
slovom Zato se hrvatska alternativa
boji plesa? u drugom dijelu po-
praena predavanjem Gorana Ser-
geja Pristaa, asistenta na Odsjeku
za dramaturgiju ADU-a i glavnog
urednika asopisa Frakcija. Ivana
Sajko, voditeljica tribine s temom
Jedinstvo centar novog kazalita,
kojoj su prisustvovali svi predstav-
nici trenutnih i buduih korisnika/
ca tvornice Jedinstvo, dodijeljene
Attacku i Movari te nekolicini ka-
zalinih udruga, pokuala je pronai
modus buduega djelovanja tog
prostora, zamiljena poput velikoga
multimedijskog centra. lanovi
pantomimskog teatra iz Moldavije
odrali su besplatnu trodnevnu ra-
dionicu, a prireen je fotosession,
modna revija i prodajna izloba po-
krivala za glavu Ljudmile Stratimi-
2000.2003.
rovi, autorice iz Beograda, jedne
od glumica i redateljica Pozorita
eira. Dodatni program imali su i
Teatar ... s instalacijom, video-
tyjem, a Robert Franciszty je uz 142
predstavu postavio izbor svojih
umjetnikih radova. ... 143
Najvei dio programa odran je u
novootvorenom prostoru ATTACK-a
Jedinstvo
u tvornici na savskom nasipu, dok
su dio dogadanja, zbog tehnike
opskrbljenosti, pokrile susjedne
Movara i Institucija te SKUC i Tvor-
nica iz ubieve. Na zavrnom po-
novno su nastupili neki od izvoa-
a, a kao gosti i kazalina grupa Le
cheval iz Sarajeva te band Speedy
Gonzales iz Zadra. Spektakularnim
obiljeavanjem meunarodnoga
dana za legalizaciju marihuane, Mil-
lenium Marijuana Marchem u kojem
je povorka od vie od tisuu ljudi uz
upaljene jointe prodefilirala od Trga
bana Jelaia, preko Importanne
centra do Jedinstva, traei dekri-
minalizaciju i legalizaciju, Festival je
zatvoren vie nego dojmljivo. Fi-
06. 05.
Millenium T aj dan je bio
legendarni
MMM, Attack je bio
item koje nam je na
tjedan dana omoguio
FAKI.
vare i odrao govor ti-
pa drugovi i drugari-
ce, i zakaio zastavu
nancijski su taj vjerojatno najni-
skobudetniji festival u povijesti fe-
Marijuana pun, nastupili su ne- Prethodno je hipno- Bob Marley; zatim su
stvala pomogli: European cultural March planirano nabrijani Le
Cheval, bend Speedy
tisana gomila od oko
1000 ljudi dola s Trga
svi vudstokovski doe-
kali da Movara odlui
founda-tion, Gradski ured za kultu-
ru i Studentski zbor. ...
Faki 3 Gonzales iz Zadra, itd., na nasip; omladinski li- nenaplaivati ulaz, i
(nepotpisani izvjetaj o atmosfera ludilo: naj- der Mario Kova se po- sve je to bilo uslikano i
zatvaranju FAKIja) bolja feta, i rastanak peo na metalnu kon- usnimljeno, i napue-
organizatora s pribje- strukciju ispred Mo- no, nemrevjerovat.
 DATA|BASE|MENT
2000.
16. 06.
Slubeno otvorenje
Attackov server,
16. 6.
Otvorenje
Attackova sajber birtija
brzi.jedinstvo.hr,
Attacka u Jedinstvu. skriven iza anka.
Attacka u

P
rojekt Attackove sajber birtije Jedinstvu
data|base|ment pokrenuo je Marko Vukovi
-----------------------
sa Svenom Cvekom u proljee/rano ljeto
Subject: attack
2000. Projekt je predstavljao nastavak Mar- otvorenje
kovog dotadanjeg interesa za web tehnologije. From: marko
Data|base|mentov tim brinuo se za odravanje Attack- Wed, 14 Jun 2000
ovog weba i web stranica razliitih Attackovih proje- 10:59:32 +0200
kata (FAKI, Libra Libera, LitKon, kasnije Komikaze). -----------------------
petak, 16.6.00., 18h.,
Data|base|ment je pruao i web podrku Pokretu stu-
trnjanski nasip bb.
dentskih inicijativa, sluei se pritom radio.active autonomna tvornica
platformom Multimedijalnog instituta; a implementi- kulture - attack
rao je i neke pionirske web projekte u zemlji (Mixal, napokon otvara svoja
Wenders i ja, Uvod u pozitivnu geografiju, Hiper- vrata.
tekst za mase, Desktop simulator). svakodnevno (uto-sub)
od 16 do 20h.
Osim toga, od ljeta 2000. je u podrumu Jedinstva
infoshop/itaonica
funkcionirao Attackov cyber cafe, gdje se bilo tko, za

2000.2003.
(info:central).
minimalno novaca, mogao doi posluiti internetom na sajber birtija
jednom od 4-5 kompjutera. Sajber birtija je radila u (data|base|ment).
podrumu Jedinstva onoliko koliko je to bilo mogue s rukoveera
obzirom na injenicu da u prostoru nije bilo grijanja i (kanibal:kazan)
opening special: prvi
da je u nekoliko navrata bio poplavljen.
lokalni projekt 144
Jedno od glavnih data|base|mentovih postignua bi-
lo je postavljanje Attackovog vlastitog servera na do-
kolaborativnog 145
pisanja.
meni jedinstvo.hr. Naziv domene odraavao je onda- hipertekst u

Jedinstvo
nju ideje da se kroz data|base|ment uspostavi infor- kolaboraciji 5 mladih
matika podrka za sve stanovnike tvornice Jedinstvo. autora. itaj ga na:
Na serveru, odmilja nazvanom Brzi, bile su smjetene <http://www.
autonomous-c-
stranice navedenih Attackovih projekata. Sam server
factory.hr/hipertekst>
bio je smjeten iza anka, skriven izmeu gajbi piva i javni, otvoreni
zatvoren u kutiju od dasaka zakljuanu lokotom i lan- hipertekst. slobodno
cem. To, naravno, nije bila idealna lokacija za stroj koji uestvujte i
je posluivao projekte od kojih su neki bili i meunaro- nadovezujte se
dni (LitKon). esto se znalo desiti da za vrijeme kon- povodom 150 godina
komunistikog
cerata ili partija u Attacku susjedi zbog buke zovu po-
manifesta. pii i itaj
liciju. Policija bi dola, iskljuila struju i prekinula par- na:
ty, i usput s Interneta skinula Attackov server. <http://www.
Zahvaljujui tome to Grad, unato obeanjima, za autonomous-c-
adaptaciju podrumskog prostora u Jedinstvu nikada factory.hr/mase>
nije uloio potrebna sredstva, a poplave, hladnoa i
policijska postupanja su se nastavili, sajber bitija je u
jednom asu prestala s radom, server preseljen u Za-
mir, a zatim, s gaenjem Zamira, i ugaen.
2000. 24. 26. 09.
Inicijativa protiv ekonomske globalizacije
(IPEG)
Draen imlea, etvrti svjetski rat/Drugaiji svijet je mogu!
Izvor: http://www.elektronickeknjige.com/simlesa_drazen/cetvrti_svjetski_rat/
pages/042.php
K ao prvu pojavu aktera [alter-
globalizacijskih] pokreta [u
Hrvatskoj] moemo navesti akcije
koje je organizirao Attack Auto-
??. 06 nomna tvornica kulture. Za vrijeme
Promocija sedmog prvih Karnevala protiv kapitalizma,
broja Libre Libere. Na Attack je i 1998. i 1999. godine or-
promociji po prvi put u ganizirao akciju Ulice ljudima sa
Attacku nastupa Toto slinim porukama kao i u cijelom
Kotunjo. svijetu. Ipak, potpuno otvoreno u
odnosu na globalni pokret postavila
??. 06 se Inicijativa protiv ekonomske glo-
Na off programu balizacije (IPEG) stvorena 2000. go-
Eurokaza prikazuje se dine. IPEG je bio prvi izlazak u jav-
izbor s FAKIja. nost aktera civilne scene pa niti sa-
mo ime nije sluajno odabrano, jer
24. 26. 09. je preuzeto od ekih aktivista koji
Inicijativa protiv su isto nazvali svoju inicijativu pro-
ekonomske tiv tadanjeg sastanka MMF-a i Sv-
globalizacije IPEG. jetske banke u Pragu. Time su akti-
Organiziraju: m.a.m.a. visti iz razliitih organizacija i sku-
i Attack (+ Zelena pina u Hrvatskoj eljeli pokazati
akcija + ZAP + gdje vide suradnike u globalnim
Anfema...) razmjerima. IPEG je i stvoren kako
bi se kroz tri dana predavanja, di-
rektnih akcija i prosvjeda izrazila
podrka aktivistima u Pragu. Nain
rada i okupljanja takvih inicijativa
bit e koriten i kasnije isto kao i na
poetku kod IPEG-a. Dakle, stvara
se nekakva neformalna ad hoc koa-
licija ili inicijativa koja se vrlo brzo
ugasi nakon konkretnog dogaanja.
Iz razgovora s pojedinim akterima
moe se saznati kako su neki tada
mislili da e takve inicijative ili oku-
pljanja poprimiti stalan karakter, ali
vrlo brzo su uvidjeli da je takvo to
jo uvijek teko oekivati u Hrvat-
skoj. Kroz tri dana IPEG-a organizi-
rana je kritina masa, brojna preda-
vanja vezana za globalizaciju, eko
plac s lokalnim proizvoaima zdra-
ve hrane, prosvjed na Cvjetnom tr-
gu, dijeljenje besplatne hrane i di-
rektna akcija blokiranja MMF-ovog
Promocija Libre Libere #7 u Attacku. ureda u Zagrebu na vie od pola sa-
Od gore prema dolje: Toto Kotunjo s prateim bendom; tematski tand
ta uz prebaen transparent preko
(osamdesete); urednitvo Libre: Boris Koroman, Katarina Peovi, Sven Cvek.
aktivista na kojem je pisalo Prag
zove, Zagreb odgovara. Javnost je
uglavnom reagirala s uenjem, jer
su teme o kojima su akteri civilnog
drutva poeli govoriti bile nove i
tek nakon sve intenzivnijeg upleta-
nja MMF-a u ekonomiju, afera s
Enronom, Deutsche Telekomom i
slino poeo se osjeati prodor glo-
balizacije i u Hrvatskoj. Novinar Vje-
snika Dean Sinovi (27.09.2000)
dobro je zakljuio kako se radilo o
pionirskom pokuaju. Moemo
rei kako su se aktivisti u Hrvatskoj
i civilna scena globalizirali i prije sa-
me Hrvatske i njene javnosti. Mediji
2000.2003.
su bili uglavnom pozitivno orijeni-
trani prema cijeloj prii uz par po-
kuaja jeftinog senzacionalizma pa
tako Veernji list (06.08.2000.) obja-
vljuje na naslovnici Urbana gerila
26. rujna blokirat e Zagreb, a tje-
dnik Nacional ... priiva pokretu
146
sposobnost telekineze i stavlja na- 147
slov Aktivisti e prosvjedom u Za-
grebu blokirati sastanak Svjetske
Jedinstvo
banke i MMF-a u Pragu. No, onda
slijedi prava fora. Dejan urkovi
objavljuje tekst u Vjesniku
(07.09.2000) protiv IPEG-a uz na-
slov globalizaciji se i na Zapadu
protive tamonji gubitnici. Mje-
sec dana kasnije izvjesni Dejan ur-
kovi u novinama iz tadanje Jugo-
slavije Danasu (7-8.10.2000) obja-
vljuje gotovo isti tekst o IPEG-u.
Ipak ga prilagoava lokalnim potre-
bama pa svoju hrvatsku kritiku gu-
bitnika globalizacije obogauje
enom s cvetom u kosi. urkovi,
a svaka slinost s osobom iz Vjesni-
ka je namjerna i nesluajna, pie o
hrvatskom i srpskom strahu od
globalizacije prozirno povezujui
prosvjednike u Zagrebu s idejama
Mire Markovi(?!) zakljuujui kako
bi IPEG bio dobar kao zagrebaka
podrunica Jugoslovenske levice.
No, kao to sam rekao, mediji su
uglavnom korektno opisivali stavo-
ve aktivista i aktivistkinja bez neka-
kvih preuveliavanja i glupiranja.
2000.
27. 09.
Koncert: Radikalna
promjena, La
kurtizana, Sveanosti
ugodne (Zaprei), El
corazon del sapo
(panjolska).

04. 10.
Meunarodni dan
borbe protiv nasilja
nad ivotinjama
Kolektiv Obrana istine i
Attack.

18. 10.
Benefit koncert za
trokove akcije
Amnesty
Internationala
povodom poetka
meunarodne
kampanje protiv

2000.2003.
muenja. Svirali:
zdesk (V. Gorica),
Raspad sistema (Zg),
AK47 (Zg), Lunar (Zg) i
Intoxicate (Samobor).
Neoliberalna globalizacija 148
Letak Inicijative protiv ekonomske globalizacije (IPEG), rujan 2000.
149
U Hrvatskoj gotovo da ne posto-
ji aktualnija tema od globali-
pravo odnose jednako prema slo-
bodi i pravima pojedinca/ke negi-
njima ostane preputen slobo-
dnom tritu, konkurenciji, od-
pli obrok. U obrazovanju se an-
se za daljnje kolovanje sve vie

zacije, WTO-a i svih ostalih integra-
cija u vodee institucije svijeta. Mi-
jeaju se strahovi i nadanja, biro-
kratske poruke iz vladajue koalici-
je umiruju situaciju iskljuivo nje-
nom neizbjenou, a napaljene de-
sniarske ponude za talibanizaciju
Hrvatske kao spas od integracija iz-
gledaju smijeno, da nisu tune i re-
alno opasne. Nigdje se u tim ideolo-
giziranjima ne ulazi duboko u pro-
blem, ne pokuava nauiti iz isku-
stva drugih zemalja, a ljude koji nu-
de uspjene alternative sveprisu-
tnom unitavanju prirode i ljudi tr-
pa se u ladicu iracionalnog roman-
tizma i neshvaanja globalnog pro-
gresa, te najvee fatamorgane u pu-
stinji koju kontrolira mafija skrivena
u hladnim hodnicima najvanijih in-
stitucija svijeta. Tako je olakana
medijska manipulacija senzacional-
nim naslovima iza kojih je praznina.
Dakle, predstavljene su nam dvi-
je alternative koje to nisu, jer se za-
raju ih. Moemo birati hoemo li bi-
ti narajcani ratnici i jurinici u obra-
ni svetog bedema asti samo nae
krvne suverenosti ili ui u luna-park
kao prodrljivi roboti koji se klanja-
ju jedinom preostalom boanstvu
novcu.
E, pa postoji i neto potpuno
drugaije.
PET POSTULATA
NEOLIBERALIZMA
U svim raspravama o globalizaciji
kod nas, uglavnom se ne spominje,
a pogotovo ne analizira pojam neo-
liberalizam koji je puno vaniji, jer
predstavlja ideoloki temelj ovakve
globalizacije te ini jezgru za strate-
gije najveih korporacija u ovlada-
vanju svijetom kroz ovladavanje tr-
item. Neki od osnovnih postulata
neoliberalizma su:
01 VLADAVINA TRITA, odnosno
tenja da mehanizam regulacije
u ekonomskim procesima i giba-
nosno nevidljivoj ruci. Tako
jedini cilj postaje neutaiva e
za sve veim i veim profitom,
pa nas ne treba uditi to kao
posljedicu takve politike imamo
smanjenje plaa za radnike/ce,
unitavanje neposlunih sindi-
kata i ustrajavanje na smanjenju
opih prava radnika/ca. Sukla-
dno svemu tome nadovezuje se
drugi postulat, a to je
02 SMANJENJE PRORAUNA ZA
SOCIJALNE IZDATKE, ime se
umanjuju ulaganja u obrazova-
nje i zdravstvo, komunalne po-
trebe, kao i za pomo siromani-
ma. Situacija ide u smjeru da se
sve manje lijekova moe dobiti
na recept te ih se sve vie mora
kupovati, a neke bolnice oskudi-
jevaju u osnovnom sanitetskom
materijalu. Situacija ide u smjeru
ukidanja javnih kuhinja koje si-
romanim ljudima predstavljaju
jedinu mogunost za dnevni to-
Jedinstvo
veu za platne mogunosti obi-
telji. Blairova laburistika vlada
u Velikoj Britaniji, koja se pred-
stavlja kao uspjean obrazac na-
izgled spasonosnog i humanog
treeg puta, a koja je uosta-
lom i dobila izbore naglaavajui
svoju osjetljivost na drutvene
probleme te zbog elje ljudi za
promjenom nakon 18 godina
konzervatizma (zvui poznato?),
uvela je ponovno plaanje studi-
ja i tako eliminirala siromanije
slojeve iz visoke naobrazbe. Zar
nije ironija da je sam Tony Blair
naglaavao da su tri temeljna
prioriteta njegovog programa:
Obrazovanje, obrazovanje,
obrazovanje.
Trei postulat neoliberalizma je
03 DEREGULACIJA, koji je povezan s
prvim, jer se njime eli smanjiti
intervencija drave ili nadlenih
institucija uvijek kada postoji
mogunost da ta intervencija
2000.
24. 10.
Benefit crust sluaona
povodom
ugrozi profit (npr. briga za ou-
vanje okolia ili sigurnost na po-
slu). Dalje slijedi
Meunarodnog dana 04 PRIVATIZACIJA, kojom se ele
borbe protiv privatizirati sva dobra, resursi i
McDonaldsa. Vrtili: usluni servisi neke zemlje, kao
Marva i Fistra. to su najvanije industrije, ban-
ke, ceste, kole, bolnice... pa ak
25. 10. i voda. Vjerovali ili ne, u svijetu
3. roendan Attacka. ve postoje mjesta gdje ljudi
Izloba fotografija, moraju plaati pitku vodu, ne
novinskih lanaka i zato to nema istih izvora, ve
plakata Attackovih zato to korporacije imaju kon-
dogaanja i akcija; trolu nad izvorom pa im se ini
performance, video loginim da to naplauju. U Boli-
projekcija Ne daj se viji, koja je najsiromanija juno-
godinama moj Attack; amerika drava, samo treina
Snimke TV priloga by
seoskih podruja ima pristup iz-
Aktivistiki video
vorima vode. Vlada Bolivije ne-
centar Fade in.
ma novaca za investiranje u jav-
na dobra, jer su joj ruke svezane
31. 10.
raznim ugovorima sa Svjetskom
1. roendan Anfeme
bankom ili Meunarodnim mo-
radionica Maje Uzelac.
netarnim fondom. Tada se kao
spas pojavljuju korporacije. U
treem najveem gradu Bolivije,
Cochabambi, vodovod je pro-
dan, praktiki za nita, konzorci-
ju u kojem djeluju britanske, ta-
lijanske i SAD-ove korporacije.
Tim ugovorom osigurano im je
najmanje 16% godinjeg profita i
udio u predloenoj brani Misicu-
ni. Vlast je pristala na to, iako su
alternativni izvori vode u okolici
mogli biti osigurani uz neznatno
ulaganje. U sijenju ove godine
konzorcij je objavio poskuplje-
nje vode za 35%, ime bi mnoge
obitelji morale izdvajati 20%
svojih ukupnih mjesenih prima-
nja samo da plate vodu. Naravno
da su se ljudi pobunili te su u ci-
jeloj regiji izbili nemiri. Ozbilj-
nost situacije vlast je rijeila, pa-
metno kako svaka vlast zna,
uvoenjem izvanrednog stanja.
Zbog opeg nezadovoljstva ljudi,
vlada Bolivije je popustila i na
kraju odbacila ugovor te je kon-
zorcij napustio Boliviju, ali sada
prijeti tubom zbog toga i zahti-
jeva kompenzaciju. Ovakve tu-
ne prie su brojne i zaista nam
jo samo fali da se i ist zrak
pone naplaivati. Slian sluaj
moemo vidjeti i u Hrvatskoj u
ugovoru s korporacijom Enron
za gradnju hidroelektrane Jerto-
vec, o emu sada piu sve novi-
ne. Nerazvijene zemlje su esto
prisiljene privatizirati sve gore
nabrojano kako bi dobile kredite
od Svjetske banke ili Meunaro-
dnog monetarnog fonda, ime
ove dvije organizacije na najoi-
tiji nain preuzimaju ulogu fine
2000.2003.
i uglaene policije za korpora-
cije. esto skrivena iza potrebe
za veom efikasnou, privatiza-
cija zavrava u koncetraciji bo-
gatstva u sve manje ruku i po-
veanju poreza za njihove
potrebe. 150
Peti postulat neoliberalizma je
05 ELIMINIRANJE KONCEPTA
151
JAVNOG DOBRA ili potreba zaje-
Jedinstvo
dnice konceptom individualne
odgovornosti, ime se zapravo
krivica za siromatvo prebacuje
na njegove najvee rtve, siro-
mane ljude. Ovih pet postulata
je primijenjeno u svim zemljama
kojima su Svjetska banka i
Meunarodni monetarni fond
nesebino pomagali raznim
strukturalnim programima pri-
lagodbe ... ime su ih samo ve-
zali za daljnja otplaivanja
kredita.
 Tribalizer
2000.
17. 11.
Tribalizer party.
Pokretai Tribalizera:
Ehip, Biffel i eki.

etrdesetak partija. Stotine kilometara.
Mnotvo znoja. Tone ivaca. Ljubav prema
plesu, glazbi i prirodi. elina volja i elja
za zabavom i druenjem. To je Tribalizer.
Nastao je kao projekt kolektiva pod imenom Mindfac-
tory, kao sastavni dio Autonomne tvornice kulture, po-
pularnog Attack!-a. S vremenom, Tribalizer postaje
institucijom samom za sebe. No, krenimo redom.
U jesen 2000. godine, potaknuti iskustvom prijate-
lja i kolega iz Pule (Metamedia i Mars Room), a gonjeni
eljom za partijanjem i druenjem, omanja grupa entu-
zijasta unutar Attack!-a formira svoju sekciju, kolek-
tiv, pod imenom Mindfactory. Kao protutea masov-
nim, komercijalnim i profitu orijentiranim partyjima,
Mindfactory pokree svoj projekt pod nazivom Tribali-
Ipak se ini da zajedniki veinski interes i ljubav
zer. Od samog poetka kontroverzan i uporno doslje-
prema plesu i glazbi uspijevaju zadrati kolektivni

2000.2003.
dan, Tribalizer ubrzo postaje popularan, te poinje pri-
duh. Iza Tribalizera sada stoji ve oko etrdeset parti-
vlaiti i dio ljudi tradicionalno okrenutih ka komercijal-
ja, to u Attack!-u, to na Ponikvama, to na moru...
nijim dogaajima, jer je tamo dolje atmosfera potpuno
Kao vanije treba napomenuti ekoloku akciju i party
drugaija nego u Tvornici, Bestu, Sokolu, Aquariusu i
povodom Dana planeta Zemlje, suorganizaciju prolo-
drugim razvikanim mjestima. Osnovna su obiljeja
godinjih Ponikava, te Earthdance party. Tribalizerom
Tribalizera niska cijena ulaznica, volonterski rad svih
je do sada prodefiliralo dvadesetak domaih te desetak
152
sudionika, samostalan rad na unutarnjem ureenju i
stranih DJ-a. 153
dekoracijama, inovativan pristup organizaciji (vrlo le-
Kao kolektiv okrenut suradnji s drugim slinim gru-
eran, ponekad konfuzan i neorganiziran) te otvore-
pama, ekipa Tribalizera u suradnji s Metamedijom iz

Jedinstvo
nost neetabliranim DJ-ima. Kao heterogena grupa,
Pule te Humortumor sektom iz Zagreba sudjeluje u or-
svaki pojedinac/ka doprinosi na sebi svojstven nain u
ganizaciji veih partija na Jadranskoj obali. Tonije, na
razvoju i organizaciji. Kao jedno od najveih posti-
Cresu sudjeluje u organizaciji eko-trance festivala
gnua treba spomenuti kupnju agregata za potrebe
Free Spirit, te u Puli u organizaciji tradicionalne Mar-
open-air partyja, koja je rezultat zajednike volje i e-
lere. U posljednje se vrijeme ini da je dolo do manjeg
lje svih, kao i realne potrebe za jednim takvim strojem.
zastoja u evoluciji Tribalizera, no problem e uz zaje-
Na alost, prvi je agregat kratkoga vijeka jer biva
dniko nastojanje svih biti rijeen. Sveukupno gleda-
ukraden nedugo nakon kupnje.
no, neke od Tribalizerovih inovacija, poput besplatnog
Ipak, zahvaljujui velikoj pomoi naih prijatelja
voa i aja postaju, ini se, standard i na komercijalni-
(Benjamina Perasovia i Toshiye) koji doniraju vlastita
jim partyjima, to je dobar pokazatelj da smo na pra-
sredstva, nabavlja se i novi agregat. Heterogen kakav
vom putu. to vie rei o Tribalizeru? Pa, tko ga nije
je, Tribalizer ima svoje svjetlije i tamnije trenutke.
vidio i uo, ne zna to je propustio. Uglavnom, Tribali-
Unutar kolektiva dolazi do manjih sukoba meu poje-
zer ide dalje...
dincima, prvenstveno kao posljedica nedostatka ko-
munikacije. Kao rezultat toga nastao je i posebni pro- by Njax
jekt Spin Cycles, no o tome drugom prilikom. Izvor: http://www.trancepleme.com/clanak-7-tribalizer.html
(17.3.2003.)

Plakati by Vano Rebac.

2000.
28. 11.
Akcija pomoi centru
za autizam (HDLU/
28. 11.
Pomo Centru za autizam
(dobrotvorna akcija u organizaciji Autonomne tvornice kulture ATTACK)
Damija).
Izvor: www.attack.hr/za-cza

U sklopu Zagrebakog salona u

HDLU (Damija) 28. 11. 2000. u
19h postavljena je multimedijalna
instalacija (ATTACK, Fade in, MAMA,
DJ Sergio, studenti ALU) i izveden
performans (SCHMRTZ teatar), ime
smo ukazali na hitnost pruanja ne-
ophodne pomoi centru.
to je uinjeno u dva mjeseca?
ATTACK je prikupljenim novcem
Centru kupio deke i cd-player po-
treban za terapiju. MAMA je odlui-
la donirati kompjuterski program
koji slui kao didaktiko pomagalo
Danijela Stanojevi (organizatorica
akcije): Tu akciju [pomoi Cen-
tru za autizam] sam pokrenula
radi problematiziranja autizma u
javnosti i rjeavanja pitanja nji-
hovog stambenog prostora. Pro-
jekt sam vukla nekih pet godina i
stalno smiljala akcije, aukcije Pomo Centru za autizam
umjetnina, govorila o tome, pi- u HDLU (od gore):
sala, okupljala medije i ipak na Schmrtz teatar; Pero i
koncu neto napravila. Javnost Bela, autori plakata za
je postala educiranija i, ako nita akciju; Irena Peri
drugo, bar svi ti umjetnici koji su krinjar i Ozren
Radovanovi rade na
sudjelovali u akciji sa svojim ra-

na bazi igre Memory. DJ Sergio je
donirao nekoliko CD-a s glazbom za
relaksaciju. Centru je poklonjen iz-
loeni kip rad Irene Peri krinjar i
Ozrena Radovanovia. Marko Gre-
govi (ATTACK) i gimnazijalci priva-
tne klasine gimnazije prikupili no-
vac od prodaje boinih kolaa u
svojoj koli i uplatili na iro raun.
U produkciji SCHMRTZ teatra i u
2000.2003.
skulpturi; snijeg;
dovima. Uvijek bih osmisla neki Danijela Stanojevi uz
multimedijalni koncept koji bi skulpturu.
okupio razne profile umjetnika:
Irenu krinjar, kiparicu ili Hanu
Lukas i Ivana Midia, kipara, pa
neke javne osobe kao to je a-
jeta ili Aleksandar Stankovi, pa
154
ak i iro Blaevi. Sve je zapra- 155
vo krenulo od Arhitektonskog
fakulteta koji me pozvao da sud-

Jedinstvo
prostorijama ATTACKA 5. i 6.12. jelujem na 35. Salonu urbanizma
2000. e se moi pogledati predsta- i interijera u HDLU tema je bio
va Work in progress. Ulaznice nee autizam odnosno kue prila-
imati cijenu ve ete vi dati onoliko goene autistima, i ja sam cijelu
koliko mislite da moete dati. Sku- priu proirila na drutvo, medi-
pljenim novcem kupit emo Centru je i umjetnike.
jastuke, plahte, deke, donji ve itd.
Neke djevojke iz SCHMRTZ-a dola-
zit e u Centar i raditi sa
tienicima.
FADE IN, nevladina, neprofitabil-
na udruga koja se bavi producent-
skim i snimateljskim radom, napra-
vila je reportau u svrhu ukazivanja
na probleme Centra. Osim toga, do-
nirat e animirani film koji su na-
pravili poznati svjetski umjetnici
koji se bave problemom autizma.
Napravit e i snimku ljetovanja
tienika Centra, koja je po rijeima
prof. krinjar vana za promatranje
njihovih reakcija. Njihova e 5minu-
tna reportaa o ovoj akciji emitira-
na je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska
HRT-a.
 LITKON Literarni
2001.
08. 28. 01.
Attack sudjeluje u
Sestre Bront (u ulozi

konzorcij
anela) nastupaju na
programu 26. salon LitKonovom 1. fizikom
mladih na Zg kongresu 2001.
Velesajmu: izloba Devedesete godine predstavljale su prekid nekada
Nenada Vukmirovia;
zajednike kulturne povijesti zemalja u regiji. No, u
izloba u izboru Ivane
Armanini; LitKonov 1.
tom su vremenu generacije mladih autora u
fiziki kongres. razliitim zemljama stvarale kvalitetnu knjievnost
i kulturu koja je uglavnom, zbog nedostatka
25. 01. komunikacije, ostala potpuno nepoznata u drugim
LITKON: 1. fiziki
balkanskim dravama.
kongres.
(iz LitKonove misije)

L
iterarni konzorcij (LitKon) pokrenut je na lje-
to 2000. kao web-projekt knjievnog asopi-
sa Libra Libera, odnosno Attacka. Cilj LitKo-
na bio je povezati mlade knjievne i kulturne
aktiviste iz bive Jugoslavije (koji u tom asu djeluju
relativno izolirano) radi razmjene informacija i uspo-
stavljanja suradnje. Ovaj se cilj ostvarivao putem we-

2000.2003.
ba (na www.autonomous-c-factory.hr/litkon i www.lit-
kon.org) i putem susreta suradnika na projektu, ili Lit-
konovih fizikih kongresa.
Na projektu su, uz Libru/Attack, suraivali: C.A.
Ambrosia (Sarajevo), Alternativni institut/Kolaps (Mo-
156
star), IZA (Sarajevo), Blesok (Skopje), Severni bunker
(Kikinda), CG-Ars (Kotor), Buka/AKT (Bjelovar), Mu- 157
tant/SKC (Beograd), ene na delu (Beograd), Diwan

Jedinstvo
(Gradaac) i pojedinci/ke iz svih zemalja ex-Yu, od ko-
jih valja istaknuti Sneanu abi, jednu od idejnih za- 08. 28. 1.
etnica projekta.
Praznici su gotovi!
(Program Attacka na XXVI. Salonu mladih)

S obzirom na situaciju oko grija-

nja u tvornici Jedinstvo (nema
ga), Attack je privremeno preselio u
5. paviljon Zg velesajma. Potraite
nas na galeriji. Naselite zonu!
Trenutno traju izloba Nenada
Vukmirovia (Kolut, Yu), strip izlo-
ba novih autora/ica u selekciji Ivane
Armanini, dnevni boravak ...
26/01/01 | 18:00h | etvrtak
LITKON (Literarni konzorcij) -
Prvi fiziki kongres.
29/01/01 | 21:00h | ponedjeljak
HOT ROD HONNEYS (Bel) rock-
punk + FNC Diverzanti i
Radikalna promjena.
02/02/01 | 22:00h | petak
TRIBALIZER 3 psihodelic trance
party = Marino (Metamusic) +
eki, Hip.

03/02/01 | 21:00h | subota

Promocija kazete KOO (Kutina
pank) + gosti

Radna atmosfera na LitKonovom 3. kongresu: Vis, vojarna Samogor, 2001.

2001. Izdavaka aktivnost Litkona i elektronska i tiska-
na bila je organizirana putem lokalnih koordinacija.
S lijeva:
Mehmed Begi,
Marko Toma i
Lokalne koordinacije, organizirane od strane suradni- Nedim ii u
ka i razasute po regiji i izvan nje, bile su zaduene su sarajevskom
Buybooku.
za prikupljanje, odabiranje i objavljivanje tekstova na
LitKonov 2.
LitKonovom webu. Lokalne su koordinacije takoer or- kongres, 2001.
ganizirale objavljivanje pojedinih autorica i autora u
svojim tiskanim izdanjima. Pretpostavka je bila da e
koordinatori/ce lokalno objaviti tekstove koji inae ni-
su dostupni u njihovoj regiji.
Komunikacija izmeu koordinacija odvijala se putem
otvorene mailing liste te na Fizikim kongresima. Fi-
ziki kongresi LitKona predstavljali su mjesto za
meusobno upoznavanje koordinator/ic/a, planiranje
daljnjih akcija i rjeavanje organizacijskih pitanja. Na
njima su se takoer organizirali knjievni performansi
LitKonovih autor/ic/a i razmjenjivale publikacije.
Prvi Fiziki kongres LitKona odran je u sklopu At-
tackovog programa na XXVI. Salonu mladih u Zagrebu,

2000.2003.
24.-28. 01. 2001. Ovo je bio prvi susret ljudi koji su do
tada komunicirali iskljuivo emailom. Sudjelovali su:
Igor Banjac (Ambrosia, Sarajevo), Nedim ii, Marko
Toma, Mehmed Begi, Mili Krpo, Lukasz Szopa (Al-
ternativni institut, Mostar), Sneana abi (Vukovar),
Dea Vidovi, Katarina Peovi, Boris Koroman, Sven 158
Cvek (Attack, Zagreb). Uslijedili su kongresi: u Saraje- 159
vu (22.-24. 06. 2001.), na Visu (30. 08.-03. 09.
2001.), u Mostaru (01.-03.02.2002.), i opet na Visu

Jedinstvo
(20.-25.08. 2002.). esti, posljednji fiziki kongres
odran je u Puli 06.-11. 08. 2003. u vojarni Karlo Rojc.
2004. godine iz tiska je izala prva knjiga iz LitKo-
nove koprodukcije. Tada beogradski SKC i mostarski
Alternativni institut zajedniki izdaju Teleportaciju
ljubavi pulskih autorica Sestara Bront.

LitKonovci u dvoritu
drutvenog centra Karlo
Rojc (Pula, 2003.): Sanja
Petkovska, Nedim ii,
Jovan Gvero, Nikola
6. fiziki kongres Madirov, Goran
LitKona odran je Bogunovi, Ivan Pravdi,
2003. u sklopu Ana Seferovi i Tamara
pulskog festivala uki (lijevo napola
Media Mediterranea. izvan kadra).
2001.
28. 01.
Dobrotvorni party za
Centar za autizam.

11. 02.
irom zemlje se
odvijaju prosvjedi
podrke Mirku Norcu,
generalu HV-a
osumnjienom za ratne
zloine. Attack se
ukljuuje u kontra-
akcije.

23. 02.
Benefit akcija za
Reciklirano imanje. Svi smo mi Mirko Norac
iliti Norijada 2001

U
veljai 2001. u Hrvatskoj se dogaaju ma-
sovni protesti, Ivo Sanader dri govor pred
150.000 ljudi na splitskoj rivi, blokiraju se

2000.2003.
ceste, a dijelovi specijalne policije odbijaju
poslunost. Povod za ove dogaaje je nalog za uhienje
Mirka Norca, tada osumnjienog (a danas osuenog)
za ratne zloine. Prosvjednici, okupljeni pod geslom
Svi smo mi Mirko Norac, trae smjenu vlasti i zati-
tu digniteta Domovinskog rata. Usljeuje iroka mo-
160
bilizacija na nevladinoj/aktivistikoj sceni koja rezulti- 161
ra akcijom Moj glas za pravnu dravu. Iako deklara-
tivno zalaganje za pravnu dravu ne prolazi bez uspu-

Hou? Neu!, Attack, 05.03.2001.
Jedinstvo
tne anarhistike kritike na Attackovoj mailing listi, ak-
ciji se prikljuuje i Attack. Attackovci/ke se organizi-
raju i sudjeluju u nonom ljepljenju plakata po Zagre-
bu. U jednom od mejlova na listi moglo se proitati ka-
ko je to izgledalo:
Iva i ja smo polijepili dio Novog Zagreba, malo Au-
tobusni, okretite u Zapruu brutalno i jo par frekve-
tnih autobusnih i tramvajskih stanica, e da i Nacional-
nu biblioteku kad se ve lijepi... neka vide djeca kad
idu uiti... radno vrijeme do 3 ujutro, nije loe s obzi-
rom na tempo cijelog dana i s obzirom da sam ve sad
(08:32h) za kompjuterom... da, danas sam vidio i neke
oko Sigeta, a to mi nismo lijepili i super mi je da toga
ima jo, znai da je jo neko tamo bio...bilo je voljinka,
a danas dok sam iao na posao vidio sam da ih se do-
sta jo dri i to mi je bilo super, ljudi su ih itali...

Vie na: http://lists.iskon.hr/pipermail/attack--zamir.net/2001-

February/date.html
Intoxicate u Attacku, 31.03.2001.
2001.
07. 03.
Na redovitom sastanku
Attacka raspravlja se o
07. 03.
Komunikacija meu
sve ozbiljnijim grupama, problem
problemima s
prostorom.
prostora,
odgovornost
05. 04. (zapisnik sa sastanka iz oujka 2001.)
Benefit Tribalizer za
Reciklirano imanje. -----------------------------------
Subject: zapisnik sa sastanka
22. 04.
07.03.2001.
Trance party + hrana +
From: Aja
ongla povodom Dana Thu, 08 Mar 2001 15:15:43 +0100
planete Zemlje.
-----------------------------------
evo kako je to izgledalo....
1. PROJEKTI UNUTAR ATTACKA
u oekivanju
a) reciklirano je manje [reciklirano
imanje]: Matko za sada radi sam
na projektu, i bilo bi dobro da se
prikljui jo par ljudi koji su
spremni uloiti energiju.
b) knjige u zatvore [knjige za za-
tvorenike]: pitanje je zapravo
bilo da li se slaemo da se taj
projekt radi pod Attackom i svi
smo se sloili da je ideja super.
na listi je ve bilo govora o to-
me, a neki su ve ponudili po-
mo u obliku kontakata sa izda-
vaima. osim knjiga odrali bi se
i koncerti.
c) pokretanje eko turizma (blizu
Kostajnice): Draen nije jo sigu-
ran da li e to raditi pod imenom
Attacka. kad e imati vie infor-
macija objavit e to na sastanku
ili metnuti na listu. Attack bi bio
u ulozi posrednika. jo jedam-
put smo se sloili da moe.
d) aplicirat e se sorosu za projekt
zato je naa kultura drugaija
od cest iz the best (ne zove se
projekt ba tako, ali ja sam to
tako prevela :). uglavnom, zami-
ljeno je da se napravi neformal-
ni sastanak TEH-a u zagrebu u
suradnji s vlastima; da se napra-
ve sastanci na kojima bi vlasti
razgovarale s vlastima, a mi s
grupama. (znam da mi tu fali di-
jelova, marko daj popravi)
postojei projekti:
a) LITKON: projekt povezivanja lju-
di koji se bave kulturom na bal-
kanu. momentalno se trae do-
natori, projekt je predstavljen na
salonu mladih.
b) LIBRA: slijedei mjesec izlazi 8
broj libre. dobili su neke novce
pa se planiraju proiriti i na
biblioteku.
c) FAKI: od grada je odobreno
50.000,00kn za ovogodinji fe-
stival. primljene su zadnje prija-
ve za selektore i organizatore.
kad se odlui koji su ljudi izabra-
ni, poet e organizacija. toan
datum faki-ja se jo ne zna, real-
no bi bilo kraj 5. mjeseca, poe-
tak 6. ljudi koji e biti izabrani
za organizatore e odrediti
datum.
d) CYBER CAFE [databasement]:
momentalno je cyber na eka-
nju. radi hladnoe ne moe biti
u jedinstvu. jedan kompjuter je
u knjiari KONZOR (ilica 44 ). da-
kle tamo se moe na kompjuter.
trebalo bi u knjiaru odnijeti jo
promo materijala. sorosu je pre-
dan projekt godinu dana u
SC-u. jedinstvo.hr site koji bi
trebao biti za cijelu tvornicu jo
nije realiziran, ali bit e uskoro.
marko kontaktira s gradskim
uredom za kulturu i trai prostor
za cyber cafe u jedinstvu. kae
marko da su zainteresiraniji ne-
go ikada, vidjet emo to e biti.
e) POMO CENTRU ZA AUTIZAM:
kupljene su deke i CD-player za
centar. ostalo je neto novaca,
ali se nismo mogli dogovorit da
pofarbamo centar, jer nema do-
voljno ljudi koji bi to odradili.
ekat emo da se skupi jo nova-
ca i kupiti jo stvari koje su im
potrebne. akcija bi bila zakljue-
na u 9mj.
2. KOMUNIKACIJA MEU GRUPAMA, to bi od prilike bilo to,
STRUKTURA PROSTORA, ako sam neto
ODGOVORNOST
zaboravila, dopunite.
razgovarali smo o tome kako je pro-
aja
stor izgubio funkciju. nema dnevnih
dogaanja, samo se petak i subotu
odravaju koncerti. skupljaju se
srednjokolci i narkomani. koncer-
tni tim plaa voditelje i redare, a
deava se da oni ne rade svoj po-
sao. nema komunikacije meu gru-
pama, nego, kako je to sanja rekla:
treba nekome puknuti film pa da se
svi naemo i popriamo. tu smo se
2000.2003.
dogovorili da se ponovno ustale sa-
stanci jednom tjedno (za sada osta-
je srijeda u 16h) i da se zapisnici sa
svih sastanaka alju na listu, printa-
ju i izvjese u Attacku da ih mogu i-
tati i oni koji nisu bili na sastanku, a
nemaju mail.
162
prostor izgleda sve gore i gore i 163
dolazi sve gora ekipa. prostor ne
potie na kreativan rad. treba pro-
Jedinstvo
nai cjelodnevni program i urediti
prostor da bude ugodan za bora-
vak. u mjesec dana bi se trebao
smisliti sadraj i urediti se koliko se
moe.
SASTANAK ZA UREENJE PRO-
STORA je u NEDJELJU u 5h - svi koji
se ele baviti ureenjem neka dou
na sastanak na kojem e se dogovo-
riti ta i kako e se ureivati.
postoje dva problema koje hitno
treba rijeiti: iznoenje ambalae iz
prostora i droga. tu je dogovoreno
da se vidi s redarima. prijedlog je da
se ponovo zaposle redari (ne iz kru-
ga Attacka). to e biti dogovoreno
na sastanku koncertnog tima.
postavit e se nova brava. 1 klju
je kod portira koji ga smije dati sa-
mo i jedino vatrogascima (u sluaju
poara ili poplave). dakle, portir vi-
e nikome ne smije davati kljueve.
po jedan klju e imati: sanja, mar-
ko, oliver, ana, marko ili sven. da-
kle, tko treba u prostor moe se
obratiti njima.
2001.
19. 05. 25. 05.
FAKI 4
19. 05. 25. 05.
Faki is a Family Festival alternativnog
kazalinog izriaja 2001.
Oliver Serti, Vijenac, svibanj 2001.
A utonomna tvornica kulture
Attack! od 19. do 25. svibnja
ugostila je dvadesetak grupa iz Hr-
vatske, Bosne i Hercegovine te Ju-
goslavije, a pored klasinoga kazali-
nog izvedbenog programa te inte-
raktivnog i vrlo bogato osmiljenog
kazalinog kluba vrtjeli su se razni
filmovi, sviralo se, plesalo, raspra-
vljalo i didejiralo. ... Dodue, are-
nilo, nejasno utvrena forma i ne-
standardni organizacijski tim utje-
cali su i na kvalitetu ponuenoga, te
samu pripremu. Tako je ove godine
zbog kanjenja sa fund-raisingom
pomaknut datum odravanja, me-
dijska pokrivenost bila je slaba, pa
je time i dio tradicionalnih posjeti-
telja izostao.
No, pravi problemi progresivno
su se mnoili i pribliavanjem festi-
vala. Prvo im je zabranjen pristup
velikoj hali tvornice koja je prvobi-
tno dodijeljena kazalinoj udruzi
Kufer, a u kojoj su jo nagomilani
rekviziti nekih zagrebakih kazali-
ta. Naime, dan prije otvaranja rav-
natelj Komedije Niko Pavlovi zapri-
jetio je tubom jer su njegovi rekvi-
ziti pomaknuti i oteeni, a to je
izravno utjecalo na otkazivanje di-
jela najavljenih grupa. Muki dio
beogradskog Craft teatra, kao ni
Kitch arta, nije dobio vize pa je prvi
izveo adaptaciju, a drugi potpuno
otkazao gostovanje. Isto tako, od
najavljenih radionica Vilija Matule,
Dantea Kersija i Damira Borojevia
nije odrana ni jedna. Iz opravdanih
razloga, kau organizatori. A to nije
sve. Zbog greke organizatora nisu
nastupili Ana Monroe iz Ljubljane i
Oliver Frlji, Dr. Inat nije dobio na-
putenu vojarnu, Boris incek do-
zvolu za napad na Zagrepanku, a
neki se jednostavno nisu ni pojavili.
to je onda bilo, pitate se? Pa,
dosta toga. Veselo otvaranje uz za-
kusku, nastup Mime Simi alias Dr-
vene Marije, performans Crafta i
Balkan-ska party DJ-a Sere i DJ-ice
Djuke, Alen Zanjko, Just teatar, No-
va grupa, Gaudeamus, eljka Sana-
anin, Gagi i Zanki, Nezavisni tea-
tar Barake, Non grupa, Burka i Dr.
Inat, te specijalna gostujua pred-
stava, &TD-ov Sudnji dan, u kojoj
osim redatelja i biveg fakijevca
Marija Kovaa sudjeluje paleta mla-
dih ljudi koji korijene vuku iz per-
formansa underground izriaja. Do-
datni program bio je bogat. Trance
party uz DJ-e Sekkta i Kobayagija,
koncertni nastupi travnikih K.Z.U.
2000.2003.
ole-ole i P.Z.U. oje-oje te bendova
koje tvore sami organizatori, Uran
uran i Iza exeri, radijska drama uz
projekciju stripa Alterarta iz Travni-
ka, literarni performans Sestara
Bront, a prikazan je i film Zemalj-
skoga benda Zagorelo iz Jugoslavije
164
te provokativnog Magnet teatra, uz 165
raspravu o utjecaju umjetnosti na
ljudsku svijest. Posljednji dan FAKI-
Jedinstvo
ja poklopio se s otvaranjem Sajma
mladih uz dosad najbolji nastup ne-
izbjenih onglera i urnebesni tran-
ce party DJ-a Marina.
Niskobudetna poetika umanjila
je tehniku savrenost, to je natje-
ralo izvoae da se prilagode, kako
prostoru, tako i skromnim tehni-
kim uvjetima. Ipak, neke od pred-
stava izvedene su u drugim dvora-
nama: net klubu M.a.m.a., Pauku,
Kinu Forum i Cvjetnom trgu. Selek-
cija je velik broj sudionika uzela s
ovogodinjeg Skaza, jer su upravo
tamo, kau, pronali energiju i trud.
Te performanse rijetko ete vidjeti
u eminentnim kazalitima jer je eli-
tizacija teatra, egoizam i ziheratvo Po pravilima kazalinog zanata sve to nije bezvrijedno. FAKI ima
ravnatelja zatvorilo vrata performa- rijetki od performansa mogu zado- neposrednost i duh. To nije samo
tivnim izvedbenim umjetnicima. Ne voljiti kazaline kritiare, ali to je festival, nego seansa i hepening, a
zaboravimo da je FAKI 1 nastao manje vano od pozicije u kojima energetska bomba i zadovoljstvo
upravo zbog toga, da prui mo- sami umjetnici mogu pokazati to koje izlazi iz tih dogaanja najva-
gunost tek nastalim grupama, koje su napravili, motivirati druge i po- niji su. Da, FAKI je obitelj, i tako
jo nisu imale prilike pokazati to nuditi svoje kreativne impulse, a za treba ostati.
mogu i znaju. to dobiti neto panje i osjeaj da
 ZAMP protiv Attacka
2001.
01. 06.

