Kako Steci Prijatelje - WEB

u istoj biblioteci
Dale Kako stei

DALE CARNEGIE nudi savjete koje je vrijeme potvrdilo, a tijekom Dale Carnegie,
Dale Carnegie Kako stei prijatelje i naklonost ljudi u digitalno doba

gotovo osamdeset godina ti su savjeti milijune itatelja ponijeli prema jedan od najveih svjetskih autora
uspjehu u poslovnome i osobnome ivotu. Sad smo prvu i najbolju
Carnegie na podruju popularne psihologije,
prijatelje i
knjige te vrste prilagodili nemirnim, sloenim prilikama suvremenoga roen u amerikoj saveznoj dravi
doba, pa e vam pokazati kako ete: i suradnici Missouriju, nadahnuo je milijune
itatelja kad je 1936. godine objavio
diplomatski i taktino komunicirati
naklonost ljudi
knjigu Kako stei prijatelje i naklonost
graditi na vrstim temeljima, ljudi. Po toj se knjizi diljem svijeta
koristei se svim pogodnostima i danas provode treninzi. Uz ovu
uiniti da vas ljudi vole svjetsku uspjenicu objavio je
u digitalno doba
svoju poruku prenijeti jasno i nairoko nekoliko knjiga, primjerice How to
postati uinkovitiji rukovoditelj Stop Worrying and Start Living, u
usavriti sposobnost obavljanja zadaa kojima je isticao ideju da promjena
najpovoljnije iskoristiti mo digitalnih orua. u suautorstvu s Brentom Coleom ponaanja pojedinca moe utjecati
na promjenu ponaanja itavih
Carnegiejev otrouman pristup komunikaciji ve je cijelo stoljee drutvenih skupina. Umro je 1955.
jednako aktualan, a pobudio je zanimanje milijuna itatelja. Na godine u dobi od 66 godina.
zidu u uredu uspjenoga amerikoga industrijalca Warrena Buffetta
kao jedina diploma visi svjedodba o osposobljavanju u koli Dalea
Carnegieja, a i glasoviti poslovni ovjek Lee Iacocca priznaje da je
upravo ondje stekao hrabrost da govori u javnosti. Scott Adams, autor
omiljenoga stripa Dilberta, smatra da Carnegiejeva uenja mijenjaju
ivot. Kako bi pokazali trajnu vanost tih savjeta, u tvrtki Dale
Carnegie & suradnici odluili su njegova naela i savjete prilagoditi
naemu hirovitomu digitalnomu dobu. Danas komuniciramo bre i
sluimo se drukijim oruima, ali Carnegiejevi savjeti kako priopavati,
rukovoditi i uinkovito voditi neprocjenjivi su u svakome dobu.
www.mozaik-k njiga.hr
119,00 kn
ISBN 978-953-14-1738-9
Uvijek aktualni savjeti Dalea Carnegieja

prilagoeni su suvremenu vremenu.
K AKO STEI PRIJATELJE I NAKLONOST
LJUDI U DIGITALNO DOBA
KAKO STECI PRIJATELJE.indd 1 13.2.2015. 8:15:38

Naslov izvornika
Dale Carnegie & Associates
HOW TO FIND FRIENDS & INFLUENCE
PEOPLE IN THE DIGITAL AGE
Copyright 2011 by Donna Dale Carnegie

Copyright za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2015.
S engleskoga preveo
Mladen Juri
Izdava Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb

Za izdavaa Bojan Vidmar
Glavni urednik Zoran Maljkovi
Urednik Vid Jaka Opai

Lektorica Diana Grebliki-Miculini
Korektorica eljka Crnogorac
Grafiki urednik Marko Katii
Oblikovanje naslovnice Marko Katii
Tis ak xxxx Denona, Zagreb, veljaa 2015.
ISBN 978-953-14-1738-9
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 000898262.
Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cijelosti ni
djelomino, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektronikom
obliku, mehanikim fotokopiranjem, snimanjem ili drugaije bez vlasni-
kova prethodnog doputenja.

Carnegie
Dale Kako stei
i suradnici
prijatelje i
naklonost ljudi
u digitalno doba
u suautorstvu s Brentom Coleom

SADRAJ
Zato su Carnegiejevi savjeti jo vani? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Pr vi dio
Najvanija svojstva poslovnih pothvata
1. Zakopajte oruje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
2. Potvrujte ono to je dobro. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
3. Poveite se s temeljnim tenjama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Drugi dio
est naina da ostavimo trajni dojam
1. Zanimajte se za ono to zanima druge . . . . . . . . . . . . . . . . 73
2. Smijeite se . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
3. Vladajte imenima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
4. Sluajte due . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
5. Raspravljajte o onome to im je vano. . . . . . . . . . . . . . . . 124
6. Neka ljudi poslije susreta s vama postanu malo bolji. . . . . 135
Trei dio
Kako zavrijediti i zadrati povjerenje drugih ljudi
1. Izbjegavajte prepirke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
2. Nikad ne recite: U krivu si.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
3. Pogreke priznajte brzo i naglaeno . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
4. Ponite u prijateljskome ozraju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
5. Osigurajte sebi pristup sklonostima . . . . . . . . . . . . . . . . . 190

6 Dale Carnegie: KAKO STEI PRIJATELJE I NAKLONOST LJUDI U DIGITALNO DOBA
6. Prepustite zasluge drugima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198

7. U odnos uite uivjevi se u gledita druge osobe. . . . . . . 206
8. Pozovite se na plemenite pobude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
9. Svoje putovanje podijelite s drugima. . . . . . . . . . . . . . . . . 221
10. Dobacite izazov. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
et vr ti dio
Kako predvoditi promjene bez otpora i zamjeranja
1. Ponite u povoljnu raspoloenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
2. Priznajte da ste i vi imali slinu prtljagu. . . . . . . . . . . . . . 246
3. Tiho upozoravajte na pogreke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
4. Postavljajte pitanja umjesto da izravno zapovijedate. . . . . 257
5. Ublaujte mane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263
6. Uveavajte poboljanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274
7. Iznesite nekoga na dobar glas,
pa e morati ispuniti oekivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284
8. Ostanite povezani onime to vam je zajedniko. . . . . . . . 290
Biljeke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
O autorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319

ZATO SU CARNEGIEJEVI
SAVJETI JO VANI?
Godine 1936. Dale Carnegie svojim je itateljima

iznio predivnu tvrdnju: Ophoenje s ljudima moda
je najvei problem s kojim ete se suoiti. Ta je ree-
nica temelj knjige Kako stei prijatelje i naklonost ljudi, a
istinita je i danas. Ipak, razvijanje taktike za ophoe-
nje s ljudima sloena je zadaa.
Poruke se trenutano prenose, komunikacijski su se
mediji umnoili. Mree su se proirile s onu stranu gra-
nica, industrija i ideologija, no te velike promjene nisu
dovele do toga da naela iznesena u ovoj knjizi posta-
nu zastarjelima, nego su Carnegiejeve temeljne misli
uinile jo vanijima, jer one su osnova svake vrste
taktike, bilo da na tritu predstavljate novi proizvod,
ispriavate se zarunici ili se pogaate s ulagaima. Ne
ponete li na ispravnim temeljima, lako je mogue da
ete odaslati pogrenu poruku, nekoga uvrijediti ili ete
se neugodno osjeati jer ete promaiti svrhu. Tonost
priopavanja jest vana, ustvrdio je ameriki pisac Ja-
mes Thurber, a u naem dobu, dok vladaju vrlo skliske
ravnotee, vanija je nego ikada jer pogrena ili krivo
shvaena rije moe prouzroiti isto takve nevolje kao
i nagli, nepromiljeni in.1

Pogledajmo doba vrlo skliskih ravnotea u kojemu

ivimo danas, kad je prolo vie od pedeset godina ot-
kako je Thurber stvorio tu sintagmu. Ulozi su se povi-
sili, a u dananjoj mjeavini medija razluivanje je sve
tea zadaa. Pomnije nego ikada ispituje se svaka rije,
svaki neizgovoreni, naznaeni mig, pa i tiho zurenje.
Samo jedan pogrean potez moe zadobiti daleko vee
znaenje nego prije. Ipak, svako djelovanje koje uklju-
uje druge osobe od trenutka kad prvi put nekomu
poelite dobro jutro pa dok posljednji put toga dana ne
kaete laku no prilika je da steknete prijatelje i da
povoljno utjeete na ljude oko sebe. Osobe koje to sva-
kodnevno postiu vode vrlo uspjean ivot. No ta vrsta
uspjeha zahtijeva da iskazujemo ovjekoljublje, a tu ci-
jenu neki nisu voljni platiti. Ne smijemo pojednostav-
ljivati jer tu se trai vie od puke vjetine u marketingu
ili poznavanja i razumijevanja drutvenih medija.
Umjetnost priopavanja jezik je vodstva, rekao je
James Humes, pisac predsjednikih govora.2 Drugim
rijeima, vjetina u ophoenju s ljudima koja vodi do
utjecaja isto je toliko vana za osobu koja iskazuje po-
ruku u odreenome smislu za vou kao i za ono-
ga koji je prima. Ova knjiga pokazat e vam u emu je
to istina i zato, kao to je pokazala obraajui se vi-
e od pedeset milijuna itatelja diljem svijeta, a meu
njima su svjetski poglavari, medijski prvaci, poslovne
ikone i pisci uspjenica. Svi oni uviaju da meu lju-
dima ne postoji nepristrana razmjena. Osobu od koje
odlazite uinili ste malo boljom ili pak malo loijom.3

