PRIRUNIK ZA

NASTAVNIKE I
NASTAVNICE

AKTIVNOSTI
ZA UENIKE I
UENICE
Projekt Podizanjem svijesti o rodnoj jednakosti protiv nasilja u intimnim vezama (JLS/2008/
DAP3/AG/1258) se provodi u okviru Daphne III projekta Europske komisije. Projekt financijski
podrava Europska komisija (80%) i partnerske organizacije (20%). U Republici Hrvatskoj prijevod
i prilagodbu materijala financijski je podralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.

Agencija za odgoj i obrazovanje dala je pozitivno miljenje i utvrdila da prirunik udovoljava

udbenike standarde.

Edukacijski paket se sastoji od dva dijela: prirunika za profesore i profesorice te aktivnosti za

uenike i uenice.

3
 Koordinacija projekta: Kontakt:
Europska mrea protiv nasilja (EAVN) - Grka:
Kiki Petroulaki, voditeljica projekta
Antonia Tsirigoti, koordinatorica projekta
CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje
Nova cesta 4, 10 000 Zagreb
Tel: 01 24 22 800; Fax: 01 24 22 801
Sadraj
Athanasios Ntinapogias, istraiva E-mail: cesi@cesi.hr Uvod 7
Susan Morucci, suradnica na projektu www.cesi.hr; www.libela.org; www.sezamweb.net
Vasso Papassotiriou, administratorica
Modul 1: Uvod i postavljanje ciljeva 22
Projektni partneri:
SPI Forschung gGmbH - Njemaka Modul 2: Rodni stereotipi i rodna jednakost 27
Elfriede Steffan, lokalna koordinatorica projekta
Christiane Firnges, znanstvena suradnica EAVN - European Anti-Violence Network
Modul 3: Kvalitetne i tetne veze 64
(Europska mrea protiv nasilja)
Mrea sklonita za ene Austrije (AF)/ Informacijski centar 12 Zacharitsa str., 11742, Atena, Grka
protiv nasilja Austrija) E-mail: info@antiviolence-net.eu Modul 4: Nasilje u intimnim vezama 75
Maria Rsslhumer, lokalna koordinatorica projekta Web stranica projekta: www.gear-ipv.eu
Christina Perka i Irene Muller, suradnice na projektu Web stranica EAVN-a: www.antiviolence-net.eu 110
Dodatak A: Teoretski dio
Helenska udruga uitelja i uiteljica za zdravstveni odgoj -
Grka Dodatak B: Evaluacija 136
Paschalina Kozyva, lokalna koordinatorica projekta
Athina Tziouma, administratorica Dodatak C: Izvjetavanje 154

CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje Hr-

Dosatak D: Dodatna literatura 161
vatska Rad iji je rezultat ovaj dokument financijski je podran u
Sanja Cesar, lokalna koordinatorica projekta sklopu DAPHNE III programa Europske komisije. Sadraj
Nataa Bijeli, suradnica na projektu ove publikacije iskljuiva je odgovornost autora/ica i ni na
Vedrana Koba, suradnica na projektu koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita
Europske unije.
Vanjska evaluatorica projekta:
Prof. Carol Hagemann-White
4 5
Grafiko oblikovanje:
ACT PRINTLAB
Agencija za odgoj i obrazovanje dala je pozitivno miljenje i
ISBN 978-953-7203-16-0 utvrdila da prirunik udovoljava udbenike standarde.

2010. Sva prava zadrana. U Republici Hrvatskoj prijevod i prilagodbu materijala fi-
Publikaciju je mogue citirati, ponovno izdati, i djelomino nancijski je podralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
ili u potpunosti prevoditi, uz navoenje izvora i ukoliko porta.
obavijestite CESI i EAVN o svojoj namjeri.

KRATICE
CEDAW - Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena
CSS - Centar za socijalnu skrb
EK - Europska komisija
NIV - nasilje u intimnim vezama
NN - nasilje nad enama
NuO - nasilje u obitelji
NVO - nevladina udruga
RUN - rodno uvjetovano nasilje
WHO - Svjetska zdravstvena organizacija

Uvod
Cilj DAPHNE III projekta Podizanjem svijesti o rodnoj jed-
nakosti protiv nasilja u intimnim partnerskim vezama
(JLS/2008/DAP3/AG/1258) je pridonijeti primarnoj prevenciji
nasilja u intimnim partnerskim vezama kroz intervenciju u
kolama, kako bi senzibilizirali uenike, uenice, profesorice
i profesore za rodna pitanja, i uklonili rodne stereotipe. To-
nije, nakon edukacije kroz koju e se senzibilizirati profesore
i profesorice i izgraditi njihovi kapaciteti za provedbu pri-
marnih prevencijskih programa, kroz provedbu aktivnosti u
sklopu ovog programa, uenici i uenice e imati priliku stei
uvid u tetne posljedice rodnih stereotipa, ukljuujui nasilje
u intimnim partnerskim vezama, i nasilje u adolescentskim
vezama. Uklanjanje rodnih stereotipa kod uenika i uenica
pridonijet e stvaranju nulte tolerancije na nasilje u relativ-
no ranoj dobi, uz promicanje kvalitetnih i ravnopravnih veza
meu mladim ljudima, kao krajnjim ciljem.
Uenici i uenice imat e priliku kroz pripremljene aktivnosti
prilagoene temi i dobi utvrditi i propitati svoje kulturalno
naslijeene stereotipe, te poeti prilaziti rodnim razlikama
kao individualnim razlikama, a ne kao znaajkama nadmoi
jednog roda nad drugim.
UVOD Zato je vana primarna prevencija nasilja
u intimnim partnerskim vezama?
Ve od roenja, svaka osoba neprestano prima mnotvo ek-
splicitnih i implicitnih poruka, od obitelji, kole i zajednice, o
tome to je prikladan obrazac feminiteta i maskuliniteta.
Ovim se porukama vri pritisak na osobu da se povinuje nizu
uloga i oekivanja koji nastaju iz njihova socijalno konstrui-
ranog roda. to je drutvo patrijarhalnije, to su naglaenije
razliite vrijednosti koje bi trebale usvojiti osobe razliita
spola. U takvim su uvjetima djeaci i djevojice, ene i mu-
karci, zatoeni u zatvoru rodnih stereotipa i od njih se profesori i profesorice ne moraju biti svjesni da je njihovo po-
oekuje da ispune svoje suprotne uloge: djeak / mukarac
uvijek mora biti pobjednik, imati kontrolu i biti jak, agresivan
i natjecati se, dok djevojica / ena mora biti osjetljiva i osje-
ajna, tolerantna, pasivna i portvovna. Uz ovako jasno de-
finirane naine gledanja, gdje je jedan spol jasno nadreen
drugom, nije udo da moe doi do pojave nasilja u intimnim
partnerskim vezama. Paradoks je oit: svi mi, vie ili manje
svjesno, jaamo drutvene stereotipe, koji vode do nasilja, a
istovremeno se borimo da nasilje izbriemo iz svojih zajed-
nica, pri emu ne uviamo vezu izmeu rodnih stereotipa i
nasilja protiv ena i djevojaka.
Upravo je to razlog zato prevencija nasilja u intimnim par-
tnerskim vezama mora poeti u to je mogue ranijoj dobi,
iz ega je vidljivo da je kolski sustav taj u kome se na ovim
temama moe raditi progresivno, poevi od vrtia, pa sve do
fakulteta, ili ak i dalje, u sustavu cjeloivotnog obrazovanja.
Naravno, pristup e se razlikovati ovisno o dobi ciljne grupe.
U vrtikoj dobi i niim razredima osnovne kole, rad na pre-
venciji nasilja u intimnim partnerskim vezama e se vie te-
meljiti na izgradnji zdrave linosti, bez stereotipnih pogleda
na rod (takav tip linosti nee ni initi nasilje, zbog osjeaja
vlastite vrijednosti, niti e tolerirati nasilje u svojoj okolini).
U kasnijoj dobi, s veom zrelou uenika i uenica, moe ih
se upoznati s nainima djelovanja na vrnjaku grupu, kao
nainom postizanja eljene drutvene promjene, nulte tole-
rancije na nasilje.
Profesori i profesorice su odabrani zato to mogu odigrati
kljunu ulogu u primjeni ovakvih aktivnosti usmjerenih na
podizanje svijesti u razredu, obzirom da su to odrasli koji su,
nakon roditelja, najblii djeci. Meutim, osim ako su posebno
obueni, veina e profesora i profesorica dijeliti isto stereo-
tipno gledanje na rod i spol, kao i ostatak drutva u kom ive,
to je glavna prepreka ispunjavanju njihove uloge u provedbi
aktivnosti. Upravo zbog toga ovaj program ukljuuje i edu-
kaciju profesora i profesorica, u okviru koje se, osim to se
grade nuni kapaciteti i vjetine, puno radi i na razbijanju vla-
stitih rodnih stereotipa i na graenju uvjerenja da su ove ak-
tivnosti doista vane. Kako najvei broj djece i mladih pohaa
kole, nuno je da im se programi rodne jednakosti ponude u
kolama, kao nain primarne prevencije rodno uvjetovanog
nasilja, nasilja u adolescentskim vezama i intimnim partner-
skim vezama. Te programe trebaju provoditi profesori i pro-
7
fesorice koji su sami osvijestili problem i proli edukaciju o
rodnim stereotipima i njihovoj povezanou s nasiljem.
Na alost, u veini europskih zemalja ukljuujui i zemlje
koje sudjeluju u ovom projektu1- ovakve aktivnosti nisu dio
kolskih programa; profesori i profesorice nemaju sluha za
ovu tematiku, niti su posebno educirani u ovom podruju.
Zbog toga oni i sami imaju stereotipnu rodnu percepciju i u
skladu s tim i njihovo postupanje prema uenicima i uenica-
ma je diskriminirajue, ovisno o njihovu spolu. tovie, sami
naanje rodno stereotipno i diskriminirajue, i da esto do-
datno uvruju stereotipne rodne uloge. Ovim programom
elimo pridonijeti mijenjanju ove situacije. elimo usmjeriti
panju profesora i profesorica na ovaj problem, i voditi ih ka
identifikaciji i mijenjanju njihovih rodnih stereotipa.
Ovaj program nije usmjeren na najmlae uenike i uenice,
iako sve strunjakinje i strunjaci koji su radili na stvaranju
ovog materijala dijele duboko uvjerenje da s preventivnim
djelovanjem usmjerenim uklanjanju rodnih stereotipa unutar
obrazovnog sustava treba poeti to je ranije mogue (to-
nije, od vrtike dobi). Meutim, u mnogim zemljama se jo
1 Grka, Njemaka, Austrija i Hrvatska
SADRAJ PRIRUNIKA
 uvijek vode velike rasprave oko toga koja je djeja dob pri-
kladna za ukljuivanje u ovakve intervencije, i u obrazovnim
sustavima su veliki otpori. Zbog toga se slini programi ne
primjenjuju ni u osnovnokolskoj dobi. Kako bi se izbjegao taj
problem, odlueno je da se u ovim zemljama krene s druge
strane, tonije, da se s prevencijskim programima pone na
viim razinama, i zatim krene prema niim razinama.
Iako su djeca izloena rodnim stereotipima od roenja, zbog
ega je vano poeti s njihovom dekonstrukcijom to je ranije
mogue, dob od 14 do 16 godina je takoer od kljune vano-
sti, jer je to vrijeme kad adolescenti i adolescentice stupaju,
ili su ve stupili u prve romantine veze. kolski sustav moe
biti kljuno mjesto za intervenciju i pruanje informacija i vje-
tina nunih da bi izbjegli nasilje u vezama, bilo kao poinite-
lji/ce, ili rtve, te kako se suprotstaviti nasilju.
Programski paket ukljuuje:
Knjiica I: Glavni programski paket i upute za osmiljavanje
lokalnog programskog paketa
Knjiica II: Upute za provoenje seminara za profesore i
profesorice
Knjiica III: Prirunik za profesore i profesorice
Knjiica IV: Aktivnosti za uenike i uenice
U knjiici I opisuje se kontekst u kom je razvijen ovaj pro-
gram, i daje sugestije kako promicati program i materijale,
8 kako doi do ciljnih grupa, te kako na dravnoj razini zagova-
rati uvoenje ovog programa u program srednjih kola.
Knjiica II, Vodi za provedbu seminara za profesore i pro-
fesorice za cilj ima dati upute za provedbu standardiziranih
treninga za profesore i profesorice, iz jedne ili vie zemalja,
koji imaju namjeru provoditi radionice sa srednjokolskim
uenicima i uenicama (starim od 14 do 16 godina).
Knjiica III za cilj ima pruiti korisne ire informacije, kao i
savjete kako organizirati radionice, te detaljne upute po ko-
racima, kako provesti, dokumentirati i evaluirati radionice u
razredu. Glavni dio ine detaljno opisane aktivnosti, koje su
prilagoene primjeni u razredu.
Knjiica IV, koja je namijenjena uenicima i uenicama, i
usko vezana uz knjiicu III, sadri radne listove i saetke koji
se mogu koristiti za vrijeme primjene radionica.
Knjiica III Prirunik za nastavnike i
nastavnice i upute za uporabu
Razvoj materijala zapoeo je ba od ove knjiice, koja se na-
stavlja na materijale razvijene u okviru DAPHNE projekta
Razvijanje prikladnijih odgovora na nasilje u intimnim par-
tnerskim vezama u vojnom okruenju (JAI/DAP/2004-1/101/
WY), kako bi bili prikladni za primjenu sa srednjokolskim
uenicama i uenicima.
Materijali u prolom projektu ukljuivali su:
o Prirunik za trenere i trenerice2
o Materijali za polaznike i polaznice treninga3
o PowerPoint prezentacije4
U prilagoeni materijal dodane su aktivnosti koje su oda-
brale partnerske organizacije na projektu, nakon pregleda
literature kako bi se prilagodile primjeni u srednjokolskom
okruenju, s ciljem podizanja svijesti i nastavnog osoblja, i
uenika i uenica. U prirunik su ukljuene i aktivnosti koje
su probno primijenjene u dvije srednje kole u Grkoj, za vri-
jeme DAPHNE III projekta PERSPECTIVE: Peer Education
Routes for School Pupils to Enhance Consciousness of Tac-
kling and Impeding women Violence in Europe [JLS/2007/
DAP-1/100].5
Kome je namijenjen ovaj prirunik?
Ovaj je prirunik namijenjen srednjokolskim nastavnicima i
nastavnicama, bez obzira na to imaju li, ili nemaju iskustvo
u temama vezanim uz rodnu jednakost i nasilje u intimnim
parterskim vezama. Zbog toga se posebno pazilo da priru-
nik bude to je mogue jednostavniji, ali i da nastavnicima i
nastavnicama bez iskustva prui i dodatne informacije, koje
im omoguuju bolju pripremu za provedbu radionica u sklopu
ovog programa.
Prirunik mogu koristiti i svi ostali strunjaci i strunjakinje,
ukljuujui i one s podruja zdravstvenog odgoja, lanovi i
lanice nevladinih udruga, itd., koji rade s adolescentskom
populacijom i s mladima, na podruju rodnih stereotipa, in-
timnog partnerskog nasilja, te nasilja u intimnim vezama.
Takva je primjena mogua jer prirunik sadri, osim dobro
strukturiranih aktivnosti, koje su paljivo odabrane na osno-
vu rada velikog broja organizacija i strunjaka i strunjakinja
irom svijeta, jo i sve informacije o tome kako organizirati i
evaluirati radionicu.
Kako koristiti ovaj prirunik?
Obzirom da cilj ovog prirunika za profesore i profesorice
nije samo dati korisne alate u vidu osmiljenih aktivnosti,
ve i dati informacije o tome kako organizirati, provesti,
2 Petroulaki, K., Dinapogias, A, Morucci, S., Petridou, E. (2006).
Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV)-
Trainers Manual. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries
(CEREPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine,
Athens University.
3 Petroulaki, K., Dinapogias, A, Morucci, S., Petridou, E. (2006).
Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV):
Trainees Handouts. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries
(CEREPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine,
Athens University.
4 Petroulaki, K., Dinapogias, A, Morucci, S., Petridou, E. (2006).
Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV):
PowerPoint Presentations. Athens: Center for Research and Prevention of
Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of
Medicine, Athens University.
5 Za vie informacija, pogledajte web stranicu
http://www.perspective-daphne.eu/
SADRAJ PRIRUNIKA
evaluirati, i izvijestiti o provedenim radionicama, prirunik
sadri etiri dijela:
Dio A.: donosi pregled svrhe i ciljeva radionica u srednjim
kolama, kao i informacije o ciljnoj grupi i zato
se u ova pitanja trebaju ukljuiti kole, profesori i
profesorice
Dio B.: donosi informacije kako planirati, pripremati, or-
ganizirati i dokumentirati radionice u razredu
Dio C.: donosi informacije o nainima evaluacije radioni-
ca i pojanjava zato je evaluacija nuna
Dio D.: donosi informacije o nainima praenja i izvjeta-
vanja o provedenim radionicama i rezultatima
Dio E.: temeljni dio prirunika; donosi korisne informaci-
je, kao i detaljan opis provedbe aktivnosti radioni-
ca, po koracima. Aktivnosti su podijeljene u etiri
modula, sa slijedeim temama: rodni stereotipi,
kvalitetne i tetne veze, te nasilje u intimnim par-
tnerskim vezama / nasilje u vezama.
Modul 1: Uvod i postavljanje ciljeva
Modul 2: Rodni stereotipi i rodna jednakost
Modul 3: Kvalitetne i tetne veze
Modul 4: Nasilje u intimnim vezama
Ova su etiri modula meusobno povezana, i sva-
ki je preduvjet za slijedei. Unutar svakog modu-
la predloene su brojne interaktivne aktivnosti
(primjerice, igranje uloga, grupni rad, oluja ideja
i rasprava, studije sluaja, kreativne tehnike), koje
su vie usmjerene na iskustveno uenje, nego na
tradicionalne metode pouavanja, koje se jo uvi-
jek koriste u kolama. Sve aktivnosti potiu aktiv-
no sudjelovanje i uenje. Preporuka je da uenici Dodatak B donosi preporuene naine evaluacije, koji se ko-
i uenice sjede u krugu, bez stolova. Aktivnosti
unutar modula su strukturirane na slijedei nain:
Kratki uvod
Ciljevi uenja
Trajanje
Materijal i priprema
Aktivnost po koracima
Oekivani ishod
Savjet vie (za pojedine aktivnosti)
Trajanje aktivnosti se odnosi na rad s grupom veli-
ine 20 30 uenika i uenica. Naravno, predvieno
trajanje je uvijek podlono prilagodbama, obzirom
da ovisi o nizu imbenika, kao to su iskustvo vodi-
telja / voditeljice, aktivnosti uenika i uenica, kao i
o veliini grupe.
Dio Materijal i priprema ukljuuje informacije o
tome koje materijale i pripreme treba obaviti za
provedbu aktivnosti, te koje radne listove i saet-
ke treba podijeliti uenicama i uenicima. Svi ti
materijali su ukljueni u Knjiicu IV: Aktivnosti za
uenike i uenice, tako da su ove dvije knjiice
blisko povezane.
Dio Aktivnost po koracima ukljuuje detaljan
opis primjene aktivnosti u razredu6, te, kad god
je to mogue, od rijei do rijei tekst uputa, kao
i pitanja koja treba postaviti u raspravi. Ove do-
slovne formulacije su u tekstu uvijek oznaene
plavim slovima, kako bi ih za vrijeme aktivnosti
bilo lako uoiti u tekstu, i da ih bude lako razliko-
vati od uputa namijenjenih voditelju / voditeljici
(crna slova). Nakon dijela Aktivnost po koracima,
obino dolazi Oekivani ishod aktivnosti, koji sa-
dri informaciju o tome to bi trebao biti rezultat
aktivnosti.
Zadnja dva gore opisana dijela predstavljaju i
inovativni dio ovog prirunika, jer daju upute ne
samo o tome to treba initi, ve i, to je i vanije,
kako. Dio koji se odnosi na to kako provesti aktiv-
nost nedostaje u brojnim drugim dosad objavlje-
nim prirunicima.
Prirunik za profesore i profesorice ukljuuje i slijedee do-
datke:
Dodatak A za cilj ima omoguiti profesorima i profesoricama
da steknu vei uvid, znanje i razumijevanje problema, obzi-
rom da sadri korisne informacije za one kojima nisu posve
bliske teme rodnih stereotipa, nasilja u intimnim partnerskim
vezama i nasilja u adolescentskim vezama. Preporuka je pro-
fesorima i profesoricama bez iskustva i dodatne edukacije u
ovim podrujima, da se prije organizacije i voenja radionice 9
upoznaju s ovim podrujem, u emu e im pomoi informa-
cije iz Dodatka A.
riste za mjerenje uinka i uinkovitosti radionica.
Dodatak C sadri materijale potrebne za izvjetavanje.
Dodatak D sadri popis preporuene literature na engle-
skom i hrvatskom.
DIO A.: PREGLED PROGRAMA
A.1. Svrha i ciljevi
Opi cilj ovog programa je pridonijeti uklanjanju rodnih stere-
otipa, promicanju kvalitetnih veza i podizanje svijesti uenika
i uenica o problemu nasilja u intimnim partnerskim vezama
i adolescentskim vezama. Uenici i uenice srednjih kola e
kroz sudjelovanje u ovom programu biti voeni tako da im se
omogui da identificiraju i uklone svoje rodne stereotipe, te
da ih se osnai za usvajanje ravnopravnijih rodnih uloga, za
sebe i druge. Dugoroni cilj ovog programa je da se mladi lju-
di ponu meusobno odnositi s vie ravnopravnosti, u takvim
je odnosima manja vjerojatnost pojave zlostavljanja.
6 Profesori i profesorice svakako imaju punu slobodu da aktivnosti
prilagode potrebama sudionica i sudionika, kao i specifinom kontekstu.
SADRAJ PRIRUNIKA
 Srednjokolski uenici i uenice e imati mogunost da u si-
gurnoj okolini istrae i ponovno razmotre svoje rodne stere-
otipe i pogrene predodbe, te njihovu moguu povezanost s
nasiljem protiv djevojaka i ena, te usporediti karakteristike
kvalitetnih i tetnih veza. Kako su adolescenti i adolescentice
izloeni obilju loih modela veza, nuno je pruiti im kvalitet-
ne alternative i mogunost da ue i koriste steene vjetine
kako bi prepoznali i to u ranom stadiju karakteristike koji
upuuju na tetnost, ili ak zlostavljanje u vezi, kao i razvijati
njihove vjetine za graenje kvalitetnih odnosa.
Po zavretku provedbe radionica, oekuje se da e znanje,
stavovi i ponaanje uenika i uenica, kad je rije o rodnim
stereotipima i nasilju u intimnim partnerskim vezama, biti
promijenjeni, u usporedbi sa stanjem prije provedbe progra-
ma.
A.2. Ciljna grupa
Ovaj je prirunik namijenjen prvenstveno srednjokolskim
profesorima i profesoricama, kao i drugim osobama koje
rade na podruju obrazovanja, primjerice, psiholozima i psi-
hologinjama, socijalnim radnicima i radnicama, i slino, ali i
osobama na pozicijama odluivanja, i drugim dionicima.
Ciljna grupa radionica su uenici i uenice srednjih kola,
dobi od 14 do 16 godina. U ovoj dobi, mladi ulaze u prve ro-
mantine ili seksualne veze, ili su to ve uinili. Zbog toga je
ova dobna grupa najprikladnija za sudjelovanje u programi-
10 ma prevencije nasilja u intimnim partnerskim vezama, to za
posljedicu ima da su mladi ljudi manje voljni prihvatiti nasi-
lje u intimnim partnerskim vezama, bolje poznaju znaajke
i posljedice nasilja u intimnim partnerskim vezama, te stjeu
zatitne vjetine za sebe i osobe koje poznaju.
A.3. Zato kole, profesori i profesorice trebaju
biti ukljueni?
Pored obitelji, za obrazovanje djece jedna od najvanijih insti-
tucija je kola. kola prua prostor ne samo za obrazovanje,
ve predstavlja i okruenje u kom dolazi do socijalnog uenja,
vanog za razvoj vjerovanja, interpersonalnih vjetina i prua
kontekst u kom dolazi do oblikovanja identiteta. Djeca u koli
provode velik dio vremena, u interakciji sa svojim vrnjacima
i vrnjakinjama, te profesorima i profesoricama, te i jedni, i
drugi, na njih imaju utjecaja. U idealnim uvjetima, sve kom-
ponente kole, ukljuujui nastavno osoblje, okolinu, vijea
uenika i roditelja, kolske i obrazovne politike, te udbenici,
trebaju ukljuivati rodnu perspektivu. Meutim, to nije slu-
aj na svim obrazovnim razinama u svim zemljama Europske
unije. U tipinom srednjokolskom okruenju, obino se po-
dravaju ponaanja koja su u skladu sa rodno stereotipnim
mukim i enskim ulogama. Te nagrade dolaze iz udbeni-
ka, samih uenika i uenica, te profesora i profesorica. Uzme-
mo li u obzir da se zanimanja u obrazovanju smatraju tipino
enskim to je nia obrazovna razina, u njoj je vie ena U sluaju da odobrenje morate dobiti od slubenih dravnih
smatra se da i rodni stereotipi profesora/ica imaju odreenu
ulogu u prijenosu rodno stereotipnih shvaanja na uenike i
uenice. kole su takoer idealno mjesto za uvoenje pro-
grama primarne prevencije nasilja u intimnim partnerskim
vezama velikom broju djece (ne treba zaboraviti injenicu da,
to je nia razina obrazovanja, to je nia i stopa odustajanja
od kolovanja, a time i vea vjerojatnost da u radionice s ci-
ljem senzibilizacije za ova pitana bude ukljuena opa popu-
lacija djece).
Obzirom da je veina djeca ukljuena u kolski sustav, moe-
mo samo zamisliti kakav bi bio utjecaj takvog programa, kad
bi on bio integriran u redovni kolski kurikulum ne samo na
europskoj razini, ve i irom svijeta, i kad bi se provodio svake
godine, u svakoj koli i uionici, u svakoj zemlji na svijetu!
Vie je razloga za ukljuivanje profesora i profesorica u pro-
vedbu ovakvog programa. Prije svega, profesori/ce ve imaju
formiran odnos sa uenicama i uenicima, to moe pridoni-
jeti da uinak provedbe ovih radionica bude to je mogue
vei. Osim toga, profesori/ce su stalna radna skupina u ko-
lama, i oni su u mogunosti nastaviti s primjenom osnovnih
principa ovog projekta u uionicama. Nadalje, profesori/ce,
kao oni koji provode pouavanje i koriste udbenike koji opet
mogu jaati rodno stereotipe i mladia i djevojaka. Ukoliko
su sami profesori/ce educirani i osvijeteni o ovim pitanjima,
moi e i sami senzibilizirati uenike i uenice, i dovesti do
uklanjanja rodnih stereotipa, za vrijeme predavanja. Dakle,
senzibilizacija za pitanja rodne jednakosti ne mora biti izdvo-
jen predmet, ili dodatni program. Ona moe biti integrirana u
bilo koji predmet knjievnost, fiziku, matematiku.
Naravno, kad se ovakve radionice provode u kolskom okru-
enju, mogue ih je popratiti, to bismo i sugerirali, drugim
dogaanjima, primjerice, dovoenjem predavaa/ica, medij-
skim kampanjama, studijskim posjetima (primjerice, udru-
gama koje se bave prevencijom nasilja), i roditeljskim sastan-
cima.
DIO B.: KAKO ORGANIZIRATI
RADIONICU
B.1. Pripremne aktivnosti
B.1.1. Dobivanje dozvole ili odobrenja
Pripremna faza organizacije radionice u razredu ukljuuje,
prije svega, dobivanje odobrenja od odgovarajue institucije
za provedbu programa u koli.
Kako se ovaj proces razlikuje od zemlje do zemlje, i/ili od ko-
le do kole, prije no to zaponete s provoenjem programa, icom Aktivnosti za uenike i uenice, prije no to zaponu
provjerite koji je postupak dobivanja odobrenja za provedbu
radionica u razredu, i postupite u skladu s tim to ste utvrdili.
SADRAJ PRIRUNIKA
institucija, posebno obratite panju na vremenski okvir po-
treban za dobivanje odobrenja, obzirom da ovaj proces ne-
kad moe potrajati.
B.1.2. Planiranje i ukljuivanje radionice u kolski program
Aktivnosti predloene ovim prirunikom se, naravno, mogu
provoditi i izvan kolskog programa, po zavretku nastave.
Meutim, dugoroni cilj ovog programa je usmjeren ka uklju-
ivanju ovakvih radionica u kolski program. Kako bi se ovaj
cilj ostvario, naa je preporuka da se ove aktivnosti provode
u sklopu nastave, uz odreene aktivnosti izvan nastave (za
primjer, pogledajte Grupne vjebe, u Dijelu E prirunika).
Stoga bi profesor/ica trebao/la ispitati postoji li ve neki okvir
unutar postojeeg kolskog programa u koji bi se mogle uklo-
piti ove radionice.
B.1.3. Informiranje uenika i uenica
Profesor/ica treba informirati uenike i uenice o predstoje-
oj provedbi radionice, i pokuati ih motivirati. Vano je rei
da uenici i uenice u radionicama sudjeluju posve dobrovolj-
no, i tako im to i treba biti reeno. Profesor/ica ih moe infor-
mirati o radionicama primjerice ovako:
U naoj e se koli odrati radionica Podizanjem
svijesti o rodnoj jednakosti protiv nasilja u intimnim
partnerskim vezama. Pozivamo na sudjelovanje sve
uenike i uenice (navedite razrede koji su vam cilj-
na grupa). Na radionici ete uti korisne informacije
o rodnim ulogama, odnosima sa suprotnim spolom,
kvalitetnim i tetnim vezama i rodno uvjetovanom
nasilju. U radionici emo raditi interaktivno, kori-
stei grupni rad, igru uloga, grupne diskusije, oluju
ideja, i tako dalje.
Uenicima i uenicama je vano rei i koliko e radionice
trajati, te, ako je mogue, tone datume provedbe.
B.1.4. Priprema voditelja / voditeljice
Prije svega, profesor/ica treba sastaviti program radionice,
vodei rauna o vlastitom iskustvu, potrebama uenika i ue-
nica (vidi: Procjena potreba), te vrijeme koje ima na raspo-
laganju, kako bi izabrao / izabrala najprikladnije aktivnosti
(vidi: Kako odabrati aktivnosti).
Profesori/ce koji sami nemaju iskustva s pitanjima rodne jed-
nakosti i nasilja u intimnim partnerskim vezama / nasilja u
adolescentskim vezama trebaju se pripremiti prije no to
uu u razred kako bi vodili radionicu. U tu su svrhu pripre-
mljene Dodatne teoretske informacije u Dodatku A. Takoer
se trebaju upoznati i s ovim prirunikom (Knjiica III) i knji-
opet, ovisi o dozvoli odgovarajue institucije (ravnatelj/ica
s provoenjem aktivnosti. Profesori/ce trebaju biti upoznati
sa svim modulima prije no to krenu s voenjem radionice i
nastavnog osoblja, ili ueniki prosvjedi).
moraju unaprijed pripremiti sve materijale (saetke i radne
listove). Takoer, trebaju voditi rauna o lokalnom kultural-
nom kontekstu te, ako je potrebno, prilagoditi aktivnosti, no,
bez mijenjanja ciljeva aktivnosti.
Iako se kroz aktivnosti u ovom priruniku ne trai izravno od
uenika i uenica da podijele svoja iskustva vezano uz nasi-
lje, profesor/ica mora biti spreman / spremna na mogunost
da bi netko od uenika i uenica mogao otkriti da je rtva ili
poinitelj/ica nasilja u vezi, rtva zlostavljanja kao dijete, ili
da je izloen/a, sad ili u prolosti, obiteljskom nasilju u svojoj
obitelji (vidi Dodatak A. 2.6. za vie informacija).
Na kraju ovog prirunika, Dodatak D sadri preporuenu lite-
raturu, na engleskom i hrvatskom, za one profesore/ice koji
ele dalje istraivati i iriti svoje znanje.
B.1.5. Procjena potreba
Vie je razloga zbog kojih preporuujemo provoenje pro-
cjene potreba. Prije svega, procjena potreba je nuna, kako
bi se utvrdila trenutna razina znanja uenika i uenica, njiho-
vi stavovi i kako vide svoje ponaanje, prije provedbe radio-
nica. Na taj nain, dobivamo podatke a) o tome koje infor-
macije nedostaju uenicama i uenicama, b) kakvi su njihovi
stavovi, c) o kojim ponaanjima, vezanim uz teme radionice,
izvjetavaju, te, na osnovu toga, utvrujemo na koja se po-
naanja i stavove treba usmjeriti, kako bi dolo do promjene
u eljenom smjeru. Dakle, procjena potreba (preporuka je
da se procjena provede primjenom pred-upitnika (vidi Doda-
tak B 1), omoguuje odabir najprikladnijih aktivnosti.
Isto tako, na osnovu procjene procjena potreba, uz primjenu 11
post-upitnika, i upitnika za praenje (vidi Dodatak B.2.), mo-
gue je vidjeti jesu li ostvareni ciljevi radionice, koje su se pro-
mjene pojavile u stavovima i ponaanju uenika i uenica, itd.
Preporuka je da se prvo provede analiza ispunjenih upitnika,
kako bi se utvrdile potrebe uenika i uenica, zatim odaberu
najprikladnije aktivnosti, i zatim zapone s njihovom primje-
nom.
Aktivnosti koje izabere profesor/ica je mogue za vrijeme
provedbe radionice modificirati, u skladu s interesima ue-
nika i uenica, i njihovom aktivnou. Primjerice, ako je plan
bio provesti etiri aktivnosti u vremenu od tri kolska sata, a
uenici i uenice su ih zavrile u dva kolska sata, ili izgledaju
kao da im je dosadno, ili im se ne sviaju neke od aktivnosti,
profesor/ica mora imati pripremljene neke druge aktivnosti,
ili uvesti neke druge (primjerice, uvesti igru uloga), kako bi
ispunili preostalo vrijeme.
B.1.6. Kako izabrati aktivnosti
Broj aktivnosti u radionici ovisi o trajanju programa, to,
kole, Ministarstvo), te, ponekad, o nepredvidivim okolno-
stima i drugim vanjskim imbenicima (primjerice, dui trajk
SADRAJ PRIRUNIKA
 Drugi, vrlo vaan imbenik o kom ovisi hoe li provedba odre-
enih aktivnosti dovesti do eljenih rezultata je to da profe-
sor/ica bira samo one aktivnosti u kojima se osjea ugodno i
kompetentno.
Takoer, svaki profesor/ica odabrane aktivnosti uvijek mora
prilagoditi svom osobnom stilu, te dinamici svake grupe. Pro-
fesor/ica aktivnosti moe sebi prilagoditi prije radionice, no,
prilagodba dinamici grupe, na alost, nije mogua sve do sa-
mog trenutka provedbe, a mogunost prilagodbe aktivnosti
na licu mjesta u velikoj mjeri ovisi o fleksibilnosti i iskustvu
voditelja/ice. Najbolje rjeenje (posebice za profesore/ice bez
iskustva) za prevladavanje ovog problema, ako se pojavi, je
imati u priuvi vie aktivnosti no to je potrebno (zamjenske
aktivnosti); to mu / joj daje mogunost da prekine aktivnost
za koju je jasno da ne funkcionira, ili koja je uenicima i ue-
nicama dosadna, i da se nastavi s drugom vjebom iz istog
podruja, ili s novom temom. Ako se to dogodi, profesor/ica
moe prijei na slijedeu aktivnost, rekavi ove ili sline ree- ba netipine / neformalne evaluacije moete pozvati ueni-
nice: Vidim da vam se ova aktivnost ne svia. Biste li je radije
prekinuli i nastavili sa slijedeom? ili Biste li svoje miljenje
radije izrazili kroz igru uloga / pjesmu koju ete napisati i ot-
pjevati nam, nego pisanjem?
Iako je stupanj fleksibilnosti osobna karakteristika svakog
profesora / ice, ope je pravilo da osobe bez iskustva imaju vie
12 potekoa, no vremenom, kako ete se sve vie upoznavati
sa sadrajem prirunika i procesa, moi ete, ne samo pratiti
ritam i potrebe uenika i uenica, ve i poboljavati predloe- B.1.7. Program radionica
ne aktivnosti. Brojne ideje kako se aktivnosti mogu poboljati
kreu od samih uenika i uenica, za vrijeme provedbe aktiv-
nosti. Dobra facilitatorica / facilitator se ne suspree vjerovati
impulsima i inspiraciji koju dobije u razredu, i dalje ih pratiti
i istraivati. Napokon, profesori i profesorice nikad ne smiju
zaboraviti da se sav ovaj trud ne svodi na nuenje prikladnih
alata i znanja djeci i mladima u doba adolescencije, ve je to
nain da dobiju alate koje e moi koristiti da poboljaju svoje
ivote, i da oni odlue to je najbolje za njih.
Odabir aktivnosti: Bez obzira na trajanje radionice, nuno je
ukljuiti aktivnosti iz sva etiri modula ovog prirunika (Mo-
dul 1 Uvod i postavljanje ciljeva, Modul 2: Rodni stereotipi
i rodna jednakost, Modul 3: Kvalitetne i tetne veze i Modul
4: Nasilje u intimnim vezama). Vano je potovati redoslijed
modula, kao to je ovdje navedeno jer se aktivnosti unutar
svakog modula nastavljaju na aktivnosti iz prethodnih. Tako-
er, preporuka je (posebno ako ne poznate potrebe uenika
i uenica vezano uz specifine teme) da odabir aktivnosti iz
pojedinog modula temeljite na odgovorima uenika i ueni-
ca pri procjeni potreba (odnosno, odgovorima na pitanja iz
pred-upitnika, koji ispunjavaju uenici i uenice).
Nakon to odaberete aktivnosti koje ete primjenjivati u Dan Broj kolskih sati Aktivnosti
odreenoj radionici, kao i neke dodatne aktivnosti, za sluaj
Uvod i pred-upitnik
potrebe, trebate ih oznaiti na Obrascu za izvjetavanje (vidi Prvi tjedan Prvi dan 1 Aktivnost 1.2.
Dodatak C). Aktivnost 1.3.
Dodatne aktivnosti izvan kole: uenike i uenice treba po- Aktivnost 2.1.1.
Aktivnost 2.1.2.
ticati da razvijaju i organiziraju vankolske aktivnosti, kao
Aktivnost 2.1.3.
rezultat intervencije provedene u koli (neke ideje su, primje- Aktivnost 2.1.4. (Dodatna aktivnost)
rice: natjecanje u izradi postera, kolai, crtei, fotografije, Aktivnost 2.1.6.
glazbeni i video uradci, kalendari s fotografijama, kazalini Aktivnost 2.1.7. (Dodatna aktivnost)
Drugi tjedan Drugi dan 4
Aktivnost 2.1.8.
komadi, uenike grupe / mree, i tako dalje). Sve uenike
Aktivnost 2.1.10.
ideje treba ohrabrivati i na odgovarajui nain podravati, jer Aktivnost 2.1.14. (Dodatna aktivnost)
e time preuzeti jo aktivniju ulogu u radionicama. Na kra- Aktivnost 2.1.16.
ju godine je program lijepo zavriti nekim dogaajem, koji Aktivnost 2.1.19. (Dodatna aktivnost)
Aktivnost 2.1.22. (Dodatna aktivnost)
mogu organizirati sami uenici i uenice, i gdje e predstaviti
sva svoja djela (u razredu i izvan njega). U taj dogaaj mogu Aktivnost 2.2.1.
Aktivnost 2.2.2. (Dodatna aktivnost)
biti ukljuena i druga zbivanja, primjerice, dodjela potvrdnica
Aktivnost 2.2.4.
uenicama i uenicima koji su sudjelovali u projektu, proved- Trei tjedan Trei dan 3
Grupne vjebe: 1, 3 & 4 (van nastave)
Aktivnost 3.1.
ke i uenice da nacrtaju ili napiu svoje utiske s radionice na Aktivnost 3.2.
velikom papiru na podu, koji moete staviti na pod ili na zid. Aktivnost 3.3 .
Moete pozvati i uenike i uenice iz drugih kola da sudjeluju Aktivnost 3.4.
etvrti tjedan etvrti dan 2
Aktivnost 4.1.2.
i upoznaju se s programom. Aktivnost 4.1.4. (Dodatna aktivnost)
Ove vankolske aktivnosti, gdje ih je mogue provesti, mogu Aktivnost 4.1.6 .
biti dobar nain da se produe aktivnosti, koje su inae zbog Aktivnost 4.1.7.
razliitih vanjskih faktora ogranienog trajanja.
Peti tjedan Peti dan 3 Aktivnost 4.1.8. (Dodatna aktivnost)
Aktivnost 4.2.2.
13
Aktivnost 4.2.3. (Dodatna aktivnost)
Odmah po zavretku radionice Post-upitnik
Preporuka je da se program provodi na slijedei nain:
etiri mjeseca nakon zavretka radionice Follow-up upitnik (upitnik praenja)
Vrijeme: 13 kolskih sati7, ili 10 sati
Broj susreta: moe varirati od zemlje do zemlje, i od kole do Slika 1. Primjer plana radionice
kole. Odluka o broju susreta ovisi iskljuivo o kolskom pro-
gramu. Preporuka je da se program provede kroz pet tjednih
susreta, primjerice:
Prvi tjedan dan 1 - 1 kolski sat
Drugi tjedan dan 2 4 kolska sata
Trei tjedan dan 3 3 kolska sata
etvrti tjedan dan 4 2 kolska sata
Pet tjedan dan 5 3 kolska sata
Program je mogue primijeniti i kroz dvije cjelodnevne radi-
onice.
preporueni broj sudionika i sudionica: aktivnosti su osmilje-
ne ciljano za primjenu u razredu. To znai da je preporueni
broj osoba koje sudjeluju izmeu 20 i 30.
Ovdje je lista svih aktivnosti navedenih u dijelu E ovog priru-
nika, uz upute za odabir aktivnosti koje imaju sline ciljeve.
Profesor/ica sam/a odabire plan svoje radionice (na slici 1 je
primjer plana radionice)
7 kolski sat traje 45 minuta.
SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA
 MODUL 1. UVOD I POSTAVLJANJE CILJEVA Aktivnost 2.1.13. Nauiti da postoji povezanosti izmeu rodnih stereotipa i nasilja
Korak naprijed Nauiti da postoje drutvene norme vezane uz rodne stereotipe 30 min
Uvod i pred-upitnik (procjena potreba) 30-45 min Preporuuje se Jedna od vie
Aktivnost 2.1.14. Analizirati naine na koje naa kultura prenosi poruke i izraava slinih aktivnosti
Vjeba Ciljevi uenja Trajanje Napomene Mitovi o enama, vjerovanja o mukarcima i enama. Sudionici i sudionice e 60-70 - mogue birati
Omoguiti sudionicima i sudionicama da se meusobno upoznaju
mukarcima i osvijestiti koje se poruke nalaze iza tradicionalnih mitova i kako min
Aktivnost 1.1: njihove posljedice te poruke utjeu na ponaanje.
(ako je potrebno)
Imenologija: Aktivnost 2.1.15. Razmotriti proces odrastanja iz perspektive vlastite rodne uloge
Uspostaviti povjerenje i potovanje
30 min Izborna aktivnost 60 min
znaenja koja nose ivotni put
Ukazati na razliita osobna iskustva i specifinosti zajednica

naa imena
kojima pripadaju sudionici i sudionice Vjeba Ciljevi uenja Trajanje Napomena
Aktivnost 1.2: Upoznati sudionice i sudionike s ciljevima radionice, te utvrditi Obvezna Rodne razlike i oekivanja vezana uz ponaanje, karakteristike i
10 min Aktivnost 2.1.16. sposobnosti mukaraca i ena dio su komunikacijskih obrazaca, to je
Oekivanja i ciljevi njihova oekivanja, i usporediti ih s ciljevima aktivnost 15-20 min
Poslovice i izreke posebno vidljivo u poslovicama i izrekama unutar odreenog kulturnog
Aktivnost 1.3: Pravila Zajedniki dogovoriti norme ponaanja, koje e osigurati Obvezna konteksta.
15 min
potovanje svih sudionica i sudionika, za vrijeme radionice aktivnost
Razmotriti spolne stereotipe u medijima razviti vjetinu kritikog
MODUL 2: RODNI STEREOTIPI I RODNA JEDNAKOST Aktivnost
promatranja medija 45 ili 15
2.1.17. Spolno
CJELINA 1: Rodni stereotipi, maskulinitet i feminitet stereotipiziranje
Razmotriti kako mediji oblikuju odnose moi min
Identificirati naine na koje ovi stereotipi djeluju na nae ivote Jedna od vie
Aktivnost 2.1.1. to Istraiti: biti mladi i biti djevojka koje su prednosti i nedostaci
slinih aktivnosti
znai biti djevojka Ispitati drutvene stavove i oekivanja
- mogue birati
25-30 min Aktivnost 2.1.18. Prepoznavanje rodnih stereotipa i mitova koji se koriste u 60-120
to znai biti
Oglaivaka industrija oglaivakoj industriji min Ove su aktivnosti
mladi
sline Grupnim
Aktivnost 2.1.2. Razgovarati o rodnim stereotipima i njihovim posljedicama
Identificirati rodne stereotipe i osvijestiti utjecaj koji glazba ima
vjebama
Drutvene rodne 30 min Aktivnost 2.1.19. To je na rodne stereotipe i to to znai biti mukarac ili ena 45 ili 15
uloge moja glazba min
Ponuditi pozitivne poruke