N
poetkom lipnja na
Attackovu adresu stiu
egdje u proljee 2001., Attackov podrum u
prvi rauni od ZAMP-a.
Jedinstvu anonimno posjeuje ZAMP-ov
07. 06. referent percepcije. Na temelju njegovog
Promocija Libre Libere izvjetaja, Hrvatsko drutvo skladatelja na
#8 (MM centar). ime zatite autorskih muzikih prava Attacku ili,
prema izvjetaju, disco klubu kapaciteta od 201 do
500 osoba, gdje se odvija disko program za koji se
naplauju ulaznice ili je obavezna konzumacija vie od
etiri dana u tjednu ispostavlja raun od 21.960,01
kn. Dok se u Attacku vode rasprave o tome kako naj-
bolje odgovoriti na ovu financijsku prijetnju, rauni od
ZAMP-a i dalje pristiu i rastu (na proljee 2003.
ZAMP od Attacka trai ukupno 439.200,20 kn). Pro-
blem nastaje jer novac na Attackovom raunu pripada
projektima (Libra, Litkon, data|base|ment) koji nisu
povezani s klupskom/muzikom aktivnou. Zbog
ZAMP-ovih prijetnji tubom i mogue blokade rauna,

2000.2003.
rad ovih projekata postaje ugroen. Istovremeno, ira
grupa, ukljuujui i koncertni tim, ne postie jasan do-
govor oko ZAMP-ovih zahtjeva. Opcije koje se razma-
traju idu od miljenja da je ZAMP ilegalna organizaci-
ja i da ih treba otkantati jer jedino zahvaljujui mi-
tu i vezama u policiji izvlae pare, pa do prijedloga da 166
se sa ZAMP-om dogovori paualno plaanje, jer tako 167
radi i Movara.
Neposredan problem s novcem na Attackovom rau-

Jedinstvo
nu pokuava se rijeiti tako to se Attack na ljeto
2001. dijeli na dvije udruge, Autonomni kulturni centar
ATTACK (koji preuzima ugovor s Gradom za prostor u
kojem se odravaju kocerti i partiji) i Autonomnu tvor-
nicu kulture (koju ine samo navedeni projekti). Meu-
tim, ZAMP zatim tui obje udruge, pokuavajui doka-
zati da su odgovorne za odvijanje glazbenih manifesta-
cija u podrumu Jedinstva. Parnice traju godinama, da
bi na kraju obje zavrile u Attackovu korist, odnosno
bile obustavljene.
Zanimljivo je napomenuti kako se u toku sudskoga
procesa protiv Autonomne tvornice kulture ZAMP slu-
io lanim svjedoenjima. Da bi dokazao kako je vla-
snik kluba Attack upravo Autonomna tvornica, jedan
je od ZAMP-ovih referenata pod prisegom izjavio da je
utvrdio vlasnika kluba Attack tako to je dobio ra-
un za konzumaciju na kojem je bio napisan vlasnik,
matini broj, naziv objekta i sjedite, dok je drugi tvr-
dio da je na ulazu u objekt bila istaknuta tabla s
natpisom tuenika tj. Autonomna tvornica kulture klub
Attack, Zagreb, Trnjanski nasip bb. Istina je da je u to
vrijeme Attackov ank tek bio u proceduri legalizacije,

2001. pa nije izdavao raune kakve referenti percepcije
opisuju. (Legalizacija anka nije nikada dovrena zbog
neadekvatnog prostora.) Takoer, tabla s Attackovim
imenom i adresom nikada nije stajala na ulazu u po-
drum Jedinstva.
ZAMP je protiv Attacka vodio jo jedan sudski po-
stupak, ovaj zbog organiziranja festivala Underwater
Overground, i to u vrijeme nakon Jedinstva, kada
udruga radi bez prostora. Na temelju te tube, o kojoj
Attack nikada nije dobio obavijest, ZAMP je 2009. go-
dine putem ovrhe s Attackovog rauna uzeo 50.000
kn.
Danas, Attack ZAMP-u plaa paualni mjeseni iz-
nos od oko 1.300 kn. Bendovi koji nastupaju u klubu
potpisuju izjavu kojom se odriu autorskih prava u ko-
rist Attacka, a klub ZAMP-u podnosi popis izvedenih
pjesama.
(Izvori: Trgovaki sud u Zagrebu, Zapisnik s roita za glavnu raspravu
01.02.2006. Broj: XXI-P-4986/2004. Tuitelj: Hrvatsko drutvo
skladatelja, Tueni: Autonomna tvor. kult. Radi: 167.872,00 kn;
Attackova mailing lista.)
Promiljanja o ZAMP-u
P
rema postojeem zakonskom okviru unutar
Zakona o autorskom pravu (iz 1999. i 2003.)
autorstva se nije mogue odrei i ono mora
postojati u svemu to se definira kao javna
izvedba, a ta je definicija vrlo iroka. Naravno, i zaje-
dniko autorstvo je regulirano, a regulirane su i izved-
be djela bez autora, zatim one folklorne, kao i improvi-
zirana djela i prve izvedbe. Ovako postavljen zakonski
okvir doista predstavlja paradigmatian primjer neoli-
beralnog totalnotrinog modela i uklapa se u mnoga
viena recentna rjeenja, primjerice ona koja idu u
smjeru privatizacija javnih resursa.
Meutim, u ovome konkretnom sluaju, posljedica
ovakvog modela je, bez pretjerivanja, pogubna po je-
dan vaan oblik kulture.
Ovakav zakonski okvir onemoguuje postojanje si-
tuacije u kojem se na javnom mjestu odvija spontano
2000.2003.
zajedniko stvaranje i ostvaruju uitak i razmjena (vidi
Neurosong). Ovaj koncept radikalno negira mogunost
odvijanja kulturalnih praksi u kojima nastaje popular-
na kultura i negira osnovne postavke kulture, one o
(neposrednoj) razmjeni i kruenju (circulation). Para-
doksalno je da se javni novac ulae u ouvanje batine 168
i konzervaciju kulture kroz neke oblike folklora, a da 169
se pritom pravno onemoguuje kontekst u kojem fol-
klor (na irok nain na koji ga definira suvremena fol-
Jedinstvo
kloristika) i popularna kultura nastaju.
Ovako postavljen zakon ne predstavlja zdravora-
zumski primjer regulacije jednog nereguliranog prav-
nog polja, kakvim ga ele predstaviti njegovi tvorci i
nastavljai. S bilo kojom razinom poznavanja kulturne
povijesti moe se lako utvrditi da posljedice ovakve hi-
perregulacije vode u ograniavanje prirodnog konte-
ksta nastajanja popularne kulture, a to opet, poslje-
dino, znai i ograniavanje njezina dometa, a time i
njezine subverzivne, ili bar karnevaleskne,
komponente.
Djelomino se tome doskoilo ponovo pravnim regu-
liranjem, odnosno izdavanjem potvrde o odricanju od
autorskih prava. S druge strane, novi mediji, i kroz
mogunosti dijeljenja video materijala i kroz drutvene
mree, omoguili su, bar donekle, kruenje i razmjenu.
No i pored toga ostaje injenica o zastraujuem i opa-
snom smjeru ograniavanja okvira izravne javne kul-
turne razmjene.
 Drutvene promjene nakon
2001.
22. 24. 06.
LITKON: 2. fiziki
??. 07.
Free Spirit
kongres, Sarajevo.
(Eko-trance party 2000.

??. 07.
Free Spirit eko-trance
na Cresu)
party na Cresu Attack
Maja Vrbanjac Zmax: 2001. godi-
sudjeluje u
organizaciji.
27. 08.
Attack se dijeli na dvije
udruge, Autonomnu
tvornicu kulture i
Autonomni kulturni
centar ATTACK.
ne, prvenstveno zbog odlazaka
na sline partyje u Puli, rodila se
ideja o organiziranju malog tran-
ce partyja u suradnji sa Pulea-
nima koji se odrao na Cresu u 7.
mjesecu pod nazivom Free Spi-
rit. Attack je podnio veliki teret
u toj organizaciji, od dovoenja
opreme do kuhinje i anka.Isto
ljeto Tribalizer je sudjelovo na
dogaaju u orgnizaciji URK-a
(Movara) nazvanom OTOKulti-
vator te smo nakon toga opora-
tivno otili na Trance festival u
Njemakoj (VuuV), gdje se rodila
P
olitike promjene nakon 2000., u paketu s
promjenama u kulturnoj politici, utjecale su
na financiranje, a posredno i na unutarnju
strukturu i politike djelovanja razliitih ne-
vladinih udruga. Aktivistika i provokativno politika,
a opet impulzivna, dijelom neformalna i idejno hetero-
gena grupa kakva je bio Attack, morala se prilagoditi
novim uvjetima i dinamici preslagivanja i ureivanja
civilne scene.
I dok su, posebice kasnih devedesetih, strani dona-
tori bili iroke ruke u potrebi da se organizira nevladi-
na scena u Hrvatskoj, s poetkom dvijetisuitih novac
su dobijali samo dobro artikulirani i usmjereni projek-
ti. Attack, koji je prvih godina financiran najvie iz
sredstava Instituta Otvoreno drutvo Hrvatska, nije
se isprofilirao kao nevladina udruga ije bi djelovanje

2000.2003.
ideja o organiziranju trance fe-
sada bilo prepoznato i nije vie gotovo imao ni projeka-
stivala u Hrvatskoj. Nakon povr-
taka nastavila sam sa radom na
ta koje bi strani donatori smatrali neophodnim za fi-
navedenim projektima i sve se nanciranje. Uz to, dobar dio aktivnosti sada su se po-
vie razraivala ideja o prvom eo financirati i iz prorauna Grada Zagreb i Ministar-
trance festivalu. U ljeto 2003. stva kulture, ali opet iskljuivo za projekte. Sredstva
ideja je ostvarena i odran je pr-
170
za tzv. hladni pogon vie se jednostavno nisu mogla
vi trance festival pod nazivom
dobiti. 171
Underwater-Overground u kam-
pu Martinska nedaleko
Nakon izbora 2000. i pada Tumanova HDZ-a,

Jedinstvo
ibenika. meunarodne fondacije procjenjuju da je hrvatsko dru-
tvo zrelo samostalno nastaviti proces demokratiza-
cije i veinom se povlae. I Institut Otvoreno drutvo,
na koji se Attack kao dio pro-demokratske NVO sce-
ne iz devedesetih mogao osloniti, uskoro zatvara za-
grebaki ured (da bi ga nekoliko godna kasnije opet
otvorio, te poeo ponovo u odreenoj mjeri podravati
nezavisnu kulturu). Temeljem sporazuma o suradnji
koji je 2001. godine potpisan izmeu Vlade RH i Insti-
tuta Otvoreno drutvo Hrvatska, Ministarstvo kultu-
27. 08. re preuzima financiranje gotovo svih projekata u kul-
turi koje je do tada financirao Institut. U svom doktor-
Raskol 2001.: Attack se skom radu o razvoju novonastajuih kultura u Zagre-
dijeli na dvije udruge bu, u koje ubraja i Attack, Dea Vidovi pie kako su
unato pozitivnim pomacima u tom periodu, kao to su
Glavni uzroci raskola Attacka na dvije udruge 2001.: na primjer bile izmjene Zakona o udrugama iz 2001.
neadekvatan prostor koje su olakale osnivanje udruga, izostale sveobu-
ZAMP hvatne reforme kulturnog sustava (neuvoenje novih
organizacijski problemi modela upravljanja, organiziranja i financiranja) i
koncepcijski sukobi transformacije javnih kulturnih ustanova, to je na
drutvene promjene nakon 2000. g. koncu onemoguilo ... dugoroan stabilniji razvoj no-
smjena generacija vonastajuih kultura (137).
2001.
30. 08. 03. 09.
LITKON: 3. fiziki
kongres, Vis.
Attack se u novim konstelacijama moi i nije ba do-
bro snaao. Optereen s jedne strane konkretnim pro-
blemima prostora, s druge strane generacijskom
smjenom meu lanovima i konano, suoen s proble-
mom vizije, Attack uspijeva odrati financiranje nekih
projekata od strane Grada Zagreba i Ministarstva kul-
ture: FAKI, Libru, pojedine web projekte i meuregio-
nalnu suradnju. Ostale prihode ine ugostiteljska dje-
latnost i rad kluba. I tu poinju problemi.

Izvor: Dea Vidovi, Razvoj novonastajuih kultura u gradu Zagrebu od

1990. do 2010. (doktorski rad). Filozofski fakultet u Zagrebu, 2012.

Podjela

N
akon viestrukih opomena ZAMP-a poet-
kom dvijetisuitih i neuspjelih pregovora
atakovaca s tom institucijom te nakon ne-

2000.2003.
mogunosti plaanja naknada ZAMP-u, u
Attacku je nastao problem koji je eskalirao u sukob
miljenja. Jedna je grupa bila za ignoriranje problema,
druga je u tome vidjela prijetnju za ionako mali finan-
cijski input svojim projektima od strane grada i dra-
172
ve. Takoer, postalo je vidljivo Attackovo sve manje
nastupanje kao alternativne, umjetnike i aktivistike 173
udruge. Jedna je grupa rjeenje vidjela u pojaanoj ak-

Jedinstvo
tivnosti Attacka kao kluba koji podrava scenu, dok je
druga eljela ostvarivati projekte.
Nakon otvorenog neslaganja u vizijama Attacka, At-
tack se 2001. konano dijeli na dvije udruge. Klub,
prostor, ank, kazalina scena, koncertni tim i direk-
tne akcije zadravaju neslubeni naziv Attack, ali se
registriraju kao udruga Alternativni kulturni centar.
Libra libera (s projektom LitKon) i data|base|ment
Mario Kova: Na koncerte te sluaonice tehniku infrastruktu-
alost, u to vrijeme elektronske glazbe po- ru) doveli su do gubit-
ostaju Alternativna tvornica kulture. Iako su osobni
[2001. godine, u Jedin- put drumnbass-a ili ka reputacije koju je kontakti vie-manje zadrani, dvije udruge kreu svo-
stvu] program dub-a). Iako su ti pro- ATTACK! stekao i pro- jim putevima. Libra Libera nastavlja s izlaenjem, pro-
ATTACK!-a polako gubi grami bili dosta posje- stor u Tvornici Jedin- iruje urednitvo renomiranim imenima poput Vlade
svoj prvobitni identitet eni, kombinacija ne- stvo postaje obini Bulia i Zorana Roka te 2007. pokree novi web sajt
pa se mnogi projekti jasne strukture voe- klupski prostor.
s nekoliko starih spomenutih mrenih projekata. Au-
izlobenoga i aktivi- nja kluba kao i objek- (Izvor: Movara i
tonomni kulturni centar zadrava FAKI, Festival al-
stikoga tipa odvajaju i tivni problemi s pro- ATTACK! - inkubatori
osamostaljuju, dok storom (podrumski nezavisne zagrebake ternativnog kazalinog izriaja. Koncerti se i dalje od-
klub stavlja naglasak prostor je zbog blizine scene, Kazalite 41- ravaju u prostoru do pojave sanitarne inspekcije koja
na glazbenu djelatnost rijeke esto bio popla- 42, 2010.) ga zatvara zbog nedostatka sanitarnog vora. Autono-
(najee punk rock vljen to je unitavalo mnoj tvornici kulture ubrzo se pridruuje i projekt
Komikaze.
2001. Nakon Jedinstva
(Oliver Serti o propasti Attacka)
-----------------------------------
Re: Spasimo Prostor !!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Attack 2001: pogled unatrag
Marko Vukovi
u Zagrebu tog tipa, to je ljudima
dalo poticaj da se angairaju, imao

From: oliver
Tue, 20 Jan 2004 08:34:58 +0100
-----------------------------------
Pozdrav,
htio bih nabaciti nekoliko opaski
vezanih za Attack!. Mislim da ne
treba mijeati stvari i krivo ih iita-
vati oko Attacka!, no niti ne oeku-
jem svima jasnu situaciju jer je tu
bilo upetljano puno ljudi, dogaa-
nja, okolnosti, ponaanja... ... i ovo
to se sad dogodilo je rezultat svih
tih malih stvari, kao to je i inae u
ivotu.
Kupovina razglasa nije bila klju-
na za propast Attacka!, nego, po
meni, naa poetna naivnost da
eu NGO podrku, vodili su ga lju-
di koji su imali neko znanje i isku-
stvo, a i nije mala stvar fondacije
su davale pare i omoguile da ba-
rem jedan dio administracije u At-
tacku! moe djelomino pokriti i-
votne trokove, nije falilo za male
projekte....
S druge strane, budui da nitko
nije bio plaen, ljudi s iskustvom,
znanjem i eljom da takav prostor
stvarno vode, morali su se negdje i
zaposliti, dolazilo je i do svaa i
podjela... ... No, s obzirom na nomi-
nalnu veliinu stvari, to je potpuno
normalna i uobiajena stvar koju
valja oekivati...
D
Politika
a bismo pokuali razumijeti sadanjost, uvijek se
moramo vratiti u prolost. Ova nas pria vodi u ra-
ne 1990-te, kada je proces tranzicije poeo mije-
njati mnoga, sada post-socijalistika drutva. U
bivoj se Jugoslaviji ovaj pomak odigrao poneto drukije i uklju-
ivao je tragian rat. Nepovratni slijed povijesnih dogaaja doveo
je na vlast tvrde nacionaliste (Franju Tumana i HDZ) ija je
vladavina trajala deset godina.
Ovo se moe uiniti pretencioznim poetkom za priu o je-
dnoj hrvatskoj omladinskoj/urbanoj/aktivistikoj/kulturnoj/poli-
tikoj grupi, ali upravo je taj kontekst odredio pojavu Attacka.
Devedesetih se godina, a posebno u poslijeratnom razdoblju,
razvio i ustrajao sukob izmeu (uvjetno reeno) izuzetno tradi-
cionalnih katolikih nacionalista na vlasti i republikanaca. (Do-

smo uope uzeli taj prostor.... 3 go-
dine borbe uzelo je svoje, pa smo
pristali... Pa kad smo skontali ta
sve prostor nema; projekti, cyber
cafe, knjinica i sve ostalo dolje fi-
ziki nisu mogli raditi, poplave, po-
plavljen dio fanzina i knjiga, entuzi-
jazam ... ... da ne nabrajam stvar-
no hrpa stvari... Ljudi su poeli bri-
jati na to to imaju i odluili ulagati
Morat ete se sloiti da se od
1997. do 2000. puno stvari i na kul-
turnom i duhovnom planu u Zagre-
bu promijenilo... Neke institucije su
otvorile svoja vrata, intenziviranje
KSET-a, Movara, Mama, Clubture,
SC programi, festivali, izlobe ... ...
Attack! nije imao strategiju i, ajmo
rei, nije se usmjeravao, tj. pustio je
da sve ide svojim tokom... To, opet,
2000.2003.
dao bih da ovu rije moemo razumijeti u analogiji sa situacijom
u panjolskoj 1936.-39., kada je itava opozicija Francu bila uje-
dinjena pod republikanskim imenom.) Budui da je (vie ili ma-
nje) sva mo bila u rukama reima utemeljenog na tradicional-
nim vrijednostima doma, domovine i obitelji, prostor potreban za
razvoj i opstanak kontrakulture jednostavno je uniten. Svi su 174
klubovi ili zatvoreni ili prodani privatnim poduzetnicima. Nepro- 175
fitni i omladinski mediji gubili su izvore financiranja i mogli bira-
ti izmeu gaenja ili sluenja reimu. Razina dravne kontrole

energiju u ovaj prostor, a ne traiti
novi... To je jednostavno strategija
na koju su ljudi tada u Attacku
pristali....
Isto tako, Attack! nije organiza-
cija koja mora funkcionirati pod
svaku cijenu, nego funkcionira po
senzibilitetu ljudi koji su voljni svo-
ju energiju (bez para, dakle) u od-
reenom trenutku ulagati u njega...
Znai da se moe zatvoriti, trans-
formirati... Dok sam bio unutra, vje-
rovao sam da je Attack! prilagodljiv
svim shemama i mislim da je to
(osim tehniki) i bio...
To znai, da ako sad ima ljudi
koji ele neto raditi, potujui ne-
ke principe i vrtiti priu, mogu u
Attack!-u stvoriti svoje pozitivno
okruje....
Prva Attackova pria bila je ja-
snija i usmjerenija jer je bio prvi i
jedini organizirani prostor za mlade
ovisi o ljudima koji su u tom trenut-
ku odluili biti aktivni...
Mislim da je do ovoga dovela i
inertnost i neodlunost...
Kaem, razloga je puno, ima hr-
pu sitnih i osobnih, pa sam izdvojio
samo nekoliko ovih koji se meni i-
ne bitnima...
Ja sam naravno viniji onakvom
Attack!-u (1997.-2000.), no, kaem,
okolnosti su se promijenile, a onaj
tko eli stvarati i dati ivaca u At-
tack! sada, napravit e ga po svojim
eljama i, nadam se, potujui prin-
cipe tolerancije, uvaavanja drugih,
konsenzusa... ... to e moda ne-
kome, vezanim samo za prostor sa-
da, zvuati groteskno.
Vjerujem da e biti pitanja, ne-
slaganja i dopuna mojih teza...
Sve to je very welcome...
Pozdrav,
oli
Jedinstvo
nad javnosti bila je izrazito visoka: ako niste bili katolik, kapita-
list i Hrvat (KKH), bili ste automatski iskljueni iz sistema. Ovaj
je period kulminirao 1995.-96., kada je zemlja oiena od svega
to je nalikovalo na bilo kakvu alternativu i kada su tisue mla-
dih odluile napustiti Hrvatsku i otii na Zapad.
Roenje udovita
Za one na pozicijama politike moi bilo kakva alternativna kul-
tura bila je udovina, a strah od drugosti pojaan injenicom da
se ona nalazila tik ispod povrine. Autonomna tvornica kulture
ili skraeno Attack osnovana je kao inicijativa 1997. godine s
namjerom da se bavi problemima nedostatka prostora i infra-
strukture i stvori uvjete za funkcioniranje alternativne kulture.
Cilj je bio stvoriti i odrati autonomne kulturne i drutvene cen-
tre u Zagrebu, baviti se pitanjima koja su bila zapostavljena, te
vratiti prostor javnosti koji je, bar u naelu, pripadao svima. Iz
dananje perspektive [2001.] vrijeme za djelovanje bilo je po-
goeno: mala grupa ljudi uspjela je zadobiti podrku javnosti u
vrlo kratkom vemenu. Krenuli smo kao par luaka koji bi na uli-
cu iznijeli stol i razgovarali s ljudima (Mi imamo ideju!), da bi
ve nakon tri mjeseca poeli djelovati u vlastitom, unajmljenom
prostoru. Tada se tako neto u Zagrebu inilo nepojmljivim.
2001.
15. 09.
Ozbiljne poplave u
jedinstvu (nastavljaju
se).
15. 09. 2001.
Poplave u Attacku
U
ovom razdoblju kulminiraju i problemi. Ka-
ko je odmah po useljenju primijeeno, novi
prostor nema vode ni sanitarija. Pokazalo
se da bi svaka intervencija u smislu pobolj-
anja uvjeta bila nerealno skupa. I uza sav poetni en-
tuzijazam uradi sam aktivista koji su prostor uredili do
pristojne mjere, suoavanje s estim poplavama u pro-
storu iscrpilo je energiju i entuzijazam.
Takoer, uz pojaano djelovanje koncertnog tima i
aktivnosti vezane uz neizostavne ugostiteljske aktiv-
nosti, tj. ank, Attack je velik dio energije poeo ulaga-
ti upravo u tome smjeru to se odrazilo na projekte, za
koje je prostor bez grijanja i sanitarija neadekvatan, te
na aktivizam i direktne akcije.
Netko je jednom rekao da se grupa sluila post-modernim
strategijama u pred-modernom drutvu. Drutvo je svakako bilo
pred-moderno, a strategije su, kakve god bile, djelovale: bespla-
tna javna dogaanja u parkovima, demonstracije, ulini perfor-
mansi, letci i plakati, aktivnost na webu, besplatni newsletteri,
sve su to bili primjeri izravnog i otvorenog djelovanja u drutvu
naviklom na skrivanje. Izravne akcije na ulicama Zagreba dale
su grupi znaajan zamah. Jednostavno, raditi stvari u javnom
prostoru koji je prethodno bio zatvoren i zatien za nas je pred-
stavljalo osnaujue iskustvo. Za javnost, koja godinama nije
mogla ni zamisliti ovakvu vrstu javnog djelovanja zbog straha od
reakcije drave, ovo je predstavljalo vanu i neizbjenu
promjenu.
Tvornica osnova
Autonomna tvornica kulture bila je pokuaj da se spoji autono-
mija kako je shvaa Hakim Bey u svojoj teoriji privremenih i
stalnih autonomnih zona, i model tvornike proizvodnje inspi-
riran djelom Andyja Warhola. Osim zvunoga imena, ovo je tre-
2000.2003.
bao biti i konceptualni okvir za djelovanje grupe: model za radi-
kalnu promjenu naina na koje se proizvode i konzumiraju kul-
tura i politika. Zamisao je bila stvoriti prostor koji bi omoguio
ivi eksperiment, inkubator za stvaranje i implementiranje ideja.
Kako je Attack prerastao u okupljalite mnogih mladih
umjetnika/ca, pojaavala se i interkacija izmeu domaina i 176
gostiju. Nova prijateljstva i projekti nastajali su iz sluajnih su- 177
sreta i improviziranih sastanaka. Ovo je rezultiralo serijom zaje-
dnikih izloaba, od kojih su neke nastale na licu mjesta a druge
Jedinstvo
bile sastavljene od starijih radova. U veini sluajeva radovi su
bili izloeni po prvi put, budui da su smatrani premalima da
se pojave u slubenim izlobenim prostorima.
Aktivnost Tvornice bila je usmjerena i na stvaranje promje-
ne unutar kazaline/performerske scene. U tom je okruenju
stasala nova generacija izvoaa koji su, zauzvrat, odigrali zna-
ajnu ulogu u izgradnji Attacka. Tako je dolo do povezivanja i
suradnje izmeu mladih performera koji su radili tjedne uline
intervencije (shvaene kao politike geste) i ljudi koji su se bavili
alternativnim kazalitem (ponekad se ono nazivalo i ne-profesio-
nalnim). Konkretan ishod ovog susreta bilo je pokretanje FAKI-ja
(Festivala alternativnog kazalinog izriaja). Prvi se FAKI odrao
na ulicama Zagreba, to je skrenulo panju javnosti na grupu i
probleme kojima se bavila.
Vrijeme je bilo politino, pa tako i umjetnost koja je u njemu
nastala. Najpoznatija akcija, 22%, okupila je performere i vi-
zualne umjetnike u prosvjedu protiv novouvedenog poreza od
22% na knjigu. U jednom danu na ljeto 1998. odrano je dvade-
setak akcija. Neke su se dogodile na otvorenom, poput posta-
vljanja scene iz filma Fahrenheit 451 na jednom od zagrebakih
trgova. Druge su se odigrale u knjiarama. Za vrijeme jednog od
najprovokativnijih performansa, grupa aktivista ula je u naj-
2001.
22. 09.
Tribalizer za Car Free
Day.
Alternativci ele izai iz podruma
Izvor: Danijela Merunka, Vjesnik, 15. 09. 2001.
03. 10.
aj or DIE veeri aja P odrum tvornice Jedinstvo u
Zagrebu nema vode, kanaliza-
cije ni grijanja, a bio je nekoliko pu-
i politike (ili:
revolucionarno ta poplavljen. Zbog podrumskih uv-
ispijanje aja uz jeta ne odvijaju se dnevni, ve samo
veernji klupski programi.
Tomicu Vrkljana).
Projekcija o tretiranju Performanceima, koncertima i
ivotinja u klaonicama partyjem Attack (Autonomna tvor-
benefit za grupu nica kulture) zapoeo je prologa
Prijatelji ivotinja vikenda jo jednu sezonu rada u
podrumskim prostorima tvornice
Jedinstvo na savskom nasipu, ispod
Movare. Od prole godine, kada su
se uselili u dodijeljeni im prostor,
veliine oko 200 etvornih metara,
attackovci ekaju ispunjenje grado-
naelnikovih obeanja o uvoenju
vode, kanalizacije i grijanja u svoje
prostore, da bi mogli ostvarivati
program.
Iako je Autonomna tvornica kul-
ture, nakon brojnih seljenja, prije
dvije godine napokon izborila svoj
prostor akcijom Juri na Jedinstvo,
zbog podrumskih uvjeta Attack je
svoju djelatnost tijekom prole se-
zone sveo uglavnom na klupska do-
gaanja. Radili smo iskljuivo ve-
ernje interaktivne programe koji
zahtijevaju kretanje. itaonica, cy-
bercaffe i cijeli dnevni program u
kojem se ljudi ne kreu nije se mo-
gao odvijati zbog hladnoe, kae
Oliver Serti, jedan od voditelja At-
tacka. Tako je prole godine Attack-
ov vlani i nekoliko puta poplavljeni
podrum uglavnom funkcionirao kao
klub u kojem su se dogaali koncer-
ti i partyji.
Attack je zapravo zamiljen kao
prostor koji nudi osnovicu alterna-
tivnim kulturnim i politikim pro-
jektima. Najpoznatiji projekt proizi-
ao iz Attacka je Festival alternativ-
nog kazalinog izriaja FAKI, u At-
tacku je nakon cenzuriranja utoi-
te nalo urednitvo knjievnog a-
sopisa Libra libera, a Attack je podr-
ao i niz kulturnih inicijativa u dru-
gim hrvatskim gradovima poput Za-
dra snova ili osjekog Uteka.
Bitan dio Attackova programa u
prijanjim prostorima inili su i kru-
oci, predavanja, izlobe, kreativne
radionice i teajevi. Attack je
usmjeren i prema ulinim dogaa-
njima poput akcije Reclaim the
Street. Dnevni boravak zagrebakog
podzemlja, kako nazivaju svoj
dnevni program, zamiljen je kao
kulturni info punkt, itaonica, cy-
bercaffe i ruaonica s vegetarijan-
skom hranom. Meutim, sav taj
program nestaje s padom tempera-
tura ili podizanjem razine Save.
Slini alternativni kulturni cen-
tri, poput Metelkove u Ljubljani, u
svijetu su uglavnom izrasli iz squa-
tova (ulazak u prostorije bez odo-
brenja), a kasnije su legalizirani i
komercijalizirani. Alternativne inici-
jative su kod nas pak imale drugaiji
razvojni put, ali tako doslovno
smjetanje u podzemlje ne odgova-
ra ipak ni samoj alternativi.
Oekujemo da e nova gradska
vlast srediti nedostatke prostora,
da bismo mogli ostvarivati sve pro-
jekte koji sada stoje i doista postati
autonomni kulturno informativni
centar kakav ima svaki europski
grad, rekao je optimistino Oliver
Serti. Kako je u tvornicu Jedinstvo
provedena i voda i grijanje, ukljui-
vanje Attackova podruma u blago-
dati civilizacije ne bi trebalo biti od-
ve teko.
skuplju gradsku knjiaru i krala knjige. Nakon to su bili uhva
eni, s djelatnicima knjiare i policijom raspravljali su o cijeni
znanja.
Jedan od redovitih i manje vidljivih dogaaja u Attacku bila
su okupljanja srijedom naveer. Tada bi se u manjim grupama
dijelile informacije i raspravljale teme iz podruja drutvenoga
aktivizma i alternativnih politika. Neke od veeri bile su posvee-
ne diskusijama o Bookchinu, Chomskom, Kosovu, smrtnoj kazni,
elektonikom graanskom neposluhu, LETS inicijativi (Local
Exchange Trading System), a ponekad bi se samo priale prie s
putovanja po stranim zemljama. Ova okupljanja nisu imala neki
konkretan ishod, nego su predstavljala priliku za susret i nefor-
malan razgovor. Ovi dogaaji i neformalni razgovori, zajedno sa
ankom, infoshopom, knjinicom, video arhivom, stalnim insta-
lacijama, neto alata za renovaciju prostora, par kutija odjee i
ivaom mainom, inili su Attack, tvornicu za proizvodnju al-
ternativne kulture.
Teritorij i mobilnost
2000.2003.
Nedostatak institucionalnoga prostora za vrijeme 1990-ih natje-
rao je itavu urbanu scenu da se prilagodi novim uvjetima osku-
dice i migracije. Liena prostora izuzev tla na kojem se u tom
asu nala i djelia imaginarnog (cyber) prostora itava jedna
generacija nauila se seliti od jednog do drugog mjesta. Nomad-
ska plemena su roena. Karakterizirala ih je visoka mobilnost, 178
brza reakcija i izgovorena rije kao medij komunikacije. Kretala 179
su se od jednononih partyja u skvotiranim atomskim skloniti-
ma do javnih garaa. Dogaaji su bili organizirani u malim priva-
Jedinstvo
tnim kafiima na rubu bankrota, spremnim na sve kako bi
opstali.
Budui da je nastao u takvom okruenju, Attack je stekao
veliko iskustvo u radu s prostorom, prostorom kojega nije bilo.
Grupa je razvila obrazac kretanja od mjesta do mjesta. Kada je
bila prisiljena napustiti jedan prostor, grupa se jednostavno pri-
vremeno naselila negdje drugdje, u fiziki prostor, na zidove, u
asopis, ili na mreu, ekajui sljedeu priliku. Ova sposobnost
kretanja i prilagodbe bila je vana za grupu u periodima njezina
smanjivanja i reorganiziranja. Relativno mala, odluna i iskusna
grupacija navikla na ovakve taktike i manevre uspijevala je pro-
duljiti ivot vee grupe koja je jedva davala znakove ivota. Po-
kret moe katkad stvoriti dojam da se zbiva neto veliko, i nakon
to vidljivi znaci aktivnosti nestanu.
Bez strategije, bez platforme
Kao grupa, Attack je bio pogonjen mladou, i funkcionirao je
bez strategija ili platformi. To je vjerojatno bila naa najvea
prednosti i, istovremeno, najvea mana. Nepostojanje strategije
i platforme osim slogana Alternativa treba prostor! omo-
guilo je okupljanje velikog broja ljudi. Mladi ljudi koji bi etvrt-
kom u rano poslijepodne plesali na ulici i dijelili letke pruili su
2001.
05. 10.
Minimal tekno party
benefit za Reciklirano
??. 10.
Knjige za
priliku za stvaranje novih saveznitava svima onima koji se nisu
mogli identificirati kao KKH. Glas se irio, naa je vidljivost ra-
sla, pa su se za Attack poeli interesirati i mediji. Sve se naizgled
imanje Vukomeri. zatvorenike odvijalo vrlo organski. Meutim, nepostojanje strategije i plat-
(izvjetaj o akciji)
09. 10. forme znailo je i organizacijske probleme. Oslanjanje na mlade-
Kanibal:kazaan. ----------------------- nake pobude i elje sa sobom je donosilo gomilu energije, ali je
Subject: akcija podrazumijevalo i manjak iskustva. Organski je tako esto po-
14. 10. uspjena!
stajalo sinonom za bez odgovornosti. Iz dananje perspektive
4. roendan Attacka From: za zatvorenike
buvljak, kuhinja, Fri, 26 Oct 2001 se ini da tada nije bilo volje ili dovoljno sposobnosti da se posto-
ajanka, open DJ stage. 23:35:41 +0200 jea energija kanalizira u neto to bi nalikovalo strukturiranoj
----------------------- organizaciji. Tako je Attackova najvea snaga postala njegovo
20. 10. drago mi je to vas najtee breme.
Benefit party/sluaona moemo obavijestiti U skladu s cinizmom vremena (a moda i cinizmom godina),
za putovanje Biciklom da je zavrila prva faza
kroz stari svijet.
Attack se pojavio kao stanica koja je, na krilima entuzijazma,
akcije Za zatvoreni-
ke. odnijeli smo vie prerasla vlastite granice i dola u poziciju da utjee na razmi-
??. 10. od 1000 knjiga u Lepo- ljanje ljudi i neto znai iroj javnosti. Kako nije postojao kostur
Traje akcija Knjige za glavu i predali ih tamo- na koji bi se novonastali organizam mogao osloniti, na kraju se
zatvorenike. njoj bijednoj knjinici grupa uruila od siline vlastitoga zamaha.
te dali neke knjige di- Optimistinija verzija ove povijesti glasila bi da je Attack od-
22. 10. rektno zatvorenicima,

2000.2003.
Prva u nizu lo-fi igrao svoju ulogu koja je bila koliko potrebna toliko i prijelazna.
zajedno s pismima u
prehrambenih akcija kojima traimo sura- Opi je dojam, u lokalnom kontekstu, da se upravo to i dogodilo.
Pitom Protiv Patnje Djelovanje Attacka otvorilo je prostor za veliki broj projekata koji
dnju s njima.
krumpirua, rakija.
4 FAKovca su tamo su uslijedili, koji su bili bolje organizirani i sposobniji ostvariti
odrali mali FAK pred znaajne rezultate. Attack i dalje postoji kao mnogo manja gru-
31. 10.
Halloween party.
punom dvoranicom pa, te i dalje zauzima mjesto na kulturnoj/aktivistikoj karti Za- 180
zatvorenika. jedan FA-
Kovac je rekao da mu
greba. Ali moda je najvanija povijesna uloga na koju Attack 181
je to najbolje iskustvo moe polagati pravo bila ta da je otvorio prostor mogunosti, i
do sada s tako zain- da je bio tvornica koja je proizvela kontekst u kojem druge grupe

Jedinstvo
teresiranom publikom. mogu stvarati autonomnu kulturu budunosti.
u svakom sluaju,
neto se pozitivno ta- (Prijevod: Sven Cvek)
mo zbilo. fakat je su-
per osjeaj vidjeti svu Izvornik: Marko Vukovi, Autonomous Culture Factory, Subsol 2,
zahvalnost tih krimi- prosinac 2001. <http://subsol.c3.hu/subsol_2/contributors0/attack-
nalaca kad dobiju text.html>
knjigu i nekakvu pilji-
vu knjievnu veer.
akcija se nastavlja.
svi koji imaju ideju ili
inicijativu, nek se jave.
za zatvorenike
marko gregovi
 Buvljaci i freeshopovi
2001.
15. 11. Aktivnosti projekta Knjige za

B
U Movari, KSETu,
Attacku, mami i MM zatvorenike uvljak je danas vrlo popularna i esto kori-
centru odrava se www.attack.hr/zazatvorenike tena rije. Koristi se ne samo za sajmove
program kao odgovor
rabljenih stvari nego i za razliite sajmove
nedavnom napadu
skinsa na Movaru. U
Attacku: performans
N aa prva akcija bila je donira-
nje oko 1000 naslova KZ Lepo-
glava. Prilikom izruivanja knjiga, u
2003.). Glumci su nastupali volon-
terski, a putne trokove njihovog
gostovanja pokrio je Institut otvo-
rukotvorina koje na taj nain izbjegavaju
formalne puteve trgovine uz raune i poreze. No,
Ljubia Risti i Duan KZ Lepoglava upriliili smo knjiev- reno drutvo. Radionicu Forum ka- osnovna ideja je da roba koja prvotnom/oj vlasniku/ci
Jovanovi by Le nu veer s piscima Festivala alterna- zalita organizirali smo i u KZ Lepo- vie ne odgovara ne mora zavriti u smeu nego moe
Chevale, video tivne knjievnosti: G. Tribusonom, glava. Radionica je trajala sedam
uz sitnu cijenu nai svoje mjesto u ormaru neke druge
projekcija 7 songs for R. Simiem, G. Nuhanoviem i A. dana i na dan javne prezentacije
Malcolm X, Tomiem koji su pred zatvorenicima (14. studenog 2003.) glumac Duan
osobe. Takoer je vano da se inom kupnje robe na
Ambijetalne note - itali ulomke iz svojih djela. Buan recitirao je zatvorenicima sti- buvljacima otkida od usta halapljivoj robnoj i modnoj
Ambientwizer - DJs: Nataa Govedi i Vili Matula odr- hove Ede Maajke. industriji koja svake godine proizvodi gomile novih i
Ben, Hip, Kobayagi. ali su Radionicu kulturalne kon- Od 1. do 5. prosinca 2003. inici- debelo precijenjenih artikala kojima je cilj da nas ode-
frontacije u OZ Turopolje (od 17. do jativa Za zatvorenike u suradnji s ru po depu, a industriji osiguraju profit. Danas je tri-
27. 11. 20. lipnja 2002). Zadnji dan, OZ Tu- Udrugom studenata filozofije, orga-
Knjievna veer u te pogotovo krcato jeftinijom nekvalitetnom robom
ropolje donirano je oko 500 knjiga, nizirala je sakupljanje knjiga na Fi-
Attacku. Gosti: a Borivoj Radakovi itao je tieni- lozofskom fakultetu u Zagrebu, pri
koja u sebi ima uprogramirano vrijeme samounitenja,
Vladimir Arsenijevi cima ulomke iz svoje knjige. U KZ emu je sakupljeno 200-tinjak knji- ali i skupljom robom koju si malo tko moe priutiti.
(Bg, Yu) i Zoran iri Izmeu ta dva izbora, buvljak je trea i bolja opcija. Is-
Poega na enskom odjelu je orga- ga. Akcija sakupljanja knjiga organi-
(Ni, Yu).

nizirana estodnevna radionica Fo-
Voditelji: Danijela
rum kazalita. Voditeljica je bila
Stanojevi i Nenad
Ivana Marijani, samostalni dram-
Rizvanovi.
ski pedagog. Na dan javne prezen-
tacije (1. veljae 2003.) glumac
05. 12.
Zvonko Novosel je zatvorenicama
CHAJ OR DIE
Meunarodni dan
recitirao stihove Ane Horvat, a za-
tvorskoj knjinici donirano je oko
volontera. Izloba
500 knjiga. Kazalina skupina Kufer
fotografija s
volonterskih kampova, nastupila je u KZ Lepoglava s pred-
stavom Karlovac-(k)raj na zemlji
zirana je i na Institutu Ruer Boko-
vi. Tom prilikom sakupljeno je 100-
tinjak knjiga. Udruga Fade in snimila
je prilog o inicijativi Za zatvoreni-
ke za emisiju Direkt.
Projekt je reanimiran u par na-
vrata 2007. godine., a 2011. je po-
krenut ponovo u suradnji s udru-
gom Skribonauti, preko Clubturea.
Aktivnosti projekta ukljuuju knji-
evne tribine u zatvorima, a sku-
2000.2003.
to vrijedi i za sve druge stvari kao to su alat, namje-
taj, auto dijelovi, pribor za jelo, zdjele, knjige i drugo.
U Attack-u su se hrexo-info-njam buvljaci 2002.-e or-
ganizirali otprilike jednom mjeseno. (Hrexo je aluzi-
ja na Hreli, najpoznatiji i najvei zagrebaki buvljak.)
Stepenica vie u otporu potroakom drutvu su 182
FREESHOP-ovi ili po naki uzmi ili ostavi duani. To
183
su duani u kojima nema robno-novane razmjene, u
kojima se ne kupuje, nego se roba i svi drugi predmeti

Jedinstvo
performansi by koji su jo upotrebljivi ostavljaju na izbor nekome tko
Prosvjeta, sluaona by u reiji Maria Kovaa (18. travnja pljanje knjiga jo je u poetnoj fazi.
ih treba. Ono to tebi vie ne treba moe dobro doi
Kobayagi, Warlike.
nekom drugom! To je i prilika da se rijeimo suvinih
21. 12. stvari koje su jo dobre, a nekom mogu koristiti. Na taj
Benefit koncert za nain stvari bez novane naknade cirkuliraju meu lju-
Amnesty International. dima koji ih koriste dokle ih stvarno trebaju. Duani za
koje ne treba novac! Tko bi poelio vie!
24. 12.
Dub & roots reggae
party: Dread
Chrismass - DJs: Ilko,
Jin-san, Ben.
 Revija amaterskog filma
2002.
01. 02.
Benefit punk sluaona
za anti-NATO
RAF

R
demonstracije.
evija amaterskog filma nastala je kao zbroj
02. 02. energija i razmiljanja nekih mladih ljudi
Skup podrke
demonstracijama
koji su igrom sluaja u tom trenutku bili u
protiv NATO sastanka u tri razliite udruge mladih. Priu oko
Mnchenu: 2.2.2002., RAF-a, festivala bez nagrada i s konceptom prikaziva-
Cvjetni trg. nja svih na natjeaj pristiglih filmova, osmislili su na
Organizator:
trnici na Savici, negdje u ljeto 2001., Hrvoje Laurenta
Zagrebaki anarhistiki
pokret.
(tada u udruzi Postpesimisti) i Oliver Serti (Attack).
Na prvom izdanju, neto kasnije, pridruio im se Tomi-
01. 03. 02. slav Deveri iz udruge Mentalna opozicija. U organiza-
LITKON: 4. fiziki ciji te tri udruge mladih, od 3. do 9. oujka 2002., odr-
kongres, Mostar.
ana je prva Revija amaterskog filma RAF i to u pet
16. 02. urbanih prostora mladih, tj. pet neprofitnih klubova
Hrexo-info-njam povezanih zajednikom vizijom o stvaranju jake neza-
BUVLJAK visne kulture, Movara, M.a.m.a., KSET, MM centar i
naravno Attack!, uz veliki zavrni drumnbass party u

2000.2003.
03. 09. 03. Pauku. Ideja je bila na jednom mjestu okupiti amater-
REVIJA AMATERSKOG
FILMA RAF.
ske filmae (koji su tih godina snimali sve vie) i svi-
Organiziraju: Attack + ma dati priliku. Ako je netko uloio energiju u stvara-
PostPesimisti + nje, to treba biti i vieno, a je li to dobro odabrat e
Mentalna opozicija. publika.
Lokacije: Attack, KSET, 184
Ve prve godine nastao je program RAF putuje
Movara, MM centar,
predstavljanje najboljih RAF filmova u drugim hrvat- 185
m.a.m.a.
skim, a kasnije i europskim gradovima tijekom godine.

Jedinstvo
Druge godine, RAF su organizirali Postpesimisti,
Attack i Vanja D., a odran je u kulturnim centrima
Trenjevka, Podsused, Dubrava i Maksimir te u Kino
klubu Zagreb. RAF putuje je u 2003. i 2004. godini
dosegao skoro 40 gostovanja. Od treeg izdanja, jedini
slubeni organizator bili su Postpesimisti, a kasnije je
osnovana udruga FAR koja RAF vodi i danas. 2013. go-
dine Revija amaterskog filma slavi 12. roendan.
Oliver Serti

Performans u sklopu anti-NATO prosvjeda, Cvjetni trg, 2002.