Zato su Carnegie jevi savjeti jo vani? 9
Najbolji meu nama svakim kimanjem, svakom prila-

godbom glasa i uzajamnim djelovanjem ljude oko sebe
ine malo boljima. Ako tu misao svakodnevno provo-
dimo u djelo, ishod e biti znatan.
Da, poboljat ete odnose s drugima i proiriti svoj
utjecaj, ali to e se dogoditi zato to svakodnevno vje-
banje iznosi na vidjelo va sve bolji karakter, a i suosje-
ajnost. Nismo li svi potreseni neijom nesebinou?
Ponete li se vie zanimati za druge, u dva ete mje-
seca stei vie prijatelja nego u dvije godine, ako u tome
razdoblju nastojite postii samo to da se ljudi zanimaju
za vas. Carnegiejeva tvrdnja vrijedi i danas, iako na-
izgled ne odgovara naemu instinktivnomu poimanju,
a vrijedna je zato to nas podsjea da se tajna naega
napretka u ljudskim odnosima sastoji u koliini nese-
binosti, koju bujica digitalnoga doba esto zahvaa i
odnosi.
Prije razdoblja u kojemu sad ivimo nikad nismo ta-
kvu vanost pridavali samopomoi i samopromicanju.
Na YouTubeu gledamo kako spotovi poput Dvostruke
duge za nekoliko tjedana postiu golem uspjeh i pri-
vlae dojmljivu pozornost kakvu su prije ljudi postiza-
li tek poslije vie godina ili ak desetljea tekoga rada.
Svjedoci smo da seksi snimke, koje su toboe procurile,
odreene osobe preko noi uine slavnima. Gledamo
kako medijski brbljavci i politiki sveznalice unitava-
ju takmace i sebi podiu cijenu. Svakodnevno padamo
u napast da povjerujemo da je u reklamiranju najbolja
taktika ako mjeavinu uinkovitih tosova i parodije

ubacimo u najgledanije medije. Za neke je to preveli-

ka kunja, ali oni koji razumiju temelje ljudskih odnosa
za svoje djelovanje trae mnogo bolji, ugledniji i uve-
like trajniji put.
Iako samopomo i samopromicanje nisu nuno lo-
a pregnua, uvijek nastaju problemi kad postupak sa-
moostvarivanja ostaje ogranien na nas same. Svatko
od nas samo je jo jedna od sedam milijardi osoba, pa
na napredak ne smije ostati samo na.
to prije ovoj istini dopustite da oblikuje vae odluke
glede odnosa s drugima, prije ete uvidjeti da najbra
staza do osobnoga i poslovnoga rasta nije da se nagla-
eno nameete drugima, nego da svoje bie s njima po-
dijelite. Ni jedan autor nije taj put podastro jasnije od
Dalea Carnegieja, no moda ak ni on nije pomiljao
da e, u nae doba, put smislene suradnje postati auto-
cesta trajnoga, probitanoga utjecaja.
Vie od otroumnoga priopavanja

Iako su uslijed naih vrlo estih meuljudskih dje-
lovanja vjetine u ophoenju s ljudima postale probi-
tanije nego ikada, utjecajne osobe moraju biti vie od
spretnih komunikatora.
Priopavanje je naprosto izvanjsko oitovanje na-
ih misli, namjera i zakljuaka glede ljudi oko nas. Iz
punine srca usta govore.4 Ti unutranji pokretai ine
glavnu razliku izmeu suvremenog voe i osobe ko-
ja se u ljudskim odnosima vlada naprosto kao pijavica.

Dvije najvie razine utjecaja postiete kad vas (1) lju-

di slijede zbog onoga to ste za njih uinili i (2) kad vas
slijede zbog onoga to jeste. Drugim rijeima, najvee
utjecajne razine postiete kad je vae ophoenje pro-
eto velikodunou i pouzdanou. To je cijena veli-
koga, odrivoga uinka, bez obzira na to je li rije o
dvoje ili o dva milijuna ljudi. No korist je obostrana
samo kad se velikodunost i povjerenje prenose valja-
no i vjerodostojno.
Kako ivimo u doba kad se utjecaj slavnih osoba mo-
e posuivati poput kredita, a medijska se pozornost
moe postii i kripavim postupcima, vrlo je bitno da
svaka prilika za komunikaciju bude vana i da nam svi
prijenosnici budu ispunjeni porukama koje izgrauju
povjerenje, izraavaju zahvalnost, a primateljima pru-
aju nove vrijednosti. Od Carnegiejeva vremena nije
se promijenila injenica da postoje jasne razlike izme-
u posuenih utjecaja (kakve je teko odrati) i onih
zasluenih (i zato postojanih poput Zemljine osi). Car-
negie je bio majstor zasluena utjecaja.
Promotrite nekoliko njegovih temeljnih naela: ne
kudite, ne osuujte i ne alite se, nego govorite o inte-
resima drugih. Ako imate krivo, priznajte to, pa neka
drugi spase obraz. Takva naela ne ine vas otroumno
razgovorljivima ili domiljatim pripovjedaem, nego vas
podsjeaju da, prije nego to progovorite, promotrite
potrebe drugih, ulijevaju vam hrabrost da se tekih te-
ma prihvatite poteno i dostojanstveno te vas potiu da
postanete ljubazniji, smjerniji rukovoditelj, zarunik,

kolega, trgovaki putnik ili putnica, ili pak roditelj. Ko-

nano, pred vas postavljaju izazov da utjecaj u ljudskim
ivotima ne stjeete isticanjem samoga sebe ili mani-
puliranjem, nego zahvaljujui nepatvorenoj navici da
izraavate vee potovanje, suosjeanje s blinjima i do-
brohotnost.
A kakva vam je nagrada? Bogata, trajna prijateljstva,
pouzdani poslovni pothvati i dojmljivo upravljanje, a
meu mnotvom onih koji postupaju prema naelu ja,
pa ja imat ete vrlo svojstven zatitni znak.
Izvornu knjigu nazvali su najveom uspjenicom svih
vremena ija je tema samopomo. Sa suvremenoga sta-
jalita to je pogreno. Carnegie nije rabio izraz samo-
pomo. Tako su nazvali anr koji je nastao zahvaljujui
golemu uspjehu knjige Kako stei prijatelje. Ironija je u
tome da se Carnegie ne bi sloio sa svim savjetima ko-
je danas dijele pod nazivom samopomoi, jer hvalio je
djelovanje iji je izvor u iskrenome zanimanju za dru-
ge. Naela koja je nauavao temeljila su se na injenici
da ga je veoma radovalo to drugima pomae da uspi-
ju. Kad bismo eljeli bolje odrediti uinak knjige Kako
stei prijatelje, bilo bi je prikladnije proglasiti najboljom
knjigom na svijetu koja pomae dui jer Carnegie je vr-
lo uspjeno usvojio duhovne imbenike koji lee u os-
novi zlatnoga pravila: Ne ini drugima to ne eli da
oni ine tebi.
Naela iznesena u tomu djelu nadilaze ono ime se ba-
ve samopomo ili samopromicanje, pa postaju duevna
taktika za postizanje trajnoga, probitanoga napretka u