Aktivnost 2.1.3. Svia Istraiti rodne odnose u ivotima sudionika i sudionica

mi se Ne svia mi Pruiti im prostor da govore o sebi i svojim osjeajima
25-30 min Kroz ovu aktivnost bavimo se pitanjem roda. Cilj je propitati

Aktivnost 2.1.20.
se kategoriju roda i razgovarati o tome kako doivljavamo rod u 15-20 min
Jedna od vie Prezentacija roda
Aktivnost 2.1.4. Osvijestiti rodne stereotipe i vjerovanja sudionika i sudionica o
svakodnevnom ivotu.
slinih aktivnosti
Mukarci, ene i rodnim ulogama 45 min Aktivnost je
- mogue birati Aktivnost 2.1.21. Igra
drutvo 30-45 min slina grupnoj
14 Aktivnost 2.1.5. Biti mladi i biti djevojka koje su pozitivne i negativne strane

30-45 min
uloga
vjebi broj 4 15
Samo-otkrivanje Aktivnost 2.1.22. Razviti empatiju za druge i njihove rodne uloge
50 min
Aktivnost 2.1.6. Spol Spoznati razliku spola i roda
Zamisli da... Propitati normu heteroseksualnosti
i rod Razlikovati bioloke karakteristike, vezane uz spol, od drutvenih
CJELINA 2: Patrijarhalna drutva
25-30 min
uloga, nauenih ponaanja i rodnih stereotipa Jedna od vie
Ispitati stavove vezane uz rod
Aktivnost 2.2.1. Biti
slinih aktivnosti Shvatiti kako seksizam djeluje u prilog mukarcima, a protiv

- mogue birati muko i povlastice 30 min
Aktivnost 2.1.7. Ispitati vlastita vjerovanja i pretpostavke vezano uz rodne
ena
koje uz to idu
Slaem se ne stereotipe i rodne uloge 15-20 min
slaem se Shvatiti razliku izmeu spola i roda
Potaknuti raspravu o moi i potlaenosti u drutvu
Preispitati tko ima mo u drutvu i raspravljati o iskustvima sudionika i
Aktivnost 2.1.8. Kviz: Omoguiti uenicima i uenicama da istrae vlastite stavove

sudionica kad su imali, ili nisu imali mo, identificirati ideje i povijesne
zanimanja, uloge prema mukarcima, enama, djevojicama i djeacima Aktivnost 2.2.2. Karta
30 min dogaaje koji potlaenost ine legitimnom, te pokuati usmjeriti 30 min Jedna od vie
i aktivnosti ena i Omoguiti im da ponu uviati svoje uloge i stereotipe, na
moi
sudionice i sudionike ka razvijanju empatije za grupe bez moi, kao i slinih aktivnosti
mukaraca nenapadaki nain razgovarati o ulozi otpora i privilegija u zaustavljanju rodno uvjetovanog - mogue birati
Aktivnost 2.1.9. A na Osvijestiti stavove i miljenja sudionika i sudionica vezana uz nasilja
kraju pie... rodne uloge, ponaanja i oekivanja Aktivnost 2.2.3. Uvidjeti postojanje povezanosti diskriminacije i moi

Omoguiti im da promisle o nainima i postojeim modelima 25 min Zamrznute slike Uvidjeti kako razliitosti mogu postati temeljom diskriminacije

60 min
uenja rodnih uloga
Aktivnost 2.1.10. Spoznati razliku izmeu spola i roda nauiti prepoznati rodne Identificirati uobiajene stavove i ponaanja koja podupiru

Rod, ne spol stereotipe 30 min Aktivnost 2.2.4. dominantan pogled na maskulinitet i feminitet i tako pridonose
Aktivnost 2.1.11. Shvatiti koncept rodnih stereotipa Kontinuum tetnih nasilju mukaraca protiv ena
Rodna kutija ponaanja prema 45 min
Uvidjeti da rodne uloge nisu trajna stvarnost, ve da su djevojkama i Prepoznati prilike u svakodnevnom ivotu za propitivanje

Jedna od vie dominantnog pogleda na maskulinitet i feminitet i sprjeavanje
drutveno konstruirane mladiima
slinih aktivnosti nasilja mukaraca protiv ena
30 min
Pokrenuti raspravu o rodnim ulogama: kako se ue, kako - mogue birati
se uvruju, kakva je cijena koju plaaju mladii i djevojke Aktivnost 2.2.5.
kad se pokuavaju ponaati u skladu sa svojom drutveno Osvjetavanje rodnih stereotipa i krenja osobnih granica
Dominantno 60 min
konstruiranom rodnom ulogom ponaanje
Aktivnost 2.1.12. Osvijestiti drutveno / kulturalno konstruiranje kategorija
Pravi mukarac i mukarac i ena 45 min
prava ena

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 GRUPNE VJEBE
Aktivnost 4.1.6. Nauiti prepoznati zlostavljanje u vezi

Usmjeravanje
Vjeba 1: Rod kroz prizmu medija Vjeba 3: Rod kroz prizmu masovnih medija Nauiti prepoznati znakove da je osoba zlostavljana

mladih ka
Vjeba 2: Rod kroz prizmu obrazovnog sustava Vjeba 4: Igranje uloga o jednakosti i nejednakosti..
prepoznavanju Nauiti kako se najee zlostavlja/ica ponaa prema rtvi

upozoravajuih
Modul 3: KVALITETNE I TETNE VEZE Nauiti to moemo uiniti
60 min
znakova za
Aktivnost 3.1. Osvijestiti razliita ponaanja koja koristimo da bismo iskazali nasilje u intimnim o ako rtva trai pomo
20 min partnerskim vezama
Ljubav to je to? ljubav prema partneru/partnerici. o ako zlostavlja/ica trai pomo
i nainima nuenja
Aktivnost 3.2. Uenici i uenice e nauiti to ini vezu uspjenom, kao i to pomoi o ako shvatimo da nam je bliska osoba u nasilnoj vezi
35 min
Adolescentne veze moe pridonijeti propasti veze.
Potaknuti raspravu o seksistikim stavovima i vjerovanjima

Aktivnost 3.3. Prepoznati karakteristike kvalitetnih veza, zasnovanih na Prepoznati i razbiti uobiajene mitove o nasilju u intimnim

Aktivnost 4.1.7. Mit 20-45
Kvalitetne i tetne jednakim pravima, za razliku od tetnih 30-45 vezama Jedna od vie
ili stvarnost? min
veze znakovi Opisati vjetine, stavove i ponaanja potrebna za stvaranje i min Potaknuti raspravu o znakovima koji upozoravaju na opasnost
slinih aktivnosti
upozorenja odravanje kvalitetnih veza od nasilja i nasilnih ponaanja - mogue birati
Aktivnost 3.4. Podii svijest o pitanjima moi/kontrole u vezi i njihovom 15-20 Aktivnost 4.1.8. Osvijestiti i prepoznati mitove o nasilju

45 min
Osobe i stvari utjecaju i na osobe, i na odnos min Mitovi o nasilju
Vjeba Ciljevi uenja Trajanje Napomena CJELINA 2: to moemo uiniti da zaustavimo nasilje u intimnim partnerskim vezama kako intervenirati u
podruju nasilja u intimnim partnerskim vezama
Uvjebavanje izravnog suoavanja s problemom
Znati to mogu uiniti kad su promatrai/ce
Aktivnost 3.5. Vjebanje empatije, kao osnove rjeavanja problema i pruanja
Izravno suoavanje s podrke 35 min Aktivnost 4.2.1. upoznati se sa specifinim tehnikama propitivanja stavova i

problemom Razvijanje komunikacijskih vjetina, i uenje suoavanja s to moemo uiniti ponaanja svojih vrnjaka i vrnjakinja kojima se podupire nasilje
agresivnou i nasiljem da zaustavimo protiv ena 45 min
nasilje u intimnim Jedna od vie
Uvjebavanje izravnog suoavanja s problemom partnerskim vezama znati to svaka osoba moe uiniti kako bi zaustavila nasilje u
slinih aktivnosti
Aktivnost 3.6. Uvjebavanje empatije, kao osnove rjeavanja problema i - alati za intervenciju intimnim partnerskim vezama - mogue birati
Svijest o vlastitom pruanja podrke 30 min znati to je kvalitetna veza i kako do nje doi

tijelu Razvijanje komunikacijskih vjetina, i uenje suoavanja s nauiti prepoznati znakove koji upozoravaju na nasilje u vezi,

16 agresivnou i nasiljem Aktivnost 4.2.2.
Reagiraj!
raspraviti kada i kako se prijatelji i prijateljice mogu ukljuiti u
ovu situaciju, i nauiti mogue naine reagiranja i unitavanja
45 min 17
MODUL 4: NASILJE U INTIMNIM VEZAMA
mitova vezanih uz ovo podruje.
CJELINA 1: Senzibilizacija
Utvrditi postojee znanje uenika i uenica o nasilju u intimnim
Aktivnost 4.2.3. Spoznati da je nasilje u intimnim vezama nain nametanja moi

Aktivnost 4.1.1. Od nasilja do 60 - 90
Definiranje i vrste partnerskim vezama i definirati nasilje u intimnim partnerskim i kontrole, te ostvarivanja privilegija
vezama potovanja u min
nasilja u vezama intimnim vezama Spoznati da se kvalitetna intimna veza temelji na potovanju

30 min
/ romantinim Prepoznati razliite vrste zlostavljakih ponaanja koji ine

vezama/ intimnim nasilje u intimnim partnerskim vezama Cilj ove aktivnosti je raditi na samouvjerenosti i samopouzdanju
Aktivnost
partnerskim vezama djevojaka. Mladiima daje mogunost da steknu uvid u ponaanje
Prepoznati razliite vrste nasilja u intimnim partnerskim vezama
4.2.4. Trening 20 min
djevojaka. Shvatit e da je u redu kad djevojka kae: NE, i
Aktivnost 4.1.2. samopouzdanja
Prepoznati vrste nasilja u vezama djevojke e se pri tom dobro osjeati.
Renata i Draen
Prepoznati znakove koji upozoravaju na mogunost nasilja u
45 min
vezama Jedna od vie
Aktivnost 4.2.5.
slinih aktivnosti Unaprijediti komunikacijske vjetine

Aktivnost 4.1.3. Gledaj, sluaj, ui
Prepoznati i raspraviti razliite tipove nasilja u intimnim
30-45 - mogue birati 45 min
Prie o nasilju u jaanje kvalitetne Identificirati pozitivne naine rjeavanja konflikta

partnerskim vezama min
vezama komunikacije
Aktivnost 4.1.4. Prepoznati i raspraviti razliite oblike nasilnog ponaanja u

45 min
Sluajevi nasilja adolescentnim vezama. 20-30
Zavrna rije i post-upitnik
Prepoznati razliite oblike zlostavljajuih ponaanja koje osoba
min
koja zlostavlja koristi za stjecanje moi i kontrole nad rtvom
Aktivnost 4.1.5.
Kota moi, kota Uvidjeti da se i izoliran in moe definirati kao zlostavljanje
45 min
kontrole, kota
jednakosti Prepoznati taktike nasilja u vezama

Prepoznati ponaanja koja upuuju na jednakost u vezama

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 B.1. Kako dokumentirati radionice
Takav veliki posao, kao to je primarna intervencija u kol-
skom okruju, trebalo bi dokumentirati, kako bi se o proce-
su i rezultatima moglo izvijestiti znanstvenu zajednicu, ali i
donositelje i donositeljice odluka. Dokumentiranje ovih ak-
tivnosti predstavlja jake dokaze da je potreban dalji rad na
podruju rodne jednakosti i prevencije nasilja u intimnim par-
tnerskim vezama.
Predlaemo slijedee naine dokumentiranja provedbe pro-
grama:
Ispisani flipchart (veliki) papiri: za provedbu aktivnosti u ra-
zredu, sugeriramo koritenje flipchart papira, ne kolskih
ploa, ili bijelih ploa za pisanje. Flipchart papiri mogu biti
privreni na odgovarajui stalak, ili se lijepiti na zid. Njiho-
vo koritenje omoguuje da se arhiviraju rezultati aktivnosti,
moe ih se fotografirati na kraju radionice, itd.
Radni listovi koje ispunjavaju uenici i uenice: uz sve aktiv-
nosti koje ukljuuju koritenje odreenih radnih listova za
DIO C.: KAKO EVALUIRATI RADIONICE vezama nakon provedbe programa (upitnici se primjenjuju hvaenog nakon provedbe programa (post-upitnik i upitnik
istovremeno s primjenom u kontrolnoj grupi). za praenje) moi emo utvrditi kratkorono i dugorono dje-
C.1. Svrha evaluacije Post-upitnik uenici i uenice trebaju ispunjavati odmah po lovanje i uinkovitost radionice, tonije, je li bilo promjene u
Iako je preporuka da se aktivnosti vezane uz prevenciju i in- zavretku programa, dok upitnik za praenje treba ispuniti razini znanja, u stavovima i ponaanju kad je rije o rodnoj
tervencije u podruju javnog zdravlja evaluiraju u terminima najmanje etiri mjeseca po provedbi radionica, ako je to mo- nejednakosti i nasilju u intimnim partnerskim vezama, i jesu
njihovog uinka na ciljnu grupu i, ako je mogue, uinkovito- gue. li se primijeene promjene zadrale i etiri mjeseca po zavr-
sti, vrlo je malo takvih sluajeva. Malo je intervencija evalui- Usporedbom stanja zahvaenog pred-upitnikom i stanja za- etku programa.
rano obzirom na djelovanje na ciljnu grupu, a jo manje ob-
zirom na uinkovitost djelovanja na njihovo znanje, stavove i
promjenu ponaanja.
Jedna od glavnih komponenti ovog projekta je evaluacija
uinka i uinkovitosti provedbe radionica. Pred-upitnik
Znanje Rodni stereotipi
Post-upitnik Stavovi Nasilje u intimnim
C.2. Metoda evaluacije
partnerskim i
Preporuka je da se od uenika i uenica koji sudjeluju u ra- nnaire
adolescentskim vezama
dionicama (intervencijska grupa) prikupe podaci pomou
pred-upitnika, post-upitnika i upitnika praenja. Isti upitnici
primjenjuju se i na uenicama i uenicima koji ne sudjeluju u Intervencijske 1 2 3

uenike i uenice (knjiica IV), ide i uputa profesorima i pro- grupe

radionicama (kontrolna grupa). Tonije, utjecaj i uinkovitost
fesoricama da na kraju aktivnosti prikupe ispunjene radne radionica e se vrednovati koristei mijeani faktorski nacrt Kontrolna grupa 1 2 3

listove. Tako dobivaju priliku da detaljno proitaju odgovore
po zavretku radionice, stvore arhivu rezultata provedenih
radionica, a to je i dio dokumentacije o provedbi.
Fotografije: preporuka je da se fotografiju rezultati aktivnosti
uenika i uenica, kao i da ih se fotografira za vrijeme pro-
vedbe aktivnosti (igranja uloga, grupnog rada, rasprave). Ne
18 zaboravite prije toga od njih traiti dozvolu za fotografiranje
(kao i/ili za daljnje koritenje fotografija).
Snimanje: u sluaju potrebe, mogue je i snimanje aktivnosti
(recimo, odlue li se uenici i uenice za provoenje aktivno-
sti kao to je kazalina predstava). Ponovo, ne zaboravite tra-
iti njihovu dozvolu za snimanje (i/ili koritenje video snimke).
Obrasci za izvjetavanje: jedan od naina dokumentiranja
je i ispunjavanje obrasca za izvjetavanje, koje profesori/ce
trebaju ispuniti i poslati jednoj od partnerskih organizacija
u projektu po zavretku provoenja programa (vidi Dodatak
C).
Svi materijali trebaju sadravati EU zastavu, DAPHNE logo,
kao i logo projekta, obzirom da je DAPHNE III program Eu-
ropske Unije financirao nastanak ovog materijala.
(2x3), gdje se jedan faktor odnosi na razliite grupe (oni koji
sudjeluju i koji ne sudjeluju u radionicama), a drugi na razlike
=pred-upitnik,
1 2
=post-upitnik, 3
=upitnik za pra enje , = radionica, ----- = bez
radionice
unutar grupa (pred-upitnik, post-upitnik, upitnik praenja).
Slika 1: Nacrt evaluacije radionica
Kako bi se evaluirao uinak radionica na znanje, stavove i
ponaanje uenika i uenica, oni koji sudjeluju u radionica-
radionica.
ma (intervencijska grupa) e ispuniti upitnik prije radionica
(pred-upitnik), po zavretku radionica (post-upitnik), te etiri Primjenom post-upitnika u intervencijskoj grupi, zahvatit e Obzirom na preporuku koritenja kontrolne grupe, radi pro- 19
mjeseca po zavretku radionica (upitnik praenja). Uenici i se i procjena zadovoljstva uenika i uenica radionicom, kao vedbe evaluacije, preporuka, zbog etikih razloga je, prove-
uenice koji ne sudjeluju u radionicama (kontrolna grupa) is- i njihovo iskustvo sudjelovanja u radionici, procesu, metoda- sti kratku senzibilizaciju kontrolne grupe nakon ispunjavanja
punjavaju iste upitnike, u istom vremenskom periodu. Upo- ma, koritenja materijala, kao i percipirane korisnosti takvih upitnika za praenje.
raba kontrolne grupe se preporuuje, kako bi se omoguilo Za evaluaciju preporuujemo koritenje instrumenata nave-
da se svaka primijeena promjena u intervencijskoj grupi denih u Dodatku B.
moe s velikom sigurnou pripisati djelovanju radionica, a
Koje instrumente koristiti i kad:
ne nekom vanjskom faktoru koji je mogao djelovati u istom
Intervencijska grupa Kontrolna grupa
periodu, i koji je mogao dovesti do poboljanja znanja, sta-
X1 mjera Pred-upitnik Pred-upitnik
vova ili ponaanja uenika i uenica (primjerice, kampanja
X2 mjera Post- upitnik Post- upitnik
protiv nasilja, neki sluaj zlostavljanja koji je privukao veliku X3 mjera Upitnik za praenje Upitnik za praenje
panju medija, itd.). Isto tako, preporuka je da broj uenika i
uenica koji sudjeluju u radionicama bude jednak broju ue-
nika i uenica koji ine kontrolnu grupu.
Pred-upitnikom elimo mjeriti: DIO D.: KAKO PRATITI I IZVJETAVATI O tatima radionica izvijeste organizaciju koja je sudjelovala u
Koliinu rodne nejednakosti, tonije, koliko je patrijar-
halno drutvo, kao i koliko su uenici i uenice izloeni RADIONICAMA projektu (u Hrvatskoj CESI, nap. prev.)

nasilju. Biljee se i demografski podaci. Hipoteza je da

e, to je drutvo patrijarhalnije, to izraenija biti rod-
na nejednakost, kao i izloenost nasilju.
Znanje, stavove i ponaanje uenika i uenica, vezano
uz rodne stereotipe i nasilje u intimnim partnerskim
vezama prije provedbe radionica
Post-upitnikom i upitnikom za praenje elimo mjeriti pro-
mjene u znanju, stavovima i ponaanju uenika i uenica na
podruju rodnih stereotipa i nasilja u intimnim partnerskim
Ukoliko radionice provodite za vrijeme trajanja projekta, to-
nije, kolske godine 2010/11, molim Vas da popunite i poalje-
te obrazac za izvjetavanje u Dodatku C, kao i sve druge do-
stupne dokumente, kao to su fotografije, ispisani flipchart
papiri, radni listovi, upitnici koje su ispunili uenice i uenice,
itd., organizaciji koja sudjeluje u projektu.
Nastavnike i nastavnice koji e prirunik koristiti po zavretku
projekta (nakon prosinca 2011.) takoer molimo da o rezul-
Obrazac za izvjee u Dodatku C podijeljen je u etiri dijela.
DIO A: Ope informacije
Voditelj/ica radionica treba dati neke ope informacije o pro-
vedbi radionice, tonije: svoje ime, profesiju, informacije za
kontakt, naziv i adresu kole, razred u kojem su provedene
radionice (primjerice, 1. razred trogodinje srednje kole),
kao i broj uenika i broj uenica koji su sudjelovali.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

DIO B: Raspored radionica, provedba i ishod DIO E.: AKTIVNOSTI UNUTAR
DIO B ukljuuje sedam pod-dijelova.
Dio B.1. odnosi se na planirani i provedeni plan radionice.
RADIONICA
Osoba koja vodi radionice treba naznaiti broj planiranih
U ovom su djelu navedene aktivnosti, te upute za provedbu
i provedenih: susreta, dana, radnih kolskih sati, ukupnog
aktivnosti u sklopu radionica u razredu. Dio E je podijeljen u
broja sati (ukljuujui vankolske aktivnosti), te odabrane ak-
etiri modula:
tivnosti.
Modul 1: Uvod i postavljanje ciljeva
Dio B.2. donosi popis svih aktivnosti ukljuenih u ovaj priru-
Modul 2: Rodni stereotipi i rodna jednakost
nik. Zadatak osobe koja vodi radionice je oznaiti u prvom
stupcu planirane aktivnosti, a u drugom stupcu koje su ak- Modul 3: Kvalitetne i tetne veze
tivnosti stvarno provedene, obzirom da se moe dogoditi Modul 4: Nasilje u intimnim vezama
da dio planiranih aktivnosti ne bude proveden zbog razlii- Mogue je birati i kombinirati aktivnosti iz razliitih modula
tih nepredvienih imbenika. Takoer, u zadnjem stupcu je pri stvaranju plana svoje radionice. Meutim, aktivnosti se
ostavljen prostor za mogue komentare / napomene / obja- treba birati tako da se prati redoslijed modula, obzirom da je
njenja. modul 1 preduvjet za modul 2, modul 2 za modul 3, a modul
U dijelu B.3. treba navesti jesu li provoene kakve vankol- 3 za modul 4.
ske aktivnosti, te ako jesu opisati kakve (primjerice, organizi- Pri odabiru aktivnosti treba potivati redoslijed modula, kao
ranje natjecanja u izradi postera ili kazalina predstava). i redoslijed kojim su aktivnosti svrstane unutar modula. Do-
U dijelu B.4. treba navesti je li bilo ikakvih problema za vri- zvoljeno je preskakati, dodavati i mijenjati / prilagoavati ak-
jeme provedbe radionica (primjerice, roditelj koji se ali zbog tivnosti.
sadraja radionica, i slino) Kako su aktivnosti u ovom priruniku namijenjene i iskusnim,
U dijelu B.5. treba opisati je li bilo kakvih izmjena u aktiv- i neiskusnim voditeljima i voditeljicama, moduli su strukturi-
nostima, bilo prije planiranih, bilo za vrijeme same provedbe rani tako da ih je mogue primjenjivati ili jedan za drugim, ili
(promjena u koracima aktivnosti, trajanju, radnim materija- kao pojedinane modul
lima...).
U dijelu B.6. treba navesti pouke do kojih se dolo za vrije-
me provedbe radionica.
U dijelu B.7. voditelji/ce radionica imaju mogunost, na te- MODUL 1:
melju iskustva steenog kroz rad, sugerirati promjene, bilo u
aktivnostima, ili nainu provoenja radionica, kako bi dolo
do poboljanja programa.
UVOD I POSTAVLJANJE CILJEVA
Dio C: Evaluacijsko izvjee
Izvjee treba ukljuivati podatak o koritenim upitnicima
(tonije, koliko je ispunjenih upitnika prikupljeno).
Oni profesori i profesorice koji radionice provode u sklopu
projekta trebaju poslati sve ispunjene upitnike odgovarajuoj
partnerskoj organizaciji. Provodite li radionice po zavretku
projekta, na raspolaganju su Vam slijedee mogunosti: po-
slati kodirane podatke, fotokopirane upitnike, ili opis rezulta-
ta partnerskoj organizaciji.

Dio D: Fotografije
Ukoliko su uenici i uenice dali dozvolu za fotografiranje, uz
obrasce za izvjee mogue je priloiti i fotografije.

SADRAJ PRIRUNIKA
 MODUL 1. UVOD I POSTAVLJANJE CI- Uvod: Danas emo razgovarati o razliitim temama, vezano
uz rodne uloge, na odnos sa suprotnim spolom, te naini- 1. Uenici i uenice sjede u krugu
LJEVA ma graenja kvalitetnih odnosa. O svakoj od ovih tema emo 2. Podijelite im samoljepljive papirie (post-it).
razgovarati za vrijeme vjebi i zajednikog rada u grupi. Ka- 3. Upute: Napiite ime na papiriu i zalijepite ga na majicu. Profesor/ica takoer pie svoje ime.
PREGLED MODULA snije emo detaljnije vidjeti to emo raditi, no, prije toga, 4. Dajte uputu: Svatko od vas e rei svoje ime i:
Kroz ovaj uvodni modul, uenici i uenice se imaju priliku molim vas da odgovorite na neka pitanja koja e mi pomoi Kako bi se zvala osoba suprotnog spola koja ima isto ime kao vi?
upoznati sa svrhom i ciljevima radionica. Sudionici i sudioni- da bolje pripremim aktivnosti koje emo provoditi. Koje je znaenje vaeg imena, koje se asocijacije uz njega javljaju? Zato su vam roditelji dali ba to ime?
ce e, zajedno sa svojim profesorima i profesoricama, posta- Recite uenicima i uenicama koliko ete se puta i kada su- Ima li bilo to drugo, to elite rei, i vezano je uz vae ime?
viti pravila, identificirati svoja oekivanja, te usporediti svoja sresti da biste proveli sve aktivnosti (datume i vremena). 5. Profesor/ica pie imena na flipchart papir (privren na stalak ili zid, ili na podu) u dva stupca (mladii
oekivanja s ciljevima. Dakle, ciljevi ovog modula su:
Aktivnost djevojke). Ukljuite i svoje ime (vidi: Oekivani ishod aktivnosti).
odrediti i definirati ciljeve radionice Pred-upitnik: Podijelite obrasce upitnika uenicima i ue-
stvoriti sigurno okruenje, puno potovanja i povjere- po 6. Vodite rauna da u razliitim kulturama imena mogu odraavati i utjecaj i razlike izmeu razliitih
nicama, i objasnite im kako e odrediti svoju zaporku. Pre- koracima
nja drutvenih grupa ili rasa i nacionalnosti. U kratkoj raspravi, istaknite rodnu specifinost imena, ukazujui
poruka je da im pomognete pri ovome, kako ne bi dolo do
prikupiti podatke o znanju, stavovima te ponaanju na rodno specifine asocijacije koje se javljaju uz znaenje i porijeklo imena, na slijedei nain::
gubitka podataka. Ispunjene upitnike trebate prikupiti u pri-
(metodom samoprocjene) uenika i uenica, veza- premljenu veliku omotnicu ili kutiju. Rasprava:
no uz pitanja rodne nejednakosti, rodnih stereotipa i Upute za upisivanje zaporke: Koja je razlika izmeu mukih i enskih imena?
nasilja u intimnim vezama (u svrhu procjene potreba to je zajedniko imenima djevojaka? Koje je znaenje njihovih imena? (primjerice, ljupkost, cvijee,
i evaluacije) Molim Vas da u prvu kuicu upiete tree slovo imena svoje poslunost)
Preporuka je da se primjene sve aktivnosti iz ovog modula, majke. Na primjer, ako je majino ime Marija, u kuicu ozna- to je zajedniko imenima mladia? Koje je znaenje njihovih imena (primjerice, snaan, jak, junak,
osim aktivnosti 1.1., koja je izborna. enu slovom A trebate upisati slovo R. U kuicu oznaenu pobjednik)
slovom B, upiite tree slovo oeva imena. Primjerice, ako Zato neka imena postoje samo u obliku za jedan spol?
se otac zove Ivan, u kuicu trebate upisati slovo A. Zatim, u
UVOD I PRED-UPITNIK dvije kuice oznaene slovom C trebate upisati mjesec u kom
Na kraju, rezultat vae aktivnosti (flipchart papir) bi trebao izgledati otprilike ovako:
ste roeni. Na primjer, ako ste roeni u lipnju, u prvu kuicu
Materijal i priprema oznaenu slovom C upiite 0, u drugu broj 6. U zadnje dvije DJEVOJKE MLADII
primjerci pred-upitnika
kuice, oznaene slovom D, upiite zadnje dvije znamenke Komentar Imena Imena Komentar
Oekivani
svog telefonskog broja.
22 olovke
ishod
Kristina Kristijan 23
kutija ili velike omotnice, za prikupljanje ispunjenih formu-
Cvijet Margareta Tomislav Prvi hrvatski kralj
... ...
lara
Trajanje 30 45 minuta
Aktivnost po koracima
Naglasite kako nam ve u trenutku roenja daju ime, koje je vezano uz na spol, a, isto tako, ve tada, opet
temeljeno na spolu, javljaju se i oekivanja koja se odnose na nae ponaanje.
Aktivnost 1.1: Imenologija: znaenja koja nose naa imena8
Napomena voditeljima i voditeljicama: U veini kultura, enska i muka imena se razlikuju. U nekim
Ova je aktivnost prikladna za uvod za temu rodnih stereotipa, jer potie uenike i uenice da istrae rodne
Kratki uvod Napomena jezicima, ak i kad zvue jednako, piu se na razliite naine. Znaenje imena je esto vrlo vano. Primjerice,
implikacije imena i znaenja, koja esto odraavaju drutveno prihvatljive uloge i oekivanja.
Omoguiti sudionicima i sudionicama da se meusobno upoznaju (ako je potrebno) za na jednoj radionici u Keniji je svaka od sudionica objasnila znaenje svog imena, i zato je dobila ba to ime.
Ciljevi Uspostaviti povjerenje i potovanje nastavnike/ Neka su imena bila vezana uz ono to je radila majka do trenutka poroda, druga su se odnosila na ulogu koju
uenja ce
Ukazati na razliita osobna iskustva i specifinosti zajednica kojima pripadaju sudionici i sudionice ene imaju, ili ono to rade, ili njihov odnos s nekim mukim roakom.
Trajanje 30 minuta U raspravi bi trebalo naglasiti da su imena rodno odreena, i da njihova znaenja esto odraavaju drutveno
Flipchart papir (vidi i: Oekivani ishod aktivnosti)
prihvatljive uloge i oekivanja. Primjerice, enska imena ee imaju znaenja kao to su divna, njean
cvijet, ili posluna, dok muka imena ee imaju znaenja kao to su veliki ratnik, jak, hrabar ili dar.
Materijal Ploica za imena samoljepljivi papiri na koje e uenici i uenice napisati imena

Olovke i flomasteri

Aktivnost 1.2: Oekivanja i ciljevi 9
Ciljevi
Upoznati sudionice i sudionike s ciljevima radionice, te utvrditi njihova oekivanja, i usporediti ih s ciljevima
uenja
Trajanje 10 minuta
Flipchart papir, podijeljen u dva stupca

Materijal
Flomasteri

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Upute Upute
1. Prije no to ponemo, trebamo zajedno odrediti pravila koja emo potovati za vrijeme naih susreta.
1. to mislite, kojim emo se temama baviti na ovoj radionici, nazvanoj Podizanjem svijesti o rodnoj
Svrha ovih pravila je da vam omogue da se osjeate ugodno i sigurno u ovom prostoru, i da vam
jednakosti protiv nasilja u intimnim partnerskim vezama?10
omogue da dijelite svoje misli i miljenja. Koja biste pravila eljeli predloiti?
2. Mislite li da ete neto dobiti sudjelovanjem u ovim radionicama? Ako da, to?
3. Odgovore zapiite na flipchart papir u dva stupca 2. Neka va unaprijed pripremljeni flipchart, na kojem je napisano deset pravila, bude pri ruci. Polako ga
Aktivnost po otkrijte (oekujemo da e sudionici i sudionice spomenuti sva ta pravila, ali ako to ne uine, ostaje na
Podizanjem svijesti o rodnoj jednakosti protiv nasilja u intimnim partnerskim vezama koracima
Aktivnost Vama da to uinite).
po 3. elite li dodati jo neko pravilo?
koracima Teme elim dobiti:
4. Ima li neto vezano uz pravila to ne razumijete, ili neto drugo to biste eljeli pitati?
5. Slaete li se svi da ete potovati ova pravila za vrijeme naih susreta?
4. Poveite oekivanja uenika i uenica s ciljevima radionice; dodajte one teme koje nisu spomenuli,
6. Stavite flipchart papir na vidljivo mjesto (primjerice, na zid), gdje e ostati za vrijeme svih susreta.
te ako njihova oekivanja ukljuuju dijelove kojima se neemo baviti u sklopu radionica, istaknite to
e radionicama biti obuhvaeno, a to ne (vidi i: Oekivani ishod aktivnosti) Pravila
5. Sve emo ovo raditi kroz vjebe i grupne aktivnosti. Timski duh (radimo kao tim)

6. Odgovorite na pitanja uenika i uenica. Jednakost i potovanje: potujemo tua miljenja, i onda kad su

Na cilj je razgovarati o tome kako izgraditi kvalitetne, ravnopravne veze. Razgovarat emo o ovome to ste drugaija od naih
spomenuli, ali i o ovim temama: (na flipchart papir dodajte ono to nije spomenuto, od slijedeeg): Dozvolimo svima da govore: paljivo sluamo, bez prekidanja osobe

Rodni stereotipi i nejednakost koja govori
Rodne uloge mladia i djevojaka to znai biti mladi, ili bili djevojka u naem drutvu Razrijeimo nedoumice: pitamo kad god nam neto nije jasno

to je kvalitetna, a to tetna veza Oekivani Slobodno govorimo: svatko moe slobodno izraziti svoje miljenje

ishod Ne kritiziramo neopravdano, ali dozvoljavamo neslaganje miljenja

Pitanja vezana uz nasilje u vezama / nasilje u intimnim partnerskim vezama / nasilje u adolescentskim
vezama Nema mjesta poniavanju i omalovaavanju. Nijedno miljenje

Oblici nasilja u intimnim partnerskim vezama i upozoravajui znakovi ili pitanje nisu pogreni, ni glupi.
Oekivani to osoba adolescentne dobi moe uiniti ako je u nasilnoj vezi? Potujemo vremenski okvir.

24 ishod to osoba adolescentne dobi moe uiniti da pomogne prijatelju / prijateljici koja je rtva nasilja, ili Informacije su povjerljive. Ono to kaete unutar razreda je
25
poinitelj/ica nasilja? povjerljivo, i mora tako i ostati. O tome ne razgovaramo izvan
razreda, i ne dijelimo s drugim ljudima. Ogovaranje nije dozvoljeno.
Na kraju, rezultat aktivnosti e izgledati otprilike ovako: Nisu dozvoljeni osobni napadi ne optuujemo jedni druge.

Teme elim dobiti Savjet vie Moete ukljuiti i pravila koja vrijede za vrijeme boravka u koli.
1. 1.
2. 2.
... ...

Aktivnost 1.3: Pravila 11

Ciljevi Zajedniki dogovoriti norme ponaanja, koje e osigurati potovanje svih sudionica i sudionika, za vrijeme
uenja radionice
Trajanje 15 minuta
Materijal Priprema
Materijal i Flomasteri
Pripremite flipchart papir naslovljen s Pravila
priprema Prazan flipchart papir
(vidi i: Oekivani ishod aktivnosti)
Unaprijed pripremljen flipchart papir s pravilima

9 Prilagoeno prema:US Agency for International Development. (2009). Doorways I: Student Training Manual on School-Related Gender-
Based Violence Prevention and Response (str. 28). Washington, DC. Stanje: 16. 03.2010. ,www.usaid.gov/our_work/cross-cutting_programs/wid/pubs/
Doorways_I_Student_Manual.pdf
10 Moete koristiti i ovaj naslov: Gradnja kvalitetnih odnosa meu spolovima
11 Prilagoeno prema:
Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual (str. 65). Oxfam UK and Ireland.
Liz Claiborne Inc. (2006). Love is Not Abuse: a teen dating violence prevention curriculum (str. 20). Liz Claiborne Inc., 5. srpnja 2009., s
www.loveisnotabuse.com/

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 MODUL 2. RODNI STEREOTIPI I RODNA Ciljevi ovog modula su omoguiti uenicima i uenicama da:
znaju objasniti razlike izmeu pojmova spol i rod
JEDNAKOST propitaju svoja vjerovanja o tome to znai biti mla-
di ili djevojka u drutvu u kojem ive
PREGLED MODULA
identificiraju i opiu rodne stereotipe, nejednakosti i
Ovaj je modul podijeljen u dvije jedinice: a) Rodni stereoti-
drutvene uloge mladia i djevojaka
pi i usporedba maskuliniteta i feminiteta, te b) Patrijarhalna
steknu uvid u rodne uloge i stereotipe koje stvara i
drutva8 Kroz ovaj modul, uenici i uenice e se upoznati s
odrava drutvo
pojmovima rodnih stereotipa i rodnih uloga, i dobiti poticaj
prepoznaju povlastice i ogranienja koja idu uz to
da shvate ove koncepte, razgovaraju o razlikama izmeu
kad si djeak/mukarac i kad si djevojica/ena
spola i roda, propituju uobiajene pretpostavke o nainima
shvate na koji nain rodne uloge pridonose rodno
konstruiranja roda, istrae rodne uloge u svojoj okolini, utvr-
uvjetovanom nasilju
de kakva oekivanja od njih kao mladia i kao djevojaka ima-
prepoznaju koje su koristi od stereotipa, i kako se
ju druge osobe, kako se formiraju ta rodna oekivanja, i kako
rijeiti stereotipa
utjeu na nae ivote i odluke koje donosimo.
shvate definiciju patrijarhalnog drutva
Drugim rijeima, kroz aktivnosti u ovom dijelu prirunika e-
shvate odnos izmeu patrijarhalnih drutava i nasi-
limo sprijeiti nastanak stereotipnih rodnih uloga, ili izmije-
lja protiv ena.
niti postojee stereotipe, kao i oblikovati vjerovanja koja su
nuna za razvoj kvalitetnih intimnih veza. Kroz niz iskustve-
nih aktivnosti, prilagoenih temi i dobi sudionika i sudioni-
ca, uenice i uenici e dobiti priliku da procijene i propita-
ju svoje kulturno naslijeene stereotipe, a razlike izmeu
spolova promatrati kao individualne razlike, a ne kao dokaz
superiornosti jednog spola nad drugim.
Veina djece, kao i veina odraslih, nisu svjesni uinka dru-

MODUL 2: tveno nametnutih rodnih uloga na svoje ivote, niti injeni-

ce da se ove uloge zapravo mogu mijenjati, jer su drutveno
27
odreene. Klju za drutvenu promjenu i prevenciju rodno

RODNI STEREOTIPI I
uvjetovanog nasilja je u shvaanju da su rodne uloge dru-
tveni konstrukti. Od nune je vanosti da svi uenici i uenice
shvate koncept rodnih uloga, jer je to temelj ovog programa
i nuno je shvaanje slijedeih modula. Kroz ovaj modul na-

RODNA JEDNAKOST stoji se potaknuti uenike i uenice da istrae oekivanja ve-

zana uz rod, koja pred njih stavljaju njihova obitelj, drutvo,
masovni mediji.

12 Oba dijela ukljuuju vie aktivnosti, od kojih neke imaju isti cilj.
Nije nuno da se provedu sve aktivnosti koje imaju isti cilj, voditelj/ica
moe odabrati aktivnosti koje eli.