2002.
05. 03. Najava prvog RAF-a 2002.
RAF zabava: Warlike,
Izvor: www.attack.hr/raf
Kobayagi, Chanak +
gosti.
R
07. 03. evija amaterskog filma u Za-
RAF: United colours of grebu zamiljena je kao pro-
resistance (Iva gram koji ukljuuje prezentaciju
Kraljevi, to gleda) amaterskih filmova iz Hrvatske,
aktivistiki off Slovenije, Bosne i Hercegovine, Ju-
program.
goslavije, Maarske, Estonije, Nje-
Slubena projekcija make te Velike Britanije, trodnev-
filmova prijavljenih na nu jutarnju radionicu na temu film-
RAF + zatvaranje revije. ske umjetnosti te off-program.
Feta Balcanica by Glavni organizatori su udruge
Draen ivak i Sero. graana u kulturi ATTACK!, Men-
talna Opozicija i PostPesimisti
08. 03.
Zagreba.
Neplanirani dan RAF-a.
Video projekcije: 7.
Revija:
dan by video grupa
Namjera je jednom godinje (ou-
Gimnazije, Limun i
jak) organizirati reviju na kojoj e se
Narana by Ivan Buli,
okupiti mladi ljudi koji se bave vi-
9.11 by Indymedia
deo umjetnou. Revija je meuna-
New York,
rodna. Budui da veina postojeih
Globalisation and
video i film festivala rade selekciju
media by
Undercurrents (Oxford, filmova, mi elimo prikazati sve ra-
GB). dove koji pristignu, a u koje je ulo-
Trance party Tribali en neki trud. Na samoj reviji, su-
sreli bi se mladi video umjetnici/ce
zer/Feminizer: DJ
iz Hrvatske i Europe, to je temelj
Djuka, DJ Betty (Pinky
Planet, Amsterdam), DJ za uspostavljanje kontakata i dalj-
Molekula (Tribalizer, nju meusobnu suradnju. Takoer
Travnik), DJ Jay Dee e na okruglim stolovima biti mo-
Concrete (Tribalizer, gue dobiti feedback na pojedini
Karlovac). film prikazan prole veeri, kako od
prisutnih na okruglom stolu, tako i
09. 03. posredno preko obrazaca u koji e
Koncert: Brujai, sama publika upisivati svoje kome-
Rektalni Front natre i na kraju veeri ostavljati u
(Zagreb). posebnu kutiju. Neposrednim kon-
taktom razmjenjuju se ideje, ko-
13. 03. mentiraju filmovi, dobija i daje fe-
Anarho matineja: edback, dogovaraju novi projekti i
Rukoveera gostovanja. Ono to je vano jest
Kanibal:kazaan, FNB. neposrednost, tj. brie se granica
Izloba stripa i crtea: izmeu profesionalaca i amatera,
Nikola Mijatovi organizatora i publike.
(Beograd)
Video projekcija Radionice:
demonstracija u Pragu Na samoj reviji odvijat e se i neko-
Koncert - APPEND X liko radionica koje e biti otvorene
(Austrija)
za sve zainteresirane. Postoji mo-
gunost da se dio radionica seli u
druge gradove i da se nabriju mladi
ljudi na video aktivizam ili jedno-
stavno naue osnovama kamere i
montae.
Chai or Die
C
hai or die ili veeri aja i politike
srijedom bile su originalna Vrkije-
Hamish Campbell (Undercurrents tnosti u klupske kontekste, povezi- va ideja. To su bile veeri kad se
Oxford): radionica vanje neprofitnih prostora kroz re- uz aj trabunjalo o raznovrsnim
Kamera=oruje (radni naziv); Fa- viju, ali i posredno upoznavanje lju- temama, esto nevezano i o kojeemu. Za
de in (AVC slinog senzibiliteta kao i di sa idejom neprofitnosti (atmos- svaku veer bila je odreena smjernica, bilo
Undercurrents): asistencija Under- fera, drugaiji odnos prema uzvani-
da je proizala iz djetinjaste svae atakova-
currentsu; Vladimir Koifman (Am- cima, programu). Gostovanje svih
sterdam, ravnatelj teatra u Amster- autora. Druenje autora i publike,
ca/ki o nekoj temi, bilo da je golicala um svo-
damu): radionica za redatelje. bez posebnih formalnosti, a kroz jom provokativnou. Jedna od veeri bila je
dnevno otvoreni klub (vjerojatno posveena i maloj drkalici. Tu se pojavio pri-
Gostovanja: Attack). lian interes za stvar s obzirom da nitko od
Sudjelovanje na drugim festivalima nas nije imao s malom drkalicom iskustva.
na kojima e se prikazati izbor iz Off program:
No, na alost, najavljeni gost nije doao pa je
Revije amaterskog filma u Zagrebu, Ove godine je to aktivistiki domai
ili jednostavno, predlaganje i slanje video. Prikazuju se angairani do-
rasprava ostala na prisutnima da nagaaju o
emu se tu radi (seksualnost je u kolektivu i
pojedinih filmova na prikazivanje u kumentarci hrvatskih (ili sloven-
inae bila omiljena tema za zezanje). Ukrat-
druge gradove. Na taj nain, pove- skih, srpskih, bosanskih) aktivist(ic)
zali bismo samog autora s lokalnim a: Genova, anti-NATO demonstraci- ko, te veeri su posluile kao oputeno dru-
2000.2003.
organizatorom, koji bi tako mogao je u Zagrebu, Iskrivljeni odrazi. enje i vrijeme za razgovor ljudi u Attack-u, i
neposredno predstaviti svoj rad i
ponekih vanjskih gostiju, izmeu organizi-
ostvariti eventualnu dugoronu
ranja koncerata i partija i drugih svakodnev-
suradnju.
nih obaveza i aktivnosti.
Video centar:
Video radovi koji pristignu za reviju 186
uli bi u katalog, a iznajmljivali bi se
zainteresiranima. Ostalu filmsku
187
grau, popunjavali bi s raznih stra-
Jedinstvo
na, direktnim narudbama i presni-
mavanjima. Namjera je stvoriti malu
aktivistiko/kulturnu videoteku ko-
ja bi bila dostupna irem krugu
ljudi.
Budui da Attack ve due vremena
posjeduje velik broj video radova,
ve nekoliko godina aljemo i po-
suujemo video kazete drugim lju-
dima, a oni to prikazuju u drugim
prostorima ili gradovima.
Serija projekcija:
Dva do etiri puta mjeseno radile
bi se redovne projekcije pristiglih
svjeih radova (demonstracije, akti-
vizam ili art filmovi, snimke pred-
stava), a ponekad bi i sami prikazi-
vali izbor iz nekog drugog filmskog
festivala na kojemu bi se predstavili
i sami ljudi koji ga rade.
Projekcije filmova:
Interakcija, ponaanje filma u razli-
itim, pa i atipinim prostorima
(klubovi). Stavljanje filmske umje-
 Anfema: anarho-
2002.
03. 04.
Chai or die veer aja
i politike: diskusija Da
feministika akcija

M
li je anarhizam lijevo?
Uvod: Vrki (nije se eu ljudima koji su se sretali i druili po
dogodio).
Attacku i oko Attacka bilo je naravno i
10. 04. djevojaka. Danas to posebno naglaava-
ai or Dye veer aja mo s obzirom da nedavno snimljeni do-
i politike: Mala kumentarac o Monte Paradisu navodi na zakljuak da
drkalica (nije bila je djevojaka/ena na pulskoj punk sceni definitivno ne-
prezentacija).
dostajalo. Takoer, bilo je i djevojaka koje su imale
11. 04. stav i koje su, ak i na sceni kojoj su pripadale, os-
Projekcija: aktivistika jeale to znai biti enskog roda u duboko ukorijenje-
video projekcija nom patrijarhatu. Iako se punk, tad sveprisutan u At-
Undercurrents 9, tacku, vezao uz ravnopravnost spolova i openito uz
Undercurrents 10.
ukidanje diskriminacije po bilo kojoj osnovi, teorija je
13. 04. jedno, a praksa drugo. Iako Anfema (niti prva niti dru-
Koncert: Olho de Gato ga generacija) organizacijski nije imala direktnu vezu
(Nizozemska), Nula s Attackom, ovdje je spominjemo jer je bila vaan
(ibenik). aspekt djelovanja mladih koji su se u Attacku susreli i

2000.2003.
ponekad koristili njegov prostor za svoje programe.
14. 04.
Anfemina radionica
Inicijativa je osnovana 31.10.1999. kada se grupica
tehnike za cure cura sastala i kasnije nastavila odravati sastanke u
popravljanje bicikala. tadanjem uredskom prostoru Attack-a u Vukovarskoj
237. Grupica se rukovodila anarhi-
188
stikim naelima i u tom je smislu
posebno analizirala i komentirala 189
poloaj ena/cura/djevojaka na HC/

punk sceni i u irem drutvu. Gru-
pa je utemeljena na nehijerarhij-
skim principima, odluke su se do-
nosile konsenzusom, a na jednom
od sastanaka, nakon
brainstorming-a, nazvala se An-
fema (anarho-feministika akcija).
Grupu su sainjavale iskljuivo
osobe enskog roda, i iako se neko-
liko puta pokrenula rasprava o
otvorenoj grupi, do kraja aktivnosti prve generacije to
se nije dogodilo i grupa je ostala ensko mjesto afir-
macije. Neto kasnije buknula je inicijativa Luna ko-
ja je grad ispunila rodno angairanim grafitima to je,
iako bez direktne veze s Anfemom, bilo dodatno na-
dahnjujue. Roendanom Anfeme, koji se slavio 31.10.,
odnosno na No vjetica, dodatno se isticala kritika
patrijarhalnog progona vjetica.
Na sastancima, osim razgovora, planirale su se i ra-
zne akcije, ali izmeu ostalog i izdavanje tiskanog
newsletter-a. Prvi broj Womb-a izaao je iz tiska ve
tri mjeseca nakon osnivanja grupe. Na prvom i jedinom
Jedinstvo
broju Anfeminog newslettera radile su sve cure, dopri-
nosei tekstom, kratkim zapisima, crteima... Osim
cura iz Anfeme svoj doprinos newsletteru je dao i tekst
Mukarci kao anarho feministi Marka Strpia, koji se
potrudio razbiti zabludu da je feminizam rodno od-
reen, odnosno da je feminizam rezerviran samo za
ene. Anfema je dobila potporu i od drugih inicijativa
pa su i tiskanje tog newslettera financijski potpomogle
grupe CESI i B.a.b.e. Osim newsletter-a grupa se baci-
la u prijevod Hot pants-a, legendarnog vodia kroz DIY
ginekologiju te su u oujku 2000.-e izale Vrue gai-
ce. Grupa je sudjelovala i na dogaanju Ulice ljudima
(domaa verzija poznatog Reclaim the streets) sa per-
formansom Fuck off! We dont trust your lies!. 2000.
godine Anfema je organizirala i dogaanje na Dan ena
u Klubu studenata Istre Mate Balota, gdje se osim
diskusije dogodio i performans Anfemine grupe M.A.D.,
ali i performans Vagininih monologa prema romanu
18. 04.
The Roots
Eve Ensler, koji su itanjem isjeaka iz knjige pred-
stavile ene iz grupe B.a.b.e..
Sound system bejbi, ili kako
Soundsystem DJs Sredinom/krajem 2001. energija je pala i sastanci se je to poelo u Attacku

J
Iyaman, Mali Ante,
Maia + Alchestra Live
osuli pa grupa u svom prvotnom sastavu nije zaivjela.
edna stvar koja lako upada u oi kad se pogle-
(dub/reggae/ska/ No, ve godinu dana poslije Anfema je nastavila s no-
daju stari programi je da su u Jedinstvu u At-
ragga/drumnbass/ vom generacijom djevojaka/ena, otvarajui pristup i
roots zabava).
tacku postojali ti super partiji koji su se rekla-
osobama mukog roda. Druga generacija Anfeme funk-
mirali kao reggae/roots/dub/ska/ragga/
cionirala je na principima samoodrivosti, financira-
drumnbass. Oni su stvarno donosili mjeavinu svega
jui se iz vlastite distribucije i raznim benefit dogaa-
toga, u pravoj mjeri. Kako je vrijeme odmicalo, uz ovaj
njima. Osim to je nova Anfema prevodila i tiskala
tip glazbe poeo se javljati i pojam sound system.
dosta angairanih tekstova te organizirala predavanja
Sound system je grupa DJ-a, tehniara i MC-a koji
i diskusije na temu trafficking-a, pornografije i sli-
zajedno sviraju muziku. Koncept sound systema po-
nog, odravala je i radionice: ARTC Anfemine radio-
tjee originalno iz 50-ih godina s Jamajke. Poanta je
nice tehnike za cure. Neke od tih radionica, kao to su
bila izvaditi generator, gramofone i velike zvunike na
radionica popravljanja bicikala i radionica klupskog
ulicu i stvoriti mjesto za ples. U poetku se putao
ozvuenja, odrale su se u Attackovom prostoru u
ameriki rnb. S vremenom je iz amerikog rnb-ja
tvornici Jedinstvo. Druge radionice iz ciklusa ARTC
izaao originalni jamajkanski stil ska. Neto kasnije,
odrale su se u prostorima Movare na Trnjanskom
zahvaljujui entuzijazmu glazbenih tehniara, razvio
nasipu te m.a.m.a.-e u Preradovievoj 18. Grupa je u
se i dub koji je poseban uzlet doivio u Velikoj Britani-

2000.2003.
ovoj fazi bila povezana s punk kontrakulturom pa su
ji. Naglasak je bio na novoj muzici, a promotori (DJ-i)
neke lanice oformile bendove to je dosta doprinijelo
su slavu postizali upravo kvalitetnim novim stvarima.
vidljivosti cura na punk sceni. Godine 2007. Anfema je
Kako je vrijeme odmicalo, sound systemi su poeli s
organizirala prvi domai anarho-feministiki festival,
izdavanjem vlastitih, ekskluzivnih remixeva poznatih
na kojem su se po prvi puta susrele i povezale sve
hitova ili neizdanih pjesama. Ti remixevi zovu se du-
anarho-feministike grupe iz raznih dijelova Europe. 190
bplates, a najee bi ih se proizvelo u samo jednom
Nakon organiziranja Anfemafesta 2007. u Zagrebu,
ili svega par primjeraka. Svaki sound system imao je 191
grupa je prestala s aktivnostima.
premo ovisno o tome to je u kojem trenu putao, ta-

Jedinstvo
ko da je cijelo vrijeme postojalo natjecanje za
popularnost.
Dub i reggae je muzika koja se mogla uti u At-
tack-u jo u prostoru Heinzelove poetkom 1998., npr.
kada su Teo i ango imali svoj show (za koji je ango
sam napravio flyer). U Jedinstvu se od 2000. do po-
etka 2002. pojavljuju reggae/dub DJ-i kao Teo, Sa-
njin, ango, Ilko, Vrki... Negdje te godine se prvi put u
programu javlja termin sound system. Iako se taj po-
jam isprva odnosio na sluaone reggae, dub i sline
muzike, pokazatelj je tenje ka razvoju lokalne sound
system kulture. Budui da je DIY temeljna filozofija
kulturne proizvodnje u Attacku, nije udno da se upra-
vo ovdje udomaila glazbena kultura izgraena na sli-
nim naelima.
Uradi sam/a, odnosno DIY princip jednim dijelom
se odnosi na izgradnju svoje vlastite muzike opreme
(sound system), ali i na vlastitu produkciju glazbe.
Iako sve do pojave Digitrona kod nas nije bilo pravog
Digitron
DIY sound systema, Attack je u Jedinstvu redovito or-
Soundsystem u ganizirao sluaone (dub caffe), dub koncerte, ugoi-
Medici, Operacija vao DJ-e i DJ-ice, a dio atakovaca je u to vrijeme sud-
Grad 2010.
2002.
19. 20. 04.
Drugaiji svijet je
mogu: konferencija
jelovao u projektu Radikal Dub Kolektiv. Uz punk i
trance, dub je predstavljao treu muziku snagu u
Attack-u.
na Fakultetu politikih
znanosti, program na Danas se dub/reggae veeri u Klubu Attack organi-
Cvjetnom trgu, ziraju kontinuirano (Roots HiFi, Roots to Dubstep, Dub
povorka (Attack Gathering i dr.), razni selectori prezentiraju aktualnu
sudjeluje). svjetsku produkciju te glazbe, a jedan dio radnih sna-
ga udruge sudjeluje u glazbenoj produkciji benda Ba-
mwise. A ako se kojim sluajem uvuete u znojnu at-
mosferu dub/reggae plesnog podija u Attacku, moda i
ujete clash originalnih domaih dubplateova...
19. 20. 04.
Drugaiji svijet je mogu
Draen imlea, etvrti svjetski rat/Drugaiji svijet je mogu!
Izvor: http://www.elektronickeknjige.com/simlesa_drazen/cetvrti_svjetski_rat/
pages/042.php
S lina akcija [kao IPEG] pono-
vljenja je dvije godine kasnije
kroz inicijativu Drugaiji svijet je
mogu. DSM je bio samo vei,
ozbiljniji, meunarodnog karaktera
i s prosvjednom povorkom kroz
grad, a sve je trajalo etiri dana. Ni-
kad se prije nije nalazilo snage za
organizaciju takvog obima. Povod je
bio sastanak Svjetske banke i
MMF-a u Washington D.C.-ju te po-
rast nasilja na Bliskom Istoku. Dvo-
dnevna konferencija na Fakultetu
politikih znanosti protekla je iznad
svih oekivanja sa stalnim zanima-
njem studenata i drugih zainteresi-
ranih. Grupiranje ljudi na glavnom
zagrebakom trgu s pitanjima i in-
teresom za informacije o MMF-u i
Svjetskoj banci, militarizaciji svijeta
i drugim bliskim pitanjima bio je
znak organizatorima kako u Hrvat-
skoj raste zanimanje za probleme
globalizacije. Ljudi su bili posebno
oduevljeni kolektivom Hrana, a ne
oruje koji je dijelio hranu upozora-
vajui na ogromna sredstva koja se
ulau u industriju oruja, dok je
stotine milijuna ljudi gladno uz obi-
lje hrane. Takoer se ljudima i po
nekoliko puta moralo objanjavati
kako na sajmu Uzmi ili ostavi ne
trebaju nita platiti za uzetu robu.
Slini sajmovi vani se organiziraju
kao stalna mjesta gdje ljudi razmje-
njuju predmete i stvari koje im ne
trebaju ili ne ele koristiti, a uzima-
ju one koje im trebaju. Tako se stva-
raju autonomni ekonomski prostori
gdje ljudi obavljaju razmjene bez
koritenja novca.
arena povorka koja se kretala
kroz grad zaustavila se pred zgra-
dom HNB-a, gdje je sjedite MMF-a
za Hrvatsku (zanimljivo, zar ne?).
Na uenje aktivista, povorku je ta-
da prvi put cijelim putem pratila
oklopljena specijalna policija, slika
koja e kasnije postati uobiajena.
DSM je bio zanimljiv zbog jo je-
dne stvari. Naime, od tada poinje
kontinuirano i predano praenje
aktivista od strane policije ili slinih
jo tajnijih slubi. Ono to je aktivi-
ste nasmijavalo do bola u stomaku,
a zadralo se i do danas, jest prozir-
nost agenata i agentica koje su ima-
le tu teku zadau. Njihovo vrpolje-
nje, zapisivanje u notese, tapkanje
s mjesta na mjesto i uobiajeni po-
gled boe, ta me snae ili bem ti
poso i onog tko me tu stavi, odavali
su im pedigre na kilometre. Poseb-
2000.2003.
no je sve postalo zanimljivo kada je
neka od osoba iz tajnih slubi nazo-
ila gotovo svim Subverzijama, ve-
erima ponedjeljkom u net klubu
Mama na kojima su aktivisti gledali
filmove, raspravljali, dogovarali ak-
cije i druili se. Aktivisti nisu mogli
192
vjerovati kada bi dotine osobe 193
predloile nekome od nas da se pri-
kljue nekoj od inicijativa ili grupa
Jedinstvo
glumei zainteresiranost. Ljudi s ak-
tivistike scene su time na vlastitoj
koi osjetili svu paranoju policijsko-
pijunskog sustava, koji se filao sli-
kama iz Genove i oekivao u Zagre-
bu kaos i lom. Vjerojatno su slinim
napuhavanjima pravdali vlastiti rad
i sredstva. Da je rije o ljudima koji
o aktivistikom svijetu pa onda i o
alterglobalizacijskog pokretu nita
ne kue bilo je jasno kada je jedna
od osoba iz tajne policije ne skri-
vajui svoj identitet vapei zapitala
prije tada nadolazeeg Gay Pridea:
Ma dobro kuimo mi vas na to
brijete, to MMF i Amerika, ali zato
podravate ove pedere kad su oni
instruirani i financirani iz inozem-
stva protiv kojeg se vi borite. Poli-
cija je kasnije uvijek tvrdila da nas
tajno nadgleda zbog nae sigurno-
sti, a prosvjedi i akcije su se
nastavile.
2002.
21. 04.
Anfemina radionica
tehnike za cure
Letak inicijative Drugaiji svijet je mogu
(2002.)
izrada predmeta od Izvor: http://www.stocitas.org/drugaciji-svijet-je-moguc.htm
fimo materijala.
12. 05.
Anfemina radionica
tehnike za cure
klupsko ozvuenje.
U prisutnosti neprekidnog pada
kvalitete ljudskog ivota, mi,
drutveni pokreti, pojedinke i poje-
dinci, smo se okupili unutar inicija-
tive Drugaiji svijet je mogu!.
Okupili smo se da bi nastavili nau
borbu protiv neoliberalizma i rata,
te pokazali da je drugaiji svijet
mogu.
Mi smo razliiti ene i mukar-
ci, stari i mladi, djeca, sa sela i iz
grada, beskunici, radnici i nezapo-
sleni, studenti, migranti, profesio-
nalci, svake vjere, boje koe i sek-
sualnog opredjeljenja. Izraz ove
razliitosti je naa snaga i osnova
naeg jedinstva. Ovdje smo usprkos
pokuajima da se razbije naa soli-
darnost. Sastavni smo dio global-
nog pokreta solidarnosti, ujedinjeni
u naoj odluci o borbi protiv kon-
centriranja bogatstva, irenja siro-
matva i nepravde i unitavanja Ze-
mlje. ivimo i izgraujemo alterna-
tivne sisteme, upotrebljavamo kre-
ativnost kako bi ih promovirali.
Sudjelujemo u izgradnji iroke dru-
tvene suradnje i otporu sistemu
koji se zasniva na seksizmu, rasiz-
mu i nasilju, koji stavlja interese ka-
pitala ispred potreba i tenji ljudi.
Ovaj sistem stvara tragediju i
ena, i mukaraca, i djece, i starijih
koji svakodnevno umiru zbog gladi,
nedostatka zdravstvene zatite i
zbog izljeivih bolesti. Obitelji su
prisiljene napustiti svoje domove
zbog ratova, posljedica velikog ra-
zvoja, nedostatka zemlje i priro-
dnih katastrofa, zbog nezaposleno-
sti, napada na javne slube i unite-
nja drutvene solidarnosti.
11. rujan je obiljeio dramatinu
promjenu. Nakon teroristikih na-
pada, koje mi apsolutno osuuje-
mo, kao i sve ostale napade na civi-
le u ostalim dijelovima svijeta, vla-
da SAD-a i njezini saveznici su za-
poeli masovnu vojnu operaciju. U
Globalni pokret za drutvenu
pravdu i solidarnost se suoava s
ogromnim izazovima: borba za mir i
ljudi. Hrvatska si je u toj globalnoj
aukciji priskrbila Bechtel, Deutsche
Telekom, Pioneer, Enron, Benetton,
opu sigurnost nuno znai suprot- Billu, Mercatone, Metro, Siemens,
stavljanje siromatvu, diskriminaciji Ericsson, Baxter, McDonalds, Coca
i dominaciji te stvaranje alternativ- Colu... Istovremeno se sve vie sro-
nog, odrivog drutva. zava poloaj radnih ljudi, nezapo-
Neoliberalna politika stvara ua- slenih, umirovljenika, mladih, ena i
snu bijedu i nesigurnost. Ta politika djece, dok se vladajue strukture
ime rata protiv terorizma, su-
mnjive zemlje, ljudska i politika
prava se napadaju po cijelome svi-
je dovela do razvoje trgovine ena-
ma i djecom i njihovog seksualnog
lako i brzo dogovore kada su u pita-
nju politike fotelje bez obzira na
iskoritavanja. Siromatvo i nesi- navodne razlike.
jetu, pod ucjenom Ili ste s nama ili
gurnost stvara milione migranata Vanjski dug Hrvatske za vrijeme
ste protiv nas!. Tu se vidi nastavak
kojima je uskraeno svako dosto- prijanje vlasti povean je tri puta. I
globalnog rata koji treba uvrstiti
janstvo, sloboda i pravo. Zato zah- sadanja vlast nastavlja poveavati
dominaciju vlade SAD-a i njezinih
tijevamo pravo slobode kretanja, taj dug ime se sve vie optereuje
saveznika. Islam se demonizira, ra-
pravo na nepovredivost tijela i lega- normalno funkcioniranje ivota i
sizam i ksenofobija se namjerno
lan status svih migranata. drutva u Hrvatskoj. Programi Sv-
propagiraju. Masovni mediji aktivno
Vanjski dug zemalja tzv. treeg jetske banke i Meunarodnog mo-
sudjeluju u ovoj ratobornoj kampa-
svijeta i tranzicijskih zemalja je netarnog fonda (MMF-a) u cijelom
nji koja razdvaja svijet na zao i
otplaen ve nekoliko puta. Nelegi- svijetu su se pokazali pogubnima za
dobar. Suprotstavljanje ratu je u
timno i prevarantski, dug slui kao zdrav ivot ljudi i same prirode, ra-
srcu naeg pokreta.
2000.2003.
instrument dominacije, liavajui dnika prava i obrazovanje, solidar-
Takoer osuujemo pohlepu i
ljude njihovih osnovnih ljudskih nost izmeu ljudi i priznavanje, te
ucjene globalnih korporacija koje su
prava. Institucije koje zahtijevaju potivanje naih razliitosti. Sada
podrane od vlada bogatih zemalja.
povrat duga su sudjelovale u iskori- se nastavljaju nametati ljudima u
Vlada SAD-a, u svojim naporima
tavanju prirodnih resursa i tradici- Hrvatskoj i ire u regiji.
da zatiti interese velikih globalnih
onalnog znanja tih zemalja.
korporacija, arogantno je napustila
pregovore o globalnom zagrijava-
Voda, zemlja, hrana, ume, sje- Za to se zalaemo: 194
me i poljoprivredne kulture su zaje- Za drutvenu suradnju i samoor-
nju, UN-ovu konferenciju o rasizmu
dnika dobra ovjeanstva za sada- ganizaciju Ne elimo prepustiti
195
i netoleranciji, pregovore o smanji-
nje i budue generacije. Nuno je svoj ivot u ruke politike elite,
vanju proizvodnje malog oruja,
Jedinstvo
odrati bioraznolikost. Ljudi imaju ve elimo sami odluivati o
prekinula ugovor o antibalistikim
pravo na sigurnu i trajnu hranu bez svom ivotu. Aktivno sudjelovati
projektilima, konvenciju o biora-
genetski modificiranih organizama. i suraivati na ravnopravnoj ra-
znolikosti, dokazujui ponovno da
Suverenost hrane na lokalnom, na- zini, a ne odravati ulogu pasiv-
SAD-ova politika i ekonomska elita
cionalnom i regionalnom nivou je nih promatraa i promatraica
jednostrano potkopava pokuaje da
osnovno ljudsko pravo. S tim u vi- koji/e nemaju nikakvog utjecaja
se nau zajednika rjeenja global-
du, demokratske agrarne reforme i na odluke koje se donose o na-
nih problema.
pristup seljaka zemlji su osnovne im ivotima.
Sve se ovo dogaa u kontekstu
potrebe. Za sigurnost radnog mjesta
globalne recesije. Kapitalistiki
Podravamo sindikate i civilni Uvoenje fleksibilnog radnog
ekonomski model unitava prava,
sektor koji se nastoje izboriti za po- mjesta ne znai veu zaposle-
ivotne uvjete i sredstva za ivot
boljanje radnih i ivotnih uvjeta, nost, ve stvaranje poslunih i
ljudi. Upotrebljavajui sva sredstva
za osnovno pravo na organiziranje, obespravljenih radnika.
da sauvaju svoju trinu vrije-
na trajk, na pregovore o kolektiv- Za socijalnu sigurnost Smanji-
dnost, globalne korporacije otpu-
nim ugovorima i za ostvarivanje vanje javne potronje ne znai
taju radnike, smanjuju plae i za-
jednakosti plaa i radnih uvjeta iz- nita drugo do ukidanja naih
tvaraju tvornice, otimajui i zadnju
meu ena i mukaraca. Zahtijeva- osnovnih socijalnih prava i sma-
kunu radnicima. Vlasti suoene s
mo nova internacionalna prava za- njivanje drutvene solidarnosti.
ekonomskim krizama odgovaraju
poslenih u globalnim korporacijama Zdravstvena i socijalna zatita se
privatiziranjem, smanjivanjem izda-
i u njihovim podrunicama. smanjuju, dok se mirovinskom
taka drutvenom sektoru i trajno
Osuujemo ropstvo i iskorita- reformom ukida fond genera-
smanjujui prava radnicima. Ova re-
vanje djece. cijske solidarnosti ime se uve-
cesija otkriva injenicu da je neoli-
Globalne odnose karakterizira like ugroava socijalna sigurnost
beralno obeanje rasta i bogatstva
utrka prema dnu koja se ogleda u najstarijeg dijela populacije u
la.
unitavanju prirode, omalovaava- Hrvatskoj.
nju rada i sve veoj mrnji izmeu

2002.
17. 05.
SKA.PANK.hCORE.
FESTIX U ATTACK-u:
Dickless Tracy
(Slovenija), Course of
Instinct (Slovenija),
Attackov koncertni tim
smrti (Zagreb/
Sarajevo/Poega/
Kaina). Za globalizaciju slobode, a ne
??. 05.
Prva Skuptina
Clubture-a,
programske platforme
koja povezuje klubove
i organizacije koje se
bave nezavisnom
kulturom. Godinu dana
ranije, Attack je uz
MaMu, Movaru i KSET
u Inicijalnom timu za
uspostavljanje mree
nezavisnih klubova
koja prerasta u Savez
udruga Klubtura.
21. 25. 05.
Festival alternativnog
kazalinog izriaja Za prava mladih i djece Sve ra-
FAKI polujubilarni,
peti.
21. 05.
Koncert: La Kurtizana.
25. 05.
zatvaranje FAKIja:
Primanje u omladince
(za one koji nisu stigli)
Koncert Izaexeri
Vjenanje Toki-Tomi takve poljoprivrede. elimo slo-
25. 05.
KOMIKAZE 1. izloba okupljanja i javnog iznoenja
odrana je u Attacku
Za alternativne ekonomske mo-
dele elimo graditi alternativ-
ne ekonomske modele koji se
baziraju na principima suradnje,
solidarnosti i pravedne raspod-
jele dobara. Dananji dominan-
tni ekonomski modeli odgovara-
ju iskljuivo politikoj i ekonom-
skoj eliti.
korporacijske moi Zahtijeva-
mo slobodu kretanja i ukidanje
granica za sve ljude, a ne samo
za protok kapitala, kao to je to
sluaj s dominatnom idejom
globalizacije.
Za dekriminalizaciju ljudi Kri-
minaliziranjem ljudi koji napu-
taju svoje domove zbog eko-
nomske i politike situacije te
trae sigurnost u zemljama za-
padnog svijeta se u potpunosti
krivo pristupa problemu. Pro-
blem lei u globalnim ekonom-
skim i politikim odnosima moi
koji uzrokuju velike migracije i
naputanje domova. Nitko nije
ilegalan!
nih izvora energije, alternativnih
zine obrazovanja moraju biti be-
splatne i dostupne svima. Djeca
i mladi imaju pravo na drutve-
nu autonomiju. Takoer, trai-
mo ukidanje obavezne vojne
slube.
Za slobodu izbora Gradimo
mogunost slobode izbora u
svakom pojedinom dijelu naih
ivota. elimo jesti zdravu, pri-
rodnu hranu i pomoi razvoju
bodno birati gdje emo ivjeti.
elimo slobodu udruivanja,
miljenja.
Za slobodu od nasilja, siroma-
tva i iskoritavanja Protivimo
se svim totalitarnim, autoritar-
nim i neravnopravnim oblicima
drutvene organizacije koji
uzrokuju stvaranje i produblji-
vanje razlika unutar drutva. Sve
je vei ekonomski jaz unutar
drutva, ekonomska neravno-
pravnost ena i mukaraca, ja-
anje centralizacije, itd. Zahtije-
vamo povrat tokom privatizacije
opljakane imovine.
Komikaze
Za rodnu ravnopravnost Eman-
cipacija ena ne smije se iscrplji-
W
vati samo u privrednim, politi-
eb/strip/akcijski projekt Komikaze po-
kim i ostalim djelatnostima.
Emancipacija se mora odnositi
krenula je Ivana Armanini 2002. godine
prije svega na poloaj ene kao u okviru Attacka, uz pomo Gorana i
ovjeka. Takoer, zalaemo se Svena Cveka. Sajt Komikaza bio je u pr-
za emancipaciju mukaraca. vo vrijeme smjeten na Attackovom serveru, na adresi
Za pravo na informiranje Ne jedinstvo.hr/komikaze. Samostalna udruga Komikaze
elimo politiku, ekonomsku ili
registrirana je 2008. godine. Projekt je vrlo aktivan na
bilo koju drugu vrstu kontrole
nad javnim medijima ija uloga
www.komikaze.hr (i svugdje gdje se zatekne I.A.).
bi trebala biti informiranje jav-
nosti, a ne zastupanje interesa
politike i ekonomske elite. Lju-
di imaju pravo na informacije!
Za nenasilje Protivimo se ratu i
militarizaciji, stvaranju novih
vojnih baza i saveza, intervenci-
ja i sistematskih eskalacija nasi-
lja. Odabiremo pregovore i ne-
nasilno rjeavanje sukoba. Po-
2000.2003.
tvrujemo pravo svih ljudi da
trae internacionalno posredo-
vanje, uz sudjelovanje nezavi-
snih civilnih predstavnika.
Za zatitu prirode Aktivno sud-
jelujemo na razvoju alternativ-
196
oblika izgradnje stambenih pro-
stora, prijevoza i svega ostalog
197
to e zaustaviti daljnje unita-
Jedinstvo
vanje prirode, kako u Hrvatskoj,
tako i na globalnom nivou. Priro-
da i sva iva bia u njoj su bogat-
stvo koje nitko ne moe posje-
dovati, s njom moemo jedino
ivjeti u skladu, kao njen sastav-
ni dio.
Za ukidanje vanjskog duga Du-
govanja i kreditni sistem pred-
stavljaju najveu konicu u eko-
nomskom razvoju. Ekonomski
razvoj se ne moe dogoditi bez
ukidanja tih dugovanja koja
stvaraju mogunost ucjenjivanja
nerazvijenih od strane razvi-
jenih zemalja. Stoga zahtijeva-
mo bezuvjetan otpis svih dugova
i naknadu socijalnih i ekolokih
dugova.
Za drugaiji svijet, stvoren prema
potrebama ljudi, a ne interesima
ekonomskih i politikih elita!
U prvom broju
Komikaza
objavljen je i
Miro upa.
2002.
26. 05.
Anfemina radionica
tehnike za cure
Komikaze?
Ivana Armanini
sitotisak.
N a sajtu jedinstva smjeteni su
autorski stripovi /dakle stri-
povi, fotostripovi, haiku stripovi,
crtei i slike u strip-duhu/. Temat-
ska poveznica je: dada, antikonzu-
merizam, anarhizam i sl. E-galeri-
ja likova koji ive na sajtu: udno-
vati deponij totalnih nula, grotes-
knih i udnovato glupih figura nacr-
tanih po birtijskim raunima, pod-
locima za pivo, nevjerojatno-im-
becilnih imena i pria, umobolnosti
razne/. Radi se o stripovima koji
su provokativni, bolesni, mrani,
prljavi, ili subverzivni, deformirani,
zli, konfuzni, none more, seksual-
ne frustracije, debilane, apsurd,
brutalije, crnog i inog humora, mor-
bidalije, cininosti, ludila, podsvje-
snih/nesvjesnih te inih trauma, dar-
ka, flash-backovi, traumatine vizi-
je, bad tripovi, paranoje i ostale de-
vijacije te zaumnosti. Sajt okuplja
sve to mirie na personality u svim
svojim bolesnim ekstremnostima
u duhu negativaca iz zadanica
jednog 4d iz Bjelovara, otprilike i
jednake poruke: u drutvu odbae-
no i sa sjedi jedan odreeno. Sajt
se mijenja kad se skupi materijal za
novi broj. Ritam objavljivanja nije
zadan i ovisi o priljevu materijala.
Stari broj ide u arhivu, novi je u pr-
vom planu. Brojevi se mogu nizati u
dnevnom ili mjesenom/kvartal-
nom ritmu, sve ovisi o autorima.
Profil sajta je zadan, broj suradnika
neogranien. Novi suradnici se jav-
ljaju sami ili su zvani/mailom kon-
taktirani. Svi sakupljeni materijali
imaju tendenciju da se jednog dana
materijaliziraju u papir ili na cd. A i
ne moraju. Distribuira se samo.
Svako downloudanje, prenje i pre-
privanje, printanje i fotokopiranje
pohvalno je i potie se. U/ne/redni-
ca Ivana Armanini. U/ne/rednitvo
se mijenja. NE nabrijava se nikakav
dizajn nego onako sirovo-poskeni-
rano, golo, samo na prihvatljivim
rezolucijama. Bez dizajnerskih ke-
refeka i onanija.S vremenom bi se
ludilo proirilo pa bi i na sajt
rastao...
Komikaze su banda zlikovaca ko-
ja uznemiruje javnost svojim nastu-
pima, provocirajui svakim svojim
pojavljivanjem. Ona dovodi u pita-
nje svjetove graene na lanim
uvjerenjima, ljuljajui temeljima ta-
kozvanih smislenih, sreenih i lje-
pukastih konstrukcija i razotkriva-
jui ih u njihovoj nemoi. Akcije Ko-
mikaza su dio plana razaranja kapi-
talistikih centara moi i autoriteta
koji manipuliraju ljudima. Naa na-
ela graena su po uzoru na stare
indijanske legende a one kau:
Jedna pustopoljina suhe zemlje
vrednija je od gomilanja novca i lai
i na njoj raste duboko osjeanje se-
be u slobodi! Ovaj vid suptilne
anarhije usmjeren je na preispitiva-
2000.2003.
nje naina gledanja. elja nam je
iskopati staklene oi navike i vlasti-
tim primjerom pokazati kako svatko
sasvim dobro vidi i vlastitim oima.
Budui da su nam ciljevi brutalni i
bizarni, usmjerili smo otrice svojih 198
noeva na polje slobodnog umjet-
nikog izraza kako bi sprijeili nevi- 199
ne ljudske rtve. Smatramo da strip
nije jeftina ulina prostitutka plae-
Jedinstvo
na da zabavlja djeake u pubertetu.
elja nam je povratiti dostojanstvo i
potovanje medija u stogodinjoj
povijesti njegovog postojanja kao
verbovizualne tvorevine. On, kao
takav, svakako ima to za rei, rav-
nopravno drugim umjetnikim for-
mama. Nae akcije su raznovrsne.
Sam in izlobe nije presudan za
medij u kom je reprodukcija jedna-
kopravna originalu. Fotografija, do-
bra fotokopija, digitalni zapis i
tampa, danas govore jednakom kompjuteri i tisak jo malo razviju da e se upaliti lampica, da je razliti
snagom originala. Statian kolekcio- svoje mogunosti: kvalitetu multio- tu po papiru in slobode skrojen po
narski um izmislio je religiju Muzeja riginala, brzinu prijenosa slikopisne nekim drugaijim parametrima.
umjetnosti, a jumbo-plakat na au- informacije, istou ispisa, a na kra- Strip ne guta novce kao film, pristu-
to-putu danas je preuzeo ulogu no- ju krajeva i da se srue cijene svih paan je i otvoren za kreativna istra-
sioca bitnih poruka. Poanta prie je tehnikih pomagala, to je nemi- ivanja, a osim toga prioritete ne
da je svatko nosioc bitne poruke novno. Moja vizija budunosti je ne- postavlja u materijalima, dimenzija-
ako slijedi svoje unutranje oko. Ti- prestano cirkuliranje stripova na ne- ma, tehnici, prostoru, ljudstvu ili
me elim rei da je naglasak na pro- tu koji e se, po potrebi, printati i li- vremenu izvedbe, ve je orijentiran
cesu gledanja, a ne na izloenim jepiti po unutranjim i vanjskim zi- iskljuivo na unutranje vienje. To
predmetima. Strip se moda ini za- dovima. Moe i po umi. To e biti je neto ekonomino, ekoloko i
postavljen, ali on se samo skriva dok prave tvornice kulture, stara ideja u funkcionalno. Svaka bi ga domaica
ne sazrije vrijeme za njega. eka da novom ruhu. Pitanje je trenutka ka- poeljela imati za po doma.
2002.
29. 05.
Predstavljanje Attacka
u Sisku (kazalite
04. 07.
Benefit za Food not
bombs. Koncert +
Daska). veera/ongla:
Prezentacija Attacka + AK-47 (Zagreb),
video prilozi AVC Fade Demant (Krievci),
in o Attacku. Za Attack: Zvonko i gradski ured
Jadranka ini i Maja za kulturu (Zagreb),
Koroman. Dada Jihad, Rhythm
tribe.
01. 06.
Ponikve na Savskom 05. 07. i 06. 07.
nasipu. VELIKA FETA ZA
Attack stage: OPIJANJE! 05.07.
Sockastylasound sluaona/party DJs
system, Chanak, Rodrigo&Rodrigo, Sero
Jebiga. (balkan/ska) / 06.07.
U Attacku: Djuka, disco party Gambavi,
Kobayagi, Sekkt, Hip... Senkahrenka, Vrx,
+ Greencajgplatz stage Danijel, Vedran?

07. 06. 10. 07.

Multimedijalna Koncert: Leftover

2000.2003.
prezentacija - Nuclear Crack (SAD), Lo
age nomadz (Zaprei): primjer (Poega).
izloba fotografija by
Domagoj Kuni, Bjanka 11. 07.
Rubi, Ivan Marceli, Koncert: Inerdzia
Ivica Radovi; (Italija), AK-47
prezentacija (Zagreb), zdesk 200
multifunkcionalnih (Zagreb). 201
robota by Vedran
Relja; grafitti/aersol 15. 08.

Jedinstvo
art by Miroslav Modul8 Attack je otplatio
Petkovi; razglas (ali ga treba
prezentacija IOXIMVS servisirati).
e-flit strip net fanzina
by Joko Jurekin; VJ- 20. 25. 08.
ing by Eirenah; LITKON: 5. fiziki
Koncert: Plazmatick i kongres, Vis.
Jutarnji list,
Suburban orchestra
20.11.2002.
(promocija novog 22. 23. 11.
CD-a), Sleepgolfer. Predstavljanje rijeke
scene u Attacku.
22. 06.
Jungle party: DJs: Ilko, 18. 12.
Space Lily, Jin San. Nastavlja se Attackova
dobrotvorna akcija
28. 06. Pomo centru za
Techno party Tech autizam u
form. DJs: Pila, Jan Dvorniievoj 6.
Frensin, Bruno, Nitro,
Jura.
2003.
15. 01.
Nu metal sluaona.
DJs: Lesh, Balkanibal,
24. 01. i 25. 01.
Projekt interregionalne
kulturne suradnje:
18. 01.
Artefucket
15. 02.
Dosta je ratova
o dramskoj skupini Artefucket: Neven Izvor: Draen imlea, etvrti svjetski rat/Drugaiji svijet je mogu!
Me(n)tal Marco. Sisak u Zagrebu
predstavljanje umjet Aljinovi-Tot, osniva i su-voditelj http://www.elektronickeknjige.com/simlesa_drazen/cetvrti_svjetski_rat/pages/042.
18. 01. nike/alternativne php
FAKI predstavlja scene, u suradnji sa
multimedijalni
happening Tribute to
sisakom udrugom
mladih U.R.L.A.M.: S kupina Aretefucket je tijekom
svojega djelovanja, u razdo- M oemo rei kako je kulmina-
cija svih [alter-globalistikih]
nastojanja i djelovanja [poput
ganiziranja, maksimalno uvaavanje
i potivanje razliitosti, te zaista
predan viemjeseni volonterski
dr. Gonzo (inspired Fotografije: Zdenko blju od jeseni 2002. do ljeta 2003.,
by Hunter S. Mareni, Viktor Gloc, urodila s vie to kratkometranih IPEG-a ili DSM-a] bila inicijativa Do- rad, rezultirao je akcijom na koju ci-
Thompson). Tomislav Marekovi, to dugometranih predstava. Re- sta je ratova, stvorena 2003. godine vilna scena zaista moe biti pono-
Performans: Miroslav Arbutina dom: Bladerunning uprizoren s namjerom protesta protiv tada sve sna. Ovdje se na najbolji nain po-
Bladerunning by Arbe, Antonija Majaa; isjeak iz knjige Huntera S. Thomp- izvjesnijeg rata protiv Iraka, ali i pri- kazalo povezivanje globalnih pita-
Neven Aljinovi i Kreo Slike/instalacije: Josip sona Strah i prijezir u Las Vegasu, tiska na vlast u Hrvatskoj. Jedna od nja s lokalnim kontekstom. Aktivi-
Glava; Oani, Marko Tadi, Harmsjurije kratak kola etidica najefektnijih poruka je bila Proli stima i aktivistkinjama bilo je vano
Izloba: crtei i Marko Krajcar, Saa zasnovanih na kratkim priama Da- smo rat, ne elimo ga drugima. Do- solidarizirati se s globalnim mirov-
fotografije by L.L.; Balen, Petra Brnardi; nila Harmsa... enski dio skupine sta je ratova je okupila nekoliko ti- nim pokretom i iskazati stav protiv
Koncert: Phab; Video: Marjan Crtali, odvaja se i osniva svoju grupu pod sua ljudi na glavnom zagrebakom rata u Iraku, ali isto tako nita ma-
Sluaona by Davor Bjelanovi, nazivom Ikako Nikako koja se ba- trgu, to je do tada, ne raunajui nje nije bilo vano prisliti Raanovu
Artefucketekipa iz Goran Devi; vi kazalitem sjena i rade predstavu Radio 101 s kojim se i ne moe vladu da se ogradi od rata i uskrati
kazaline skupine The Poezija: Tatjana Ezop 2003, te nakon toga jo par usporeivati, bilo nezamislivo za ci- podrku amerikom ratnom stroju.
brainstormerz; Gromaa, Marjan vilnu scenu. ... Ono to je bilo lijepo jest proma-

2000.2003.
godina neovisno postoje, to pod
Video projekcija: Crtali, Armin Rimaj, okriljem Attacka, to u vanjskim Dosta je ratova bila je najbolja trati samoorganizirano nicanje, od
Chasing Jeti, autor: Ana Brnardi, Saa akcija ikad organizirana od civilne lokalnih inicijativa po cijeloj Hrvat-
produkcijama. Zadnji zajedniki
Kreo Glava; poezija. Rajkovi; scene u Hrvatskoj. Spontanost or- skoj kroz vlastite pristupe i projek-
uradak, predstava Sjekira u Me-
Muzika naivo: FEET; te, do akcija drugih nevladinih
du, izvedena je na tadanjem FA-
19. 01. DJing: CRP, BLIXA, udruga, kazalinih skupina, kola i
KI-ju i bila jako lijepo primljena od
Predstavljanje BOZHA, JASMIN
Asocijacije za
strane publike... Osim toga bila je vrtia. 202
organizirana i veer poezije Smrz Dosta je ratova bila je naporna
promociju urbanih 07. 02.
poezija te niz veeri za kreativno kampanja i zbog gomile dogaanja 203
subkultura Lim-pid Dub caffe RDK Sound
druenje pod nazivom Artefucket u svega par mjeseci. Organizirana
(Skopje, Makedonija). System.
Groove. Kraj Artefucket ere simbo- su mnoga predavanja i tribine u Za-

Jedinstvo
Priaju: Desanka i
lino se desio prelaskom u medij fil- grebu te gostovanja aktivista po
Davor. 08. 02.
ma, odnosno snimanjem filma Izgu- drugim gradovima, potpisivanje pe-
Video projekcije: hc/ Suluda Attackova
bljeni 3 u tada ve skoro napute- ticije po hladnoi, svakodnevni ni-
punk/metal muzika balkan/disko feta.
nom prostoru udruge. Tada poinje jemi prosvjedi pred amerikom am-
scena u gradu, grafiti DJs: Sero, Senata,
kultura i ongliranje; Gambavi (Beograd, era snimanja trash filmova i osniva basadom u Zagrebu i drugo. Policija
Dokumentarni film I Srbija) + daba rakija se grupa Gangsta Theatre koja je u je tu aktivno poela trenirati stro-
woke up in motion; od Jadrankinog starog. nekim trenucima i dalje suraivala gou, a bilo je i oito kako ih sve to
Prezentacija muzike sa Attackom, recimo godinu kasnije aktiviranje ivcira pa su na rubu
radionice s Thomasom 11. 02. kada je bila premijera filma Izgu- Koncerta za mir na Filozofskom fa-
Fehlmannom Visions Benefit koncert za bljeni 2. A sad, eto, 2013., ponovo kultetu uhapsili nekoliko ljudi pod
of Bla Bla; Antifaistiku akciju: se zakuhava kazalina scena u sklo- izgovorom da su bili maskirani. Po-
izloba fotografija s AK-47 (Zagreb), Raport pu Attacka, koja e nadam se biti licija je tada zaprijetila da e na
festivala uz muziku s (Krievci). dostojan nastavak prve, i bolji i prosvjedu Bukom protiv rata, koji
CD kompilacije 10. profesionalniji izdanak nezavisnog se trebao odrati svega par dana
most; 14. 15. 02. kazalita. poslije, uhapsiti svakog tko bude
Trance party DJs: Projekt interregionalne bio maskiran. Ovakva idiotarija
Gataful (Skopje, kulturne suradnje: stvarno nije mogla proi pa je poli-
Makedonija), Kobayagi predstavljanje cija dobila i zasluenu packu u me-
(Zgb). umjetnike/ dijima. Sve je to bilo i krajnje kuka-
alternativne scene iz viki, jer je policija potencirala su-
Meimurja: ACT i kob tamo gdje ga uope nije trebalo
KNEJA. Gost: Teo biti i snaila ego na balavcima, dok
Petrievi. se na otvoreno pozivanje na mrnju
Izloba fotografija: od strane desniarskih skupina uvi-
Maa Hrustek jek drala suzdrano. Kao oblik pro-
(akovec)
2003.
Koncert: Fall Out
(Mursko Sredie),
T.T.H.N.Z. (akovec/
06. 03.
RAF koncert: Bora
(Litva), Ignore (Zagreb).
testa brojni su prosvjednici na Bu-
kom protiv rata bili maskirani. Bilo
je super gledati te opasne Paje Pat-
Mursko Sredie), Igor ke, pripadnike oceanskih uroenika
Baksa (akovec), Nap 07. 03. i arena lica. Kao to je i najavljeno,
(Strahoninec); Dj Funk RAF feta/koncert: maskirani nisu razorili grad. Ova
Guru (akovec), Im a P.H.C. (Rijeka), D povorka je bila mnogo manja od
Jedi (akovec), The Ramons (Krievci), Ping prethodne, sa svega par stotina lju-
Farewell Reason Pong Pili Pimpers di, ali zato krajnje buna. Vjeroja-
(akovec), Bez panike (Poega, Zagreb), DJ tno se tu skupio i bijes i umor ljudi
(akovec/Prelog), Gambavi (Beograd, koji su ve tjednima organizirali ci-
Bakterije (akovec) Srbija). jelu priu, kao i svih koji su osjeali
itanje pank poezije: nezadovoljstvo to je rat ipak
Avet Petar Pank 08. 03. poeo.
(akovec): RAF party: Feminizer. Ovaj prosvjed bio je pod poseb-
DJs: Rodi (akovec), DJ-ice: Djuka, Space nim tenzijama ne samo zbog polici-
Nusai (Prelog) Lily, Molekula, Witch je, ve i zbog sve jasnijih pukotina
Haze, Nina, Ginger,
ne samo ljudi unutar Dosta je rato-
15. 02. Mala Chichi, ZM; art
va, ve i same inicijative i onih koji
Dosta je ratova (Attack deco by Fantastichni
su se vrtili oko nje. Negdje dan dva
sudjeluje, daje razglas, gluparij, chai by Chai
prije prosvjeda atmosfera zbog po-
radi se Food Not or die metastaza.
Bombs). stupka policije bila je usijana i bez

2000.2003.
toga. Na posljednjem sastanku je-
20. 03.
20. 02. dan dio aktivistike scene zahtije-
Benefit koncert za Drotweiler, Attack, 2003.
Izloba fotografija Balkanski anarhistiki vao je radikalniji pristup prosvjedi-
ene u Attacku. sajam knjiga (Ljubljana, ma. Radikalnost se ogledala u prije-
Izlau: Ines Krasi, 27.03.-30.03.): dlogu da se iz povorke bacaju jaja
Sandra Vitalji, Vlasta Captain Paraboia i na ameriku ambasadu. Velik dio
ani Zidi, Ivana Poncije Pilot (Zagreb) + organizacijskog tima Dosta je rato- 204
va bio je protiv ideje, jer je povorka
Vui, Petra Brnardi, sluaona: DJs: ito 47,
najavljena kao mirna i u povorci e
205
Ana Kolega, Ksenija Prelosh, Ljaris,
Kordi, Kate Mijatovi, ampita. biti i starci i djeca i openito ljudi

Jedinstvo
Mara Brato, Vlasta koji ne odobravaju nikakav oblik
Delimar. 21. 03. konflikta s policijom. Ovim postup-
Koncert: Radikal Dub kom bili bi dovedeni u opasnost, uz
01. 03. Kolektiv + RDK Sound mogui osjeaj da su izmanipulira-
Koncert Melodic All System. ni. Inicijativa Dosta je ratova odbila
Stars: Mikrofonija je taj prijedlog, ali je rasprava o nje-
(Zagreb), Pasi (Rijeka), 27. 03. mu uzela toliko energije i vremena
Debeli precjednik Artefucket - Harmsju da se na mnogim licima zaista osje-
(Osijek), Lo Primjer rije. Predstava na tilo zasienje i umor. Globalne akti-
(Poega). Nepravda, Attack, 2003.
temu teatra apsurda. vistike peripetije stigle su u Hrvat-
Izloba Branimira sku. Nakon super bunog prosvjeda
02. 08. 03. Zupania + Sluaona. stvari su se nekako neprimjetnim
2. Revija amaterskog tokom poele gasiti. Do sljedee
filma RAF 30. 03. prilike i potrebe.
Organiziraju: Attack + Izloba suvremenih Kao to rekoh, na gotovo sve
Postpesimisti + Vanja osjekih umjetnika. prie i priice oko Dosta je ratova
D.
civilna scena moe biti ponosna.
Lokacije: MM Centar,
Bez ikakvih fondacija, uz isti pre-
Centri za kulturu
dani rad, brdo smijeha, mate i soli-
Trenjevka, Susedgrad,
darnosti scena u Hrvatskoj je poka-
Maksimir, Narodno
zala kako se moe nositi i sa najobi-
Sveuilite Dubrava,
mnijim kampanjama i akcijama.
Kino klub Zagreb,
KSET, M.a.M.a., Attack. Jedino se uvijek postavlja pita-
Program u Attacku: nje kontinuiteta.
aktivistika produkcija
u nas i vani.
2003.
04. 04.
Amnesty International Neurosong i DIY ekonomija
povodom Meunarod
nog dana borbe mladih uitka
za ljudska prava pred
stavlja: Boris Koroman
radionice promotivna
radionica o AI, Na bljetavom melodromu ATTACK!a (u podrumu bive
kreativna radionica; tvornice Jedinstvo) u nedjelju 25.05.2003. u 22h odrat e se
koncert PHAB,
meunarodno natjecanje za izbor najbolje pjesme zemalja
Stronghold (Zagreb),
Antenat, Stepping izvan EUropske zajednizze. Uz podsjeanje na euro i neuro
Stone, Tarapana. hitove iz prolosti, ut emo i neke sasvim nove i originalne
skladbe mladih nada neuropske estrade kao i osebujne ri-
12. 04. mejkove popularnih evergrinova. Prilike za pjesmu, ples i
Roots & Dancehall
meunarodno veselje nee nedostajati!
party. DJs: Soljah,
Daweed feat. MC Sel (Iz najave Neurosonga)

N
(Ruffbeats
Soundsystem) + eurosong ostaje u neslubenoj povijesti Attacka i u
selecta Almighty Eye. usmenoj povijesti zagrebakih koncerata trenutak
koji se smatra jednim od najzabavnijih i najduhovi-
18. 04.