vaim razgovorima, u suradnji s drugim osobama i u va-

oj tvrtki. Vrlo je vaan dublji smisao svih tih pregnua.
Ponete li primjenjivati ta naela, postat ete dojmlji-
vija osoba koja u veoj mjeri utjee na ivot drugih, a
k tomu ete svakodnevno ispunjavati i ovjekoljubivu
svrhu. Zamislite to se dogaa kad taj uinak utkate u
desetke svakodnevnih uzajamnih djelovanja kakva nam
omoguuje digitalno doba, a pomislite i to bi bilo da
taj cilj slijedi nekoliko desetaka ljudi u jednoj organi-
zaciji. Danas nije mala stvar stjecati prijatelje i utjecati
na ljude. U stalnome slijedu povoljnih prilika pruaju
vam se najvei i najtrajniji izgledi da kod drugih posti-
gnete napredak koji se moe odrati. A koji uspjeh ne
poinje s odnosima?
Mek poetak
Poslovna zajednica sklona se pokroviteljski odnositi
prema mekim vjetinama, kako su nazvali Carnegiejeva
naela, kao da se te vjetine u najboljemu sluaju nado-
punjuju s tvrdima, ali takvo gledanje izvre stvar. Va-
lja potpuno promijeniti taj obrazac elimo li na najbolji
nain iskoristiti svoja uzajamna djelovanja s drugima, a
kamoli ono o emu govori ova knjiga.
Meke vjetine, kao to su suut i poistovjeivanje
s potrebama drugih ljudi, ulijevaju rijetku uinkovi-
tost tvrdim vjetinama, a to su, primjerice, programi-
ranje, poslovni pothvati i smiljanje osnova. Kako to
uspijevaju? Meke vjetine spajaju one tvrde s plodnom

djelotvornou, organizacijskim suraivanjem i tri-

nom vanou jer sve to zahtijeva duboku ljudsku pre-
danost. Je li rukovoditelj koji se bavi tvrdim vjetinama,
a sjedi u uznositoj skrovitosti i odatle vlada nad svojim
izvjeima bolji od svojega kolege koji se, zaokupljen
tvrdim vjetinama, kree meu namjetenicima, pa ga
oni poznaju, viaju i potuju? Onaj prvi neko vrijeme
moe poluiti odreen uspjeh jer namee svoju volju,
ali utjecaj mu pati od ozbiljnoga nedostatka jer mo mu
nisu potvrdili njegovi zaposlenici. Utjecaj mu je samo
izvanjski premaz na poluzi kojom se slui i pokvarlji-
va je roba.
U svojoj knjizi Iskliznue iz tranica korporacijski psi-
holog Tim Irwin podrobno opisuje pad estorice vi-
sokih rukovoditelja tijekom posljednjih deset godina.
Sve te padove izazvala je njihova nesposobnost da us-
postave doticaj sa zaposlenicima na jasno odreenoj,
smislenoj razini. Drugim rijeima, svako iskliznue iz
tranica uslijedilo je zbog vika tvrdih i pomanjkanja
mekih vjetina dobro su poznavali poslovanje trgo-
vakoga drutva, ali nedostajalo im je dojmljiva utje-
caja. No to ne znai da i mi ne prolazimo kroz sline
promaaje. Njihov je neuspjeh bio javan, no nai su e-
sto isto tako opipljivi.
Gubimo povjerenje prijatelja, lanova obitelji i dru-
gih kad trimo za uspjehom koji zahtijeva suradnju s
drugima, a ne osjeamo bit tih odnosa da moramo
prosuditi ljudske potrebe i izai im ususret.

to to mnoge dobronamjerne ljude navodi da ozbilj-

no pogrijee? Moda nas na stranputicu zavodi prozra-
na narav mekih vjetina jer se jednostrano oslanjamo
samo na ono to je mjerljivo.
Tvrde vjetine mogu se ispitati, pouavati i prenosi-
ti. Na tome se temelji veina knjiga koja se bavi poslo-
vanjem jer napredovanje tvrdih vjetina moemo tono
odrediti i to glede pojedinaca i trgovakih drutava u
cjelini pomou grafikona, brojki i izvjea.
No s mekim vjetinama nije tako. Ponekad ih je te-
ko podijeliti na zasebne korake. Nisu uredno posloene
i esto ih moemo samo otprilike izmjeriti po tome to
ljudi na nas bolje reagiraju, a odnosi nam se pobolja-
vaju. No nisu li upravo to najbolja mjerila? Od kakve
je koristi ako smo napravili popis svojih postignua,
no ona su prouzroila nazadovanje u naim odnosima
s drugima? Ni jedan napredak ne traje ako ga prate sa-
mopromicanje i ugaanje vlastitim sklonostima.
Na osobnoj razini, druimo li se i dalje s prijatelji-
ma koji svojim postupcima stalno pokazuju da smatra-
ju kako se sve vrti samo oko njih? Kada doznamo da
neije ponaanje proistjee iz skrivenih pobuda, takva
osoba na nas manje utjee od one koju smo samo je-
danput sreli. Na odnos osuen je na propast ako kri-
vac ne prizna da je grijeio i ne promijeni se, a ak e i
onda ostati talog sumnje.
Na iroj razini, ostajemo li vjerni proizvodima ko-
ji neprestano pokazuju da se nisu u stanju ili se ne e-
le prilagoditi naim eljama i potrebama? Prolo je

vrijeme kad je veina tvrtki potroae upuivala u ono

to im zapravo treba. ivimo u doba kad sami kupci ve-
inom glasova odreuju oblikovanje i izradu proizvoda,
a donose i marketinke odluke. Kupujmo zeleno ne-
kad je bila mala, dobronamjerna oglaivaka kampanja
za aicu proizvoda, ali skupni glas potroaa pretvorio
ju je u obvezatnu marketinku mantru.
Pojedinci i tvrtke koji nemaju sluha za uspjenost
do koje se dolazi mekim vjetinama danas promau-
ju metu.
Neki uporno tvrde da se nagoni za mekim vjeti-
nama ne mogu pouavati. To je tono ako im prilazite
metodologijom tvrdih vjetina, ali Carnegie nije poi-
nio tu pogreku. Otkrio je da ovjekoljubivi nagoni ne
izbijaju na povrinu zahvaljujui lukavoj taktici korak
po korak, nego zato to slijedimo svoje najbitnije te-
nje. Kad nae ponaanje dovede do toga da se sprija-
teljimo s drugima i da blagotvorno utjeemo na njih,
otvaramo dublji izvor nadahnua, smislenosti i domi-
ljatosti.
U sve nas duboko je usaena tenja za pravilnim spo-
razumijevanjem da razumijemo i da nas razumiju,
ali i vie od toga: da nas poznaju, prihvaaju i cijene.
No i dalje teimo: za uspjenom suradnjom, da zajed-
no radimo kako bismo doli do smislena postignua,
pa bio to poslovni uspjeh, pobjeda naega trgovako-
ga drutva ili dugotrajno odravanje dobrih odnosa s
drugima. Kruna uspjeha, ono bitno u njemu lei u le-
pezi izmeu nepatvorene povezanosti s ljudima (kroz

stjecanje prijatelja) i smislenoga uinka prema kojemu

napredujemo (a to je utjecaj na druge). Ne moemo se
ni nadati pravoj radosti, osim unutar ljudskih odnosa5,
zakljuio je francuski zrakoplovac i knjievnik Antoi-
ne de Saint-Exupry.
Kako moemo stei pristup duevnim vjetinama
koje su gorivo za uinkovito sporazumijevanje, za smi-
sleno stvaranje veza i suradnju koja napreduje?
Prije svega moramo se sjetiti da se danas uspjeh u
odnosima s ljudima ne mjeri prema tome kako i koje
medije rabimo te koliko prijatelja, potovatelja ili sljed-
benika moemo skupiti, nego je vana samo smislenost.
Ako svoja uzajamna djelovanja obogatite smislenou,
put do uspjeha, kakvo god bilo vae nastojanje, pojed-
nostavnit e se i due e se odrati. Zbog ega? Zato
to ljudi primjeuju i pamte, a dirne ih kad osjete da ih
uzajamna djelovanja uvijek ine malo boljima.
Smisao vlada uinkovitou svakoga medija. Ako
nudite neto smisleno, moete izabrati najpogodnije
medije za svoja nastojanja, no ako medij pretpostavite
smislu, vaa je poruka u opasnosti da, po rijeima Sha-
kespeareova Macbetha, postane pria koju pria idiot,
puna buke i bijesa, a ne znai nita.6 Pojava tweetova
i apdejtanja statusa prua prikladan nain da prijate-
lje, obitelj i kolege skupite u krug svojega zanimanja,
ali isto je tako stvorila i pravu poplavu buke i bijesa.
No besmislenost ne riskiramo samo kad aljemo poru-
ke od 140 ili manje znakova. Svaki medij, nositelj po-
ruke kojoj nedostaje znaenje promait e nakanu, bilo

da je rije o televizijskome oglaavanju, podsjetniku na

odjelu u nekoj tvrtki, o elektronikoj poti korisniku ili
o roendanskoj estitki.
Kako su u njegovo doba mediji bili malobrojniji, Car-
negie nije morao tako pomno paziti na obje strane jed-
nadbe, nego se mogao usredotoiti na pitanje kako da
smisao ostvari unutar osobnoga obraanja, preko tele-
fona i u pismima, dok danas moramo pomno razmo-
triti i smisao i medije kojima prenosimo svoje poruke.
Korisni savjeti o tome kako u nae