SADRAJ PRIRUNIKA
 CJELINA 1: RODNI STEREOTIPI I USPOREDBA MASKULINITETA I FEMINITETA Aktivnost 2.1.2. Drutvene rodne uloge 14
Kroz ovu e aktivnost uenici i uenice moi istraiti na koje naine definiranje mukih i enskih uloga
Aktivnost 2.1.1. to znai biti djevojka... to znai biti mladi...13 Kratki uvod
unaprijed moe ograniiti mogunosti koje se pruaju djeacima / mukarcima, i djevojicama / enama.
Istraiti: biti mladi i biti djevojka koje su prednosti i nedostaci
Ciljevi uenja
Ispitati drutvene stavove i oekivanja Ciljevi uenja Razgovarati o rodnim stereotipima i njihovim posljedicama
Trajanje 25-30 Minuta Trajanje 30 minuta
Radni list 1a (za mladie) (ispisan s obje strane, na utom papiru) Radni list 2a (Mukarac)
Materijal i
Radni list 1b (za djevojke) (ispisan s obje strane, na zelenom papiru) Radni list 2b (ena)
priprema
Materijal i
Olovke Flipchart papir
priprema
1. Dajte uenicima i uenicama radne listove, na kojima pie slijedei tekst: Olovke i flomasteri
Za djevojke (zeleni radni listovi): Samoljepljiva traka
Drago mi je to sam djevojka jer...
Voljela bih biti mladi, jer bih mogla... 1. Svaki uenik i uenica uzme jedan papir (na pola radnih listova treba pisati Mukarac, na pola ena).
Za mladie (uti radni listovi): Pokuajte radne listove rasporediti tako da pola mladia dobije radni list s naslovom Mukarac, a pola
Drago mi je to sam mladi jer... djevojaka radni list s naslovom ena (nemojte da samo mladii dobiju radne listove na kojima pie
Volio bih biti djevojka, jer bih mogao... Mukarac, i samo djevojke radne listove na kojima pie ena).
2. Dajte slijedeu uputu: Dopunite reenice s obje strane svog radnog lista. Imate 3 minute. 2. Uputa za uenike i uenice: Pokuajte se dosjetiti rijei koja je tipina za mukarca, ili za enu (ovisno
3. Prikupite radne listove i podijelite ih ponovo uenicama i uenicima, koji e ih proitati na glas na o tome to pie na vaem radnom listu), i zapiite je na svoj radni list.
slijedei nain:
Aktivnost po 3. Pazite, drugi ne bi trebali vidjeti kako je naslovljen va list, niti to vi piete. Sakrijte svoj radni list!
a. Drago mi je to sam mladi jer... (uti radni listovi, prednja strana)
koracima 4. Kad uenici i uenice zavre, dajte im slijedeu uputu: ponite meusobno mijenjati radne listove, sve
b. Voljela bih biti mladi jer bih mogla... (zeleni radni listovi, stranja strana)
dok ne kaem STOP.
Razgovarajte o slinostima i razlikama: Je li mladiima drago to su mladii zbog istih stvari koje bi djevojke
5. Podijelite uenike/ce u grupe po sedam osoba.
voljele initi, kad bi bile mladii?
6. Jedno po jedno, proetat ete po sobi, i to tako da va hod oslikava ono to je napisano na vaem
4. Uenici i uenice sad na glas itaju slijedee tvrdnje:
radnom listu (i obzirom na rod, i obzirom na karakteristike).
28 a. Drago mi je to sam djevojka jer... (zeleni radni listovi, prednja strana)
Aktivnost po - ostatak grupe e promatrati i nastojati pogoditi, u najvie 30 sekundi, a) rod, b) karakteristike 29
b. Volio bih biti djevojka jer bih mogao... (uti radni listovi, stranja strana)
koracima koje ste pokazivali
Razgovarajte o slinostima i razlikama: Je li djevojkama drago to su djevojke zbog istih stvari koje bi mladii
- osoba koja prikazuje karakteristike ne smije govoriti sve dok tim ne pogodi pravi odgovor
voljeli initi, kad bi bili djevojke?
- kad tim pogodi, ili kad je vrijeme isteklo bez tonog odgovora, prijeite na slijedeu osobu
Je li djevojkama i mladiima drago to jesu to to jesu zbog slinih razloga?
7. Jedna osoba iz grupe e mjeriti vrijeme (do 30 sekundi). Svaka osoba e na svom radnom listu biljeiti
5. Razgovarajte s uenicima i uenicama o slinostima i razlikama, i prikupite sve radne listove.
je li tim utvrdio a) rod, b) karakteristike svake osobe, te naznaiti koliko je ljudi pogodilo obje te stvari.
Ovo je primjer odgovora kakve moete oekivati: Rasprava
Razgovarajte o tome kako nepromjenjive muke i enske uloge mogu ograniiti mogunosti djeacima/
Drago mi je to sam djevojka jer: Drago mi je to sam mladi jer:
mladiima, te djevojicama/djevojkama.
zrelija sam od mladia imam vie slobode nego djevojke
8. Kako ste se osjeali zbog karakteristika napisanih na vaem radnom listu? Recite osobama koje su
mogu postati majka pametniji sam i snaniji nego djevojke
prikazivale istu karakteristiku da razgovaraju meusobno.
djevojke su osjetljivije neovisniji sam
9. Na flipchart papiru zabiljeite spomenute emocije, odvojeno od mukih i enskih uloga.
.
10. Kako se osjeate kad vam je dana unaprijed definirana uloga, i morate se ponaati u sklad s njom?
Oekivani
ishod Osjeate li se ogranienima?
Voljela bih biti mladi jer bih mogla: Volio bih biti djevojka jer bih mogao: 11. Prikupite radne listove.
biti snanija, slobodnija i neovisnija biti osjetljiviji
raditi to god poelim ne bih volio biti djevojka 14 Prilagoeno prema:Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A
Practical Action Kit for Young People (str. 44). London: The Commonwealth Secretariat. Stanje: 10.04., 2010
. znati to djevojke misle
from, www.unicef.org/lifeskills/index_14927.html
.

13 Prilagoeno prema:Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A
Practical Action Kit for Young People (str. 44). London: The Commonwealth Secretariat. Stanje: 10.04., 2010
from, www.unicef.org/lifeskills/index_14927.html

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Flipchart papir uz ovu aktivnost bi trebalo izgledati otprilike ovako: Radni listovi sudionika i sudionica e izgledati otprilike ovako:

Unaprijed odreene karakteristike i emocije Primjer radnog lista SMATRA SE TIPINIM ZA SMATRA SE NETIPINIM ZA
djevojaka DJEVOJKE / ENE DJEVOJKE / ENE
enske karakteristike Muke karakteristike
Karakteristika Osjeaj Karakteristika Osjeaj
Oekivani 1. Brinem o sebi i svom izgledu 1. Puenje
Pametna Superiornost Snaga Mono
ishod 2. minkam se 2. Psovanje
Lijepa Neudobno Mukost
Stvari koje radim I
Osjetljiva Neovisnost 3. Kupujem 3.
SVIAJU MI SE
Ljubomorna Egoizam
Lukava 4. 4. .
. 5.

1. Kuanski poslovi 1. varanje

Stvari koje radim, ali mi se
2. Brijanje / depiliranje voskom 2. .
NE SVIAJU
Aktivnost 2.1.3. Svia mi se ne svia mi se 15 3.
Istraiti rodne odnose u ivotima sudionika i sudionica Oekivani
Ciljevi uenja
Pruiti im prostor da govore o sebi i svojim osjeajima ishod Stvari koje ne radim, ali 1. kupovina 1. Puenje
Trajanje 25-30 minuta MI SE SVIAJU 2. Izlasci svaku veer.
2.
Radni list 3a (za djevojke)
Radni list 3b (za mladie)

Materijal i 1. Drogiranje 1. Drogiranje
2 prazna flipchart papira, na koje e se kasnije lijepiti radni listovi mladia i djevojaka, s naslovima
Stvari koje ne radim jer mi se
priprema
Svia mi se (mladii i djevojke) i Ne svia mi se (Mladii i djevojke) NE SVIAJU 2. Prostitucija

Olovke i flomasteri

30 1. Podijelite uenike i uenice u male grupe od 4 do pet osoba; svaku grupu e initi samo mladii, ili
Flipchart na koji e sudionici i sudionice lijepiti svoje ispunjene radne listove e izgledati ovako: 31
samo djevojke.

2. Svakoj grupi dajte jedan radni list (mladiima za mladie, djevojkama za djevojke)
Svia mi se Ne svia mi se
3. Upute za uenike i uenice: Nakon to porazgovarate, zabiljeite ono to se smatra tipinim/
prikladnim za va rod u prvom stupcu: Mladii Djevojke Mladii Djevojke
2 stvari koje inite i sviaju vam se
2 stvari koje inite, ali vam se ne sviaju
2 stvari koje ne inite, ali voljeli biste
Aktivnost po
koracima 2 stvari koje ne inite jer vam se ne sviaju
4. U drugom stupcu uinit ete isto ali sad ete biljeiti ono to se smatra neprikladnim / netipinim
za va rod.
5. Nakon to uenici i uenice zavre, dajte im slijedeu uputu: Sad doite u krug. Koja bi grupa eljela
opisati o emu ste diskutirali? Zbog ega radimo stvari koje nam se ne sviaju, i/ili ne radimo stvari
koje nam se sviaju?
6. Nakon to grupe zavre zadatak, zalijepit e svoje radne listove na jedan od dva flipchart papira
naslovljena sa: Svia mi se (mladii i djevojke) i Ne svia mi se (Mladii i djevojke).
7. Usporedite odgovore mladia i odgovore djevojaka.

15 Prilagoeno prema:Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual (str. 55-56). Oxfam UK and Ireland.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Alternativa ovoj aktivnosti mogla bi izgledati ovako16 Aktivnost 2.1.5. Samo-otkrivanje18
Rairite listove novina po podu, nepravilno ih rasporedite. Svi smo mi pravi ljudi, sposobni za doivljavanje irokog raspona emocija, ukljuujui sreu i tugu, ljubav
Objasnite sudionicama i sudionicima da, kad viknete etnja!, trebaju hodati to bre mogu, a da i bijes.
se meusobno ne sudaraju. Kad viknete: U parove, trebaju stati na list novina na podu. U jednom
Ukratko, stereotipi su destruktivni jer ograniavaju na potencijal! A opet, koliko mladih mukaraca i ena
trenutku na novinama smije stajati najvie dvoje ljudi.
znate koji se jako trude ponaati na stereotipan nain, bez imalo sumnje? Kakvu tetu nanosimo sebi i
Kada stanu na novine, recite im da ete im dati temu o kojoj trebaju razgovarati u paru ukupno dvije
Kratki uvod drugima? Djeaci se ne raaju nasilni, niti imaju tetne stavove prema djevojkama i jedni prema drugima
minute. Po isteku dvije minute, opet ete viknuti: etnja, i ponovo se mogu kretati u prostoru, dok
odmah po roenju. Stavove i ponaanja uimo, i to kroz stereotipe, kroz ono to nae drutvo misli da
opet ne viknete: U parove!. Zadajte im drugu temu, i tako redom.
znai ponaati se kao mukarac, i kao dama. Ogranienja ovih kutija /zatvora se moemo osloboditi
Zamolite sudionike i sudionice da se kreu po prostoru, i zatim im dajte teme, jednu po jednu.
kad ove ciljeve ponemo promatrati kao nedostine i nepoeljne. Tad moemo zapoeti s procesom
promjene. To ne znai da je pogreno da mladii vole sport ili popravljati aute, ili da djevojke ne bi trebale
Savjet vie Tvrdnje (teme) koje ete koristiti:
voljeti kuhanje.
a) neto tipino za moj rod, to volim raditi
b) neto tipino za moj rod, to ne volim raditi Potaknuti raspravu o:
c) neto netipino za moj rod, to volim raditi
d) neto netipino za moj rod, to bih volio / voljela raditi bez osude Ciljevi uenja pozitivnim aspektima toga to si mladi i to si djevojka

e) neto to se nadam da e se dogoditi za vrijeme radionice negativnim aspektima toga to si mladi i to si djevojka

Nakon to se porazgovara o svim tvrdnjama, zamolite sudionike i sudionice da formiraju grupe od pet
sudionika i sudionica. Svakoj grupi dajte prazan flipchart papir. Trajanje 30-45 minuta
U grupama, sudionici i sudionice trebaju zapisati svoje odgovore, kao i dodati asocijacije na napisane Flipchart papiri
odgovore, kao i nade to e se dogoditi za vrijeme radionice, koje su se javile za vrijeme rasprave. Materijal i
Vratite se u veliku grupu i pogledajte neke od odgovora sudionika i sudionica. Flomasteri
priprema
Samoljepljiva traka

Aktivnost 2.1.4. Mukarci, ene i drutvo 17 1. Podijelite uenike i uenice u grupe od po pet lanova ili lanica. Sve osobe u grupi trebaju biti istog
Pojam rod se odnosi na socijalno konstruirane razlike izmeu ena i mukaraca. Dakle, rodne razlike su spola.
Kratki uvod duboko ukorijenjene u drutvu i kulturi. Kategorije mukarac i ena su proizvod odreenog povijesnog 2. Svakoj grupi dajte flipchart papire i flomastere.
perioda i drutvenog konteksta, i kao takve mogu se mijenjati.
3. Grupi mladia dajte slijedeu uputu: razgovarajte u grupi, i zapiite svoje odgovore na slijedea
Ciljevi uenja Osvijestiti rodne stereotipe i vjerovanja sudionika i sudionica o rodnim ulogama pitanja:
Trajanje 45 minuta Kod toga to sam mladi mi se svia...
32 Kod toga to sam mladi mi se ne svia...
33
Flipchart papiri

Materijal i
Flomasteri
4. Grupi djevojaka dajte slijedeu uputu: razgovarajte u grupi, i zapiite svoje odgovore na slijedea
priprema
Samoljepljiva traka
pitanja:
Korak 1. Podijelite sudionike i sudionice u etiri male grupe, svakoj grupi dajte olovku i papir. Kod toga to sam djevojka mi se svia...
Korak 2. Svaka grupa ima svoj zadatak: Kod toga to sam djevojka mi se ne svia...
- Prva grupa treba nabrojati sve prednosti toga kad si ena u naem drutvu.
5. Kad zavrite zadatak, razgovarajte u grupi, i dogovorite se to je najbolje kad si mladi, odnosno
- Druga grupa treba nabrojati sve prednosti toga kad si mukarac u naem drutvu. Aktivnost po kad si djevojka. Taj odgovor zaokruite zelenim flomasterom. Odluite i to je najgore kad si mladi,
- Trea grupa treba nabrojati sve nedostatke toga kad si ena u naem drutvu. koracima odnosno, kad si djevojka. Taj odgovor zaokruite crvenim flomasterom.
- etvrta grupa treba nabrojati sve nedostatke toga kad si mukarac u naem drutvu. 6. U toku rada, odredite i jednu ili dvije osobe koje e predstaviti rad grupe drugima.
15-20 minuta
Korak 3. Svaka mala grupa predstavlja svoje rezultate u velikoj grupi. Rasprava (na flipchart zapisujte odgovore uenika i uenica)
Aktivnost po
15-20 minuta
koracima Koje su slinosti meu stvarima koje se sviaju mladiima i djevojkama?

Korak 4. Pokuajte izvui slinosti i razlike ponuenih lista odgovora.
Korak 5. Odgovorite na slijedea pitanja: Koje su razlike meu stvarima koje se sviaju mladiima i djevojkama?

- Jesu li ljudi ogranieni svojim rodnim ulogama i zato? Koje su slinosti i razlike meu stvarima koje se mladiima i djevojkama ne sviaju?

- Mogu li se uloge meusobno zamijeniti? Vidimo li vie slinosti ili razlika?

- Koje su prednosti odreene rodne uloge i tko od toga ima koristi? to jo primjeujete?

- Kako rodne uloge utjeu na odnose?
Meu stvarima koje vam se ne sviaju, ima li neto to se moe promijeniti?

- to biste eljeli promijeniti?
10 minuta Ako da, kako? to moete uiniti?
Ako ne, zato ne moete nita uiniti?
16 Amnesty International. (2004). Making Rights a Reality: Gender Awareness Workshops. London: Amnesty International.
17 Hodi, A., Bijeli, N., & Cesar, S. (2003). Sex and Gender under Magnifying Glass: Manual on identities, sexuality and process of 18 Prilagoeno prema:
socialisation (Spol i rod pod povealom - prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije). Zagreb: CESI - Center for Education, Counselling White Ribbon Campaign UK. Stanje: 15.09.2005., www.whiteribboncampaign.co.uk
and Research. Stanje: 01.04. 2010 from http://www.cesi.hr/hr/spol-i-rod-pod-povecalom-2-prosireno-izdanje/ Media Awareness Network. (2010). Lesson Plan: Gender Stereotypes and Body Image. Stanje:10.04.2010.,
http://www.mediaawareness.ca/english/resources/educational/lessons/elementary/body_image/gndr_stereo_body_image.cfm

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Rezultat vae aktivnosti e izgledati otprilike ovako:
Ova je aktivnost prikladna za grupu koja o pojmu roda zna vrlo malo, ili nimalo, ili koja se treba vratiti na
poetak, kako bismo bili sigurni da su svi lanovi i lanice grupe svladali ovaj koncept. Prilagodba: Drugi
Savjet vie nain provedbe ove aktivnosti je da grupa slua voditelja/icu dok ita jednu po jednu tvrdnju. Sudionici i
Slinosti Razlike sudionice zapisuju odgovore na papir, i to R, ako misle da je odgovor rod, ili S, ako misle da je odgovor
spol. Nakon toga se nastavlja s raspravom.
Mladii
svianje
Djevojke Aktivnost 2.1.7. Slaem se ne slaem se 20
Ciljevi Ispitati vlastita vjerovanja i pretpostavke vezano uz rodne stereotipe i rodne uloge

Mladii
Oekivani nesvianje uenja Shvatiti razliku izmeu spola i roda
ishod Djevojke Samoljepljiva traka
Materijal i
Foto aparat ili mobitel s foto aparatom

priprema
Oekuje se da e odgovori uenika i uenica pokazivati vie razlika, nego slinosti. Treba im pomoi
da shvate da ima i pozitivnih i negativnih aspekata u tome kad si djevojka, ili kad si mladi. Vjerojatnije Tablica za biljeenje rezultata aktivnosti 2.1.7 (za profesore/ice) [vidi knjiicu IV]

da mladii imaju vie privilegija (vie svia mi se), nego djevojke, kod kojih se oekuje vie ne svia Trajanje 15-20 minuta
mi se. Podijelite uionicu na dva dijela (unutar granica kruga koji ine uenici i uenice), pomou papira i
No, je li ovo stanje neizbjeno, ili mladii i djevojke mogu uiniti neto da promijene ovu situaciju? Mogu samoljepljive trake (dakle, povucite crtu). Na jednoj strani, pomou samoljepljive trake napravite slovo
li uiniti neto da promijene stvari koje im se ne sviaju? Naravno, postoje bioloke karakteristike, koje
S slaem se, a na drugoj strani slovo N ne slaem se).
su nepromjenjive, no to se dogaa s drutveno konstruiranim razlikama?

Aktivnost 2.1.6. Spol i rod 191 Sudionici i sudionice u krugu

S N
Spoznati razliku spola i roda
Razlikovati bioloke karakteristike, vezane uz spol, od drutvenih uloga, nauenih ponaanja i rodnih 1. Uputa uenicima/ama: stanite u veliki krug
Ciljevi uenja stereotipa
2. Proitat u vam neke reenice.
Ispitati stavove vezane uz rod
3. Nakon to ujete tvrdnju, ako se slaete, prijei ete u polovicu uionice koja predstavlja slaganje (to se
Trajanje 20 minuta
vie slaete, to ete stati blie slovu S). Ako se ne slaete, prijei ete u polovicu uionice koja predstavlja
Materijal i Olovke
neslaganje. to je vei stupanj vaeg neslaganja, to ete prii blie slovu N). Ako niste sigurni, ili ne
priprema
34 Radni list 4 (po jedan za svaku grupu) moete odluiti, ostanite u sredini prostorije, a, ako se predomislite, moete promijeniti poloaj. 35
1. Pitajte grupu: to mislimo kad kaemo da je osoba mukog ili enskog spola? Kako se te osobe 4. Vae u odgovore fotografirati. Dakle, kad jednom stanete na mjesto koje predstavlja va odgovor...
razlikuju? Mislimo li na neto s im smo roeni, ili na neto to smo nauili? zauzmite pozu!
2. to mislimo kad kaemo rod? to mislimo kad kaemo da je netko djeak, ili djevojica? Po emu se 5. Nema tonih, ni pogrenih odgovora. Samo razmislite slaete li se, ili ne s onim to ste uli, i koliko se
djevojica razlikuje od djeaka? Mislimo li na neto s im smo roeni, ili na neto to smo nauili? jako slaete ili ne slaete.
3. to mislite, koja je razlika izmeu roda i spola? 6. itajte jednu po jednu reenicu (ne vie od 6-7)
4. Kratko i jednostavno objasnite razliku: spol (bioloko) odnosi se na neto s im smo roeni, a rod Aktivnost
1. Djevojke su stidljive, a mladii nisu.
po koracima
(drutveno) odnosi se na neto to smo nauili. 2. Djevojke osjeaje izraavaju puno lake nego mladii.
5. Podijelite uenike i uenice u male grupe po 4-5 osoba. Svaka grupa dobiva po jedan radni list 4. 3. Djevojke bi trebale raditi ono to im kau mladii.
6. Dajte slijedeu uputu: Proitajte tvrdnje, razgovarajte o njima, i zatim stavite oznaku u prvi, ili drugi 4. Mladii bi trebali raditi ono to im kau djevojke.
stupac, ovisno o tome mislite li da se tvrdnja odnosi na spol, ili rod. Ako se ne moete sloiti, ili niste 5. Djevojke nisu dobre u matematici.
sigurni, samo to zabiljeite, i nastavite s radom. 6. Briga o djeci je enski posao.
Aktivnost po
koracima 7. U zadnja dva prazna retka u tablici upiite tvrdnju koja se odnosi na razliku izmeu mukaraca i ena 7. Mladi koji kuha ili pere sue nije pravo muko.
obzirom na spol, i tvrdnju koja se odnosi na razliku izmeu mukaraca i ena obzirom na rod. 8. Kad djevojice odrastu, trebaju nai dobrog mua za udaju, a mladii trebaju nai dobar posao.
8. Nakon to su gotovi s radom, itajte jedno po jedno pitanje cijeloj grupi: 9. U Hrvatskoj, mukarci i ene danas imaju jednaka prava.
to ste odluili? (zabiljeite odgovore na flipchart papir) 10. Mladii su agresivni, a djevojke nisu.
Ukoliko im se odgovori razlikuju, razgovarajte o razlozima zato su se odluili za koju kategoriju. 11. Djevojke bolje metu i bolje iste.
Razgovarajte o tome zato su se odluili za odreenu kategoriju, ukoliko su odgovorili pogreno. 12. Nogomet i koarka su za mladie, a za djevojke nisu.
Ispravite sve pogrene odgovore, uz objanjenje zato je tako. 13. U vrtiima bi na odgajateljskim poslovima trebale raditi samo ene.

Rasprava
Nakon svake reenice, dok uenice i uenici stoje u dijelu prostorije koji simbolizira stupanj njihova (ne)
1. Jesu li vas neke tvrdnje iznenadile?
slaganja sa tvrdnjom, pitajte 1-2 osobe sa svake strane : Zato ste izabrali ovu stranu? (najbolje bi bilo
2. to moemo nauiti iz razlika izmeu spola i roda?
pitati drugu osobu svaki put). Jesu li mladii izabrali drugu stranu prostorije u odnosu na djevojke?
3. Polazei od ovih tvrdnji, ini li vam se da jedan rod ima vie moi / jau poziciju u naem drutvu?
Voditelj/ica broji odgovore uenika i uenica, i biljei ih, vodei rauna o spolu. Podaci se biljee u tablicu za
19 Prilagoeno prema: rezultate za aktivnost 2.1.7.
Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual (str. 87-89). Oxfam UK and Ireland.
Daphe Program: Artsafe & Conflict Transformation [JLS/2006/DAP-1/127/Y]
SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA
 1. Sjednite u krug. Svaki uenik i uenica dobiju primjerak Radnog lista 5.
Rezultati aktivnosti 2.1.7. (za profesore/ice) Upute uenicama i uenicima: proitajte slijedee uloge i aktivnosti, i oznaite s ono zanimanje /
aktivnost za koje mislite da se njime vie bave mukarci, ili da se njime vie bave ene. Mislite li da je
Slaganje Sredina Neslaganje neko zanimanje jednako prikladno i za mukarce, i za ene, stavite u oba stupca. Ako ne znate, ili
Tvrdnje
Djevojke Mladii Djevojke Mladii Djevojke Mladii ne moete odluiti, nastavite dalje.
- Ovo nije test, nema tonih, ni pogrenih odgovora.
Oekivani 1. Djevojke su stidljive, a mladii nisu 5 2 10 15 - Zabiljeite prvi odgovor koji nam padne na pamet, bez previe razmiljanja.
ishod
- Imate 2 minute!
2. Djevojke osjeaje izraavaju puno 15 9 8 0 2. Po zavretku, dajte slijedeu uputu: dajte svoj radni list drugoj osobi, koja ga daje nekom drugom, i
lake nego mladii.
tako dalje, dok ne kaem: Stop!
3. Za svaku ulogu /zanimanje koje proitam, podii ete ruku u skladu s odgovorom napisanom na
radnom listu koji imate kod sebe, ne odgovoru koji ste napisali.
4. Na pripremljenom flipchart papiru zabiljeite broj uenika i uenica koji su dali odreeni odgovor.
Moete dodavati svoje reenice, ili prilagoavati postojee. Rezultate moete biljeiti u istu tablicu, a Pitajte svaki put odnosi li se zanimanje / uloga na oba spola (oznaite s odgovore koji se odnose na
Savjet vie samo jedan spol)
moete i fotografirati rezultate.
Aktivnost po
koracima Rasprava:
Kod kojih zanimanja / uloga/ aktivnosti ima vie za ene? (primjerice, kuanski poslovi, slabo plaeni
Aktivnost 2.1.8. Kviz: zanimanja, uloge i aktivnosti ena i mukaraca 21
poslovi, poslovi za koje treba nia obrazovna razina)
Omoguiti uenicima i uenicama da istrae vlastite stavove prema mukarcima, enama, djevojicama
to je zajedniko zanimanjima / ulogama / aktivnostima za koja ste rekli da ih ene ne mogu obavljati?
Ciljevi uenja i djeacima
(npr. tehnike vjetine)
Omoguiti im da ponu uviati svoje uloge i stereotipe, na nenapadaki nain
Zato neka zvanja / uloge / aktivnosti mogu obavljati samo ene, a druga samo mukarci?
Trajanje 30 minuta
Zato ih ne mogu obavljati i mukarci, i ene?
Materijal
Koliko su stvarni ovi razlozi?
Priprema
Primjerci radnog lista 5 (jedan po za
Smatrate li da su ovi razlozi povezani s biolokim spolom, ili sa drutvom?
36 Materijal i
priprema
svakog sudionika i sudionicu) Unaprijed pripremljen flipchart papir na kojem

to odvraa ene i mukarce od angairanja u odreenim zanimanjima / ulogama / aktivnostima? Zato? 37
voditelj/ica biljei odgovore uenika i uenica [moe
Olovke
Moe li se to promijeniti?
koristiti obrazac iz Radnog lista 5 (za profesore/ice)]
Flomasteri
Ako je dolo do neslaganja: zato su neki od vas odreenu aktivnost smatrali vie mukom, a drugi
enskom?
Moete li navesti primjere zanimanja / uloga / aktivnosti koje danas rade ene, a u prolosti nisu? A
20 Prilagoeno prema:United Nations Childrens Fund (UNICEF). (2003). Training of Trainers on Gender-Based Violence: Focusing on Sexual Exploi-
tation and Abuse. United Nations Childrens Fund (UNICEF). Stanje: 20.07. 2009 from: www.reliefweb.int/library/documents/2003/unicef-tot-25sep.pdf.
mukarci? (iskoristite odgovore da ilustrirate kako se drutvene rodne uloge vremenom mijenjaju)
21 Prilagoeno prema: Prikupite ispunjene radne listove.
Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual (str. 169-170). Oxfam UK and Ireland
US Agency for International Development. (2009). Doorways I: Student Training Manual on School-Related Gender-Based Violence Preven-
tion and Response (str. 58). Washington, DC. Stanje: 20.07. 2009, www.usaid.gov/our_work/cross-cutting_programs/wid/pubs/Doorways_I_
Zanimanje M Oboje
Student_Manual.pdf
Brine o pacijentima 10 20 2

Kuha 25 - 4

...

Oekivani
ishod
Aktivnost / uloga M Oboje

Kuha

Pije alkohol

...

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Aktivnost 2.1.9. A na kraju pie... 22
Primjer rezultata provedene aktivnosti
Rodni stereotipi su vezani uz socijalnu konstrukciju mukog i enskog. Stereotipna vjerovanja o tome
Kratki uvod to znai biti mukarac, odnosno ena, stvaraju oekivanja, uloge i ponaanja koja podupiru rodnu (de Bruyn & France, 2001)
nejednakost. Rodni stereotipi su duboko ukorijenjeni u drutvo i esto otporni na promjenu.
Osvijestiti stavove i miljenja sudionika i sudionica vezana uz rodne uloge, ponaanja i oekivanja
Ciljevi uenja
Omoguiti im da promisle o nainima i postojeim modelima uenja rodnih uloga
Trajanje 25 minuta
Materijal i Primjerci radnog lista 6 za uenike i uenice: A na kraju pie...
priprema Olovke
Korak 1. Podijelite radne listove uenicima i uenicama i zamolite ih da ih popune (odnosno, da zavre
reenice).
10 minuta
Korak 2. Podijelite sudionike i sudionice u male grupe, sa zadatkom da prodiskutiraju teme iz radnog lista Saetak
Aktivnost po
u odnosu na vlastita iskustva. Takoer, trebaju obratiti panju odnose li se zavrene reenice na
koracima Oekivani Objasnite da se sve rijei u stupcima Mukarac i ena odnose na rod.
spol ili na rod.
ishod
10 minuta Objasnite da se spol odnosi na bioloke i genetske karakteristike, dok se rod odnosi na socijalne /
Korak 3. U velikoj grupi nastavite raspravu o rodnim stereotipima i predrasudama. kulturalne ideje i oekivane uloge mukaraca i ena u drutvu. Zbog toga, sadraj roda moe varirati
5 minuta od kulture do kulture, i od drutva do drutva.

Aktivnost 2.1.10. Rod, ne spol 23
Pojam rod se odnosi na socijalno konstruirane razlike izmeu ena i mukaraca. Dakle, rodne razlike su
Kratki uvod duboko ukorijenjene u drutvu i kulturi. Kategorije mukarac i ena su proizvod odreenog povijesnog
perioda i drutvenog konteksta, i, kao takve, mogu se mijenjati.
Ciljevi uenja Spoznati razliku izmeu spola i roda nauiti prepoznati rodne stereotipe
38 trajanje 30 minuta
Flipchart papiri
Materijal i
Flomasteri
priprema
Samoljepljiva traka
Korak 1. Na flipchart papiru nacrtajte tri stupca. Prvi naslovite ena, a druga dva ostavite bez naslova.
Zamolite sudionike i sudionice da navedu crte osobnosti, sposobnosti i uloge (atribute) koji se
esto povezuju sa enama. Ovi odgovori mogu ukljuivati stereotipe koji prevladavaju u zajednici.
Korak 2. Trei stupac naslovite Mukarci i zamolite sudionike i sudionice da opet naprave popis crta
linosti, sposobnosti i uloga, koje se esto povezuju s mukarcima.
Korak 3. Ukoliko sudionici i sudionice ne navedu nijednu negativnu, ili nijednu pozitivnu crtu, sposobnost
ili ulogu, dodajte neke, tako da u oba stupca ima i pozitivnih, i negativnih rijei.
Korak 4. Ukoliko sudionici i sudionice ne spomenu nijednu bioloku karakteristiku (primjerice, grudi,
brada, penis, vagina), dodajte neke u oba stupca.
Korak 5. Sad zamijenite naslove prvog i treeg stupca, tako da napiete Mukarac iznad prvog stupca, a
Aktivnost po
ena iznad treeg. Idite kroz popis od jednog pojma do drugog, i pitajte sudionike i sudionice
koracima
mogu li mukarci imati karakteristike i ponaanja koja su atribuirana enama, i mogu li ene imati
one koje su atribuirani mukarcima. One atribute za koje se smatra da se ne mogu pojavljivati i
kod mukaraca, i kod ena, upisuje se u srednji stupac, koji se zatim naslovi Spol.
Korak 6. Kako bi se utedjelo vrijeme, nije nuno da se razgovara o svakom pojmu odvojeno. Sudionike
i sudionice je mogue jednostavno pitati postoje li neki pojmovi koje nije mogue pripisati i
jednom i drugom spolu. U svakom sluaju, o svim rijeima koje se pojave u stupcu Spol treba
razgovarati.
Korak 7. Moete oekivati da e sudionice i sudionici raspravljati o znaenju pojedinih rijei. Jedan od
ciljeva ove vjebe je pokazati kako ljudi pripisuju razliita znaenja veini rodno-utemeljenih
karakteristika. Stoga, nemojte biti ni iznenaeni, ni frustrirani zbog rasprava do kojih moe doi!.
Istaknite da ljudi esto povezuju spol s rodom, ili obrnuto, tako da navode iste rijei i za spol i za
rod. Rije rod se takoer esto koristi na neodgovarajui nain, umjesto spol (primjerice, kad ih se u
obrascima pita za rod, umjesto za spol)
Naglasite koliko tetne mogu biti stereotipne ideje o enskim i mukim kvalitetama, jer ograniavaju
na potencijal da razvijemo pun raspon moguih ljudskih kapaciteta. Pristanemo li prihvatiti stereotipe
kao smjernice svog ponaanja, nismo u mogunosti odrediti vlastite interese i vjetine, odvraamo
mukarce od sudjelovanja u enskim poslovima (kao to je briga o djeci), i ne dozvoljavamo enama 39
da odabiru tradicionalno muke uloge (kao to je tehniko obrazovanje, ili bavljenje sportom).
Istaknite da to ne znai da ne moemo uivati u onim kvalitetama koje se obino vezuju uz na vlastiti
spol, ono to je vano, je da svatko za sebe odlui ime se eli baviti.
Pripremite se i za raspravu o razliitim vrstama seksualnosti. Objasnite razliku izmeu seksualne
orijentacije i roda. Ako je potrebno, dajte jednostavne definicije vezane uz seksualnu orijentaciju,
Savjet vie
koristei flipchart papire. Istaknite da, bez obzira na seksualnu orijentaciju osobe, na nju/njega djeluju
drutvena oekivanja, vezano uz ponaanje i uloge, koja se temelje na biolokom spolu.
Aktivnost 2.1.11. Rodna kutija24
Kroz ovu emo aktivnost odrediti koje su to uloge i ponaanja koja se oekuju od tipine djevojice /
Kratki uvod ene, te mukarca / djeaka. Isto tako, propitat emo to se dogaa kad osoba izae iz svoje rodne kutije
i ne ini ono to se od nje oekuje. Odakle dolaze ova oekivanja? to se dogaa kad ih ljudi ne ispunjavaju?
Na kraju ove aktivnosti, sudionici i sudionice e:
shvatiti koncept rodnih stereotipa
Ciljevi uenja uvidjeti da rodne uloge nisu trajna stvarnost, ve da su drutveno konstruirane
pokrenuti raspravu o rodnim ulogama: kako se ue, kako se uvruju, kakva je cijena koju plaaju
mladii i djevojke kad se pokuavaju ponaati u skladu sa svojom drutveno konstruiranom rodnom
ulogom
Trajanje 30 minuta
Materijal i 2 Flipchart papira
priprema Samoljepljiva traka
Flomasteri razliitih boja

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 1. Nacrtajte (ili zamolite sudionike i sudionice da nacrtaju) djeaka na jednom, a djevojicu na drugom 3. Raspravite razliku izmeu rodnih uloga / poruka koje se atribuiraju mladiima, i koje se atribuiraju
djevojkama (primjerice, djevojke bi trebale biti pasivne, poslune, brine, portvovne, dok
flipchart papiru.
mladii trebaju biti snani, seksualno aktivni, ne pokazivati emocije).
2. Zamolite sudionike i sudionice da likovima daju ime: Kako biste da se zove ovaj djeak? Kako e se
4. Je li ovako u ivotu? Recimo, ako mukarac pere sue ili pokazuje emocije, znai li to da nije pravi
zvati ova djevojica? mukarac? Ako sudionici i sudionice to ne spomenu za vrijeme rasprave, objasnite da su sva navedena
3. Iznad lika djeaka napiite: Ponaaj se kao pravi mukarac, a iznad lika djevojice Ponaaj se kao ponaanja stereotipi, odnosno, naini ponaanja mladia i djevojaka, koje drutvo od njih oekuje.
Ovi su stereotipi zatvor naem rodu.
dama.
Ako se ove stereotipne uloge prihvate:
4. Stanite kraj papira s likom djeaka. Pitajte sudionike i sudionice: to znai izraz ponaaj se kao
pravi mukarac, kakvo ponaanje oekujemo od djeaka, kad mu kaemo da se ponaa kao pravi to mukarci/djeaci oekuju od ena/djevojaka?
mukarac, to mu kaemo, to treba ili ne treba initi, da bi narastao i postao pravi mukarac? to ene/djevojke oekuju od mukaraca / djeaka?

5. Zapiite odgovore na flipchart papir. 5. to nas dri unutar kutije/zatvora? Napiite odgovore sudionika i sudionica izvan kutija, tako da strelice
pokazuju od odgovora u smjeru kutija.
6. Stanite kraj papira s likom djevojice. Pitajte sudionike i sudionice: to znai izraz ponaaj se kao
Mogui odgovori:
dama , kakvo ponaanje oekujemo od djevojice kad joj kaemo da se ponaa kao dama, to joj
kaemo, to treba ili ne treba initi, da bi narasla i postala dama? Nauimo to jako rano u ivotu

7. Zapiite odgovore na flipchart papir. Strah od odbacivanja i marginalizacije

6. Koja je cijena ivota osobe, mladia ili djevojke, koja ivi izvan kutije? Primjerice, moe li djevojica postati
8. Kad su liste zavrene, nacrtajte kutiju oko odgovora, tako da dobijete prikaz Rodne kutije ili
Aktivnost po inenjerka? Moe li djeak postati ista ili odgajatelj u vrtiu?
Rodnog zatvora
koracima Aktivnost po 7. Plaa li se cijena za naputanje kutije?
koracima
8. to se dogaa osobama koje se ne povinuju porukama unutar kutije?
Rasprava
to se dogaa ako djeak napusti svoju rodnu kutiju, i pone se ponaati na nain koji nije s njom u

1. Pitanje: to je sve ovo to ste nabrojali? skladu? Kako se prema njemu odnose njegova obitelj, vrnjaci i vrnjakinje i drutvo?
Odgovor: razliite rodne uloge mladia i djevojaka. to se dogaa djevojici?