2000.2003.
Benefit koncert za tijih (i neponovljivih) dogaaja.
Antifaistiku akciju: Neurosong su organizirali atakovci, i u organizaciji dogaaja
Jack (Maarska), sudjelovalo je vie desetina lanova i simpatizera, ali i zagreba-
Indignity (Bugarska), kih alternativaca, ngoovaca, umjetnika, studenata. Brojem i logi-
No values (Bugarska).
stikom radilo se o dogaaju vrlo zahtjevne organizacije, no u
21. 04. ovome sluaju provoene iz istoga uitka, volonterski, gotovo 206
Otvoreno prvenstvo bez potroene kune. I dalje je rije o uradi sam ideji (DIY), no za 207
Zagreba u SLAM poeziji razliku od aktivistikih dogaaja u direktnim akcijama, ovdje se
+ sluaona. radi o medijskoj kulturnoj akciji organiziranoj parodiji na izbor

Jedinstvo
pjesme za Euroviziju, sredinji medijski dogaaj hrvatske popu-
22. 04.
FAKI predstavlja: larne (tonije celebrity) kulture koji svake godine prati velika me-
premijera predstave dijska pozornost uz sve popratne anrove traeva, skandala i
kazalita sjena Ikako provincijskih frustracija koje prate ove stilske formacije.
Nikako EZOP 2003. Neurosong je organiziran kao cjeloveernji mega spektakl
za zatvaranje Festivala alternativnog kazalinog izriaja 2003.
24. 04.
Otvorenje izlobe: godine. Otprilike mjesec dana prije FAKI-ja, organizatori veeri
Nenad Vukmirovi poslali su javni poziv za sudjelovanje u natjecanju za hrvatsku
Nea (Sombor, Srbija), pjesmu ne-Eurovizije, tj. za smotru pjesama zemalja izvan
Septic (Subotica, Evropske unije. Za trajanja priprema svatko tko je elio mogao
Srbija) + prigodna
je u Attacku ili putem poznanstava prijaviti pjesmu koju je htio
sluaona.
otpjevati, ili uz glazbenu matricu, ili uz Orkestar hrvatske neu-
21. 25. 05. rovizije, koji je zajedno s izvoaima uvjebavao repertoar. Mo-
Festival Alternativnog gle su se prijaviti originalne nove autorske pjesme ili poznate po-
Kazalinog Izriaja pularne pjesme na neki nain vezane uz Eurovizijski stil.
FAKI 6.
Ideja se pokazala zanimljivom te se prijavilo dvadesetak iz-
25. 05. voaa. Repertoar se kretao uglavnom oko popularnih hitova iz
Neurosong osamdesetih godina, mnogih upravo s Eurosonga (Jabuke i vi-
no, Duli, Deko, ajde oladi, eljo moja), tu su bile i djeje
31. 05. pjesme (Nije lako Bubamarcu), popularni folk (Ja se konja bo-
Dub caffe meets Bass Robotnicka je u
jim) i sl., uz gotovo jednak broj autorskih skladbi. Autorske pje-
Culture: Bass Culture + Attacku svirala dva
RDK Sound System. puta, 2002. i 2003. sme takoer su bile najrazliitijih anrova: parodije domoljubnih
2003. pjesama (Mala zemlja za veliki odmor, Moja zemlja), politike
i socijalne pjesme (Vila Kiseljak o jednom zagrebakom skvotu,
o potekoama para intelektualaca u Zagrebu, o tvrtki Bechtel,
odnosno vezi Like i Iraka), folk obrade (U le le le le) ili potpuni
eksperimenti (Kahvu srkem). Prijavljivali su se atakovci, ali i
primjerice ekipa oko SCHMRTZ teatra, studenti likovne akade-
mije, parovi, dio skvoterske scene iz Zagreba, ekipa iz Centra
za mirovne studije... Zanimljivo je da je velik broj izvoaa i iz-
voaica nastupao preobuen u suprotni spol. Moglo bi se rei da
je to, uz nekoliko drugih rodno i seksualno ekscesnih momenata,
dalo cijeloj manifestaciji i karnevaleskni queer aspekt.
Pripreme prostora obuhvaale su uradi-sam scenografiju, uz
nebrojene kartonske rekvizite, scenografiju od predmeta poku-
pljenih sa skladita krupnog otpada ili s odlagalita odbaene sce-
nografije, ho-ruk sklepane kostime od razliitih restlova iz zabo-
ravljenih predstava za koje se pobrinula Tanja Tomi, ali i organi-
zirano snimanje dogaaja uz, naravno, sve tehnike uvjete razgla-
sa i rasvjete. Pripreme su obuhvaale i ozbiljnu scenaristiku pri-
premu simpatinog voditeljskog para Sanjice i Vrkija.

2000.2003.
U prostoru je odrana i izloba plakata za Neurosong Nikole
Mijatovia Bangavog. Kao ilustraciju uradi sam logike organizi-
ranoga kaosa koja je pratila Neurosong spomenimo da je tokom
veeri spontano organizirano glasanje te da je nenajavljeno na-
stupila Sanja Doleal i uz bend Zvonko i Gradski ured za kulturu
izvela nekoliko pjesama uz nevjerojatno oduevljenje publike. Dio 208
ekipe je, takoer spontano, iz dvorita HRT-a za ovu prigodu po- 209
sudio veliku umjetnu koljku, koja je tu veer ukraavala ulaz u
Attack.

Jedinstvo
O svemu su uobiajeno bili obavijeteni i mediji i zapravo je
upravo medijska panja iznenadila organizatore. Nesumnjivo
stoga jer se Neurosong odrao u isto vrijeme kada i Eurosong, Gore, s lijeva: Toto
Kotunjo (zvijezda veeri).
nacionalne televizije, HRT i Nova TV emitirali su nekoliko priloga Tomislav i Sanja
o Attackovom Neurosongu. (voditeljski par).
Dogaaj je imao nevjerojatnu posjeenost (nekoliko stotina Dolje: Plakat za
Neurosong by Bangavi.
ljudi u skuenom podrumu Jedinstva) i izvrstan prijem. Attack Adolf Hitler Radolfi i ljeavaju konzumeristiku paradigmu. Ipak, mogue je u nekoj
se pokazao kao jedinstveno mjesto na kojem se moe odvijati Ana Kolega. Maji i zamiljenoj Attackovoj politici to znailo i svojevrsni pomak pre-
pametna, bizarna i spektakularna zabava za iroku publiku. Ta beking vokali. ma popularnom, spontani generacijski prijelaz s politike ozbilj-
je formula iskoritavana i u narednim godinama upravo u do- nih, velikih aktivistikih tema na subverzivni potencijal popu-
gaajima povodom zatvaranja FAKI-ja (npr. Prom Night). larne kulture, kulture koja je, po Raymondu Williamsu, masovna
Attackova uradi sam poetika i politika u primjeru Neuroson- u smislu da se svia velikom broju ljudi, ali koja je i kultura koju
ga znaila je ne samo razotkrivanje korporativnomedijske poli- ljudi prozvode sami za sebe.
tike predstavljanja, ve je i dogaajno konkretno parodirala pro-
ces nastajanja, organizacije i produkcije kompleksnog dogaaja
glazbenog spektakla. Meutim, dosljedno provedena parodija, u
svim segmentima, od scenaristikih priprema, natjeaja i uvje-
bavanja Orkestra hrvatske neurovizije i ostale sloene logisti-
ke, znaila je i oblik alternativne ekonomije, paralelne spontane i
grupne proizvodnje medijskoga dogaaja (spektakla) izvan uobi-
ajenih oekivanih estradnih korporativnih okvira. Ovakva eko-
nomija uitka suprotstavljena je strukturama osjeaja koje obi-
2003.
22. 06.
Veer makedonske
etno glazbe.
Projekcija: igrani film
Virdine;
Koncert: Afion
(Zagreb).
06. 11. 08.
LITKON: 6. fiziki
kongres, Pula.
Jo jedan plakat za Neurosong Nikole Mijatovia Bangavog.
Redoslijed izvedenih skladbi:
Maji: Taji megamix
Daca, Saa, Nik i ejk: Sve bi seke
Fildanii: Kahvu srkem
eljka Bebek i Omar Zano (iz
plodne Moslavine): Jabuke i
vino, jebote
Bechtel Gruppa (iz plodne i
ravne Slavonije): Neka gori
Babilon
Ana i Kolega: eljo moja
Duo Pressing: Pria iz ivota
(Mala zemlja za veliki odmor)
Ankica & Matija: Deko ajde oladi
Izaexeri: U le le le le
Zvonko i Gradski ured za kulturu:
My Old Lady, Ja sam za ples (feat.
Sanja Doleal)
<pauza>
CMS Band Aid: Vie nisam tvoja
Toto Kotunjo (gost iz prijateljske
Evropske zajednice, nastupa
izvan konkurencije): Insieme
Kora: Nije lako bubamarcu
Sena i Konjan: Lijepa pjesma iz
skvota
Adolf Hitler Radolfi: Ja se konja
bojim
Nikola Bilikov: Zemljo moja
Vesla Sisarovi (dijamantna
Poeanka): Sasvim sigurna
Neno & Tiki: U naoj kuici (F.O.B.
mash-up)
Klonko: uli (posveeno
borcima protiv kapitalizma,
seksizma, nacionalizma i
homofobije)
Lukasz Szopa (poljski NATO
kontingent): We are the War (We
are the Killers)
<brojanje glasova publike>
<pauza uzrokovana potragom za
zalutalim muziarima>
Toto Kotunjo: Insieme (bis 1)
<proglaenje pobjednice: Vesla
Sisarovi (publika vie Skini se!
Skini se!)>
Toto Kotunjo i izvoai
Neurosonga: Insieme (bis 2)
<random vikanje i pjevanje,
mikrofon grabi tko stigne>
Svi ivi: U svetu postoji jedno
carstvo (spontano)
<kraj>
li i onda na kraju fuflajui podsjea
Od gore: Daca, Saa, Nik i ejk. lan Orkestra hrvatske Neurovizije
pozira u sveanom odijelu. Tanja Tomi iva kostime u svom ateljeu
u Krkoj ulici (iza Filozofskog fakulteta).
Neurosong
25. 05. 2003.,
Zagreb, Attack
Matija Habijanec, Zbrda Zdola webzi-
ne, http://www.zbrdazdola.com/rec_
kon/opo_03.htm
K runo i ja smo, on jer voli la-
gere a ja jer volim cirkus, otili
u Attack na Neurosong. Neuro-
song je nemoj jebat, Matija, ni-
kad ne bi rekli parodija na Euro-
song, ali ne bilo kakva. Glasaki li-
stii, voditelji s duhovitim najavama
kojih se ne bi posramio ni Branko
Uvodi (to je bilo sjajno, posebno
tip nije to bila parodija samo na
eurovizijske spektakle, nego i na
ruralne festivale lokalnih glazbenih
tradicija, a i, openito, na sve glupe
voditelje koji itaju glupe scenarije
2000.2003.
glupih scenarista), pobjednica Vesla
Sisarovi, eks koji u bijeloj haljini i
s bedastim etno-eiriem pjeva Ja
se konja bojim, pratei bend i pra-
tei vokali s koreografijom za jingl-
temu iz Vie nisam tvoja, Talijan
koji par puta tokom veeri pjeva 210
Insieme, unite unite Europe i sva- 211
ki put svi s njim pjevaju refren, pija-
ni panker bez sluha koji pjeva Du-
Jedinstvo
na opasnosti kapitalizma i globaliz-
ma i, naravno, nenadjebiva Sanja
Doleal, koju je u Attack uspio do-
vesti Mario Kova koji joj pie pje-
sme za novi album (jedan anonimni
atakovac je rekao: svata sam vi-
dio, ali da Sanja Doleal u Attacku
pjeva punk.... Nije ala, nakon pr-
vog refrena Ja sam za ples, Sanja
se stvarno popela na stejd, bend je
ubrzao do pankerskog tempa, a na-
kon drugog refrena je i sama Sanja
poela vriskati kao da je mlada pan-
kerica s finim glasiem). Its a crazy
crazy world, a Zagrebu treba vie
ovakvih ludo zabavnih feti. Sjajan
DJ s majicom Hasana Sasa mi ni na-
kon zavretka slubenog progra-
ma nije dao da idem doma spavat,
poto je putao sjajan reggae, a jed-
va sam se prisilio na odlazak kad se
prelo na ska. Teko je plesati na
ska nakon Neurosonga, jer kako
ostati trijezan nakon to vidi sve
to smo mi vidjeli u Attacku te ve-
eri? Nikako, dabome!
 UWOG Underwater
2003.
15. 20. 08.
Underwater
Overground festival @
bivi auto kamp
Overground festival
Martinska, ibenik. Godinu, dvije prije organiziranja ovog festivala, trance
ekipa iz Attacka se dosta kretala po slinim partijima i
18. 10.
Attackov roendan
festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, uz to blisko su-
disko feta. raujui sa trance ekipom iz Pule i Slovenije. U Zagre-
bu, u Attacku-u, Tribalizer je ve neko vrijeme uspje-
19. 10. no okupljao i odgajao ljude oko psytrance-a, a rezul-
Promocija fanzina LA
tat toga je bila znaajna underground trance scena ko-
Bean #8.
Koncert: Golliwog
ja je bila dosta dobro povezana s drugim takvim pro-
(Slovenija), Theysuck jektima u regiji. Ideja o festivalu kakav se radi vani
(Zagreb), The Farewell krenula je od ekija (Domagoj eks a.k.a. DJ Kobaya-
Reason (akovec) gi), a uspjeno zapalila druge ljude iz Attack-a koji su
bili na Free Spiritu na Cresu, na VuuV u Njemakoj i
31. 10.
Feta za Halloween.
slinim partijima u Maroku. Ideja je zainteresirala i
Na programu: veinu ostalih ljudi u Attack-u, makar su pripadali
Jadrankini kokteli, MC drugim strujama, kao to su dub i punk. Festival nas
Prince Klonko, Vrki je sve okupio, a svatko je mogao nai nain da pomo-

2000.2003.
Dred freestyla, Trasher gne i doprinese. UWOG festival se inio i kao logian
Selector i Urban
Dancehall, Joa hopa
slijed nakon organiziranja Tribalizera u Attack-u i
cupa svata, Ratko ska drugdje. Tribalizer partiji bili su arena okupljanja lju-
i ostalo, eki obeaje di uz preputanje uicima psytrance-a, uz ive dekora-
zabavu do tri popodne cije i mirisni aj. Sve se to dogaalo u podrumu Jedin-
sljedeeg dana, Neven 212
stva, gdje niti jedna zraka Sunca nije dobrovoljno ula.
garage psychobilly, a i
Unato tome, tamo je uvijek bila dobra energija pa nije 213
rockabilly i twist pa
vicarska, i disko teko za pretpostaviti da se stremilo ka izlasku na

Jedinstvo
moda. otvoreno, pod vedro nebo. Uostalom, ekipa je sazrijela
za viednevno trance okupljanje.
Prvi i osnovni motiv organiziranja ovakvog festivala
bilo je meunarodno povezivanje trance plemena i
odreivanje toke susreta gdje e se osim uivanja u
muzici razmjenjivati iskustva s drugim trenserima i
travellerima. Organizacija festivala jasno je definirala
ideju koja je i inae dijelom ukorporirana u ciljeve At-
tacka raditi na kreativnoj kulturi individua koja nadi-
lazi sve rodne, nacionalne, rasne, religijske, kulturalne
i dobne podjele, traiti ravnoteu jednih s drugima i s
prirodom, razvijati potencijale i razmjenjivati iskustva
s ciljem izgradnje boljeg drutva. Koncept festivala bio
je osim muzikog dijela organizirati i program projek-
cija, performansa, predavanja, izlobi i radionica. Tako
su na Underwater Overground festivalima odrane
projekcije RAF filmova, animiranih filmova, radionice
didgeridoo-a, jembe-a, ongliranja, samoobrane za e-
ne, izrade dekoracija, ekoloke radionice, kao i mnogi Gore: UWOG main floor, bivi autokamp Martinska u
performansi i izlobe fotografija i mnotvo drugih pro- ibeniku, 2003. Dolje lijevo: dekoracija na chill
flooru. Dolje desno: Radikal Dub Kolektiv i bubnjari
grama. Cilj je bio uz muziku i zajednitvo, u duhu pri- na chill flooru.
vremenih autonomnih zona, urediti jedinstveno mjesto
2003.
12. 12.
Party: Free As A Bird
(dub/trip-hop/
za nekoliko dana drugaijeg ivljenja, povezivanja,
druenja i uenja.
Prvi UWOG festival odrao se od 15. do 19. kolovoza
drumnbass). DJs:
Philipe, Funk Guru +
2003. u ibeniku, u bivem auto kampu Martinska, uz
Poly-Toxy crew: Jaribu pomo lokalne ibenske punk ekipe koja je na istom
Sound System, Lady mjestu, ali u drugo vrijeme organizirala HC/punk festi-
SD, DJ Tot. val Martinska. Obzirom da je glasna muzika lako
prelazila ibenski kanal, festival zbog buke nije naiao
20. 12.
Koncert: MDC (SAD),
na pozitivan odjek u gradu ibeniku, a policijske pa-
Pasi (Rijeka). trole dolazile su svako malo u intervenciju zbog pritu-
Zadnji Attackov bi graana/ki. Zbog toga se naredne godine UWOG-u
koncert u podrumu morala pronai druga lokacija.
Jedinstva. Nova lokacija bila je bive djeje odmaralite u uvali
Zenie na otoku Hvaru pa se tamo poetkom kolovo-
za 2004. godine dogodio drugi po redu Underwater
Overground festival. Veini posjetitelja UWOG-a ovo je
bila i najljepa lokacija, izolirana uvala sa derutnim
odmaralitem, ali sa dovoljno mjesta za kampiranje i
istim morem. No, i tamo je bilo problema s lokalnim
silnicima. Jedan od UWOG-ovaca je ak pretrpio i fi-
ziki napad te ozljede zbog kojih se narednih godina sa
nasilnikom naao na sudu, u parnici koju je na kraju
dobio.
Kao ni Attack, ni UWOG nije odustajao od potrage za
svojim prostorom. Ali, ovaj put s promijenjenom tak-
tikom. Direktno od dravne institucije koja je upravlja-
la bivim vojarnama (vjerojatno tada Sredinji dravni
ured za upravljanje dravnom imovinom) trailo se ze-
leno svjetlo za neki, bilo koji, prostor za festival. I tako
je od 2005. godine biva vojna baza Valelunga/Monu-
menti u Puli postala novi dom ne samo za UWOG nego
kasnije i za prijateljski Seasplash festival (barem do
2011. godine), sve dok joj nije odreena druga namjena.
U veljai 2005. godine, u vrijeme priprema za nare-
dni festival, pogodila nas je tragina smrt naeg prija-
telja Domagoja eksa u Goi, smrt koja je imala veliki
utjecaj na trance scenu u Hrvatskoj, na Attack, ali i na
punk scenu u kojoj je eki odrastao. ok i tuga bili su
neto kroz to smo svi prolazili, ali i kroz nedoumicu
oko organiziranja jo jednog festivala. Poljuljani zbog
gubitka iskrenog prijatelja, UWOG-ovci su ipak skupili
snage i odluili dogovoreni festival odrati, prvenstve-
no zbog ekija koji je upravo svojim entuzijazmom taj
festival i doveo do ostvarenja.
Sljedee godine je bilo upitno hoemo li nastaviti s
festivalom. Ostala je elja da se ekijeva ideja i vizija
nastavi, a i bilo je to mjesto okupljanja svih prijatelja
iz regije. U to doba UWOG je ve imao veliku podrku
lokalnih trance scena iz Srbije, Slovenije i Hrvatske, i
svi su navijali da se UWOG nastavi. Ali organizacijski
je sve bilo drugaije. Nali smo se suoeni s velikim
dijelom posla koji je uglavnom eki obavljao sam. Sada
se to podijelilo na par ljudi, od kojih su neki imali pri-
linih problema u komunikaciji s ostatkom kolektiva.
Ipak, UWOG festival se odrao i 2006. godine, no s bi-
tnim padom u kvaliteti organizacije i s oitim razilae-
njem u razmiljanju i percepciji toga kakav bi ovaj fe-
stival trebao biti. Moda to nije bilo toliko vidljivo na
van, ali se sigurno osjetila razlika. Neminovno se vid-
jelo da je eki ta karika koja nedostaje i da vie nikad
nee biti isto. Unato opem trudu i dobroj volji, meu
nekim ljudima unutar organizacije bilo je situacija koje
su bile nepomirljive, pa su nakon festivala ostale neri-
jeene stvari koje su se kroz Attack vukle jo godina-
ma. Zbog svih tih faktora, nakon 2006. godine nasta-
vak ovog festivala nije bio mogu.
Ipak, UWOG je ostavio bitan i pozitivan trag na hr-
vatskoj trance sceni. Vano je napomenuti da je UWOG
bio i najvei takav festival u Hrvatskoj koji je posjeti-
2000.2003.
teljima predstavio izvoae sa svih kontinenata. Na
primjer, imena izvoaa koji su nastupali na treem
UWOG-u su: Sun Control Species iz Australije, Rewind
Selection Crew iz Etiopije, Bluetech iz Kanade, Rena
Jones iz SAD-a, Nanda iz ilea, Pixel iz Izraela, Banel
iz Danske, La Tangente, Original Bass Foundation te 214
Youthman Steppa iz vicarske, Peter Digital iz ved- 215
ske, Oli, Lava 303 i Stefan Ludley iz Njemake, Silicon
Sound iz Francuske, Tristan i Chris Organic iz Velike
Jedinstvo
Britanije, Tolis Q iz Grke te mnogi drugi iz Slovenije,
Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Obogaena isustvom, nakon UWOG-a, domaa trance
scena nastavila je vibrirati u nekim novim i starim
projektima kao to su Ministarstvo psihodelije, Soun-
dforms, Psyebancia, ODDvod crew u Zagrebu, Boom-
shroom u Osijeku, HUK u Kninu, Metamedia i Mars
Room u Puli, te kroz portal Trancepleme.com koji pu-
tem Interneta objedinjuje trance scenu u Hrvatskoj i
iri njen glas dalje.
2003. BENDOVI U ATTACKU
2000.-2003.
Broken Promises
(Belgija)
Brujai (Hr)
Faul (Hr)
Fight Back (Hr)
Flatpig (UK)
La Kurtizana (Hr)
Lack (Danska)
Landmine Spring
Koncertne aktivnosti Attacka
Bunari Mezopotamije Fleas And Lice (eka)
Oliver Serti
Budui da u

A
kronologiju zbog (Hr) (Nizozemska) Lasting Values (Hr)
prostornih ogranienja Burn Hollywood Burn FNC Diverzant (Hr) Learning English (Hr) ttack je od svog osnivanja prolazio kroz razliite
nismo mogli ukljuiti (Francuska) Forlorn Legacy (Hr) Leftover Crack (SAD) strukturne, ali i programske faze. Izmeu ostalog i
sve bendove koji su C (eka) Forstella Ford (SAD) Litar i Po (Hr) zbog fluktuacije razliitih ljudi i njihovih interesa u
ikad svirali u Attacku, Calloused (SAD) Fragment (Hr) Little Noise (Hr)
ostvarivanju programa, ali, naalost za Attack!, i
ovdje donosimo popis Captain Paraboia i Fresnel (Austrija) Loell Duin (Hr)
Poncije Pilot (Hr) Funeral Dinner (SAD)
zbog tipinog diskontinuiteta oko prostora s kojim se susretao.
svih bendova za period Lo Primjer (Hr)
2000.-2003., kada se Cartmann (Hr) Godscared (Slo) Lunar (Hr) Prave i javno prepoznate koncertne aktivnosti Attacka! postale
Attack poinje Celebrity Roast (SAD) Golliwog (Slo) Madame Germen su aktualne tek nakon 2000. kada smo polulegalno upali u po-
ozbiljnije okretati Cerebral Turbulency Good Day To Die (Hr) (panjolska) drumski prostor tvornice Jedinstvo. Ustvari, upravo taj pro-
klupskoj aktivnosti. (eka) Graanski Neposluh (Hr) Mance (Hr) gramski segment, uz trance partije, intenzivirao se do mjere da
Chang Ffos (Hr) Gripper (Hr) Masne Lignje (Hr)
je postao i gotovo jedini prepoznatljivi Attackov brand vezan za
Chimilys (Hr) Grob (Hr) Mastic Scum (Austrija)
Abrakha-Dub-Ar (Hr) Cluster Bomb Unit Grzzz (Francuska)
prostor na Trnjanskom nasipu. Ne samo zbog toga to je u tom
MDC (SAD)
Afion (Hr) (Njemaka) Guardia Negra (SAD) Melt Down (Hr) trenutku voenje organizacije preuzela nova i pomlaenija ekipa
AK-47 (Hr) Costas Cake House Hans M. Slayer (SAD) Mikrofonija (Hr) zainteresirana za drugaije programe, ve je tome pridonijelo i
Aktivna Propaganda (Njemaka) Harry Den Hartog Mind The Gap nekoliko poplava u podrumu, koje su unitile dio infoshopa, oz-
(Slo) Course Of Instinct (Slo) (Nizozemska) (Maarska) biljno ugrozile kompjuterski fond, a i injenica da vie nismo bili

2000.2003.
Albion (eka) Crop Circle (Hr) Henrik osmi (Hr) Molotov Cocktail (SAD) u centru, niti u zoni tramvaja, uzela je svoj danak, pa su koncer-
Amok (Hr) Cut (Italija) Hero Dishonest (Finska) Moon(s)trip (Hr)
Czosnek (Poljska)
ti i zabave bili logian korak. Tako je muziki program Attacka
Anaeroba (Slo) Hitch (Belgija) Mord (Hr)
Analena (Hr) D Pimpa (Hr) Hou?Neu! (Srb) Motus Vita Est (Hr) definitivno preuzeo primat.
Anti-Todor (Hr) D Ramons (Hr) Hope (Hr) Naelc Wonk (Hr) Koliko god je to, naalost, smanjilo politiku otricu koju je
Anti Maniax (Austrija) Damn Dogs (Hr) Hope Dies Last (Hr) Naive Fighters (Hr) Attack nosio do tada, otvorilo je nepregledan prostor razvoja
Apatridi (Hr) Dark Clouds Hot Rod Honeys (Belgija) Nap (Hr) koncertnih aktivnosti, posebno prema punk, hard core i metal 216
(Maarska)
Apfuken (Hr) Human Error (Maarska) Nepravda (Hr) sceni. Upravo u to vrijeme postojalo je tek nekoliko koncertnih 217
Ari Pekka Nikola (Hr) De La Grande (Hr) Im A Jedy (Hr) Neural Booster
mjesta u gradu. Movara je radila najvie i bila jako vana za
At Once Hero Another Deaf Auditorium (Hr) Ignore (Hr) (Maarska)
odreenu publiku, ali je, ini mi se, istovremeno bila i zatvorena

Jedinstvo
Time Zero (Maarska) Deafdump (Njemaka) Igor Baksa (Hr) New Balance (Hr)
Atentat (Hr) Deafness By Noise (Hr) Igut (Hr) Nikad (Hr) za nove i mlade, posebno neafirmirane bendove. KSET je njego-
Atrocious Madness Death End (Hr) Iloje mudri (Hr) No Values (Bugarska) vao indie, jazz i eksperimentalu, a Attack sa svojih 200 kvadrata
(SAD) Debeli Precjednik (Hr) Indignity (Bugarska) Nomansband hladnog podruma ugostio gotovo svaki domai band koji je tu
Attackov Koncertni Demant (Hr) Inerdzia (Italija) (Rumunjska) poelio svirati, te je postao i vana stanica na turnejama stranih
Tim Smrti (Hr/BiH) Deverova Chyba Interview (eka) Nula (Hr)
bendova. Uz to, pojavila se sasvim nova generacija mladih ljudi
Avery (Njemaka) (eka) Intoxicate (Hr) Olho De Gato
Averzija (Hr) Dhai Seam (Hr) Invisible Ghost Luigi (Hr) (Nizozemska) koji su htjeli organizirati koncerte, a s obzirom na otvorenost
Babies (Hr) Dickless Tracy (Slo) J. F. K. Trio (SAD/Hr) One Tasted Life core ekipe Attacka, taj prostor im se i otvorio.
Bagger (vicarska) Disaster (Hr) Jack (Maarska) (Austrija)
Bakterije (Hr) Dislike (Hr) Jason (Brazil) Ono (Hr) No, neka pretpovijest je ipak postojala. Ustvari, prvi koncert ve-
Bastinado (Hr) Dog On A Rope (UK) Joel Stern & Mattin Orange Strips (Hr) zan za Attack uope nismo organizirali mi. Ekipa iz pitomog Do-
Batkove Banalne Dr. Green (Latvija) (Velika Britanija) Outre (Hr)
njeg Miholjca odluila je napraviti benefit koncert 27.12.1997. na
Banane (Hr) Drotweiler (Hr) K. D. P. (Hr) Phab (Hr)
Bellpeace Noise (Hr) Durango (Njemaka) Kamo Sutra (Hr) P. H. C. (Hr) kojemu su svirali bendovi iz Zagreba, Naica, Krievaca i Poe-
Bez inspiracije (Hr) E. M. S. (Austrija) Kativo (Hr) P.r.o.t.e.s.t. (Hr) ge. Nije da se skupilo puno novca, ali solidarnost koju su nam
Bez Panike (Hr) E. N. D. (Hr) Kevorkian (eka) Painntration (Hr) iskazali organizacijom ovog happeninga u tom trenutku bila nam
Bingo (vedska) Echo Is Your Love Kevxs (Maarska) Pale (Hr) je vanija od bilo ega drugoga.
Blood Is Fire (Finska) Kill The Routine (Slo) Pandemija (Hr) Poetkom veljae 1998. konano smo potpisali ugovor s vla-
(Maarska) Eco War (Nizozemska) Kilo vakuuma (Hr) Pasi (Hr)
snikom bive tvornice igraaka Biserka u Heinzelovoj 33. No s
Bora (Litva) El Corazon del Sapo KNB (Hr) Peach Pit (Hr)
Bounz the ball (panjolska) Kritina Masa Na Pekatralatak (Baskija) obzirom da se radilo o tvornikoj hali neprikladnoj za koncerte, a
(Austrija) Embers (Maarska) Kotaima (Hr) PHAB (Hr) i susjedi su bili preblizu, na san o obogaivanju tada izuzetno
Breed (Hr) Equal (Hr) Krvavi Mandat (Hr) Pigzwilltoast siromane zagrebake koncertne scene pao je u vodu. Ipak, prvi
Bridge To Solace F. P. O. (Makedonija) Kurac Od Ovce (Hr) (Francuska) slubeni Attackov koncert ikad bio je nastup osebujnog Mancea
(Maarska) Fall out (Hr) La Fraction (Francuska) Ping Pong Pili Pimpers
(Hr)
2003. u organizaciji URK-a 12.6.1998., a odmah sljedei dan i benefit
koncert zagrebakih punkera Vragolani i poekog hard core
Plan B (Hr)
Plasmatick (Hr)
Pledge Alliance
toliko hrvatskih gradova Naravno, najvie ih je bilo iz Zagreba,
ali upravo u tome je i bila bit omoguiti svima da sviraju kad to
benda Bad Justice gdje smo prikupljali novce za pse u interaju. ele, a njihovim prijateljima-organizatorima da im dovedu to je
(Austrija)
Do izlaska iz prostora, uspjeli smo uglaviti jo samo dva be- Polja Lavande (Hr)
vie mogue publike. Naime, neki bendovi u Attacku su nastupali
nefit koncerta za Food Not Bombs, a nakon toga nastupilo je za- Poppy Seed Grinder svaka tri, etiri mjeseca.
tije jer nam je ugovor otkazan, a Attack se preselio u stan na (eka) Iako je punk i hard core prednjaio jer su Attackovi kuni
adresi Kralja Drislava 12. Attack je nastavio biti velika podrka Poruka u Prazno (Hr) organizatori sluali uglavnom tu muziku, svirali po takvim ben-
ekipi izvan matinog prostora/stana, a posebno se rado sjeam Pristup Ar (Hr) dovima i druili se s ljudima koj to sviraju, bilo je tu i puno dru-
Protest Mozga (Hr)
masovki na otvorenom gdje smo skupljali sve to je znalo muzi- gih stvari, death metala, grind corea, eksperimentale, one-man-
Puls (Hr)
cirati, i ozbiljne eksperimentatore i neozbiljne bendove i obrnu- Quetzal (Belgija)
bandova, elektronike, hard rocka, indie-a, pa ak i popa. Na
to. Svi su na kraju, u ovoj ili onoj mjeri, imali neku svoju publiku. Radikal Dub Kolektiv Attackovoj maloj pozornici, sklepanoj od drvenih paleta i tepiha,
Tih mjeseci sviralo se gdje god se moglo na Trgu Francuske (Hr) svirali su svi koji su u tom trenutku neto znaili na hrvatskoj
revolucije, kod Damije, na Cvjetnom trgu, na nasipu i po ulica- Radikalkur (Austrija) muzikoj sceni, od tada super aktivnih i poznatih punkera i ko-
ma Iako koncerata tada nije bilo puno, period izmeu 1997. i Radikalna Promjena raa Analene, Radikalne promjene, Mikrofonije, Motusa ili AK47
(Hr)
1999. bio je prava eksplozija kreativnosti, kazalita, ludizma i do Ramireza koji je tek tada kretao putevima, ako ne populari-
Radio Free Isac (Hr)
solidarnosti. zacije, a onda barem javnog prepoznavanja u mainstream
Rahella Ferrari (BiH)
Ekipa vezana za Attack! bila je sve vea, a esta gostovanja Ramirez (Hr) vodama.
u drugim hrvatskim, pa i europskim gradovima, gdje su esto Raport (Hr) Mnogi mladi muziari, upravo su u Attacku imali svoje prve
nastupali ad-hoc skrpani bendovi ili ak solo projekti, bili su va- Raspad Sistema (Hr) javne nastupe.

2000.2003.
ni za stvaranje prepoznatljive kreativne energije. Kroz samo ne- Razlog Za (Hr) U meuvremenu kupljen je i prvi razglas i binska oprema, a
Reach Out (Maarska)
koliko mjeseci Attackovci su postali odredino i vrijednosno mje- koncertnom timu pridruilo se jo ljudi pa su i 2002. i 2003. za-
Rebound (Finska)
sto, na neki nain i personifikacija cijele novostasale alternativ- biljeile vie od 50 koncerata.
Red Lights Flash
ne scene u Zagrebu. (Austrija)
Rejected (Hr) Moda i malo zanimljive statistike: U tri godine Attackovog obi-
Tijekom 1999. poeli su se pomaljati nade da bi konano mogli Rektalni Front (Hr) tavanja u Jedinstvu, Attackov koncertni tim odradio je vie od 218
Remains Of The day
dobiti svoj prostor i to u bivoj tvornici pumpi Jedinstvo na sav- 160 pojedinanih koncerata s bendovima iz ukupno 27 zemalja i 219
(SAD) gotovo svih hrvatskih gradova, pa ak i demo bendova iz jako
skom nasipu. No, nakon hrpe pregovora i sastanaka, shvatili
Resus Factor (Hr)
smo da je ekipa iz Movare bila puno bolji pregovara i da su malih hrvatskih mjesta kao to su Mursko Sredie i Strahoni-

Jedinstvo
Retard (Hr)
uspjeli isposlovati najbolji komad zgrade, no grad nije imao jasan Robotnika nec u Meimurju ili pak iz Kria i urevca.
plan to e s ostatkom zgrade. U studenom smo se odluili na (Francuska) Rekorder po broju nastupa je tada i koncertno najaktivniji
akciju. Na nasipu ispred tvornice organizirali smo cjelodnevni Rotten Boi!s (Italija) AK47 s deset nastupa, a slijede ih sve zagrebaki bendovi La-
happening sa onglerima, bubnjarima i velikim bijelim platnima Rurnaii (Rumunjska) sting Values sa sedam, Usud, Mikrofonija i Senata Fox sa po
na kojemu je ekipa ispisivala poruke podrke. A vana stvar bilo S. K. A. Fuckers (Hr) est, a samoborski Intoxicate i kutinska La Kurtizana svirali su
Sanatorium (Slovaka)
je i simbolino squattiranje krova zgrade na koji su se popela tri ukupno pet puta.
Sarkom (Slo)
aktivista s namjerom da odande daju nekoliko intervjua za radio Seize The Day (UK) Zanimljivo je i da su u tom periodu neke zemlje poslale
i time simbolino pokau da prostora ima dovoljno za sve. (Vidi Senata Fox (Hr) osjetniji broj bendova. Do zatvaranja kluba krajem 2003., na
Juri na Jedinstvo, 6.11.1999.) Serpent Sun (Hr) Attackovoj pozornici sviralo je 14 razliitih maarskih bandova
Akcija, kao i brojni medijski napisi urodili su plodom i poet- Seven Days Of (od toga Human Error ak tri puta), 12 austrijskih (od toga Ani-
kom 2000. Attack je poluslubeno (s doputenjem Grada, ali bez Samsara (SAD) Maniax, Radikalkur i Pledge Alliance s po tri nastupa) te isto to-
Sleepgolfer (?)
papira) uao u 200 kvadrata podruma tvornice. Nakon prvotnog liko amerikih bendova. esi su zastupljeni s 11, a Slovenci sa 10
Smrt (Hr)
oduevljenja, nekoliko pijanki, farbanja i dovoenja prostora u Snippy (Hr) bendova. to se tie hrvatskih gradova, Rijeka ih je poslala 12,
nuni red, 15.4.2000. neka se zapie odran je i prvi punk Sodni Dan (Slo) Poega 11, a akovec 10. Veina je kod nas bila jednom, no npr.
koncert. U goste nam je dola pankersko cirkusko artistika eki- Soils Of Fate (vedska) poeki Lo primjer, rijeki Pasi i akoveki The Farewell Rea-
pa iz vicarske, Bagger, a kao lokalna podrka svirali su AK47, Something Like Elvis son pred Attackovom publikom svirali su barem tri puta.
Intoxicate i Smrt. Izgledao je to kao nova stranica neke dobre (Poljska) Bilo je katastrofalno posjeenih dogaanja. Nikada neu za-
Special Delivery (Slo)
prie. Ipak, kontinuirani koncerti poeli su tek u rujnu kad je do- boraviti svirku tri maarska benda na turneji koji su svirali pred
Sprinzl (Italija)
govoren prihvatljiv najam prvog razglasa. Do kraja godine uspjeli Squall (Irska/SAD/ etvero ljudi, bila je gomila svirki bendova pred ne vie od 20 lju-
smo na rentanoj opremi odraditi 9 koncerata, a 2001. dolo je do Kanada) di, ali i koncerata na kojima je publika curila iz kluba i nisu se svi
eksplozije ak 53 koncerta na kojemu je sviralo ukupno 124 Suburban Orchestra mogli natiskati u prostor Spomenut u prvi koncert super po-
benda iz ukupno 19 drava svijeta, ali ne manje vano i iz isto (Hr) pularnog HC punk benda iz Kraljeva Hou?Neu! kojeg su svi bili
2003. toliko eljni da su morali svirati, za ovaj tip svirke netipinih sat
i 45 minuta. Naprosto, nisu ih pustili s bine dok nisu odsvirali
Sveanosti ugodne (Hr)
takor Ugrizo Bebu
(Hr)
Osim otvorenosti za razliite organizatore koji su ovdje nali
svoje mjesto, Attack je uvijek odlikovao i nekomercijalni odnos
sve to su mogli i znali. Drugi koncert, za koji je izvan prostora prema ovom poslu. Cijene ulaznica uvijek su bile svima prihvalji-
Starvation (Hr)
ostalo barem sto ljudi, svirka je koju smo nazvali Melodic All Stench (Hr)
ve (osim onima kojima je i kuna puno), a ekipa kojoj se nije dalo
Stars, a nastupali su osjeki Debeli Precjednik, poeki Lo pri- Stepping Stone (Hr) plaati uglavnom je mogla ui i za manje novaca. Zbog toga
mjer, rijeki Pasi i zagrebaka Mikrofonija. Stronghold (Hr) uglavnom ni nismo dovodili bendove koji su svirali za fiksne nov-
Suburban Orchestra ce, nego je ugovaran uglavnom door-deal, tj. band je dobivao lovu
Na sastancima koncertnog tima vladala je super atmosfera, a (Hr) koja je skupljena od ulaznica. Kada su i postojali zahtjevi bendo-
Suffocate (Slovaka)
bez obzira tko je bio glavni organizator, meusobno smo se po- va za honorarom, sputali smo cijenu koliko smo mogli, a onda
Sumo (Hr)
magali kad god je tko mogao, na ulazu, kuhajui i prenosei T. T. H. N. Z. (Hr)
vodili podugake rasprave na sastancima koliko je u redu da ci-
opremu. est stalnih organizatora tako je dolo i na ideju da na- Tabu (Hr) jena ulaznice bude via od 25 ili 30 kuna. S obzirom na dananju
pravimo zajedniki bend koji smo nazvali Attackov koncertni tim Tank Warning Net puno bolju koncertnu situaciju u cijelom gradu i cijene karata
smrti, koji je 17.5.2002. odrao i svoj jedini nastup sastavljen od (Makedonija) koje su znaajno porasle, a publika se profilirala na one koji e
obrada Motorheada, Divljih jagoda i GunsnRosesa. Za vrijeme Tarapana (Hr) dati novce da pogleda bend ili e ga jednostavno preskoiti, ovo
Tavija (Hr/BiH)
legendarnog nastupa pridruio nam se i enski dio ekipe pod na- se ini smijeno, no, gledajui unazad, i dosta romantino. I dalje
Tenacious Zghanci
zivom Tanga tanga GoGo Dancers. Nezaboravno! Barem za imam pozitivne emocije prema tome da je gotovo svima ovako
(Slo)
nas. The 4Sivits (Njemaka) bilo omogueno da financijski podnesu i po nekoliko koncerata
The Chancers (eka) tjedno.
Naravno, kao i u svakoj veoj organizaciji, kuburili smo i s pro- The Farawell Reason Uz to, mnoge nevladine organizacije prepoznale su na po-

2000.2003.
blemima. Osim to Attack nikad nije uspio dobiti obeane WC-e, (Hr) drum kao svoje mjesto pa je vie koncerata bilo odraeno kao
The Mad Man (Hr)
pa su ljudi morali izlaziti van, nekoliko puta podrum je poplav- benefit za akcije Amnesty Internationala, Food not Bombs, reci-
The Now Daniel
ljen, oprema se preesto kvarila, pa smo morali iznajmljivati za- klirano imanje u Vukomeriu ili za razliite druge neformalne
(Njemaka)
mjensku, a zbog nepanje i nedovoljnog osiguranja, nakaili su The Schizoid Wiklers politike inicijative.
se i lokalni lopovi, pa smo u nekoliko navrata ostajali bez muzi- (Hr)
ke opreme: pokradene su nam skretnice i mikrofoni. They Suck (Hr) Kad se osvrnem na ovaj period, vie od deset godina poslije, pre- 220
This Side Up (Italija)
Kao kruna svega pojavio se ZAMP, koji se bavi zatitom mu- plavljuje me neki super osjeaj. Mislim da smo generalno za cije- 221
Tidal (Njemaka) lu hrvatsku scenu napravili puno, samo time to smo omoguili
zikih prava. Njihov referent percepcije (pazite, to mu je slube-
Titos Bojs (Hr)
na funkcija s vizitke), zakljuio je da bi Attack! morao plaati da se esto svira, da ljudi to dou sluati i pokrenu svoje vlastite

Jedinstvo
To die for (Italija)
oko 5000 eura mjesenog nameta za muziku izvoenu u klubu, Transfusion (Hr) bendove. Koncerti nikad nisu bili samo konzumentske svirke. U
za to nikako nismo imali novca. To je dobrim dijelom bilo i ap- Truth In My Hands naem podrumu, to je bio prostor za druenje, razmjenjivanje
surdno jer niti jedan bend koji je tamo svirao nije autorski titio (Italija) ideja i pokretanje novih projekata, razmjenu miljenja i ideja:
svoju muziku, a mehaniko izvoenje na sluaonama niti izbliza Unison (Srbija) svega onoga to zvui jako patetino, ali kako god zvualo bilo
nije moglo kotati toliko, to samo pokazuje apsurdnost funkci- Uran Uran (Hr) je upravo to. Ponosan sam! Jako ponosan!
Urban Phobia (Hr)
oniranja te organizacije koja se koristila postojeim zakonima
Usud (Hr)
donesenim jo ratne 1992., kada nitko nije niti vodio rauna o to- Uzmi Ruke (Hr)
me to u zakonu pie. Nekom sreom, uspjeli smo se kasnije Very Expensive Porno
obraniti na sudu, to zbog administrativnih pogreki, to zbog Movie (Hr/
brda sivih zona u primjeni zakona, no to je ujedno utjecalo i na Nizozemska)
to da se Attack! 2002. rascjepi na dvije organizacije. Staro prav- Welkin (Hr)
White Circle Crime
no tijelo Autonomna tvornica kulture nastavilo je voditi knjievni
Club (Nizozemska)
asopis Libra Libera i jo neke web projekte, dok je s aktivnosti- Wishya (Hr)
ma u podrumu nastavila nova organizacija Autonomni kulturni With Open Arms
centar Attack! Iako smo dijelili iste vrijednosti, isti web site i (Maarska)
mailing listu, posjeivali promocije i dogaanja i podravali me- Youth Against (Hr)
usobni rad, raspad je i jednom i drugom Attacku! postavio neki Z.E.T. (Hr)
Zeroid (Njemaka)
drugaiji smjer djelovanja, a posljedino tome i otupio otricu
Zvonko i Gradski Ured
velike, programima bogate organizacije. Za Kulturu (Hr)
zdesk (Hr)
Bez prostora
2004.2008.