doba postii uspjeh kod ljudi
Jednostavne istine znae olakanje od napornih
mozganja7, napisao je francuski esejist Vauvenargues.
Knjiga Kako stei prijatelje i naklonost ljudi do dana-
njega je dana ostala uspjenica koja je 2010. godine
samo u Sjedinjenim Amerikim Dravama naila na
zanimanje 250 000 ljudi, jer naela u njoj jednostav-
na su i bezvremena, dok su istine na kojima se temelji
izravne, a nadmauju mnoge dananje sline rasprave.
Od samoga poetka Carnegiejeva prvoga teaja o toj
temi 1912. godine njegove jednostavne istine osvije-
tlile su najuinkovitije putove koji e vam posluiti da
postanete osoba kakvoj se drugi obraaju za miljenje,
savjet i vodstvo.
Prihvativi se stvaranja nove inaice toga klasino-
ga djela, smatrali smo da ne bismo trebali nadomjeta-
ti prijanje savjete. Tekst na stranicama koje su pred

vama zamiljen je drukije: Carnegiejeve savjete stav-

lja u okvir pogodan za posve drugo vrijeme, pa ista
bezvremena naela motrimo kroz suvremene naoale,
a primjenjujemo ih imajui na umu digitalne i global-
ne imbenike. Danas su prilike za stjecanje prijatelja i
utjecaja na ljude mnogostruko vee nego u Carnegieje-
vo doba, no kad te prilike ralanite, brojke nisu znat-
ne, jer cijeli svemir, s jednom beznaajnom iznimkom,
jo se uvijek sastoji od drugih.8
Tom Butler-Bowdon, autor knjige Pedeset klasi-
nih djela o samopomoi, o Carnegiejevim savjetima pi-
e: Istina je da postoji udna nedosljednost izmeu
izazovnoga naslova i velikoga dijela onoga to knjiga
zapravo sadrava.9 Ako taj naslov gledate kroz dana-
nje skeptine naoale, lako vam moe promai njego-
va arolija jer ta je knjiga ponajprije rasprava o primjeni
nenadmanoga spoja nepatvorenoga poistovjeivanja s
drugima, taktikoga povezivanja i velikodunoga vod-
stva.
Vano je sjetiti se da u Carnegiejevo doba nije bi-
lo pomoi mnogih medija koji uljepavaju osobnosti
(mrene stranice, Facebook, LinkedIn, Tweeter), a nago-
varanja su im krcata trikovima (reklame koje iskau na
raunalima, umjetno stvaranje slavnih osoba i televi-
zijski propovjednici). Stjecanje prijatelja u to se vrijeme
jo nije svelo na pritiskanje tipke s natpisom prihva-
ti, a zamisao o utjecaju na ljude nije bila optereena
pedesetogodinjim balastom prenapuhanih promid-
benih kampanja, korporacijskih prijevara i licemjernih

prosvjetitelja koji ive dvostrukim ivotom. Carnegie

je intuitivno tako naslovio svoju knjigu.
Ako u to doba niste njegovali prijateljstva, bilo je go-
tovo nemogue utjecati na ljude jer nisu postojali dru-
tveni mediji, a digitalna povezanost nije bila dostupna.
Zapravo, rijetko ste s nekim poslovali ako te ljude niste
vrlo dobro poznavali, a prosjena se osoba samo na tri
naina mogla povezati s drugom: oi u oi, putem pi-
sama ili telefonom. Neko je poslovanje oi u oi bilo
uobiajeno, a danas je iznimka.
Iako je u Carnegiejevo vrijeme postojao neizravan
utjecaj slavnih osoba, ili drutvenoga poloaja, nije bio
trenutaan ni iroko rasprostranjen kao danas. Prija-
teljstvo je sluilo kao most do svakodnevnih strujanja.
Prijatelje ste stjecali vrstim stiskom ruke, toplim osmi-
jehom i ovjekoljubnom djelatnou, pa ste bili vrijedni
utjecajnosti koja je uslijedila, no danas uzroci i poslje-
dice nisu tako jasno posloeni.
Pogledajmo procjenu iz 2010. godine o 100 najutje-
cajnijih ljudi na svijetu, koju objavljuje asopis Time. S
vie od est milijuna sljedbenika na Tweeteru na taj je
popis dospjela i Lady Gaga.10 Ne moramo ni raspravlja-
ti o tome ima li ona utjecaja na golemo mnotvo svojih
potovatelja koje se otad popelo na vie od deset mili-
juna. Ako pokae sklonost za odreenu marku cipela
ili bocu mineralne vode, prodaja tih proizvoda znatno
e se poveati. Prava rasprava odnosi se na pitanja ka-
kve vrijednosti ona pridaje svojim odnosima s drugi-
ma i kakva je svrha njezina utjecaja. Ako je u obama

pitanjima vode najvie pobude, snaga njezina utjeca-

ja jest vana, a nastoji li samo poveati broj potovate-
lja, zaradit e vie novca, no uinak koji e postii nee
biti vei od onoga u beznaajnoj kampanji za Polaroid.
Unutranja vrijednost utjecaja na druge nije se pro-
mijenila jer to je jo valuta napretka meu osobama. No
preobilje medija za priopavanje omoguilo je inaice
utjecaja za gro, a tu dobivate onoliko koliko plaate.
Iako ivimo u doba kad buka i golotinja donose sla-
vu, ovo nije knjiga o stjecanju prijateljstva iz koristi ni-
ti o iskoritavanju utjecaja. Carnegie je tvrdio da se taj
put iri iz usta, kroz zube11, dok ovaj prirunik o me-
uljudskim odnosima govori o onome to proistjee iz
srca, pa se iz njega i iri. Bavi se stjecanjem prijatelja
onako kako je va dobri djed osvojio srce mudre bake
iskrenim zanimanjem, suosjeanjem s drugom osobom
koje proistjee iz srca i estitom procjenom. Knjiga go-
vori i o provoenju trajnoga utjecaja koji tei obostra-
nomu napretku i probitku.
Za to nastojanje postoji ispravan i uinkovit put, a
Carnegie ga je izvrsno opisao. Njegova naela ostaju ista
i poslije sedamdeset pet godina, ali neke su se odredbe
promijenile, a pojmovi razgranali, pa e se ova knjiga
okrenuti novim objanjenjima i primjenama. Kako u di-
gitaliziranu svijetu shvaamo Carnegiejeva naela i kako
se njima koristimo? Neke naznake moemo nai u po-
pisima koji u njegovo vrijeme nisu postojali, kao to su,
primjerice: Tvrtke koje pobuuju najvie divljenja u svijetu,
asopisa Forbes, i Najbolji izvrni rukovoditelji na svijetu,

o kojima pie Harvard Business Review, a ve smo pri-

je spomenuli popis 100 najutjecajnijih ljudi, asopisa Ti-
me. Te naznake, a ponekad i upozorenja posluili su kao
prigodni vodii glede pitanja kako danas postii uspjeh
uzajamnim djelovanjem s drugim osobama. Stranice ko-
je slijede neprestano e nas, u duhu izvorne knjige, pod-
sjeati da su razlozi zato neto inimo vaniji od samih
naih pothvata.
elimo li slijediti Carnegiejeva naela, put do njiho-
ve primjene ne zahtijeva da iskljuimo novu tehnologi-
ju i da se vratimo brzojavima i telefonima, pouzdajui
se u staromodne naprave, ali nije ni tako jednostavan
da bi bilo dovoljno naprosto ubrizgati malo ljudskosti
u svaki vid digitalnoga prostora. Openito uzevi, naj-
bolje emo postupiti ako osobni dodir razborito spoji-
mo s digitalnom nazonou.
Koritenje toga spoja poinje tako da iskreno procije-
nite svoj sadanji poloaj, a odatle e vas put odvesti do
nesmetanoga napretka u odnosima s drugima.
Kakav je va omjer uzajamnoga djelovanja oi u oi
s nekom osobom u odnosu na digitalnu komunikaciju?
Za veinu ljudi osnovni su oblik razgovora s drugima
elektronika pota, poruke putem mobitela, blogovi,
tweetovi i Facebook, pa iako to uzrokuje nove zapreke,
prua nam i povoljne prilike.
Time to se uvelike oslanjamo na digitalno priop-
avanje gubimo presudan vid ljudskoga uzajamnoga
djelovanja: poruke koje se ne izraavaju rijeima. Kad
javljamo loe vijesti, teko je iskazati suut i podrku