40 2. Gdje uimo ove rodne uloge? Kad ih poinjemo uiti? Tko nas ui ovim ulogama? Vidimo li ove stavove kod 9. Poznate li djevojku ili enu koja se ponaa na nain koji nije u skladu s rodnom kutijom za ene / s
41
naih roditelja? djevojkom ili enom koja se ne pokorava porukama unutar kutije?
Odgovor: Poznate li mladia ili mukarca koji se ponaa na nain koji nije u skladu s rodnom kutijom za mukarce
roditelji, braa i sestre, prijatelji i prijateljice / s mladiem ili mukarcem koji se ne pokorava porukama unutar kutije?
profesori i profesorice, udbenici Ako da, kako su uspjeli izbjei tim porukama? Je li bilo nekih reakcija drutva na njih?
televizijske emisije, reklame, video igre Opiite mukarce i ene kojima se divite: uklapaju li se oni u Rodnu kutiju?
glazba
10. Kako ova oekivanja mogu djelovati na nae ciljeve i nae snove za budunost? to moete uiniti kako
asopisi, knjige biste izali na kraj s tim oekivanjima i postigli svoje ciljeve?
sport
11. to radimo kad nas zadirkuju ili maltretiraju zbog ne uklapanja u ove uloge, odnosno, kad izaemo iz kutije?
crkva, itd.
Jeste li ikad zadirkivali ili maltretirali nekog zato to se ponaao drugaije no to se oekuje?
Moete li dati neke primjere iz televizijskih emisija, reklama, asopisa, video igara, itd Jesu li vas ikad zadirkivali ili maltretirali jer ste se ponaali drugaije no to se oekivalo?
Razgovarajte - to moete uiniti da promijenite vlastita ponaanja i stavove i da postanete bolji uzori za
22 Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Better Safe than Sorry: Prevention of teen-dating violence Croatia: CESI - Center for Education, djeake i mukarce, odnosno djevojice i ene u vaim ivotima?
Counselling and Research. Stanje: 26. 02. 2010, http://www.cesi.hr/hr/bolje-sprijeciti-nego-lijeciti-prevencija-nasilja-u-adolescentskim-vezama/
23 de Bruyn, Maria & France, N. (2001). Gender or sex: who cares? Skills-building resource pack on gender and
reproductive health for adolescents and youth workers. Chapel Hill: Ipas
24 Prilagoeno prema:
Family Violence Prevention Fund: The Gender Box / Act Like a Man, by Paul Kivel, stanje: 10.04.2010,
http://toolkit.endabuse.org/Resources/ActLikeAMan.html
The White Ribbon Campaign. Activity Boys Will Be Boys?. The White Ribbon Campaign: Canada. Stanje: 15.09.2005., www.whiteribbon.ca/
The Western Massachusetts Gender Equity Center. Gender Equity: Lesson Plans and Teacher Guide and Media Literacy and Gender Equity
Curriculum. Activity: Act Like a Man/Act Like a Lady. Stanje: 15.09.2005., http://www.genderequity.org/book/contents.html

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Aktivnost 2.1.13. Korak naprijed26
Prije no to zaponete s raspravom, rezultati aktivnosti e izgledati otprilike ovako:
Nauiti da postoji povezanost izmeu rodnih stereotipa i nasilja
Ciljevi uenja
Nauiti da postoje drutvene norme vezane uz rodne stereotipe
Budi pravi mukarac Ponaaj se kao dama
Materijal i
Dva popisa s 20 pitanja / tvrdnji vezanih uz rodne uloge, jedan za mladie, jedan za djevojke
Mukarci ne plau Dobra djevojka to ne bi napravila priprema
Budi jak Dobre djevojke ne psuju Trajanje 30 minuta
Ne plai kao djevojica Ne ponaaj se kao mukaraa 1. Djevojke formiraju jednu vrstu, mladii drugu. Okrenuti su licem jedni prema drugima.
Mukarci ne peru sue Skupi noge
2. Vjebu zaponu mladii, a nakon njih slijede djevojke. Zamolite djevojke da budu tihe, i ozbiljne. Voditelj/
Mukarci ne nose naunice Budi dobra domaica
Ako te udare, vrati Budi dobra majka ica na glas ita tvrdnje koje se odnose na mladie. Ako je mladi doivio ono to se u tvrdnji opisuje, treba
Oekivani Mukarci su lovci Budi pristojna i nenametljiva u tiini iskoraiti naprijed. Zatim ih zamolite da se vrate u vrstu.
ishod Mukarci ne moraju objanjavati to i Djevojke ne ostaju vani cijelu no 3. Grupa koja promatra (na poetku aktivnosti, to su djevojke) treba biti ozbiljna i puna potovanja.
zato rade Mora mi sve rei
4. Zatim vjebu rade djevojke.
Budi ozbiljan mukarac uvaj se mukaraca
Mukarci trebaju biti nadreeni 5. Nakon vjebe, slijedi rasprava, za vrijeme koje treba razgovarati o mislima i osjeajima sudionika i
enama sudionica za vrijeme vjebe. Cilj rasprave je pokazati kakva su sve ogranienja vezana uz rigidne rodne
Ne dozvoli da te ena namami u brak uloge.
Zaloi se za sebe
Ne tri kao djevojica
Lista tvrdnji / pitanja
a) Grupa mladia: ponaaj se kao mladi
Oekujemo da e se ljudi u drutvu ponaati otprilike ovako, ovisno o tome to se smatra maskulinim ili Molim vas da u tiini iskoraite dva koraka naprijed:
femininim ponaanjem u drutvu. 1. Ako ste ikad za sebe pomislili da niste dovoljno jaki, vrsti ili kul
2. Ako su vas ikad uili kako da ojaate
Prije poetka aktivnosti, zamolite nekog od uenika i uenica (1-2 osobe) da nacrtaju enski i muki lik. 3. Ako su vam ikad rekli da ne plaete
Savjet vie
Obino su uenici i uenice kreativniji od voditelja i voditeljica, imaju puno ideja i vole crtati. 4. Ako ste ikad (makar i kao dijete) dobili batina da biste prestali plakati27
5. Ako su vam ikad rekli da ste mekuac, peder, homi ili slabi
42 Aktivnost 2.1.12. Pravi mukarac i prava ena 25 6. Ako su vam ikad rekli da se ponaate kao mukarac 43
Pojam rod se odnosi na socijalno konstruirane razlike izmeu ena i mukaraca. Dakle, rodne razlike su Aktivnost po 7. Ako vas je ikad istukao stariji mukarac
Kratki uvod duboko ukorijenjene u drutvu i kulturi. Kategorije mukarac i ena su proizvod odreenog povijesnog koracima 8. Ako ste ikad bili pod pritiskom da se potuete, ili ste se potukli, kako biste dokazali da ste muko
perioda i drutvenog konteksta, i, kao takve, mogu se mijenjati.
9. Ako ste ikad uli da je stariji mukarac, kojeg ste poznavali i potovali ga, tukao enu, ili vrio
Ciljevi uenja Osvijestiti drutveno / kulturalno konstruiranje kategorija mukarac i ena pritisak na nju
Trajanje 45 minuta 10. Ako vas je ikad netko ozlijedio
Materijal i Olovke 11. Ako vas je ikad netko ozlijedio, a vi ste prikrili bol, ili dogaaj zadrali za sebe
priprema Papir 12. Ako ste ikad odustali od iskazivanja suosjeanja, dodira ili zagrljaja, jer niste bili sigurni kako e
Korak 1. Zamolite sudionike i sudionice da svatko za sebe napiu odgovore na slijedea pitanja: to izgledati
to je za tebe pravi mukarac? 13. Ako ste ikad pokuali prikriti svoje emocije, ili da patite (fiziki ili psihiki)
to je za tebe prava ena? 14. Ako je drugi mukarac ikad predstavljao prijetnju vaem ivotu ili fizikom integritetu
Zato moramo biti ili jedno, ili drugo?
10 minuta b) Grupa djevojaka: ponaaj se kao djevojka
Aktivnost po
Korak 2. Podijelite sudionike i sudionice u male grupe, sa zadatkom da rasprave postavljena pitanja i Molim vas da u tiini iskoraite dva koraka naprijed:
koracima
usporede svoje odgovore. 1. Ako ste se ikad minkale, depilirale noge i pazuha, ili nosile najlonke
15-20 minuta 2. Ako ste ikad nosile odjeu koja je bila neudobna i sputavala vam pokrete visoke pete, uske
Korak 3. Zaponite raspravu u velikoj grupi, pitanjem: Koliko ima opisa pravog mukarca i prave ene? remene, preusku ili odjeu koja previe otkriva
to nam to govori? 3. Ako ste se ikad osjeale nedovoljno enstveno
15 minuta 4. Ako ste ikad mijenjale nain prehrane, ili se bavile sportom, kako bi promijenile oblik tijela,
veliinu ili teinu
ena i mukarac su pojmovi koje konstruiramo, kategorije koje su stvarne, ali preuske i neodgovarajue 5. Ako ste se ikad smatrale manje vanom od mukarca
Oekivani
za opisivanje brojnih mogunosti izraavanja rodnih identiteta. Sudionici i sudionice e osvijestiti koliko je 6. Ako ste se ikad pretvarale da manje znate, ili da ste manje inteligentne, da biste zatitile
ishod
teko dati jasan odgovor kad su u pitanju rodni identiteti. samopouzdanje mukarca ili mladia
Za podjelu sudionika i sudionica moete koristiti kreativne tehnike. Primjerice, moete traiti da se sloe 7. Ako ste ikad utjele, ili bile ignorirane jer su mukarci dominirali razgovorom
Savjet vie
u vrstu po datumu roenja, itd. 8. Ako ste ikad osjetile ogranienja kad je bilo rijei o izboru zvanja ili mogunosti za ostvarivanje
karijere
1. Ako su vam ikad prili u koli, crkvi, na radnom mjestu, ili u javnosti, mukarac ili mladi
SADRAJ PRIRUNIKA 2. Ako su ikad za vama dovikivali, zvidali, komentirali vas ili dodirivali mukarci SADRAJ
ili mladiiPRIRUNIKA
u javnosti
3. Ako su vas ikad nazvali kurvom ili droljom
Aktivnost po
 Korak 1. Zamolite sudionike i sudionice da, svatko za sebe, napiu popis pjesama, pria, poslovica, izreka,
9. Ako su vam ikad prili u koli, crkvi, na radnom mjestu, ili u javnosti, mukarac ili mladi igara, pjesmica iz svog djetinjstva, koje su vezane uz rodne uloge.
10. Ako su ikad za vama dovikivali, zvidali, komentirali vas ili dodirivali mukarci ili mladii u 10 minuta
javnosti
Korak 2. Podijelite sudionike i sudionice u male grupe. Zadatak im je da razgovaraju o svojim popisima, i
11. Ako su vas ikad nazvali kurvom ili droljom
rasprave kakve su posljedice ove poruke imale na njihovo odrastanje kao djeaka ili kao djevojica.
Aktivnost po 12. Ako ste ikad mijenjale svoje planove ili ograniavale svoje aktivnosti jer vas je bilo strah
mukaraca ili mladia 15 minuta
koracima Korak 3. Neka svaka grupa izabere najoitiji primjer. Na osnovu njega, trebaju pripremiti brzu, dramatinu
13. Ako redovito mijenjate svoje planove ili ograniavate svoje aktivnosti jer vas je strah mukaraca
ili mladia prezentaciju za cijelu grupu.
14. Ako ste ikad odustale od iskazivanja suosjeanja prema eni, jer niste znale kako bi to moglo 20 minuta
izgledati Korak 4. Svaka grupa predstavlja svoj rad. Za vrijeme prezentacije, nije dozvoljeno komentiranje, ali
Aktivnost po
15. Ako ste se ikad bojale bijesa ili ljutnje mukarca koracima voditelj/ica moe napisati kratke opise pria ili pjesama na flipchart papir.
16. Ako ste ikad mukarcu rekle: Da, jer vas je bilo previe strah rei: Ne. 15 minuta
Ovu aktivnost treba voditi voditelj/ia koji je dobro educiran/a, i preporuka je da se provodi u grupi koja se Korak 5. U velikoj grupi, koristei oluju ideja (slobodno asociranje, bez komentiranja) zapiite ideje koje su
meusobno ne pozna. vezane uz znaenje prezentacija. Ova znaenja piite na drugi flipchart papir, smjeten odmah uz
Sudionicima i sudionicama moe pomoi da se opuste i ukljue u aktivnost, ako se u odgovaranje ukljui onaj na kom ste napisali opise pria / pjesama.
Savjet vie i profesor/ica. Vjeba se treba odvijati u tiini. Ponu li se sudionici i sudionice smijati, ili komentirati, Korak 6. Razgovarajte o idejama koje su se pojavile. Mogua pitanja za raspravu:
zamolite ih da tiho razmisle o svojim emocijama, ne da ih izraavaju na glas. - to ste nauili o tome kako je biti djeak, odnosno, kako je biti djevojica?
Ukoliko se ideja o provoenju vjebe u grupi sa sudionicama i sudionicima ini neprikladnom, grupu treba - Gdje ste to nauili?
raspodijeliti u dvije, u jednu sudionike, u drugu sudionice. - Koje posljedice danas vidite u svom ivotu?
10 minuta
Aktivnost 2.1.14. Mitovi o enama, mukarcima i njihove posljedice 28 Ukoliko se ova aktivnost provodi u grupi mijeanoj po spolu, otvara se prostor za raspravu o razliitim
Rodni stereotipi su utkani u kulturu. Vaan dio tradicionalne kulture ine vjerovanja o mukarcima i Oekivani rodnim ulogama, odnosno, kako se te uloge stvaraju i odravaju. Analiziranje mitova moe biti od pomoi
Kratki uvod
enama, iz kojih nastaju i odravaju se rodni stereotipi, predrasude i diskriminacija. ishod pri definiranju uloge procesa socijalizacije u stvaranju rodnih uloga i shvaanju koliko su duboko te uloge
Analizirati naine na koje naa kultura prenosi poruke i izraava vjerovanja o mukarcima i enama. utkane u kulturu.
44 Ciljevi uenja Sudionici i sudionice e osvijestiti koje se poruke nalaze iza tradicionalnih mitova i kako te poruke utjeu
Svaka kultura ima svoje mitove. Mitove se obino ne analizira, tako da spoznaja o pravom znaenju mita, i 45
na ponaanje.
njihovoj moi i utjecaju, moe iznenaditi sudionike i sudionice. Vano je naglasiti da su i djeaci, i djevojice
Trajanje 60-70 minuta Savjet vie
izloeni velikom pritisku, kako bi udovoljili oekivanjima vezanim uz svoju rodnu ulogu. Poruke koje smo
Flipchart papir
usvojili/e u djejoj dobi mogu imati veliki utjecaj na na ivot u odrasloj dobi.
Materijal i Flomasteri
priprema Papir
Olovke
Aktivnost 2.1.15. ivotni put 29
25 Hodi, A., Bijeli, N., & Cesar, S. (2003). Sex and Gender under Magnifying Glass: Manual on identities, sexuality and process of socialisation Proces odrastanja je obino razliito iskustvo za mladie i za djevojke. Primaju rodno-specifine poruke
(Spol i rod pod povealom - prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije). Croatia: CESI - Center for Education, Counselling and Research. Kratki uvod o tome kako se ponaati i to je za njih prikladno. Rodne uloge i oekivanja mogu imati velik utjecaj na
Stanje: 01.04. 2010, http://www.cesi.hr/hr/spol-i-rod-pod-povecalom-2-prosireno-izdanje/ ivotni put osobe, i esto usmjeravaju ili ograniavaju osobe u ostvarivanju punog potencijala.
26 Prilagoeno prema:Schad, U. (2006). Mnner, Machos, Memmen. Mnchen: Kreisjugendring Mnchen-Stadt. Stanje: 09.06. 2010., :
Ciljevi uenja Razmotriti proces odrastanja iz perspektive vlastite rodne uloge
http://www.eduhi.at/dl/doku_maenner_machos_memmen.pdf
27 Preporuka: preskoite tvrdnje oznaene sivom bojom, jer potiu iznoenje osobnih iskustava nasilja Trajanje 60 minuta
28 Hodi, A., Bijeli, N., & Cesar, S. (2003). Sex and Gender under Magnifying Glass: Manual on identities, sexuality and process of socialisation
(Spol i rod pod povealom - prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije). Croatia: CESI - Center for Education, Counselling and Research. Olovke
Stanje: 01.04. 2010, http://www.cesi.hr/hr/spol-i-rod-pod-povecalom-2-prosireno-izdanje/ Materijal i Papiri, Flipchart papiri
priprema Flomaster
Bojice

29 / 30 Hodi, A., Bijeli, N., & Cesar, S. (2003). Sex and Gender under Magnifying Glass: Manual on identities, sexuality and process of socialisation
(Spol i rod pod povealom - prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije). Croatia: CESI - Center for Education, Counselling and Research.
Stanje: 01.04. 2010 from http://www.cesi.hr/hr/spol-i-rod-pod-povecalom-2-prosireno-izdanje/

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Korak 1. Zamolite sudionike i sudionice da svoj dosadanji ivot zamisle podijeljen na tri perioda: prije Aktivnost 2.1.17. Spolno stereotipiziranje31
osnovne kole (do dobi od 6 godina), za vrijeme osnovne kole, te za vrijeme srednje kole. Neka je ponaanja nekad teko vidjeti kao stereotipe, jer su snano povezana s duboko ukorijenjenim
Zadatak je da za svaki ivotni period odgovore na slijedea pitanja: vjerovanjima o ulogama mukaraca i ena u naem drutvu. Dovedete li u pitanje ove uloge, uznemirit
o to vam je bilo nametnuto zbog vaeg roda? ete brojne ljude.
o to vam je bilo najtee? Ova se aktivnost bavi i pitanjem rodnih stereotipa; cilj je potaknuti uenike i uenice da identificiraju i
o to vam je bilo dobro? Kratki uvod propitaju rodne stereotipe. Tonije, kroz aktivnost ih elimo potaknuti da razviju kritiki nain miljenja,
Aktivnost po
15 minuta kad je rije o kulturalno naslijeenim stereotipima, i slikama iz medija u filmovima, na televiziji, u
koracima
Korak 2. Podijelite sudionike i sudionice u male grupe istog spola. Zadatak im je napraviti poster koji novinama i asopisima, na Internetu. Uenike i uenice se vodi tako da razmotre vlastite ideje o tome
e predstavljati ivotni put zamiljene osobe. Iskustva ove zamiljene osobe su kombinacija to znai biti mukarac ili djeak to znai biti ena ili djevojica. Uenici i uenice e poeti uviati kako
iskustava svih lanova ili lanica grupe. vjerovanje u stereotipe moe dovesti do nasilja prema sebi i drugima.
30 minuta Cilj je omoguiti uenicima i uenicama da istrae proces stereotipiziranja u vizualnim i pisanim
Korak 3. Prezentacija postera i rasprava u velikoj grupi. tekstovima. Na kraju ove aktivnosti, sudionici i sudionice e moi:
15 minuta Razmotriti spolne stereotipe u medijima

Ciljevi uenja
Razviti vjetinu kritikog promatranja medija

Kroz strukturirano sagledavanje dosadanjeg ivotnog puta, sudionici i sudionice e postati svjesni koji
Oekivani Razmotriti kako mediji oblikuju odnosi moi

to naini i procesi lee iza uenja rodnih uloga i ponaanja. Ovo e im dati mogunost da kritiki razmotre
ishod Identificirati naine na koje ovi stereotipi djeluju na nae ivote

koncept roda u svojim ivotima.
45 minuta (ako se cijela aktivnost odvija u uionici)
Trajanje
Aktivnost 2.1.16. Poslovice i izreke30 15 minuta (ako se dio aktivnosti radi kao domai uradak)

Rodni stereotipi su utkani u kulturu. Vaan dio tradicionalne kulture su poslovice i izreke, koje stvaraju i Materijal
Kratki uvod Priprema
odravaju rodne stereotipe, predrasude i diskriminaciju.
Materijal i Flipchart papiri
Rodne razlike i oekivanja vezana uz ponaanje, karakteristike i sposobnosti mukaraca i ena dio su Pronaite, ili neka uenici i uenice pronau i donesu u razred,
Ciljevi uenja komunikacijskih obrazaca, to je posebno vidljivo u poslovicama i izrekama unutar odreenog kulturnog priprema Flomasteri oglase iz asopisa, novina ili s Interneta, na kojima se vide
konteksta. mukarci i ene..
kare, ljepilo ili samoljepljiva traka
Trajanje 15-20 minuta (ovisno o broju pripremljenih poslovica)
46 Radni list 7: 2 seta kartica A kartice i B kartice. Svaka poslovica / izreka se pie na dvije kartice: na kartici
47
A je prvi dio, a na kartici B drugi dio izreke. Primjerice, u sluaju engleske poslovice: Svaka bi ena radije
Materijal i 31 Prilagoeno prema:
bila lijepa nego dobra., na kartici A bi pisalo Svaka bi ena radije, a na kartici B lijepa nego dobra.
priprema The White Ribbon Campaign UK. Stanje: 15.09.2005., www.whiteribboncampaign.co.uk
Radni list za ovu aktivnost treba ukljuivati izreke i poslovice prikladne za pojedinu kulturu, i zato ga treba Curriculum Corporation. Primary Lesson Plan: Gender Stereotypes. Stanje: 10.04. 2010.
formulirati za svaku zemlju posebno. http://www.curriculum.edu.au/verve/_resources/Gender_stereotypes.pdf

Korak 1. Pomijeajte i podijelite kartice sudionicama i sudionicima (neka svaka osoba dobije jednu karticu,
bila A, bilo B). Imate li vie sudionika i sudionica nego kartica, mogu raditi u parovima.
Korak 2. Zamolite jednu od osoba koja ima karticu A da proita prvu polovicu poslovice.
Korak 3. Zatim zamolite osobe koje imaju karticu B da pokuaju pogoditi tko od njih ima karticu s
nastavkom poslovice.
Korak 4. Nakon to su odredili koji je ispravan nastavak poslovice, kratko porazgovarajte o znaenju
Aktivnost po
poslovice i idejama koje ona sadrava.
koracima
Korak 5. Nastavite s postupkom, dok ne proitate i ne spojite sve poslovice.
Korak 6. Voditelj/ica moe potaknuti raspravu oko slijedeih pitanja:
Kako su oblikovana naa vjerovanja o mukarcima i enama?
Kakve poruke su dio ovih poslovica i izreka?
Jesu li ideje iza ovih poslovica nekako povezane sa stvarnim ivotnim iskustvima i
ulogama mukaraca i ena?

Oekivani Koristei primjere poslovica i izreka, sudionici i sudionice e postati svjesni rodnih stereotipa prisutnih u
ishod odreenom kulturnom okruju, i razvit e kritiko gledanje na rodne kategorije.
Pripremite niz rodno obojenih poslovica i izreka, koje su dio Vae kulture, i napravite dva seta kartica. Cilj
Savjet vie je stvoriti kulturalno specifian materijal, koji sadri razliite poslovice / izreke, koje se odnose na ene i
mukarce (primjerice, rodne razlike i ponaanja).

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Kroz ovu emo aktivnosti istraiti kako mediji pridonose stvaranju rodnih stereotipa i uloga.
Podijelite uenike i uenice u etiri male grupe (mijeane po spolu)
Va je zadatak da u 20 minuta pripremite etiri kolaa / postera:
Na prvom e biti prikazane rodno stereotipne slike mukaraca / djeaka.
Na drugom e biti prikazane rodno nestereotipne slike mukaraca / djeaka.
Oekuje se da e uenici i uenice pronai vie stereotipnih, nego nestereotipnih prikaza mukaraca i
ena. Uenici i uenice trebaju napraviti postere, ili pronai slike na kojima su mukarci i ene stereotipno
prikazani, primjerice:
a) majke koje posluuju hranu svojoj obitelji, ili iste kuu
b) mukarci koji su fiziki aktivni u slobodno vrijeme, primjerice, bave se sportom, planinare, ili veslaju u
kanuu (ali je malo ena prikazano u slinim aktivnostima)

Na treem e biti prikazane rodno stereotipne slike ena / djevojica. c) adolescentice koje se dotjeruju - minkaju, eljaju, i openito brinu o svom izgledu (ali na malo
fotografija su prikazani mladii u slinim aktivnostima)
Na etvrtom e biti prikazane rodno nestereotipne slike ena / djevojica.
d) djeaci, koji se igraju s igrakama kao to su kamioni, i figure super junaka (ali nema fotografija
djevojica koje to ine).
Napomena za profesora/profesoricu: Moete sami odrediti koja e grupa raditi koji prikaz, ili pustiti da Prikaz ena: Kad se ene pojavljuju u medijima, najee su prikazane kao objekti, i to seksualni objekti
grupe same odlue koji prikaz ele izraditi, ali pazite da svaka grupa radi drugu temu. i ljepotice (privlane, vitke, atraktivne, itd.), kao domaice, ili na naslovnicama mukih asopisa, ili kada
se bave aktivnostima koje nisu u skladu s oekivanjima drutva o tome to bi ene trebale i to ne bi
trebale initi.
Rasprava Prikaz djevojica: djevojice se prikazuje u stereotipnim ulogama, kao to su igranje domaice, s lutkama
Oekivani i bebama, kuhanjem i koritenjem kozmetike (primjerice, minke). esto ih se prikazuje kao pasivne,
Koje je slike bilo lake nai, rodno stereotipne ili ne?
ishod manje agresivne, i s manje takmiarskog duha, u usporedbi s djeacima.
Koji su stereotipi prikazani na kolaima, tipini za:
Aktivnost po U novije vrijeme, ene se prikazuje kao snane, uspjene, neovisne i usmjerene na karijeru. Meutim, isto
koracima mukarce / djeake? tako ih se jo uvijek prikazuje kao majke koje moraju brinuti o djeci i/ili kui, ili uz druge stereotipe, kao
ene / djevojice? to je fiziki izgled.
Prikaz mukaraca: prikaz mukaraca uglavnom ukljuuje stereotip o jaem spolu, tonije, njihove
Kako se mukarci i ene osjeaju kad ih se prikazuje na takav nain? Mogui odgovor: primjerice, imate
vjetine voe, inteligenciju, stereotipni prikaz maskuliniteta (jak, vrst, miiav, slobodan, zgodan
li slike na kojima majke posluuju hranu svojim obiteljima, time se potie shvaanje po kojem majke rade
mukarac, kao i junak koji titi slabe i krhke ene). Mukarca znaju prikazivati i kao beutno bie,
sve kuanske poslove i kuhaju, i u tome doista uivaju.
kojemu nije stalo ni do koga.
48 Koji drugi naini razmiljanja / ponaanja postoje u naim ivotima, ali pri stereotipnom gledanju, nisu Prikaz djeaka: i djeake se prikazuje u potrazi za moi, brzinom, fizikom akcijom, i sportovima, kao 49
vidljivi? Mogui odgovor (na temelju prethodnog primjera): Mukarci bi trebali vie kuhati; neke majke to je nogomet. Takoer, njihovi prikazi ukljuuju i agresivno ponaanje, a u usporedbi s djevojicama,
mrze kuanske poslove. slobodniji su i neovisniji.
Kako sadraj ovakvih slika utjee na mukarce, ene i njihove odabire? Kroz ove se prikaze ue stereotipne rodne uloge, koje utjeu na ivote ljudi, njihove odnose s osobama
drugog spola, njihova oekivanja od djevojica i djeaka, kao i planove za odabir zanimanja.
Koje nestereotipne prikaze
Oglaavanje samo po sebi nije negativna pojava, no poruke koje ukljuuju rodne uloge, treba mijenjati,
mukaraca / djeaka vidimo na ovim kolaima?
tako da mukarce i ene, djevojice i djeake, prikazuju na nestereotipan nain. Oglaavanje moe
ena / djevojica vidimo na ovim kolaima? nauiti ljude stereotipne uloge; dakle, moe ih nauiti i nestereotipne.

Internetska stranica s oglasima koje ukljuuju rodne uloge (www.genderads.com/) je izvrstan izvor
Mislite li da mediji (novine, televizija, filmovi) pruaju realistian pogled na mukarce i ene u naem primjera za koritenje u ovoj vjebi.
drutvu?
Drugi nain provoenja ove aktivnosti posebno ako elite utedjeti vrijeme je da ovu aktivnost svakoj od
Kako mediji mogu pomoi da se stereotipi smanje? grupa zadate kao zadatak za kod kue. Recite im da svoje kolae donesu u razred, i zaponite s raspravom.
Raspravite i izjave kao to su Seks prodaje, ili Nasilje prodaje, ako se pojave.

Savjet vie Glazba / Video: seksualne stereotipe se moe analizirati i koritenjem drugih medija (glazba /televizija
/ video), koritenjem odreenih, kulturalno relevantnih primjera iz popularnih filmova, televizijskih
programa, reklama i pjesama. Primjere moete donijeti Vi, ili zamoliti uenike i uenice da ih nau i
donesu.
kare: odluite li se na izradu kolaa u razredu, budite oprezni, i dajte im kare za papir (kojima ne mogu
ozlijediti sebe ili druge) u svakom sluaju, dok rade ovu aktivnost, potreban je Va nadzor.
Ova je aktivnost slina grupnim vjebama 1 i 3.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Aktivnost 2.1.18. Oglaivaka industrija32 Koju vrstu glazbe volite / sluate? Zapiite odgovore uenika i uenica na flipchart papir: odgovore
djevojaka piite na lijevu, a odgovore mladia na desnu stranu (ovu listu sauvajte, jer ete se na kraju
Ciljevi uenja Prepoznavanje rodnih stereotipa i mitova koji se koriste u oglaivakoj industriji
aktivnosti pozivati na nju).
Trajanje 60-120 minuta
Sad ete uti pjesmu, ili dio pjesme. Molim vas da sluate paljivo, jer nam je cilj paljivije posluati
Materijal i Prikupite tiskane oglase koji prikazuju mukarce i/ili ene ili koji reklamiraju proizvode za ene ili koja je poruka pjesme. Nakon toga, postavit u vam nekoliko pitanja.
priprema mukarce (napomena: vodite rauna o svim informacijama o reklamiranom proizvodu)
Pustite pjesmu s popisa (ili dio pjesme)
Kola od oglasa (fotografija mukaraca i ena) i rasprava o rodnim stereotipima. Zaustavite glazbu i postavite slijedea pitanja:
1. Rairite pripremljene fotografije pred uenike i uenice.
2. Svatko odabire fotografiju.
Aktivnost po Pitanja za raspravu:
3. U parovima razgovaraju o slijedeim pitanjima: koracima
Zato sam izabrao / izabrala ovu fotografiju? 1. O emu govori ova pjesma? Koje poruke prenosi ova pjesma? Imaju li stihovi skriveno znaenje?
Kakve mi se asocijacije javljaju? 2. Opiite ponaanje mukaraca / ena u ovoj pjesmi. Kako se likovi u pjesmi odnose jedni prema drugima?
Koji su moji snovi, potrebe i elje aktivirani? (ako je mogue)
Koji proizvod ovaj oglas reklamira? 3. Kako ova pjesma jaa rodne stereotipe?
4. Nakon toga, svi dijele svoja razmiljanja s cijelom grupom. Tada se moe otkriti i informacija o Ponovite korake 1 i 2 onoliko puta, koliko ima pjesama.
Aktivnost po
proizvodu. Na poetku sam vas pitao / pitala koju vrstu glazbe volite. Na vrhu popisa, na lijevoj strani napiite:
koracima
U malim grupama, ili u velikoj grupi, razgovarajte o sljedeem: Djevojke, a na desnoj strani: Mladii. Vidite li neke razlike izmeu odgovora mladia i djevojaka?
Koje elje se obino pojavljuju u reklamama? (ako je mogue vidi i Oekivani ishod).
Kako reklame oblikuju nade i snove? Smatrate li da postoje muki i enski glazbeni instrumenti? (ako je mogue vidi i Oekivani ishod).
Kako reklame stvaraju potrebe?
5. U slijedeem koraku, u malim grupama ili u velikoj grupi, razgovarajte o ovim, ili slinim pitanjima: Razlike u preferencijama za glazbu mladia i djevojaka: esto vie djevojaka nego mladia izjavi da voli
ljubavne pjesme. Iako mladii moda i vole ljubavne pjesme, nee biti voljni to izrei.
U kojim drugim situacijama, ili podrujima u ivotu vidimo ove mitove i predrasude o enama Oekivani
i mukarcima? ishod Glazbeni instrumenti: Obino se od mladia oekuje da sviraju, primjerice, bubnjeve ili gitaru, a od
Kome je u interesu da se rodni stereotipi ouvaju? djevojaka da sviraju, recimo, klavir / klavijature ili violinu. Iako to moda ne vrijedi za sve kulture, postoje
indicije da postoje stereotipi o tome koje instrumente trebaju svirati mladii, odnosno djevojke.
Koje su prednosti i nedostaci ovakvih rodnih stereotipa?
Drugi nain je da pustite sve pjesme, i zatim podijelite razred na male grupe s po etiri ili est lanova i
50 Savjet vie Ova je aktivnost slina grupnim vjebama 1 i 3. Savjet vie lanica, i svakoj grupi zadate drugi set stihova, i postavite ve navedena pitanja. Zatim svaka grupa na glas 51
ita pjesme, i rezultate svog rada prezentira cijeloj grupi.

Aktivnost 2.1.19. To je moja glazba33

Aktivnost 2.1.20. Prezentacija roda 34
Cilj ove aktivnosti je potaknuti uenike i uenice da razviju vlastiti kritian nain miljenja kad je rije o
Kroz ovu aktivnost bavimo se pitanjem roda. Cilj je propitati kategoriju roda i razgovarati o tome kako
kulturno naslijeenim stereotipima i vjerovanjima prikazanim kroz glazbu. Uenici i uenice e razmotriti Ciljevi uenja
doivljavamo rod u svakodnevnom ivotu.
Kratki uvod vlastite pretpostavke o tome to znai biti mukarac, i to znai biti ena. Nakon svake pjesme predviena
Trajanje 60-120 minuta
je rasprava, kako bi se uenike i uenice potaknulo da postavljaju rodno specifina pitanja, kao korak u
Slika u aktivnosti 2.1.20: Prezentacija roda (vidi: knjiica IV)
autoreflektivnom procesu.
Materijal i Flipchart papir
Identificirati rodne stereotipe i osvijestiti utjecaj koji glazba ima na rodne stereotipe i to to znai biti
priprema Projektor (ako je potrebno)
mukarac ili ena Flomasteri
Ciljevi uenja
1. Prikaite sliku uz koritenje projektora, ili podijelite primjerke sudionicama i sudionicima.
Ponuditi pozitivne poruke

2. Ostavite vremena da se dobro pogledaju svi detalji.
15 minuta (jedna pjesma, rasprava u razredu) ili
Trajanje 3. Raspravite slijedea pitanja:
45 minuta (nekoliko pjesama) Kako se identificiram sa spolom ljudi na slici? / Je li moj spol isti ili razliit?
Kako ljudi na slici predstavljaju rod?
Materijal Aktivnost po
Priprema Kako izgleda osoba na slici?
koracima
Flipchart papir to je normalno?
Materijal i Prikupite popularne pjesme koje odraavaju rodne
Samoljepljiva traka stereotipe, relevantne za vau kulturu. Drugi nain je Zato je vano prepoznati i imenovati spol osobe koju vidimo?
priprema
da zamolite uenike i uenice da donesu glazbu koju Kako se osjeam kad nisam siguran/sigurna kojeg je spola osoba s kojom sam u kontaktu?
Ureaj za reprodukciju zvuka ili raunalo
ete koristiti za aktivnost. Koje su drutvene posljedice nejasnog ili dvosmislenog roda za osobu?
Pripremljene pjesme 4. Zapiite rezultate rasprave na flipchart papir.
Savjet vie Na slici se, iako se na prvi pogled tako ini, ne vide dva muka tijela (bioloki, po spolu).
32 Bissuti, R., Wagner, G., Wlfl, G. (2002). Stark! aber wie?. Methodensammlung und Arbeitsunterlagen zur Jungenarbeit mit dem Schwerpunkt

Gewaltprvention. Austria: White Ribbon Austria, Ministry of Education. Preuzeto s http://www.bmukk.gv.at/medienpool/7653/starkaberwie.pdf 01.04.2010.
33 Prilagoeno prema:
The White Ribbon Campaign UK. Stanje: 15. 09. 2005. www.whiteribboncampaign.co.uk/educationalresources/#5
Active Learning: Gender and Song. Stanje: 10.04.2010., http://faculty.uncfsu.edu/hgriffit/GenderSong.htm
SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA
 Aktivnost 2.1.21. Igra uloga35 CJELINA 2: PATRIJARHALNA DRUTVA

Trajanje 30 -120 minuta

Aktivnost 2.2.1. Biti muko i povlastice koje uz to idu 37
Uenici/e e pripremiti kratke scene vezane uz rodne stereotipe, primjerice:
Mnogi mukarci, kao i mnoge ene, esto nisu svjesne povlastica ili privilegija koje mukarci imaju, a ene
Dvije djevojke flertuju sa stidljivim mladiem. i druge manjine ne. Ove povlastice mogu biti ekonomske, drutvene, politike, kulturne ili fizike. Ova
Kratki uvod
Aktivnost po ena nakon posla stie kui, gdje je eka njen suprug koji ne radi izvan kue, ve obavlja kuanske vjeba pomae uenicama i uenicima da uvide kako seksizam djeluje u korist mukaraca, a protiv ena,
koracima poslove. na puno razina.
efica oijuka sa svojim tajnikom. Ciljevi uenja Shvatiti kako seksizam djeluje u prilog mukarcima, a protiv ena
Rasprava: zato se takve scene ine udnima i smijenima. Trajanje 30 minuta
Ova se aktivnost moe provesti kao grupna vjeba, koju bi uenici i uenice pripremili izvan kole, a zatim Flipchart papir
Savjet vie prezentirali u uionici, ili za vrijeme nekog dogaanja u koli. Materijal i Samoljepljiva traka
Ova je aktivnost slina grupnoj aktivnosti broj 4. priprema Flomasteri
Mogunost: Radni list 8 (jedan primjerak za svakog uenika i uenicu; vidi i: Savjeti vie, i knjiicu IV)
Aktivnost 2.1.22. Zamisli da36
Ako uenici i uenice nisu dobili radne listove:
Tema ove aktivnosti je tijelo i seksualnost. Tijelo je odraz i mjesto rodno-tipinih atribucija. Socijalizacija
trai jasnu rodnu atribuciju mukog ili enskog, i osobi ograniava raspon aktivnosti. Adolescenti/ce trebaju Proitat u vam niz tvrdnji, a svatko na koga se odnosi ta tvrdnja, nakon toga treba podii ruku.
nauiti suosjeati s drugim spolom. Trebaju pokuati zamisliti kakav bi im u ovim okolnostima ivot bio da Svatko za sebe odluuje odnosi li se tvrdnja na njega ili nju.
su drugog spola, kako bi razvili razumijevanje za prisile vezane uz rod, ali i da bi osvijestili slinosti mladia
Kratki uvod Ako nitko ne podigne ruku, ili to uini vrlo mali broj osoba, pitajte: Poznate li nekog na kog se odnosi ova tvrdnja?
i djevojaka, koje postoje izvan rodnih normi.
Rodni standardi se dodatno jaaju postavljanje heteroseksualnosti kao standarda. Homoseksualnost se Tvrdnje nakon kojih veina uenika i uenica digne ruku zapiite na flipchart papir.
smatra manje vrijednom, i esto izaziva anksioznost, posebno meu mladiima, to moe dovesti do
agresivnog ponaanja prema homoseksualnim osobama.
Ako su uenici i uenice dobili radne listove:
Razviti empatiju za druge i njihove rodne uloge
Ciljevi uenja Molim vas proitajte sve tvrdnje, i za svaku odluite odnosi li se na vas, vau obitelj, vau kolu, grad ili
Propitati normu heteroseksualnosti
zemlju; oznaite kvaicom svaku tvrdnju za koju mislite da je istinita.
Trajanje 50 minuta
Pokupite radne listove i sluajnim redoslijedom ih razdijelite uenicama i uenicima.
Zadatak se prvo radi u malim grupama, a nakon toga se raspravlja u velikoj grupi.
52 Zamislite da se jednog jutra probudite, i drugog ste spola, ali ivite u istoj obitelji, zajednici i koli, i imate iste
itajte tvrdnju po tvrdnju. Nakon svake, uenici i uenice koji imaju papir na kom je ta tvrdnja oznaena
trebaju dii ruku (odgovaraju u skladu s radnim listom koji imaju, ne s onim to su oni sami odgovorili).
53
Aktivnost po prijatelje i prijateljice, i s istom ste osobom u vezi.
koracima Kako bi druge osobe reagirale? Tvrdnje nakon kojih veina osoba digne ruku zapiite na flipchart papir.
to bi se promijenilo u vaim ivotima?
U naoj zemlji je vie mukaraca nego ena na rukovodeim pozicijama (primjerice, ravnatelji kola,
Kako bi se promijenili vai planovi za budunost? Aktivnost po
direktora tvrtki, itd.)
koracima
Savjet vie Vjebu je mogue raditi u malim istospolnim grupama, a i u grupama mijeanim po spolu.
Biste li jo neto eljeli dodati na ovaj popis?

34 Leeb, P., Tanzberger, R., Traunsteiner, B. (2008). Gender, Equality, Gender Justice (Gender, Gleichstellung, Geschlechtergerechtigkeit) Austria:
Zentrum polis - Politik lernen in der Schule. Stanje: 01.04. 2010., http://www.politiklernen.at/politiklernen/resources/oldbin/_data/pdf/genderbrosch_zwei- Rasprava
teauflage.pdf
Razgovarajte o koristi koju mukarci imaju od patrijarhalnog drutva, te o cijeni koju plaaju ene. Pozovite
35 Stachl-Astleithner, A., Henschl, M.. (2006). Startpaket PLUS. Partnerschaftlich lernen und Schule.Geschlechtssensible Pdagogik, Mdchen- und
se na popis tvrdnji za koje je veina sudionika i sudionica rekla da su tone, i pitajte:
Bubenarbeit, Gender Mainstreaming in der Klasse Austria: Stadtschulrat fr Wien. Stanje: 01.04.2010., http://www.eduhi.at/dl/startpaket.pdf
36 Rothe, A., Bnold, F. (2006). Geschlecht bewusst gemacht: Ein Training fr Jugendliche. Germany: Frauenakademie Mnchen e.V. Sad kad smo identificirali razliite koristi i povlastice koje imaju mukarci u drutvu, razmislite
(http://www.frauenakademie.de/dokument/img/Geschlecht-bewusstgemacht_2006.pdf) kako bi vam bilo da ste u grupi koja te privilegije nema. Primjerice, kako biste se osjeali da
(pitanja izmijenite u skladu s popisom tvrdnji nastalih za vrijeme vae aktivnosti):
se od vas oekuje da preuzmete potpunu odgovornost za brigu o domu i obitelji (ienje,
kuhanje, briga o djeci, itd.)?
vas smatraju intelektualno inferiornom osobom, samo na osnovu vaeg roda?
vam je plaa manja, ili da se s vama postupa s manje potovanja, samo zbog vaeg roda?
Posebno obratite panju na bilo kakve razlike u odgovorima mladia i djevojaka, i pokuajte
potaknuti raspravu o moguim razlozima za razliite odgovore.

37 Prilagoeno prema:Kivel, P. (1998). The Benefits of Being Male: An Exercise inspired by the work of McIntosh, P., prilagoeno prema: How to stop
the Violence that Tears our Lives Apart. Stanje: 10. 04.2010., http://www.paulkivel.com/resources/benefitsofbeingmale.pdf
 Tvrdnje: Oekivani
Kulturalno specifina lista, s prednostima koje mukarci imaju u odreenoj zajednici
ishod
Va otac / djed je imao vie prilika za obrazovanje od vae majke / bake.
Smatrate li da e se uenici i uenice ustezati pri javnom izraavanju miljenja, moete im podijeliti na
Vidjeli ste ili uli mukarce na pozicijama moi, koji omalovaavaju doprinose ena, inteligenciju ena, ispunjavanje radne listove s tvrdnjama. Nakon ispunjavanja, pokupite radne listove i podijelite ih sluajnim
njihovu snagu, ili drugim komentarima daju do znanja da su ene inferiorne mukarcima. rasporedom uenicama i uenicima. Oni e onda itati odgovore koje su dobili, a ne svoje.
Uobiajena je pojava da na televiziji ee vidite mukarce nego ene na pozicijama voe, kako se bave
sportom, ili kako ih se prikazuje kao junake. Tvrdnje je mogue prilagoditi prema potrebama grupe, ili situaciji. Ako se tvrdnja ne odnosi na vau
Savjet vie kulturu, moete je izbrisati, ili zamijeniti tvrdnjom koja se odnosi na vau kulturu. Moete dodati bilo koje
Kad ukljuiteTV, vidite bespomone ene koje spaavaju hrabri mukarci, a suprotno ne vidite nikad, ili vrlo rijetko. tvrdnje za koje smatrate da se odnose na vau zemlju.
Kad ena pogrijei dok vozi, mnogi e rei: ena vozi.
Ova se vjeba ne izvodi sama za sebe. Treba je provoditi samo uz druge aktivnosti vezane uz rodne
U naem se gradu ene osjeaju sigurnima dok hodaju cestom, bez obzira na to koliko je sati. stereotipe ili raspravu o seksizmu i moi, kroz koje grupa moe govoriti o svojim osjeajima, mislima i
U naoj koli vie mladia nego djevojaka bira (ili ih se potie da bira) matematiku i prirodne znanosti. pitanjima koja se javljaju zbog sudjelovanja u ovoj vjebi.
Vai profesori i profesorice / vaa obitelj smatraju da djevojke nisu dobre u matematici i imaju nia
oekivanja kad su u pitanju djevojke i uspjeh u matematici i prirodnim znanostima.
U vaoj koli matematiku i druge predmete iz prirodnih znanosti predaju profesori, a knjievnost, glazbenu -
i likovnu kulturu predaju profesorice. Aktivnost 2.2.2. Karta moi38
U vaoj koli je vie mladia nego djevojaka ukljueno (ili ih se vie potie na ukljuivanje) u sportske aktivnosti.
Iako su, u usporedbi sa enama, mukarci ti koji imaju vie moi u drutvu, rod nije jedini imbenik o kom
U vaoj koli udbenici i drugi obrazovni materijali opisuju mukarce kao junake i graditelje zemlje, a ene
Kratki uvod treba voditi rauna kad se promatraju razliite grupe u drutvu. I mnogi mukarci su u potlaenoj grupi,
i njihov doprinos drutvu se rijetko spominje (primjer: ene u udbenicima povijesti).
ovisno o svom ekonomskom statusu, vjeri, obrazovnoj razini, nacionalnosti, itd.
U vaoj obitelji ene (majka, keri, bake) su vie ukljuene u poslove ienja, brige o djeci, pranja, i slinih,
nego mukarci (otac, sinovi, djedovi). Potaknuti raspravu o moi i potlaenosti u drutvu

Sinovi u vaoj obitelji imaju vie slobode (primjerice, mogu izlaziti i vraati se kasnije) nego keri. Preispitati tko ima mo u drutvu i raspravljati o iskustvima sudionika i sudionica kad su imali, ili

Ciljevi uenja nisu imali mo, identificirati ideje i povijesne dogaaje koji potlaenost ine legitimnom, te pokuati
Aktivnost po Mladii u vaoj iroj obitelji imaju, ili su imali, vie novca, emocionalne podrke ili ohrabrivanja u
usmjeriti sudionice i sudionike ka razvijanju empatije za grupe bez moi, kao i razgovarati o ulozi otpora
koracima obrazovanju, graenju karijere, zapoljavanju, nego djevojke.
i privilegija u zaustavljanju rodno uvjetovanog nasilja
U naoj zemlji, veina ljudi koji se bave politikom su mukarci.
U naoj zemlji ene zarauju manje nego mukarci na istim poslovima, ili su ee zaposlene u uslunim Trajanje 30 minuta
djelatnostima. Flipchart papir
U naoj zemlji je vie mukaraca nego ena na rukovodeim pozicijama (primjerice, ravnatelji kola, Materijal i
Samoljepljiva traka
54 direktora tvrtki, itd.) priprema
Flomasteri
55
Biste li jo neto eljeli dodati na ovaj popis?
38 Prilagoeno prema:
Paul Kivel. (2002). The Power Chart Revisited. Stanje: 10.04.2010., www.paulkivel.com/articles/powerchartrevisited.pdf
Rasprava
Family Violence Prevention Fund. Power Chart (adapted from Paul Kivel: www.paulkivel.com). Stanje:15.09.2005.,
Razgovarajte o koristi koju mukarci imaju od patrijarhalnog drutva, te o cijeni koju plaaju ene. Pozovite http://toolkit.endabuse.org/Resources/PowerChart.html
se na popis tvrdnji za koje je veina sudionika i sudionica rekla da su tone, i pitajte:
Sad kad smo identificirali razliite koristi i povlastice koje imaju mukarci u drutvu, razmislite
kako bi vam bilo da ste u grupi koja te privilegije nema. Primjerice, kako biste se osjeali da
(pitanja izmijenite u skladu s popisom tvrdnji nastalih za vrijeme vae aktivnosti):
se od vas oekuje da preuzmete potpunu odgovornost za brigu o domu i obitelji (ienje,
kuhanje, briga o djeci, itd.)?
vas smatraju intelektualno inferiornom osobom, samo na osnovu vaeg roda?
vam je plaa manja, ili da se s vama postupa s manje potovanja, samo zbog vaeg roda?
Posebno obratite panju na bilo kakve razlike u odgovorima mladia i djevojaka, i pokuajte
potaknuti raspravu o moguim razlozima za razliite odgovore.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Povucite dvije okomite crte na flipchart papiru, i tako ga podijelite u tri stupca. Srednji naslovite
Povlateniji, naslov treeg stupca je Manje povlateni, a prvi stupac naslovite: Faktor.
Dok piete, objanjavajte sudionicama i sudionicima slijedee: Sad emo napraviti Kartu iz koje emo
vidjeti grupe ljudi koji imaju mo (povlatenije), grupe nad kojima ovi imaju mo (manje povlateni),
te faktori koji definiraju ove grupe.
Moete li mi dati primjer grupe ljudi u naem drutvu koja ima mo nad nekom drugom grupom? Koji
faktori definiraju ove grupe?
Za poetak, moete dati slijedei primjer: na primjer, odrasli su grupa koja ima mo nad maloljetnim
osobama / djecom. Koji faktor definira ove grupe? (Faktor je dob.)
Zajedno s uenicama i uenicima, napravite popise grupa ljudi koje imaju mo u drutvu, grupa
nad kojima imaju mo, i identificirajte faktore (vidi primjer u: Oekivani ishod). Kad zavrite kartu,
razgovarajte o tome to se iz nje vidi.
Nae drutvo dozvoljava da grupe na lijevoj strani karte moi imaju vie moi od grupa na desnoj strani.
Te grupe uglavnom imaju bolje plaene poslove, bolje uvjete stanovanja, viu razinu obrazovanja,
viu razinu fizike sigurnosti, bolju pravnu zatitu, bolju policijsku zatitu, bolju zdravstvenu zatitu i
bolje su predstavljeni u institucijama vlasti.
Zamolite uenike i uenice da daju neke primjere. To mogu biti:
Aktivnost po
koracima o Istospolne brane zajednice nisu priznate zakonom
o Nacionalne i vjerske manjine su esto diskriminirane na podruju zapoljavanja,
stanovanja, obrazovanja.
Vrijedi li ovo u svim sluajevima?
Primjer karte moi39
Faktor Povlateniji Manje povlateni
spol mukarac ena
dob odrasla osoba djeca, starije osobe
bogatstvo/ekonomski status bogatije osobe siromanije osobe
zaposlenost rukovodee/zaposlene osobe radnik/ca/nezaposlena osoba
Oekivani obrazovanje via razina nia razina
ishod brani status u braku razvedeni ili sami
seksualna orijentacija heteroseksualna homoseksualna
prebivalite urbano ruralno
status u dravi starosjedioci useljenici/e
nacionalnost/vjera veina manjina
zdravlje/mentalno zdravlje tjelesno sposobni/mentalno zdravi s invaliditetom/s poremeajem
HIV status HIV negativni ili netestirani HIV pozitivni
Nakon to uenici i uenice daju svoje odgovore, zamolite ih da se prisjete postoje li jo neki faktori koje
prije nisu spomenuli, i dopunite kartu moi, tako da ukljuuje sve faktore i grupe relevantne za drutvo i
kulturu uenika i uenica.
Ukoliko doe do rasprava vezanih uz kartu moi (primjerice, uenik ustvrdi da su u stvari ene te koje
Savjet vie imaju vie moi u drutvu), naglasite da govorimo o drutvenoj moi, ne pojedinanoj snazi. Recimo, ene
su se borile za pravo glasa. Mukarci su se tome odupirali i to je pravo ostvareno tek nakon godina i godina
borbe, zbog neravnotee moi).