2004.2008.
222
223

Bez prostora
Maja Zmax na Zrinjevcu, skup podrke Vratite nam Attack, 03.04.2004.
2004.
24. 01.
U uredu u Budmanijevoj
odran je hitan sastanak
24. 01.
Attack (opet) trai prostor
03. 04.
Za medije:
Attacka: trai se novi
Izvor: Attackova mailing lista skup podrke
prostor.
Attack!-u
---------------------------------- Tako je, daklem, na mali sastanak
25. 03. Subject: Attack kree u malu bitku odluio ii pomalo u oba preporuena
Koordinacija nezavisnih From: Jadranka smjera, pa gdje nam se okine. Potovani,

U
inicijativa u kulturi Sat, 24 Jan 2004 11:29:15 -0800 (PST) E da, da ne zaboravim! Grad dao subotu, 3. travnja
(Movara, KSET, MaMa, ---------------------------------- 80 000 kn za program, loa je stvar da 2004. godine, s po-
Attack, Clubture, Zagreb
E vo, dragi prijatelji Attacka, iz- ga nemamo gdje odrati. etkom u 11 sati, na Zri-
- kulturni kapital Evrope njevcu u glazbenom pavi-
gleda da se bar neto, ako nita
3000) uspjeno prosvje ljonu, odrat e se prosv-
drugo teoretski pokrenulo. Drugo akcija je sljedea:
duje protiv prijedloga jedni skup podrke udru-
Danas, 24.01.2004., u uredu u Bu- Od ponedjeljka se kree u pohod na
novog Zakona o kultur zi graana Attack! (Auto-
dmanijevoj, odran je hitan sastanak Ured za upravljanje imovinom i trai
nim vijeima kojim se nomni kulturni centar).
grupe ljudi zainteresirane da Attack se bilo koji kutak u Jedinstvu, tako da
namjerava ukinuti Nakon 7 godina postoja-
opstane, ne samo kao organizator za prvu ruku moemo raditi u sklopu
Vijee za medijsku
koncerata, ve i ostalih sadraja pla- varijante dajte nam slobodan termin nja i intenzivnog kultur-
kulturu. Ovo Vijee
niranih pri osnivanju Autonomnog u velikoj dvorani. Istovremeno se ra- no-drutveno-politikog
formirano je nakon
kulturnog centra. itaj: infoshop, di na suradnji s jo nekim udrugama djelovanja, Attack! je po-
prvog donoenja tog
dnevni boravak, radionice, perfor- (o tom potom) koje trebaju prostor, novo ostao bez prostora.
Zakona 2001., a
mansi, izlobe, i naravno partiji i kako bi se zajednikim snagama do- Budui da je gradski ured
pokrivalo je po prvi

2004.2008.
koncerti. bilo neko vee zdanje. Nae jedinice za kulturu propustio ulo-
puta projekte na
poslane su na teren u istraivanje, i iti odreena sredstva u
nezavisnoj kulturnoj
sceni. Prvo stanje: danas je ve provjeren jedan takav adaptaciju Attackovog
Prostora nema. Unutar Jedinstva, AT- kompleks, koji je na alost ispao na- prostora [u podrumu
03. 04. TACK nema nita, poto od 2001. nije seljen... Sutra grupica nas ide cheki- tvornice Jedinstvo], iako
Tribalizerov skup potpisan ugovor o najmu prostora. rati jedan novi plejs javit emo. je opetovano ponavljao
podrke Vratite nam to je najbolje od svega, ne moemo Prostor koji iskopamo, za prvu ru- spremnost da to uini, 224
sanitarna inspekcija je u
Attack, Park Zrinjevac. ni traiti da nam daju stari prostor, ku emo traiti da nam ga daju na dva 225
DJs: Dovla (Trance poto ga je slubeno zatvorila inspek- dana 13. i 14. 02. za benefit ogromni studenom prole godine
pleme.com), Val Vashar cija potvreno u gradskom Uredu za bum koncert-party-performans-iz- donijela odluku o zabrani

Bez prostora
(Vashar), Mirta, Maja, kulturu. Da bi se za taj prostor moglo lobu-instalaciju-sluaonu-moda rada kluba do stvaranja
Molekula (Feminizer), aplicirati, on mora zadovoljiti uvjete Food not bombs o tome emo vas osnovnih uvjeta za rad.
Ganesh (Spin Cycles), kao to su: voda na anku, osiguranje takoer na vrijeme obavijestiti. Pare Kako grad Zagreb ne bi
Richma (FTC), Hip od poara, sreen sanitarni vor, izo- od benefita idu za vraanje dugova. postao siromaniji za jo
(Hadshot Haheizar), lacija od vlage. U kunama, reeno Trait e se takoer podrka sli- jedno istinsko okupljali-
Njax (Tribalizer), nam je u gradu, to bi bilo nekih 2 MI- nog tipa u drugim gradovima ako su te mladih, na ovaj nain,
Kobayagi (RDK), Sekkt LIJUNA KUNA, drugim rijeima: NIKAD naravno voljni. prosvjedom, odluili smo
(Guma), Vrkljan (RDK), SE DOGODILO. ... Ako snimimo da se za dvadesetak zatraiti podrku graa-
Ben (Roots Corner). Dvorana koja se ureuje u Jedin- dana od davanja zahtjeva za prostor na i medija za iznalaenje
Extras: Deco by Fantas stvu, reeno nam je, nije samo za po- ne deava ama ba nita dakle da rjeenja novonastale si-
tichee Gluparium, Chai, trebe Movare, ve za potrebe sadr- nas ignoriraju ne javljanjem na tele- tuacije, bilo dodjelom
ongleri, Poi, Food not aja svih koji se nalaze unutar Jedin- fon ili da prebacuju odgovornost s je- sredstava za adptaciju
Bombs. prostora, bilo pronala-
stva dakle Movare, Indoa, Kufera, dnih na druga lea kreemo s poja-
a bilo bi i za nae da imamo ugovor. vom u medijima, potpisivanjem peti- skom novog, adekvatnog
28. 04. prostora.
Dakle, za prvu ruku, rekoe, mogli bi cija, pismima podrke i pristojnim ak-
Attack podrava pro Do tog trenutka, la-
nam moda dati neki ured u Jedinstvu cijama performansima na ulicama
svjedni mar povodom novi i simpatizeri Attacka
isto da moemo pregovarati s grada ZG-a. Ako ni to ne upali, moda
neosjetljivosti gradskih spremni su na nastavak
ostalim stanovnicima tvornice o tome odluimo postati nepristojni a o
vlasti na potrebe osoba
da bar dio naeg programa, ovisno o vrsti nepristojnosti, naravno, mo- svojih aktivnosti u grad-
u invalidskim kolicima i
slobodnim terminima, ide u toj veli- rat emo se svi zajedno dogovoriti na skom okruju, do prona-
ostalih osoba na
koj dvorani. IVI BILI PA VIDJELI. sastancima. laenja trajnog rjeenja.
kotaima. (Organizi
A izletila je i reenica tipa: Idite Toliko za sada iz vaeg taba. Srdani pozdravi,
raju: studenti Filozof
po gradu i istraujte naputene pro- I naravno drite oi otvorene i Attackovke i
skog fakulteta i lanovi
store, naite neki i traite ga od ure- ako snimite neki prostor sa sreenom Attackovci
udruge studenata s
tjelesnim invaliditetom da za upravljanje imovinom. Mi emo infrastrukturom dojavite na na ma-
Food not bombs, 03.04.2004.
Korak.) vam dati podrku. li telefon.
Jacx
2004.
30. 04. 01. 05.
No border camp,
Mursko Sredie
30. 04. 01. 05.
Igre bez granica No border camp
05. 08. 08.
Liquid Dreams: Underwater-Overground
(Attack sudjeluje).
30. 04. - 01. 05. 2004., Mursko Sredie festival
Izvor: Attackova mailing lista Lela Vujani i Marijan Crtali, 04 megazin za hackiranje stvarnosti, studeni 2004.
25. 29. 05.
Festival Aletrantivnog
Kazalinog Izriaja FAKI
007.
Feta za zatvaranje
N a inicijativu nekoliko anarhi-
stikih grupa s podruja Hr-
vatske AFA, Hrana a ne oruje,
PROGRAM KAMPA
30. 04.
10:30 predavanja i radionice u
P et dana mozga na pai na ko-
joj se haluciniralo, brijalo, pri-
alo, skakalo, ludilo, upoznavalo
Jedini festival koji je nudio neko is-
kustvo. Iskustvo slobode. Respect.
(L.V.)
festivala odrava se u
Anfema, R.a.i, ACT odrat e se no kampu: ene i EU, radnici i EU, super ljude, osjaalo energije, si-
provaljenom podrumu
border camp pod nazivom Igre bez schengenska granica nergije, konstelacije... Sve to na Organizacija je bila dobra, ekipa ak-
Jedinstva.
granica. No border camp ili kamp 14:00 ruak i veliki sastanak predobroj lokaciji starog srpskog tivistiki osvijetena, sve je prote-
bez granica nain je protesta ali i sudionika/ca odmaralita s dvije bine i silaskom klo bez frke i osjeali smo se kao
05. 08. 08.
Underwater pozitivne akcije koja ukazuje na info tand u gradu u more. Grmlje se krilo maetama i dekadentna gospoda na undergro-
Overground festival, brojne probleme kao to su granice, 16:00 kamp akcije ienja stvaralo svoj magic ples meu bo- und zabavi. Ba nekonvencionalno
UWOG 2, uvala ksenofobija, rasizam, krenje ljud- rovima i ikarom. Trensijana od ju- krasno! ak su i redari plesali. Po-
Zenia, otok Hvar. skih prava, beskrupuloznost global- 01. 05. tra do mraka. Trance na bini, u vodi, malo oaloeno su priali kako su
nog kapitalizma... 12:00 radionica graanskog na plai. Jebeno dobra organizacija svi gosti mirni i nema nikakvih frka
01. 23. 10. Vrijeme odravanja kampa iza- neposluha bez obzira na gerilske uvjete. Jedini itd. Jedino se na kraju, kad smo ve
TALA arena brano je da bi se obiljeilo pomica- predavanje i radionica, film: hrvatski festival na koji ste mogli odlazili, desilo totalno sranje. U ne-
tvornica Attackove nje schengenske granice prema is- ilegalni ljudi u hrvatskoj, otii bez love, bez atora... Dobiti kom je kampu neki kreten istukao

2004.2008.
lake apokalipse. toku tono na dan meunarodnog socijalni i pravni aspekt sve to i jo puno drugih stvari; ple- jednog ovjeka iz organizacije i to
Radionice: plakat kao praznika rada. Kroz razliite radio- (realizacija uz pomo Centra za menska kultura koja sebe vidi u da- zato jer je ovjek doao po vodu i...
kreativni medijski nice, rasprave i predavanja pokuat mirovne studije Zagreb) vanju, rasipanju, dijeljenju, zato to jebi ga! Polomio mu nos, doao je
izriaj, akrobacije, DJ- emo progovoriti o problemima koji popodnevna dogaanja u gradu: ovdje nisu bile bitne pare, reklama, helikopter iz Splita i otfurao ovje-
ing, reciklirana dolaze s pribliavanjem granica info tand, akcija Hrana, a ne sponzori, neiji ego, ve jednostav- ka u bolnicu, a kreten je ostao kre-
umjetnost, ongliranje tvrave Europe, kako e se oni oruje, predavanja: GMO no da ljudima bude dobro. Brdo vo- ten. Poslije svega, zatekli smo se u
(realizirano kroz reflektirati na stanovnike zemalja 16:00 okrugli stol u gradu: EU i lontera koji rade festival sami za Splitu, pojeli neto i onda tri sata
226
platformu Clubture). koji ostaju izvan, ali i koje su mo- schengenska granica sebe. Festival na kojem je jasno da traili auto zato to se nismo mogli 227
Radionice se odravaju gue posljedice s kojima e se suo- info tand vas nisu skupili tu kao konzument- sjetiti gdje smo ga parkirali. Bilo je
u akovcu (s ACTom), iti stanovnici novopridruenih ze- veernji programi oba dana: ske idiote dok e netko dignuti su- teko, ali zabavno, ba kao i festi-

Bez prostora
Sisku (s URLAM), malja. Sloboda kretanja, migranti, performansi, radionice per pare, ve festival koji rade ljudi val. Uglavnom, ekiju i ekipi Tribali-
Dubrovniku (s prava radnika, ene, samo su neke ongliranja, projekcije filmova. za ljude. Dekoracije su totalno lude, zera, Attacka i slinima elimo jo
Orlandom) i Krievcima od tema... BICIKLISTIKA KARAVANA Zagreb chill out u kojem elite ostati cijeli puno uspjeha u organizaciji ovakvih
(s Kvarkom). No border camp. ivot. Neki DJ-i nisu doli ali what tuluma. Sve je bilo skroz OK! (M.C.)
the fuck, festival se zato jednostav-
05. 13. 11. no nastavio i nakon predviena e- Podsjeamo da je Attack jo uvijek
TALA Prezentacije tiri dana nastavio trajati cijeli tje- BEZ PROSTORA, uz neka mutna
polaznika/ca dan. I zadnja najstvar: sve skupa obeanja od Grada koja ostaju samo
radionica.
bez murje. Oputeno. Totalno. Pet na obeanjima. Trenutano touraju
dana prelaska u neke druge sfere. s projektom .T.A.L.A.
03. 12. 11. 12.
TALA Zabava:
onglersko-akrobatska
predstava, zavrni
party.

.T.A.L.A. u akovcu, 2004.

2005.
12. 04.
Tribina Nezavisna
kultura u gradskoj
08. 17. 09.
Operacija:grad 2005 Badel
Program u Badelu:
Attackova
Izvor: [BLOK] http://www.blok.hr/?page_id=637
kulturnoj politici.
Attack sudjeluje u
destilerija kulture
organizaciji, uz: Zagreb
- Kulturni kapital
Evrope 3000,
Udruenje za razvoj
kulture - Movara,
O peracija:Grad 2005 deseto-
dnevna je manifestacija koja
je privremeno uselila u naputene i
ju uobiajene modele planiranja te
ih smjeta u iru perspektivu razvo-
ja. Najradikalnije promjene dogodi-
08.09.
17:00 AKCIJA KUHANJA,
20:00 OTVORENJE IZLOBE,
Mrea mladih
neiskoritene prostore bive tvorni- le su se u industrijskim zonama te 21:00 PUT U SREDITE DOGAANJA,
Hrvatske.
ce Badel te dijelom i bivu gradsku podrujima brzog razvoja infra- LOZINKA: BADEL 1920-e
klaonicu Zagrepanka. Program je strukture koji, iako smjeteni u i-
27. 04. 09.09.
proizvod suradnje na iroj zagre- rem centru grada, ostaju neiskori-
Tribina Znamo to 17:00 AKCIJA RUKOVEERA
hoemo! Rjeavanje bakoj kulturnoj nezavisnoj sceni, a teni i preputeni propadanju. Pri-
18:00 HAVANA CLUB
problema prostora za obuhvatio je 70ak dogaaja uz sud- vremena upotreba ovih prostora
jelovanje 26 udruga, umjetnikih kroz razliite kulturne programe 10.09.
nezavisnu kulturu i
organizacija i inicijativa (04 megazi- moe premostiti prazninu u tranzi- 16:30 NEUROSONG projekcija
mlade u Zagrebu.
ne za hakiranje stvarnosti [clubture], cijskom procesu te potaknuti vizije dokumentarnog filma
(URK, Attack i Zagreb
Anime / manga zajednica, ATTACK! u odnosu na specifinost svake 18:30 A KAJ JE ZGIGOVIMA???
Kulturni kapital Evrope
Autonomni kulturni centar + Au- lokacije. Sviraju: TRUE, THEYSUCK,
3000 i Mrea mladih
Hrvatske) tonomna tvornica kulture, Komika- Promatratrajui cjelinu razvoja MIKROFONIJA

ze, BADco., Breakalicius, Broken
10. 05. BPM, Centar za dramsku umjetnost
Akcija Otvorenje CDU, Centar za slobodarske studi-
Centra za nezavisnu je i to ita?, Confusion, Eksperi-
kulturu i mlade - mentalna slobodna scena EkS-
Gorica. URK, Attack i scena, FADE IN Fantastino dobra
Zagreb Kulturni kapital institucija, Frequency, GROODANJE,
Evrope 3000 i Mrea Groove Sanctuary, KONTEJNER Bi-
mladih Hrvatske sim ro suvremene umjetnike prakse,
bolino otvaraju i
Kulturtreger / Booksa, Multuimedi-
2004.2008.
nezavisne kulture, koji se najbolje 11.09.
manifestira na zagrebakoj sceni, 14:00 KOMIKAZE DEJ: grafitti
moemo ustvrditi kako je dolo do workshop, bend JOR
znaajne promjene konteksta. Na- BRUFADOR, TEMP projekcije,
kon razdoblja rasta, vrijednih do- predavanja, izloba plakata, VJ-
maih i meunarodnih postignua, ing, TIGROVA MAST koncert
oitom je postala temeljna potreba
228
12.09.
za strukturnim promjenama koje bi
17:00 FAKI predstavlja: ZLIJA MECE
229
dugorono omoguile programsku
JEOVA KUICA (igrokaz)
stabilnost kroz nove modele finan-
18:00 ONLY GREEK ROCK

postavljaju plou s jalni institut [mi2], Nova Grupa, Po-
nazivom Centra na stpesimisti, Srpsko kulturno dru-
bivu tvornicu Gorica tvo Prosvjeta Zagreb, Udruenje za
(do Badela). Otvorenje razvoj kulture URK, to, kako i za
je popraeno prigod koga WHW). Prostor Badela funk-
nim performansom
cionirao je kao novi cjelodnevni
pod nazivom Godzilla prostor okupljanja nudei raznolike
kulture.
sadraje.
Tematski oslonjena uz prostorne
24. 28. 05.
aspekte suvremene kulture i naine
Festival Alternativnog
na koje ona moe utjecati na urba-
Kazalinog Izriaja
nistike i razvojne procese grada,
FAKI 008.
akcija se nadovezuje na projekt Ne-
vidljivi Zagreb, koji je udruga Plat-
26. 31. 07.
forma 9,81 pokrenula dvije godine
Underwater
Overground festival, ranije s ciljem da u gradskim pro-
UWOG 3, Pula. storima koji su izgubili svoju pri-
marnu funkciju i koji su urbane po-
08. 17. 09. litike zanemarile prepozna potenci-
Operacija Grad: Badel jal za eksperimentiranje s novim ti-
(Attack sudjeluje u pologijama javnog prostora. Nevi-
organizaciji i dljivi Zagreb je ukazao i na tranzicij-
programu). ske promjene koje su ostavile pro-
storni otisak na grad te koje zahtje-
vaju urbane strategije koje mijenja-
ciranja i bolje uvjete produkcije. Ta
je problematika i javno raspravljena
dva mjeseca prije same manifesta-
cije, kada su organizacije okupljene
oko projekta Zagreb Kulturni ka-
pital Evrope 3000, klubovi Movara,
Attack! i MAMA te Mrea mladih Hr-
vatske pokrenule javni proces u ko-
jem je tematizirana problematika
nezavisne kulture i mladih grada
Zagreba u kontekstu razvoja grada.
Kao temeljni problem nezavisnih
kulturnih organizacija i inicijativa
istaknut je nedostatak prostora za
djelovanje te je kao jedan od klju-
nih zahtjeva u Deklaraciji kojom je
ovaj proces rezultirao istaknuta
mjera opremanja jednog od posto-
jeih prostora na podruju Donjeg
grada i osnivanja multifunkcional-
nog centra za nezavisnu kulturu i
makroregionalnog centra za mlade
koji bi bio prolagoen specifinim
prostornim zahtjevima za zajedni-
ko djelovanje nezavisne kulture.
Performans Godzilla kulture, 10.05.2005.
Bez prostora
13.09.
19:00 CHILLIBAR
21:00 FAKI predstavlja: MARAKAS
14.09.
19:00 VIDEO PROJEKTili - video
aktivizam ATTACK! u suradnji s
FADE IN-om i produkcijom TO
GLEDA?
15.09.
18:00 DEBATA performans;
GANGZTA THEATRE MOVIES
projekcije;
21:00 APOKALIPSA DANAS
16.09.
STARA KLAONICA (ulaz iz ulice
Podaupskog): TRIBALIZER
prezentacija Underwater
Overground festivala, DJs:
Attack residents: Sekkt, Hip,
Njax
17.09.
18:00 I TO REGGAE: Antenat,
Stillness, Genetic Plant koncert
2006.
07. 08. 04.
Attackov Djubrilej
promo UWOG partija u
12. 07.
Attack sudjeluje u
akciji Prava na grad
Akcija Prava na grad
Strpljen - Spaen.

dvorani PAUK: Strpljen Spaen.

APHID MOON (UK, Javno upitan da
NANO RECORDS), komentira poruke
SEKKT (Hr, Tribalizer- upuene od aktivista
UWOG); koji su prekriili
The Bayonets (S&CG), njegovu sliku
Pasi (Rijeka), Frontalni gradonaelnik je
udar (Pula), mladima poruio:
Mikrofonija (Zagreb). Strpljen spaen!
Aktivisti Prava na grad
23. 27. 05. se u majicama s
Festival Alternativnog Bandievom parolom
Kazalinog Izriaja slikaju ispred bive
FAKI 009. tvornice Badel u kojoj
je godinu prije odrana
02. 07. desetodnevna mani
Attack sudjeluje u festacija Operaci
prvoj akciji inicijative ja:grad, a sada je
Pravo na grad (iji je pretvorena u uslunu,
jedan od oformitelja). trgovaku i skladinu

2004.2008.
elei upozoriti na zonu. (prema
ignoranciju grada kronologiji Prava na
prema nedostatku pro Grad, T. Domes)
stora i sredstava za
djelovanje nezavisne 24. 31. 07.
kulture i mladih i isto Underwater
vremenu samopro Overground festival, Pripreme za prvu akciju
230
mociju gradonaelnika UWOG 4, Pula. inicijative Pravo na grad. 231
Bandia upravo putem
Salona mladih, aktivisti

Bez prostora
su izveli tajnu nonu
akciju krianja plakata
s njegovom slikom
kojima se ta manifes
tacija reklamirala. Od
tada je inicijativa
poznata javnosti kao
Pravo na grad. (iz
kronologije Prava na
Grad, T. Domes)
 Ministarstvo psihodelije
2007.
18. 01. 26. 29. 04.
Operacija grad: Jedinstvo

M
Ministarstvo
psihodelije u Movari:
inistarstvo Psihodelije utemeljeno je na
Nesho (Marsroom,
D.I.Y. filozofiji i djeluje s ciljem promoci-
otvaranje privremenog ilegalnog centra
Pula), Alen (Marsroom,
Pula). je trance glazbe i kulture. Naglasak, za kulturu i mlade - priopenje za javnost
Izvor: http://www.jedinstvo.info/press/Priopenje_11042007/
osim na glazbu, stavlja na audio-vizual-
10. 02.
N
nu umjetnost. edostatak prostora za djelo- prije sedam godina prostor je ustu-
Attack sudjeluje u
Zatvaranjem Attackovog podruma na nasipu na tre- vanje jedan je od kljunih pro- pljen na koritenje kulturnim orga-
akcijama inicijative
nutak se gasi psy trance scena u Zagrebu. Zahvalju- blema s kojim se susreu organiza- nizacijama. No, zbog nepostojanja
Pravo na grad.
jui prijateljstvu preko partija, Val i Rale svojom ener- cije nezavisne kulture i mladih gra- osnovnih uvjeta za rad neke od njih
Od veljae do svibnja
da Zagreba. Suradnika platforma su bile prisiljene napustiti ga (At-
2007. Pravo na grad i gijom trebera i poznanstvima skidaju prainu sa sta-
osam organizacija Zagreb Kultur- tack, KUFER), a odgovornost za
Zelena akcija prikupili rog projekta Ministarstva Psihodelije i, kroz udrugu ni kapital Evrope 3000, klubovi upravljanje i trokove, prema prije-
su preko 54 tisue
Attack, djeluju u prostorima Movare, SKUCA, Master- MAMA, Movara i Attack, zajedno s dlogu Gradskog ureda za kulturu,
potpisa graana protiv
gradnje shopping
sa, kina Studio. U te dvije godine koliko je MP djelava- dvjema nacionalnim mreama koje preuzelo je Udruenje za razvoj kul-
centra na Cvjetnom lo kroz udrugu, odraena su dva festivala, desetak djeluju u tim poljima, Savezom ture (URK). URK je u vie navrata
trgu, protiv gradnje partija i pet glazbenih itaonica pod nazivom Chillibar. udruga Klubtura (Clubture) i Mre- kroz redovnu proceduru pokuao
novih javnih garaa u om mladih Hrvatske, u proljee rijeiti problem odravanja, kori-
Suradnja se prekida nedugo nakon Attackovog ulaska
sreditu grada, za 2005. pokrenule su javnu raspravu tenja i upravljanja tim prostorom,
u tvornicu Medika. (Ratko Boki i Val Kurtin) o kljunim pitanjima tih dvaju sek- ali je naiao na ignoranciju i op-
paljivu obnovu
donjogradskih blokova tora. Javna rasprava rezultirala je strukciju od strane Grada. Jedan od

i za proirenje pjeake Deklaracijom koju je meu ostalima
zone. (kronologija potpisao i sadanji gradonaelnik
Prava na Grad) Milan Bandi, ime se obavezao
provesti devet mjera koje se odno-
05. 04. 07. 04. se na problem prostora, provedbu
Attackov Djubrilej Gradskog programa djelovanja za
mlade te odrivost nezavisne kultu-
05. 04. re i organizacija mladih. Kako bi se
Ministarstvo psihode krenulo u realizaciju dogovorenog
lije retrovizor (u poduzeli smo sve raspoloive kora-
2004.2008.
primjera toga je i neobnavljanje
ugovora o koritenju prostora za
URK-ov klub Movara gotovo etiri
godine, usprkos postojanju svih uv-
jeta, pa i preporuka nadlenih grad-
skih ureda.
U proteklih nekoliko godina or-
232
ganizacije koje koriste prostor Je- 233
dinstva uloile su veliku koliinu
vlastitih sredstava i rada u njegovo

Bez prostora
Movari): DJ Sykosonik ke, pa i osnovali Savez za Centar za ureenje, dok je Grad uloio
(Ministarstvo psihode nezavisnu kulturu i mlade. Meu- 660.000 kuna. Od 2003. godine sve
lije), Slamofobija Val na MP u Movari. tim, gradska je vlast sustavno zapo- gradske invensticije su zaustavlje-
Soundsystem (Bass stavljala rjeavanje tih problema te ne, a pritom najvei dio prostora ni-
Culture, Radio 101, blokirala i svaki oblik slubene ko- je doveden u upotrebljivo stanje.
Zagreb), DJ Hip munikacije. Od obeanog gotovo Kako dosadanje ulaganje ne bi sa-
(Shuma, Underwater nita nije provedeno. svim propalo te kako bi se privre-
Overground, Zagreb), Kako bismo dodatno ukazali na meno i barem djelomino rijeio
DJ Vox (SoundMute,
gorui problem nedostatka prosto- gorui prostorni problem mladih i
Metapsychic, Zagreb).
ra, u rujnu 2005. organizirali smo nezavisne kulture, kroz komercijal-
Extra: juggling, chai,
manifestaciju Operacija:grad u bi- no koritenje prikupili smo sredstva
bazzar, deco.....
vem tvornikom kompleksu Badel kojima smo osigurali minimalne uv-
Napomena: Ministar
Gorica, tijekom koje je kroz sura- jete za odvijanje javnih dogaaja u
stvo psihodelije
dnju 26 organizacija odrano se- prostoru bive tvornice. U obnovu
sudjeluje u projektu
damdesetak dogaanja. Manifesta- sredinje dvorane uloeno je oko
Knjige za zatvorenike.
Ulaz bez knjige je 30 ciju je posjetilo oko 15 000 ljudi. 400.000 kuna.
Nesho na MP u Movari.
kn, s knjigom 10. Deklaracijom se gradska vlast Od 26. do 29. travnja 2007. u bi-
meu ostalim obavezala dovriti voj tvornici Jedinstvo odrat e se
06. 04. ureenje i opremanje kompleksa Operacija grad: Jedinstvo, otvaranje
Koncert u prirodi bive tvornice Jedinstvo te iznai Privremenog ilegalnog centra za
(ljetno kino Tukanac): primjeren model upravljanja. Jo kulturu i mlade.
Tigrova mast, abani,
Ljubia Samardi.
2007.
07. 04.
Punk brucoijada
(KSET): No Respect
17. 11.
Attack na Lap
Izvor: Tena Goji, H-Alter, 17.01.2008.
(Gottingen), The
Bomber (Novi Sad) http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/attack-na-lap

22. 04.
Attack sudjeluje u
akcijama inicijative
Pravo na grad.
I za itavog dogaaja stajao je At-
tack, nezavisna udruga za promi-
canje kulture koja se ve etiri godi-
S tim Lapom je neka udna pria.
Privatnik koji ga koristi ne bi ga
smio koristiti. Uglavnom, sluaj je
zvijezde veeri, pojavila se ponovo
interventna policija koja je ovoga
puta bila grublja nego u Lapidariju.
14. 12.
Skvotiranje Medike
Reclaim the streets
Gundulieva. Proire
ne neuspjeno rjeava statusa vje- zamrznut u svojevrsnoj sivoj zoni. Prostor su zaas oistili od ljudi, uz poziv na
nje pjeake zone na
nog beskunika. ... Ba im je za pro-
stor nekadanjeg Lapidarija prije
Kako god, policija nije mogla uiniti
nita, nakon to smo sjeli na pod,
povike i hvatanja za rukave. ...
Angaman ljudi koji su ukljue-
okupljanje Attack
Gundulievu ulicu Na
sam Dan planeta Zem
ljeta bilo reeno da e ga dobiti na otili su i partaj se nastavio do 4 ni u organizaciju je kljuan. No sa- na kulturu
lje vie od 150 aktivista koritenje u svrhu provedbe pro- ujutro [dodala je Sanja, op. ur.]. mo ako imamo podrku oko 2000
Organiziraju: Attack! i ostale
Zelene akcije i Prava na grama udruge. Ipak, nita se nije Dan nakon drugog Lapa, na na- ljudi, njihova politika mo je jaa
nezavisne inicijative
grad poklonili su gra dogodilo po tom pitanju, jer je pro- u inicijativu, Duko Ljutina nas je od politike moi Ureda za kulturu.
Mjesto: stara Medika uta ograda
anima Zagreba po stor i dalje pod sudskim sporom. primio u svoj ured, i to odmah. Za- I to je na cilj kojeg je vjerojatno
Pierottijeva ulica
prvi puta akciju Zvualo je kao pria koja moe tei molio nas je da vie ne upadamo u mogue ostvariti. Ako nita drugo,
oslobaanja ulica u nedogled i pretvoriti se u jo je- gradske prostore jer mi ne moemo barem emo informirati graane da Petak 14.12.
(reclaim the streets) i dnu zamornu borbu s vjetrenjaa- kao registrirana udruga raditi nele- upad u gradski prostor ne mora Drum n bass floor: Confusion crew
stvorili pjeaku zonu ma. Stoga, zakljuuju atakovci, bo- gitimne stvari a onda traiti prostor nuno biti ilegalan. Ljudi zapravo ne Funk Guru, Philipe, +Maya,

u Gundulievoj ulici. lje je prekinuti suradnju, prekinuti
(kronologija Prava na tzv. pregovore koji ne vode nikuda
Grad) pune etiri godine, i paralelno pro-
voditi akcije. Zapravo, suradnja s
26. 29. 04. Dukom Ljutinom nije bila formal-
Operacija Grad: Jedin no prekinuta, ali se krenulo s pro-
stvo otvara se Privre vokacijama i izazivanjima stanja ko-
meni ilegalni centar za ja bi mogla uzdrmati Gradski ured
kulturu i mlade (Attack za kulturu i iru javnost. ...
sudjeluje u organiza I onda smo upali, jednostavno
legitimnim putem. Na to smo mi
njemu odgovorili da emo sami sebi
pronai prostor jer nitko do njih to
oito ne moe, objanjava Vedran
Graan. ...
Attack je procijenio da je vrlo
vano, uz to to pokuavaju sebi
osigurati prostor, ukazati na viak
neiskoritenih mjesta koji zjape
prazna. Nije samo Lap taj koji saku-
znaju kako se ponaati kad doe
policija, oni sigurno nee izbacit
300 ljudi koji sjede na podu. Ljudi
se boje a nemaju se ega bojat, po-
gotovo s gradskim prostorima, jer
svi smo mi grad, zakljuuje
Vedran.
2004.2008.
+Qwerty
Trance floor: 3 TT, Si, Sekkt
Dub floor: Deva, Shaban Shanti,
Jahstice soundsystem
+ fire show + slide show + punk
sluaona + disco trash sluaona
234
Subota 15.12.
Punk i slino koncert: Augen fliegen 235
(crust punk), ta ima?
(postmodernistiki noise)

ciji). provalili zapeaene lokote, pogle-
dali da li ima struje, podsjetili se
28. 04. kako prostor izgleda. Drugi dan smo
ATTACKOVA BUVA! unijeli svoj sound system jer nismo
BUvljak VAni nasip htjeli koristiti nita osim prostora,
ispred Jedinstva. prepriava Vedran prvu akciju, prvi
Knjige za zatvorenike upad u Lap. I upalilo je. Dogaaju je
druga u nizu akcija
prisustvovalo oko dvjestotinjak
reanimiranog Attacko
ljudi ...
vog projekta iz 2001.
Tjedan dana kasnije odran je
identian partaj na istom mjestu i
22. 27. 05.
dolo je duplo vie ljudi. Ponovo se
Festival Alternativnog
za dogaaj saznavalo usmenom
Kazalinog Izriaja
predajom, mejlovima, ukanjima.
FAKI X.
Stvar se pokrenula...
17. 11. Prvo su se pojavila dva plavca
Skvotiranje Lapidarija. koji su alarmirali ostale, pa je dola
interventna jedinica s inspektorom.
23. 11. Prisutne su traili osobne i zamolili
Skvotiranje Lapidarija nas da se maknemo iz gradskog
2 (akcija Kljucanje). prostora. No veina ljudi je ostala i
sjela na pod. Tada su nazvali Grad-
14. 12 ski ured i obavijestili ih to se dea-
Skvotiranje Medike va. Oni su pak odgovorili da to nije
okupljanje Attack na njihova stvar jer je Lap dan u priva-
kulturu. tno koritenje, nastavlja Vedran.
Bez prostora
plja vlagu. Dio tvornice Medika na-
suprot Prehrambeno-biotehnolo-
kog fakulteta i hotela Westin uka-
zao se kao idealna podloga za novi
potez. Biva Medika je neiskoriten
prostor, i kako stvari stoje, bit e
jo dugo neiskoriten. Grad ga je
kupio jo 2004. godine, a u planu je
izgradnja, naravno, oping centra.
itav proces je zamrznut zato to
stanari koji dijele zid s tvornicom
trae previe za potpuni otkup ze-
mljita. I tu Attack vidi svoju priliku.
Ako im se ne moe dati prostor na
trajno koritenje, zadovoljili bi se i
privremenim smjetajem dok traje
sudski spor. Kao primjer uspjene
provedbe takvih sluajeva navode
tvornicu Jedinstvo koja je isto u po-
etku URK-u i Attacku dana na pri-
vremeno koritenje. Stoga su 8.
prosinca Ljutinu SMS-om obavije-
stili da upadaju u Mediku, priloili
mu adresu, pozvali ga da doe. Attackova
Umjesto ovog kazalinog ovjeka i BUVA na
istaknutog politiara, potencijalne nasipu, 2007.
2008.
12. 04.
koncert u KSETu:
ikine bombone aka
Prostor po svaku cijenu
Grandpa Candys
Sanja Burlovi

A
(Beograd, Srbija).
ttackovom ulasku u bivu tvornicu Medika pred kraj
12. 04. 2008. prethodio je velik broj akcija za prostor. Akci-
Chili Bar u Mastersu.
je su voene i kroz pregovore s institucijama i ile-
19. 04. galno. Ovdje u pokuati navesti dogaaje, uvjete i
Ministarstvo suradnje koje su dovele do zauzimanja prostora tvornice
Psihodelije u Movari. Medika.
2008.-a oznaava ve pet godina Attacka bez vlastitog pro-
20. 25. 05. stora za realizaciju programa. U to doba, Movara se bori za op-
Festival Alternativnog
Kazalinog Izriaja
stanak u Jedinstvu. MaMa jedina od organizacija nezavisne kul-
FAKI XI. ture ima svoj prostor, ali on nije dovoljan da zadovolji sve potre-
be nezavisne scene. Da bi se pokrenulo rjeavanje problema ta-
10. 05. danje vaninstitucionalne kulture i mladih, organizacije okuplje-
Tribalizer Japeti Open ne oko platforme Zagreb kulturni kapital Europe 3000, nezavi-
Air Party.
sni klubovi Movara, Attack, MaMa i dvije nacionalne mree,
21. 06. Mrea mladih Hrvatske i Savez udruga Klubtura, stvaraju inici-

2004.2008.
Party: AntiFa Solsticij jativu Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade. Ova inicija-
na Sljemenu. tiva kasnije prerasta u Savez udruga Operacija grad koji danas
upravlja zagrebakim Centrom za nezavisnu kulturu i mlade Po-
gon, u bivoj tvornici Jedinstvo. Pogon su u partnerstvu osnovali
i njime zajedniki upravljaju Grad Zagreb i Savez udruga Opera-
cija grad. 236
Tokom viegodinje borbe za prostor, akcije i zagovaranja 237
nezavisne kulture temeljila su se na organizaciji tribina na koji-
ma se raspravljalo o aktualnim potrebama i problemima scene,

Bez prostora
potpisana je Deklaracija od strane svih tadanjih kandidata/ki-
nja za gradonaelnika/cu Zagreba, a radilo su se i direktne akci-
je. Od tih je akcija najpoznatija ona kada se iskrialo Bandievu
The Creepshow, KSET, 23.10.2008. osobnu iskaznicu na jumbo plakatima za tadanji Salon mladih.
Deklaracija je bila jedan od vanih naina borbe u predizbornom
razdoblju. Sadravala je nekoliko toaka, a jedna od njih bila je i
zahtjev da se Attacku konano rijei pitanje prostora.
Osim sudjelovanjem u inicijativi za stvaranje Centra za ne-
zavisnu kulturu i mlade, Attack je programski i organizacijski
sudjelovao u bitnim manifestacijama za tadanju kulturnu sce-
nu, a ona s najvie odjeka bila je Operacija grad 2005. u bivoj
tvornici Badel. Attackov program u Badelu temeljio se na pred-
stavljanju aktivnosti udruge, slino kao to je to bilo u klubu u
Jedinstvu. Sam projekt Operacija grad zavrava 2010. godine te-
mom otvoreni prostori, kada Attack svoj program ostvaruje u
svom prostoru u bivoj tvornici Medika.
Kao aktivni sudionik nezavisne kulturne scene, Attack je je-
dna od organizacija koje pokreu incijativu Pravo na grad, ija je
prva akcija bila upravo krianje plakata gradonaelnika Bandia.
Sve akcija Prava na grad provodile su se, i dalje se provode, u
Static Thought, KSET, 29.04.2008. partnerstvu sa Zelenom akcijom, a najvidljivija i najjaa bila je
borba za Varavsku ulicu. (Ostalo je povijest.)
2008.
30. 06. 05. 07.
Festival Ministarstva
psihodelije
Meutim, unato svim ovim naporima da se nezavisnoj kul-
turi u Zagrebu osigura radni prostor, situacija je izgledala be-
znadeno i mi sami/e smo bili/e svjesni/e da e bez samostalnog
Besplatni muziki
program: Muzika ex
zauzimanja prostora sve ostati samo mrtvo slovo na papiru.
Machina @Zrinjevac, U razdoblju egzistiranja Attacka bez vlastitog prostora, u
RDK Sound System @ kulturnom undergroundu se poela javljati nova generacija mla-
Ljetno kino Tukanac, dih ljudi koja je mogla iznova stvoriti odreenu kritinu masu.
Chili Bar Fiesta with DJ
Novi ljudi koji su se poeli aktivirati u Attacku uglavnom su bili
Tooki @Mauranac.
Radionice: dekoriranje,
vezani za neku od tri bitne muzike scene: punk, trance i dub/re-
audio i video ggae. Jo dok je postojao prostor u tvornici Jedinstvo, Attack je
produkcija, iva hrana, krenuo s praksom organizacije ilegalnih trance partija na Med-
ongliranje, penjanje vednici i na umberakom gorju. Sve te akcije proizale su iz ko-
na drvo, izrada
lektiva Tribalizer, a nastavile su se i nakon gubitka prostora. Ta-
skulptura od
svakodnevnog otpada.
kvi partiji bili su mogui jedino u proljetno-ljetnim mjesecima.
Kako je u Zagrebu bilo sve vie naputenih prostora, a Attack
08. 12. bez njega, pala je odluka o organiziranju partija ispod Mosta slo-
Upad u Mediku bode (blizu Movare) 2006. godine. Nakon toga je dogovoreno da
dolazi i interventna
se na tom mjestu, koje smo obino zvali/e pod mostom, partiji
policija.
organiziraju svaki mjesec. S vremenom su tamo svoje partije po-

2004.2008.
29. 12. eli organizirati i drugi nezavisni kolektivi trance scene.
Attack potpisuje U periodu od 2003. do 2008., Attackov jedini stalni prostor
ugovor s Gradom za bio je unajmljeni ured u Budmanijevoj, u kojem su se okupljali
prostor bive tvornice
razliiti ljudi aktivni na navedenim glazbenim scenama.
Medika u Pierottijevoj
11.
Zbog velike frustracije postojeim stanjem u gradu i nemo-
gunosti realizacije svog programa, 2007. godine sve vie radimo 238
na privremenom zauzimanju prostora, pa osim Mosta koristimo 239
i Barake u Branimirovoj ulici, staro skladite kod Osnovne kole
Milan Prelog i zaputeno ljetno kino Tukanac. Promocija do-

Bez prostora
gaanja ila je usmenom predajom, obino na sam dan realizaci-
je, a kakvo je tada bilo stanje u Zagrebu govori sama injenica
da su nai programi okupljali velik broj ljudi i da su postali popu-
larni na tadanjoj alternativnoj sceni. Kako smo tijekom svih
ovih akcija osim ueg kruga ljudi uspjeli skupiti i dosta onih
koji/e nas podravaju, pala je odluka da je vrijeme da izaemo iz
potpunog undergrounda i da svoju priu proirimo i uinimo jav-
nom. Kako su nam u gradskom Uredu za obrazovanje, kulturu i
sport jo od 2003. godine za rjeavanje problema prostora nudili,
izmeu ostalog, i zatvoreni klub Lapidarij, akcija zauzimanja La-
pa nam se inila loginim sljedeim korakom. Ovo je bila dosta
riskantana odluka, budui da je prostor Lapidarija u nekom su-
mnjivom vlasnikom statusu (u kojem je jo i danas kad piem
ovaj tekst). Osim toga, sad smo s rubnih mjesta u gradu, koja su
bila neko vrijeme naputena i na kojima nas policija na prvu nije
mogla nai, sve preselili u centar grada, samo 10 minuta od glav-
nog trga, odmah do Gradske skuptine i Sabora koji imaju kon-
statntnog kabinskog murjaka. Dakle, suludo. Okupili/e smo
udruge nezavisne kulturne scene koje su nam davale podrku,
stare atakovce i atakovke i medije u koje smo imali/e povjerenja
Okupacija Medike, 08.12.2008.
i 17. studenog 2007. upali/e u Lap. Mario Kova, kao voditelj sve-
anosti otvaranja, simboliki je prerezao vrpcu od toletnog papi-
2008. ra i nogom razvalio vrata, nakon ega smo u prostoru poeli s
veernjim programom. U Lapu su nastupili abani, tada novi
punk bend na sceni, ve dobro poznata Tigrova mast i Attackovi
rezident DJ-i: od disco punka, duba do trancea. Murija nije dola.
Budui da se akcija odvijala dan prije parlamentarnih izbora,
mogue je da policija nije htjela stvarati lo publicitet tadanjoj
vlasti.
Pojavljivanje u medijima odigralo je znaajnu ulogu za nau
vidljivost i isticanje problema nepostojanja prostora. Nakon od-
gledane reportae na jednoj od nacionalnih televizija, odgovorni
u gradu Zagrebu ipak su odluili pozvati nas na sastanak kako bi
ponudili rjeenje, odnosno zaustavili nae daljnje akcije. Zaklju-
ak sastanka je bio da se Lapidarij ne moe dodijeliti Attacku
zbog pravnih problema, mada taj prostor ionako nije odgovarao
svim naim potrebama.
Kako je akcija bila uspjena, a odaziv ljudi iznenaujui, tu
nismo stali. Tjedan dana nakon prve okupacije Lapa napravili
smo akciju Kljucanje. Zamisao je bila da se skupimo na Cvje-
tnom trgu s ogromnim kljunovima i da se kljucajui popnemo do
Lapidarija. Simbolino kljucanje se odnosilo na amljenje mla-
dih i kreativnih ljudi koji sjede kod kue umjesto da im se daju
prostori za realizaciju ideja. Na meniju u Lapu bio je trance, a
ovaj put posjetila nas je interventna policija. Ovo je bila izuzetna
prilika da se posluimo legalnom metodom sit in-a: svi/e posjeti-
telji/ce, a bio ih je pun Lap, sjeli/e su na pod. Policija, vidno zbu-
njena injenicom da nitko nije pobjegao kad su nas poastili svo-
jom pojavom, nije znala kako reagirati: Ovi svi sjede i nee se
maknuti?!. Nakon pregovora, pustili su nas u Lapu do fajrunta,
koji smo odluili/e napraviti u 4 ujutro.
Gradonaelnikov savjetnik za kulturu, moni Duko Ljuti-
na, uzrujao se jer smo opet upali u Lap iako smo obeali da
neemo, a pritom smo skinuli i dravni peat. Uslijedili su opet
sastanci u Gradu, pokuaji uvjeravanja da su takvi ulasci ilegal-
ni, i da ta mi mislimo, kako e oni nama dati ikakav prostor
kad se koristimo ilegalnim metodama? Predloili su nam da
naemo neku drugu lokaciju, jer je grad i tako pun neiskorite-
nih, praznih zgrada, pa da im javimo. Ovaj dijalog me vratio u
2003. godinu, kad su nam u Gradu drugi ljudi istim rijeima nu-
dili identino rjeenje. Najvjerojatnije svi ljudi kad uu u gradsku
vlast moraju prihvatiti isti model ponaanja i ponavljati uvijek is-
te stvari.
Nekako u isto vrijeme je ekipa iz DHP kolektiva vrljala gra-
dom i takoer traila slobodne prostore. Predloili su nam nevje-
rojatan prostor u samom centru grada bivu tvornicu Medika
iza hotela Westin. Plan je bio da se napravi akcija zauzimanja
prostora slina Lapu, ali ovaj puta vea, s programom na 3 floo-
ra, za koju e odgovornost preuzeti Attack. Nakon Lapidarija,
zanimanje medija u Zagrebu za nas i na problem je sve vie ra-
slo, tako da smo odluili/e na okupaciju pozvati sve prijateljski
nastrojene medije, koji su se pozivu i odazvali.
Duku Ljutini poslali smo SMS u kojem smo ga
obavijestili/e da smo konano nali/e odgovarajui prostor i da
radimo zabavu na koju je pozvan. Nije nam odgovorio, ali nas to
nije sprijeilo u velikoj akciji okupacije bive tvornice Medika. Na
mjestu dananjeg kluba Attack bio je trance floor, u galeriji Siva
i Grey roomu, koji su onda bili jedna velika dvorana, bio je dub/
reggae, a u galeriji Jogurt pridruila nam se ekipa iz Confusiona
koja je tamo imala svoj program. Ideja je zapravo bila okupiti to
vie ljudi s nezavisne glazbene scene. Kako je produkcija konce-
rata zahtjevnija od samo DJ-inga, u Medici nismo imali/e punk
koncert, ali to nije zaustavilo punkere/ice da prisustvuju
dogaaju.
Ovo je bio stvarno ambiciozan zalogaj, i naravno da nismo
tek tako uspjeli/e odrati party na 3 floora do planiranih 5 uju-
tro, s razglasima i basevima u prostoru bez zvune izolacije u
centru grada. Doao je veliki kordon policije koji je prekinuo nau
zabavu. Dobra stvar je bila to je na okupaciji bio veliki broj me-
dija (televizija, nacionalne novine, radio), tako da policija nije
mogla primijeniti silu. Svi sudionici/e ponovno su primijenili me-
2004.2008.
todu sitin-a, ali je policija ovaj put Attacku i ostalim ljudima ko-
ji su posudili opremu zaprijetila oduzivanjem imovine. Kako ni-
smo imali/e odvjetnika/cu, nismo htjeli riskirati i prekinuli/e smo
zabavu. Drugi je dan medijski odjek bio velik. Da nije bilo policije,
moda se ne bi tako daleko proulo.
Do legalizacije prostora Medike dolazi tek u prosincu 2008. 240
Do tada su pojedini kolektivi i pojedinci/ke skvotirali prostore bi- 241
ve tvornice. Attack slubeno nije bio u prostoru, ali su ljudi iz
Attacka sudjelovali u sreivanju prostora za pojedine aktivnosti.
Bez prostora
Sve se deavalo neplanski i stihijski, bez meusobnih dogovora i
dugoronog plana. U to doba broj aktivnih lanova/ica Attacka,
zbog nejasne perspektive izazvane dugotrajnim nedostatkom
prostora, nije bio velik. Preutna odluka je bila da se ne pokua-
va uope ii na legalizaciju, jer je jaa bila struja koja je vjerova-
la u mogunost ilegalnog djelovanja u Medici na due vrijeme.
Prostori koji su tada poeli funkcionirati bili su dvorana za on-
gliranje i akrobacije i prostor gdje su se odravali koncerti, vei-
nom u organizaciji DHP kolektiva. Attack je u to vrijeme neke
svoje koncerte organizirao u Time-u, KSET-u, ali je neke manje
radio i u Medici. Mjesto za koncerte je bilo u prizemlju gdje se
nalazi dananji klub Attack, tada odvojen zidom na dvije prosto-
rije. Vano je istaknuti da je tada puno manje ljudi i kolektiva ko-
ristilo prostor nego danas. Razlog tomu je bio strah zbog ilegal-
nog statusa prostora. Koncerti su se odravali u neizoliranom
prostoru, mogli su trajati do 22 sata i esto ih je posjeivala poli-
cija. Takav status prostora trajao je do kraja 2008. godine, kada
se bliila predizborna kampanja za lokalne izbore. Grad Zagreb
je odluio rijeiti problem skvotiranja Medike evikcijom u ranu
zoru, kad je u prostoru bila manja grupa ljudi koja je privedena.
Reagirali/e smo brzinski, pozvali/e nekoliko novinara i dali/e iz-
jave za medije. Ponovno se aktualizirala pria oko toga da At-
2008. tack nema prostor, budui da je sada Attack odluio preuzeti od-
govornost za Mediku.
Po zakonu, da bi se udruzi dodijelio gradski prostor moraju
biti zadovoljeni neki kriteriji. Oni se odnose na provedbe progra-
ma udruge, dugorono djelovanje, vidljivost, znaaj i utjecaj u
podruju djelovanja. Jasno je bilo da od tadanjih korisnika/ca
prostora jedino Attack moe legalno dobiti prostor, budui da su
veina korisnika/ca bile neformalni kolektivi. Neke udruge kori-
snice prostora bile su premale, a i bojale su se da ih se identifici-
ra kao ilegalne korisnike prostora. Tako su se na listi potpore
naem zahtjevu za dobivanje legalnog prostora u Medici nale
organizacije nezavisne kulture koje prostor nisu koristile, ali su
u budunosti to planirale.
Kampanja legalizacije prostora bila je, blago reeno, voena
vrlo kaotino, jer smo pokuali/e imati u njoj i one s iskustvom i
one bez njega, pa je dolazilo do ozbiljnog razilaenja u stavovi-
ma. Druga stvar je da je nekolicina ljudi u javnosti i dogovorima
unutar Medike istupala u ime Attacka iako nisu bili njegov dio
niti su djelovali po njegovim naelima. Komunikacije meu poje-
vezan sam pokriti sve trokove odravanja prostora, koji mu u
sluaju otkazivanja ugovora nee biti refundirani. Ukoliko Attack
redovito ne podmiruje obveze, Grad moe bez sudske odluke ovr-
hom sjesti na imovinu i raun udruge. Ugovor traje do poetka
ruenja zgrade radi izgradnje Kongresnog centra Zagreb, a ot-
kazni rok od strane Grada je 15 dana.
Attack je neprofitna udruga koja radi neprofitne programe,
zbog ega je jedva u stanju ispunjavati uvjete iz ugovora. Unato
tome, Attack i svi ostali korisnici Medike uloili su znatna vlasti-
ta sredstva, vrijeme i rad u ureenje prostora, budui da on prili-
kom ulaska nije zadovoljavao minimalne uvjete za odvijanje kul-
turnih programa. I nakon ogromnog truda uloenog u obnovu
prostora, i dalje se borimo s vlagom, deru-
DHP kolektiv o Attacku, tnim zidovima i stropovima, stepenicama i
skvotiranju i legalizaciji balkonom koji prijete da se srue, nedo-
Medike: statkom grijanja, dotrajalim vratima i
prozorima. Uza sve to, komunikacija
Nekih godinu dana smo drali prostor u Medici
meu grupama naruena prilikom ishitre-
pod kljuem i tu i tamo ekirali da vidimo tko
ga i u kojoj mjeri koristi. Paralelno smo radili u
ne legalizacije i konstantna borba s nemo-

dincima/kama ili nije bilo ili je bila neproduktivna. Na nau ruku
ila je injenica da su se izbori pribliavali, negativan publicitet
gradonaelniku nije dolazio u obzir, tako da je nae pojavljivanje
po medijima urodilo plodom. Odrano je nekoliko sastanaka s
Ljutinom i Bandiem gdje su nas uvjeravali da e sve biti rijee-
no. Naa je greka bila da tada nismo imali definirane zahtjeve
na kojima bi inzistirali u pregovorima, jedino bitno nam je bilo po
svaku cijenu dobiti ugovor za prostor. Zbog svega toga, sastanci
su vie izgledali kao dijalozi izmeu Bandia i Ljutine, osim kad
skvotu na Kneiji svirke (77 kom.), a Attack je
u to vrijeme pokuavao skvotirati prostor i e-
sto nas kontaktirao kad je trebala oprema za
izbiti vrata i slino. Tako smo se Attacku pri-
druili kod Lapa i bilo nam je uasno smijeno
gledati nastojanje da se takav prostor uzme.
To je za nas bio prekomercijalan prostor da bi
bio dostian. Zato smo rekli da mi imamo do-
bar prostor i, ako je Attack za, da moemo za-
jedno uletiti. Znai, ne da budemo jedno, jer
2004.2008.
guim uvjetima u prostoru ostavili su po-
sljedice na meusobne odnose korisnika
Medike.
Kako kau mudri, to te ne ubije sa-
mo te ini jaim. Vjerojatno se zato pria
nastavlja i dalje, nekad s vie, nekad s ma- 242
nje entuzijazma. Dolaze novi ljudi i opet ih 243
privue ono isto - spoznaja da ovdje mogu
neto stvarati, da imaju potporu. Iz ovog

smo se uspjeli izboriti za rije. Mislim da su dotina dvojica o na-
ma imali precepciju kao o nekim skvoterima koji su se pobuni-
li, i ijim zahtjevim sad treba udovoljiti da se ne bi naruio imid
u predizbornoj kampanji. Sve je teklo vrlo brzo i Bandi nas je
pourivao s ugovorom. Naa greka je opet bila da se nismo se
konzultirali/e s odvjetnicima nego smo prihvatili/e ugovor kakav
nam je dostavljen. U takvoj situaciji, 28. prosinca 2008. Attack
nakon pet godina beskunitva ponovno dobiva svoj legalni
prostor.
Uvjeti ugovora po svaku cijenu bili su katastrofalni za At-
tack. Trenutno je pod ugovorom oko 800 m2 za koje je Attack do
kraja 2012. plaao mjeseni najam od 4.106,07 kn. Poetkom
svibnja 2012. svim korisnicima gradskih prostora najam je po-
vean dva do tri puta, pa je Attack sada trebao plaati 12.300,00
kn mjeseno. Najamnina je smanjena tek 6 mjeseci nakon koor-
dinirane akcije praktiki svih organizacija civilnog drutva u Za-
grebu, kada je Attack zaprijetio zatvaranjem i naputanjem pro-
stora. Tako od sijenja 2013. najam za Mediku iznosi 5.749,38
kn. Osim toga, Attack je duan plaati i sve reije te naknade
ZAMP-u, to mjeseno ukupno iznosi od 15.000,00 do 18.000,00
kn. U ovim trokovima sudjeluju i ostali korisnici prostora, mada
Attack snosi najvei dio. Prema ugovoru, Attack je takoer oba-
Bez prostora
nam se nije dalo prolaziti agonije koje smo go- iskustva uimo, i radimo dalje. Borba se
dinama prolazili od osnutka Attacka, i gledati
nastavlja...
odljeve mozgova kakvi su bili u startu, kao Vu-
kovi, pa Strpi, a onda i Oli, i stvaranja isklju-
ivo podloge za zabavu i samo zabavu. Koliko
se truda uloilo u sreivanje infoshopa u At-
tacku u Jedinstvu, pa onda instaliranje kom-
pova, nabava knjine grae i slino, i onda je-
dna dobra tala i aj bok svemu!
Naglasili smo bili da u Medici ima mjesta za
sto udruga i da moemo gurati dok ne doe do
problema, a onda iskoristiti situaciju, ispum-
pati do maksimuma i onda koristiti Attack kao
neto pravno kako bi dobili prostor. Ovakve
recepte smo koristili i za Heinzelovu i za Je-
dinstvo. Tako da nema potrebe pisati o ekipi
koja nije htjela legalizaciju: samo nije htjela
legalizaciju pod svaku cijenu, loe dogovore,
dogovore ispod stola i slina guenja. I mi smo
vodili pregovore s Ljutinom, jedno godinu da-
na smo radili u Medici do evikcije. Na sastanak
nismo doli zato jer je Attack privatizirao sa-
stanak (tj. odluio tko e doi na njega) i sa-
mim time odredio kako e se stvari razvijati.
DHP kolektiv
 Medika
2009.2012.