a da ne stavimo ruku na neije rame. Kad telefonski

objanjavamo novu zamisao, teko nam je prenijeti istu
razinu oduevljenja kao kad osobno stojimo pred slu-
ateljima. Koliko ste puta poslali elektroniku potu, a
osoba koja ju je primila nazvala vas je da neto razjasni,
iako je ve i poruka bila dovoljno jasna?
Bez neverbalnih znakova, bez onoga to ne izraa-
vamo rijeima, teko je prenijeti osjeaje. Dodue, po-
java videorazgovora sruila je neke zapreke, ali video
je samo malen dio digitalnoga priopavanja, a jo ne
izraava najvia mjerila ljudskoga dostojanstva kakva
omoguava susret oi u oi. To naglaava i nagraeni
film Ni na nebu ni na zemlji (Up in the Air).
Ryan Bingham (George Clooney) korporativni je
krvnik koji zrakoplovom leti diljem zemlje i otputa
ljude u ime tvrtki jer je efovima ta zadaa neugodna.
Bingham je vrlo uspjean u svojemu poslu koji od njega
trai da ljude otputa na dostojanstven, ak nadahnut
nain. U toj je mjeri ovladao izraavanjem da otpute-
ne potie da prigrle novu slobodu, a ak se bori protiv
svojega efa koji od njega trai da otputanja provodi
videoobraanjem, kako bi tvrtka smanjila trokove. No
duboko proturjeje jest u tome to je Bingham samot-
nik, bez ijednoga vjerodostojnoga odnosa u svojemu
ivotu, a nema ga ak ni s mlaom sestrom na ijemu
vjenanju moda nee biti nazoan. Ono to se doima
kao nesvakidanja sposobnost, da se stavi u poloaj za-
poslenika koje otputa i da s njima uspostavi poveza-
nost, zapravo potvruje da je posve izdvojen od svega.

Istinu uvia tek kad mu osobno iskustvo u nerazblae-

nu obliku pokae vanost istinskih meuljudskih veza,
a tada ak ni on vie ne moe slijediti vlastite savjete.
ivimo u urnome, digitalnome svijetu gdje se po-
slovna vjetina esto pretpostavlja punovrijednim me-
uljudskim vezama. Ironino je da su mnogi ovladali
umjetnou doticaja sa strankama, no istodobno su
izgubili sam ljudski dodir. Lijek ne moemo nai u
samoouvanju (kao to to ini Ryan Bingham) ni u
poticajima povezivanja kroz uzbudljivu, ali plitku tr-
govaku sposobnost, jer ono prvo je filozofska, a dru-
go taktika pogreka.
Danas postoji prag proizvodnosti, a nalazimo ga u
toki u kojoj napredak u meuljudskim odnosima na-
domjetamo bezlinim, slijepim napretkom. esto nam
prosudbu ometa puka brzina priopavanja. Vjerujemo
da drugi oekuju trenutane odgovore (kao i mi sa-
mi), pa sebi ne dajemo vremena da oblikujemo smisle-
ne odgovore, ne osvremo se na profinjenosti svagdanje
uljudnosti, nego se branimo: Ta naela nikako ne mo-
emo primijeniti u komentarima na blogu, u elektro-
nikoj poti, na sastancima preko interneta, gdje ne
mogu sa sigurnou znati ni hoe li me sasluati. Ali
Carnegiejeva naela ponajvie vrijede upravo u takvo-
me uzajamnome djelovanju, u obinim, svakodnevnim
trenucima kad se ovjekoljubni postupci najvie istiu.
Uljudnost oekujemo na prvim ljubavnim sastanci-
ma, ali i na sljedeima, a ugodno nas se dojmi kad se isto
takva ljubaznost pojavi u izvjeima o svakodnevnome

poslovnome napredovanju ili makar meu osobama u

istomu dizalu. Smjernu rjeitost oekujemo u oglaiva-
koj kampanji, ali i u govoru koji netko dri na vjenanju.
Nadahnjuje nas kad se s takvom smjernom rjeitou
susretnemo u svojoj elektronikoj poti, ili u poruci na
mobitelu, gdje je odgovor na beznaajno pitanje. Kau
da se velike razlike u postupcima oituju upravo kroz
pojedinosti, kroz esto tankoutne malenkosti u naim
svakodnevnim uzajamnim djelovanjima.
Zato su takve pojedinosti vane i u ovome digi-
talnome dobu? Zato to je osoba koja ima tehniko
znanje, a u stanju je izraziti zamisli, preuzeti vodstvo
i potaknuti oduevljenje meu ljudima, na putu prema
veoj mogunosti privreivanja. Zadivljuje injenica da
su te Carnegiejeve rijei danas jo vanije.

Prvi dio
Najvanija svojstva
poslovnih pothvata

1.
Zakopajte oruje
Ako biste Adolfa Hitlera i Martina Luthera Kinga

Mlaega upitali koja je temeljna odredba utjecaja, mo-
da biste dobili sline odgovore. No promotrite kako su
ta dvojica tijekom svojih ivota primjenjivala utjecaje i
otkrit ete da su se razlikovala u najveoj moguoj mjeri.
Opipljive opreke poinju ve samim njihovim izjavama.
Razilaenje postaje oito suprotstavimo li dvije izre-
ke, od kojih jedna kae: Za voe je velika srea da
ljudi ne razmiljaju, a druga: Ne zanima me mo
zbog nje same ... nego mo koja je udoredna, ispravna
i dobra.1 Prva izjava tvrdi da je utjecaj nagrada luka-
vomu ciniku koji podilazi ljudima, dok druga govo-
ri da je on nagrada pouzdanomu zastupniku opega
dobra. Nae nas rijei svakodnevno smjetaju negdje
u sredinu izmeu dva posve razliita pristupa. Povi-
jest nam potanko iznosi ishode i jedne i druge izjave.
Nae openje s drugima ide prema njihovu zakidanju
ili izgraivanju.
Carnegie je saeto iznio svoje savjete o toj temi: ne
kudite, ne osuujte, niti se alite. No ini nam se da je
danas mnogo tee drati se toga. Premalo je upozoriti

da svojim rijeima moramo posveivati veu pozornost.

S golemom digitalnom paletom s pomou koje moe-
mo priopavati svoje misli dolazi isto tako golem spek-
tar odgovornosti, poznat kao javni pristup. Digitalno
priopavanje omoguilo nam je da bre i jeftinije do-
premo do vie ljudi, objasnio je u nedavnome intervjuu
Guy Kawasaki, autor uspjenice Oparavanje, ali gu-
bitnik je jo uvijek samo to. Moemo razlono tvrdi-
ti da je tehnologija omoguila da si ovjek lake i bre
nego ikada prije upropasti dobar glas.
Vrlo razlono reeno, a u skladu je s naom temom
o primjeni nekih naela u dananje vrijeme.
Zbog onoga to je neko moglo proi kao grdnja u
skrovitosti, danas moete platiti globu. Upitajte dok-
tora Patricka Michaela Nesbitta, bivega obiteljskoga
lijenika iz Kanade, koji je kanjen globom od 40 000
dolara jer je na Facebooku objavio zlobne i klevetnike
primjedbe o majci svoje keri.2 Tu je i Nizozemac Ryan
Babel, nekadanji napada Liverpoola, koji je poslije
poraza u igri protiv Manchester Uniteda na Tweeter sta-
vio retuiranu sliku suca Howarda Webba uz komentar:
I njega smatraju jednim od najboljih sudaca! To je pra-
vi vic. Zbog toga je kanjen globom od 10 000 funti,
a to iznosi neto manje od 100 000 kuna.3 Ben Dirs,
bloger s BBC-ja, primijetio je o njegovu tweetu: Prije
samo godinu dana Babel se mogao ispuhati tako da se
izjada djevojci, a sad pri ruci ima vrlo prikladno orue,
koje mnoge dovodi u napast, a omoguilo mu je da se
izjada cijelomu svijetu.4