56 Odgovor: naravno da ovo nije tono za svaku osobu u svakoj grupi na svakoj strani ima izuzetaka.
Karta moi koja je gore navedena kao primjer se moe prilagoditi, ako je to potrebno, da odgovara kulturi
i drutvu u kojem ive uenici i uenice. 57
No, openito govorei, grupe na lijevoj strani imaju mo, na utrb manje monih grupa, kojima je
pristup resursima ogranien, ili uskraen.
Aktivnost 2.2.3. Zamrznute slike 40
Kako se osjeaju grupe bez moi? to im se moe dogoditi?
Uvidjeti postojanje povezanosti diskriminacije i moi
Ciljevi uenja
Odgovor: ove grupe bez moi su esto mete nasilja za mone grupe. Moemo ih zvati i ciljnim Uvidjeti kako razliitosti mogu postati temeljom diskriminacije
grupama. Materijal i
Nema
priprema
Moete li dati primjere nasilja nad osobama na strani bez moi? (primjeri nasilja protiv ciljnih
grupa mogu biti: rasno motivirano nasilje, nasilje protiv osoba homoseksualne orijentacije, rodno Trajanje 50-60 minuta
uvjetovano nasilje, nasilje protiv djece)
39 Prilagoeno iz rada the Oakland Mens Project
Zatvorite oi i razmislite o prigodama kad ste bili na strani moi, i na strani bez moi (dajte im jednu 40 Amnesty International. (2004). Making Rights a Reality: Gender Awareness Workshops. London: Amnesty International.
minutu)

to mogu ljudi na strani bez moi uiniti da bi se oduprli ugnjetavanju i nasilju koje trpe? Odgovor:
ujediniti se i traiti drutvene promjene

to osobe koje su na strani monih mogu uiniti, kako bi svoje privilegije iskoristili da dovedu u pitanje
Aktivnost po opravdanosti potlaenosti i da pridonesu borbi protiv nasilja?
koracima Odgovor: priznati da su privilegirani, i koristiti svoje privilegije pri pomaganju zagovaraima i
zagovaraicama drutvenih promjena

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Podijeliti uenike i uenice u male grupe Aktivnost 2.2.4. Kontinuum tetnih ponaanja prema djevojkama i mladiima41
Zamoliti ih da unutar grupe ispriaju kad su se osjeali diskriminiranima, primjerice, zbog rase, Zbog utjecaja kulture, svakodnevni se dogaaji poinju initi normalnim, kao da su oduvijek tu, a ne da
boje, etnikog porijekla, spola, invaliditeta, miljenja, jezika, itd. Ukoliko im je neugodno, uenike i su nastali u okviru odreene kulture. Odreeni stavovi, ponaanja, pretpostavke i jezik postaju zajedniki.
Nasilje mukaraca protiv ena ne nastaje u kulturnom vakuumu. Vide li poinitelji djevojke i ene koje
uenice ne treba prisiljavati na sudjelovanje.
napadaju kao manje vrijedne, onda u kulturnom okruju postoji neto to jasno podupire takvo shvaanje,
(10 minuta) tako da na neki nain izgleda normalno i zajedniko. Ova je vjeba osmiljena kako bi se osvijestilo to
Nakon to su ispriali svoje prie, zamolite ih da izaberu jednu koju e prezentirati ostatku grupe. Kratki uvod normalno kulturno okruje i istaknula ideja da mladi mukarci i ene mogu raditi na prevenciji nasilja
(3 minute) protiv ena tako da propituju i mijenjaju tu okolinu.
Nakon to je grupa izabrala priu, zamolite ih da stvore zamrznutu sliku koja e predstavljati njihovu Ponemo li shvaati da se ono to nam drutvo govori o tome kako biti mukarac ili kako biti ena temelji
priu. Uenik/ca od koga/koje je potekla pria ima zadatak oblikovanja slike, i mora i sebe ukljuiti na nepravednoj podjeli snaga, poet emo shvaati da je mogue koristiti svoju snagu u prevenciji nasilja.
Na puno naina, potrebna je snaga da se ne bi ponaalo nasilno, da se nasilje ne bi toleriralo, i/ili da bi se
sliku, ali ne smije igrati sam/sama sebe.
nasilju suprotstavilo.
(10 minuta)
Identificirati uobiajene stavove i ponaanja koja podupiru dominantan pogled na maskulinitet i

Kad grupe budu zadovoljne svojim slikama, objasnite im da e svoje slike predstaviti drugim
feminitet i tako pridonose nasilju mukaraca protiv ena
grupama. Zamolite jednu grupu da bude prva, a druge grupe da sjednu. Ciljevi uenja
Prepoznati prilike u svakodnevnom ivotu za propitivanje dominantnog pogleda na maskulinitet i

(1 minuta)
feminitet i sprjeavanje nasilja mukaraca protiv ena
Recite im da ete sad brojati od 5 do 1, a u trenutku kad stignete do 1, svaka e se grupa zamrznuti
Trajanje 30-45 minuta
Aktivnost po u svom poloaju. Tad ete druge grupe pitati niz pitanja. Zamrznuta grupa mora ostati zamrznuta.
koracima (1 minuta) Materijal
Priprema
Odbrojavajte od 5 do 1. Nakon to se grupa zamrzne, pitajte: (primjeri dolje.). Kartice s primjerima ponaanja
Isprintajte radni list 9 (kartice za mladie i djevojke moete
1. to vidite? s kontinuuma tetnih ponaanja
ispisati na papirima razliitih boja) i izreite kartice
(primjer kartica koje se mogu
2. Tko je ovdje diskriminiran? Materijal i koristiti je u Radnom listu 9. To Sloite kartice u kontinuum na dva stola (jedan za djevojke,
3. Zato? priprema nikako ne znai da su to jedine drugi za mladie). Ponite od najtetnijeg, zavrite s
4. Kako se oni osjeaju? kartice koje je mogue koristiti. najmanje tetnim.
5. Tko je tlaitelj/ica? Slobodno osmislite svoje kartice i/ili
Kartice Nimalo tetno i Nikad se ne dogaa stavite
pitajte uenike i uenice za njihove
6. Kako se on/a osjea? izvan kontinuuma, blizu najmanje tetnih ponaanja.
sugestije)
58 7. Kakve su reakcije drugih likova/ promatraa i promatraica na slici?
59
8. Kako se osjeaju druge osobe/promatrai i promatraice na slici?
41 Prilagoeno prema:
Nakon detaljnog razgledavanja scene, zahvalite sudionicima i sudionicama, recite im da se opuste
Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org
i sjednu. Napomenite im da e imati mogunost govoriti o slici za vrijeme rasprave, nakon to se Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04.2010.,
pogledaju sve scene. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html
(5 minuta)
Ponovite postupke za preostale slike (20 minuta)
Pitajte sve grupe: Po emu je koncept moi vaan u svakoj od ovih situacija? (5 minuta)

Mo je povezana s pojmovima diskriminacije i tlaenja. Mo ljudima daje mogunost da tlae druge,

a kad tlaitelj/ica tlai druge, iz toga izvlai jo vei osjeaj moi.
Oekivani Da bi opresija nestala, osobe na pozicijama moi moraju preispitati svoj osobni pogled na mo,
ishod odustati od njega, ili ga promijeniti.
Nejednaki odnosi moi izmeu mukaraca i ena su u korijenu diskriminacije protiv ena, a
diskriminacija je glavni uzrok rodno uvjetovanog nasilja.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 1. Uzmite kartice i objasnite uenicama i uenicima: Aktivnost koju emo sad raditi zove se Kontinuum Uenike i uenice se vodi u procesu istraivanja vlastitih ponaanja i tete koju mogu nanijeti partneru/
tetnih ponaanja. partnerici.
2. Podijelit ete se u dvije grupe: u jednoj grupi e biti mladii, u drugoj djevojke.
Takoer ih se potie da identificiraju razliita gledita na vlastito ponaanje koja mogu imati mladii i
3. Svaka e grupa uzeti niz kartica. Na svakoj kartici je napisano odreeno ponaanje ili stav. Va zadatak
djevojke, te tekoa koje mogu nastati u intimnim vezama zbog nedostatka komunikacije. U intimnim
je slijedei:
Oekivani vezama, osoba moe neto uiniti ili rei, ne mislei da time nanosi tetu osobi s kojom je u vezi, ili moe
Svrstajte kartice na kontinuum od najtetnijih do najmanje tetnih (kad kaemo da je
ishod smatrati da odreeno ponaanje ne nanosi tetu, iako to nije tono. S druge strane, kad osobe koje doive
ponaanje tetno, mislimo na to da kad se osoba drugog spola tako ponaa prema nama,
to tetno ponaanje ne kau koliku im je to bol nanijelo, osobe bi mogle nastaviti s tim ponaanjem, bez
osjeamo bol, uvrijeeni smo ili nam to dosauje).
uvida u to koliku je tetu to ponaanje nanijelo osobi s kojom su u vezi.
Ako neka ponaanja smatrate bezazlenim, ili smatrate da nisu nimalo tetna, stavite ih sa
strane, blizu najmanje tetnog kraja kontinuuma. Naslov toj kategoriji daje zelena kartica, Uenike i uenice se takoer usmjerava ka promiljanju odnosa izmeu ovih ponaanja i nasilja u intimnim
na kojoj pie Nimalo tetno. Smatrate li da se neka ponaanja ne dogaaju, stavite ih ispod partnerskim vezama.
kartice Nikad se ne dogaa [pokaite sudionicama i sudionicima kako trebaju svrstati kartice Promatraju li se pojedinano, ovi stavovi, ponaanja i vjerovanja ne moraju biti izrazito tetni, no,
na stolove, gdje ste ve pripremili kontinuum] promatramo li ih kao cjelinu, dio su kulture koja podrava rodno uvjetovano nasilje. Zajedno stvaraju
Imate i prazne kartice, na koje ete napisati ponaanja koja nisu ve napisana, ali, uzrokuju vam okolinu u kojoj je vea vjerojatnost da ljudi (najee odreeni mukarci) ozljeuju druge (najee ene)
tetu/bol/dosadu/povredu, kad ih ine osobe drugog spola. i misle da je to u redu, jer ne razumiju koliku tetu njihovo ponaanje moe nanijeti osobama drugog
Imate deset minuta za pripremu svog kontinuuma tetnih ponaanja. Ako se ne slaete oko spola.
redoslijeda kartica, razgovarajte u grupi i zajedniki odredite konani raspored. Zaustavljanje nasilja, dakle, ne znai ekati da naiete na nasilnu situaciju, kako biste intervenirali. Kad
Savjet vie
4. Upamtite da nema tonih, ni pogrenih odgovora, samo razgovarajte meusobno, iznesite biste to ekali, vjerojatno nikad ne biste nita uinili. Ono to moramo uiniti kako bismo sprijeili pojavu
svoje stavove, i napravite svoj kontinuum tetnih ponaanja prema mladiima i prema djevojkama. nasilja je iupati ga u korijenu, tako da mu se suprotstavimo, i progovorimo protiv stavova, pretpostavki
Aktivnost po elimo uti to mislite i dati vam mogunost da ujete to misle vae kolege i kolegice. i ponaanja, kojima svaki dan svjedoimo, i koji dehumaniziraju ene i podupiru nasilje. Razmislite
koracima 5. U 5 minuta etajte od grupe do grupe, da vidite kako im ide, i informirajte ih o vremenu preostalom koliko jaki mogu biti nai glasovi zajedno. Isto kao to sve one kartice zajedno stvaraju okolinu u kojoj je
za aktivnost. vea vjerojatnost pojave nasilja, tako i nae zajedniko istupanje moe stvoriti okolinu u kojoj je manje
6. Nakon to su grupe zavrile, dajte slijedeu uputu: djevojke trebaju otii proitati to su mladii vjerojatno da doe do nasilja. Tek tada emo svoju zajednicu i svijet u kome ivimo uiniti sigurnijima.
napravili, a mladii trebaju proitati kontinuum koji su izradile djevojke. Dok itate rezultat rada
osoba drugog spola, odaberite tri ponaanja koja VI smatrate najtetnijim osobama drugog spola
60 (tako da im date brojeve 1, 2 i 3). Dakle, broj 1 trebate dodijeliti onom ponaanju koje ine osobe
Aktivnost 2.2.5. Dominantno ponaanje42
61
Dominantno ponaanje je ono to je kljuno u oekivanjima od muke rodne uloge. Istovremeno, od
VAEG SPOLA osobama drugog spola, a vi ga smatrate najtetnijim za te osobe. (bez obzira na djevojica i ena se oekuje da budu tolerantne, i da stavljaju tue potrebe ispred svojih. Osobito kad je
redoslijed kartica u kontinuumu koji ste promatrali). Koje ponaanje VI smatrate najtetnijim za Kratki uvod
rije o intimnim vezama, krenje osobnih granica partnerica se smatra normalnim za mukarce, i ne
osobe drugog spola? smatra se krenjem.
7. Spojite grupe. Ciljevi uenja Osvjetavanje rodnih stereotipa i krenja osobnih granica
Trajanje 60 minuta
Rasprava
Rasprava - Primjeri svakodnevnih situacija i dominantnog mukog ponaanja u partnerskoj vezi (Radni list 10)
1.
1. Jedan
Jedan predstavnik/ca
predstavnik/ca svake
svake grupe
grupe e
e proitati
proitati kontinuum
kontinuum koji
koji je
je rezultat
rezultat grupnog
grupnog rada
rada njegove
njegove // Materijal i
- Pripremljeni flipchart papiri (po jedan list za svaki tim); na svakom papiru, povucite crtu koja
njene grupe. priprema
njene grupe. predstavlja skalu koja ide od ok (prihvatljivog) do nije ok.
2.
2. O emu
O emu ste
ste raspravljali
raspravljali dok
dok ste
ste stvarali
stvarali svoj
svoj kontinuum
kontinuum (primjerice,
(primjerice, jeli
jeli bilo
bilo neslaganja
neslaganja oko
oko toga
toga gdje
gdje
treba Procjena ponaanja partnera/ice:
treba biti
biti smjeteno
smjeteno neko
neko ponaanje?
ponaanje? AkoAko da,
da, kakvih?)
kakvih?)
3. 1. Za ovu su aktivnost nuni timovi od po dvoje osoba istog spola.
3. Ispiite
Ispiite na
na Flipchart
Flipchart glavne
glavne razlike
razlike izmeu
izmeu Kontinuuma
Kontinuuma tetnih
tetnih ponaanja
ponaanja za za djevojke
djevojke ii Kontinuuma
Kontinuuma
tetnih ponaanja za mladie (ako je mogue, dodajte i razloge za te razlike). 2. Podijelite primjere timovima
tetnih ponaanja za mladie (ako je mogue, dodajte i razloge za te razlike).
4. 3. Svaki e tim raspravljati smatraju li dobivene primjere prihvatljivim ili ne (te, ako je potrebno, postii
4. Traite od
Traite od grupa
grupa da
da navedu
navedu tri
tri najtetnija
najtetnija ponaanja
ponaanja koja
koja su
su izabrali
izabrali iziz kontinuuma
kontinuuma druge
druge grupe,
grupe, ii
Aktivnost po razgovarajte kompromis). Nakon toga, stavljaju papire na skalu na flipchart papiru.
razgovarajte oo razlikama
razlikama uu hijerarhiji.
hijerarhiji. Ako
Ako susu djevojke
djevojke ii mladii
mladii promijenili
promijenili redoslijed
redoslijed kartica
kartica na
na
koracima
kontinuumu druge grupe, pitajte mladie: Rasprava:
to mislite, zato djevojke smatraju tetnijim neto to vi smatrate manje tetnim? (ili obrnuto) Aktivnost po 1. Svaki e tim izloiti rezultate svog rada.
5. Djevojke pitajte: koracima
2. Mogua pitanja za raspravu:
Zato mislite da mladii smatraju tetnijim neto to vi smatrate manje tetnim? (Ili obrnuto) Je li bilo razlika u procjeni primjera ponaanja?
6. Je li neto u ovoj aktivnosti na vas ostavilo dojam? Zato su timovi dali razliite procjene?
7. Moe li nastati problem, ako djevojke, ili mladii, uine neto osobi suprotnog spola, pri tome mislei da Postoje li razlike u procjenama mukih i enskih timova?
je to u redu, ili da to nimalo ne smeta toj osobi? Za koja ponaanja postoji ope slaganje? Zato?
8. to ste nauili iz ove aktivnosti? Jeste li nauili neto to moete primijeniti u svom ivotu i svojim vezama? Na koji se nain ponaanje koje ste procijenili kao nije ok moe
smatrati nasiljem?

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Grupne vjebe
Za ove aktivnosti predlaemo da se provode kroz rad kod kue, ili izvan kole, van kolskog rasporeda. Uenici i uenice mogu formi-
rati grupe slobodno i samostalno, i odabrati aktivnosti koje ele predstaviti.

Prva vjeba: Rod kroz prizmu medija

Prikupite fotografije ena i mukaraca iz asopisa, novina, s Interneta, itd. Nainite kola, kojim ete pokazati kako mediji
shvaaju i predstavljaju rodne uloge. Kola ete komentirati kako biste identificirali poruke koje se prenose na ovakav nain.
Pitanja za raspravu:
1. Jesu li ovi prikazi roda realistini?
2. Jesu li rodne uloge prikazane kao jednako vane, ili ne?
3. Kako se mukarci i ene osjeaju kad ih se prikazuje na ovakav nain?

Druga vjeba: Rod kroz prizmu obrazovnog sustava

Kako su mukarci i ene prikazani u vaim udbenicima? Fotokopirajte dijelove tekstova ili slika iz udbenika (bez obzira
za koji razred) iz kojih se vidi (ne)jednakost rodova.
Moete i opisati dogaaje iz vaeg svakodnevnog ivota u koli, iz kojih se vidi rodna jednakost ili nejednakost.

Trea vjeba: Rod kroz prizmu masovnih medija

Kako su mukarci i ene /djeaci i djevojice prikazani na TV-u (reklame, TV serije, filmovi)?
Gledajte i pronaite reklame i/ili scene iz TV emisija / filmova u kojima su
- Prikazane stereotipne rodne uloge, dakle, ojaava se rodna nejednakost
- Prikazane nestereotipne rodne uloge, dakle, ojaava se rodna jednakost

etvrta vjeba: Igranje uloga... o jednakosti... i nejednakosti...

Osmislite svoj scenarij i zatim i igrokaz, s obrnutim rodnim ulogama (trajanje komada: 5-10 minuta)

62 42 Bissuti, R., Wagner, G., Wlfl, G. (2002). Stark! aber wie?. Methodensammlung und Arbeitsunterlagen zur Jungenarbeit mit dem Schwerpunkt
Gewaltprvention. Austria: White Ribbon Austria, Ministry of Education. Stanje: 01. 04. 2010., http://www.bmukk.gv.at/medienpool/7653/starkaberwie.pdf MODUL 3:
KVALITETNE I TETNE VEZE

SADRAJ PRIRUNIKA
 MODUL 3: KVALITETNE I TETNE VEZE
Mladi esto smatraju da je ljubomora znak ljubavi i strasti, i gledaju je kao neto poeljno. U raspravi se
Savjet vie moete dotaknuti pitanja ljubomore. Vano je naglasiti da ljubomora (tonije, ljubomorno ponaanje) nije
PREGLED MODULA znak ljubavi, ve moe biti znak koji upozorava na kontrolirajue i nasilno ponaanje u vezama.
Cilj ovog modula je pruiti uenicima i uenicama mogunost da razgovaraju o karakteristikama zdravih i loih veza, kao
i o tome kako drutvo vidi uloge ena i mukaraca, kad je rije o nasilju. Modul je osnova za slijedei, koji se bavi nasiljem
u partnerskim vezama / rodno uvjetovanim nasiljem. Sudionicima i sudionicama emo pomoi da shvate koncept zdravih i Aktivnost 3.2. Adolescentske veze 44
nezdravih veza, vidjet e primjere, imati priliku za raspravu. Tonije, cilj ovog modula je omoguiti uenicima i uenicama da: Mladi ljudi koji ulaze u svoje prve romantine / seksualne veze esto nemaju dovoljno vjetina i znanja
1. uvide rodni aspekt nasilja u vezama, kao i karakteristike kvalitetnih i tetnih veza potrebnih za graenje kvalitetne i ispunjavajue veze s partnerom/icom. Nuno je ne samo govoriti o
2. uoe i identificiraju vlastita kvalitetna i tetna ponaanja i stavove prema drugom spolu Kratki uvod
negativnim ishodima veze, ve i pomoi mladim ljudima da naue vie o pozitivnim stranama veza, i o
tome to od veze mogu dobiti. Mladi obino teko mogu prepoznati kako izgleda kvalitetna veza.
U ovom modulu se uglavnom bavimo adolescentima i adolescenticama, bez obzira jesu li ve u romantinoj / ljubavnoj vezi, Ciljevi uenja Uenici i uenice e nauiti to ini vezu uspjenom, kao i to moe pridonijeti propasti veze.
ili nisu. Prije poetka ovog modula, profesor/ica treba sudionicima i sudionicama objasniti kojim e se pitanjima baviti, i Trajanje 35 minuta
to koristei slijedei uvod:
Flipchart papir
Svatko od nas ima razliita iskustva. Neki od vas moda jo nisu u vezi, dok drugi mogu biti u vezi ve neko vrijeme. Ono Materijal i
Flomasteri
o emu emo ovdje razgovarati je vano za sve nas, jer je povezano sa stvaranjem kvalitetnih, sretnih i ugodnih veza. priprema
Crte broda na velikom papiru (flipchartu)
Kroz vjebe koje emo raditi, razgovarat emo o slijedeim temama:
Karakteristike kvalitetnih i tetnih veza Korak 1. Recite uenicima i uenicama da se prisjete neke romantine veze (nije nuno da su oni sami u
Kako prepoznati jeste li vi ili netko od vaih prijatelja i prijateljica u tetnoj ili nasilnoj vezi vezi). Napiite na Flipchartu ovo pitanje: to ini vezu izmeu dvije osobe uspjenom? Sudionici
Kako komunicirati i kako rjeavati probleme, tako da nam veze budu kvalitetne i sudionice imaju nekoliko minuta da odgovore na ovo pitanje, kroz oluju ideja, a voditelj/ica
zapisuje odgovore (bez komentiranja) na Flipchart.
U ovom je trenutku vano podsjetiti sudionike i sudionice na pravila koja ste odredili na poetku radionica. 5 minuta
Korak 2. Voditelj/ica crta brod na flipchart papiru, koji predstavlja romantinu vezu. Kao to su odreeni
uvjeti potrebni da bi brod plovio (primjerice, more, gorivo), tako su i za vezu potrebni odreeni
Aktivnost 3.1. Ljubav to je to? 43
preduvjeti. Zamolite uenike i uenice da navedu jedan uvjet, nuan za vezu (primjerice,
Mladi ljudi koji ulaze u svoje prve romantine / seksualne veze esto nemaju dovoljno vjetina i znanja potovanje) i zapiite to u trup broda. Istaknite da neke stvari mogu unititi vezu, kao to udarac
64 potrebnih za graenje kvalitetne i ispunjavajue veze s partnerom/icom. Nuno je ne samo govoriti o broda o otre stijene moe otetiti brod. Zamolite ih da navedu neto to moe unititi vezu
65
Kratki uvod
negativnim ishodima veze, ve i pomoi mladim ljudima da naue vie o pozitivnim stranama veza, i o (primjerice, lai) i napiite to u vodu ispod broda.
tome to od veze mogu dobiti. Mladi obino teko mogu prepoznati kako izgleda kvalitetna veza. Aktivnost po 5 minuta
koracima Korak 3. Podijelite sudionike i sudionice u male grupe. Neka svaka grupa radi na istoj vrsti veze, odnosno,
Uenici i uenice e osvijestiti razliita ponaanja koja koristimo da bismo iskazali ljubav prema partneru/
Ciljevi uenja adolescentskoj romantinoj vezi. Zadatak im je da se prisjete sadanje ili prole romantine veze,
partnerici.
bilo svoje, bilo svojih vrnjaka i vrnjakinja. Svaka grupa treba nacrtati brod i:
Trajanje 20 minuta
Napisati pet stvari koje ine vezu uspjenom (na trup broda)
Materijal i Flipchart papir Napisati pet stvari koje mogu unititi vezu (u more ispod broda)
priprema Flomasteri Nakon to grupe zavre s radom, neka papire izloe, kako bi ih pogledale druge grupe.
Korak 1.Podijelite sudionike i sudionice u male grupe (grupe od etiri do pet osoba, ovisno o veliini 15 minuta
razreda). Korak 4. Aktivnost zavrite raspravom. Mogua pitanja:
1 minuta to primjeujete kad gledate pozitivne i negativne navode na posteru?
Korak 2. Zamolite sudionike i sudionice da u malim grupama razgovaraju o tome: Koje je osobine najtee nai u osobi u vezi?
Jeste li nauili neto novo kroz ovu aktivnost?
- Kako se ponaamo kad nekog volimo (u adolescentskoj vezi, a ne, primjerice, u odnosu roditelj- 10 minuta
Aktivnost po
dijete) Oekivani Sudionici i sudionice e postati svjesni koje komponente vode do uspjenih i zadovoljavajuih veza, kao i
koracima
- Kako pokazujemo partneru/ici da nas privlai i da ga/je volimo? Neka navedu to je mogue vie ishod to veze moe unititi.
ponaanja za koja misle da predstavljaju ponaanje kojim se iskazuje ljubav.
9 minuta
Korak 3. Male grupe predstavljaju svoj rad cijeloj grupi. Moete potaknuti raspravu o tome to je ljubav i Aktivnost 3.3. Kvalitetne i tetne veze znakovi upozorenja45
kako je pokazujemo. Kako bi mogli razviti pozitivne i zdrave veze, adolescenti i adolescentice moraju znati prepoznati kad je
10 minuta veza nekvalitetna i destruktivna. Problemi mogu poeti s neim naizgled bezazlenim i dovesti do nasilja
Kratki uvod
i zlostavljanja. Kroz slijedee aktivnosti, uenike i uenice potiemo na prepoznavanje nekih znakova
nekvalitetnih veza.
43 Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Better Safe than Sorry: Prevention of teen-dating violence. Croatia: CESI - Center for Education,
Counselling and Research. Stanje: 26 February 2010 from http://www.cesi.hr/hr/bolje-sprijeciti-negolijeciti-prevencija-nasilja-u-adolescentskim-vezama/

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Osposobiti uenike i uenice da: 1. Pripremite dva flipchart papira (jedan naslovljen KVALITETNE VEZE, a drugi naslovljen TETNE
Prepoznaju karakteristike kvalitetnih veza, zasnovanih na jednakim pravima, za razliku od tetnih VEZE.) Postavit ete ih u razred na odreenoj udaljenosti, tako da se sudionici i sudionice ne moraju
Ciljevi uenja gurati oko njih.
Spoznaju vanost kvalitetnih veza
Opiu vjetine, stavove i ponaanja potrebna za stvaranje i odravanje kvalitetnih veza 2. Upute sudionicima i sudionicama: Prijateljstva i odnose stvaramo s razliitim ljudima, recimo,
profesorima i profesoricama, roditeljima, braom i sestrama, kolegama i kolegicama iz razreda, dekom
Trajanje 30 minuta ili djevojkom. Neki od naih odnosa ine nas sretnim i zbog njih se osjeamo dobro. Zbog drugih se
osjeamo manje sretni, osjeamo se nelagodno ili ak loe, pa se pitamo: Je li ovdje neto pogreno?
Radni list 11: set kartica: Kvalitetne i tetne veze, otisnut na samoljepljivom papiru
3. Dakle, nekad moda trebamo zakoraiti unazad, i procijeniti svoju vezu. esto, kad smo u vezi, ne
Set praznih samoljepljivih (post-it) papira
moemo prepoznati upozoravajue znake, kao to bismo mogli, da promatramo vezu svog prijatelja ili
Dva flip-chart papira, naslovljena KVALITETNE VEZE i TETNE VEZE
prijateljice.
Samoljepljiva traka
4. Podijelite uenike i uenice u grupe od pet sudionika i sudionica. Svakoj grupi dajte:
Flomasteri i olovke
6-7 pripremljenih kartica iz Radnog lista 11, gdje su opisane kvalitetne i tetne veze
Saetak 1: Je li ti veza ravnopravna i kvalitetna, ili ne? (ne traite od uenika i uenica da odgovore
Materijal i 10 praznih samoljepljivih (post-it) papira
na pitanja; dajte im to kao orue za procjenu veze, bilo sadanje, bilo budue. Nemojte im uzimati ovaj
priprema 5. Nakon to meusobno razgovarate, morate odluiti pokazuju li navedena ponaanja da je veza
materijal.)
kvalitetna, ili tetna. Odmah nakon toga, odluite i napiite na prazne papire:
Saetak 2: (moete traiti od uenika i uenica da u razredu odgovore na pitanja s prve strane saetka;
5 ponaanja koja pokazuju da je veza kvalitetna
nemojte im uzimati ove materijale, ali kad zavre s prvom stranom saetka, dajte im drugu. Moete im
5 ponaanja koja pokazuju da je veza tetna
prvu stranu dati kako bi na pitanja odgovorili kod kue, a onda zajedniki provjerite odgovore pri slijedeem
Imate pet minuta!
susretu).
6. Nakon to zavrite, pola grupe uzet e kvalitetna ponaanja, a druga polovica tetna ponaanja
Saetak 13: Kvalitetne veze
i zalijepit e ih na odgovarajui flipchart papir (KVALITETNE VEZE TETNE VEZE). Suraujte
s lanovima i lanicama drugih grupa, pa ako ste napisali ista ili slina ponaanja, smjestite ih na
odgovarajui nain. Imat ete samo pet minuta, pa vodite rauna da suraujete meusobno (ako je
44 Prilagoeno prema:Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Better Safe than Sorry: Prevention of teen-dating violence. Croatia: CESI -
Center for Education, Counselling and Research. Stanje: 26 February 2010 from http://www.cesi.hr/hr/bolje-sprijeciti-nego-lijeciti-prevencija-nasilja-u-adoles- Aktivnost po potrebno, moete i sami pomoi grupi u toku procesa).
centskim-vezama/ koracima 1) Nakon to se na flipchart papir zalijepe svi papirii, na glas proitajte sva ponaanja s oba lista
45 Prilagoeno prema:
66 Alberta Health Services. Stanje: 10. 04. 2010., : www.teachingsexualhealth.ca/media/lessons/CALM_RelationshipsLess4.pdf.
papira, da vidite slaete li se sa svime, je li neto na vas ostavilo poseban dojam, itd.
67
(Originalni izvor: Beyond the Basics: A Source book on Sexual and Reproductive Health, str. 262)
The White Ribbon Campaign. (2007). White Ribbon Campaign in a Box - Promoting Healthy EqualRelationships: A guide book for teachers and PANJA: Ukoliko je bilo nekih greaka, ne ispravljajte ih odmah. Prvo, raspravite prethodna dva
community leaders for Ontario youth ages 11 to 14. Toronto: White Ribbon Campaign pitanja, zatim se vratite i ponovno pitajte: slaete li se svi s rasporedom ponaanja, ili elite za neka
izmijeniti mjesta?

Rasprava
Rasprava
to mislite,
to
mislite, koja
koja je
je najvanija
najvanija karakteristika
karakteristika kvalitetne
kvalitetne veze?
veze? Kako
Kako takva
takva veza
veza izgleda?
izgleda? Kako
Kako se se osobe
osobe uu
takvoj vezi
takvoj vezi ponaaju
ponaaju jedna
jedna prema
prema drugoj?
drugoj? (odgovore
(odgovore pronaite
pronaite nana flipchartu
flipchartu ii oznaite
oznaite ih,
ih, tj.
tj. zaokruite
zaokruite
ih).
ih).
to mislite
to
mislite da da je
je karakteristika
karakteristika tetnih
tetnih veza?
veza? Kako
Kako takva
takva veza
veza izgleda?
izgleda? Kako
Kako se se osobe
osobe uu takvoj
takvoj vezi
vezi
ponaaju jedna prema drugoj? (odgovore pronaite na flipchartu
ponaaju jedna prema drugoj? (odgovore pronaite na flipchartu i oznaite ih). i oznaite ih).
tetna se
tetna se veza
veza moe
moe pretvoriti
pretvoriti ii uu nasilnu
nasilnu vezu.
vezu. Koje
Koje karakteristike
karakteristike tetnih
tetnih veza
veza predstavljaju
predstavljaju znakove
znakove
upozorenja da
upozorenja da bi
bi se
se moglo
moglo pojaviti
pojaviti nasilje?
nasilje? (odgovore
(odgovore pronaite
pronaite nana flipchartu
flipchartu ii oznaite
oznaite ih)
ih)
Slaete lili se
Slaete
se svi
svi ss rasporedom
rasporedom ponaanja,
ponaanja, ili ili elite
elite za
za neka
neka izmijeniti
izmijeniti mjesta?
mjesta?
Zato je osobi nekad teko prepoznati da je u
Zato je osobi nekad teko prepoznati da je u tetnoj vezi? tetnoj vezi?
Zato neki ljudi ostaju u tetnim vezama?
to moe uiniti osoba koja je u tetnoj vezi?
to ste nauili iz ove vjebe? Jeste li stekli neka znanja koja moete primijeniti na svoj ivot i svoje veze?
to ste nauili iz ove aktivnosti? Jeste li nauili neto to moete primijeniti u svom ivotu i svojim vezama?

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Karakteristike kvalitetne veze 38 Koje su znaajke tetne veze?
Odluke donosi uvijek ista osoba.
Uzajamno potovanje i ljubav: on/a me nikad ne poniava i ne ini da se osjeam loe. On/a me slua i
Osoba radi grimase (koluta oima, i slino) dok ne dobije to eli.
potuje mene i moje osobne granice. Isto tako se ponaam i ja..
Osoba vri pritisak dok ne dobije ono to eli.
Povjerenje: on/a me ne provjerava cijelo vrijeme, i ne krivi me bez razloga. Ugodno nam je jednom s
Osoba prestaje razgovarati s vama ili prestaje obraati panju na vas dok govorite.
drugim. Slobodno moemo rei ili uiniti to god elimo. Osoba vjeruje da ima vie prava nego vi.
Dobra komunikacija: sluamo jedno drugo. Razgovaramo otvoreno i nema nesporazuma. Mogu izraziti On/a je izrazito ljubomoran/ljubomorna.
svoje osjeaje bez straha od odbijanja. Osuuje vas ili vae prijatelje i prijateljice.
Iskrenost: nikad ne laemo jedno drugom. Ako ste ikad uhvatili deka ili djevojku u nekoj velikoj lai, Sprjeava vas da viate druge ljude.
znate da treba vremena prije no to mu/joj moete opet vjerovati. ini da se osjeate loe.
Bojite se da ga/je ne naljutite.
Osnaivanje: pruanje podrke jedno drugom, i u dobru, i u zlu
Kad je ljut/a, vie na vas, ruga vam se, vrijea vas, udara vas ili baca stvari na vas
Privatnost individualnost: svaka osoba ima prostor za sebe, i trebate jedno drugom dati prostor da
Napada vas.
diete. Vai su identiteti neovisni / odvojeni. Budi svoj/a, tvoja osobnost ne smije ovisiti o tvom deku ili Vrijea vas i omalovaava.
tvojoj djevojci. Unitava vae osobne stvari.
Sigurnost: jedno s drugim se osjeate sigurnim, nikad ne udarate jedno drugo, niti jedno drugom prijetite. Prisiljava vas da inite stvari koje ne elite.
Jednakost - pravednost: zajedniki odluujete, nijedno ne nareuje onom drugom. Postoji ravnotea u Jedno drugom laete.
uzimanju i davanju. Ne smijemo nametati svoje miljenje drugoj osobi, samo da bismo pobijedili u raspravi. Bojite se za svoju sigurnost.
On/a me ini sretnim/sretnom, i sigurnijim/sigurnijom. ..
Oekivani Oekivani
Stalo nam je jednom do drugog.
ishod ishod Zato je ponekad teko prepoznati da smo u tetnoj vezi?
Empatija: nastojim shvatiti kako se on/a osjea, mogu se staviti u njen/njegov poloaj. On/a nastoji
Nekad su izrazi ljubav je slijepa i ljubavlju zaslijepljen/a toni. Neke osobe mogu misliti da osjeaju tako
osjetiti to ja osjeam.
snanu ljubav i da ako ima problema, oni/one ih ne mogu vidjeti i ostaju u vezi zbog niza razloga.
Svaanje, ali uz rjeavanje problema: Kod svih u nekoj toci moe doi do neslaganja, ali to nam ne daje
pravo da vrijeamo druge ljude. Pokuajte nai rjeenje. Postane li rasprava preuna, bolje je prekinuti i Zato se ostaje u tetnim vezama?
68 nastaviti kasnije. Osobe koje su u tetnim vezama obino vjeruju da e se stvari popraviti, da je rije samo o fazi koja
69
Kontroliranje bijesa: svi se ponekad naljutimo, no nain na koji izraavamo svoju ljutnju moe utjecati na e proi, ili da mogu promijeniti osobu s kojom su u vezi. Mogue je da su neki / neke od njih ve vidjeli
na odnos s drugim ljudima. Postoje naini kako se moe kontrolirati bijes, primjerice, dubokim disanjem, / vidjele takve oblike ponaanja u drugim vezama, primjerice, u vlastitom domu, pa ne prepoznaju ove
znakove kao upozorenje da je neto pogreno.
brojanjem do 10, ili razgovorom.
Odreen broj ljudi smatra da je bolje imati mladia / djevojku, nego prekinuti tetan odnos. Neki se
Smisao za humor
boje prekinuti vezu, bilo zato to misle da ne mogu ivjeti bez partnera / ice, bilo zato to se boje da
e se ta osoba ponaati nasilno. Jo jedan od moguih strahova je da vie nikad nee pronai osobu
U kvalitetnoj vezi osjeate se ugodno, sigurno, mislite dobro o sebi, osjeate da vam se vjeruje i da za vezu.
imate potovanje ne bojite se, ne osjeate nesigurnost. Svi zasluujemo kvalitetne veze.
Neki
Neki znakovi
znakovi koji
koji upozoravaju
upozoravaju na na nasilnu
nasilnu vezu
vezu
Veze u kojima smo mogu imati razliite oblike, i svaka je veza posebna. Razni ljudi imaju razna shvaanja to kontrola i provjeravanje druge osobe, njenih // njegovih
kontrola i provjeravanje druge osobe, njenih njegovih aktivnosti
aktivnosti (gdje
(gdje ide,
ide, ss kim,
kim, kad
kad se
se vraa,
vraa, itd.),
itd.),
ini vezu dobrom. Openito, kvalitetne veze su one koje se temelje na jednakosti, a ne na kontroli i moi nad svih
svih odnosa
odnosa // prijatelja
prijatelja ii prijateljica
prijateljica
drugom osobom. Svatko zasluuje osjeati se sigurnim / sigurnom u vezi, i treba zahtijevati da druge osobe Izrazita
Izrazita ljubomora
ljubomora ii posesivnost
posesivnost
potuju njegova /njena prava. Uvrede, nazivanje pogrdnim imenima,
Uvrede, nazivanje pogrdnim imenima, omalovaavanje
omalovaavanje ii slini
slini komentari
komentari
Prijetnje
Prijetnje
Zastraivanje
Guranje, udaranje, ograniavanje pokreta, ograniavanje kretanja
Oekivani
Prisila u seksu, neeljeni dodiri, poniavajui seksualni komentari
ishod

to moe uiniti osoba koja je u tetnoj vezi?