Medika 2009.2012.
245
244
2009.
Attack u Medici
organizira koncerte,
Stanje u Medici, svibanj 2009.
Ideja privremene autonomne
zone i prostorne politike
partije i sluaone.

Attack-a
Jere Kuzmani

U
ovom tekstu sam pokuao na temelju svog isku-
stva par godina provedenih u Attacku te razgovora
s drugim sudionicima u ivotu Medike istraiti na
koji nain potreba za prostorom utjee na odnose
meu grupama i pojedinacima unutar tog prostora.01 Ovo pitanje
mi se takoer uinilo zanimljivo i zbog injenice da mnogi kori-
snici, da se ne nalaze u istom prostoru, ne bi razvili nikakvu in-
terakciju ili bi ak imali konfliktne perspektive po pitanju uprav-
ljanja prostorom.
Prostor je artikulacija naih interesa, ali je u odreenoj mje-
ri i nunost za odvijanje naih aktivnosti. To nam je svima za-
jedniko kada se radi o prostoru i stavlja nas u poziciju svojevr-

2009.2012.
snih pregovaraa. Proces pregovaranja u i oko prostora stalno
je prisutan i neodvojiv dio suivota svih korisnika. S druge stra-
ne, prostor utjee na nae djelovanje, stavove i ciljeve, mijenja
nau percepciju i tenje ee nego li smo to spremni sami sebi
priznati. Zbog toga sam se fokusirao na dva aspekta prostora: 246
prostor kao potrebu i prostor kao realizaciju interesa tj. kao
uzrok i posljedicu naeg djelovanja.
247
Namjera ovog teksta je dovesti u pitanje autonomiju02 Medi-

Medika
ke na temelju dviju pretpostavki Hakima Beya za realizaciju slo-
01 Tekst je originalno nastao bode u prostoru: svijesti o privremenosti prostora i autonomije
kao lanak za akademsku
konferenciju ASN_Making
svih korisnika prostora. Danas Medika plaa rentu gradskim vla-
Connections 2.0, odranu u stima i prua prostor mnogim umjetnicima, aktivistima itd. Kao
rujnu 2012. godine na sveu- takva, jedini je takav prostor i za mnoge korisnike jedina mogu-
ilitu Loughborough u
Engleskoj.
a opcija. Ipak, zbog toga i autonomija svih korisnika i svijest o
privremenosti moraju biti preispitane.
02 Autonomija je u ovom tek-
stu koritena ponajblie
anarhistikom shvaanju,
Medika danas
kao autonomija od raznih S obzirom na stav o prostoru u odreenim periodima i uvjetima
oblika formalne vlasti, hije- postojanja, Attack moemo pratiti kroz tri generacije.03 Iako su
rarhije i autoriteta. Isto ta-
ko, pojmovi slobode i auto-
granice meu generacijama neopipljive i nejasno artikulirane,
nomije (koji se esto pojav- razliitosti u tenjama i stavovima o nunosti prostora za djelo-
ljuju u tekstu) blisko su po- vanje i dalje su prepoznatljive u Medici u svakodnevnom prego-
vezani, tj. sloboda se ocrta-
va u autonomiji od
varanju oko prostora. Govoriti o treoj generaciji Attacka znai
autoriteta. ustvari govoriti o sadanjosti Medike. Trea generacija nastaje
kao svojevrsna kritika druge generacije i stalnog prostora kao
03 Za lake razumijevanje poj-
ma generacije vidi uvodni
neophodnog uvjeta za djelovanje alternativne scene. Ove dvije
tekst V. Jankovi i M. Strpi- generacije danas koegzistiraju u Medici u intezivnoj i komplek-
a, gdje se one spominju u snoj relaciji.
slinom, ali ne u potpunosti
istom kontekstu.
2009.
19. 24. 05.
Festival Alternativnog
Kazalinog Izriaja FAKI
Na samom poetku bitno je napomenuti da govoriti o gene-
racijama ili tendencijama ne znai govoriti o sklopu mi i oni,
o ispravnom i krivome. Tendencije treba shvaati kao dijelove
XII.
neprekidnog procesa kojim se Medika pomie prema Ilievoj ideji
11. 06. 14. 06. shvaanja prostora kao alata.
Clubture forum Govorei o generacijama, ne govorimo o neem zavrenom i
(organizatori: Clubture potpuno defniranom, niti se pojam odnosi na odreene ljude, ini-
i Attack).
cijative ili formalne grupe. Generacija je naziv za zamah koji je
28. 08. uzrok veine interakcija izmeu svih ukljuenih grupa, svojevrsni
Party DJs: Bakka, meuprostor. Mogli bi je opisati kao istovremenost tenji svih
Sebo. Mixel. korisnika da ostvare svoje interese u prostoru, te, uz pomo volje
za pregovaranjem i dogovaranjem, zadre prostor kao potrebu.
Ove tendencije, kao dijelovi procesa pregovaranja u prosto-
ru, moj su osobni doivljaj steen u periodu kada sam bio akti-
van u Medici i Attacku. Svjestan sam da je ovaj nain predstav-
ljanja relevantnih primjera jednostran i da su izneseni zakljuci
bazirani na subjektivnom iskustvu. Biti dio neeg to eli istra-
iti i razumijeti omoguava ti uvid u stvari koje netko drugi iz
vanjskog svijeta nikad ne bi imao priliku, ali te istovremeno ini
pristranim i ne daje mogunost da bude u potpunosti objekti-
van. Usprkos tome, detaljnim uvodom i prezentiranjem polazi-
nih toaka, trenutnog stanja i ukljuenih strana pokuao sam
omoguiti onome tko ita da stvori vlastit stav o napisanome.
Kao lan nekoliko manjih kolektiva unutar Medike, aktivno
ukljuen u sve segmente funkcioniranja, od smjena na anku do
organizacijskih zadataka i svakojakih diskusija, dobio sam uvid
u trenutno stanje stvari. Prije nego sam uao u cijelu priu bio
sam svakodnevni promatra, konzument programa i aktivnosti
koje su se nudile. Nakon nekog vremena dobio sam priliku po-
moi oko organizacije koncerata, to me privuklo da se stalnije
angairam. Poetni angaman na muzikom programu (organi-
ziranju koncerata, booking-u, ienju itd.) ubrzo me ukljuio i u
sastanke i rasprave kolektiva zaduenog za program, to je bio
moj prvi kontakt s postojeom unutarnjom situacijom.
U tom trenutku u prostoru Medike djelovale su ove udruge:
Antibiotik umjetniki kolektiv okupljen oko galerije Jogurt i ne-
koliko atelier-a; DZIU Medika kolektiv onglera i akrobata koji
djeluje kroz nekoliko javnih radionica koje se odvijaju u njihovim
prostorima; Filmski studio filmska grupa koja kroz svoj studio
surauje s mnogim drugim projektima na razini grada; Hac-
klab01 radionica, cyber-cafe i grupa koja edukacijom promovi-
ra open-source software; Infoshop/knjinica Pippilotta infos-
hop i knjinica fokusirana na anarhistike i aktivistike teme;
Ovo-ono kolektiv umjetnika koji rade s novim medijima i teh-
nologijama; Permamedika grupa entuzijasta koja radi na per-
makulturnim projektima; Zagreb Pride udruga koja promovira
LGQBIT zajednicu i aktivno se bori s diskriminacijom na svim
razinama. Ovi su projekti uglavnom formalne udruge i ne moe-
mo rei da su dio iskljuivo jedne generacijske tendencije, ali su
neizbjeno dio rasprave o trenutnoj situaciji. Ovim projektima
obuhvaena je veina ljudi koji djeluju unutar prostora Medike.
Drugaiji nain za promatranje situacije u Medici je s obzi-
rom na raspodjelu fizikog prostora i nain na koji pojedinci i
grupe prostor koriste, s posebnim fokusom na javne ili komerci-
jalne upotrebe. Veina gore navedenih udruga ima svoje zasebne
prostore. Dio njih su zatvorene, te koriste prostor za osobne po-
trebe, tj. samu produkciju, ne i prezentaciju (atelieri, DZIU,
Filmski studio, Hacklab, Permamedika, Zagreb Pride). Istovre-
meno neki od ovih projekata su povremeno otvoreni za javnost ili
komercijalna dogaanja (DZIU, Hacklab01, Infoshop Pippilotta,
itd.) i tada mnogi od njih koriste prostore i hodnike Medike za
posebna dogaanja najee se radi o klubu, galerijama i re-
ady-made ankovima. Postoje takoer i prostori koji su namije-
njeni redovitom, javnom i komercijalnom programu. Tu se radi
takoer o klubovima, barovima i galerijama: Klub Attack!,
Chakkas room (bar), Grey room (kolektiv crtaa grafita), galeri-
ja Siva, galerija Jogurt, soba Jazz, Dziu cabaret itd. Unutar svih
ovih prostora aktivno djeluju mnogi manji kolektivi i inicijative ili
privremeni projekti. Fokusirani su uglavnom na organiziranje
partija, koncerata, umjetnikih dogaanja, izlobi, filmskih pro-
2009.2012.
jekcija, diskusija itd., ali nisu nuno aktivno ukljueni u samo
funkcioniranje Medike kao cjeline kao ni u njene unutarnje poli-
tike pregovore. Usprkos tome, oni su neizbjeno dio procesa
upravljanja prostorima i interakcije meu ukljuenim intere-
snim grupama. Njihovi se razliiti interesi preklapaju itavo vri-
jeme. Prisiljeni su se prilagoavati svakom dogaanju ovisno o 248
trenutnom kontekstu. Problemi s rasporedom, nedostatak opre- 249
me, hiper-produkcija, financijska pitanja itd.; sve su to problemi
kojima treba pristupiti svaki puta drugaije, dok rezultat uvijek
Medika
mora biti konzistentan ili barem uvijek na istoj razini kvalitete,
to nije lagan zadatak. Zbog toga, dogovaranje oko prostora i u
prostoru postaje neizbjeno za sve sudionike. U takvoj situaciji,
Beyeva svijest o privremenosti i autonomija svih aktivnosti kori-
snika mogu se nai u konfliktu ovisno o tome gleda li se prostor
kao uzajamno ogranienje ili kolektivna potreba.
Ishodite pregovora
Ova kompleksna mapa aktivnosti ustvari prikazuje mreu rela-
cija izmeu interesnih grupa korisnika Medike. Ona se stalno
mijenja i njena je trenutna situacija uvijek posljedica nedovre-
nih procesa. Motiv za ove procese ustvari su prostorne i druge
specifine potrebe ukljuenih sudionika. Konflikti koji se javljaju
meu razliitim grupama zbog njihovih razliitih potreba znaju
biti vrlo intezivni, ali se nikada ne bi mogli opisati kao svae ili
sukobi. Problemi koji se javljaju rijetko preu granicu izmeu
tenzije i otvorenog konflikta. Koliko god da se truda ulae u po-
stizanje odreenih pojedinanih interesa, jednako se ulae i u
dranje cjeline na okupu. Zahvaljujui toj injenici, pregovaranje
o prostoru postalo je stanje svijesti svih ukljuenih sudionika.
Ipak, to nije dovoljno da bi sve glatko funkcioniralo.
2009.
29. 08.
roots / dancehall /
reggae / drum&bass /
Razliita shvaanja slobode koritenja prostora, kao i razli-
iti koncepti funkcioniranja, politikih stavova i ideologija, osob-
nih ciljeva, izvora financiranja itd., jasno se i svakodnevno oitu-
dub party
RootsInSession Sounds
ju kroz interese u prostoru i za prostorom. Grupe i pojedinci,
(RDYO DJs / SLO), ak i ako ne sudjeluju u koncipiranju strukture Medike ili Attac-
Chatko & MC Chakka, ka!, samim svojim djelovanjem iskazuju odreeni stav. Posljedi-
DJane Jahlove, VJ ca toga je da razliite grupe i pojedinci imaju u potpunosti razli-
NevGoo visual support.
ite ideje i planove za odreeni slobodan prostor, sobu ili
04. 09. dogaanje.
Party Outlook Warm
Up: Mungos Hi Fi (UK), Stajalita pregovoraa
Jah Billah (Zg), Digitron Jedno od uoljivijih stajalita u pregovaranju je bazirano na sta-
Sound System (Zg).
vu veine pojedinaca i grupa ukljuenih u organiziranje koncera-
11. 09. ta, partija i drugih zabavnih produkcija koji smatraju da aktivno-
Koncert X Hello sti skvota trebaju biti orijenitirane prema potranji publike za
Bastards X (UK), Mithra zabavom, edukacijskim i kreativnim aktivnostima. Oni Mediku
(Italija), Krlja vide kao pogon koji na razini grada nudi alternativna kulturna
(Samobor-Bregana),
dogaanja za preteno mlau publiku. Iako komercijalni naini
Dispro (Split).
djelovanja nisu ukorijenjeni u underground kulturi koja funkcio-

2009.2012.
jesen nira na DIY naelima neprofitnosti, ta se tema rijetko raspravlja
oformljen Nezavisni na organizacijskoj razini. Attack, kao nositelj velikog dijela pro-
filmski studio Medika. grama Medike, esto jasno zauzima ovaj stav.
Neki od ukljuenih pregovaraa se ponekad zalau za manje
Kree hackerspace
hacklab01.
komercijalne i antikonzumeristike principe, no usprkos tome
programski i organizacijski standardi su uvijek prioritet. Zbog 250
toga se esto doputaju dogaanja koja ciljaju na masovnost pu- 251
blike kako bi se rijeili financijski problemi. Zbog ovako postav-
ljenih stvari, Medika je danas na rubu da je gledaju kao prosje-

Medika
no, komercijalno mjesto za izlazak koje je drugaije utoliko to
je arenije i ima jeftinija pia od drugih. Veina studenata ili al-
ternativno nastrojenih tinejdera u gradu percipira Mediku kao
mjesto s low-fi, jeftinim programom i poznaju je iskljuivo po
nonom ivotu, ne znajui ni priblino to se tamo odvija na dru-
gim razinama ili po danu. To je jedan od razloga zato Medika
teko privlai nove ljude da participiraju. S druge strane, dio ak-
tivno ukljuenih ljudi, ponajvie Attackovaca, smatraju nepri-
hvatljivim koritenje prostora u osobne svrhe i za privatne inte-
rese i produkciju koja se ne predstavlja unutar prostora i proje-
kata Medike. Iznajmljivanje sobe u skvotu za atelier ili studio ili
samo kao ivotni prostor i nesudjelovanje u programskim aktiv-
nostima kroz radionice, dogaanja, fiziki rad itd., smatra se ne-
solidarnim. Na neki nain, na to se gleda kao na profitiranje.
Umjetnici i performeri koji koriste prostore za svoj rad ne
vide problem u ovom konceptu jer sudjeluju plaajui rentu.
Pretpostavljaju da time imaju slobodu da koriste prostor kako
ele, bez potrebe da direktno sudjeluju u produkciji, to se esto
kritizira s ideolokih i etikih pozicija. Oni pak kritiziraju pro-
gramsku sekciju i ljude koji su ukljueni u Mediku kao javni pro-
stor da nisu dovoljno transparentni i da raspolau prevelikim
udjelom novca koji je ustvari namijenjen prostoru kao cjelini.
2010.
veljaa
Iz produkcije izlazi
kratki igrani film La
Anarhisti i politiki aktivisti (najee okupljeni oko Infosho-
pa Pippilotta, ali i drugi politiki aktivni pojedinci) koji takoer
sudjeluju u svim segmentima funkcioniranja i organizacije i koji
vita e puttana, rad
filmske radionice
su esto prisutni u diskusijama o organizacijskim strukturama i
Nezavisnog studija principima skvota, imaju izrazito kritian stav o takvom stanju
Medika (u sklopu u prostorima Medike. Optuujui korisnike prostora i sudionike
projekta Attackova pregovora za pretjerani komercijalizam ili koritenje prostora za
tvornica).
privatne potrebe, zalau se za DIY etiku i smatraju da je mogue
travanj-srpanj sav program izvesti na tom principu, to mnogi vide kao ograni-
hacklab 01 radionica en i neodriv stav. Argument za tu kritiku oni nalaze u injenici
CC licence. da veinu anarhistikih i DIY dogaanja ne posjeuje velik broj
ljudi, iako anarhisti u tome ne vide problem.
28. 04. Na kraju krajeva, konani okvir za moju sliku pregovarake
JoomLAB hacklab 01
radionice poinju s
mree stekao sam priajui s nekim ljudima koji su pokuavali
radom. Radionica je dobiti prostor u Medici za osobne potrebe, spremni istovremeno
namijenjena sudjelovati i ispuniti bilo koji uvjet (renta, participacija itd.), ali
polaznicima bez znanja koji se nisu eljeli uputati u unutarnju politiku situaciju i pri-
programiranja ili
hvatiti stanje pregovaranja kao neizbjeno stanje. Nisu uspjeli.
raunalnog dizajna.
Pokriva izradu web
Naime, kao dio pregovarake mree, ubrzo sam i sam zauzeo

2009.2012.
stranice uz pomo svoje pregovarako stajalite, razvio stav i poeo ga iskazivati
besplatnog i iroko kroz svoje djelovanje i aktivnosti u kojima sam sudjelovao. Ne-
dostupnog softvera te kom sa strane ovo se sve ini kao kaos u kojem ne postoje arti-
stvara podlogu za
kulirane tenje ili dugorone promjene, kaos u kojem privatni in-
daljnji razvoj vjetina
izrade web stranica.
teresi imaju glavnu ulogu. Moglo bi se pomisliti da odabiranje
strane i nadjaavanje strana u potpunosti nadilazi problem po- 252
treba korisnika prostora i postaje pitanje dominacije. Zbog ta- 253
kvih se pretpostavki prostor ne percipira ni kao osnovna potreba
ni kao specifina realizacija interesa korisnika, ve kao poligon u

Medika
borbi za dominaciju unutar pregovarake mree. Krajnji rezultat
ovoga je da mnogi ljudi koji nisu ukljueni u Attack! (tj. javnost)
vide samo negativne strane svih ukljuenih pregovarakih staja-
lita, i to kao stajalita jedne jedine strane. Konano, u percepci-
ji javnosti postoji i slika korisnika Medike kao hrpetine bogate
djece koja kroz priu alternativnog zarauju pare na undergro-
und sceni, koristei prostore Medike za svoje osobne interese i
potrebe. Ta slika, logino, ne inspirira na bilo kakvu raspravu o
autonomiji, privremenosti i konceptima slobode.

Pregovarake perspektive
ini se da nije mogue biti korisnik prostora u Medici i ne biti dio
pregovaranja. Takoer se ini da kao pregovara mora izraziti
svoj stav o nekim od kljunih razlika u konceptima shvaanja
slobode koritenja prostora. Ove razlike ine okosnicu razliitih
pregovarakih perspektiva i praktian su alat u razotkrivanju
postojeih pregovarakih pozicija. Neka najoitija pitanja koja se
postavljaju pred pregovaraa pri stvaranju vlastite perspektive
razmotrit u kroz teme svijesti o privremenosti i autonomije
korisnika. Medika, Graffiti Jam 2010. Gore: AROT. Dolje: R2DT.
2010.
01. 05.
Proslava praznika rada.
Program:
Volja za pregovaranjem je jedna od vanijih pretpostavki u
pogledu autonomije odreenih izbora i istovremeno jednako bit-
S vremenom je autonomija samog fenomena Attacka pala u
drugi plan zbog sve jasnije isticane potrebe za individulanim au-
na za ouvanje svijesti o privremenosti. Ako eli boraviti u pro- tonomijama pojedinaca i ideja koje je stvorio i njihove potrebe za
Radionica
Transformacije
storu, mora biti spreman pregovarati. Istovremno, ako eli sa- fizikim prostorom. Kontradiktorna priroda navedenih principa
prostora: areni uvati autonomiju unutar prostora, mora smjestiti svoje inte- djelovanja u toj se toki pretvorila u destruktivan element koji je
bombarder. rese u prostor kao konkretan alat za postizanje nekog cilja. To doveo do svojevrsnog raskola, jer, izmeu ostalog, nije vie odgo-
Voditelji: Sandra postavlja volju za pregovaranjem o prostoru kao protuteu intere- varao drutvenom kontekstu u kojem se nalazio, te je na neki
Maglov, Draena
su u prostoru. U toj toki nalazimo potencijalno ishodite mno- nain primorao ukljuene da odaberu strane i zaponu pregova-
Pavlovi Lui, Ana
Selak
gih konflikata u i oko prostora. ranje suivota u prostoru. Danas Attack slui ponajprije kao
Predavanja: Tvornice Drugo pitanje koje treba uzeti u obzir je organizacijske pri- platforma za odvijanje i razvijanje nezavisne kulture dok je poli-
- Mauzoleji rode, a posljedino je i pitanje financija. Treba li raditi stvari tiki segment stavljen u drugi plan, ako ne i u potpunosti
Tko ozivljava unutar DIY etike ili koristiti NVO (nevladinu organizaciju) kao zapostavljen.
napustene tvornice?
koncept funkcioniranja i financiranja projekata? Kako se DIY ili Ipak, Medika i Attack danas predstavljaju primjer da je sui-
Zdravko Popovi
Uvod u direktnu
NVO princip reflektira na autonomiju pojedinanih korisnika i vot neusuglaenih principa DIY i NVO djelovanja donekle mo-
demokraciju Igor prostora kao cjeline? Uzmimo da su obje opcije, i DIY i NVO, le- gu, ali i da je u velikoj mjeri ovisan o kontekstu u kojem se odvi-
Bezinovic gitimne s aspekta etike i da su stvar osobnog koncepta slobode. ja (prostornom, vremenskom, politikom itd.). U 90-ima je taj
Grupna izlozba: Bez Slijedimo li ideju privremenih autonomnih zona, ono na temelju suivot bio uvjetovan povijesnim kontekstom, dok je u Medici on
odluke
ega ih trebamo propitivati su pretpostavke autonomije korisni- uvjetovan potrebom za prostorom. Moemo rei da istovremeno
Izlagali: Domagoj
Buljan, Iva Cepanec,
ka i svijesti o privremenosti. Oba izbora mogu potaknuti funkci- postojanje ovih principa u funkcionalnoj strukturi prostora Me-

2009.2012.
uro Gavran, Marko oniranje inicijativa, ali sa stajalita DIY etike svijest o privreme- dike jednako limitrajue djeluje na autonomiju pojedinanih pre-
Vojnic Gin, Vedran nosti je kljuan segment fleksibilnog i adabtibilnog pristupa pro- govarakih pozicija kao i na autonomiju mjesta kao cjeline. Po-
Gracan, Jakov Jerkovic, dukciji, koja je uvijek podreena kontekstu u kojem se odvija. Is- stojanje obaju opcija u istom prostoru istovremeno odmae raz-
Nevena Petra Pilizota,
punjavanje formalnih i administrativnih imperativa koji se po- vijanju svijesti o privremenosti, to u kasnije pokazati i na
Nives Serti, Alexander
J. Masters
stavljaju pred NVO ograniava upravu tu dinamiku i u konanici primjeru.
Fimski program: ne otvara dovoljno manevarskog prostora za autonomno djelo- 254
TDZ, Susret (Igor vanje korisnika. Iako meu svojim lanovima ima mnogo onih Pregovori 255
Bezinovi). Komentar koji zagovaraju DIY etiku i politikiji pristup pojmu nezavisne Neke situacije kojima sam svjedoio tokom svog angamana u
filma: Jovica Loncar i
kulture, u konanici Attack danas djeluje na principu nevladine Medici odraz su izbora izmeu navedenih principa. Pregovaranje

Srecko Horvat.
Special Edition film
organizacije. Neko je hibrid neformalnog DIY organiziranja ur-
Kako se kalio elik. bane gerile za stvaranje politike alternative (Zagrebakog
Vecernji filmski anarhistikog pokreta) i Antiratne kampanje kao jedne od prvih
maraton: Uz gomilu artikulacija civilnog drutva (odnosno NVO-a) izrodio Attack.
buke:
Upravo je kontradiktoran odnos tih dvaju principa djelovanja
Kratki revolucionarni
filmovi: ilnik,
omoguio u kaotinim tranzicijskim vremenima rata i kontra-
Jovanovic, Makavejev. diktornih novih vrijednosti nunu fleksibilnost i nevidljivost te
Dugometrazni filmovi: svojevrsnu autonomiju pokreta u novoj drutvenoj tvorevini.
Oktober / Oktjabar, Moda je najbitnija razlika izmeu DIY i NVO principa u to-
Sergej Ejzentajn,
me tko crta liniju izmeu autonomnog i uvjetovanog djelovanja.
1927., Kineskinja / La
Chinoise, Jean-Luc
Iako NVO omoguuje veu irinu u raspolaganju sredstvima i
Godard 1967. mogunostima za produciranje kvalitetnijeg programa koji e
imati iru ciljanu publiku pa time i vei drutveni utjecaj, linija
njihovog autnomnog djelovanja nacrtana je izvana, pojmom le-
galnog i drutveno pihvatljivog. DIY princip ima znatno manje
mogunosti za kvalitetnu produkciju ireg dosega, ali liniju auto-
nomije takvog djelovanja crtaju korisnici sami, preuzimajui ri-
zik takvog naina djelovanja. To je moda najbitnija kontradikci-
ja koja je u 90-ima omoguavala funkcioniranje tog hibrida, dok
danas ograniava fleksibilnost procesa pregovaranja, a time i
autonomiju djelovanja svih korisnika i svijest o privremenosti.
Medika
je proces koji traje, i bez iznimke je prisutan u prostoru kao cje-
lini. Odvija se na vie-manje podsvjesnoj razini. Ipak, u odree-
nim trenucima neke specifine pozicije u pregovaranju podiu
razinu svijesti sudionika u procesu da su dio pregovaranja. U
tom trenutku proces postaje transparentniji i oitiji, a sudionici
su spremniji stati iza svojih izbora i stavova.
injenica da sam fiziki prostor u Medici nije precizno podi-
jeljen meu razliitim pregovarakim strujama je takoer vano
ogranienje autonomije, ali definitivno pridonosi svijesti o privre-
menosti njegovih korisnika. Niti jedan prazan prostor ili meu-
prostor nije i ne moe biti unaprijed oznaen, tj. nema predo-
dreenog ili pretpostavljenog vlasnika/korisnika. Naravno da vi-
e od jednog pojedinca ili grupe imaju ideju i plan to uiniti s
praznim prostorom, to esto dovodi do tenzija, ali isto tako po-
vremeno primiruje korisnike i sili ih da sjednu i dogovore se o
najboljem nainu njegova koritenja. injenica da nitko ne pola-
e pravo na odreeni broj kvadrata ili na bilo koji neiskoriteni
prostor u Medici postavlja pregovaranje kao imperativ za bilo
kakav oblik koegzistencije u prostoru, odnosno postavlja prego-
varanje kao uvjet funkcioniranja prostora.
Volja za pregovaranjem se javlja najee kada doe do orga-
nizacijskih problema meu grupama koje bookiraju koncerte, or-
2010.
20. 23. 05.
Festival Alternativnog
Kazalinog Izriaja FAKI
ganiziraju ih ili su dio tehnike podrke. Savladavanje tih proble-
ma zahtijeva meusobno prilagoavanje programa i rasporeda,
dijeljenje opreme, pripomo u neoekivanim situacijama, to e-
XIII.
sto sili grupe i inicijative suprotstavljenih tendencija da surauju
i djeluju zajedno. Te situacije zahtijevaju brzu reakciju, brze i
kratke sastanke i dogovore, improvizaciju rjeenja itd., to re-
zultira veom tolerancijom svih ukljuenih na propuste drugih
grupa, te veom solidarnou i kooperativnou. Takvi brzi pre-
govori tipini su za noni dio programa Medike i mogli bi se naz-
vati one-night-stand fenomenom. Naravno, razlog za ovo nije ta-
ko idealan kao to se ini. Uzrok ovome imperativ je zadravanja
razine kvalitete programa. Bolje reeno, sve se vrti oko zadovolj-
ne muterije. Pomalo je razoaravajue znati da ovako odbojan
razlog stvara ovaj privremeni, one-night-stand fenomen.
Postoje i dnevni, ne ba tako brzi pregovori. Na sljedeem
sastanku se razotkriva drugaija priroda pregovaranja i na vidje-
lo ponovno izlazi interesni aspekt pregovaranja. Proces i namje-
ra pregovaranja mijenja svoj predznak. Primjeujemo pri tom
nekoliko stvari. Prva je da oba predznaka pregovaranja (noni i

2009.2012.
dnevni) imaju isti cilj: drati stvari na okupu unutar zajednikog
prostora. Druga stvar koju primjeujemo je zanimljivija. Tole-
rancija, solidarnost i spremnost na improvizaciju javljaju se
mnogo ee kad se problemi rjeavaju s lanovima vie razlii-
tih grupa i tendencija nego unutar jedne grupe. Sljedee to mo-
emo zakljuiti je da ova promjenjiva priroda pregovaranja sa 256
svim svojim varijacijama pokazuje da je svijest o privremenosti 257
prostora bitan motiv za pregovaranje. Spremnost da se realiza-
cija osobnih interesa prilagode kolektivnoj funkciji, koja proizlazi

Medika
iz potrebe za prostorom i omoguava koritenje prostora kao
cjeline, dokaz je da zajednika svijest o privremenosti postoji.
Pored svih moguih posljedica nunih odluka, razumijeti uv-
jete pregovaranja zahtijeva poprilian napor. Izbjegavanje zauzi-
manja stava, odnosno donoenja odluke, smatra se neprihvatlji-
vim i izaziva odbijanje od strane svih sudionika u pregovaranju.
Vidljivo je da kad su u pitanju prazni prostori interesi imaju ne-
to veu ulogu. Takoer, to pokazuje da svaka grupa u nekom
obliku pokazuje volju da brani svoju autonomnost unutar pro-
stora. Ova dva zapaanja zasigurno imaju utjecaj na slobodu ko-
ritenja prostora.
2. svibnja 2012. u Medici se dogodilo neto zanimljivo. Grad-
ske vlasti pokuale su podignuti iznos najma prostora. Zahtije-
vali su iznos koji korisnici Medike nikako nisu imali mogunosti
plaati. Evikcija je nenadano postala realan scenarij, ali nije bila
prihvaena i kao jedini. Primijetio sam, kao i neki stariji aktivi-
sti, da je prvi sastanak nakon vijesti o podizanju rente bio speci-
fian po mnogo stvari. Prisutni su iznenada ostavili po strani sve
prostorne i druge razmirice meu sobom. Cijela diskusija bila je
fokusirana na pronalaenje najboljeg naina da se suprotstavi
odluci gradskih vlasti. Sve iznesene ideje, stavovi i prijedlozi uze-
ti su u obzir i raspravljani, bez obzira na stranu s koje su dolazi-
 Projekti Attacka danas
2010.
01. 06. li. Korisnici Medike su pokazali izrazito visoku razinu integriteta

O
Izlobe projekt u trenutku kad je njihova kolektivna egzistencija u prostoru kao
Antibiotik. Izloba
potrebi postala ugroena. Pokazani integritet dokaz je da proces d legalnog ugovora 2009. godine do kraja
HO(w)TO: prva
suradnja mladih
pregovaranja moe nadii temeljne i svakodnevne tenzije i biti 2012., kada zakljuujemo ovu knjigu, At-
kustosica Zane akin i fokusiran iskljuivo na problem koji ugroava prostor kao tack je konano u novom prostoru povratio
Ane Kovai s potrebu. svoju ulogu drutvenog inkubatora te su se
projektom Antibioik. Na tom se sastanku kroz argumentaciju pokazalo da NVO unutar Attacka pojavili i neki novi projekti. Danas u
koncept funkcioniranja snano utjee na mogunosti grupe da Attacku djeluju projekti koji program odravaju tije-
18. 09.
InfoLAB hacklab 01
reagira na udarce sistema. Financijski izvori i zavisnost NVO-a o kom cijele godine, kao to su Filmski studio, Hac-
poinje s radom. Od institucionalnim formalnostima doveli su tako organizirane gru- klab01, Infoshop knjinica Pippilotta, Klub Attack, Ga-
tada se odrava svake pe u situaciju u kojoj su morale ograniiti svoju reakciju na ono lerija Siva, dok se drugi projekti, FAKI, Ohoho festival i
nedjelje. to je prihvatljivo institucijama. Ovaj primjer potvruje tezu o Attackova tvornica, realiziraju jednom godinje. U
ogranienjima istovremnog postojanja DIY i NVO koncepata kao meuvremenu su neki projekti, kao Galerija Jogurt,
28. 30. 09.
Operacija:Grad:
modela funkcioniranja. Poprilino zezutna zabiljeka budui da zamrli.
Otvoreni prostori priamo o autonomiji.
(Attack suorganizira). Ovdje bih volio podsjetiti da su se inicijatori ideje Attacka
kao autonomne tvornice kulture direktno referirali na Beyev
koncept TAZ-a u sinergiji s Warholovom Tvornicom,04 i zakljui-
ti: Uetati u 15 godina star proces pregovaranja o prostoru uveli-

2009.2012.
ke mi je pomoglo shvatiti to je taj ameriki osobenjak uope
mislio pod pojmom TAZ-a, tj. privremene autonomne zone, koli-
ko god to paradoksalno zvualo. Svakodnevna prisutnost u pro-
storu koji je intezivno pregovaran na dnevnoj (i nonoj) bazi ot- Filmski studio
kriva neke znaajke vrlo bliske Beyevim idejama. To je ponajprije
nunost svih sudionika da zauzmu stajalite o nekim kljunim N ezavisni filmski studio Medi-
ka je od 2009. godine prostor
i umirale ljubavi i prijateljstva, jele
torte i pizze, svirala gitara i truba, a 258
pitanjima npr. NVO ili DIY princip funkcioniranja, posjedovanja za foto i video snimanja, montau, u rijetkim trenucima kad se ba ni- 259
i prisvajanja prostora, volje za pregovaranjem itd. Drugo, to su projekcije, probe i izvedbe kazali- ta nije deavalo, istraivala se ide-
nih/plesnih predstava, te razne sa- ja proirenog kina.
spontane posljedice ovih pitanja, budui da se javljaju u specifi-

Medika
stanke zainteresiranih skupina. Dugoroni cilj postojanja studija
nim situacijama kada pregovaranje postane oitije i sudionici ga je ostvariti vremensko-prostorni
Opremljen je zidovima crnim kao
postaju svjesniji, kada su im autonomije ugroene, kada svijest o no, projekcijskim platnom velikim kontinuum u kome pametni i talen-
privremenosti mijenja inae konfliktnu narav suprotstavljenih kao kua, zelenom tkaninom i pla- tirani ljudi mogu snimati svoje ra-
pregovarakih pozicija i kad integritet prostora kao cjeline biva vim tepihom koji provjereno mogu dove a da ne moraju unajmljivati
ugroen. Ove znaajke pokazuju da su Beyeve pretpostavke za posluiti kao green i blue screen, 5 opremu od pohlepnih ajkula, te ih
kW rasvjete, PC-jem koji bez za- prikazivati neposrednom okoliu
slobodu koritenja prostora (autonomija svih korisnika i svijest
muckivanja prikazuje i izbacuje slo- unutar AKC Medike kao i okrut-
o privremenosti prostora slobode) snaan generator pregovara-
ene kompozicije u full HD-u, Ca- nom svijetu izvan matine ustano-
nja o prostoru, ali takoer otkrivaju da, ako potreba za prosto- nonom 550D, muzikom linijom, ve. Za one koji vole samo gledati,
rom nadjaa potrebu za slobodom, prostor moe lako postati projektorom i neto kablovinja. Ti- program projekcija i predstava bit
poligon za realiziranje interesa i postizanje dominacije, ime se jekom proteklih godina studio su e redovno najavljivan na stranica-
direktno potiskuje autonomija svih ukljuenih korisnika i njihova koristili Filmska radionica Medika, ma udruge Attack. (Josip Viskovi)
svijest da prostor nije nunost ve samo privremeni alat. Posto- Maraton kratkog filma, RAF, Queer Od 2011., filmski studio Medika
Zagreb, Perforacije, kazaline sku- uputa se u eksperiment proizvo-
jati kao privremena autonomna zona, TAZ, znai ne oslanjati se
pine poput Kunog teatra kripzikl dnje animiranog filma, prije svega
na prostor kao potrebu ni prostor kao realizaciju interesa, ve i Zvuka sjene, brojni studenti film- stop animacije predmeta. Dvije ra-
na volju ljudi da ispregovaraju svoju autonomiju, odnosno slobo- skog i TV snimanja na ADU u Zagre- dionice s mladim studentima vizu-
du. U ovom smislu Medika je ustvari bu, te neformalna skupina filmskih alnih studija ostvarile su niz intere-
potvrdila koncept onog to su Attack- i video autora koja ga je i prilagodi- santnih radova i to je dovelo do
04 Gavranovi, Tina, Vidovi,
ovci postavili kao cilj, ali je pred nama la za upotrebu. U studiju su sni- ideje da se ide u produkciju profesi-
Dea. Intervju s Markom Str-
piem i Markom Vukoviem, mljena bar dva legendarna glazbe- onalnog animiranog lutka filma The
jo mnogo pregovaranja da ona posta-
Vieglava stvorenja, Za- na video spota (kao i aica manje Vast Landscape autorice Lee Vidako-
ne bolje mjesto. To je moda tema za greb, Kulturpunkt.hr, 2010., legendarnih), putao se kultni ci- vi, financiranog od Hrvatskog au-
knjigu o 30 godina Attacka. preuzeto 14. rujna, 2010. klus filmova Nannija Morrettija (kao diovizualnog centra i Grada Zagre-
i gomila estokog trasha), raale se ba. Potencijalno, to otvara vrata za
2011.
01. 04.
Otvara se infoshop/
knjinica Pippilotta.
budue low-budget produkcije koje
bi bile financirane od HAVC-a i Gra-
da i prihvaene kao profesionalni
FixLAB Otvoreni servis i radionica
popravljanja raunala (svakog
utorka u 20:00);
filmovi jednom kada krenu u distri- TermLAB Osnove Linux terminala
Attackova muzika buciju. (Drako Ivezi) za poetnike;
aktivnost nastavlja se ServLAB Instalacija i konfiguracija
odvijati pod imenom Linux serverskog okruenja;
Klub Attack
Hacklab01 WifiLAB Sigurnost beinih mrea,
koritenje Backtracka za testira-
18. 05. 14:43h
H acklab01 je hackerspace (hac- nje mrea, izrada kantene;
AKC Attack joined klab ili makerspace) u zagre- PAM Pluggable authentication mo-
Facebook. bakom Autonomnom kulturnom dules radionica;
centru u Pierottijevoj 11. To je slo- Panopticon Screening nizozem-
21. 23. 05. bodan prostor kojim upravlja zaje- skog aktivistikog filma o
Festival Alternativnog privatnosti;
dnica, a slui za razmjenu ideja i re-
Kazalinog Izriaja FAKI CcLAB Radionica Creative Com-
alizaciju raznih projekata uz raz-
XIV. mons licence;
mjenu znanja i vjetina.
Od 2009. godine, kad je Hac- Bitcoin Predavanje o kriptovaluti;
klab01 iz prazne prostorije pristu- GameLAB Nedjeljna igraonica. ...
pom uradi sam preureen u labo- (Vedran Gligo)
ratorij s 10 raunala izgraenih od
recikliranih komponenti, tamo se

2009.2012.
odravaju radionice usmjerene na Infoshop knjinica
GNU/Linux i softver otvorenog ko-
da. Hacklab01 koristi iskljuivo Pippilotta Radionica filma: Sa snimanja filma Robovi, 2012.