Na jvanija svojst va poslovnih pothvata 31
Danas moete biti otputeni zbog onoga to se nekad

smatralo nepromiljenom pritubom meu prijateljima.
Istraivanje koje je 2009. proveo Proofpoint otkrilo je
da je u SAD-u osam posto tvrtki s tisuu ili vie zapo-
slenika izvijestilo da su otpustili neku osobu zbog ko-
mentara na stranicama kao to su Facebook i LinkedIn.5
Kako bismo bili jo odreeniji, upozorit emo na to da
nedavno objavljeni internetski broj Huffington Posta na-
vodi trinaest primjera da su ljudi zbog Facebooka gubili
posao.6 Na tom su popisu:
konobarica u pizzeriji koja se poalila na dvi-
je muterije i prostaki ih izgrdila jer je dobila
malu napojnicu poto ih je tri sata posluivala
za stolom, a u svojoj je smjeni morala ostati sat
due. Hvala to ste jeli u Brixxu, sarkastino
je izjavila, a onda im se izrugivala i nazvala ih
jeftinima.7
zaposlenik koji je na stadionu Philadelphia Ea-
gles, momadi amerikog nogometa, radio u da-
ne kad su se igrale utakmice objavio je nedolian
komentar, osudivi momad jer je dopustila da
njegov najdrai obrambeni igra Brian Dawkins
prijee u Denver Broncos. Dan je (psovka) slo-
mljen jer je Dawkins potpisao ugovor s Den-
verom ... Prokleti Eagles, trebali su se nazvati
Slaboumnici!8
sedam zaposlenika lanca trgovina s mjeovitom
robom zvanoga Mladi farmer na Facebooku su na-
stupili kao skupina pod nazivom Nadrapao sam

od Mladoga farmera, pa su se rugali muterija-

ma, a komentari su im ukljuivali usmene na-
pade na kupce i osoblje.9
Povremeno se moemo pitati jesu li u naim sredstvi-

ma priopavanja pogrde daleko premaile suut, a osu-
de dobrohotnost. Podrugivanje je nedvojbeno u modi.
Kako su prilike da vas svi uju vrlo brojne, mnogi vr-
lo gorljivo promiu svoje pravo da se oglase kad netko
pogrijei, ali kad su oni u krivu, smjesta prizivaju pra-
vo na utnju. Mnogi su se navikli u jednoj ruci drati
ma prvoga amandmana koji im jami pravo govora, a
u drugoj tit petoga koji im omoguava da ute, no pri-
tom zaboravljaju da meuljudske odnose zapravo pre-
tvaraju u bojno polje. Mnogo je primjera da je kultura
pogrda i alopojki postala alosnom stvarnou.
Ipak, utjecajna osoba shvaa da takva netaktinost
ubrzava put do sloma meuljudskih odnosa, bez ob-
zira na to koliko vi imali pravo, a netko drugi krivo.
Takva taktika ee rui nego to izgrauje, jer nago-
vijeta da se temelji na jednostranim pobudama, ma-
kar taj dojam i ne bio toan, a posljedica je da se ljudsko
uzajamno djelovanje iz umjerenoga pretvara u zategnu-
to. Nije nikakvo udo to danas u medijima imamo vi-
e brbljavih glava nego istinskih voa. Uvijek je rije
o utjecaju, ali mnogi ele samo iznijeti svoje stajalite,
ime ne postavljaju samo lo presedan, nego ne postiu
nita drugo osim to pothranjuju napetost i poveavaju
ponor izmeu poruke i smislene suradnje.

No kad se pojavi istinski voa, uinak je svakako

suprotan. Bilo je malo dojmljivijih priopavatelja od
ovjeka koji je objavio Proglas o osloboenju. Predsjednik
Lincoln oduvijek je bio poznat kao osoba koja je nape-
tomu stanju prilazila trijezno i razborito, a to pokazu-
je i njegovo reagiranje na znatnu taktiku pogreku u
trenutku kad je Ameriki graanski rat bio na vrhuncu.
Bitka kod Gettysburga vodila se tijekom prva tri da-
na u srpnju 1863. godine. U noi 4. srpnja general Ro-
bert E. Lee poeo se povlaiti na jug, dok su olujni
oblaci u tome kraju prouzroili pravi potop. Kad je Lee
sa svojom pobijeenom vojskom doao do rijeke Poto-
mac, pred sobom je ugledao nabujale vode koje nije mo-
gao prijei, a iza njega su nastupale pobjednike ete
Unije. Lee se naao u stupici, a protivnikoj se vojsci
pruila zlatna prilika da zarobi njegovu i smjesta okon-
a rat. U naletu samopouzdanja Lincoln je generalu
Georgeu Meadeu zapovjedio da ne saziva ratno vijee,
nego da smjesta napadne Leeja. Predsjednik je brzoja-
vom prenio zapovijed, a onda je Meadeu poslao i poseb-
noga glasnika zahtijevajui da smjesta uslijedi napad.
No Meade je sazvao ratno vijee, pa je oklijevao i
odugovlaio, a predsjedniku je brzojavom slao brojne
izgovore. Napokon se rijeka Potomac vratila u korito,
a Lee je, preavi je, pobjegao sa svojim snagama.
Lincoln je bio bijesan. to to znai?, povikao je svo-
jemu sinu Robertu. Veliki Boe! to to znai? Imali
smo ih u akama, pa smo samo trebali ispruiti ruke
i zgrabili bismo ih, no sve moje rijei i postupci nisu

mogli pokrenuti vojsku. Pod tim je okolnostima goto-

vo svaki general mogao pobijediti Leeja. Da sam oti-
ao onamo, bio bih ga i sam ispraio.
Obino suzdranoga Lincolna obuzelo je gorko ra-
zoaranje pa je Meadeu napisao vrlo oporo pismo, kad
se uzme u obzir njegov inae smireni karakter.
Dragi moj generale,

ne vjerujem da jasno uviate veliinu nevolje koju je
prouzroio Leejev bijeg. Bio nam je posve na dohvatu,
a da smo ga pritijesnili to bi, u svjetlu svih naih
nedavnih uspjeha, dovelo do zavretka rata. No kako
stvari stoje, rat e se produiti unedogled. Ako ste
prologa ponedjeljka smatrali da ne bi bilo sigurno
napasti Leeja, kako biste to mogli uiniti juno od
rijeke, kad sa sobom moete povesti samo manji
broj vojnika ne vie od dvije treine snaga koje su
vam tada bile na raspolaganju? Bilo bi nerazumno
oekivati, pa i ne oekujem da sad moete mnogo
postii. Vaa je zlatna prilika minula, a zbog toga sam
neizmjerno oaloen.
Lincoln bi posve opravdano poslao takvo pismo, no

nije to uinio, nego je pismo, poslije njegove smrti, pro-
naeno u njegovoj ostavtini.
to je, po vaemu miljenju, predsjednika sprijei-
lo da iskali duboko razoaranje i razumljivu pokudu?
Vrhunski je opio s drugima, a smjernost je bila u
jezgri svega to je govorio. Jamano je razmiljao o tome

da bi, poslavi pismo, unekoliko dao oduka svojoj gor-

ini, no njegov bi postupak potaknuo veliko negodo-
vanje generala Meadea i jo vie bi potkopao njegovu
asniku sposobnost. Lincoln je znao da je Meade prije
samo nekoliko dana imenovan vojnim zapovjednikom
kod rijeke Potomac, a i da je zasluan za niz junakih
uspjeha. General je svakako trpio snaan pritisak, a do-
datno su ga opteretile svae s nekim osobama kojima
je morao zapovijedati. Da je Lincoln poslao pismo, ne
osvrui se na takve pojedinosti, svakako bi dobio bit-
ku rijeima, ali izgubio bi u ratu za stjecanjem utjecaja.
To ne znai da general Meade nije zasluio da ga
izvijeste da je pogrijeio, nego samo da su mu to mogli
dati do znanja na uinkovit i neuinkovit nain. Lin-
coln mu je na kraju prenio svoje razoaranje, ali uinio
je to dostojanstveno. Razborito odluivi da se suzdri
od slanja otroga pisma, izabrao je da ouva pa i pove-
a svoj utjecaj na Meadea koji e se poslije, sve do smrti
1872. godine, u svojemu rodnome gradu Philadelphiji
zduno boriti za graansku dobrobit.
ini se da je Lincoln bolje od ijednoga predsjednika
u amerikoj povijesti znao kad treba zauzdati jezik, a
kad ne treba utjeti, jer bila bi to gora pogreka od re-
agiranja. U jezgri te vjetine lei razumijevanje jedne
od temeljnih istina ljudske prirode. Bia smo s nago-
nom za samoodranjem koji nas navodi da se branimo,
odvraajui i ponitavajui napade na nau dobrobit, a
prijetnje naemu ponosu nipoto nisu najbeznaajniji
meu takvim nasrtajima.