Vano je prepoznati znakove upozorenja, da je veza tetna, prije no to se pretvori u nasilnu vezu.
Ukoliko netko smatra da veza u kojoj se nalazi nije kvalitetna, moe o tome razgovarati s osobom s
kojom je u vezi. Takoer, moe o tome razgovarati i sa prijateljima i prijateljicama, i drugim osobama od
povjerenja obino nam netko sa strane moe dati svoj pogled na vezu u kojoj smo.
Ukoliko u vezi dolazi do nasilja ili zlostavljanja, trebate se za pomo obratiti odrasloj osobi u koju imate
povjerenja ili strunoj osobi. O nasilju emo detaljnije razgovarati neto kasnije.
SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA
 Aktivnost 3.4. Osobe i stvari 47
Rasprava sa svim uenicama i uenicima
Ciljevi uenja Podii svijest o pitanjima moi/kontrole u vezi i njihovom utjecaju i na osobe, i na odnos Zato ljudi s drugima postupaju na ovaj nain?
Trajanje 15 minuta Moete li navesti neku vrstu odnosa gdje jedna osoba ima vie moi od druge?
Odgovor: odnos mukarca i ene, roditelja i djece, poslodavaca i poslodavki i zaposlenih. Odnosi
Materijal i
Nema moi mogu postojati i izmeu osobe i drutva, drutva i drave, itd.)
priprema
Kakve mogu biti posljedice odnosa u kom jedna osoba s drugom postupa kao sa stvari?
1. Podijelite sudionike i sudionice u tri grupe.
U naem drutvu, pripadaju li ene obino jednoj od ovih grupa? Kojoj?
2. Ova se vjeba zove: Osobe i stvari.
Aktivnost po Pripadaju li mukarci obino jednoj od ovih grupa? Kojoj? Zato mislite da se ovo dogaa?
3. Sluajnim odabirom odredite grupu koja e biti stvari, drugu koja e biti osobe, te treu, koju ine
koracima Na koji nain nae drutvo / civilizacija odrava ili podrava ovakvu vrstu odnosa?
promatrai/ce.
Je li mo / kontrola uvijek neto loe?
4. Upute za svaku od grupa:
Odgovor: Mo/kontrola ne znai uvijek dominaciju ili pokoravanje, ve i izdrljivost i sposobnost
STVARI: Ne moete ni misliti, ni osjeati, ni odluivati. Morate raditi ono to vam kau osobe.elite
odluivanja o svom ivotu. Mo/kontrola nije uvijek neto loe. Mo jednostavno znai snaga. Vaan
li se pomaknuti, ili neto slino, morate traiti njihovo doputenje.
je nain na koji se mo koristi. Mo moemo koristiti kreativno (kao osobe ili kao grupa) kako bismo
OSOBE: Moete misliti, osjeati, i govoriti stvarima to da ine.
promicali pozitivne promjene u naim ivotima i naoj okolini.
PROMATRAI/CE: Samo u tiini promatrajte to se dogaa i ne upleite se ni na koji nain.
to ste nauili iz ove aktivnosti? Jeste li nauili neto to moete primijeniti u svom ivotu i svojim
5. Osoba moe svojoj stvari narediti to god eli, unutar uionice. Stvari moraju posluati. [imate
vezama?
jednu minutu]
6. Sad, zamijenite uloge. Osobe koje su bile stvari e sada biti osobe, osobe e sada promatrati, a
Mo je drutveno konstruirana, i postoji samo u odnosu s drugom osobom. Uvijek imamo, ili nemamo
promatrai/ce e biti stvari.
mo/kontrolu u odnosu s drugom osobom ili grupom osoba.
U treoj fazi, Promatrai/ce/Stvari e biti osobe, stvari / osobe e biti promatrai/ce, a osobe/
Posljedice: nekad nejednaki raspored moi u odnosu moe dovesti do toga da jedna osoba s drugom
promatrai/ce e biti stvari.
postupa kao sa stvari. Nejednaka raspodjela moi izmeu mukaraca i ena u intimnim/romantinim
vezama moe dovesti do toga da jedna osoba zlostavlja drugu. Primjerice, ena moda nije u stanju svom
Rasprava
Pitanja za stvari Savjet vie partneru rei eli li seksualni kontakt i ako da, kad i kako bi do njega trebalo doi, zbog tradicionalnog
Aktivnost po
Kako su se osobe ponaale prema vama? shvaanja da su mukarci ti koji trebaju odluivati, ene trebaju sluati (ili da je enina dunost seksualno
koracima
70 Kako ste se osjeali / osjeale? zadovoljavati mukarca). Drugim rijeima, ona moe osjeati da nema snage/pravo rei: Ne. 71
Jeste li osjeali / osjeale bespomonost? Zato? Zato ne? Vano je upamtiti da mo/kontrola nije stalna to nije neto to stalno nosimo, ili to moemo spremiti u
kutiju. Mi smo u neprestanom kretanju, ulazimo ili izlazimo iz veza, u kojima nekad imamo vie, a nekad
Pitanja za osobe manje moi/kontrole.
Kako ste postupali sa svojim stvarima?
Kakav je osjeaj ponaati se prema nekom na takav nain?
Aktivnost 3.5. Izravno suoavanje s problemom 48
Jeste li se osjeali monim / monom? Zato? Zato ne?
Zato su stvari sluale vae naredbe? Uvjebavanje izravnog suoavanja s problemom
Je li bilo nekih stvari ili osoba, koje nisu potovale pravila ove vjebe? Ciljevi uenja Vjebanje empatije, kao osnove rjeavanja problema i pruanja podrke
U stvarnom ivotu, odnosi li se netko prema Vama, kao prema stvarima? Tko? Zato? Razvijanje komunikacijskih vjetina, i uenje suoavanja s agresivnou i nasiljem
U stvarnom ivotu, ponaate li se Vi prema nekom, kao prema stvarima? Prema komu? Zato? Trajanje 35 minuta

Za promatrae/promatraice
Radni list 12a, koji sadri opise situacija s kojima se uenici i uenice suoavaju u svakodnevnom ivotu
Kako ste se osjeali ne inei nita? Materijal i
Prikupljene fotografije, video snimke ili prie (primjerice, iz knjievnosti) koje prikazuju emocije
Je li ono to se dogaalo imalo na vas utjecaja? Ako da, to mislite da ste mogli uiniti? priprema
Radni list 12b: Popis osobina
Jesmo li nekad u svakodnevnom ivotu promatrai i promatraice u situacijama kad neki
ljudi s drugima postupaju kao sa stvarima? Reagiramo li? Zato, ili zato ne?
Kad biste mogli birati izmeu ove tri grupe, koju biste izabrali i zato? 48 Izvor aktivnosti i slika ukljuenih u tekst: Hgger, D., Weber, H., Haberthr, R. (2005). Harmo-nie?: Zeigen unsere Schfchen pltzlich Zhne? -
Beziehungsgestaltung im schulischen Alltag. Switzerland: Fachhochschule Nordschweiz. http://www.fhnw.ch/ph/iwb/beratung/gesundheit/de/download/
gesundheit/unterrichtmaterial/harmonie.pdf
47 Prilagoeno prema:nstituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS. (2009). Working with Young Women: Empowerment, Rights and Health. Rio de
Janeiro: Instituto PROMUNDO. Stanje: July 30, 2009 from www.promundo.org.br/materiais%20de%20apoio/publicacoes/MANUAL%20M.pdf

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Korak 1
Uenici i uenice mogu na radnom listu 12a Izravno suoavanje s problemom
raditi samostalno ili u malim grupama. Radni list sadri opise neugodnih situacija
za koje uenici i uenice trebaju nai rjeenje. S opisanim problemima za koja trebaju
pokuati nai rjeenje trebaju se suoiti izravno, i na diplomatski nain.
Nakon toga, cijelom se razredu predstavljaju mogua rjeenja problema. Uenici i
uenice razgovaraju o prednostima i nedostacima ponuenih rjeenja.
Podijelite radni list 12, koji sadri nacrtani obris ljudskog tijela, i zamolite uenike i uenice da oznae
pojedine dijelove tijela, u skladu s tim koliko im je ugodno da im se pojedini dijelovi tijela dodiruju.
Sugerirani Svatko treba raditi sam/a za sebe i crvenom bojom oznaiti one dijelove tijela koje nitko ne smije
tijek
dodirivati. One dijelove tijela koje trebaju dodirivati samo odreeni ljudi treba oznaiti utom bojom.
aktivnosti
Zelenom bojom se oznaava one dijelove tijela koje je u redu dodirivati. Nakon toga, razgovarajte o
slinostima i razlikama ukljuujui i razlike izmeu mladia i djevojaka.

Na kraju ih se pita jesu li ikad doivjeli situacije sline onima koje su opisane i, ako
jesu, kakve su bile njihove reakcije.

Opisane epizode je mogue i nastaviti, a mogue je ukljuiti i metodu igranja uloga.

Korak 2
Kao osnova za uenje empatije, mogu se koristiti razliiti materijali, kao to su lik u
knjizi ili filmu, fotografije, slike, video snimke, prie. Zadatak uenika i uenica je da
pokuaju pogoditi osobine i osjeaje drugih ljudi, interpretirati ponaanje ili izgled lika
i objasniti zato su se odluili za odreenu karakteristiku. Mogu se koristiti i popisom
osobina. Uenici i uenice meusobno razgovaraju o svojim interpretacijama.
Aktivnost po
koracima
Koritenje slika drugih ljudi ili likova iz pria je dobar nain da se uenike i uenice
naui empatiji. Korisni su i tekstovi, ili video snimke razgovora s osobom. Zadatak
uenika i uenica je rei to ti ljudi misle ili osjeaju, kroz prisjeanje situacija koje su doivjeli, a koje se
mogu usporediti sa situacijom koju promatraju. Ako nije poznat razlog za odreeno raspoloenje, uenici
i uenice mogu pokuati pogoditi, primjerice: Zato bi ovaj djeak na slici mogao biti tuan?
Uz due bavljenje likom iz prie ili video snimke, procjena moe biti detaljnija:
72 Kako uenici i uenice procjenjuju osobu? 73
Koje osobine pripisuju odreenom liku?
Osobine e izabrati svi uenici i uenice zajedno, koristei popis iz
Radnog lista 12b. Moemo pretpostaviti da e uenici i uenice pripisati
razliite osobine, i da im nee biti mogue donijeti jednoznanu odluku.
Moda e spoznati da im je pogled na situaciju subjektivan. Uenici i
uenice se ue empatiji, i takoer iskustveno uviaju da trebaju biti
oprezni kad je rije o pretpostavljanju kako se osjeaju drugi ljudi.
Korisna pitanja za ovu aktivnost su:
Koji je odgovor toan?
Je li ijedna od predloenih osobina tona, ili samo sama osoba zna to osjea?
Kako se moemo suzdrati da ne donesemo procjenu neke osobe prebrzo?

Aktivnost 3.6. Svijest o vlastitom tijelu 49

Uvjebavanje izravnog suoavanja s problemom

Ciljevi uenja Uvjebavanje empatije, kao osnove rjeavanja problema i pruanja podrke
Razvijanje komunikacijskih vjetina, i uenje suoavanja s agresivnou i nasiljem
Materijal i
Radni list 13
priprema
Trajanje 30 minuta

49 Stachl-Astleithner, A., Henschl, M.. (2006). Startpaket PLUS. Partnerschaftlich lernen und Schule. Geschlechtssensible Pdagogik, Mdchen- und
Bubenarbeit, Gender Mainstreaming in der Klasse Austria: Stadtschulrat fr Wien. Stanje: 01.04. 2010 from http://www.eduhi.at/dl/startpaket.pdf

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 MODUL 4: NASILJE U INTIMNIM VEZAMA

Cjelina 1: Podizanje svijesti o problemu

Ovaj dio pomae profesorima i profesoricama da pronau praznine u znanju uenika i uenica o nasilju u intimnim partner-
skim vezama. Kako e osoba reagirati na problem, ovisi o tome kako taj problem shvaa. Ako osoba shvaa prirodu nasilja u
intimnim partnerskim vezama i zato je ono pogreno, vea je vjerojatnost da e reagirati na problem i osuditi ga.
injenica je da e nasilje u intimnim partnerskim vezama nestati samo ako mu se suprotstavi cijelo drutvo ene i mukarci,
zajedno, ako ga svi budu smatrali kaznenim djelom i neprihvatljivim.
Nakon ovog modula, uenici i uenice e moi:
Shvatiti koncept i opisati kljune elemente nasilja u intimnim partnerskim vezama
Definirati to je nasilje u intimnim partnerskim vezama
Identificirati razliite vrste nasilja u intimnim partnerskim vezama (psiholoko, fiziko, seksualno) i razliite vrste zlo-
stavljajueg ponaanja koje jedna osoba u vezi moe initi protiv druge
Identificirati uobiajene mitove, prekinuti njihovo djelovanje objanjenjem zato su to mitovi i shvatiti stvarnost
Prepoznati znakove koji upozoravaju na nasilje u intimnim partnerskim vezama
Objasniti zato je nasilje i nasilje u intimnim partnerskim vezama krenje enskih ljudskih prava
Upoznati se s posljedicama nasilja
Nauiti kako pomoi rtvi i / ili osobi koja vri nasilje
Upoznati se s relevantnim postojeim slubama u zemlji

Prije poetka ovog modula, profesor/ica treba objasniti da e s uenicima i uenicama razgovarati o slijedeim temama:
Nasilje u vezama, oblici nasilja, znakovi upozorenja
Kako prepoznati jeste li vi ili vama bliska osoba u tetnoj ili nasilnoj vezi, i to moete uiniti
Kako komunicirati i rjeavati probleme, da bi se ostvarila kvalitetna veza

MODUL 4: U ovom je trenutku dobro podsjetiti sudionike i sudionice na pravila odreena i prihvaena na poetku programa. Pitanje na-
75
silja u intimnim partnerskim vezama je izrazito osjetljivo.

NASILJE U INTIMNIM VEZAMA Aktivnost 4.1.1. Definiranje i vrste nasilja u vezama/romantinim vezama/intimnim partnerskim vezama50

Nasilje u vezama je ozbiljan problem koji se javlja u svim kulturama i svim drutvenim grupama. Nasilje
u intimnim partnerskim vezama ima razorno djelovanje na ene, djecu, obitelji i zajednice irom svijeta;
posljedice su i fizike, i emocionalne, i financijske, i socijalne. Studije pokazuju da je, na svjetskoj razini,
izmeu 25 i 50% svih ena zlostavljano od strane intimnog partnera. Meu enama rtvama ubojstva,
izmeu 40 i 70 % njih rtve su svog intimnog partnera. I druge vrste nasilja imaju ozbiljne posljedice,
no u ovom emo se dijelu baviti znaajkama nasilja protiv ena/djevojaka u intimnim partnerskim
vezama. Iako se razliiti izvori neznatno razlikuju, prema statistikim podacima, u oko 95% sluajeva
Kratki uvod
rtve intimnog partnerskog nasilja su ene.
Nasilje u intimnim partnerskim vezama ugroava ivote ena, njihova tijela, psihiki integritet i
slobodu. Nazivaju ga najrairenijim, a najmanje prepoznatim krenjem ljudskih prava na svijetu.
Nasilje protiv ena i djevojaka esto se naziva rodno uvjetovanim nasiljem, jer djelomino ima korijen
u podreenom poloaju ena u drutvu.
Kroz ove e teme, uenici i uenice propitati definiciju i vrste nasilja u intimnim parterskim vezama.
Utvrditi postojee znanje uenika i uenica o nasilju u intimnim partnerskim vezama i definirati

nasilje u intimnim partnerskim vezama
Ciljevi uenja
Prepoznati razliite vrste zlostavljakih ponaanja koji ine nasilje u intimnim partnerskim vezama

Prepoznati razliite vrste nasilja u intimnim partnerskim vezama

Trajanje 30-45 minuta

50 Adaptirano prema www.stopvaw.org/

SADRAJ PRIRUNIKA
 Flipchart papiri za profesora/profesoricu i uenike i uenice
Materijal i itajte tekst, dio po dio (paragrafe pisane istom bojom) te nakon svakog dijela teksta u odreenoj boji
Stolovi
priprema postavite pitanja koja se nalaze u dijelu iza prie uenicima/ama:
Flomasteri & olovke

1. Podijelite se u grupe od 4 do 6 lanova, tako da je u grupi pola djevojaka, i pola mladia, ako je Renata ide u prvi razred srednje kole. Draen je malo stariji, i ide u drugu kolu. Zajedniki
mogue (grupe mijeane po spolu) prijatelj ih je upoznao jedne veeri u pizzeriji. Odlino su se zabavili te veeri, i Draen je traio
2. Dat u vam flipchart papir. Zadatak vam je da napiete i nacrtate prvo to vam padne na pamet njen broj telefona. Hodaju ve tri mjeseca. U poetku je Renata mislila da je Draen najbolji
kad ujte izraz nasilje u vezama / nasilje u romantinim vezama / nasilje u intimnim partnerskim deko kog je ikad upoznala. Bio je njean i paljiv. elio je upoznati sve njene prijatelje i
vezama. Imate 10 minuta. prijateljice, znati kako joj je u koli, kakav joj je odnos s roditeljima. Kupio joj je i mobitel, da bi
3. etajte po razredu, kako biste pratili njihov rad i, u sluaju potrebe, dali dodatne upute. mogao biti s njom u kontaktu i govoriti joj koliko je voli.
4. Kad zavrite, stavite svoj rad ovdje (pokaite gdje na zidu ili na podu trebaju staviti svoje radove). Odnedavno se njegovo ponaanje promijenilo. Ljubomoran je i optuuje je da se via s drugima
njemu iza lea. Ona mu je vie puta ponovila da nema nikog drugog. On je vrijea, i kae da joj
Rasprava je bolje da se javi na telefon kad on zove, jer inae... rekao joj je da, ako ikad uje glas druge
1. to zakljuujete iz ovog to vidite? Moete li opisati to je nasilje u vezama, kombinirajui ideje svih osobe na njenom telefonu, ili ako otkrije da ga vara, pa bilo s kim, nai e ga i ubiti, a ubit e
Aktivnost po i Renatu. Nekad govori i da e se ubiti ako ga ostavi, jer ivot bez nje nema smisla. Prolog
grupa koje vidite? (Profesor/ica moe istovremeno zapisivati ideje uenika i uenica na flipchart
koracima
papir. Uenike prijedloge ne treba kritizirati; preporuka je da im dozvolite da dou do svoje tjedna ju je prisilio na spolni odnos, iako ona to nije eljela, da bi mu dokazala da nije nikad
definicije nasilja u vezama, ne da im date svoju. Va je zadatak pomoi im da definicija bude to je imala spolni odnos s nekim drugim.
Aktivnost po Renata ga i dalje voli, ali ga se poinje i bojati. Boji se i da e je mama, ako dozna, prisiliti
mogue kompletnija.)
koracima
2. Nasilje u intimnim partnerskim vezama ima razliite oblike; to mislite, koje su vrste nasilja u da prekine, a ona to ne eli. Misli da e moi s njim izai na kraj ako ga uvjeri da je on jedini
intimnim partnerskim vezama? (ako mislite da uenici i uenice znaju razliite vrste nasilja, recite koga voli i da nema potrebe za ljubomorom. Nema nita loe u tome ako on ponekad postane
im da daju primjere ponaanja koja spadaju u pojedinu vrstu nasilja za vie informacija, pogledajte agresivan kad se svaaju zar se to ne dogaa svima? Samo su joj jednom ostale modrice, ali
Oekivani ishod aktivnosti 4.1.2. i 4.1.4) Renata zna da on to nije uinio namjerno.
3. to mislite, koja je jedna i jedina svrha takvih nasilnih ponaanja u vezi?
Ako sudionici i sudionice ne dou spontano do odgovora, pomozite im davanjem ideja i raspravom, Korak 1
da ih dovedete do odgovora ponuenih u Oekivanom ishodu. Pitanja za uenike i uenice, nakon to proitate dijelove teksta pisane istom bojom:
76 Nasilje u vezama je obrazac napadakih, prijeteih i kontrolirajuih ponaanja koja jedna osoba Je li ovo kvalitetna veza ili ne? 77
koristi protiv druge, kako bi dobila ili zadrala mo u vezi. Osoba koja zlostavlja ciljano se ponaa Je li ovo nasilna veza?
tako da izaziva strah, propadanje i poniavanje kako bi se kontrolirala druga osoba. On/a moe [Kad uenici i uenice odgovore Da, moete pitati: Koju vrstu zlostavljanja Draen koristi?]
prijetiti koritenjem, ili doista koristiti fiziko nasilje. Nasilje moe biti fiziko, seksualno, emocionalno [ako nema odgovora, moete dalje pitati: fiziko, psiholoko ili seksualno?]
i psiholoko. Ima li znakova koji upozoravaju:
Oekivani ishod Da je njihova veza tetna?
U nasilnoj vezi moe biti prijetnji, fizikog ozljeivanja, zastraivanja, poniavanja, izoliranja,
uskraivanja. Zlostavljanje se moe pojaviti za vrijeme veze, u vrijeme prekida veze, ili nakon to je Da bi veza mogla postati nasilna?
veza zavrila. Istovremeno, ispunite prvo polje u tablici (Znakovi upozorenja koje Renata ignorira vidi Oekivani
Svrha nasilja u vezi je da jedna od osoba koja je (bila) u vezi uspostavi i zadri mo i kontrolu nad ishod aktivnosti)
drugom..
Korak 2
Savjet vie Prije poetka aktivnosti, pripremite se itanjem dodatka A koji sadri ire teoretske informacije.
Nakon to proitate cijelu priu, postavite slijedea pitanja i ispunite ostatak tablice:
Mislite li da:
Aktivnost 4.1.2. Renata i Draen51
Aktivnost po Renata ini, ili misli neto pogreno?
Prepoznati vrste nasilja u vezama
Ciljevi uenja koracima Draen ini, ili misli neto pogreno?
Prepoznati znakove koji upozoravaju na mogunost nasilja u vezama
Trajanje 45 minuta Kome bi se trebali obratiti za pomo?
Primjerci radnog lista 14 Tko moe pomoi Renati?
Olovke & flomasteri Tko moe pomoi Draenu?
Dva unaprijed pripremljena Flipchart papira (vidi: Oekivani ishod aktivnosti)
Materijal i
priprema Saetak 3: Znakovi nasilja u vezama
Saetak 1: Je li ti veza ravnopravna i kvalitetna, ili ne? ili Saetak 9: Nasilje u intimnim
partnerskim vezama - kviz Saetak 12: Kako zna postupaju li s tobom dobro? Kviz
Saetak 13: Kvalitetne veze i/ili Saetak 10: Tvoja prava u vezi...

51 Prilagoeno prema:
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment, Rights and Health. Rio
de Janeiro: Instituto Promundo.
Liz Claiborne Inc. (2006). Love is Not Abuse: a teen dating violence prevention curriculum. Liz Claiborne Inc.
SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA
(Available at: www.loveisnotabuse.com, stanje: 05. 07.2009.)
 Flipchart 1 sa slijedeim naslovima (priprema voditelj/ica):
Korak 3
Podijelite Radni list 14 (otisnut na samoljepljivom papiru) svim sudionicima i sudionicama. Upozoravajui znakovi
Renatine pogreke Draenove pogreke
Nakon to odgovore na postavljena pitanja, odgovore e zalijepiti na flipchart papir na zidu: (koje Renata ignorira)

Kako se osjea Renata?

Ljudi koji bi mogli pomoi
Kako se osjea Draen?
Raspravite odgovore uenika i uenica, na glas proitajte to su rekli o Renatinim osjeajima: to
moemo rei o situaciji u kojoj se Renata nalazi? (Napomena: elite pokazati koliko se loe osjea; to ne
znai da ona ne bi trebala nita uiniti. Ona bi se trebala zatititi.)

Raspravite odgovore uenika i uenica, i proitajte na glas njihove odgovore o razlozima da

Aktivnost po progovori i razlozima da ne progovori:
koracima
Mislite li da bi Renata s nekim trebala razgovarati, ili ne?
Zato Renata ni s kim ne razgovara o onome to se dogaa? [naglasite da se svi njeni
razlozi da ne govori temelje na osjeajima i strahovima. Ona moda misli da je opasno
govoriti o nasilju koje trpi.] Oekivani ishod
to bi se dogodilo kad bi razgovarala s odraslom osobom kojoj vjeruje [naglasite da bi
mogla prevladati svoje strahove, ako razgovara s osobom kojoj vjeruje].
Vrnjaci ili odrasle osobe bi mogle pomoi: zamolite uenike i uenice da vam kau koji
bi ljudi mogli pomoi Renati i zapiite odgovore. [Napomena: Nitko ne moe imati dobar
odnos sa svim ovim ljudima, ali obino svatko ima u ivotu odraslu osobu kojoj vjeruje. To
je osoba koja moe pomoi. Nema li takve osobe, uvijek se moe potraiti profesionalna
pomo / pomo strunjaka i strunjakinja].

Opa pitanja
78 Deavaju li se ovakve situacije u stvarnosti? 79
Postoje li neki oblici nasilja koji su povezani uz rod osobe? to mislite, koji je najei oblik nasilja protiv
ena? Protiv mukaraca?
Jesu li nasilni samo mukarci, ili i ene? Koju vrstu nasilja najee koriste ene?
Odgovor: rtve zlostavljanja mogu biti i mukarci i mladii, ali veinu rtava ine djevojke i ene.
Koji su najei oblici nasilja u intimnim vezama? Primjer s probne provedbe radionice (u okviru DAPHNE III projekta Perspective)
Postoje li situacije za koje moemo rei da je osoba, ena ili mukarac, zasluila neki oblik nasilja?
Zato da, ili zato ne?
Odgovor: Iako drutvo obino opravdava nasilje protiv ena, nitko nema pravo NIKOGA zlostavljati
Aktivnost po NI IZ KOG razloga.
koracima Postoji li povezanost moi / kontrole i nasilja?
Odgovor: Nasilje je nain nametanja moi i kontrole drugoj osobi. Potaknite sudionike i sudionice
da razmisle o razliitim oblicima kontrole / moi, primjerice, ekonomske, politike, fizike, koju jedna
osoba moe imati nad drugom, i njihove povezanosti s nasiljem. Ako mislite da e vam biti od pomoi,
i ako ste radili tu aktivnost, moete se podsjetiti aktivnosti Osobe i stvari (3.4.).
.
Kakve posljedice na ljude ima nasilje? Na odnose? Na zajednice?
Puno ljudi smatra da je zlostavljanje najee oblik fizikog nasilja. Meutim, postoje i brojni drugi
oblici zlostavljanja koji su jednako ozbiljni kao i fiziko nasilje. Koji su to, i kako izgledaju?
to ste nauili iz ove aktivnosti? Jeste li nauili neto to moete primijeniti u svom ivotu i svojim
vezama?

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Flipchart 2, na koji e uenici i uenice smjetati svoje samoljepljive papire (Radni list 14):
Kako se osjeaju Renata i Draen?
Koje razloge Renata ima da ne govori
o tome to se dogaa?
Kako se osjeaju Renata i Draen?
OBLICI NASILJA
Fiziko nasilje: Koritenje fizike sile, primjerice, udaranje, guranje, amaranje, udaranje nogom,
Bi li Renata trebala razgovarati s udaranje akom, upanje kose, tipanje, ugrizi, pokuaji guenja, bacanje stvari, zakljuavanje nekog,
nekim o tome to joj se dogaa?
ili ostavljanje osobe na opasnom mjestu, uzrokovanje opekotina, koritenje oruja. Fiziko nasilje ne
ostavlja uvijek masnice ili modrice.
Emocionalno / psiholoko nasilje: ovu je vrstu nasilja esto najtee prepoznati. Tu spadaju prijetnje,
uvrede, psovke, vikanje, zastraivanje, uhoenje, irenje glasina ili poniavanje osobe pred drugima,
ravnodunost, vrenje pritiska, iskazivanje ljubomore ili posesivnosti, primjerice kroz kontroliranje
Koje razloge Renata ima da govori o odluka ili aktivnosti (govorenje osobi to da ini ili ne ini, s kojim osobama da se drui a s kojima ne),
tome to se dogaa? prijetnje samoubojstvom.
Seksualno nasilje: pritisak, ili prisila na spolni in, protiv volje druge osobe (od poljupca do seksualnog
odnosa). U seksualno zlostavljanje spadaju i komentari seksualne prirode koji dovode do toga da se
osoba osjea neugodno ili ponieno. Ukljuuje i neeljene dodire, ili poljupce, silovanje ili pokuaj
silovanja, seksualne napade uznemiravanje, prisilu na viu razinu seksualnog kontakta no to to osoba
to bi Draen trebao uiniti? eli, neeljeni spolni in, sprjeavanje osobe da koristi kontracepciju ili zatitu od spolno prenosivih
infekcija, namjerno prenoenje bolesti, izlaganje osobe egzibicionizmu.
Oekivani ishod
Ekonomsko nasilje: kontrola novca

Svi oblici nasilja protiv ena, djece, mukaraca, starijih osoba, osoba razliite vjerske ili seksualne orijentacije
krenje su ljudskih prava i rezultiraju iz nejednake distribucije moi/ kontrole. Primjerice, nasilje protiv ena
Oekivani ishod
dijelom je posljedica nejednake distribucije moi/ kontrole i nejednakosti mukaraca i ena.
Neka od prije spomenutih ponaanja, u dijelu psiholoko / emocionalno nasilje (primjerice, ljubomora ili
izazivanje krivnje kod druge osobe), ne moraju biti znakom nasilne veze ako se pojave samo jednom.
80 Ova ponaanja postaju problemom kad se pojave vie od jednom, i kad se koriste kako bi se drugom osobom 81
manipuliralo, kontroliralo je se, kako bi se nad njom uspostavio odnos nadmoi, i kod osobe se izazivale
negativne emocije.
Vano je naglasiti, svaka uporaba fizikog ili seksualnog nasilja predstavlja nasilno ponaanje, makar
se to ponaanje pojavilo samo jednom.

Svi moramo znati kako se ponaati u nasilnim situacijama, zbog dva glavna razloga:
Moemo se nai u vezi u kojoj ima zlostavljanja
Nama bliska osoba se moe nai u vezi u kojoj ima zlostavljanja

NAPOMENE ZA PROFESORA/ICU ZA SAETAK 12

Primjer s probne provedbe radionice (u okviru projekta Perspective)
Objasnite uenicama i uenicima znaenje njihovih rezultata:
Tvrdnje navedene pod brojevima 1, 3, 6, 7, 9 i 11 znakovi su ljubavi i potovanja.
Ako se u vezi s vama postupa na odgovarajui nain, oznaili ste sve ove tvrdnje.
Oznaka uz bilo koju drugu tvrdnju upuuje da postoje znakovi da se s vama
ne postupa na odgovarajui nain.
Naglasite da uvijek treba imati na umu:
Nitko ne zasluuje loe postupanje
Ako s vama mladi/djevojka loe postupa, to NIJE VAA KRIVNJA

(Izvor: Domestic Violence Crisis Service, http://www.dvcs.org.au/domesticviolencd.html)

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Aktivnost 4.1.3. Prie o nasilju u vezama 52 Oekivani Sudionici i sudionice postali osjetljiviji na razliite vrste nasilnog ponaanja u vezama. Takoer su i
ishod razmiljali o nenasilnom rjeavanju konflikata.
Ciljevi uenja Prepoznati i raspraviti razliite tipove nasilja u intimnim partnerskim vezama
Trajanje 30-45 minuta Zadnje pitanje u studijama sluaja (odnosno, to bi bilo nenasilno rjeenje ove situacije?) moe biti temelj
Savjet vie
za igru uloga.
Materijal
Radni list 15 (za profesore i profesorice) Priprema
Radni list 15 (za uenike i uenice) Isprintajte Radni list 15 (za uenike i uenice) Aktivnost 4.1.5. Kota moi, kota kontrole, kota jednakosti54
Materijal i
Prazan flipchart papir za biljeke i svaki list prereite po sredini (vodoravno,
priprema Nasilje u intimnim partnerskim vezama predstavlja nasilje protiv osobe, koje ini osoba s kojom ste u
samoljepljiva traka kako je naznaeno u Knjiici IV)
flomasteri vezi, s kojom ste bili u vezi, ili s kojom biste eljeli biti u vezi.
Saetak 3: Znakovi nasilja u vezi Nasilje moe biti fiziko, seksualno i/ili psiholoko. Tu spadaju i zastraivanje, uznemiravanje, oteivanje
Upute za uenike i uenice: U ovoj emo se vjebi baviti nasiljem u vezama, definirati to je nasilje imovine, ili prijetnje fizikim, seksualnim ili psiholokim zlostavljanjem.
u vezama, i koji su njegovi oblici. Nakon to se podijelimo u grupe, svaka e grupa odabrati priu /
Zlostavljanje moe biti jedan izoliran in, ili ga moe initi vie akcija, koje predstavljaju jedan obrazac
scenarij, koju e nam odglumiti. Na poetku ete odluiti tko e glumiti koju ulogu, i to e uiniti. Zatim
ponaanja (iako se neke od tih akcija, kad se promatraju izdvojeno, ili ak sve, mogu initi nevanim ili
ete odluiti kako elite da pria zavri, i zatim odglumiti cijelu priu.
beznaajnim).
Aktivnost po Za vrijeme odigravanja predstava, svi drugi su u publici, sjede i gledaju. Nakon to publika sve pogleda Zlostavljai/ce koriste razliita ponaanja kako bi stekli nadmo i kontrolu nad svojim rtvama.
koracima Kratki uvod
do kraja, ako nije zadovoljna nainom kako predstava zavrava, moe rei grupi koja je glumila kakav
Taktike koje koriste mogu se podijeliti u vie kategorija, primjerice:
kraj elite, i oni to trebaju odigrati. Uznemiravanje, prisile, prijetnje
1. Nakon svakog scenarija, raspravite pitanja nakon scenarija (pogledajte Radni list 15 za profesore i Zastraivanje
profesorice). Krenje privatnosti i ograniavanje neovisnosti
Izoliranje
Profesor/ica pie odgovore uenika i uenica na pitanja Zato? na prazan flipchart papir.
Umanjivanje posljedica, nijekanje, okrivljavanje
Oekivani ishod Odgovori su navedeni u Radnom listu 15 (za profesore i profesorice) Koritenje mukih privilegija

Aktivnost 4.1.4. Sluajevi nasilja 53

Za detaljniji popis najeih taktika zlostavljanja, pogledajte Oekivani ishod ove aktivnosti.
Nekim mladim ljudima je nasilje u vezama dio svakodnevnih interakcija i drutvenih mrea. Pri ulazu u
prve emocionalne / seksualne veze, mladima esto nedostaje vjetina i znanja da bi uspostavili kvalitetne prepoznati razliite oblike zlostavljajuih ponaanja koje osoba koja zlostavlja koristi za stjecanje

Kratki uvod moi i kontrole nad rtvom
82 i zadovoljavajue veze s drugom osobom. Isto tako, nemaju znanja koja bi im omoguila da prepoznaju 83
znakove i obrasce nasilnog ponaanja ili da na nasilje reagiraju. Ciljevi uenja uvidjeti da se i izoliran in moe definirati kao zlostavljanje

Ciljevi uenja Prepoznati i raspraviti razliite oblike nasilnog ponaanja u adolescentnim vezama. prepoznati taktike nasilja u vezama

Trajanje 45 minuta prepoznati ponaanja koja upuuju na jednakost u vezama

Tri radna lista koja sadre studije sluaja koje pokazuju nasilje u adolescentskim vezama
Trajanje 45 minuta
Materijal i (radni list 16)
priprema Saetak 3: Znakovi nasilja u vezama 2 Flipchart papira: na jednom u sredinu napiite: Ravnopravne veze, a na drugom Mo i
kontrola
Saetak 4: to uiniti ako primijetite da vam se prijatelj/ica u vezi ponaa nasilno
Samoljepljiva traka
Korak 1. Podijelite sudionike i sudionice u tri male grupe. Svaka grupa dobiva jedan radni list (odnosno,
Flomasteri
jednu studiju sluaja). Zadatak im je analizirati i raspraviti situaciju (koristei se pitanjima
Materijal i Primjerci radnih listova za uenike i uenice
navedenim na radnom listu). priprema
15-20 minuta Radni list 17a (2 isjeka kotaa za svaku grupu)
Korak 2. Vratite se u veliku grupu. Male grupe predstavljaju svoju studiju sluaja i odgovore. Radni list 17b (2 isjeka kotaa za svaku grupu)
10 minuta Saeci 1, 9, 10 i 13 (po elji)
Korak 3. U velikoj grupi povedite raspravu o sve tri studije sluaja. Omoguite sudionicama i sudionicima
Aktivnost po Saeci 6a i 6b
da postavljaju pitanja o studijama sluaja koje su radile druge grupe. Mogua pitanja za diskusiju:
koracima
Jesu li ove studije sluaja sline situacijama iz ivota?
52 Prilagoeno prema:
Koliko esto dolazi do ovih situacija u adolescentnim vezama? Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment, Rights and
10 minuta Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
Korak 4. Na kraju sudionicama i sudionicima moete podijeliti saetak 3 Znakovi nasilja u vezama i Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum. MN: Hazelden Publishing and Educational Ser-
vices
saetak 4 to uiniti ako primijetite da vam se prijatelj/ica u vezi ponaa nasilno. Zajedno
53 Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Better Safe than Sorry: Prevention of teen-dating violence. Zagreb: CESI - Center for Education,
prokomentirajte sadraj. Counselling and Research. Stanje: 26. 02. 2010, http://www.cesi.hr/hr/boljesprijeciti-nego-lijeciti-prevencija-nasilja-u-adolescentskim-vezama/
5 minuta 54 Prilagoeno prema: Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15.09.2005., www.duluth-model.org
Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15.09.2005., www.michigan.gov/documents

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 1. Molim vas da se podijelite u etiri grupe, i to tako da u svakoj bude jednak broj mladia i djevojaka,
ako je mogue (grupe mijeane po spolu).
2. Svakoj grupi dajte a) 2 isjeka kotaa iz radnog lista 17a, o nasilnim ponaanjima, te b) 2 isjeka
kotaa iz radnog lista 17b, o ponaanjima vezanim uz ravnopravnost u vezama (4 isjeka kotaa
svakoj grupi)
3. Uputa uenicama i uenicima: zadatak vam je da nabrojite primjere ponaanja neke osobe, koji
bi se mogli svrstati pod naslove Nasilna ponaanja ili Ravnopravna ponaanja, koje imate na
svojim radnim listovima. Imate 15 minuta.
4. etajte meu grupama i pratite proces. Pojasnite zadatak, ako je potrebno.
5. Vratite se u veliku grupu. Jedna osoba iz svake male grupe izvjetava o rezultatima rasprave u
grupi. Koja nam grupa eli prva rei rezultate svog rada?
6. Ako je potrebno, dajte im tone informacije i ispravite mitove ili pristranosti koje bi se mogle
pojaviti. Dok prolazite kroz odgovore na listama, nakon svake pitajte sve sudionike i sudionice:
i. Slaete li se s ovim popisom, ili ne?
Aktivnost po
koracima ii. elite li dodati neka ponaanja?
7. Nakon prezentacija svih grupa, zamolite ih da uine slijedee: Zalijepite isjeke kotaa s
ravnopravnim ponaanjima oko izraza Ravnopravna veza na ovom flipchart papiru, te isjeke
kotaa s nasilnim ponaanjima oko izraza Mo i kontrola
Oekivani ishod
8. Ponovite isto sa slijedeom grupom.
9. Na kraju, pitajte uenike i uenice: to je svrha ovih nasilnih ponaanja? (Odgovor: stei kontrolu
i nadmo nad osobom)
10. Na kraju, pokuajte zajedno s uenicama i uenicima odrediti koja nasilna ponaanja koja ste
spomenuli spadaju u koji od tri oblika nasilja (fiziko, psiholoko, seksualno). Za vie informacija,
84 vidite Oekivani ishod).
11. Radni listovi koje su uenici i uenice stavili na dva flipchart papira ine Kota moi i kontrole,
te Kota jednakosti. Na kraju ove aktivnosti moi ete sudionicama i sudionicima objasniti ideju
Kotaa moi i kontrole (vidi Oekivani ishod)
SADRAJ PRIRUNIKA
Kota moi i kontrole: Samo jedna pojava fizikog nasilja, ili prijetnje
fizikim nasiljem, moe biti dovoljna da se nad partnerom/icom
uspostavi mo i kontrola. Mo i kontrola se dalje odravaju i jaaju
drugim oblicima zlostavljakih ponaanja i ponaanja prisile, koji ne
moraju spadati u fiziko nasilje. Primjerice, verbalni napad do kog
doe nakon fizikog, nosi prijetnju slijedeim fizikim napadom i,
prema tome, moe biti dovoljan da osigura mo i kontrolu osobe koja
zlostavlja nad svojim partnerom/icom, bez daljnjeg fizikog nasilja.
Nasilje u vezama (romantinim i intimnim partnerskim vezama) je
obrazac ponaanja. Svaka taktika za sebe moe, ili ne mora spadati
u zlostavljajua ponaanja. Kad se ova ponaanja koriste zajedno, ine obrazac ponaanja kojim se
osigurava kontrola nad partnerom/icom. Uporaba fizikog ili seksualnog nasilja, ili prijetnja ovim
vrstama nasilja, ini ove taktike monima. Primjerice, ako osoba nije nikad bila fiziki nasilna, i nekog
napadne verbalno, to e imati sasvim drugaiji uinak na tu osobu, u usporedbi s istim ponaanjem
osobe koja je ve bila fiziki nasilna, ili prijetila fizikim nasiljem.
Slijede primjeri vrsta nasilja i taktika za koje oekujemo da e ih uenice i uenici navesti u svojim
odgovorima (ne zaboravite da ove liste nisu konane, i da se u njihovim odgovorima mogu pojaviti i
druga ponaanja, koja se temelje na njihovim iskustvima).
Nasilje u vezama - kota moi i kontrole
Uznemiravanje: prati osobu s kojom je u vezi i esto se pojavljuje nepozvan/a. Zove pod lanim
imenom i razlogom. iri glasine. Pokuava odrati kontakt, i nakon to je osoba prekinula vezu.
Zastraivanje: pokuava zastraiti osobu s kojom je u vezi unitavanjem stvari, vikanjem, neopreznom
vonjom, pogledom i gestama. Prijeti da e osobi uzrokovati probleme s obitelji, prijateljima i
prijateljicama, ili kolom.
Naruavanje privatnosti osobe s kojom je u vezi: ita poruke osobe s kojom je u vezi (one koje prima
i koje alje drugim ljudima). Pregledava torbu, ormar, novanik bez dozvole. Prisiljava na neeljenu
bliskost. Odbija prestati s hrvanjem kad osoba to zatrai. 85
Prijetnje: prijeti da e nakoditi osobi s kojom je u vezi, njenim/njegovim prijateljima i prijateljicama,
ili obitelji. Prijeti da e se ubiti ako ga/je osoba ostavi ili ne eli udovoljiti nekom zahtjevu. Prijeti da e
ostaviti osobu s kojom je u vezi.
Koritenje mukih privilegija: Ponaa se kao da je ef, i da ga se treba sluati bez pogovora. Govori
osobi s kojom je u vezi da mukarci odluuju o svemu. Zahtijeva od osobe s kojom je u vezi da ga pita
za dozvolu ako eli negdje ii ili neto raditi.
Ograniavanje neovisnosti: eli kontrolirati to osoba s kojom je u vezi oblai i kako izgleda. Vri
pritisak na partnera/icu da pije alkohol ili koristi droge. eli donositi sve odluke u vezi.
Poniavanje: osobu s kojom je u vezi naziva pogrdnim imenima, nasamo ili pred drugima.
Omalovaava osobu s kojom je u vezi ili je/ga ismijava. Dodiruje je/ga na neprikladan nain ili javno
pokazuje njene / njegove osobne stvari.
Izolacija: prisiljava osobu s kojom je u vezi da bira izmeu njega/nje i svojih prijatelja i prijateljica i
obitelji. Trai da se prestane baviti svojim aktivnostima.
SADRAJ PRIRUNIKA
 koritenje prijetnji ili zastraivanja, kako bi osoba udovoljavala svim zahtjevima
Vrste nasilja
unitavanje imovine rtve, ili prijetnje unitavanjem
to je fiziko zlostavljanje?
nasilje prema stvarima (zid, komad namjetaja), ili kunim ljubimcima, u prisutnosti rtve, kao
Fiziko zlostavljanje je uporaba fizike sile protiv druge osobe koja za posljedicu ima ozljeivanje te nain izazivanja straha od daljnjeg nasilja
osobe, ili je osoba u opasnosti da bude ozlijeena. Fiziko zlostavljanje se kree u rasponu od fizikog
obuzdavanja do ubojstva. Kad se govori o nasilju u intimnim partnerskim vezama, esto se spominje vikanje ili vritanje
i fiziko nasilje. Ono ukljuuje: vrijeanje
Guranje, bacanje, udaranje nogom stalno uznemiravanje
amaranje, vrsto hvatanje, udaranje, udaranje akom, podmetanje noge, nanoenje tekih dovoenje u neugodnu situaciju, ismijavanje ili ruganje rtvi, nasamo, u javnosti, ili u prisutnosti
ozljeda, uzrokovanje modrica, guenje, treenje drugih (obitelji, prijatelja i prijateljica)
tipanje, ugrizi neopravdano kritiziranje ili umanjivanje postignua ili ciljeva rtve
vrsto dranje, sputavanje, zatvaranje nemanje povjerenja u odluke koje donosi rtva
Uzrokovanje lomova kosti govorenje rtvi da je sama, bez osobe koja je zlostavlja, bezvrijedna
Napad orujem (no, pitolj) izrazita posesivnost, izoliranje od prijatelja i prijateljica, i obitelji
Uzrokovanje opeklina neprestano provjeravanje rtve
Ubojstvo vrijeanje druge osobe pod utjecajem droge ili alkohola, koritenje droge i/ili alkohola kao
Oekivani ishod opravdanja
Oekivani ishod
to je seksualno zlostavljanje? optuivanje rtve za djela ili osjeaje zlostavljaa/ice
Seksualno zlostavljanje ukljuuje: nakon svae, eli osobu nauiti pameti, bilo time da je prisiljava da ostane u istom prostoru, ili
seksualni napad: prisiljavanje osobe na sudjelovanje u neeljenoj, nesigurnoj ili poniavajuoj da je ostavlja negdje drugdje
seksualnoj aktivnosti zlostavljana osoba zbog zlostavljaa/ice osjea da nema izlaza iz veze
seksualno uznemiravanje: ismijavanje druge osobe, u pokuaju da joj se ogranie izbori u podruju
seksualnosti i reproduktivnog zdravlja uhodi rtvu (vidi dalje u tekstu).
seksualno iskoritavanje (primjerice, prisiljavanje osobe da gleda pornografske sadraje, ili da sudjeluje
86 u snimanju pornografskih filmova)
Seksualno zlostavljanje je esto povezano sa fizikim zlostavljanjem; mogu se pojavljivati istovremeno, ili to je uhoenje? 87
do seksualnog zlostavljanja moe doi nakon fizikog. Uhoenje je zlostavljanje ili prijetnja drugoj osobi, posebno na nain da se drugu osobu proganja, fiziki, ili
emocionalno, viekratno i podmuklo. Uhoenje intimnog partnera/ice se moe dogaati za vrijeme veze, uz
to je psiholoko ili emocionalno zlostavljanje (verbalno ili neverbalno zlostavljanje)? intenzivno praenje svih njegovih / njenih aktivnosti, ili do njega moe doi nakon to je osoba izala iz veze.
Psiholoko ili emocionalno zlostavljanje moe biti verbalno ili neverbalno. Verbalno ili neverbalno Cilj uhode moe biti vratiti osobu, ili je kazniti zbog odlaska. Bez obzira na te razlike, rtva se boji za svoju
zlostavljanje intimnog/romantinog partnera/ice ine ponaanja koja su manje uoljiva od fizikog sigurnost.
zlostavljanja. Iako se fiziko zlostavljanje moe initi ozbiljnijim, oiljci koje ostavlja verbalno i Do uhoenja moe doi u rtvinom domu, ili blizini doma, na radnom mjestu, ili u blizini radnog mjesta,
emocionalno zlostavljanje su duboki. Istraivanja pokazuju da verbalno ili neverbalno zlostavljanje na putu do trgovine, ili nekog drugog odredita, ili na Internetu (internetsko uhoenje). Uhoenje moe
moe emocionalno biti tetnije od fizikog zlostavljanja. Verbalno ili neverbalno zlostavljanje biti telefonsko, osobno, ili preko Interneta. Uhode moda nikad ne pokau svoje lice, ili mogu biti posvuda,
partnera/ice moe ukljuivati: osobno.