GNU/Linux i primarna mu je namje-

na pribliavanje ovog besplatnog
operativnog sustava krajnjim kori-
K njinica/infoshop Pippilotta
zamiljena je prvenstveno kao

snicima koji su u zamci piratskog i

knjinica i itaonica, kulturno-dru- 260
tveni centar za besplatnu razmje-
neprilagodljivog komercijalnog
nu informacija, znanja i vjetina, 261
softvera.
poticanje rasprava na aktualne ili
Ali emu to sve? Zar je i u
zapostavljene teme te razvoj kriti-

Medika
softver nuno mijeati politiku i
ko-promiljajue svijesti. Infoshop/
ideale? Na alost, jest. Vjerujemo u
knjinica djeluje od 1.4.2011. u pro-
slobodu izraavanja bez ogranie-
storu AKC Attack-a. Infoshop knji-
nja komercijalizacije. Zato iskori-
nicu ureuje i vodi kolektiv Pippi-
tavamo svaku priliku kako bi ljude
lotte koji se temelji na nehijerahij-
zarobljene u komercijalizacijski ka-
skim odnosima te se odluke unutar
vez oslobodili prenoenjem stee-
kolektiva donose konsenzusom.
nog znanja. Pomaemo im da za
Rad u knjinici je volonterski pa je
svaku namjenu koja ih dri u zatvo-
vrijeme kada je Infoshop knjinica
renom i komercijalnom sustavu
otvorena za itanje i posudbu knji-
pronau slobodan i otvoren ekviva-
ga utorkom i etvrtkom od 16 do
lent te da ga prilagode svojim
20h. Svi programi Infoshop knjini-
potrebama.
ce Pippilotta su besplatni, kao i po-
Radionice u Hacklab01 se odra-
sudba knjiga. U najavama programa
vaju prema interesu korisnika, a
se trudimo naglasiti vanost dona-
prijave se vre na mail (info@hac-
cija kao sredstva solidarnosti i po-
klab01.org). Vie informacija o cije-
tpore projektu.
lom projektu mogu se nai na stra-
U prostoru je mogua konzuma-
nicama www.hacklab01.org. Primjer
cija aja i kave uz donacije. Dio In-
programa radionica Hacklaba01 su:
foshopa rezerviran je za freeshop
JoomLAB Radionica izrade web
tj. uzmi ili ostavi duan odnosno
stranica za korisnike bez znanja
mjesto gdje se mogu ostaviti funk-
programiranja ili grafikog Radionice u Hacklabu, 2012.
cionalne stvari koje nekom vie ne
dizajna;
trebaju, i nai neke koje su vam po-
trebne. Osim posudbe knjiga, u Pi-
2011. ppilotti se dogaaju i razliite dis-
kusije, d.i.y. radionice, predavanja,
razmjene znanja, projekcije filmo-
va, prezentacije, promocije, veeri
poezije, akustini koncerti i drugo,
a kolektiv okupljen oko literarnog
kruoka izrauje i vlastiti poetsko-
prozni fanzin Pippilotta proezine
u kojem se objedinjeno prezentira-
ju uradci svih koji/e u kruocima
sudjeluju. U sklopu Infoshopa se
ponovo pokrenula stara Attackova
akcija prikupljanja knjiga za zatvo-
renike, koja se provodi kontinuira-
no. Vie informacija o projektu mo-
e se nai na Pippilottinom blogu
http://infoshop-library-pippilotta.
blogspot.com/.
Klub Attack
K
lub Attack postojao je u Medi-
ci otkad je Attack uao u pro-
stor bive tvornice, no na poetku
nije nosio to ime. U tom se prostoru
odvijala koncertna i klupska aktiv-
nost Attack-a, koja se skrivala pod
nazivom AKC Medika. Tih godina i
sama je udruga u Medici bila pone-
to u sjeni, iako je pravo na korite-
nje prostora ostvario nitko drugi
nego Autonomni kulturni centar.
Naime, prostor bive tvornice
Medika, iako prvotno skvotiran, le-
galiziran je 28.12.2008. na temelju
ugovora koji je udruga Autonomni
kulturni centar potpisala s Gradom
Zagrebom. Osim aktera/ica Attacka,
u prostoru Medike su obitavali, iv-
jeli i kreirali ljudi raznolikih svjeto-
nazora. Dio njih bio je aktivan u
drugim inicijativama nezavisne kul-
ture, ali bilo je i onih bez svijesti o
nezavisnoj kulturi, o prisustvu At-
tacka, odgovornosti Attacka za pro-
stor, o tome to je Attack uope i
koja je njegova ideja. U travnju
2011. kulminirao je sukob oko vizije
i realizacije programa u Medici. U
sukobu su se nale dvije struje koje
su se razlikovale po tome dijele li ili
ne Attackove principe djelovanja.
Radilo se o principima nehijerarhi-
nosti, autonomije pojedinih timova,
a problematina je bila i nekomerci-
jalnost te podravanje punk scene.
Nakon zakljuka da se radi o nepo-
mirljivim stavovima, te dvije struje
su razdvojile svoje aktivnosti i klub
Attacka je konano dobio ime koje
mu je pripadalo od poetka.
Danas se kolektiv Kluba Attack
bavi organiziranjem muzikih pro-
grama koji ukljuuju mnogo razlii-
tih, uglavnom alternativnih muzi-
kih stilova. Najei tip muzike
ostao je isti jo od tvornice Jedin-
stvo: punk, grind, hardcore, dub,
reggae i trance, ali se organiziraju i
dubstep, breakbeat, drumnbass,
hiphop, rock i slina dogaanja.
Mjeseni program je popunjen kon-
certima, DJ i VJ partijima, a dogaa-
nja se zbivaju i u organizaciji nekih
vanjskih suradnika. Da bi se sve od-
vijalo po planu brine se dobro ui-
grani tim Kluba. Vano je i to da
Klub Attack osigurava mjesto i pru-
a mogunost mladim i demo ben-
dovima za afirmaciju, kao i svima
drugima koji su dio nezavisne i un-
derground kulture.
Galerija Siva
G
alerija Siva od 30.3.2012. dje-
luje u sklopu Autonomnog
kulturnog centra Attack, a njeni vo-
ditelji su Ivan Mrkoci i Goran Raki.
Siva je jedina urbana nezavisna ga-
lerija u gradu Zagrebu, a vjerojatno i
u cijeloj Hrvatskoj. Program galerije
usmjeren je na prezentiranje likov-
nih pravaca usko vezanih uz urbane
subkulture, s posebnim naglaskom
na aerosol umjetnost. elja galerije
je predstaviti kvalitetne umjetnike s
domae i inozemne urbane likovne
scene i jednako tako izbrisati pre-
drasude koje su vezane uz aerosol
umjetnost i srodne likovne izriaje.
Kroz svoje djelovanje, Siva Galerija
doprinosi sustavnom dokumentira-
nju zbivanja na urbanoj likovnoj
sceni. Vrata Sive Galerije otvorena
su svim urbanim likovnim umjetni-
cima, neovisno o formalnom likov-
nom obrazovanju. Projekt Sive Ga-
lerije postoji kako bi podupro sve
entuzijaste spremne za suradnju,
izlobe i razmjenu znanja. Kako bi
javnosti omoguili bolje upoznava-
nje s urbanim likovnim pravcima, u
sklopu projekta Sive galerije orga-
OHOHO:
festivalski
tandovi.
niziraju se radionice i tribine veza-
ne uz urbanu likovnu kulturu i osta-
tae/ice, veinom se izlae i proda-
je komercijalno strip izdavatvo i
Statistika
le aktualnosti na subkulturnoj li- prezentira rad ve afirmiranih strip koncerata u
kovnoj sceni. (Goran Raki) umjetnika/ca. OHOHO festival od
2012. godine otvara prostor svima
Klubu Attack
2009-2012
onima koji/e stvaraju na nezavisnoj
2009.2012.
Ohoho festival sceni.
O hoho festival za cilj ima omo-
224
guiti prostor neafirmiranim Attackova tvornica
umjetnicima/cama iji se broj za-
262
dnjih godina poveava, ali i umje-
P rojekta Attackova tvornica ba-
tnicima/cama koji/e stvaraju u un- zira se na organizaciji bespla-
dergroundu, za neometano izlaga- tnih radionica koje se odravaju ti-
263
nje i razmjenu iskustava te eduka- jekom travnja, svibnja i lipnja u pro-
Medika
ciju. Fokus festivala je na ulinoj storima AKC Medika. Program obu-
166
umjetnosti i nezavisnom stripu. hvaa nekoliko razliitih tipova ra-
Zato ovakav festival? Prisu- dionica kao to su radionica sitoti-
stvujui kao aktivni akteri na ovoj ska, filmska radionica, radionica
140
sceni unatrag pet godina, svjedoci/ dub produkcije, fotografske radio-
kinje smo njezinog naglog razvoja i nice, likovna radionica, radionica
sve veeg zanimanja ire publike za audio ininjeringa, radionica Vj-in-
ovu vrstu kulturne produkcije. Fe- ga i mapiranja, radionica rukovanja
stival je mjesto za edukaciju mla- tehnikom opremom za rad u studi-
94
dih, osvjetavanje uline estetike ju i nastupe uivo i druge. Polaznici
legalnim putem i stvaranje putem na radionicama u nekoliko dana
radionica. prolaze put od ideje do konanog
74
S druge strane, strip stvarala- produkta.
65
tvo ima golemu komercijalnu pro-
dukciju irom svijeta (najjae su
SAD, Japan i Francuska), a osim nje
Faki
43
postoji i meunarodna scena autor-
F
skog, umjetnikog i nezavisnog estival alternativnog kazali-
20
stripa. Ovi stripovi nisu orijentirani nog izriaja se kao najstariji
na masovnu publiku i komercijalni projekt Autonomnog kulturnog
uinak i zato se upravo tu dogaaju centra i dalje kontinuirano odrava,
zanimljivi eksperimenti i pomaci rukovodei se istim principima i
2009 2010 2011 2012
bitni za razvoj medija. Na svim po- educirajui svake godine nove ge-
stojeim strip festivalima u Hrvat- neracije mladih ljudi koji se ue or- n broj bendova
skoj glavni je problem to ne posto- ganizaciji diy/niskobudetnog ka- n broj koncerata
ji prostor za neafirmirane strip cr- zalinog festivala.
2012.
30. 03.
Galerija Siva djeluje u
sklopu Attacka
Faki 12 / 2009
poziv na otvorenje:
Pokrenut je OHOHO
Red za bolje
festival uline umjet danas
nosti i nezavisnog
stripa.
02. 05.
F AKI te treba poziv svim zain-
teresiranima i zaigranima na
sudjelovanje na simbolinom otvo-
Grad Zagreb svim renju festivala u utorak, 19.05. od
korisnicima gradskih 15:30 na Cvjetnom trgu.
prostora povisuje Umjetnici, kreativci, aktivisti (i
stanarinu 200-300%. svi ostali), ujedinite se!
Doite na Red za bolje danas i
sudjelujte u oslobaanju grada od
okova malograantine i policijske
etike, provjetravanju od ueglosti,
buenju iz masovne hipnoze i no-
vom udruivanju slobodnih ljudi u
kreativni ceh nesputane i apstrak-
tne komunikacije.
Red za bolje danas je red bez
poetka i kraja. Anti red ili ne red
iezle solidarnosti i nabujale krea-
tivnosti zagrebakih umjetnika i nji-
hovih susjeda, entuzijasta, protuha,
aktivista, anarhista, vjenih stude-
nata, antikrista, udbakih plaeni-
ka, odmetnute kopiladi generala
JNA, zamazanaca, skitnica, protu-
prirodnih bludnika te njihovih prija-
telja i partnera.
Na Red su pozvani svi koji su se
barem jednom tako osjeali ili su ih
pak na to devijantno ponaanje
upozorili dragi prijatelji, blagona-
kloni susjedi, lokalni uglednici, dr-
avni slubenici i drugi vieniji
ljudi.
Ponesite deke, vree, stolice,
police, termosice, kavu, udaraljke,
kistove, tafelaje i sprejeve, ruke,
noge i produene noge, etiri noge,
dva kotaa, glavu izvadite iz torbe,
a stavite olovku, ne zaboravite ko-
lae, dobar glas, jo bolju volju, ne-
strpljivost, trpeljivost i tri elje za
bolje danas, rekvizite i svo ostalo
orue za proizvodnju umjetnosti,
uljudbenosti i uglednosti...
Svoje radove i ideje prijavite na
fakifest@gmail.com, a mi emo se
javiti s daljnim uputama i veseljem.
2009.2012.
Za sudjelovanje je dovoljno stati
u red, Nadahnuti i Kreativni imaju
prednost! Svatko ima pravo istupiti
iz reda i izraziti svoje elje, perfor-
mansom, pjevanjem, plesom, i
pucketanjem prstima, a ima pravo i 264
ne istupiti iz reda, ima pravo sve fo-
tografirati ili snimiti i podijeliti s
265
drugima, svatko smije pljeskati,
fukati lajati i mijaukati.
Medika
Ako moe red za telefon, moe i
za umjetnost. Dva po dva, jedan iza
drugoga.
ivio javni red!
ivio kreativni ne-mir!
Gore: Radovi u klubu
Attack, listopad 2012.
Sredina: Radionica
zubne paste u Infoshopu
Pippilotta, oujak 2012.
Dolje: Izloba
SWEATSHOP, galerija
Siva, prosinac 2012.
2012.
19. 05.
Zajednika akcija Svi nezainteresirani za
organizacija civilnog
drutva Zveckanje suradnju neka se jave
ministru za kulturu:
kljuevima protiv
odluke Grada da se
neprofitnom sektoru
povea najam.
Sudjeluju: Attack i
o Fakiju01
organizacije unutar Vinja Rogoi

Z
Medike, Operacija
grad, Clubture, Mrea agrebakoj neprofesionalnoj sceni u drugoj je polovi-
mladih Hrvatske,
ci 1990-ih godina iroki i relativno lako dostupni pre-
Zelena akcija, udruga
roditelja Korak po zentacijski okvir izvedbenih radova nudio Susret ka-
korak, Koordinacija zalinih amatera Zagreba (SKAZ), preuzimajui po-
udruga za djecu (25 kroviteljsku ulogu okruja koje omoguuje spontanije, neobve-
lanica), Centar za Gore: Izloba Kristijana Smoka, galerija Siva, 10.06.2012. Sredina: Illectricity
znije, drukije i zanimljivije uenje o kazalitu () te kazaline
enske studije, festival u klubu Attack, studeni 2012. Dolje: Dekubitus, Sudnji koncert u
Attacku, 20.12.2012. amatere izravno upuuje i uvodi u sam in kazalita pokazujui,
Autonomna enska
kua, Centar za ene pojanjavajui i osvjeujui sva dobra scenska rjeenja, kao i
rtve rata, CESI, ona nespretna i manje dobra.02 ak i ako zanemarimo supstitu-
Kontra, GONG, Zagreb 01 Ovaj ulomak dio je veega ciju kreativne emancipacije za manje uinkovitu metodu prima-

2009.2012.
Pride, Mala scena, teksta o festivalima nove
nja znanja, SKAZ je u to vrijeme, kako Marin Blaevi argumen-
Kazalini epicentar, mlade zagrebake scene
1990-ih godina, u kojemu su tirano opisuje,03 susretanje sveo na brzopoteznu procjenu izved-
HDLU, Zagrebaki
plesni centar, Planet
uz FAKI opisani i Multimedi- bene izvrsnosti prema parametrima komisije, frustrirajui doda-
jalni festival novog izriaja
art, Rugantino, Unima, tno pojedine sudionike implicitnim stavom kako je pojmom
Humphrey Bogart (1998-) te
Asintej, Amesty amater provedena prikladna kategorizacija prikazanoga. Proli-
International,
studentski festival TEST!
266
Teatar studentima! (2000-). feracija studentske i alternativne scene te nezadovoljstvo skazo-
Transparency Tekst je izvorno objavljen
vskom vrijednosnom ljestvicom i postupcima bruenja amate- 267
International, Centar 2010. godine u asopisu Ka-
za ljudska prava, Kua zalite, br. 41/42, u okviru ra04 otvorile su pitanje ocrtavanja preciznije isklesanoga festi-

ljudskih prava: BABE, temata o spomenutoj sceni.
CMS, Dokumenta.
02 Usp. er, Zdenka (1997),
Put od osobnog do scenskog
identiteta, magistarski rad,
str. 60-61.
03 Usp. Blaevi, Marin (1998):
Kazalini amateri u stezi
profesionalizma, Frakcija,
br. 8, str. 72-73.
04 Usp. Frlji, Oliver
(2002/2003): Alternativa
devedesetih, Frakcija, br.
26/27.
05 Usp. Grubi, Igor, ur. (1998),
Knjiga i drutvo 22% Umjet-
nost i aktivizam, Autonomna
tvornica kulture: Zagreb.
06 Iz uvodnika programske
knjiice FAKI-ja 1998.
godine.
07 Usp. Rogoi, Vinja (1998):
Schmrtzovci pobrali bati-
ne, Studentski list, 28.04.
Medika
valskoga okvira, koji bi se selektorskim parametrima te organi-
zacijskim i recepcijskim uvjetima bolje prilagodio identitetu i po-
etici svoje programske liste. Nova mlada scena pridruivala se
jednokratnim akcijama etabliranih umjetnika (poput Knjiga i
drutvo 22% iz 1998. godine)05 ili pokretala projekte manjega
opsega i ambicija (poput ATTACK!-ova Performansa etvrtkom),
meutim, punu energetsku podrku toj eksploziji pruit e prije
svega iz same scene iznikli festivali, koji su do danas (u profesio-
nalne vode ili zaborav) odbacili vie produkcijskih i gledatelj-
skih svlakova, ali se jo uvijek nisu ugasili.
Iniciranje prvoga od njih jednim je dijelom bilo potaknuto
upravo SKAZ-ovim konzervativnim shvaanjem pojma kazali-
te te popratnim sadrajem neumjetnikog karaktera06 u vidu
nekoliko djelatnika osiguranja Tigar Cikati zaduenih za reguli-
ranje kaotinijih izvedbi,07 no i gomilanjem esto kratkoronih
ili ad hoc izvedbenih planova koji su zahtijevali fleksibilnije i br-
e, makar niskobudetne, realizacijske uvjete. Tako je 1998. go-
dine pokrenut Festival alternativnog kazalinog izriaja FAKI,
kao svojevrsni proireni program Performansa etvrtkom Auto-
nomne tvornice kulture ATTACK!, uspostavljenoga u njenu pr-
vom prebivalitu, nekadanjoj tvornici djejih igraaka Biserka
u Heinzelovoj ulici. Duga lista izvoaa koji su ekali svoj etvr-
2012.
24. 27. 05.
Festival Alternativnog
Kazalinog Izriaja FAKI
tak navela je Antuna Gracina, Marija Kovaa i Marka Zdravko-
via (budui Front alternativnog kazalinog ispada) na sastavlja-
08 Usp. Bilandija, . (1999):
Egzorcizam u HNK, Novi
list, 28.04.
Kad je, pak, rije o produkcijskim uvjetima, FAKI je od sa-
moga poetka teio siromanom kazalitu, zadravi do danas
nje prvobitno neselektiranoga sedmodnevnoga programa usmje- svoj poetni proljetni termin i karakter (uvelike) ulinoga festi-
XV.
renoga prema vrlo iroko shvaenoj alternativi standardnoj ne- 09 Usp. Kova, Mario (1998): vala. Iako je od prvobitnih minimalnih sredstava (iznos manji od
emu festival, Frakcija,
07. 12. profesionalnoj sceni KUD-ova ili odgojno-obrazovnih ustanova. br. 8; Marjani, Suzana
10,000 kn) prikupljenih kroz dva organizirana buvljaka napre-
Britanski Guardian Jednako tako, festival se odmah otvorio prema cjelokupnoj hr- (2000): Dr. INAT in the Al- dovao do jednoga od bolje financiranih12 ATTACK!-ovih programa
uvrtava Mediku meu vatskoj i internacionalnoj sceni, irei s godinama zahvat od Slo- ternative Theatre of the Ni- (meu ostalim i stoga to je njegova realizacija, usprkos proble-
deset najboljih neties, Frakcija, br. 16; Fr-
venije ili BiH prema geografski udaljenijim performerima. lji, Oliver (2002/2003):
mima s pronalaenjem stalnoga i adekvatnoga prostora udruge,
alternativnih mjesta za
izlazak u Zagrebu i
Registrirane skupine, dramske interpretacije, realistina Alternativa devedesetih, bila u potpunosti izvediva), koji obino podravaju zagrebaki
donosi krivi zakljuak uprizorenja i klasine kazaline pozornice zamijenile su eksperi- Theatre des femmes i Le Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port te Ministarstvo kul-
cheval, Frakcija, br. 26/27.
o looj infrastrukturi u mentalne grupe i frakcije, jednokratne suradnje, skupno izmi- ture, mogunosti opremanja izvedbi najee su bile prilino
prostoru: Medika je ljeni tekstovi predstava, sklonost subverziji i izvedbeno okupi- 10 Usp. Matan, Branko, prir. ograniene, s niskobudetnim smjetajem i prehranom (u pro-
legalni skvot u bivoj
ranje zagrebakoga javnoga prostora koji je, meu ostalim, ga- (2002), Eurokaz 1987/2001, storima ATTACK!-a, privatnom smjetaju ili hostelu), te pokri-
farmaceutskoj tvornici Eurokaz festival: Zagreb, str.
kombinacija koja
rantirao primijeenost festivala. FAKI je irokogrudno udomlja- 154-155.
venim putnim trokovima za trupe koje su dolazile izvan Zagre-
obeava! U tri vao zagrebako studentsko kazalite (grupa Irena), uline iz- ba. Njegova programska slika do ovogodinjega [2010.] trinaesto-
skladina prostora voae (Nova loa lude mame), alternativce duljega staa (Ro- 11 Usp. Valent, Milko (2002), ga festivala znaajno se uslojila, primjerice uvoenjem radioni-
moete plesati na Eurokaz uareni suncostaj,
bert Franciszty), niz skupina koje su nastajale stihijski i povlai- Naklada MD: Zagreb, str.
kih (cirkuske vjetine trapeza, kazaline prakse Livingovaca,
punk, funk, reggae i
le se s novomilenijskom izvedbenom osekom (Ujedinjeni Balkan 221. itd.) i popratnih glazbenih programa, ne napustivi svoju temelj-
balade iz pedesetih.
Organiziraju se i
Inc./U.B.I., Bijesne gliste, Gole i veseli, Lutkarski djeji teatar nu okupiranost nekonvencionalnom izvedbom. Organizatori kao
12 Budet FAKI-ja 2010. godine

2009.2012.
umjetnika dogaanja i Heroin), pa ak i etablirane kazaline profesionalce (Zijah So- znaajno je smanjen pa je
sadrajnu poveznicu aktualnoga programa jo uvijek navode
izlobe. Lokalna piva kolovi), ali je panju privukao ponajvie anarhinim lomovima festival skraen na samo e- subverziju koja okira, upozorava ili naprosto komentira domi-
kotaju samo 1.10. To izvedbenih konvencija i drutveno-politikim angamanom poje- tiri dana. nantnu kulturu kazalinim jezikom, istiui kako FAKI nije sa-
objanjava zato su 13 Usp. http://www.attack.hr/
dinih grupa. Meu poznatijim performativnim provokacijama faki/?s=sto
mo festival ve je i okupljanje () za osvajanje javnog prostora i
WC-i konstantno
poplavljeni. (http://
moemo navesti dvije s drugoga FAKI-ja 1999. godine: Kosovsku kontaminiranje istog alternativnim sadrajem.13
www.guardian.co.uk/ bitku skupine Le cheval ije je izvoenje najavljeno pred tada- 14 Usp. http://www.kulturpun- Ipak, s generacijskim smjenama koje su krenule ve od 268
kt.hr/i/vijesti/827/?year=
travel/2012/dec/07/ njim jugoslavenskim veleposlanstvom, iako se performeri nisu 2010&month=7
treega festivala (selektorica ovogodinjega trinaestoga FAKI-ja 269
zagreb-top-10- pojavili ali su svojevrsni performans izveli policajci legitimiravi bila je Lana-Linda Fiskovi) i promjenom kulturno-drutvenih
alternative-city-guide)
publiku koja je uzalud ekala08 te, prema dananjoj procjeni okolnosti, pomalo je ishlapjela relevantna politika i umjetnika

Medika
Marija Kovaa neuspjelu, egzorcistiku akciju Out, demons, out subverzivnost te ojaala zabavljaka novocirkuska struja festi-
kojom su lanovi Schmrtz teatra pokuali istjerati demone iz vala koja se uz neke izuzetke (poput uhienja panjolskoga
zgrade zagrebakoga HNK, gaajui je jajima ili pokuavajui umjetnika Adriana Schvarzsteina tijekom nastupa na samom
oboriti neobarokne stupove karate udarcima. eljena distanca otvaranju 2008. godine),14 prilino udobno smjestila na proljetne
od kazalinoga mainstreama eksplicirana je i u upozorenju na zagrebake ulice te u prostor AKC Medike.
stranicama prvih programskih knjiica (Svi zainteresirani za
suradnju mogu nam se javiti na adresu ATTACK-a s napome-
nom (za FAKI). Svi nezainteresirani za suradnju neka se jave mi-
nistru za kulturu.), te, ovisno o prirodi medija, prepoznata kao
senzacija ili neizbruena drugost.09 Reputacija alternativnoga
enfant terriblea priskrbila je FAKI-ju i uvrtavanje u off-program
Eurokaza 2000. godine, gdje su skupine Bez ambalae (If),
Theatre de femmes (Onaon), Oberyu (La Primavera) i Teatar
(Sasvim obina neprilika), prema tvrdnji Gordane Vnuk, zauzele
ispranjeno mjesto profesionalnoga novoga hrvatskoga teatra.10
Poetici te druge generacije ikonoklasta Milko Valent pripisat e
tada plemeniti diletantizam, troenje vremena na sceni, troe-
nje znakova, izostanak glume, pasivnu teatralizaciju, bizarne
spojeve, reiju praznine interpretiravi je jezgrovito kao kazali-
nu identifikaciju s kaosom svakodnevice.11
Faki
# godina/ faking organiza- izvedba mjesto
datum cijski tim

1. 1998. Antun Gracin, Teatar Gromki (Slovenija), Fractal Attack, Tvornica Biserka
27.04.- Marko Falus Teatar (Split), Indo (Zagreb), - Heinzelova 33, park
03.05. Zdravkovi, Bez ambalae (Zagreb), Teatar XXX, kod Martieve, Gajeva
Mario Kova La vie en rose (Zadar/Pula), ez ulica (ispred hotela
cesto (Slovenija), Crna kronika, Dubrovnik), O.. J.J.
Belvedere, U.B.I., Bijesne gliste, Strossmayera -
Meta, Le cheval (BIH), Dramska Varavska ulica 18,
radionica SC-a, Not your bitch ispred Importanne
(Zagreb), Porno pigs, Teatar ..., centra, ispred
Schmrtz teatar (Zagreb), Gole i veseli Katedrale, Preradoviev
fetus, Bruvno, ipak, D.i.z.e.l. trg, ulica Matka Laginje
13a, knjiara Algoritam
- Gajeva ulica, Trg
rtava faizma (tad Trg
Festival Hrvatskih velikana, kod
alternativnog fontane)
kazalinog
izriaja
2. 1999. Antun Gracin, Ambrozija (BIH), Baktiti Samadi Trg marala Tita (pred

1997.2012.
26.04.- Marko (Pula, HR), Bez ambalae (Zagreb, HNK), Mesieva ulica
03.05. Zdravkovi, HR), Bruvno (Zagreb, HR), D.I.Z.E.L. (ex ambasada
Mario Kova (Zagreb, HR), Dzdzysty Teatr Jugoslavije),
(Poljska), Fraktal Falus Teatar (Split, Rooseveltov Trg 5
HR), Gole i veseli (Zagreb, HR), (ispred Mimare),
Gromki (Slovenija), Gummidefect Preradoviev trg,
(Zagreb, HR), Ivana Sajko (Zagreb, Antiratna kampanja -
270
HR), Le Cheval (BIH), Nezavisni Gajeva 55, Movara - 271
Teatar Barake (Kutina, HR), Oberiu Runjaninova 3, Trg
(ex YU), Od soli i zemlje (Zagreb, rtava faizma (tad Trg

Attack!
HR), Obrati panju na lijevo oko Hrvatskih velikana),
(Split, HR), Posorite narodnog Park Maksimir, O..
heroja Majkl eksona-Mikija Josipa Jurja
(uglavnom Pula, HR), Radionica SC Strossmayera -
grupa Irena (Zagreb, HR), Robert Varavska ulica 18, Trg
Franciszty (Zagreb, HR), Sama bana Josipa Jelaia,
(Zagreb, HR), Schmrtz Teatar Forum kino SKUC-a
(Zagreb, HR), Teatar Moon (Zagreb,
HR), Teatar ... (Velika Gorica, HR),
Tetatar Trn (akovec, HR), T(raum)a
Werk (Zagreb, HR), Zapatto (Zagreb,
HR), Zijah Sokolovi (BIH)

16.10. THEATRE DE FEMMES Movara

Runjaninova 3
Katarina pjeva u Jedinstvu, FAKI 3.

23.10. Annie Sprinkle trilogy Movara

by GOLE I VESELI Runjaninova 3

30.10. Predizborni spektakl Movara

by SCHMRTZ TEATAR Runjaninova 3
Faki Festival
alternativnog
# godina/
datum
faking organiza-
cijski tim
izvedba mjesto

kazalinog
izriaja 3. 2000. Antun Gracin, Pantomime theatre Starry frigate Attack Jedinstvo -
29.04.- Irena Boljuni, (Moldavija), Handycapt. theatre Trnjanski nasip bb,
06.05. Marko (Split), Oberju (ex-Yu), Starry Frigate Forum SKUC, Movara
Zdravkovi, (Moldavija), Pozorite eira Jedinstvo - Trnjanski
Mario Kova (Beograd, Jugoslavija), Dnijebitno nasip bb
(Biha, BiH), Theatre de femmes +
Trois hommes (Zagreb), Burka
(Samobor), Ljudmila Stratimirovi
(Beograd, Jugoslavija), Oberju (ex-
Pozorite eira, FAKI 3.

Yu), Minx Grill (Velika Britanija),

Teatar ... (Velika Gorica),
Nezavisni teatar Barake (Kutina),
Thad, Ararite, Bukva (Zadar), Robert
Franciszty (Zagreb), Nova loa lude
mame (odasvud), Bez ambalae
(Zagreb), Le cheval (BiH) (Movara),
Speedy Gonzales (Zadar)

prezentacije: prezentacija Festivala

paradigmatinih zbivanja (Silba)

1997.2012.
tribine/predavanja: tribina Tvornica
Jedinstvo - centar novog kazalita,
voditeljica: Ivana Sajko; predavanje
Zato se hrvatska alternativa boji
plesa by Goran Sergej Prista +
videoprojekcija plesnih produkcija,
272
2. dio 273
FAKI 003 radionice: 01.-03.05.

Attack!
radionica pantomime by Starry
Frigate

06.05. Mar podrke - Millenium Marijuana Od Trg bana Josipa

March Jelaia do Jedinstva

4. 2001. Boris Koroman, Penso+ (Zagreb), Craft teatar Preradoviev trg, Attack
19.05.- Tanja Tomi, (Beograd), KitchArt (Ljubljana/ Jedinstvo - Trnjanski
25.05. Maja Koroman, Beograd), AlterArt (Travnik), Alen nasip bb, &TD - Savska
Marko Zanjko (Zagreb), Justteatar 25, m.a.m.a -
Zdravkovi, Ivana (Beograd), Nova Grupa (Zagreb), Preradovieva 18, Pauk
Armanini, Marko Gaudeamus (Zagreb), Plesna grupa - Jarunska 22, raskrije
Toki Burka (Samobor), Mario Kova i &TD Vukovarske i Savske, SC
(Zagreb), Duga (Osijek), Bojan Gagi i - Savska 25
Josip Zanki (Zagreb), eljka Sananin
(Zagreb), Ane Monroe (Ljubljana),
Nezavisni teatar Barake (Kutina),
Petra, FAKI 5. polujubilarni.

NON grupa (Zagreb), Dr. Inat (Pula),

Boris incek (Osijek), Oliver Frlji
(Zagreb), ongleri

FAKI 004 radionice: Osnove mime i

scenskog pokreta by Damir Borojevi
(Sisak), Radionica za kazalite o
kazalitu by Vili Matula (Zagreb),
Hodanje po eravici i ritualni teatar
by Dante Kersi (Ljubljana)
Faki Festival

Organizatorski predah: Jadranka ini, Maja Koroman, Olja Jakii, Sanjica Burlovi, FAKI 5. polujubilarni.
# godina/ faking organiza- izvedba mjesto
alternativnog datum cijski tim
kazalinog
izriaja FESTIVALSKI KLUB: Drvena Marija
(Zagreb), K.Z.U. ole-ole i P.Z.U. oje-
oje (Travnik), Sestre Bronte (Zagreb),
Izaexeri (Pu-Ri-Sk-Bl-Zg-Sa), Uran
Uran (Pula), Batkove banalne banane
(Zagreb), Eighties party

5. 2002. Jadranka ini, Kerefeki Distorzija (Pula), Burka Attack Jedinstvo -

21.05.- Tatjana Tomi, (Samobor), Petra (Zagreb),
25.05. Maja Koroman Enfantasten (Njemaka), FENS teatar
(Novi Sad), Monospolno gledalie
(Ljubljana, Slovenija), Dr Franjo
Tudjman (Zagreb), Lutkarski djeji
teatar heroin (Zagreb),
NovaLoaLudeMame (odsvuda),
Nova grupa (Zagreb), Nezavisni
Teatar Barake (Kutina), dr. INAT
(Pula), Grupna gravitacija (Zagreb),
Hram (Split), ongleri (Beograd/
Trnjanski nasip bb,
Preradoviev trg, Pauk -
Jarunska 22, Teatar &TD
- Savska 25, Klub SC -
Savska 25, Movara
Jedinstvo - Trnjanski
nasip bb

1997.2012.
Kikinda), Grupa NON (Zagreb),
Starchild (Zagreb), Samo Papillon
(Zagreb), ME NE MA (Zagreb), Crna
kronika (Zagreb), Adapteri (Rijeka),
Ambrosia (Sarajevo), Plesni kolektiv
MaCaBRe (Zagreb), Movement
Theater BIOGRUPA (Krakow, Poljska),
274
Prigodni slet i primanje u omladince, 275
Vjenanje Tomi-Toki

Attack!
OFF program: La Kurtizana (Kutina), Attack Jedinstvo -
Ritamtribe (Zagreb), Uran Uran, Trnjanski nasip bb
Izaexeri, Skaramui

6. 2003. Maja Koroman, Plesna grupa Burka (Samobor), Silo Attack Jedinstvo -
21.05.- Jadranka ini, theater (Nizozemska), Nezavisni Trnjanski nasip bb,
25.05. Ana Milat, Tanja teatar Barake (Kutina), Penso+ Kufer Jedinstvo -
Tomi, Sanja (Zagreb), Sanja Tropp (Zagreb), Trnjanski nasip bb,
Burlovi, Olja Tradition d'anarchie tribal Centar za kulturu
Jakii (Francuska), Haris Rekanovi i Igor Trenjevka - Park stara
Relji (BIH), Hanoi vibes (Kikinda), Trenjevka 1, ZeKaeM -
Filhas de Oxum (Zagreb), Grozgi Teslina 7, nasip Save-
(Pula), Ikako-nikako (Zagreb), Trnjanski nasip bb
Dr. Franjo Tuman, FAKI 5. polujubilarni.

Artefucket (Zagreb), Dramski studio

- Eho (SKD Prosvjeta - pododbor
Zagreb), Art Club Taboo /ACT/
Women (Novi sad, Beograd), opor
(Zadar), Samopapillon (Zagreb),
Teatar P.U.K.N.U.T.I. (Bjelovar),
Plesni studio doma kulture KKV
Sisak, Kroz vrijeme i rijeke (Zagreb),
Djeji lutkarski teatar Heroin
(Zagreb), RNS Xango, Triko, Grotest
maru
Faki Festival
alternativnog
# godina/
datum
faking organiza-
cijski tim
izvedba mjesto

kazalinog
izriaja 7. 2004. Jadranka ini- Komikaze (Zagreb), Miki Lazendi Park Zrinjevac, Melin -
25.05.- Mijatovi, Maja (Subotica), Aida Pai (BiH), Plesna Koarska 19, Klub SC -
29.05. Koroman, Sanja grupa Burka (Samobor), Savska 25, MM centar SC
Burlovi, Phantomimix (Pula), Porodica bistrih - Savska 25, tvronica
Nikolina Majdak, potoka (SiCG), Arma Tanovi (BiH), Zvijezda, tvornica
Nikola Mijatovi NK mj: (Zagreb), Melt (Zagreb), Jedinstvo (ispred biveg
Justteatar (SiCG), Kazalite slijepih i prostora Attacka) -
slabovidnih Novi ivot (Zagreb), Trnjanski nasip bb,
Ikako Nikako (Zagreb), Penso+ tvornica Jedinstvo (velika
(Zagreb), Ri-teatar (Rijeka), Yann dvorana) - Trnjanski
Marusich (vicarska), Tobi-Tobi nasip bb, ispred
ACT Women, FAKI 6.

idol mladih (SiCG), Janko Mesi Katedrale - ulica Kaptol,

(Zagreb), Akademsko pozorite Klub studenata Istre
Krsmanac (SiCG), Ubogijadan (SiCG), Mate Balota - Ilica 13
ACT Women (SiCG), Lutkarsko djeje
kazalite heroin (Zagreb), Dr. Inat
(Pula), projekcija filma Dead man
walking Tomislava Gotovca,
projekcija snimke prologodinjeg

1997.2012.
Neurosonga

FAKI 007 radionice: Strip radionica Park Zrinjevac, mi2lab -

by Ivana Armanini (Zagreb), UpStage Svaiev trg 1,
by Helen Varley Jamieson (Novi
Zeland),

AFTER: Jaribu DJ team (u suradnji sa

276
Gjuro 2 - Medveak 2,
Free As A Bird festivalom), DJ's Melin - Koarska 19, Klub 277
Ganesh, Kobayagi, Sekkt (u suradnji studenata Istre Mate
sa Free As A Bird festivalom), DJ Sero Balota - Ilica 13,

Attack!
privremena autonomna
zona Attacka

8. 2005. Maja Koroman,

Aida Pai, FAKI 7.

Art chicken (Knin), DMS - drama Park Zrinjevac, Squatt

24.05.- Marija Toki, Olja mental studio (SiCG), DJ Bangavi, Villa Kiseljak -
28.05. Jakii, Sanja Dramski studio Eho (pri SKD Horvaanska ulica 32,
Burlovi, Sunica Prosvjeta - pododbor Zagreb), Teatar &TD - Savska 25,
Remenar Gangzta teatar (Zagreb), Gruppa Tiskara Borba -
(Nizozemska), Haris Rekanovi (BiH), Preradoviev trg
Ikako-nikako (Zagreb), Kljuk (Cvjetni), SC predvorje
(Zagreb), Kranevit theater kina - Savska 25,
(Njemaka), Liberdance (Zagreb), Preradoviev trg, SC klub
Marakas (Zagreb), Megalofon - - Savska 25, MM centar -
Ivan Pravdi dijeli savjete za pivo, FAKI 7.

Institut za angaovano pozorite i Savska 25, Klub

umetnost uopte (SiCG), Miha Ciglar studenata Istre Mate
(Graz-Maribor), Plesna grupa Burka Balota - Ilica 13,
(Burka), Plesna skupina Andree Strossmayerovo etalite
Gotovine (Pula/Amsterdam), - Gornji grad (tros),
Psychological art circus (Velika
Britanija), Satanic sisters
slaughterhouse (Zagreb), Teatar sira
(BiH), Tobi Tobi idol mladih i
ilegalni poslastiari (SiCG), Zlija mece
(umberak)

FAKI 008 radionice: Boal/Stanislavski Tiskara Borba -

by Sharif Abdunnar (Libanon) Preradoviev trg (Cvjetni)
Faki Festival
alternativnog
# godina/
datum
faking organiza-
cijski tim
izvedba mjesto

kazalinog
izriaja 9. 2006. Sanja Burlovi, Puhaki orkestar iba i batina, Cvjetni trg, Park
23.05.- Olja Jakii, (Pula/Zagreb/Berlin, Hr/Njemaka), Mauranac, Krivi put -
27.05. Nikolina Majdak, Travnik.ba (BIH), Mali div (Beograd, Runjaninova ulica,
Martina Tenko, SiCG), Fazoni vecchi (Pula, Hr), Franje Petria 5 -
Maja Koroman, Theatre Laboratory (Barcelona/ Bogovieva ulica, SC iza
Jadranka ini Firenca, panjolska/Italija), Zoran Ili

Bangavi i Antun smiju se FAKI-ju IX.

Galerije SC, Atrij teatra
(Beograd, SiCG), Cabaret 6 &TD, Teatar &TD,
(Gevgelija, Makedonija), Theatre A Varavska 1 (kod Kina
PART (Poljska), Roba sistema Europa)
(Zagreb/Krievci, Hr), DJ Makniga
(ibenik, Hr), Off teatar (Podgorica,
SiCG), Imbus (Zagreb, Hr), Le Zbor
(Zagreb, Hr), Black Box (London,
Velika Britanija), Megalofon
(Beograd, SiCG), DJ Vrki (Lika, Hr),
Minima Campania Individuale del
Caretto (Italija), Marin Neki (Rijeka,
Hr), Plesna grupa Burka (Samobor,
Hr), The 21 Yellow Anorexic

1997.2012.
Elephants (panjolska), Sigmundovoj
djeci je dosadno (Biha, BiH)
Zemaljski bend Zagorelo (Beograd/
Inija, SiCG), Dr. Veselko Ritmich &
Mirodije, Minima Campania
Individuale del Caretto, Terencio's du
& Ciclo (Italija), Cirkorama (Beograd/
278
Rijeka, SiCG/Hr), Ananta Circosmico 279
(Slovenija/Ireland/El Salvador/
Argentina), Prom Night,

Attack!
Zlonaopakozlo (Zagreb, Hr), Gangzta
Theatre (Zagreb, Hr)

FAKI 009 radionice: ANANTA Centar za kulturu

CIRCOSMICO (Slovenija/Ireland/El Maksimir, Varavska 1
Salvador/Argentina) - osnovne (kod kina Europa)
cirkuske vjetine trapeza, LORENZO
MAZZONI - intensive theatre
workshop

10. 2007. Maja Koroman, K3 (Poljska), DMS (Srbija), DJ Gyros, Teatar &TD - Savska 25,
22.05.- Martina Tenko, Santa Sangre (Italija), DJ Kirgy, Matko Velika dvorana
27.05. Jadranka ini i mali ongleri (Zagreb, HR), Ivana Jedinstvo - Trnjanski
Mijatovi, Olja Koraksi (Srbija), MI FA VO LA RE nasip bb, Mauraniev
Jakii, Sanja (Italija), CIE13/ROSA MEI (Belgija), trg, Varavska 1 (kod
Burlovi, Nikola FAK i 3-o trio kvartet (Zagreb, HR), kina Europa), Kino
Mijatovi Mala cherga (UK), B612 (panjolska), Central - Petrinjska 4,
Artistika (Zagreb, HR), Plesna grupa Klub studenata Istre
Burka (Samobor, HR), Arua (Zagreb, Mate Balota - Ilica
Theatre A PART, FAKI IX.

HR), Dramska grupa O.. Vladimir 13, Muzej za umjetnost

Nazor (Rovinj, HR), Gytis Ivanauskas i obrt - Trg marala Tita
theatre (Litva), Cigoman Bend (Pula, 10, Kino SC - Savska 25
HR), Tontorino (Samobor/Zagreb,
HR)

FAKI 010 radionice: Elena Manni Centar za kulturu

(Italija) - zrane akrobacije na Maksimir
akrobatskoj tkanini
Faki Festival
alternativnog
# godina/
datum
faking organiza-
cijski tim
izvedba mjesto

kazalinog
izriaja 11. 2008. Lana Linda Adrian Schvarzstein (Barcelona, Varavska ulica/Trg
20.05.- Fiskovi, panjolska), Cirkorama (Zagreb, HR), bana Josipa Jelaia/
25.05. Nikolina Pintek&Flis (Zagreb, HR), DJ Sero Tkalieva ulica,
Komljenovi, (Zagreb, HR), DJ Mario Kova Zagreb, Tkalieva ulica,
Marie Lambert, HR), Remarcable (Brugge, Njemaka), Nigdjezemska, PAUK -
Darko Ljubi, Adistia (HR), Vana Gaina (Zagreb, Jarunska 22, Varavska
Goran Borojevi, HR), EHO (Zagreb, HR), Karlo ulica, Park Zrinjevac
Drako Ivezi Slavikovski (Zagreb, HR), Meroni (paviljon), Trg marala
Zamboni Duo (Milano, Italija), Tita (ispred HNK), Trg
Sigmundovoj djeci je dosadno Petra Preradovia,
(Biha, BIH), Mesto ensk (Ljubljana, m.a.m.a. -
Slovenija), Teatr Porywacze Cial Preradovieva ulica 18,
(Poznanj, Poljska), Azot (Zagreb, HR), Vidra - Drakovieva
Robert Oluji (Krievci, HR), 80, Park Ribnjak
Aksperimentalno-labilna grupa IZRAZ
(zagreb, HR), Puntari (Split),
Bradipoteatar (San Marino), Domai
(Karlovac, HR), Damir Avdi (Tuzla,
BIH), Zoom Profil (Beograd, Srbija),

1997.2012.
Ansambl MIRA (Beograd, Srbija), DJ
Djole, DJ Bangavi, DJ Funk Guru,
Tvornica lutaka, Kowalski i Kesten
d.o.o. (Zagreb, HR)

FAKI 011 radionice: Ana i Petra - Park Ribnjak

Lutkarska radionica; Faki u parku 280
281
12. 2009. Nena Gazi, Lana People living on the fringes of Trg Petra Preradovia,
19.05.- Linda Fiskovi, society and their neighbours, Licem Varavska ulica, AKC

Attack!
Mesto ensk, Faki XI.

24.05. Nikolina prema dolje (Zagreb), Salon Emmer Medika - Pierottijeva

Komljenovi, (Be, Austrija), Robert Franciszty 11, Centar za kulturu
Darko Ljubi, (Zagreb, HR), Kesten Impro Cabaret Trenjevka - Park stara
Goran Borojevi Kolektiv (Zagreb, HR), Igor Bezinovi Trenjevka 1,
(Zagreb, HR), Kabare 6 (Gevgelija, Bogovieva ulica, Park
Makedonija), Our little afro band Zrinjevac (paviljon),
(Zagreb, HR), Barabba (Italija), KnAM Movara - Trnjanski
Theatre (Rusija), Colectivo Kabeza de nasip bb
Zebra (ile), FU prezentacija (Istra,
HR), Kud ljud (Ljubljana, Slovenija),
Cia.Migui.MandalaSol (Barcelona,
panjolska), From A to Z (Zagreb/
Rijeka, HR), Kabare Kufer (Zagreb,
HR), Cirkorama (Zagreb, HR),
Tentokrat (Beograd, Srbija), Arua
(Zagreb, HR), Arka Mukhopadyay
(Indija), Art Association AMBROSIA
(Sarajevo, BIH), Ministarstvo
Kovalski i kesten, FAKI XI.

psihodelije (Zagreb, HR), Plesna

grupa Burka (Samobor, HR), Spitfire
company (eka), Klopka za pionira
(Srbija)
Faki Festival
alternativnog
# godina/
datum
faking organiza-
cijski tim
izvedba mjesto

kazalinog
izriaja 13. 2010. Lana Linda Kud Ljud (Slovenija), OddDance AKC Medika -
20.05.- Fiskovi, Kristina Theatre (Rusija), Flame Flowers Pierottijeva 11, Trg
23.05. Podgajski (Maarska), Benas arka (Litva), Petra Preradovia
Eekuipoiz (Grka), Migui Mandalsol
(panjolska), Azot (HR), Amalgama
Dance co. (Grka)

FAKI 013 radionice: Ani - Lutkarska AKC Medika -

radionica Pierottijeva 11

14. 2011. Ani Drui, EXTRA 2000 (Travnik, BIH), Helen AKC Medika -
21.05.- Andrija Santro Cerina, Ambrosia (BIH), Boololooola, Pierottijeva 11
23.05. Buthopia collective, Ministarstvo
psihodelije, Kazalite Ivan Goran
Kovai, Romano Dautanac,
Nezavisna tepsija, Kvaka 23, Vedran
Graan

FAKI 014 radionice: radionica Tijelo:

Utopija, Ja i moje tijelo,

1997.2012.
Kazalite potlaenih, Glazba i
pokret, Tehnike glume Mihaila
ehova, VCR

15. 2012. Lana Krstulovi, Kuni Teatar kripzikl (HR), Brahvana tajna lokacija, AKC
24.05.- Leonina Lonar, (Srbija), Studentsko kazalite Ivan Medika - Pierottijeva 11
282
27.05. Azra Ibrahimovi Goran Kovai (HR), PISTOLERO (HR), 283
Compagnie CONTAINER (Belgija/
Bradipoteatar, Faki XI.

Francuska), cieLaroque/helene

Attack!
weinzierl (Austrija), Trash Guruzz
(Srbija), Zvukomir mirozvuk (Srbija),
Magacin Kabare (BIH), Tiu (Srbija),
Lilly (Zagreb)

Spitfire Company, FAKI XII.