Promotrimo sablazan sa steroidima u Prvoj bejzbol-

skoj ligi. Od 129 igraa koje su zbog potvrdnih rezul-
tata provjere, Mitchellova izvjea ili zbog izjava kolega
osumnjiili da su uzimali steroide i hormone za ljudski
rast, samo njih esnaest to je i priznalo.10
Je li rije tek o prenapuhanome egu glasovitih atleta?
Ne brzajmo. Sjetite se kad se kolega zadnji put naro-
guio na vas zbog neega to ste rekli ili uinili. Smi-
jemo li pomisliti da su vas njegove rijei navele da ga
poelite zagrliti i pozvati ga na ruak ili ste mu poe-
ljeli u ladicu stola sakriti otvorenu konzervu sardina?
A to je vjerojatno odvie lijepo reeno.
Ni vi ni ja ne volimo biti izloeni neodobravanju, ak
ni ako smo ga zasluili. Osude se uasavamo u istoj
mjeri u kojoj teimo za odobravanjem, objasnio je en-
dokrinolog Hans Selye.
Kad se pokuamo posluiti kritikom da pobijedimo
u raspravi, da podupremo svoju tvrdnju ili da potakne-
mo promjenu, zapravo napravimo dva koraka unatrag.
Ljude moemo navesti da se promijene, kao to konje
moemo odvesti do vode, ali osuivanje e rijetko po-
luiti ishod kojemu teimo, a to ne vrijedi samo za jav-
nu raspravu, nego i za osobni razgovor.
Unato injenici da duh vremena potie ocrnjivanja
u blogovima, u razgovorima na televizijskome zaslonu
i u drutvenim medijima, onoga trenutka kad sredstvo
priopavanja upotrijebite za pokudu, osoba prema kojoj
je kritika usmjerena prisiljena je braniti se, a kad sugo-
vornik zauzme obrambeni stav, gotovo nita od onoga

to moete rei nee probiti zapreke koje je postavio.

Sve to kaete prosuuje skeptino ili, jo gore, s pot-
punom nevjericom, pa kritike primjedbe djeluju poput
nevidljivih bumeranga vraaju se onomu tko ih baca.
To se jo bre odvija u svijetu gdje se pritiskom na
tipku, pomou mikrofona ili kamere u mobitelu nei-
je ponaanje moe obznaniti na meunarodnoj razi-
ni. Glumac Mel Gibson nauio je gorku lekciju kad je
u svijet odaslana vulgarna, rasno obojena poruka koju
je svojoj bivoj djevojci ostavio na govornoj poti. Nje-
gov globalni utjecaj, neko znatna snaga koja se irila
iz Hollywooda, pretrpio je znatan udarac.
Manje lakouman, no ipak tetan primjer dogodio se
u srpnju 2008., kad je mikrofon postaje Fox News uhva-
tio komentare koje je, kako javlja blog CNN-a, velea-
sni Jesse Jackson namjeravao nasamo izraziti, a njima je
oito omalovaio demokratskoga predsjednikoga kan-
didata koji je crnakoj zajednici navodno drao lekci-
je o udoreu.11 Jackson se smjesta javno ispriao, ali
tim je komentarima ipak diljem Sjedinjenih Amerikih
Drava nanio tetu svojem utjecaju u pitanjima koja su
vana pripadnicima crne zajednice. K tomu je Jackson
doveo u pitanje i svoju podrku senatoru iz Illinoisa Ba-
racku Obami, koji e uskoro postati etrdeset etvrtim
amerikim predsjednikom.
Iako uglavnom izbjegavamo nepromiljene izjave ko-
je bi se mogle nadaleko prouti, dobro bismo uinili da
prije nego to osudimo javne osobe koje su se poskli-
znule razmislimo o tome to bi drugi mogli rei kad

bi postali javni nai najgori ispadi koji su se inae odvi-

jali u skrovitosti. Jo e bolje biti da u odnosima s dru-
gima uvijek slijedimo jednostavno naelo: ne kudi, ne
osuuj, niti se ali. ivimo u doba kad svijet moe uti
nae rijei jer globalna odgovornost vrlo je stvarna mo-
gunost, pa nas katastrofe koje doivimo tijekom ko-
munikacije mogu unedogled slijediti.
Iako je u cijelome svijetu u modi oputeno i nehajno
govoriti, nije ni mudro, a ni nuno kritizirati druge da
bismo vlastite poruke uinili uinkovitijima, vanijima
ili ih pretvorili u vijesti. injenicu da nas danas posvu-
da mogu uti ne bismo trebali smatrati teretom, ni bla-
goslovom, nego bismo se prema njoj morali odgovorno
odnositi. Osobe koje tu odgovornost prihvaaju smjer-
no, suutno i s pouzdanom revnou mnogo e bolje na-
predovati jer drugi e ih i dalje rado sluati. U industriji i
tvrtkama, kao i u obiteljima ili u krugu prijatelja, najvie
potuju one koji su naistu s vlastitim stajalitima, a isto-
dobno se uvijek suutno odnose prema ljudima na ije bi
miljenje ili ponaanje eljeli utjecati. Pokuaj da nekoga
promijenimo silovitim rijeima esto nazivaju prinudom,
a takvo to se s razlogom smatra krivinim djelom, pa
iako prinuda moda nije nezakonita meu suradnicima
na poslu, kolegama ili prijateljima, dobro emo uiniti
budemo li je u potpunosti izbjegavali.
Najjednostavniji put jest da se usredotoimo na po-
boljanje sebe samih umjesto da pokuavamo promije-
niti druge.

Medijima se nemojte koristiti u duhu pukoga

izlaganja i prigovaranja, nego ohrabrivanja i po-
ticanja. Nema nita loe u tome da prijatelje i po-
tovatelje izvijestite i o stvarima o kojima moda
izbjegavaju razgovarati, ali kljuno je pitanje u
kakvu duhu to inite. Dijelite li s drugima po-
datke zato to nastojite naotriti sjekiru za bor-
bu? Takvu je vrstu komunikacije bolje provoditi
na sigurnome, sjedei na sofi povjerljivoga ko-
lege. ak ako su sluatelji ve u poetku na va-
oj strani, ni hvalisanje ni jadikovanje nee vam
ih jo vie pribliiti. Ba naprotiv, takvo ih op-
hoenje navodi da se upitaju mogu li imati po-
vjerenja u vas i povjeriti vam vlastite pogreke i
razmiljanja.
Izbjegavajte grdnju kao taktiku razluivanja u
argumentima prilikom razgovora jer dugoroni
uinak vie je tetan nego koristan. Unutar glo-
balnoga gospodarstva nikad ne znate kad e vam
se najvei takmac pretvoriti u najvanijega surad-
nika. to ete uiniti ako najbolji put do poslov-
noga rasta bude vodio preko osobe s kojom ste,
u meusobnim odnosima, ve spalili sve mosto-
ve? Natjecanje je zdravo i zasluuje potovanje, a
suradnja je bitno vana i treba je tititi.
Svoje poruke uinite smislenima tako da teme ne
nabrajate po dnevnome redu. Bilo da vane vijesti
priopavate velikoj skupini potovatelja na Twe
eteru ili aici lanova upravnoga odbora, mudro

je sjetiti se da nitko ne eli sluati topovsku va-

tru vama vanih tema. Povrh svega, primatelji
svakoga djelia, a i svakoga bajta vae komuni-
kacije, ele odreenu vrijednost. Nee vas dugo
sluati ako im ui, radne naloge, a i iPhone punite
opisima svojih najnovijih problema ili za vas naj-
vanijih prituaba. Danas je dostupna velika ko-
liina pozitivne komunikacije, pa se ne moramo
podvrgavati nekomu tko nam puni glavu svojim
tunim priama.
Smirite se prije nego to ponete komunicira-
ti s drugom osobom. Kad se uzrujate, prvih pet
minuta obino ste najlakoumniji. Uspijete li se
izvjebati da izbjegnete prvi nepromiljeni, na-
gonski otar odgovor, kao to koljeno poskoi
kad vas lijenik po njemu udari ekiem, ute-
djet ete sebi duge pokuaje da ispravite vlastitu
brzopletost, a isto tako i kasnije pokajniko ula-
givanje i nastojanje da se uvlaite ljudima ka-
ko bi zaboravili da se ljute na vas. Iako svi mi
ponekad netaktino postupamo, nita nije tako
neugodno kao kad skrovita netaktinost posta-
ne javna. Potedite sami sebe i manjih nevolja, a
moda i veih dvojbi, tako to ete se pravovre-
meno povui prije nego to izlanete ono to e-
te poslije zaaliti.
Istina je da, procjenjujui druge, uvijek moemo ne-

to prigovoriti, ali dobro je sjetiti se da se to odnosi i

na nas. Ovdje nam vrlo prikladnu mudrost prua izre-

ka koju moemo proitati u Evanelju po Mateju: Jer
kako budete sudili, onako e se i vama suditi; kako bu-
dete mjerili, onako e se i vama mjeriti.12
Iako je ponekad teko zatomiti svoje pravo da se slo-
bodno izraavamo, bacimo li i letimian pogled na po-
vijesne situacije, uvidjet emo da su najvei utjecaj inili
velikani koji su, kad je rasla plima nepovoljnih osjeaja,
zauzdavali jezike i gutali ponos, a saetim, smjernim i
mudrim odgovorima postigli su vie nego to bi ikada
bili u stanju prenijeti pogrdnim izljevima.
Moda nema dojmljivijega primjera nego to je od-
govor plodnoga britanskoga pisca G. K. Chestertona
na poziv lista Times itateljima da napiu esej na temu
to ne valja sa svijetom?.
Chesterton je odgovorio:
Draga gospodo,
moja osoba.
Srdaan pozdrav,
G. K. Chesterton 13
Ne treba uditi to u prikazu njegove knjige Pravo-