Uhode koriste vie tehnika zastraivanja :

ponavljani telefonski pozivi, nekad uz prekidanje veze
praenje, lociranje (mogue nekad i uz koritenje GPS-a)
pronalaenje osobe kroz javno dostupne podatke, pretraivanje Interneta, ili koritenjem usluga
plaenih osoba
praenje pomou skrivenih kamera
iznenadno pojavljivanje tamo gdje je rtva, kod kue, u koli, na poslu
Oekivani ishod
slanje elektronskih poruka; komunikacija koritenjem chat-a ili IM-a (elektroniko uhoenje)
slanje neeljenih paketa, razglednica, poklona ili pisama
praenje rtvinih telefonskih poziva ili koritenja raunala
traenje podataka o rtvi kontaktiranjem prijatelja i prijateljica, obitelji, ili susjeda
prekapanje rtvinog smea
prijetnje da e ozlijediti rtvu, nekog od obitelji ili prijatelja, ili ljubimce
nanoenje tete rtvinom domu, autu, ili drugoj imovini

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA


Kota jednakosti
Pregovaranje i poten odnos: traenje rjeenja problema prihvatljivog svim stranama. Prihvaanje
promjena. Spremnost na kompromise.
Ponaanje koje nije prijetee: izraavanje i djelovanje takvo da se druga osoba osjea sigurno i
slobodno se izraava i djeluje
Potovanje: sluanje partnera/ice bez prosuivanja. Podravanje izraavanja emocija, razumijevanje.
Potovanje miljenja druge osobe.
Povjerenje i podrka: podravanje osobe u ostvarenju ivotnih
ciljeva. Potivanje prava osobe na vlastite emocije, prijatelje i
prijateljice, aktivnosti i miljenje.
Oekivani ishod
Iskrenost i odgovornost: prihvaanje odgovornosti za sebe.
Priznavanje koritenja nasilja u prolosti. Priznavanje pogreaka.
Otvorena i iskrena komunikacija.
Samopouzdanje i osobni rast: potovanje osobnog identiteta
partnera/ice i podravanje njenog / njegovog osobnog rasta i
slobode. Podravanje njenog / njegovog osjeaja vrijednosti.
Podjela moi: zajednika odgovornost za djelovanje na vezu. Zajedniko odluivanje.
Komunikacija: volja za otvorenim i spontanim dijalogom. Ravnotea izmeu davanja i primanja.
Rjeavanje problema na obostranu korist. Uenje dolaenja do kompromisa, bez zasjenjivanja druge
osobe.
Na kraju aktivnosti moete uenicama i uenicima podijeliti saetke 6a i 6b (Nasilje u vezama kota
moi i kontrole i Kota jednakosti), ali naglasite da saeci ne sadre sva ponaanja koja tu spadaju.
Moete im podijeliti i Saetak 1: Je li ti veza ravnopravna i kvalitetna, ili ne?, koji im daje mogunost
Savjet vie
da procijene svoju vezu, te vide dijele li neke karakteristike ponaanja sa rtvama, ili osobama koje
Korak 1
1. Razgovarat emo o znacima zlostavljanja, i o tome kako se ponaaju osobe koje su rtve nasilja
u intimnim partnerskim vezama, kao i o tome kako se ponaaju osobe koje zlostavljaju one s
kojima su u vezi.
2. Na flipchart papiru (vidi: Oekivani ishod), oznaite dva stupca, i naslovite ihKako prepoznati je
li osoba rtva nasilja u intimnoj partnerskoj vezi? i Kako prepoznati je li osoba zlostavlja/
ica?
3. Dajte slijedee upute:
Molim vas da se podijelite u etiri male grupe, tako da u svakoj bude podjednak broj
djevojaka i mladia, ako je to mogue (grupe mijeane po spolu)
Dvije grupe imaju zadatak da razgovaraju o tome kako bi se mogla ponaati osoba koja
je zlostavljana, ili koji su neki drugi znakovi koji bi mogli upuivati na to da je osoba
zlostavljana; napravite popis takvih ponaanja.
Druge dvije grupe e imati zadatak navesti znakove ili ponaanja koji bi mogli upuivati na
to da je osoba zlostavlja/ica.
4. Nakon to uenici i uenice zavre s radom, zamolite predstavnika/cu grupa da proita njihove
odgovore, koje upisujete na flipchart papir. Ukoliko je potrebno, liste dopunite informacijama iz
dodatka A (Dodatne teoretske informacije), te informacijama iz Oekivanog ishoda aktivnosti.
.
Aktivnost po Korak 2
koracima Dajte slijedeu uputu: Sad kad znamo kako prepoznati znakove zlostavljanja, slijedei korak je
razmisliti kako pomoi rtvi, ili osobi koja vri zlostavljanje.
1. Proitat u vam priu o djevojci koja je u nasilnoj vezi i trai pomo. Na kraju prie u vas pitati
to biste uinili da vam se obrati za pomo.

88 vre zlostavljanje (vidi i Saetak 9). Ovaj saetak isto tako sadri i informacije o tome to se smatra
zlostavljakom, a to kvalitetnom vezom. Moete podijeliti i saetak 10, Tvoja prava u vezi.
Najvie me bole njegove zlobne rijei, imena kojima me naziva. Rekla sam mu da me 89
to boli. Svaki put kad s njim pokuam prekinuti, on se rasplae i moli: ao mi je, ne
Aktivnost 4.1.6. Usmjeravanje mladih ka prepoznavanju upozoravajuih znakova za nasilje u intimnim partnerskim ostavljaj me, prestat u ti nanositi bol. Vjerujem mu, jer ga ne elim ostaviti. elim
vezama i nainima nuenja pomoi 55 da se promijeni.
Moda u nekom trenutku ne vidimo nasilje, ali moemo vidjeti znakove koji prethode nasilju, ili ... On me provjerava i eli biti siguran da ne razgovaram ili ne provodim vrijeme s
koji se pojavljuju nakon nasilja. Uobiajeno je vjerovanje da je nasilje u intimnim partnerskim vezama nekim drugim. Naziva me najgorim moguim imenima, i zbog njega plaem. Vie na
Kratki uvod
privatna stvar, i da nas se to ne tie. Vjerujemo da, niti trebamo, niti imamo pravo, uplesti se. Istina je
da je nasilje zloin, bez obzira u kojem se okruenju dogaa. mene, i udario me. Kad me udari, kae da nije mislio, i ispadne da sam ja za to kriva.
Kad se ti ne bi tako ponaala, ne bih te udario.. Ne bih ga trebala toliko ljutiti, ni
nauiti prepoznati zlostavljanje u vezi

dovoditi ga do toga da me udari. Ocjene u koli su mi se pokvarile. Sramim se i jadno
nauiti prepoznati znakove da je osoba zlostavljana

se osjeam. Ne znam to uiniti...56
nauiti kako se najee zlostavlja/ica ponaa prema rtvi
to biste joj rekli?
Ciljevi uenja nauiti to moemo uiniti
to biste mogli uiniti da joj pomognete?
o ako rtva trai pomo 2. Recite: Sad u vam proitati priu o mladiu koji je nasilan prema osobi s kojom je u vezi. Na kraju
o ako zlostavlja/ica trai pomo prie u vas pitati to biste uinili da vam se obrati za pomo.
o ako shvatimo da nam je bliska osoba u nasilnoj vezi
Trajanje 60 minuta Jedan je dan bila vani sa svojim drutvom. Zvao sam je, ali nije se nijednom javila.
Aktivnost po Sve je mogue. Nisam mogao spavati, samo sam mislio kako je vani s drugima. Drugi
Flipchart
Materijal i koracima dan sam je vidio u koli. Bio sam jako ljut. Izgubio sam kontrolu i udario je. Nisam je
Flomasteri
priprema htio povrijediti, stvari su se samo otele kontroli. Prijetila je da e me ostaviti. Kako bi
Saeci 1, 4, 7, 8, 9 i 10 tebi bilo u mojoj situaciji? to bi ti uinio?
to biste mu rekli?
55 Adapted from
to biste mogli uiniti da mu pomognete?
Oregon Coalition against Domestic and Sexual Violence. Stanje: 15. 09. 2005. www.ocadsv.com/red.htm.
Seventeen Signs to Look for in a Battering Personality-Project for Victims of Family Violence, Inc.
Womens Rural Advocacy Programs. Stanje: 15.09.2005. http://www.letswrap.com/ 56 Prilagoeno prema:Liz Claiborne Inc. (2006). Love is Not Abuse: a teen dating violence prevention curriculum. Liz Claiborne Inc.
(Available at: www.loveisnotabuse.com, stanje: 05.07. 2009)

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA


3. Za kraj rasprave: Kakve bi se potekoe mogle pojaviti u ovakvim situacijama? Kako bi
mogli prevladati te potekoe?
4. Podijelite sudionicama i sudionicima Saetak 7, popis relevantnih institucija (saetak 8) i
Aktivnost po
Saetak 10 (Tvoja prava u vezi).
koracima
5. Moete podijeliti i saetak 1: Je li ti veza ravnopravna i kvalitetna, ili ne? i/ili Saetak 9:
Nasilje u intimnim partnerskim vezama Kviz , pomou kojih mogu procijeniti svoju vezu
i utvrditi dijele li neke osobine i ponaanja sa rtvom, ili poiniteljem/icom nasilja.
Korak 149
Kako moete prepoznati rtvu nasilja u
intimnim partnerskim vezama?
1. Njen/njegova deko/djevojka se ponaa
ljubomorno i posesivno:
Imate dojam da pokuava kontrolirati
njeno/njegovo ponaanje
Donosi sve odluke
Neprestano je/ga provjerava
Zahtjeva znati s kim je bila/bio
2. Vidjeli ste njenog/njegovog partnera/
partnericu da se ponaa nasilno: verbalno
(vie, vrijea je/ga), ili razbija, baca ili udara
stvari
3. Iznenadne promjene u:
Njenom/njegovom izgledu ili ponaanju
njenom/njegovom raspoloenju ili
90 osobnosti. Primjeuje se anksioznost,
depresija, ispadi u ponaanju, tajnovitost;
izbjegava kontakt oima.
4. Gubi interes ili odustaje od stvari koje su
prije bile vane. Gubi interes za kolu ili druge
Oekivani ishod aktivnosti.
Loe ocjene i neuspjeh u koli
5. Redovno otkazuje planove u zadnji
trenutak, postepeno postaje izoliran/a od
prijatelja i prijateljica.
6. Iskazuje negativne emocije, i to:
Krivnju, ambivalentnost, strah
Ljutnju, osjea se neugodno, osjea sram,
izoliran/a je i ne vjeruje drugima
Bespomonost i nemo
7. Ima lou sliku o sebi (a nije bilo tako PRIJE
veze)
8. ini se da se boji osobe s kojom je u vezi
Ispriava se za ponaanje osobe s kojom
je u vezi
Izgleda nervozno u prisutnosti osobe s
kojom je u vezi
Izgleda kao da se boji da ne naljuti osobu s
kojom je u vezi
9. Ima neobjanjive ozljede, modrice ili oiljke
10. Povijest zlostavljanja: u roditeljskoj obitelji
zlostavljane druge ene, ili je osoba bila
zlostavljana kao dijete.
Za detaljniji opis idite na stranu 124.
Kako moete prepoznati zlostavljaa/icu?
1. Ljubomora
Okrivljava i optuuje za nevjeru
Opsesivno telefonira i neprestano
provjerava osobu
Prati i promatra drugu osobu (uhodi)
2. Kontrolirajue ponaanje
Zahtijeva da u svakom trenutku zna gdje je
osoba s kojom je u vezi
Smatra da mora odluivati o svemu
Odbija prihvatiti Ne kao odgovor (to
moe ukljuivati i odbijanje da prihvati
prekid veze
3. Brzo zbliavanje
Koristi krivnju (ako me voli...)
4. Nerealna oekivanja
5. Rigidne rodne uloge: namee stereotipno
gledanje na muko-enske odnose
(kontrolirajui mukarci, submisivne ene,
itd.)
6. Izolacija: manipulira i kontrolira kontakte
druge osobe s prijateljima i prijateljicama,
obitelji, njene/njegove aktivnosti, ili je/ga
izolira od obitelji i drutva
7. Loa slika o sebi
Krivi druge za probleme
Krivi druge za svoje emocije
Prevelika osjetljivost
8. Koritenje prisile u seksu kroz igru
9. Verbalno zlostavljanje i omalovaavanje
miljenja, prijatelja i prijateljica, obitelji i
izgleda druge osobe
10. Izrazito brzo situacija postaje ozbiljna (Dr
Jekyll i gospodin Hyde)
11. prijetnje nasiljem
12. razbijanje ili udaranje predmeta koristi
silu za vrijeme rasprave
13. okrutnost prema ivotinjama
14. povijest zlostavljanja u roditeljskoj obitelji
ili povijest drugih nasilnih veza
SADRAJ PRIRUNIKA
intimnim partnerskim vezama?
Upozoravajui znakovi na nasilje u intimnim partnerskim vezama
Vano je napomenuti da ovi znakovi sami za sebe ne moraju nuno znaiti da je osoba rtvom zlostavljanja.
Meutim, nekoliko znakova zajedno mogu predstavljati temelj za sumnju na zlostavljanje osobe.
Korak2
to moete uiniti da pomognete rtvi?
Prvo i osnovno, ako znate da je netko u neposrednoj opasnosti, nazovite telefonsku liniju za pomo
rtvama nasilja, ili policiju.
Sama pomisao da biste mogli razgovarati s nekim za kog znate ili sumnjate da je rtva nasilja prijatelj/
ica, roak/inja, ili razredni kolega/ica o nasilju moe biti neugodna ili zastraujua. Puno ljudi misle
da od toga nema nikakve koristi. Meutim, istina je da ve samim zapoinjanjem razgovora o nasilju,
rtvi pokazujete da vam je stalo i da nije sam/a. Evo nekoliko savjeta kako voditi taj razgovor:
Nemojte nikom rei, osim ako je osoba u opasnosti.
Paljivo sluajte, vjerujte osobi to god da vam kae, i ne osuujte je/ga. Njeno/njegovo
samopotovanje je uniteno. Recite joj/mu da nema razloga da osjea stid.
Recite joj/mu da nije kriv/a, i da NIKAD nema opravdanja za nasilje u vezi.
Recite joj/mu gdje i kako moe potraiti pomo.
Recite joj/mu da nije sam/a.
Oekivani ishod
Nemojte joj/mu rei da jednostavno napusti Korak
osobu149s kojom je u vezi to moe biti puno tee nego
to moete
vam se ini.
Kako prepoznati rtvu nasilja u
Kako moete prepoznati zlostavljaa/icu?
Neintimnim partnerskim
predlaite rjeenja zavezama?
koja vi mislite da su najbolja pokuajte joj/mu pomoi da doe do
najboljeg rjeenja za sebe.
Ohrabrite je/ga da potrai strunu pomo. Ako vas to zamoli, idite s njom/njim.
91
to moete uiniti da pomognete poinitelju/ici nasilja?
Ne pretvarajte se da ne znate to se dogaa; ne ponaajte se kao da se ne dogaa nita vano
Razgovarajte s njim/njom nasamo, ne pred drugim osobama, i ne za vrijeme nasilnog incidenta.
Ne budite agresivni i ne svaajte se
Recite mu/joj vrlo jasno da njegovo/njeno ponaanje nije u redu.
Ne prihvaajte nikakve izgovore.
Potaknite ga/je da potrai pomo i ponudite da ete ii s njim/njom.
Pruite podrku osobi s kojom je u vezi. Recite joj/mu da ne zasluuje biti zlostavljan/a.
Nazovite telefonsku liniju za pomo u sluajevima nasilja da biste doznali na koje naine mu/joj
moete pomoi. Ako elite, moete ostati anonimni.
Budite uzor za stvaranje kvalitetnih veza; postupajte sa svojim partnerom/icom i prijateljima i
prijateljicama s potovanjem.
Nemojte utjeti!
57 Prilagoeno prema:
Metropolitan Center for Women & Children: www.mcwcgno.org/gethelp/battering-more.html &
www.mcwcgno.org/downloads/TeenBrochure.pdf;
Helpguide.org: www.helpguide.org/mental/domestic_violence_abuse_types_signs_causes_effects.htm;
www.theredflagcampaign.org/index.php/dating-violence/red-flags-for-abusive-relationships /;
www.lilaclane.com/relationships/emotional-abuse /;
Oregon Coalition against Domestic and Sexual Abuse. Stanje: 15.09.2005., www.ocadsv.com/OCADSV_WhatYouShouldKnow_TeensAndYouth.asp
Womens Rural Advocacy Programs. Stanje: 15.09.2005., www.letswrap.com/dvinfo/warning.htm
www.adcouncil.org/issues/Domestic_Violence_Prevention (Stanje: 15.09.2005)
Center for Relationship Abuse Awareness, stanje: 10.04.2010. www.stop relationshipabuse .org/signs.htm
SADRAJ PRIRUNIKA
 Aktivnost 4.1.7. Mit ili stvarnost?50,51
1. Podijelite se u grupe od 4 do 6 lanova, tako da je u grupi pola djevojaka, i pola mladia, ako je mogue
(grupe mijeane po spolu)
Uz nasilje je vezano mnogo mitova, rairenih vjerovanja, stavova i zabluda. Ljudi i dalje nastavljaju u njih
1. Svakoj grupi dajte dva dijela izrezanog radnog lista 18 (svaka grupa dobiva dvije razliite tvrdnje).
vjerovati i ponaaju se u skladu s njima, tako da su, na neki nain, mitovi snaniji od injenica.
Dajte upute kako raditi: proitajte tvrdnju, razgovarajte o tvrdnji s drugima u grupi i odluite je li
Zato je vrijedno truda pokuati ukloniti najee mitove o nasilju u intimnim partnerskim vezama?
tvrdnja tona ili pogrena. Zapiite svoje razloge i na kraju naznaite konanu odluku grupe.
Mitovi sadre pogrene informacije o tome zato dolazi do nasilja u intimnim partnerskim vezama, a
2. Za svaku tvrdnju imate 5 minuta.
mnogi od tih mitova su raireni po cijelom svijetu. Mitovi jednim dijelom nastaju zbog toga to nam je
3. Kad uenici i uenice zavre, vratite se u veliku grupu.
teko shvatiti zato bi jedna osoba nanijela bol drugoj, posebno kad je rije o intimnoj vezi. Dakle, mitovi
o nasilju u intimnim partnerskim vezama mogu biti dodatni teret u situaciji kad se trudimo suprotstaviti
Rasprava
nasilju. S druge strane, razumijevanje mitova i stvarnosti nasilja u intimnim partnerskim vezama nuno je
1. Zamolite svaku grupu da proita tvrdnje koje su imali i kau odluku svoje grupe. Ne zaboravite
da bismo mogli razviti uinkovite strategije za suprotstavljanje nasilju u intimnim partnerskim vezama, i
Kratki uvod naglasiti: Molim vas, nemojte mijenjati svoje odgovore dok razgovaramo. Ovo nije test, ve prilika da
na osobnoj, i na drutvenim razinama.
vidimo to mislite i da razgovaramo o tome.
Osim toga, mnogi su mitovi toliko rasprostranjeni, da je vano nauiti to uiniti kad se s njima susretnemo, 2. Nakon svake tvrdnje, pitajte sve sudionike i sudionice: Slaete li se svi s odlukom ove grupe, ili ne?
u procesu naeg djelovanja kojim druge osobe elimo osvijestiti, obrazovati i poduiti u podrujima nasilja Ako ne, zato se ne slaete?
u intimnim partnerskim vezama i seksistikih stavova. Shvate li osobe da njihovo ponaanje dovodi do toga Aktivnost po
3. Nakon rasprave, dajte tone odgovore, ili ih dodajte onome to su rekli uenici i uenice (kao to je
koracima
da se druga osoba osjea kao objekt, i da je njihovo ponaanje nasilno, moda e razmisliti o mijenjanju navedeno u Oekivanom ishodu)
ponaanja koje su ranije smatrali prihvatljivim, bezazlenim ili ak poeljnim djevojkama /enama. 4. Na kraju rasprave o svim tvrdnjama, moete pitati::
U ovoj emo se aktivnosti najvie baviti seksistikim stavovima i najeim mitovima vezanim uz nasilje Znate li jo neke seksistike stavove ili mitove o nasilju u intimnim partnerskim vezama?
u intimnim partnerskim vezama. Pokuat emo dovesti do njihovog nestajanja, tako to emo ih dovesti to ovi mitovi vide kao uzrok nasilja u intimnim partnerskim vezama?
u kontrast sa stvarnou. 5. Zapiite odgovore sudionika i sudionica na flipchart papir.
6. Na kraju, samite rezultate aktivnosti, posebno naglasite:
Potaknuti raspravu o seksistikim stavovima i vjerovanjima
Openito, mitovi o nasilju u intimnim partnerskim vezama za nasilje krive rtvu, ili neki drugi
Ciljevi uenja Prepoznati i razbiti uobiajene mitove o nasilju u intimnim vezama

imbenik, kao to je alkohol, bijes ili mentalna bolest. Posljedica toga je da mitovi skreu panju
Potaknuti raspravu o znakovima koji upozoravaju na opasnost od nasilja i nasilnih ponaanja

s onoga to ini zlostavlja/ica, osoba koja je 100%odgovorna za nasilno ponaanje.
92 Trajanje 30-45 minuta (ovisno o broju mitova kojima ete se baviti) Shvatimo li mi mitove i stvarnost nasilja u intimnim partnerskim vezama, moemo se lake 93
usredotoiti na odgovornost osobe koja zlostavlja. Ova usmjerenost na odgovornost zlostavljaa/
Materijal
Priprema ice je kritina toka svakog uinkovitog djelovanja za zatitu rtava i usmjerenog ka stvaranju
Prazan flipchart papir za biljeke
Unaprijed pripremljen flipchart papir sa tvrdnjama drutva u kom se nasilje nee nimalo tolerirati.
Materijal i Samoljepljiva traka iz radnog lista 18, na koji e biljeiti odgovore 7. Na kraju prikupite radne listove uenika i uenica.
priprema Flomasteri uenika i uenica

Olovke za uenike i uenice Primjerci radnog lista 18, vodoravno prerezani

po sredini
Primjerci radnog lista 18 Mit ili stvarnost

58 Kombinacija aktivnosti: aktivnost 4 iz djela 1, aktivnost 4 iz djela 2 iz Daphne projekta Improving the Response to Intimate Partner Violence (IPV)
in Military Settings, koje su, opet, nastale na temelju slijedeih izvora:
59 Womens Rural Advocacy Programs. Battering: The Facts. Stanje: 15.09.2005., www.letswrap.com/dvinfo/myths.htm
Riverland Domestic Violence Service. Myths about Domestic Violence. Stanje: 10.04.2010., http://www.rdvu.com.au/domesticviolence.php?id=118
Monklands, Womens Aid. Myths and Realities of Abuse. Stanje: 10.04.2010., http://www.monklandwomensaid.co.uk/what%20is%20abuse.htm
The White Ribbon Campaign UK. Stanje: 15.09.2005., www.whiteribboncampaign.co.uk.
Oregon Coalition against Domestic and Sexual Violence. Stanje: 15.09.2005., www.ocadsv.com/dvmyths.htm
Stop Violence against Women. Stanje: 15.09.2005., http://www.stopvaw.org
Myths and realities for rape: http://www.watervalley.net/users/rcs/geninfo.html#myths (stanje: 10.04.2010)
Men Against Sexual Assault: http://sa.rochester.edu/masa/myths.html , stanje: 15.09.2005

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Va unaprijed pripremljen flipchart sa tvrdnjama izgledat e ovako:
TVRDNJE MIT STVARNOST
Svim se djevojkama i enama svia kad za
njima zvide.
Osoba koja je u vezi svojoj partnerici/partneru
kae: Ako me ikad ostavi, umrijet u.
Ovakvo ponaanje je oblik nasilja.
. intimne dodire. (mit): pristanak na ljubljenje ili dodirivanje ne znai i pristanak na spolni odnos. Nitko
Ovdje su tvrdnje i toni odgovori:
Svim se djevojkama i enama svia kad za njima zvide. (mit): ovo je zabluda u koju vjeruju neki
ljudi jer se nekim djevojkama/enama svia kad za njima zvide. No velikom broju ena i djevojaka to
se ne svia, i kad se to dogodi, osjeaju bijes, strah, bespomonost, osjeaju se kao objekt, itd.
Osoba koja je u vezi svojoj partnerici/partneru kae: Ako me ikad ostavi, umrijet u. Ovakvo
ponaanje je oblik nasilja. (stvarnost): To je oblik psiholokog/emocionalnog zlostavljanja. Ovom
prijetnjom jedna osoba kontrolira ponaanje druge osobe i njime manipulira.
Neke se ene oblae tako da je jasno da trae seks. (mit): Ovo je zabluda. Sve ene ili djevojke
imaju pravo nositi to ele, i imaju pravo izabrati osobu s kojom e imati spolni odnos. Reenice kao
to su sama je to traila, vidi se po odjei ili bila je provokativno obuena krive rtvu, a ne osobu
koja je poinila nasilje. Uporaba nasilja je uvijek izbor. Za ponaanje je 100% odgovorna osoba koja
Oekivani
je bila nasilna, a ne rtva.
ishod
Svaa s djevojkom/dekom nije nasilje (stvarnost): svae su dio svake kvalitetne veze, one ne
znae da je veza nasilna. Meutim, ako veza ima druge karakteristike tetnih veza (primjerice, u vezi
nema povjerenja, privatnosti, ni potovanja) i/ili u njoj dolazi do nasilnih ponaanja, moemo rei da
Oekivani je veza nasilna.
94 ishod Imate par, u kojem jedna osoba uvijek ide s onom drugom, gdje god da ta druga osoba krene.
To je oblik nasilja. (istina): kad jedna osoba kontrolira i nadgleda sve aktivnosti druge sobe, to
predstavlja oblik psiholokog nasilja.
Nasilni ljudi su oni koji ne mogu kontrolirati svoj bijes rije je trenutnom gubitku kontrole
(mit): Veina ljudi koji se razljute ne koriste nasilje kao nain rjeavanja emocije. Nasilni ljudi nisu bez
kontrole; to je namjerno ponaanje; oni to ine da bi stekli kontrolu i nadmo nad drugom osobom.
Zlostavljai/ce biraju biti nasilni, i biraju tko e biti rtvom njihova nasilja (primjerice, partner/ica,
ali ne i drugi ljudi, kao kolege i kolegice iz razreda, susjedi, i tako dalje.). Oni uglavnom ne napadaju
svoje prijatelje i prijateljice, niti sluajne prolaznike i prolaznice, bez obzira na to koliko su ljuti. Nasilje
nema veze s ljutnjom; to nije problem upravljanja bijesom. Jo jedan dokaz za to je i injenica da
obino biraju vrijeme kad e vriti zlostavljanje onda kad, osim rtve, nema drugih prisutnih osoba.
Ljubomora je znak ljubavi (mit): esto mladi znaju namjerno izazivati ljubomornu reakciju, kako
bi provjerili jesu li osjeaji osobe s kojom su u vezi iskreni. Meutim, mora se razlikovati ljubomora,
kao legitiman osjeaj, i ljubomora kao sredstvo kontrole. Do odreene mjere, ljubomora se moe
smatrati valjanom i prihvatljivom emocijom, no kad se zbog ljubomore ograniavaju neiji socijalni
kontakti, kontrolira izgled ili provodi emocionalna ucjena, rije je emocionalnom zlostavljanju.
Ukratko, normalno je povremeno osjetiti ljubomoru, no to nije dokaz ljubavi, niti opravdanje
za ponaanje. Ljubomora nema veze s ljubavlju; to je znak posesivnosti, nedostatka povjerenja i
nesigurnosti. To je ujedno i jedan od najeih ranih znakova koji upozoravaju na zlostavljanje. Osoba
koja zlostavlja ispituje rtvu o tome s kim razgovara, optuuje je/ga za flertovanje s drugim osobama,
ili zamjera provoenje vremena s prijateljima i prijateljicama, ili drugim ljudima. Zlostavlja/ica esto
naziva telefonom, ili nenajavljeno dolazi.
Kad mladi mazi djevojku, a ona kae: Ne, ona obino misli: Da. (mit): Ne uvijek znai ne. Ako
je netko nesiguran to djevojka/ena pokuava rei, treba je pitati.
Ima pravo udariti svoju djevojku/mladia, ako zna da te vara. (mit): NITKO NEMA PRAVO IKOGA
UDARITI, BEZ OBZIRA NA RAZLOG.
Ima pravo udariti svoju djevojku/mladia, ako ti ne pokazuje potovanje. (mit): NITKO NEMA
PRAVO IKOGA UDARITI, BEZ OBZIRA NA RAZLOG.
SADRAJ PRIRUNIKA
Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako hodaju mjesec dana, a ona ne eli s njim
voditi ljubav (mit): NITKO NEMA PRAVO PRISILITI OSOBU NA SPOLNI ODNOS, bez obzira na
duinu veze. Bez obzira to netko s vama hoda dui vremenski period, ne znai da imate pravo na
spolni odnos, niti da ta osoba ima obvezu pristati na spolni odnos. Nije vana duina veze, ve to da
treba potovati pravo osobe da izabere eli li seks, i, ako eli, kada.
Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako je ve imala spolni odnos s njim, ili s nekim
drugim (mit): NITKO NEMA PRAVO PRISILITI OSOBU NA SPOLNI ODNOS, bez obzira seksualnu
povijest.
Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako je pristala ljubiti se s njim, ili je pristala na
nema pravo prisiliti osobu na spolni odnos, ako ta osoba to ne eli.
Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako je ona njega pozvala van, ili ako je otila
njegovoj kui (mit): Nitko nema pravo prisiliti osobu na spolni odnos, ako osoba to ne eli. Pozvati
nekoga van, ili pristati otii neijoj kui ne znai i pristati na seks.
Nasilje u vezama (nasilje u romantinim vezama, nasilje u intimnim partnerskim vezama) nije
jako izraen problem (Mit): Svaku treu enu fiziki ili seksualno zlostavlja osoba s kojom je u vezi, a
svaka trea osoba adolescentne dobi doivljava nasilje u vezi.
Nasilje u vezama je obino jednokratni incident i nee se ponoviti (Mit): Nasilje ili zlostavljanje
sadanje ili bive partnerice / partnera je rijetko kad jednokratan incident. Obino su incidenti dio
obrasca u kom zlostavljanje eskalira.
Nasilje u vezama (romantinim ili intimnim partnerskim vezama) je privatna stvar. Bolje je ostaviti
parovima da sami razrijee svoje razmirice. (Mit): Nasilje protiv neke osobe kazneno je djelo. To je
svaiji problem, a ne samo razmirica izmeu osoba u paru.
Ljudi koji su nasilni prema osobama s kojima su u vezi moraju biti mentalno bolesni (Mit): Nije
naena povezanost nasilja u intimnim partnerskim vezama i mentalne bolesti. Nasilje protiv djevojke
ili ene motivirano je eljom za kontrolom i moi.
Samo odreeni tipovi ljudi napadaju ili zlostavljaju osobu s kojom su u vezi (Mit): Ne postoji
tipian zlostavlja/ica. Dob, obrazovni status, socio-ekonomski status, fizika graa, rasa ili vjerska 95
pripadnost nita od toga ne predstavlja obiljeja tipine osobe koja zlostavlja.
Samo odreeni tipovi ena/djevojaka mogu biti rtvama zlostavljanja (Mit): svaka od nas moe biti
rtvom zlostavljanja od strane osobe s kojom smo u vezi. Ne postoji odreeni tip ene za koju je vea
vjerojatnost da e biti (ili nee biti) rtva nasilja. Ljudi bi voljeli moi prepoznati karakteristike rtve
jer im to smanjuje odgovornost. Tonije, ene/djevojke bi voljele moi prepoznati karakteristike ene
rtve jer se tad osjeaju sigurnije. To je u stvari nain da se kae: Ako ja nisam kao te ene / djevojke,
ja neu doivjeti nasilje.
Nasilje u vezama (nasilje u romantinim vezama, nasilje u intimnim partnerskim vezama)
uzrokuje uporaba alkohola ili droge (Mit): Iako su alkohol i droge esto povezani s nasiljem u
intimnim partnerskim vezama, oni ne dovode do toga da nenasilne osobe postanu nasilne. Mnogi
su nasilni prema osobama s kojima su u vezi kad su trijezni, a brojne osobe koje zlostavljaju ne piju
uope. Osobe koje piju i tuku osobe s kojima su u vezi obino ne tuku sluajne prolaznike, roditelje,
roake, ili prijatelje i prijateljice. Oni nasilje usmjeravaju samo prema osobama s kojima su u vezi.
Osobe koje fiziki zlostavljaju one s kojima su u vezi esto nastavljaju s tim i nakon to prestanu piti.
Zlostavlja/ica moe koristiti alkohol kao izgovor za nasilje, ili alkohol moe biti razlogom to ne
shvaa koliku razinu sile koristi, no alkohol nije uzrok. Opasno je pretpostaviti da je nasilje uzrokovano
(zlo)upotrebom kemijskih tvari. To nije tono. Podjednak je broj nasilnih incidenata u kojima je bilo
koritenja kemijskih tvari, i onih gdje ih nije bilo. Uzrok fizikog nasilja je osoba koja vri nasilje, i koja
je izabrala koristiti nasilje kao sredstvo stjecanja nadmoi i kontrole rtve. Alkohol moe biti imbenik
povezan s intenzitetom nasilnog incidenta, ali je esto samo jo jedan izgovor koji koriste osobe koje
ele izbjei preuzimanje odgovornosti za svoja djela.
SADRAJ PRIRUNIKA
 Korak 1. Dajte svakom sudioniku i sudionici radni list Vjerovanja o nasilju i objasnite im da radni list sadri
Nasilje u intimnim partnerskim vezama dogaa se uglavnom meu siromanim ljudima, u niim
drutvenim slojevima, nieg obrazovnog statusa (Mit): Nasilje u intimnim partnerskim vezama se niz uobiajenih vjerovanja o nasilju, a zadatak svakog sudionika/ce je razmisliti je li tvrdnja mit
pojavljuje na svim razinama drutva, i meu bogatima, i meu siromanima, i jednako esto pogaa (odnosno, netono vjerovanje) ili injenica. Misle li da je odreena tvrdnja mit, trebaju napisati
sve rasne, drutvene, etnike, ekonomske i vjerske grupe. Nema dokaza da neobrazovane ili siromane Aktivnost po tonu tvrdnju. Odgovori se piu na radnom listu.
osobe ee zlostavljaju osobe s kojima su u vezi, u usporedbi s onima koji su obrazovaniji ili bogatiji. koracima 15-20 minuta
Sigurno je neim to zasluila/o (Mit): NITKO NE ZASLUUJE ZLOSTAVLJANJE. Veina ljudi za Korak 2. Nakon to sudionici i sudionice ispune radne listove, kao grupa razgovarajte o svakom od mitova,
zlostavljanje krivi rtvu. Oekuju da rtva zaustavi nasilje, no ne pitaju se zato osoba koja zlostavlja
i, ako nisu svjesni mitova, prezentirajte injenice (koristite se saetkom 5: injenice o nasilju).
nastavlja initi to to ini. Iz ovakvih izjava, koje okrivljavaju rtvu, moe se zakljuiti da je rtva ta koja
treba uvidjeti razloge zbog kojih dolazi do zlostavljanja, i nekako promijeniti svoje ponaanje. Istina 25 minuta
Oekivani Sudionice i sudionici e postati svjesni predrasuda vezanih uz nasilje i nauiti injenice u pozadini
je da je odgovornost za nasilje uvijek na osobi koja se ponaa nasilno. to god rtva inila, ili ne inila,
ishod mitova.
nasilje nee prestati dok nasilna osoba ne odlui prestati se ponaati nasilno. Savjet vie Po zavretku diskusije, moete sudionicima i sudionicama podijeliti saetak 5: injenice o nasilju.
Uvijek moe otii iz nasilne veze (Mit): ova je izjava vrlo slina prethodnoj. Umjesto da se pitamo
Oekivani zato osoba koja zlostavlja jednostavno ne ode iz te loe veze, mi se pitamo zato ne ode rtva. Mnoge
ishod djevojke osjeaju pritisak okoline da trebaju imati deka. Da bi ga zadrale, one toleriraju puno toga,
ukljuujui i nasilje, jer misle da je bolje imati deka, nego biti sama. Postoje brojni stvarni razlozi
za ostanak u nasilnoj vezi osobni, drutveni, ekonomski, kulturalni i vjerski, i oni osobu u nasilnoj
vezi znaju jednostavno zarobiti. Osoba moe osjeati stid, ili ponienje zbog zlostavljanja, moe sebe
kriviti za zlostavljanje, ili se bojati da e je drugi kriviti za zlostavljanje (njeni prijatelji i prijateljice,
obitelj i zajednica). Moda oklijeva napustiti osobu koja je/ga zlostavlja iz emocionalnih razloga
(moda vjeruje obeanjima i nada se da e se osoba promijeniti, ili vjeruje da je toliko bezvrijedna,
kao to zlostavlja/ica uvijek govori, da nikad nee nai drugu osobu za vezu ako ode). Moda ne
prepoznaje da je rije o nasilnoj vezi, jer je takvo ponaanje normalno u njenoj / njegovo obitelji i
meu prijateljima i prijateljicama. Osim toga, odlazak predstavlja znaajan rizik. Strah od odmazde
zbog naputanja, uznemiravanje i daljnje nasilje su takoer razlozi da osoba ostaje zarobljena. Nasilni
mukarci esto stvaraju takvu okolinu, da je eni teko otii, oni prijete, trae oprotaj, govore da
se kaju i/ili manipuliraju tako da osoba vjeruje da je to to se dogodilo njena greka i da se vie nee
ponoviti. Moe se bojati da e zlostavlja/ica ispuniti svoje prijetnje, i da e stvarno nakoditi rtvi,
sebi, prijateljima ili prijateljicama, obitelji.
Ako se zlostavlja/ica kaje ili iskazuje aljenje, to znai da se promijenio/la (Mit): Gotovo svi
96 zlostavljai/ce osjeaju aljenje ili kajanje nakon zlostavljanja. Ti su osjeaji, zajedno s isprikama i 97
obeavanjem promjene, dio ciklusa nasilja, a ne pokazatelj promjene.
Mladii su po prirodi nasilni(mit): Djeaci se ne raaju nasilni. To ue, kroz poruke koje primaju od
drutva i svoje obitelji. Mnogi mukarci naue rjeavati razmirice i kontrolirati druge uporabom nasilja.
Kao to su nauili koristiti nasilje, tako se mogu i oduiti.