MP ChilliBar, FAKI XII.
Izbor iz upitnika i intervjua
znaio Attack i
vrijeme u
Attacku?
to je meni
Izbor iz upitnika i intervjua
K
ada smo zapoinjali raditi ovu knjigu, prvo-
tna je ideja bila da se ona najveim dijelom
sastoji od pojedinanih iskustava atakova-
ca/ki. Zato smo na nekoliko stotina adresa,
svakome do ijeg smo kontakta uspjeli doi, poslali
upitnik. (Formu upitnika nam je predloila Vesna Jan-
kovi, na temelju postojeeg upitnika koji je za vlastito
istraivanje izradila Aida Bagi.) Odaziv i nije bio ba
velik, a s vremenom se pokazalo da je moda bolje da
knjiga nastane predanim arhivskim radom, uz puno
osobnih razgovora i, naravno, gotovih tekstova. Ipak,
dok smo radili na arhivskom materijalu, i broj popu-
njenih upitnika koji su pristizali je rastao. Mnoge smo
odgovore iz upitnika uvrstili u kronologiju oko koje je
izgraena knjiga, neke smo pretvorili u zasebne pro-
blemske dijelove, no na kraju je ostalo puno osobnih,
zapravo i intimnih promiljanja za koja smatramo da
moraju biti objavljena. Prvotni upitnik imao je vie pi-
tanja, no spontano su se odgovori grupirali oko slje-
deih tema: to je meni znaio Attack, to je u tom is-
kustvu bilo pozitivno, a to negativno i kako je Attack
pridonio razvoju hrvatske nezavisne kulturne scene i
civilnoga drutva.
Budui da se knjiga dobrim dijelom oslanja na jednu
etnografsku metodu, ovdje slijedimo kompoziciju etno-
grafskih studija koje uglavnom zavravaju intervjuima
i dijelovima intervjua. Attack je bio, i jo uvijek je,
mjesto na kojem se odvija dijalog i isprepliu razliiti
glasovi, sa svojim iskustvima i razmiljanjima.
Ovdje, u jednom od vie moguih zakljuaka ove
knjige, mjesto je za jo jedan Attackov intimni kruok.
(U zagradi pored imena naznaena je godina kada je osoba dola u
Attack. Godinu odlaska iz Attacka nismo posebno isticali.)
to je meni znaio Attack i vrijeme u
Attacku?
Draen imlea (1997)
Puno.
Attack je otvorio vrata. Rasturio neke zidove. Inspirirao nove prie. Sje-
am se da smo za pokretanje Attacka skupljali lovu na tandovima od ne-
poznatih ljudi. Bila je takva sua na sceni to se tie javnih stvari da su nam
bez prevelike reklame prilazili mnogi, ulanjivali se u neto to jo realno
ne postoji i ostavljali donacije. Toliko je ljudima bio potreban nezavisan
kulturni centar. A i ljudi koji su se okupljali u Attacku danas su u mnogim
drugim priama i zanimljivo je gledati to je sve proizalo iz Attacka, to
formalno to neformalno. Fade In primjerice vue korijene iz Attacka, nas
na Recikliranom imanju sam ve spomenuo na poetku smo se financirali
samo kroz benefit koncerte i partyje u Attacku. Faki je i danas tu gdje je i
poeo. A bilo je i dosta povremenih autonomnih zona koje bi nastajale, ne-
kad trajale due, nekad krae, al uvijek ostajale kao alat nekome da ih pre-
uzme, poput Knjiga za zatvorenike ili Hrana ne oruje kolektiva.
Mario Kova (1998)
To razdoblje mi je ostalo u jako pozitivnom sjeanju. Ratne uspomene
1997.2012.
su bile jo svjee a s njima i nuspojave koje nisu poeljne: snani naciona-
lizam, netrpeljivost spram drugaijih, netolerantnost, agresija, materi-
jalistiki sustav vrijednosti, revizija povijesti... ATTACK je u to vrijeme bila
rijetka oaza zdravog razuma i pacifistiko-slobodarskog svjetonazora u
kojoj se pruao snaan otpor gorenavedenim negativnostima. tovie, AT-
TACK se trudio da ne bude samodopadno ili eskapistiko mjesto koje 284
ignorira rune stvari oko sebe, ve je preuzeo poziciju kritiara i aktivista
koji pokuava promijeniti situaciju na bolje.
285
Moje miljenje je da je ATTACK bio svojevrsni INKUBATOR u kojem je
Attack!
stasala nova generacija aktivista civilne scene i brojnih slobodoumnih
stvaraoca i umjetnika. Nakon to je rat napravio svojevrsnu rupu u tom
profilu (mnogi su odselili ili emigrirali, neki promijenili svjetonazor ili odu-
stali od aktivizma iz straha, komocije ili egzistencijalnih razloga), ATTACK
je bio prva vea poslijeratna inicijativa te vrste crpei jednim dijelom ide-
ologiju iz organizacija kao to su Antiratna Kampanja ili ZAPO koji su bili
prethodnica (avangarda) ATTACKu. No, zbog svojih specifinosti, te dvije
organizacije su mogle imati limitirano lanstvo dok je ATTACK mogao (i
jest!) primiti pod svoje okrilje puno heterogenije drutvance.
Kolizija (da ne kaem EKSPLOZIJA) takvih razliitosti na jednom mjestu
mogla je dovesti do razliitih spojeva od kojih su brojni postali slijepe uli-
ce ili jednokratni projekti no gdje se ipak uhvatila klica onoga to je dana-
nja nezavisna kulturna scena.
Drako Ivezi (1998)
Prva faza je bila uzbudljiva, koordinacija, rad sa starijim kolegama. Nije
mi bilo skroz novo iskustvo jer se praktiki nadovezalo na iskustvo iz Pule,
s Gradskom radionicom mladih. Puno novih lica, entuzijazma, osjeaja da
radim neto subverzivno i svakako pozitivno, razdoblje povezivanja sa za-
grebakom alternativnom scenom, prije svega SCHMRTZ teatrom, mirov-
nim aktivistima (Zamir, Arkzin), a onda i s mnogim individualcima s ruba
poput mene koji su kasnije postali jezgra Movare, tvornice Jedinstvo,
Medike. Moglo bi se rei da sam svjedoio raanju suvremene gradske ur-
bane kulture koja je obiljeena kontrastima drutva u tranziciji. Sjeam se
svega dobro i u detalje, ali nisam siguran koliko bi moj ugao bio zanimljiv
za itanje. Ukratko, Attack je poprilino obiljeio moj identitet, svjetona-
Izbor iz upitnika i intervjua
znaio Attack i
vrijeme u
Attacku?
to je meni
zor, prijateljstva, euforiju, lomove, ljubavni i obiteljski ivot, karijeru, i i-
ni to i danas.
T.T. (1998)
Attack je, a danas sam to rekla i Borisu, bio mjesto identifikacije razli-
itih, homogenizacije heterogenih. Koliko smo bili alternativni ili avangar-
dni za svoje sredinu ne znam tono, ali koliko god zvualo otrcano, bilo je
to mjesto slobode i protezalo se na sve nae akcije i projekte koje smo ra-
dili. (Jednom smo u Dubrovniku dijelili besplatnu limunadu turistima, nit-
ko nije mogao vjerovati da neto besplatno dijelimo u Dubrovniku.)
Ne smije se zaboraviti koju je Attack reputaciju imao; runog, prljavog i
smrdljivog prostora koji se moe unitavati. Kad doem danas u Mediku
ini mi se da je jo uvijek tako. Ba smo bili priali, da bar negdje pie,
ugravirano zlatnim slovima u mramoru, da je Attack mjesto tolerancije,
slobode i stvaranja, ne bi dugo potrajalo da se to uniti. Bitno je cijeniti
takav prostor, materijalni ili nematerijalni, on se mora uvijek ponovo stva-
rati i obnavljati i odravati i cijeniti.
Sunica Remenar (1998)
Toplo, nostalgino, a sve mi je ostalo u dobrom sjeanju. Bilo je mnogo
konflikata, ali danas ih smatram dobrim ivotnim lekcijama. Jako smo pu-
no radili na sebi, puno dijelili iskustva, isprobavali novo, uili, povezivali
se i sukobljavali se, to je normalno. Uz sve to smo se dobro zabavljali, a
tako i treba biti. Uili smo funkcionirati u zajednici, uili smo o odgovor-
nosti (i o posljedicama neodgovornosti za itav kolektiv). Dosta se radilo
na meunarodnim i domaim povezivanjima, dobro smo znali gdje se, to
i kako dogaa, informacije su tekle i esto su se dogaale razne akcije. S
obzirom da i danas provodim vrijeme u Attack-u, vidim da je danas puno
drugaije, manje politiki intenzivno, manje aktivnih mladih. No kad po-
gledam svijet oko nas, Attack je zakon.
Maa (1998)
Sjeanja koja me veu za to arobno mjesto nisu samo druenja, za-
bava nego i osobni razvitak gdje sam u kratkom vremenu se upoznala s to-
liko ideja, raznolikosti razmiljanja, gdje se definitivno desio i moj osobni
razvitak u drugaiju osobu...
Danijela Stanojevi (1998)
To je bilo prijeko potrebno vrijeme za sve one koji su bili urbani mladi
ljudi, eljni nekakvog kvalitetnog i smislenog sadraja, a potom ti se jo
omoguavao prostor da sam neto smilja, kreira i gura.
Katarina Peovi Vukovi (1999)
Da nije bilo takvih mjesta i takvih ljudi tee bih preivjela tu politiku,
intelektualnu, svjetonazorsku situaciju. S druge strane, ao mi je, tako
sam formatirana, to nisam sebe nikad do kraja doivljavala dijelom ko-
lektiva. Moje oduevljenje Attackom je djelomino autsajdersko, primje-
ujem da oni koji su zbilja izgarali iznutra ne dijele moje oduevljenje. No
nije li upravo njihova uvuenost diskvalifikacijska? Zbog njih je potrebno
napisati neto o tom periodu.
Karin sterling (1999)
Radila sam kao volonterka kroz programom EVS oktobar 1999 no-
vembra 2000, i opet sam ivila u Zagrebu 6 meseca u 2002. kad sam se an-
gaovala isto. 19992000 sam bila tu ba kad smo dobili prostor u tvornici
Jedinstvo i zajedno sa svima smo napravili sve fiziki stvari na prostoru, i
program. Sudelovala sam i u Anfemom kad, ako se dobro seam, je prvo
krenula.
Ok, I give up SerboCroatian...
For me personally it was a very important part of my life. I was 19 years
old and it was the first time I was living away from home. I learned a lot
about myself and about understanding diferent perspectives of life, even
if Croatian culture is in a lot of ways very similar to northern European cul-
ture where I was raised myself. It was a time where I met a lot of people,
both the ones who were active participants in Attack, but also a lot of gu-
ests from all over the world who often stayed in the apartment that I sha-
red with other Attack people. I remember being very impressed with the
activity in Attack, and that there was really a lot of very well organized
projects happening.
Davor Bolant (2000)
U rad Attack-a sam se ukljuio poetkom 2000-tih i to u tzv. koncer-
tnoj sekciji. Kao to ime govori, bavili smo organizacijom koncerata i svim
popratnim poslovima vezanima uz sam dogaaj, a to je bilo osiguravanje
hrane, smjetaja i sl. to se tie organizacije koncerata, sjeam se da je to
bilo vrlo aktivno razdoblje. Javljalo se jako puno domaih i stranih bendo-
va koji su prolazili kroz Hrvatsku ili neke susjedne zemlje i htjeli su svirati
u Attack-u. Veini bendova smo to i uspjeli omoguiti. To je bilo moda
ak i preaktivno razdoblje jer se dogaalo da imamo ak i 3-4 koncerta
tjedno. U svakom sluaju, drago mi je da smo na bilo koji nain pomogli
bendovima koji su proli kroz Attack. Jedna stvar koje se sjeam kao vrlo
1997.2012.
motivirajue je entuzijazam koji je bio ope prisutan. Svi smo se meu-
sobno znali, vladala je prijateljska atmosfera i jo kad se doda taj entuzija-
zam, raditi je bilo jako zabavno i uvijek u pamtiti to vrijeme. Malo stvari
se inilo nemoguima. Neka prijateljstva iz tog razdoblja su se odrala do
danas i to smatram najveom nagradom.
286
Ivana Armanini (2001) 287
Attack je bio fantastini generator novih ideja i projekata avangar-
dan, kohezivan, prokreativan, otvoren, pobunjen, inspirativan, edukati-
Attack!
van,.... Ostao je zabiljeen kao romantina uspomena koja materijalizira
ovakvo stanje duha.
Vanja Ohnec a.k.a. vaxija, dr. vax, molekula ili jaranica
(2001)
Ispoetka je bilo nevjerovatno nai se s hrpom ljudi koji trae i stvaraju
za sebe i druge drutveni kontekst drugaiji od mainstreama; ljude koji uz
sve svoje mane i propuste ele vratiti bit na postulate one race human
race, na postulate nenasilja i prihvaanja, na principe da ne mora sve biti
kako ti se nudi u svakodnevici i medijima. Principe da se moe i treba
ukljuiti sad i ovdje i da mali pomaci znae promjene. Ne mogu govoriti
toliko o sjeanjima o nekom prolom razdoblju jer se to prolo protee na
sadanje razdoblje, pria ide dalje i razvija se, to je prekrasno za gledati i
biti dijelom toga, usprkos i moda ba zbog izazova koje ine prepreke
(to administracijsko-politiko-dravne to one prouzroene ljudskim
faktorom) i svakodnevne tekoe na koje nailazimo (kako skupiti pare za
reije, zato je sve poskupjelo, zato se susjedi esto bune). Ali onda te
male pobjede koje se dogaaju u svladavanju istih, nai ogromni napori da
stvari funkcioniraju, da se organiziramo, da pomaemo jedni drugima i da
zajedno na kraju uivamo u svemu, daju svemu smisao i tjeraju nas da se
troimo i dalje, jer se zapravo na kraju napunimo za sljedee ideje i
projekte.
Izbor iz upitnika i intervjua to je meni
znaio Attack i
Leonina Lonar (2012)
Jo uvijek provodim vrijeme u Attacku. A sjeanja su sva redom lijepa i
vrijeme u srcu ugodna. Po prvi puta dobila sam priliku pustiti svoju kreativnost da se
Attacku? izrazi, i naie na podrku, kao i (konstruktivnu) kritiku, koja je svima po-
trebna. Uz sve to, dana mi je mogunost i neto nauiti iz svega toga, bilo
/ samo o meuljudskim odnosima, komunikaciji, organizaciji i/ili papirolo-
Pozitivno & giji, te se razviti kao osoba bez prisutnosti stereotipa koji se redovno ja-
negativno u vljaju u neijim privatnim i profitabilnim uredima.
Attacku?
Neven Aljinovi-Tot (2002)
Ne mogu negirati da mi je Attack vie nego jednom pruio prostor za
ostvarenje svojih zamisli i na tome sam mu beskrajno zahvalan. Ja se samo
nadam da e se poeti uspjeti dogaati nekakav priliv kakvih-takvih nova-
ca da mi bude lake biti entuzijastian, jerbo sad u jo malo imati 40 go-
dina i imam dijete, i raenje stvari iz istog entuzijazma (iako i dalje neu-
pitno jer ako ne napravim neto onda se to nee desiti i ja u biti tuan)
bi bilo lake da se tu uspiju dogaati neki honorari i takve stvari. Nadam
se da kad u ispunjavati ovakav obrazac za deset gdina da neu imati iste
neispunjene elje. Naravno to elim svima a ne samo sebi. ... Ne moe se
ivjeti samo od entuzijazma.
Robert Martinovi (2008)
U Attack sam doao kad sam prvi put zavrio na policiji zbog skvotira-
nja Medike! Sudjelovao sam, i jo uvijek sudjelujem, u organiziranju pro-
grama Kluba, znai koncerata i partija. U poetku mi je sve bilo novo i ne-
sreeno i nisam ba imao doivljaj ta je ta. Taj poetak mi je dao i poti-
caj da ostanem dio tog sveg.
Maja Vrbanjac Zmax (2000)
U Attack sam poela dolaziti u razdoblju kada se Attack odvajao od
Atonomne tvornice kulture i postao AKC Attack. Prvo kao konzumentica
dogaanja koja su se tamo odvijala. ivo se sjeam drugog Tribalizera, gd-
je otprilike poinje moje aktivno sudjelovanje u udruzi.
Ono to je mene privuklo Attack-u je mogunost da se izrazim u aspek-
tima koju su mi tada, a i danas, bitni. Od likovnog stvaralatva preko mo-
gunosti sudjelovanja u organiziranju dogaanja i naravno aktivizma.
Upravo sve ono to su ciljevi i djelatnosti udruge. Danas, kada gledam
unazad, bez tog aspekta u mom ivotu bila bih puno siromanija osoba,
zakinuta za dobar dio onoga to me danas ini osobom kakva jesam.
Pozitivno & negativno u Attacku?
Drako Ivezi
Pozitivno je druenje, osjeaj ukljuenosti, mogunost aktivizma, dije-
ljenje i sistem odluivanja konsenzusom. Pozitivno je to je iz Attacka na-
stalo mnotvo beba projekata, direktno, indirektno, koji su doprinijeli
znaajno alternativnoj kulturi i urbanom ivotu. Pozitivno je to ljudi dru-
gaijeg svjetonazora od dominantnog imaju svoj kutak za uivanje, drue-
nje, komuniciranje i djelovanje.
Negativno je to se do sada nije iskristalizirala bolja politika i to se no-
ve generacije ne snalaze niti nalaze u originalnoj misiji Attacka kao auto-
nomne tvornice kulture. Negativno je to se nije odrala bliskost i to je
dolo do podjela unutar Attacka na minifrakcije, tako da se neki stari la-
novi osjeaju nepozvano, a novi nezainteresirano za zajedniku misiju.
Negativno je to jako puno energije odlazi na zabavu, a malo na proizvo-
dnju alternativnog kulturnog sadraja. Negativno je to se ve dugo nije
provela strukturacija i to je sve vie ljudi koji se osjeaju iskljueno umje-
sto da se osjeaju kao da je to njihovo.
Vjerojatno to nagovjetava najbolju stvar, koja je po mom miljenju
Neurosong, gdje je skoro 100 ljudi zajedno radilo na potpuno besmislenom
dogaaju i svi su se osjeali ukljueno; gdje bi onda najgora stvar bila, re-
1997.2012.
cimo, neko natezanje s redarima jer ne moe doi u prostor u kojem de
fakto nema nikakvog sadraja nego bar i automatski ne moe to osjeati
kao svoj prostor, i ulaznice koje iz te perspektive djeluju kao nasilno oti-
manje financijskih donacija od lanova kluba, to je na neki nain uvreda
za ideju slobodne zone, alternativne kulture, skvoterskog pokreta i svega
za ta se Attack zalae.
288
Mario Kova 289
Pozitiva je bila energija koje se osjeala oko ATTACKa te entuzijazam i
volja hrpe ljudi da rade zajedno. itav niz alternativnih i neovisnih svje-
Attack!
tonazora ispreplitalo se na jednom mjestu i mogao si lako nai sugovorni-
ka, partnera, suradnika ili komentatora za bilo kakvu ideju ili akciju. Mno-
gima od nas ATTACK je bio svojevrsni dnevni boravak u kojem smo provo-
dili itave dane bez financijske ili bilo kakve druge optereenosti.
Negativno je, naravno, bilo to to je ATTACK svojom otvorenou privu-
kao i agresivne politike neistomiljenike koje su u njemu prepoznale pro-
tivnika kojeg treba napasti, ozljediti, sprijeiti, to je rezultiralo sa brojnim
fizikim napadima na ATTACKovce kojima sam, ne jedanput, i sam bio izlo-
en i nazoan.
Draen imlea
Za dananji Attack ne znam i nisam toliko u toku, danas sam samo kori-
snik Attackovih programa i koncerata. Ono prije je bilo super, ta silna
energija koja se pretae u neto opipljivo i stvarno, to da vidi kako se s
malo novaca moe puno i to si mogao upoznati ljude koji slino razmi-
ljaju i ele biti aktivni. Ja se i dan danas druim s nekim ljudima koje sam
upoznao u Attacku.
Negativno je bilo to bazino neovisno kakvima se mi predstavljali, ni-
smo nauili preuzimati odgovornost, nego se nekako volimo izgubiti u ma-
si i ekati da se pojavi neko tko e povui. U Attacku u moje doba je veina
ljudi stajala i lamentirala o ljepem svijetu, a desetak do petnaest ljudi sve
drugo radili i vukli. Zato su mnogi izgorili te se iscrpili. Nekada je kreativni
kaos znao prei u kaotini kaos i onda je bilo dr ne daj i nije se znalo tko
pije a tko plaa. Odnosno znalo se da onaj tko pije ne plaa, a to nije
odrivo.
Izbor iz upitnika i intervjua
negativno u
Attacku?
Pozitivno &
Danijela Stanojevi
Pozitivno je bilo okruenje koje je bilo solidarno, pomagali smo jedni
drugima kako smo mogli i znali.
Negativno mi je bilo ona vlaga, hladnoa [u Jedinstvu] i stalno sam raz-
miljala kako e to utjecati na moje zdravlje jednog dana. Nehumani su bili
uvjeti i zbog toga mi je drago da sam iz Attacka otila. U jednom trenutku
nita vie nije imalo smisla. Uvijek sam imala problem s neurednim pro-
storima i izgledom, malo glupo, ali to je tako, u osnovnoj koli sam zbog
toga bila higijeniarka.
Davor Bolant
esto mijenjanje adrese je, po mom miljenju, negativno utjecalo na
bri i kvalitetniji razvoj Attack-a i to bih izdvojio kao jedan od njegovih
veih problema kroz svo ovo vrijeme. teta je da gradske vlasti nisu imale
vie sluha za aktivnosti i ciljeve Attack-a. Ali bez obzira na to, injenica je
da se Attack ipak uspio odrati i to prvenstveno zahvaljujui ljudima koji
su svih godina ulagali svoje vrijeme, znanje i trud. Dosta generacija se iz-
mijenilo, ali pozitivna je stvar da se u svakoj od njih nala grupa ljudi koja
je bila spremna stvari pogurati naprijed.
Leonina Lonar
Veoma je mnogo pozitivnih stvari, najpozitivnija je upravo njegova au-
tonomija i otpor koji se prua dominantnoj kulturi. Postojanje nezavisne
scene uvijek je dobro za razvoj kulture, a tako rije dobivaju i oni pojedin-
ci koje je dominantna kultura gurnula na marginu. Prosvjedima se pokua-
lo popravljati stanje u dravi kada se inilo da su svi drugi odustali od ide-
je napretka i smireno se pomirili sa situacijom, aludiralo se na propuste
dominantne vlasti, kulture i ideologije kada je kritika ve odavno iezla iz
medija.
Negativne stvari su stereotipi koje ljudi koji dolaze u Attack donose sa
sobom, ire ih, pa ih tako i mediji preuzmu u svojim napisima. Ljudi koji su
due u samoj organizaciji pojedinih stvari koje Attack kao krovna udruga i
zajedniki nazivnik vie manjih udruenja organizira, veinom su visoko
obrazovani ljudi s kvalitetnim projektima. Mislim da je to ono najbolje to
ini Attack!
T.T.
Jedna od boljih stvari bila je kad je Tomislav Gotovac gledao video in-
stalaciju Kurac Pika Govna Sisa koju smo sloili u nemoguim uvjetima i
smijao se.
Kraa ruiaste koljke s parkiralita HTV-a za potrebe scenografije za ganizirati, dijelei sline ideje i principe rada. Mjesto gdje moe dobiti
Neurosong.
Neurosong.
Pozitivne stvari su uglavnom podrazumijevale komunikaciju ljudi iz
razliitih subkulturnih skupina, projekte koji su se raali iz takve komuni-
kacije, stalne diverzije na slubenu politiku ili slubenu sliku svijeta te svi
oblici alternativnog ponaanja i djelovanja koji su se dogaali. Jedna od
najboljih i najgorih stvari je bila voenje kluba Attack.
Najgori dogaaj: ne znam, sad je to zamagljeno nostalgijom za onim
vremenima. Najgora razdoblja su bila ona u kojima se nita nije dogaalo,
raspadala se organizacija udruge, svae, racije, smrt ekija, komercijaliza-
cija Attack-a. Smrdljivi, prljavi prostor koji se unitava.
Katarina Peovi Vukovi
Svaka negativna stvar koja se desila u Attacku (osobni sukobi, poplave
u tvornici Jedinstvo, problemi sa ZAMP-om, napadi skinheada) nosila je u
sebi neto pozitivno.
Neven Aljinovi-Tot
Pozitivno je to to i dalje i to sad vie nego ikad daje odskonu da-
sku kreativcima svih vrsta da naprave svoje prve korake na polju koje ih
interesira. Pozitivno je to to je sve vie i vie razliitih projekata. Negativ-
no je to to neke minkerskije udruge dobijaju silne pare a rade po meni
rjee, ali dobro izreklamirane dogaaje. A Attack je i dalje, koliko god se
ukulturio i stvarno doprinio nezavisnoj sceni u velikom obimu, na glasu i
tretira ga se kao neku poluimproviziranu priu i konto toga mislim da ne-
ma status koji zasluuje (a isto tako i mi u njemu s njime).
Maa
Pozitivne strane (jer negativnih se ne mogu ni sjetiti :) je da sam kroz
razne edukacije, dostupnost informacija i aktivizam, razliitost ivotnih
stilova od uobiajnog, poveala osobnu svijest, povezala se sa istim ili
slinim ljudima, bilo je to vrijeme u kojem se drutvo inilo povezanije bar
u smislu ispunjavanja razliitih i osobnih ciljeva.
Karin sterling
The most important positive thing from my perspective is that Attack
was organized by the participants, who were often very young. It was not
professionals who were organizing culture for consumers but young pe-
ople really creating their own culture.
1997.2012.
The negative thing that comes to my mind is that I was frustrated with
chaotic meetings where the people who spoke loudest were the ones be-
ing heard. If you were shy, or as in my case, didnt understand the langua-
ge spoken at meetings, it was very hard to be a participant in meetings.
This led to that there was a lot of informal hierarchy, even if everyone cla-
imed to aim for a non-hierarchical organization.
290
Vanja Ohnec 291
Pozitivne stvari su ljubav, prijateljstvo, potenje, good vibes, borba
protiv tatine (koliko god je to mogue), prihvaanje razliitosti (ovo samo
Attack!
zbog Marka S.:), kreativnost, umreavanje mozgova i ruica, stvaranje,
napredovanje, razvijanje, razmjena ideja lokalno i internacionalno. Nega-
tivnu bih formulirala moda u jednoj reenici vjeiti osjeaj da idemo
korak naprijed, dva natrag.
Sunica Remenar
Sve je to, i dobro i loe, dio procesa. Dobro je to to je Attack bio i
ostao mjesto gdje moe nai ljude s kojima neto moe pokrenuti i or-
ansu izraziti svoju kreativnost, bez da ima papir koji potvruje da si ti
kreativna osoba. A to je upravo neinstitucionalna kultura. Jer gdje inae
ima takvo mjesto? To je takoer mjesto gdje se vjetine i znanja razmje-
njuju, a bez naplate, na principu trampe ili jednostavno dobre volje. To je
zapravo i najbolja stvar u vezi Attack-a. Jer mnogi su tu imali prve izlobe,
prve performanse, prve koncerte, prvi DJ-ing, prvi VJ-ing, prvo pisanje
projekata, prvu izradu sito-tiska... Zbog tih stvari, najbolja stvar u At-
tack-u koja se desila je to da je poeo postojati.
Moda sad kad gledam, loe je to da sad ve postoji tradicija odlaska
ljudi iz Attack-a s gorinom u grlu. Pretpostavljam da su moda rupe u ko-
munikaciji bile ta loa stvar, i nepreuzimanje odgovornosti. Doivjela sam
i to razoarenje da se nisam htjela vie vratiti, no vratila sam se. Ali neka-
ko je jasno, s obzirom na razliitost ljudi i zahtjevnost komunikacije koja
se temelji na horizontalnom, a ne vertikalnom ureenju, da je postizanje
dogovora u takvim kolektivima kompleksna stvar. I zahtijeva svjesnost i
osobnu odgovornosti, sposobnost komunikacije i timskog rada, a to nas
nisu uili u koli. To se najbolje ui funkcioniranjem u horizontalno struk-
turiranom kolektivu.
Izbor iz upitnika i intervjua Pozitivno &
negativno u
Robert Martinovi
Najbolja stvar mi je to je Attack dobio prostor, a najgora se po meni
Attacku? jo nije desila.
/ Maja Vrbanjac Zmax
Doprinos Attack je oduvijek imao mo privui snane individue, ljude osebujnog Mario Kova
Attacka duha i osobnosti. To je definitivno jedan od razlog zbog kojeg udruga dje-
nezavisnoj luje ovako dugo i to se uspjela nositi s golemom koliinom problema.
kulturi i Najgora stvar je definitivno gubitak prostora u Jedinstvu jer je udruga bila
civilnom prisiljena biti gost po raznim drugim prostorima to je oteavalo rad udru-
drutvu? ge, a i pojedinaca. To nije prvi put da je Attack izgubio prostor za djelova-
nje, ali je to razdoblje najdulje trajalo i dosta ljudi se zapravo umorilo od
takvog naina rada. Teko je definirati najbolju stvar, ali jedna od boljih i
nadasve neophodnih je dodjela prostora od strane Grada, dananje Medi-
ke. To je omoguilo da udruga normalno nastavi sa radom. Privukla je no-
ve, mlade entuzijaste/ice i staru gardu koja moda umorna, ali sretna na-
stavlja s radom ili dolazi podravati nove i stare projekte. Jo jedna jako
dobra stvar je organiziranje UWOG-a, to je u to vrijeme za jednu udrugu
kao Attack bio ogroman zalogaj.
Doprinos Attacka nezavisnoj kulturi i
civilnom drutvu?
Samom svojom otvorenou ljudima i idejama kao i podrkom projeka-
ta umjetnika i aktivista mlae generacije te pruajui im, prije svega, mo-
ralnu i odreenu financijsku potporu, ATTACK je odigrao vanu ulogu u ra-
zvoju civilnog drutva. Osim svega to je pokrenuto u Zagrebu nije zgorega
spomenuti i brojne studente iz manjih gradova koji su upravo u ATTACK-u
nali inspiraciju za pokretanje brojnih srodnih projekata prilikom povratka
u svoje sredine.
Drako Ivezi
Najvie otvaranjem kontrakulture s kazalinim sadrajem, glazbeno-
scenskim dogaajima u samom klubu i oko njega, poticanjem mladih da
osnuju vlastite udruge i projekte i otvaranjem novog alternativnog centra
gotovo u centru Zagreba koji privlai mnoge alternativne goste.
Attack je sudjelovao, bio domain ili inicirao mnoge projekte koji poti-
u toleranciju, slobodu izraavanja, pravo na razliitost i nekonvencional-
ni kulturni milje koji takoer zagovara slobodu ukusa i stila. Potaknuo je
mlade da naue mehanizme upravljanja kroz konsenzus i dao prostor
1997.2012.
mnogim marginalnim skupinama da se izraze i da dobiju adekvatnu vidlji-
vost u drutvu.
Danijela Stanojevi
Specifino je pridonio razvoju kulture tako to je podrao rad SCHMR-
TZ Teatra (Mario Kova), pa FAKI (Festival alternativnog kazalinog izria- 292
ja), Libru Liberu. Mislim da smo uvelike pomogli u shvaanju pojmova kao
WTO, IMF, WB i to oni rade, kako rade i kako posluju, te koje i kakve su
293
njihove posljedice, i jasno pojasnili to je to permakultura i openito omo-
Attack!
guili alternativne pravce da postanu vidljivijima, to je takorei Draen i-
mlea sjajno ispromovirao, njegova pojavnost armirala bi naveliko.
Openito je pridonio tako to je neposredno utjecao na nas koji smo
bili dio tog ATTACK-a, a danas smo javni radnici, zaposleni po javnim insti-
tucijama i diktiramo nove trendove. Neki u znanosti, a neki kao ja u medi-
jima. I mislim da e na utjecaj doprinijeti jo vidljivijem razvoju civilnog
drutva i razvoju svijesti.
T.T.
Attack je pridonio razvoju nezavisne kulture time to je bio otvoren
prostor koji je primao inicijative kojima je bila potrebna logistika, prostor
ili ljudi. U nekom trenutku uinilo mi se da je doprinos Attack-a bio mali,
rezerviran za neke subkulturne skupine ljudi u Zagrebu, ali zbog koliine
udruga i projekata koji su se emancipirali od Attacka i djeluju u drugim di-
jelovima Hrvatske, moe se rei da je znaajno pridonio razvoju kulture
openito, ne samo nezavisne.
U doba kad je Attack osnovan i kad je civilno drutvo bilo u nastajanju,
imati mjesto za mlade bilo je dovoljno za irenje ideja kao to su vegeteri-
janstvo, nenasilje, otpor nacionalizmu i ovinizmu, civilno sluenje vojnog
roka, djelovanje kroz umjetnike prakse, edukacije, to je i prouzroilo ak-
cije, projekte, dogaanja, osnivanje niza udruga koje su se onda time i ba-
vile. Ljudi bi dolazili u Attack i pitali kako bi oni mogli ostvariti neke od
svojih ideja i inicijativa, a odgovor bi bio osnuj udrugu. Vjerojatno je da
bi im i drugdje pomogli, samo u uvjetima u kojima smo ivjeli za vrijeme
tumanizma, a i kasnije, imati prostor koji potie takvo razmiljanje je
bio, makar za mene, od neprocjenjive vanosti. Ljudi sa civilne scene ale
Izbor iz upitnika i intervjua
Attacka
nezavisnoj
kulturi i
civilnom
drutvu?
Doprinos
se da je posredno kroz jaanje civilnog drutva i odrjeivanje drave od
njenih drutvenih odgovornosti dolo do implementacije neoliberalnog
kapitalizma i takvih ideja. Danas bi bilo alosno da se ono to je Attack ra-
dio posljednjih 15 godina svede na proizvodnju zabave.
Mislim da je bitno usmjeriti se na pitanje identiteta Attacka, odnosno
atakovaca i pitanje pripadanja grupi.
Vezivno sredstvo grupe bilo je to to si sam odabrao biti ovdje. I zapra-
vo sam se ja osjeala privilegiranom jer to je bio jedan malen broj ljudi i ti
si bio poaen to mu pripada.
No najtee je opisati tu spontanost, a da ne upadne u nostalgiju.
Teko je Attack odvojiti od scene, ali bivanje na sceni je odgojilo jedan
dio ljudi, generacije imaju pravo iskustvo publike. Nije se, ini mi se, do-
godio znaajan utjecaj na drutvo, osim kroz projekte, ali postojao je pro-
stor i ideja.
Ali oni ljudi koji nisu morali to osvojiti i uvati imaju malo osjeanja da
se to cijeni, da je to otvoren prostor u itavom ovom konzumerizmu. To je
meutim oaza koju treba uvati. Zato u Medici, s asnim izuzecima, vlada
jednaka glupost koja je vladala i u Attacku. Prijatelj iz Francuske, koji se
motao oko cijele te scene, primijetio je kako vi, tj. mi, i ne kuimo da je
Attack vrti za burujsku djecu u kojem oni treniraju kao neke slobode, a
treniraju zapravo raspadanje. To je ona druga strana Attacka. On je uvijek
bio smrdljivo runo mjesto i nikome danas nije jasno da to mjesto ima 15
godina povijesti. Kada bi se to potovalo, sada Mediku, kao neto to je
stvarano i stvoreno, moda bi bilo jo ovakvih mjesta.
Ali klub je odgajao ljude, stalni klupski prostor razliitih anrova odgo-
jio je publiku. Odgajao je solidarnost. Posudi kabel vrati kabel. Gene-
racije su dobile jedno posebno iskustvo. Cijeni se ono to netko stvara, u
smislu toga da doe odsluati neki koncert jer i sam svira. Stvara se soli-
darnost, profilira se publika i stvara meugradska mrea. Ljudi su na taj
nain proputovali Europu. La Kurtizana je recimo jedan od bitnijih cruster-
skih bendova, koji ima svoju publiku u Europi, Marija i Nikolina su je tako
proputovali. I tako se to iri. A Attack je uz to imao i punk i trance scenu.
ini mi se da je sve to izgubljeno. Nema smisla raditi od toga neku famu
i idealizirati na nain Kavkaza, Zveke, ne moe se od toga napraviti spek-
takl i novac. Ono to jeste pustilo korijenje je da si bio akter i sudionik
svog vremena i da nema apatije i preputanja stvari svim tim drugima.
Leonina Lonar
Specifino ili nespecifino, prvenstveno je pridonio kreiranjem prosto-
ra u kojem takva kultura moe biti ostvarena, potporom mladim i neafir-
miranim umjetnicima, kritikom koju stvara tzv. intelektualna elita koja u
dominantnoj kulturi i medijima ne pronalazi prostor. Attack promie i po-
drava ideje o drutvu kakvo bi trebalo biti, i daje pravo glasa potlaenoj
manjini koja je odluila razmiljati svojom glavom!
Pridonio je tako da je pruio priliku svim lanovima civilnog drutva ko-
ji to ele da se izraze u okviru svojih mogunosti. Osim to je pruio prili-
ku, esto se organiziraju tribine koje slue educiranju civilnog drutva o
goruim pitanjima njihove i nae svakodnevice, niz radionica koje su be-
splatne i tako ne iskljuuju one koji si zbog financijske situacije inae ne bi
mogli tako neto priutiti.
Draen imlea
Mislim da je Attack pokazao da ako eli i uporan si i malo pozitivno
lud moe i u onim uvjetima stvarati nezavisnu kulturnu scenu. Znam da
su dogaanja u Attacku dala si misliti i inspirirala i neke druge kasnije vi-
dljivije aktere na nezavisnoj sceni i to je super.
Karin sterling
Im not able to give a very specific answer to this, but as I stated abo-
ve, I think the fact that young people had the opportunity to create their
own culture has a great impact on their development and possibilities to
create their own culture later on. Also, a lot of the projects that were star-
ted in Attack later became bigger and important parts of Croatian inde-
pendent culture as far as I know (such as Fade In, the film festival that I
forgot the name of... etc.)
I think the cultural life of Zagreb was very rich in the late 90-s, early
2000-s, and Attack was contributing to that. Compared to Stockholm
where I am from, my experience was that there was a lot more going on in
Zagreb.
Vanja Ohnec
Na nain da je davao ansu da se provedu u djelo ideje koje su u skladu
s vizijom Attacka, a to su ve gore navedene promicanje kulture, nenasi-
lja, ljubavi, razumijevanja, odgovornosti i good vibesa. Davao je prostor,
ljude i sredstva da se uprilie festivali, koncerti, radionice, predavanja, di-
jelila se hrana, ljudi su promicali ideju zajednitva. Ljudi su bili motivirani
da volontiraju i doprinose na sve mogue naine, bez obzira na lovu (koje
je uvijek falilo).
1997.2012.
Davor Bolant
Kao jedno od rijetkih mjesta u gradu koje je bilo rezervirano za nezavi-
snu kulturu u njenim najrazliitijim oblicima, mislim da je Attack imao pri-
lino vanu ulogu u njenom razvoju, a kroz razne koncerte, predstave,
performanse, diskusije te gostovanja, dao je svoj doprinos povezivanju i
jaanju nezavisne scene u Hrvatskoj. 294
Osobno, sumnjam da je Attack imao neki veliki utjecaj na razvoj civil- 295
nog drutva u irem smislu. Trudio se baviti se aktualnim problemima ci-
vilnog drutva i ponekad aktivno sudjelovati u njihovom rjeavanju, ali
Attack!
moj je dojam da je esto preferirao ostati okrenut sebi.
Nemam dugaak radni sta u Attacku, pa kao osoba koja je promatrala
sa strane, moda sam stekao i krivi dojam.
Sunica Remenar
Mislim da je najznaajnije doba za nezavisnu kulturu bilo to doba At-
tack-a prije 2000-e. Sad to gledam kao doba performansa. Performans je
tad bio najpopularniji nain izricanja nekih politikih stavova, kritike dru-
tva, sistema, a opet na neki kreativni nain. Iz tih performansa (etvrt-
kom) izniknuo je i FAKI koji je Zagrebu dao jedno drugaije kazalite. Na
neki nain, Attack je bio mjesto inspiracije, upravo zbog svih tih razliitih
ljudi koje je okupljao. I naravno, mislim da je to u razvoju scene koju da-
nas uzimamo zdravo za gotovo bilo znaajno. Kasnije vie dolazi do izra-
aja muziki program, koji je opet znatno pridonio razvoju alternativne
muzike scene. U to prvo doba Attack-a u bivoj tvornici Jedinstvo u po-
drumu su se dogaali najrazliitiji muziki programi. Te su programe orga-
nizirali ljudi koje si uglavnom sve mogao/la upoznati i nitko nije zaraivao
na tim programima nego je uglavnom svima bilo vano da se dogaaju. Da
bendovi dobiju priliku da sviraju, da se razvija DJ-ing scena, da mladi ima-
ju prostor za izraziti se, bez nekakvih kompliciranih financijskih ili drugih
prepreka. Naravno, tu je Attack imao ulogu da skupi pare tako da se sve to
moe dogaati, da kupi razglas, osigura prostor, organizira ljude koji se
brinu za opremu i slino. Danas se na to lako zaboravlja, pogotovo jer mla-
di koji danas izlaze iz srednjih kola imaju ve sve gotovo na pladnju i kao
da im izgleda da je tako oduvijek i bilo.
Izbor iz upitnika i intervjua Doprinos
Attacka
Attack je kao udruga bio dosta glasan i imao je ljude koji su se okupljali
oko istih ideja. A skupina ljudi je uvijek monija od usamljenih pojedina- O arhiviranju
nezavisnoj ca/ki. Druga je stvar da su ljudi u Attacku davali i dobivali potporu za izra-
kulturi i avanje drugaijih stavova.
civilnom U doba nakon rata vladao je kaos. Pogotovo zbog rata, bio je izraen i Ovo je jedan od primjera tekih arhivskih momenata, kada su Attacku s
drutvu? jak nacionalizam, utvrivale su se nove institucije. Gradio se svijet koji ni- plakata ispadala slova i vrijeme odravanja kocerta raspada, neizvje-
je imao veze s tim to veina nas eli i na nain koji za veinu nas nije bio snosti I nanoenja duevne boli. Sve dok skoro ne bi otpao i sam
/ ispravan. Kroz Attack i Attack-ove akcije izraavale su se ideje koji su bile koncert...
O arhiviranju u kofliktu s postojeim sistemom, a na neki nain te druge ljude se osvje- Prolazak kroz arhivu donio je mnoge zanimljive obrate. U trenutku
tavalo da je drugaiji svijet mogu, da imaju pravo i trebaju pobuniti kad smo mislili da nam je krenulo, osvijestila nas je fotografija:
se, da mogu stvari biti drugaije. Takoer Attack je suraivao s dosta
udruga sa tadanje civilne scene i razvijao se taj sustav meusobne potpo-
re to je osnaivalo sve takve formalne ili neformalne inicijative.

Robert Martinovi
Organiziranje dogaanja i osiguravanje prostora za nezavisnu kulturu.
Attack je u samom poetku bio udruga koja je sudjelovala i u antiratnoj
kampanji. Krajem 90-tih Attack je bila jedina udruga koja je bila i politiki
aktivna i bavila se nezavisnom, alternativnom kulturom. A danas promie
antihomofobiju i promovira jednakost po svim temeljima.

Maja Vrbanjac Zmax

Prije svega kroz formiranje nezavisne kulture koja se poela dogaati

1997.2012.
devedesetih godina za vrijeme Tumana. Nakon toga kao lanica brojnih
inicijativa za nezavisnu kulturu. Ne zaboravimo da je Attack osim to je
lanica i jedan od osnivaa platforme Clubture. Tada na nacionalnoj razini
nisu postojale prakse suradnje i zajednikog djelovanja pa formiranjem
Clubture-a poinje zajedniko djelovanje s ciljem za stabilnijim i odrivim
razvojem nezavisne kulture. Time se pridonijelo decentralizaciji kulture 296
jer su brojni programi predstavljeni irom Hrvatske, a ne samo u njenim
297
najveim gradovima.
Kao udruga koja se bavi volonterskim, neprofitnim, nevladinim djelo-

Attack!
vanjenjem za ope dobro pojedinca i drutva. Samim nainom rada i orga-
niziranjem manifestacija, udruivanjem sa sestrinskim udrugama na pro-
mociji zagovaranja zajednikih inicijativa, pravo na odabir izraavanja.
Kreiranje i odravanje osobne slobode, kreiranje i odravanje kulturne he-
gemonije putem konsenzusa, a ne prisilom, bilo zakonskom ili voljom od-
reenog pojedinca.
Zato knjiga o Attacku? Zato knjiga o Attacku?
Katarina Peovi Vukovi
S
vi su svjesni kako treba biti oprezan, kada se kree s
projektom povijesti Attacka, da se taj projekt ne bi
predstavio kao neka regulativna ideja, kao sablast
anarhizma koja je ivjela u doba jednog totalitarnog
reima. Attackove prakse kulture otpora nisu ideal kojem treba
teiti, ve reakcije na antagonizme koji su i danas, iako u druga-
ijem obliku, potpuno ivi. Lako je primijetiti kako su Attackove
akcije ovisile o djelovanju smijeno male skupine ljudi, a da se
danas vode borbe koje ipak ukljuuju vee skupine (od studena-
ta, do biciklista i antifaista).
Zato danas onda raditi povijest Attacka? Attack naravno
ne treba biti sakraliziran i vjean u smislu univerzalnih odgovora
na politike situacije i praksi koje je uveo, a koji mogu biti primi-
jenjeni u svakom dobu i svakoj politikoj situaciji. Attack zapra-
vo mora biti izmiljen u svakoj novoj situaciji. No u Attacku i
njegovoj povijesti moe se pronai neto univerzalno, prisutno u
svim kasnijim alternativnim pokretima. Ono univerzalno je
upravo njegova marginalna pozicija. Marksistiki teoretiar
Raymond Williams zakljuio je kako postoji duboka razlika iz-
meu opozicijskih kultura koje ele smijeniti dominantnu kultu-
ru i alternativnih kultura koje ele ostati potpuno po strani. Al-
ternativne kulture u svojoj marginalnoj poziciji mogu otkrivati i
razvijati potpuno drugaije modele ivota i umjetnosti. Iako je
neprekidno ulazio u komunikaciju s vladajuimaoko prostora,
financija, pitanja legalizacije, itd.Attack je djelovao upravo na
taj alternativni nain, izvan dominantnih ideolokih matrica.
Knjiga o Attacku, vjerujem, ne bi trebala potpasti pod jednu
od dvije mogue interpretacije: Knjigom ne bi trebalo dominirati
cinino tumaenje Attackove povijesti, a koje je logina reakcija
onih koji su zaloili jedan dio svoje osobne povijesti i doslovno
izgorjeli. Ta reakcija naglaava kako je sve u samom startu bi-
lo osueno na propast (zbog neorganiziranosti, nesposobnosti,
osobnih sukoba, itd.). S druge strane, nije se lako othrvati niti
spomenarskoj verziji arhiviranja i pozitivnog valoriziranja Attac-
ka kao vanog segmenta alternativne kulture. Pogotovo zbog to-
ga to se novija povijest kulture otpora uope ne sjea Attacka.
Knjiga bi umjesto toga trebala pokazati da je neuspjeh konstitu-
tivan za Attack, da je antagonizam upisan u svaki odnos vla-
dajuih i Attacka te da se on jednostavno nije mogao prevladati,
da je neuspjeh u nalaenju stalnog prostora, stabilnog financira-
nja, zadravanju stalnih lanova, itd. upravo vrijednost tog
projekta.
Attack se od samih poetaka pozivao na koncept privreme-
nih autonomnih zona koje je Hakim Bey definirao kao podrivanje
poretka privremenim, a zatim trajnim osvajanjem prostora,
okupacijom grupa koje se transformiraju prije nego ih institucije
uspijevaju prokljuviti. Insurekcionistiki je postmoderni projekt i
globalno doivio krah. ini se kao da postoji duboki jaz izmeu
privremenih autonomnih zona i Occupy pokreta, ili u nas stu-
dentske blokade i drugih recentnih aktivizama u odnosu na At-
tack i druge skupine. No taj je jaz prividan jer postoji ogromna
slinost izmeu Attackovog tvornikog savjeta, kruoka srije-
dom, njuzletera i video projekcija antiglobalistikih filmova na
Filozofskom faksu u Rupi (KSFF) i praksi koje prate i nasljeuju
dananji studentski pokret kao jedan od najvanijih aktivistikih
pokreta u Hrvatskoj. Stranice Slobodni filozofski, dirdem radio-
nice, plenumi za vrijeme studentske blokade, itd. djeluju kao sa-
monikli i niim povezani s diskurzivnim srodnicima u Attacku.
Oni esto nisu nastali nikakvim izravnim vezama (iako postoje
subjekti koji su sudjelovali i u jednom i u drugom vremenu), no
veza je duboka i postoji. Organska povezanost se manifestira u
obliku politikog antagonizma onih koji ne namjeravaju smijeniti
vladajue i revolucionarnim prevratom preuzeti vlast, nego upor-
no i iritantno upirati prstom u toke antagonizma, nepomirljivog
1997.2012.
sukoba vladajuih i podinjenih. Bez obzira, ili upravo zato to su
vladajui doivjeli transformaciju od nacionalista do kapitalista,
a antagonizmi se redefinirali od bitke za pravo na razliitost pre-
ma borbi za socijalna prava, sama matrica tog sukoba je
univerzalna.
Ovdje nije cilj dokazati kako studentskog plenuma ne bi bilo 298
da nije bilo Attackovog tvornikog savjeta. No ne bi bilo isto da 299
devedesetih nije negdje na margini tinjala mogunost druge kul-
ture, da neka suluda skupina aktivista i aktivistica nije ivjela u
Attack!
iluzijama neke autentine kulture otpora, i da nisu izgorili u to-
me do kraja, na nain da ih se veina, kada se ta kultura otpora
vratila u masovnom obliku, nije imala volje ukljuiti.
Danas, kada se na glavnom trgu faisti sukobljavaju s anti-
faistima, to nije isto okupljanje kao ono za zadravanje imena
Trga rtava faizma u Tumanovu reimu. Nije jedno autenti-
nije od drugog, ve je drugaije, a opet u vezi, ak i ako sudionici
nisu isti. Nezadovoljstvo institucijama, gradom, sveuilitem,
politikim stavovima prema manjinama, danas se izraava na je-
dan nain koji je u organskoj vezi s injenicom da se iluzija u ko-
joj su ivjeli malobrojni lanovi i lanice Attacka uspjela odrati
dovoljno dugo da oni/one ne odustanu od izraavanja nezadovolj-
stva, do onog trenutka kada e izraavanje nezadovoljstva biti
mogue u jednom drugom kontekstu. Samo insistiranje na iluziji
mogunosti politikog reagiranja u doba totalitarizma u organ-
skoj je vezi s nikad jasnijom artikulacijom politike otpora od
2009. nadalje.
Alternativa, definirana revolucionarno, ponudila bi recept
strpljivosti koja se mora isplatiti u onim trenucima kada se he-
gemonija dovede u stanje da je pregovor izmeu vladajuih i po-
dreenih nemogu, kada bi alternativa imala mogunost preuze-
ti vlast, iskoristiti povoljnu priliku, doi do moikoja u tom tre-
Zato knjiga o Attacku? Poruka za kraj nutku kao da lei na cestii onda je utvrditi, izgraditi represivne
aparate, tako da u trenu kada pomutnja prestane i veina se
otrijezni razoarana novim reimom, bude prekasno da se stvari
vrate natrag, budui da su se revolucionari sada vrsto utaborili.
(Tako nekako Slavoj iek u knjizi Druga smrt neoliberalizma
elaborira Badiouovu ideju komunizma.)
No, umjesto revolucionarne prakse, trebalo bi provesti do-
sljedno privremenu praksu, opisanu djelomino u Beyevim pri-
vremenim autonomnim zonama. Beyeve privremene autonomne
zone se oslanjaju na pojedinane akcije koje prestaju u trenutku
kada ih represivni aparat primjeuje. Privremenost Attacka kao
oznaka koja se odnosi na fundament kulture otpora, privreme-
nost je kulture koja ne eli postati trajna, smijeniti, naslijediti
dominantu, ve se neprestano nanovo definirati i perpetuirati
sukob s vladajuima.
Poruka za kraj?
(anonimno iz upitnika)
Moda neki manifest za budue generacije? Da se ne izgubi duh i
osnovna ideja Attacka kao autonomne tvornice kulture.
Svenove crtee i neki strip :)
Mislim da je vano navesti u knjizi tono razdoblje i drutveno poli-
tiku klimu unutar koje je nastao ATTACK jer on je bio zaista jedino utoi-
te za tada normalne, mlade ljude koji su mogli, znali i eljeli neto vie i
smatram da ako se to detaljno ne objasni, mnogima e ta aktivistika sce-
na biti mutna. Ljudi ne znaju, mladi isto.
Moda reizdanje nekih bitnijih dijelova ATTACKovog fanzina? Moda
(ako bude para) ak i neki CD-rom dodatak na kojem bi se nale fotke, vi-
deo materijali i slino?
Mislim da bi bilo korisno da se napie neki krai uvod o tome, kako bi
se potencijalni itatelji mogli educirati o samom konceptu Attacka i vidjeti
da to sve nije tako bezazleno kako se na prvi pogled moe initi.
1997.2012.
Meni je zanimljivo gledati na ono to je radio i radi Attack u kontekstu
trenutnog organiziranja desnice, a posebno naina na koji ona uspjeno
koristi metode civilnoga drutva (peticije, referendum). Te metode oito
same po sebi nemaju nikakav demokratski znaaj, nego su samo oruje u
jednoj drutvenoj borbi. Nevladine udruge proizale iz devedesetih pone-
kad se optuuje za ignoriranje ekonomskih problema i iskljuiv fokus na
pitanja ljudskih prava, identita i sl. Ta je kritika opravdana, ali ne uzima
300
dovoljno u obzir situaciju izvanrednog stanja u kojoj se u devedesetima 301
djelovalo. Danas desnica puno bolje od ljevice igra na polju kulture, lako
mobilizira ljude na pitanjima ideniteta, koristi se jezikom ljudskih prava
Attack!
itd. Hou rei, moda Attackov primjer pokazuje kako je inzistiranje na
kulturi kao podruju borbe ipak bilo smisleno i vano, i moda manifestni
politiki stil Attackove kulturne proizvodnje treba uzeti za ozbiljno. Tko
zna, moda nam Attack ipak moe ponuditi neto korisno i u dananjem
trenutku...
Attack nije potroio pare iz Jedinstva na jedrenje i koku, nego nas je
Grad zatvorio jer nismo imali sanitarne vorove, iste sanitarne vorove ko-
je je Grad obeao napraviti, ali nikad nije. Moda i ne elim to rei, ali za-
nimljiv mi je tra. Ni jedan prostor Attack-a nije bio idealan za sve eljene
aktivnosti, ali ipak najgore je bilo svo ono vrijeme bez prostora.
moda da umjesto brojeva stranica budu centimetri djelovanja.
Da stavite onu sliku iz karaike gdje branko visi sa ograde! :D hihihi!
One love&irie vibes!!! Bless!
Meni bi u biti najvanije bilo postaviti pitanje ne po emu je Attack
bio vaan u svoje vrijeme, i je li uope bio vaan, ve to bismo mi da-
nas, iz nae perspektive, mogli poruiti Attacku? Mnogi bi mu pokazali
srednji prst, to bi bio simboliki in koji je prije u skladu s idejom Attac-
ka, nego protiv nje. No po meni bi zadaa bila (ak i patetino, dunost)
pomoi da se pronae novi oblik postojanja te ideje Attacka.
Zato knjiga o Attacku? Poruka za kraj Attack je moda prvi ali svakako ne smije biti zadnji socijalni subjekt
koji e raditi i promicati ideje koje sam opisala. Attack treba ivjeti (vje-
no!:), odgajati nove generacije i pomagati u stvaranju slinih organizacija
eki
Domagoj
svuda i koliko god je to u stanju. eks
Treba stalno ufuravat mlade ljude, to je bitno za nastavak i razvoj prie. 1979 - 2005
Hvala Attacku to me bacio u svijet.

Tuna
Antun

1997.2012.
Krajinovi
1978 - 2009

302
303

Attack!
Prijatelji,
hvala.
Attackovi volonteri 2000.
S desna: Alex (Njemaka), Karin
(vedska), Beate (u posjeti).