vjernost, o kojoj je 1943. pisao asopis Time, stoji da je
irski dramatiar George Bernard Shaw, najpoznatiji pro-
tivnik krepkoga pisca, Chestertona nazvao osobom go-
leme nadarenosti.14 U istom prikazu Shawa su nazvali
prijateljskim neprijateljem svojega suvremenika. ak je
i sam Chesterton njihovu jedinstvenu povezanost, punu

duha, opisao kao odnos izmeu kauboja u nijemome

filmu koji nikad nije puten u promet.15
Njih su dvojica iskazivala neslaganje glede gotovo sva-
ke teme svojega doba, no duh njihova odnosa nije se
iscrpljivao u raspravama, i to uvelike zahvaljujui Che-
stertonovoj sposobnosti da zauzda svoj ego i da potuje
miljenje ovjeka koji se nikako nije slagao s njegovim mi-
ljenjem, a takvi ishodi nisu bili rijetki u pievu ivotu.
Chesterton je uvelike proirio svoj utjecaj, pa je stal-
no zaokupljao umove suvremenika kao to su Bernard
Shaw, Oscar Wilde i H. G. Wells. Njegova knjiga Vje-
ni ovjek doprinijela je obraenju C. S. Lewisa, koji je
prije bio ateist, dok je njegova biografija Charlesa Dic-
kensa velikim dijelom zasluna za obnovu akademsko-
ga zanimanja za Dickensova djela. Chestertonov roman
ovjek koji je bio etvrtak nadahnuo je irskoga republi-
kanskoga vou Michaela Collinsa da izjavi: Ako se ne
ini da se skrivate, nitko vas nee loviti, a njegova ko-
lumna u Illustrated London Newsu od 18. rujna 1909.
duboko se dojmila Mahatme Gandhija.16
Da biste u dananjemu svijetu stekli prijatelje i na-
klonost ljudi, nisu vam potrebne govornika vjetina ni
otroumnost, nego umjerena, uljudna rjeitost i neis
ticanje samoga sebe. Ako se u mojoj, a i u vaoj osobi
krije odgovor na pitanje to ne valja sa svijetom, mo-
emo se prestati zabrinjavati oko toga tko ima pravo i
prionuti na posao kako bismo poboljali svoj svijet. Za-
kopajte bumerange, pa e vae rijei utrti mnogo bri
put do napretka.

u istoj biblioteci
Dale Kako stei

DALE CARNEGIE nudi savjete koje je vrijeme potvrdilo, a tijekom Dale Carnegie,
Dale Carnegie Kako stei prijatelje i naklonost ljudi u digitalno doba

gotovo osamdeset godina ti su savjeti milijune itatelja ponijeli prema jedan od najveih svjetskih autora
uspjehu u poslovnome i osobnome ivotu. Sad smo prvu i najbolju
Carnegie na podruju popularne psihologije,
prijatelje i
knjige te vrste prilagodili nemirnim, sloenim prilikama suvremenoga roen u amerikoj saveznoj dravi
doba, pa e vam pokazati kako ete: i suradnici Missouriju, nadahnuo je milijune
itatelja kad je 1936. godine objavio
diplomatski i taktino komunicirati
naklonost ljudi
knjigu Kako stei prijatelje i naklonost
graditi na vrstim temeljima, ljudi. Po toj se knjizi diljem svijeta
koristei se svim pogodnostima i danas provode treninzi. Uz ovu
uiniti da vas ljudi vole svjetsku uspjenicu objavio je
u digitalno doba
svoju poruku prenijeti jasno i nairoko nekoliko knjiga, primjerice How to
postati uinkovitiji rukovoditelj Stop Worrying and Start Living, u
usavriti sposobnost obavljanja zadaa kojima je isticao ideju da promjena
najpovoljnije iskoristiti mo digitalnih orua. u suautorstvu s Brentom Coleom ponaanja pojedinca moe utjecati
na promjenu ponaanja itavih
Carnegiejev otrouman pristup komunikaciji ve je cijelo stoljee drutvenih skupina. Umro je 1955.
jednako aktualan, a pobudio je zanimanje milijuna itatelja. Na godine u dobi od 66 godina.
zidu u uredu uspjenoga amerikoga industrijalca Warrena Buffetta
kao jedina diploma visi svjedodba o osposobljavanju u koli Dalea
Carnegieja, a i glasoviti poslovni ovjek Lee Iacocca priznaje da je
upravo ondje stekao hrabrost da govori u javnosti. Scott Adams, autor
omiljenoga stripa Dilberta, smatra da Carnegiejeva uenja mijenjaju
ivot. Kako bi pokazali trajnu vanost tih savjeta, u tvrtki Dale
Carnegie & suradnici odluili su njegova naela i savjete prilagoditi
naemu hirovitomu digitalnomu dobu. Danas komuniciramo bre i
sluimo se drukijim oruima, ali Carnegiejevi savjeti kako priopavati,
rukovoditi i uinkovito voditi neprocjenjivi su u svakome dobu.
www.mozaik-k njiga.hr
119,00 kn
ISBN 978-953-14-1738-9
Uvijek aktualni savjeti Dalea Carnegieja

prilagoeni su suvremenu vremenu.

Kako Steci Prijatelje - WEB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kako Steci Prijatelje - WEB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

u istoj biblioteci

Dale Kako stei

Dale Carnegie Kako stei prijatelje i naklonost ljudi u digitalno doba

Uvijek aktualni savjeti Dalea Carnegieja

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 1 13.2.2015. 8:15:38

Copyright 2011 by Donna Dale Carnegie

Izdava Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb

Urednik Vid Jaka Opai

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 2 13.2.2015. 8:15:38

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 3 13.2.2015. 8:15:38

Zato su Carnegiejevi savjeti jo vani? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 5 13.2.2015. 8:15:38

6. Prepustite zasluge drugima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 6 13.2.2015. 8:15:38

Godine 1936. Dale Carnegie svojim je itateljima

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 7 13.2.2015. 8:15:38

Pogledajmo doba vrlo skliskih ravnotea u kojemu

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 8 13.2.2015. 8:15:38

Najbolji meu nama svakim kimanjem, svakom prila-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 9 13.2.2015. 8:15:38

ubacimo u najgledanije medije. Za neke je to preveli-

Vie od otroumnoga priopavanja

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 10 13.2.2015. 8:15:38

Dvije najvie razine utjecaja postiete kad vas (1) lju-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 11 13.2.2015. 8:15:38

kolega, trgovaki putnik ili putnica, ili pak roditelj. Ko-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 12 13.2.2015. 8:15:38

vaim razgovorima, u suradnji s drugim osobama i u va-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 13 13.2.2015. 8:15:38

djelotvornou, organizacijskim suraivanjem i tri-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 14 13.2.2015. 8:15:38

to to mnoge dobronamjerne ljude navodi da ozbilj-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 15 13.2.2015. 8:15:38

vrijeme kad je veina tvrtki potroae upuivala u ono

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 16 13.2.2015. 8:15:38

stjecanje prijatelja) i smislenoga uinka prema kojemu

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 17 13.2.2015. 8:15:38

da je rije o televizijskome oglaavanju, podsjetniku na

Korisni savjeti o tome kako u nae

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 18 13.2.2015. 8:15:38

vama zamiljen je drukije: Carnegiejeve savjete stav-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 19 13.2.2015. 8:15:38

prosvjetitelja koji ive dvostrukim ivotom. Carnegie

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 20 13.2.2015. 8:15:38

pitanjima vode najvie pobude, snaga njezina utjeca-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 21 13.2.2015. 8:15:38

o kojima pie Harvard Business Review, a ve smo pri-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 22 13.2.2015. 8:15:39

a da ne stavimo ruku na neije rame. Kad telefonski

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 23 13.2.2015. 8:15:39

Istinu uvia tek kad mu osobno iskustvo u nerazblae-

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 24 13.2.2015. 8:15:39

poslovnome napredovanju ili makar meu osobama u

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 25 13.2.2015. 8:15:39

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 27 13.2.2015. 8:15:39

Ako biste Adolfa Hitlera i Martina Luthera Kinga

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 29 13.2.2015. 8:15:39

da svojim rijeima moramo posveivati veu pozornost.

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 30 13.2.2015. 8:15:39

Danas moete biti otputeni zbog onoga to se nekad

KAKO STECI PRIJATELJE.indd 31 13.2.2015. 8:15:39

od Mladoga farmera, pa su se rugali muterija-

Povremeno se moemo pitati jesu li u naim sredstvi-