Ovisno o veliini grupe, odluite elite li raditi na svim tvrdnjama, ili ete izabrati samo neke.

Savjet vie Uz diskusiju o mitovima vezanim uz nasilje (primjerice, mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos...),
moete i pitati uenike i uenice mogu li identificirati vrstu nasilja u koju spada to ponaanje, kako biste zapoeli
raspravu o vrstama nasilja. To vam moe posluiti kao uvod u slijedee aktivnosti.

Aktivnost 4.1.8. Mitovi o nasilju 60

Nasilje u adolescentskim romantinim vezama je za neke mlade ljude dio njihovog svakodnevnog ivota
Kratki uvod
i drutvenih mrea.
Ciljevi uenja Osvijestiti i prepoznati mitove o nasilju

Trajanje 45 minuta
Radni list 19 za uenike i uenice: Vjerovanja o nasilju
Materijal i
Olovke
priprema
Saetak 5: injenice o nasilju

60 Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Better Safe than Sorry: Prevention of teen-dating violence. Croatia: CESI - Center for Education,
Counselling and Research. Stanje: 26 February 2010 from http://www.cesi.hr/hr/bolje-sprijeciti-nego-lijeciti-prevencija-nasilja-u-adolescentskim-vezama/

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 CJELINA 2: to moemo uiniti da zaustavimo nasilje u intimnim partnerskim vezama /romantinim vezama kako interve-
nirati u podruju nasilja u intimnim partnerskim vezama
Ovaj dio ukljuuje niz aktivnosti usmjerenih na osvjetavanje problema. Kao izvor aktivnosti, posluile su brojne organizacije
iji su napori usmjereni ka suprotstavljanju rodno uvjetovanom nasilju. Cilj je ukljuiti uenike i uenice u preventivne aktivno-
sti, kako bi se uspjeno mogli suoiti s nasiljem u svojim vezama.
Vjebe i aktivnosti su sustavno osmiljene, i cilj im nije samo senzibilizirati i/ili pouiti uenike i uenice, kako bi mogli prepo-
znati zlostavljanje (bilo u svojim vezama, bilo u vezama drugih), ve i kako intervenirati kao promatrai/ce.
Po zavretku ovog dijela, sudionici i sudionice e:
Znati kako pomoi rtvi i/ili poinitelju/ici
Znati koje institucije za pomo i podrku vezano uz nasilje postoje u zemlji
Shvaati to znai sudjelovati u naporima usmjerenim protiv nasilja
Znati kako intervenirati u situacijama kad svjedoe bilo kojem obliku zlostavljanja ena ili djevojaka
Znati kako koristiti strategije suoavanja i suprotstavljanja vrnjacima i vrnjakinjama koji su nasilni/e i kako javno govoriti
protiv nasilnog ponaanja i seksizma
Aktivnost 4.2.1. to moemo uiniti da zaustavimo nasilje u intimnim partnerskim vezama - alati za intervenciju 61
Ovu aktivnost ine dijelovi razliitih aktivnosti iji je cilj pomoi uenicama i uenicima da promisle
kako intervenirati u situacijama kad svjedoe zlostavljanju ena/djevojaka, te da senzibiliraju uenike
Kratki uvod i uenice, kroz propitivanje dominantnog modela maskuliniteta. Cilj aktivnosti je podii svijest o tome
da, kao promatrai/ce imamo odgovornost reagiranja, promijeniti stav: To se mene ne tie i poslati
poruku: Uinite neto. Nemojte utjeti
Po zavretku aktivnosti, uenici i uenice e:
znati to mogu uiniti kad su promatrai/ce
upoznati se sa specifinim tehnikama propitivanja stavova i ponaanja svojih vrnjaka i vrnjakinja
Ciljevi uenja
98 kojima se podupire nasilje protiv ena
znati to svaka osoba moe uiniti kako bi zaustavila nasilje u intimnim partnerskim vezama
Uvod
1. Jedan od najboljih naina prevladavanja neizvjesnosti i strahova zbog kojih utimo je imati kutiju s
alatima, strategije koje moemo koristiti kako bismo intervenirali u sluaju potrebe. Na taj nain,
ne moramo toliko razmiljati o tome to emo uiniti, hoemo li uiniti, kad emo uiniti, i tako
dalje. Jednostavno ete biti spremni za djelovanje kad to bude potrebno. Slijedea e vam vjeba
pomoi da doete do nekih uinkovitih intervencijskih strategija.
2. Molim vas da se podijelite u 6 malih grupa (mijeane po spolu). Odluite li koristiti manje od est
scenarija, neka broj malih grupa bude jednak broju scenarija koje ete koristiti.
3. Svaka e grupa dobiti jedan scenarij, u kom je potrebna intervencija. Pokuajte zamisliti sebe u
toj situaciji, razgovarajte o tome unutar grupe i napiite to biste uinili. Zamislite da poznate
osobe u scenariju. Nitko od njih nije va blizak prijatelj ili prijateljica, samo ste u istom drutvu.
Imate desetak minuta da odgovorite na sva pitanja. Nakon toga emo se vratiti u veliku grupu i
razgovarati o strategijama koje ste smislili.
4. Dok grupe rade na zadatku, etajte prostorijom, promatrajte proces i po potrebi ih usmjeravajte.
Po isteku vremena, vratite se u veliku grupu. Zamolite male grupe (ili jednu osobu iz svake grupe)
da prenesu o emu se razgovaralo. Aktivnost treba biti usmjerena ka stvaranju popisa konkretnih
Aktivnost po strategija za intervencije, koje moe koristiti bilo tko, ne samo u situacijama koje su sline onima o
koracima kojima se razgovaralo, ve i u drugim i drugaijim situacijama.
5. Dok raspravljate o strategijama koje su rezultat grupnog rada, zapiite ih na flipchart papir.
Sudionice i sudionici e vjerojatno opisati veinu strategija s popisa strategija navedenih u
Oekivanom ishodu.
6. Moete koristiti Popis strategija kao smjernice koje e vam pomoi da kategorizirate prijedloge
uenika i uenica. Dodajte na popis nove prijedloge do kojih moda dou uenici i uenice. Na kraju
ih moete potaknuti da porazgovaraju o strategijama koje nisu spomenuli opiite strategiju, i
pitajte ih o razlozima zato se nisu sjetili ovu strategiju ukljuiti u svoj popis. Ako oni to prihvate, 99
dodajte strategiju na popis.

znati to je kvalitetna veza i kako do nje doi

7. Naglasite da:
Trajanje 45 minuta Nasilje NIKAD nije prikladan nain reagiranja na nasilje, razgovarajte koje su nasilne metode
reagiranja.
Flipchart papir
Ovakve su situacije doista teke i teko je suoiti se s mukom osobom koja zlostavlja enu
Samoljepljiva traka ili djevojku.
Flomasteri i olovke Moete li zamisliti kako bi vam bilo da ste rtva iz jednog od ovih scenarija, a nitko ne bi nita
Materijal i uinio?
Radni list 20 - Scenariji
priprema
Saetak 7: Kako pomoi prijatelju/ici Pitanja za daljnju raspravu:
Kad biste bili u nasilnoj vezi, gdje biste krenuli, kome biste se obratili za pomo?
Saetak 8: Popis relevantnih institucija
Da je va prijatelj/ica u nasilnoj vezi, to biste uinili? to biste rekli toj osobi?
Saetak 11: Kako se ukljuiti Da va prijatelj/ica zlostavlja osobu s kojom je u vezi, to biste uinili? to biste mu/joj rekli?
Aktivnost po
Jeste li ikad svjedoili inu zlostavljanja? Jeste li neto rekli ili uinili? Je li itko ita rekao ili
koracima
61 Prilagoeno prema: uinio? to?
Men Can Stop Rape, from: Family Violence Prevention Fund. Stanje: 15.09.2005., http://toolkit.endabuse.org/Resources/AToolBox/ 8. Na kraju aktivnosti, pitajte uenike i uenice: kako moemo promijeniti ovu situaciju? (vidi i dio:
Getting into the Mix, Oakland Mens Project. by Paul Kivel and Alan Creighton (1995). Stanje: 15.09.2005.
Oekivani ishod)
http://toolkit.endabuse.org/Resources/Getting/FVPFResource_viewccb4.html?searchterm=None
9. Zavrite aktivnost ovim, ili slinim zakljukom: Vaim radom smo doli do sjajne liste strategija
kojima moemo druge potaknuti da propitaju naine na koji podravaju nasilje, koritenjem jezika,
stavovima i djelovanjem. Nadam se da se sad osjeate spremnijim da progovorite ukoliko se ukae
potreba. Zapamtite, to vie budete vjebali, bit e vam manje neugodno. Prije no to zavrimo,
jo samo jedan savjet: ne oekujte da ete postii uda. Nema savrene intervencije, niti trenutnih
promjena. to se nas tie, svaka je intervencija uspjeh. Svaki put kad progovorimo, inimo svijet
sigurnijim, djelujemo ka uklanjanju nasilja. Iako nije lako intervenirati, to je neto to jednostavno
moramo initi.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 10. Nije lako nekoga pozvati na red zato to se prema drugoj osobi ponaa nasilno, ili tu osobu
poniava. To moe biti opasno, neugodno (moe se dogoditi da vas ismiju, ili ne shvate ozbiljno),
moe nas biti strah da emo izgubiti prijateljstvo te osobe. Uvijek treba prvo voditi rauna o
sigurnosti kad se suoavamo s nasilnom osobom; vano je izbjei nasilje. Isto tako, cilj nam nije
rtvi sugerirati da je bespomona, i da joj/mu treba zatitnik/ca. S druge strane, ne rei nita alje
poruku da se ponaanje osobe koja zlostavlja oprata, ili ak odobrava. Sigurnost je najvanija stvar
Aktivnost po
koju uzimamo u obzir pri odluivanju hoe li doi do intervencije. Ako se situacija ne ini sigurnom,
koracima
ili ako je vjerojatno da bi izazvala daljnje nasilje kod poinitelja/ice, onda je bolje pustiti komentar ili
djelo bez komentara, i pokuati nai nain suoavanja nekom drugom prilikom. No, istovremeno,
zabrinutost zbog reakcije druge osobe nije izgovor da se ne uini nita. To to smo svjesni svojih
strahova ne daje nam pravo da im se predamo. Upravo suprotno, ta svijest nam daje mogunost
da pokuamo uspostaviti kontrolu nad svojim strahovima, tako da nas ne paraliziraju kad trebamo
progovoriti..
Najvaniji dio ove aktivnosti je promijeniti stav: To se mene ne tie. Na kraju aktivnosti, sudionicima i
sudionicama podijelite saetak 11: Kako se ukljuiti
POPIS STRATEGIJA
Ovdje su neke sugestije kako potaknuti raspravu o odreenim strategijama.
STRATEGIJA: Trai pojanjenje
Ljudi koji izraavaju stavove povezane s nasilnom kulturom oekuju da e se drugi s njima sloiti, nasmijati,
pridruiti. Ne oekuju da e netko propitivati njihove stavove. Kaete li: Nije mi ba jasno to si time mislio/
mislila. Moe mi pojasniti?, ili na neki drugi nain potraite pojanjenje, mijenjate dinamiku i tok konverzacije.
Isto tako, time potiete ljude da razmisle o pretpostavkama koje su u podlozi njihovih tvrdnji i stavova. Posebno
je vano istaknuti da pitanja treba postavljati na neagresivan nain.
100 STRATEGIJA: Daj rtvi lice
Ovom strategijom se poniavanoj osobi vraa ljudski lik. Podsjetite li nekog da bi se o njihovoj sestri, majci ili
djevojci moglo govoriti na taj nain, ili tako s njom postupati, esto je dovoljno da vide kako su ene iva ljudska
bia.
STRATEGIJA: Ne optuuj... reci jasno to misli
Pitajte sudionike i sudionice kako se osjeaju kad netko u njih uperi prsti, kad optuujuim glasom kae: TI....
Recite kako ljudi lake uju Ja reenice, jer one govore o osobi koja ih izrie, i time je manje vjerojatno da e
se ljudi kojima je reenica upuena poeti braniti.
Umjesto da kaete: TI si seksist, a ovo je neto najgluplje to sam ikad uo/ula, to je reenica nakon koje ljudi
obino postaju defanzivni, moete rei: Ne slaem se s tim to kae; ja vjerujem da nitko ne zasluuje da se
s njim tako postupa.
STRATEGIJA: koristi humor
Oekivani ishod S ovom strategijom smo na prilino kliskom terenu, jer humor moe lako poveati tenzije, ako ljudi osjete da im
se rugate. Meutim, uinkovito koritenje humora moe smanjiti tenzije, koje su uvijek prisutne pri intervenciji.
Ipak, budite paljivi nemojte biti toliko duhoviti, da sabotirate poruku koju elite prenijeti.
STRATEGIJA: bez rijei...
Ova strategija moe biti prilino uinkovita kod mladih ljudi, ako je poveete s primjerom roditelja, koji imaju
nevjerojatnu sposobnost da svoje nezadovoljstvo djecom prenesu jednostavnim pogledom. Rijei nisu
potrebne.
STRATEGIJA: trai sline sebi
Prema istraivanjima, 90% mladia / mukaraca se povremeno osjea neugodno zbog naina na koji mukarci
u njihovoj okolini govore o enama / djevojkama, ili kako s njima postupaju, ali gotovo nitko od njih ne reagira,
jer vjeruju da su jedini kojima je neugodno. Cilj ove strategije je drugima poruiti da nisu jedini koji se tako
osjeaju. Primjerice, moete se jednostavno okrenuti grupi i pitati: Jesam li ja jedini kome je ovo neugodno?
Ova strategija moe biti posebno korisna kad znate nekog tko esto izraava stavove koji podravaju nasilje.
Prijatelji i obitelj mogu, kao grupa, zajedniki intervenirati.
SADRAJ PRIRUNIKA
STRATEGIJA: trai ili nudi pomo
Ako svjedoite nasilnom incidentu, moe biti nuno da zovete policiju i traite pomo ljudi oko sebe. Ne
intervenirajte ako ste sami i smatrate da bi to moglo biti opasno.
Drugi koristan nain pruanja pomoi je da obznanite da ste prisutni. Na taj nain poinitelj/ica zna da netko
svjedoi svemu to se dogaa.
Moete rtvi ponuditi pomo i razgovorom. Time pomaete da se rtva osjea sigurnije, ali imajte na umu da je
bolje razgovarati s osobom po zavretku incidenta.
Kako moemo promijeniti ovu situaciju?
Oekivani ishod
Obveimo se da neemo opratati nasilna djela, neemo traiti opravdanja za osobe koje vre nasilje, i
neemo smatrati da je ijedna djevojka/ena sama to traila. Obveimo se da neemo utjeti. Obveimo
se da emo poticati ljude oko sebe da djeluju ka uklanjanju nasilja.
Suprotstavite se koritenju seksistikog jezika i vicevima koji poniavaju ene/djevojke.
Seksistike ale i jezik pomau stvoriti klimu u kakvoj su i predugo bili prihvaeni svi oblici nasilja i
zlostavljanja. Rijei koje omalovaavaju ene i djevojke odraavaju drutvo koje ima povijest stavljanja
ena u poloaj drugog reda. Odraavanjem ove realnosti, oni opet stavljaju ene i djevojke gdje im je
mjesto, ak i ako im to nije bila namjera.
Mladiima je jedna od najteih stvari za nauiti kako se suprotstaviti drugim mladiima. Suprotstaviti se
seksistikom jeziku. Suprotstaviti se mladiima koji olako govore o nasilju protiv ena i suprotstaviti se
osobama koje vre nasilje.
Ovisno o kulturi u kojoj e biti koriteni, mogue je da e biti potrebne prilagodbe i scenarija, i predloenih
strategija. Moete i dodati vie scenarija, ako je grupa s kojom radite velika.
Biljeke za profesora/icu: Kad bi svaki put kad netko kae ili uini neto to podrava nasilje protiv ena, netko
viknuo, buka koja bi nastala bila bi neprestana i gromoglasna. Meutim, trenutno su glasovi koji podravaju
kulturu koja podrava nasilje i brojniji, i glasniji od onih koji govore protiv nasilja. Upravo je zato toliko vano
pridruiti se sve veem zboru glasova koji se suprotstavljaju stavovima, ponaanjima, pretpostavkama, i jeziku
koji pridonosi kulturi nasilja protiv ena, i zato je toliko vano progovoriti i poduprti naine komunikacije koji
njeguju uzajamno potovanje i brigu.
101
Kroz ovu aktivnost, nastoji se pomoi mladim ljudima da ponu razvijati promiljene i strateke naine
suprotstavljanja. Kad je rije o progovaranju u ovim situacijama, nuno je da svi znaju da ste ozbiljni kad je
rije o sigurnosti. Ipak, nemojte se previe zadravati na strahovima i rizicima vezanim uz intervenciju. Budete
li to inili, riskirate gubitak potencijalnih saveznika/ca. Imajte uvijek na umu pozitivnu poruku, da moemo
prevladati svoje strahove i nai naina za djelovanje. Isto tako, ne zaboravite da ni na koji nain ne ohrabrujete
sudionike i sudionice da se ukljuuju u rizina ponaanja.
Kako se u ovoj aktivnosti eksplicitno trai od uenika i uenica da interveniraju u situacijama u kojima su
navikli ne reagirati, mogao bi se pojaviti odreeni otpor razvijanju strategija. Nekad e se uenici i uenice
Savjet vie
opirati osmiljavanju strategija, tvrdei da u takvim situacijama ne bi reagirali. Recite im da zamisle hipotetsku
situaciju. to bi mogli rei, da se dogodi promjena?
Posebno obratite panju na to kad mladi predlau agresivne ili nasilne intervencije (primjerice: Ja bih ga
razbio). elja da se dojae na bijelom konju, pod punom ratnom opremom i sve dovede u red, jedna je od
glavnih komponenti tradicionalnog maskuliniteta, i esto uzrokuje vie tete, nego koristi. Umjesto toga,
potiemo uenike i uenice da se odupru tome da se protiv nasilja bore nasiljem, da promisle prije djelovanja,
i da trae nenasilne metode otpora nasilju, koje minimaliziraju rizik da itko bude ozlijeen. U suprotnom, mala
je razlika izmeu nae intervencije i preuzimanja zakona u svoje ruke.
Drugi argument, koji moemo koristiti da bismo mlade uvjerili da treba izbjegavati nasilje kao reakciju na
nasilje, je da objasnimo slinosti izmeu ovog ponaanja i ponaanja osobe koja fiziki zlostavlja. Poruka
koju aljemo i rtvi, i drutvu, kad usmjeravamo agresivno ponaanje na zlostavljaa je da pobjeuje tko je jai,
i da rtva nema nikakvu kontrolu nad svojom sudbinom, ni onda kad je zlostavljana, ni onda kad je spaava
druga nasilna osoba, kroz nasilni incident.
Naglasite da se nasiljem ne moe izgraditi drutvo u kom nema nasilja, ili u kom se nee tolerirati ni najmanji
oblik nasilja.
SADRAJ PRIRUNIKA
 Aktivnost 4.2.2. Reagiraj!62 Prie o nasilnim intimnim vezama:
Melita i Damir su u vezi, koja je nasilna. Oko njih je niz promatraa i promatraica. Neki od njih su voljni Je li primjer koriten u prii realistian? Vidimo li takve prie u svojim ivotima?
Kratki uvod riskirati, i progovoriti, a drugi oklijevaju. Kroz ovu aktivnost bavimo se problemom interveniranja/ Koje su karakteristike osobe ili same veze, u predstavljenoj prii, koje upuuju na nasilje, ili
reagiranja u situacijama kad svjedoimo nasilnom ponaanju. tetne naine komunikacije i rjeavanja konflikta?
Kroz ovu e aktivnost uenici i uenice nauiti prepoznati znakove koji upozoravaju na nasilje u vezi, Koje smo vrste nasilja vidjeli?
Ciljevi uenja raspraviti kada i kako se prijatelji i prijateljice mogu ukljuiti u ovu situaciju i nauiti mogue naine to je dovelo do nasilja u ovoj vezi?
reagiranja i unitavanja mitova vezanih uz ovo podruje. Kako reagirate na ovaj oblik nasilja kad se s njim susretnete u svakodnevnom ivotu? to biste
Trajanje 45 minuta mogli uiniti?
Prie o nenasilnim intimnim vezama:
Radni list 21 Je li primjer koriten u prii realistian? Vidimo li takve prie u svojim ivotima?
Flipchart papir Koje su karakteristike osobe ili same veze, u predstavljenoj prii, koje upuuju na uzajamno
Materijal i Flomasteri potovanje i kvalitetne naine komunikacije i rjeavanja konflikta?
priprema Saetak 11: Kako se ukljuiti i/ili Saetak 4, i/ili Saetak 7: Kako pomoi prijateljici / prijatelju Koje smo kvalitetne karakteristike veze vidjeli?
Aktivnost po
Saetak 10: Tvoja prava u vezi koracima Kako su uspjeli izgraditi ovakvu vezu?
Saetak 8: Popis relevantnih institucija Je li mogue izgraditi vezu temeljenu na potovanju?
to moemo sami uiniti da bismo gradili kvalitetne intimne veze?
Uenici i uenice itaju stranu 1 prie (Radni list 21) u malim grupama (ili profesor/ica moe proitati 1. Voditelj/ica ili za vrijeme diskusije, ili nakon diskusije, pravi tri popisa, koristei flip-chart papir: Koje
Aktivnost po tekst), i zadatak im je dovriti priu. O moguem zavretku mogu razgovarati, ili ga zapisati. znaajke vezu ine kvalitetnom, tetnom ili nasilnom?
koracima Nakon toga moete proitati kako pria zavrava, i razgovarati o tome. Potaknite sudionike i sudionice da se prisjete razliitih oblika nasilja u intimnim vezama (kontrola,
Razgovarajte o razliitim mogunostima, kako bi uenici i uenice mogli reagirati. prisila, vikanje...), kao i fizikog nasilja.
2. Podijelite Saetak 12 uenicama i uenicima kako bi mogli procijeniti kvalitetu svoje veze. Naglasite
da su njihovi odgovori namijenjeni samo njima i da e zadrati list s procjenama. Po ispunjavanju
Aktivnost 4.2.3. Od nasilja do potovanja u intimnim vezama63
lista, voditelj/ica objanjava kako vrednovati rezultate, i to ti rezultati govore o prirodi njihove veze
Kroz ovu aktivnost emo razgovarati o tome kako nasilje moe utjecati na vezu u kojoj smo, i kakva je
Kratki uvod (vidi Savjet vie).
veza koja se temelji na potovanju.
102 Spoznati da je nasilje u intimnim vezama nain nametanja moi i kontrole, te ostvarivanja privilegija

3. Podijelite Saetak 13, koji sadri informacije o karakteristikama kvalitetne veze, i nainima kako
103
ostvariti kvalitetnu vezu.
Ciljevi uenja
Spoznati da se kvalitetna intimna veza temelji na potovanju

Karakteristike tetne veze Karakteristike nasilne veze Karakteristike kvalitetne veze
Trajanje 60 - 90 minuta
Oekivani Fiziko nasilje Zajedniko donoenje odluka
Flipchart Nema potovanja
Materijal i ishod Psiholoko nasilje Povjerenje
Flomasteri Nema povjerenja
priprema Kontrolirajue ponaanje Potovanje
Saeci 12 i 13 .
.
1. Kroz ovu aktivnost, elimo razgovarati o razliitim vrstama nasilja koje se katkad koriste u intimnim
Pokuajte i razgovarati o tiini i bespomonosti koju osjeamo kad svjedoimo nasilju. Moete i ponoviti estu
vezama, i analizirati ih, kao i o nainima izgradnje i doivljavanja veze koja se temelji na potovanju. tvrdnju, kako se nitko nema pravo mijeati u odnose para (vidi i aktivnost 3.2. za dodatne informacije).
2. Molim vas da se podijelite u etiri grupe, mijeane po spolu.
Kroz ovu aktivnost, obino postane jasno da mladi ljudi imaju malo znanja o intimnim vezama koje se temelje
3. Zadatak svake grupe je izmisliti kratku priu, osmisliti kratku predstavu i odigrati igru uloga za na uzajamnom potovanju i dijalogu. Koliina sukoba u njihovom svakodnevnom ivotu je doista velika, iz ega
ostale sudionike i sudionice koji e biti publika. je jasno koliko je potrebno s njima raditi, i navesti ih da razmisle o tome kako uspostaviti odnose izmeu mladia
i djevojaka, koji se temelje na potovanju.
4. Dvije grupe e predstaviti nasilje u intimnoj partnerskoj vezi. Nasilje moe biti fiziko, ali ne nuno.
Pokuajte da pria bude to je mogue stvarnija. Moete koristiti primjere ljudi i dogaaja kojima UPUTE PROFESORU/ICI ZA SAETAK 12
Aktivnost po Savjet vie
ste svjedoili, ili o kojima ste uli. Objasnite uenicama i uenicima znaenje njihovih rezultata:
koracima Tvrdnje uz brojeve 1, 3, 6, 7, 9 i 11 znak su ljubavi i potovanja.
5. Druge dvije grupe predstavit e vezu koja se temelji na uzajamnom potovanju. I ova pria
Ako se u vezi prema vama odnose na ispravan nain, trebate imati oznaku uz sve ove tvrdnje.
moe ukljuivati konflikte ili razmimoilaenja miljenja, ali pria treba pokazati da u vezi postoji
Ako ste oznaili bilo koju drugu tvrdnju, postoje znakovi da se u vezi prema vama ne odnose na
potovanje, i ne sadri scene nasilja. odgovarajui nain.
6. Imate 15 minuta da razvijete priu i scene, i da razgovarate o tome. Nakon toga e svaka grupa Naglasite da uvijek trebaju imati na umu:
predstaviti svoje djelo velikoj grupi. Nitko ne zasluuje da se s njim postupa loe
Ako tvoj mladi ili djevojka s tobom loe postupaju, to NIJE TVOJA KRIVNJA.
7. Svaka e grupa imati 3-4 minute da predstavi svoje prie, a na kraju druge grupe mogu postavljati
(Izvor: Domestic Violence Crisis Service, http://www.dvcs.org.au/domesticviolencd.html)
pitanja.
8. Potaknite raspravu, postavljajui slijedea pitanja:

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Aktivnost 4.2.4. Trening samopouzdanja 64 1. Postavite pitanje: to vama znai fraza: prava komunikacija u intimnoj vezi? (Odgovore piite na
flipchart papir)
Za prevenciju nasilja nuno je da su djevojke samopouzdane. Zbog rodne socijalizacije, djevojkama (i
enama) je esto teko rei: Ne, kad se od njih trai usluga, ak i onda kad se od njih trai neto to 2. Na odgovore uenika i uenica dodajte slijedee: Komunikacija je jedan od temelja kvalitetne
Kratki uvod ne ele. Djevojke e nauiti da nije ni nepristojno, ni arogantno, istaknuti svoje interese i prava. U ovu veze. Prava, istinska komunikacija je dvosmjerna interakcija, koja ukljuuje aktivno sluanje,
je aktivnost vano ukljuiti i mladie. Oni isto trebaju prihvatiti kao normalno da djevojke kau Ne,
interpretaciju i otvoreno izraavanje osjeaja, razmiljanja i vjerovanja. Kad ne odvajamo vrijeme
moraju potovati odgovor i znati da, kad djevojka to kae, doista misli: Ne.
da doista sluamo i razgovaramo s osobom s kojom smo u vezi, stvaramo pretpostavke o njenoj /
Cilj ove aktivnosti je raditi na samouvjerenosti i samopouzdanju djevojaka. Mladiima daje mogunost njegovoj osobnosti, a te pretpostavke nas vode ka tome da osobu vidimo i s njom postupamo na
Ciljevi uenja da steknu uvid u ponaanje djevojaka. Shvatit e da je u redu kad djevojka kae: NE, i djevojke e se pri odreeni nain.
tom dobro osjeati.
Uinkovita komunikacija nam omoguuje da dijelimo svoje potrebe, to nam se svia i ne svia, da
Trajanje 20 minuta
pruamo i primamo emocionalnu podrku, definiramo osobne granice i da osjeamo da su nas uli
Materijal i
Povez za oi i razumjeli.
priprema
Grupa stoji u krugu. Jedna djevojka stoji u sredini, zavezanih oiju. Jedna joj osoba prilazi, i pokuava Uinkovita komunikacija nam omoguuje i da razrijeimo konflikt, i da uimo iz konfliktnih situacija.
Aktivnost po joj staviti ruku na rame. Ostatak grupe prati to se dogaa. im djevojka vezanih oiju shvati da joj se Sukob je dio kvalitetne veze, sve dok osobe koje su u vezi djeluju u smjeru identificiranja, izraavanja,
koracima netko pribliava, treba osobu zaustaviti, jasnim gestama, i rijeima (Stani!, Odlazi!...). Mogue je da Aktivnost po i rjeavanja problema. Konstruktivno rjeavanje sukoba ukljuuje iskreno komuniciranje misli i
u sredini kruga, zavezanih oiju, bude i mladi. koracima
osjeaja ne pobjeivanje u svai, ili dominaciju nad drugom osobom
Aktivnost 4.2.5. Gledaj, sluaj, ui jaanje kvalitetne komunikacije 65 3. Dajte svakom ueniku i uenici Saetak 14b.
Zaponite s podsjeanjem na to koliko nas mitovi i stereotipi dijele i kategoriziraju obzirom na rod 4. Zaponite temu na slijedei nain: Do sad smo vidjeli kako nas mitovi i stereotipi dijele i
(spol) i time nam oteavaju uinkovitu komunikaciju. U ovoj aktivnosti koristimo tekst koji daje dobar kategoriziraju po rodu, kao i to da nam je uinkovita komunikacija oteana zbog granica koje
Kratki uvod
primjer emocionalnog zlostavljanja. Uz tekst moemo razgovarati i poblie objasniti najee oblike
stvaraju drutveni mitovi i stereotipi. Meutim, komunikacija je nauena vjetina. To je interaktivni
emocionalnog zlostavljanja u vezama.
proces koji ukljuuje uporabu naih vizualnih, auditivnih i verbalnih vjetina.
Unaprijediti komunikacijske vjetine

Ciljevi uenja 5. Proitajte na glas tekst saetka 14b. Uenike i uenice uputite da, dok itaju i sluaju tekst, razmisle
Identificirati pozitivne naine rjeavanja konflikta

o komunikacijskim stilovima dvaju likova: koje je skriveno znaenje rijei svakog od likova, i kako se
Trajanje 45 minuta
odnose jedno prema drugom.
Flipchart
104 Materijal i
Flomasteri
6. Razgovarajte o dogaajima iz teksta. Kao pomo, iskoristite kljune rijei, masno otisnute u tekstu, 105
priprema kao i popis toaka za raspravu, navedenih u saetku 14 a (za profesore i profesorice).
Saetak 14b
7. Dajte uenicama i uenicima slijedei zadatak. Promijenite tekst, tako da odraava uinkovite i
zdrave komunikacijske vjetine (ovo mogu raditi svatko za sebe ili u malim grupama).
62 Claiborne, L. (2000). What you need to know about dating violence: A teen`s handbook (str. 20-22). USA: Liz Claiborne Inc.
Stanje: 20. 05. 2010, http://www.loveisnotabuse.com Kako biste prepoznali tetne verbalne i neverbalne poruke (opisane u kljunim konceptima u saetku
63 Prilagoeno prema: Program H., Program Coordination: Instituto Promundo, Rio de Janeiro, Brazil, http://toolkit.endabuse.org/ Resources/ Oekivani ishod 14a), utvrdite njihov uinak na Ivaninu i Markovu vezu; naite bolje verbalne i neverbalne poruke
64 Stachl-Astleithner, A., Henschl, M.. (2006). Startpaket PLUS. Partnerschaftlich lernen und Schule. Geschlechtssensible Pdagogik, Mdchen- und kojima ete ih zamijeniti.
Bubenarbeit, Gender Mainstreaming in der Klasse Austria: Stadtschulrat fr Wien. Stanje: 01.04. 2010., http://www.eduhi.at/dl/startpaket.pdf
65 Prilagoeno prema: WRC Canada, www.whiteribbon.ca , dostupno na: /www.eurowrc.org/05.education/education_en/18.edu_en.htm, Tekst moete mijenjati, u skladu s potrebama grupe.
stanje: 12.04.2010. Alternativni proces
Moete podijeliti sudionike i sudionice u parove, i zamoliti ih da tekst odglume. Kroz igru uloga moete
prezentirati i revidirani tekst.
Raspravite razlike izmeu razliitih naina na koji je tekst odglumljen, i pokuajte objasniti kako se
moe dogoditi da razliiti ljudi istu informaciju prime na vrlo razliite naine. Usporedite ove razlike s
Savjet vie nainom na koji mi doivljavamo tue osjeaje, rijei i djela; razgovarajte o razliitim nainima na koje
osoba moe reagirati, na osnovu vlastite percepcije, i kako se ta percepcija moe znatno razlikovati
od poruke koju je partner/ica imao/imala namjeru poslati. Zamolite sudionike i sudionice da se prisjete
situacije u kojoj su eljeli izrei jedno, a druga osoba je primila sasvim drugaiju poruku ili obrnuto.
Usporedite ova iskustva s nerazumijevanjem osjeaja druge osobe i naglasite vanost komunikacije
pri provjeri jesmo li primili tonu poruku i vanost toga kad je rije o emocijama osobe s kojom smo u
vezi/ prijatelja/ prijateljice.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 LITERATURA ZA PRIPREMU AKTIVNOSTI NAVEDENIH U PRIRUNIKU
Amnesty International. (2004). Making Rights a Reality: Gender Awareness Workshops. London: Amnesty International.
Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A Practical Action Kit for Young People.
London: The Commonwealth Secretariat. Stanje: 05. 07. 2009., www.unicef.org/lifeskills/index_14927.html
Bissuti, R., Wagner, G., Wlfl, G. (2002). Stark! aber wie?. Methodensammlung und Arbeitsunterlagen zur Jungenarbeit mit
dem Schwerpunkt Gewaltprvention. Austria: White Ribbon Austria, Ministry of Education. Stanje: 01. 04. 2010 http://
www.bmukk.gv.at/medienpool/7653/starkaberwie.pdf
Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Better Safe than Sorry: Prevention of teen-dating violence. Croatia: CESI
- Center for Education, Counselling and Research. Stanje: 26. 02. 2010. from http://www.cesi.hr/hr/bolje-sprijeciti-nego-
lijeciti-prevencija-nasilja-u-adolescentskim-vezama/
Claiborne, L. (2000). What you need to know about dating violence: A teen`s handbook (str. 20-22). USA: Liz Claiborne Inc.
Stanje: 20.05. 2010, http://www.loveisnotabuse.com
de Bruyn, Maria & France, N. (2001). Gender or sex: who cares? Skills-building resource pack on gender and reproductive he-
alth for adolescents and youth workers. Chapel Hill: Ipas
Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum. MN: Hazelden Publishing
and Educational Services
Hodi, A., Bijeli, N., & Cesar, S. (2003). Sex and Gender under Magnifying Glass: Manual on identities, sexuality and process
of socialisation (Spol i rod pod povealom - prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije). Zagreb: CESI
- Center for Education, Counselling and Research. Stanje: 01. 04. 2010., http://www.cesi.hr/hr/spol-i-rod-pod-povecalom-
2-prosireno-izdanje/
Hgger, D., Weber, H., Haberthr, R. (2005). Harmo-nie?: Zeigen unsere Schfchen pltzlich Zhne? - Beziehungsgestaltung
im schulischen Alltag. Switzerland: Fachhochschule Nordschweiz. http://www.fhnw.ch/ph/iwb/beratung/gesundheit/de/
download/gesundheit/unterrichtmaterial/harmonie.pdf
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Em-
powerment, Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo. Stanje: 30.07. 2009.,www.promundo.org.br/mate-
riais%20de%20apoio/publicacoes/MANUAL%20M.pdf
Kivel, P. (2002). The Karta moi Revisited. Stanje: 10.04. 2010: www.paulkivel.com/articles/powerchartrevisited.pdf
106 Kivel, P. (1998). The Benefits of Being Male: An Exercise inspired by the work of McIntosh, P. and adapted from Mens Work:
How to stop the Violence that Tears our Lives Apart. Stanje: 10.04.2010.,: http://www.paulkivel.com/resources/bene-
fitsofbeingmale.pdf
Leeb, P., Tanzberger, R., Traunsteiner, B. (2008). Gender, Equality, Gender Justice (Gender, Gleichstellung, Geschlechterge-
rechtigkeit) Austria: Zentrum polis - Politik lernen in der Schule. Stanje:01.04.2010.http://www.politik-lernen.at/politi-
klernen/resources/oldbin/_data/pdf/genderbrosch_zweiteauflage.pdf
Liz Claiborne Inc. (2006). Love is Not Abuse: a teen dating violence prevention curriculum (p. 20). Liz Claiborne Inc. Stanje:
05.07. 2009, www.loveisnotabuse.com/
Media Awareness Network. (2010). Lesson Plan: Gender Stereotypes and Body Image. Stanje: 10.04.2010.,http://www.me-
dia-awareness.ca/english/resources/educational/lessons/elementary/body_image/gndr_stereo_body_image.cfm
Petroulaki, K., Nikolaidis, G., Tsirigoti, A. (2008). Deconstruction of Gender Stereotypes as a Vehicle for Intimate Partner Vio-
lence Primary Prevention: Interventions in Educational Settings. Poster at the XVIIth ISPCAN International Congress on
Child Abuse and Neglect, Hong Kong SAR, China, 07-10.09.2008. .
Petroulaki, K., Dinapogias, A, Morucci, S., Petridou, E. (2006). Sensitizing male population against intimate partner violence
(IPV)-Trainers Manual. Athena: Center for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene and
Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Petroulaki, K., Dinapogias, A, Morucci, S., Petridou, E. (2006). Sensitizing male population against intimate partner violence
(IPV): Trainees Handouts. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene and
Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Petroulaki, K., Dinapogias, A, Morucci, S., Petridou, E. (2006). Sensitizing male population against intimate partner violence
(IPV): PowerPoint Presentations. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygi-
ene and Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Rothe, A., Bnold, F. (2006). Geschlecht bewusst gemacht: Ein Training fr Jugendliche. Germany: Frauenakademie Mnchen
e.V. (http://www.frauenakademie.de/dokument/img/Geschlecht-bewusst-gemacht_2006.pdf)
Schad, U. (2006). Mnner, Machos, Memmen. Mnchen: Kreisjugendring Mnchen-Stadt. Stanje: June 9, 2010: http://www.
eduhi.at/dl/doku_maenner_machos_memmen.pdf
Stachl-Astleithner, A., Henschl, M. (2006). Startpaket PLUS. Partnerschaftlich lernen und Schule. Geschlechtssensible Pda-
gogik, Mdchen- und Bubenarbeit, Gender Mainstreaming in der Klasse Austria: Stadtschulrat fr Wien. Stanje: 01. 04.
2010, http://www.eduhi.at/dl/startpaket.pdf
SADRAJ PRIRUNIKA
The White Ribbon Campaign. (2007). White Ribbon Campaign in a Box - Promoting Healthy Equal Relationships: A guide book
for teachers and community leaders for Ontario youth ages 11 to 14. Toronto: White Ribbon Campaign
United Nations Childrens Fund (UNICEF). (2003). Training of Trainers on Gender-Based Violence: Focusing on Sexual
Exploitation and Abuse. United Nations Childrens Fund (UNICEF). Stanje: 20.07. 2009:
www.reliefweb.int/library/documents/2003/unicef-tot-25sep.pdf.
US Agency for International Development. (2009). Doorways I: Student Training Manual on School-Related Gender-Based
Violence Prevention and Response. Washington, DC. Stanje: 05.07. 2009 from
www.usaid.gov/our_work/cross-cutting_programs/wid/pubs/Doorways_I_Student_Manual.pdf
Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual. Oxfam UK and Ireland
Drugi elektronski izvori (Internet stranice):
Getting into the Mix, Oakland Mens Project. by Paul Kivel and Alan Creighton (1995). Stanje: 15.09. 2005.
http://toolkit.endabuse.org/Resources/Getting/FVPFResource_viewccb4.html?searchterm=None
Active Learning: Gender and Song. Stanje: 10. 04. 2010: http://faculty.uncfsu.edu/hgriffit/GenderSong.htm
Alberta Health Services. Stanje: 10. 04. 2010: www.teachingsexualhealth.ca/media/lessons/CALM_RelationshipsLess4.
pdf. (Originalni izvor: Beyond the Basics: A Source book on Sexual and Reproductive Health)
Center for Relationship Abuse Awareness. Stanje: 10. 04. 2010: www.stoprelationshipabuse.org/signs.html
Curriculum Corporation. Primary Lesson Plan: Gender Stereotypes. Stanje: 10.04., 2010:
http://www.curriculum.edu.au/verve/_resources/Gender_stereotypes.pdf
Daphe Program: Artsafe & Conflict Transformation [JLS/2006/DAP-1/127/Y]
Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15. 09. 2005: www.duluth-model.org
Family Violence Prevention Fund.
o Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04., 2010:
http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html
o Karta moi (adapted from Paul Kivel: www.paulkivel.com). Stanje: 15. 09. 2005:
http://toolkit.endabuse.org/Resources/PowerChart.html
o The Rodna kutija / Act Like a Man, by Paul Kivel. Stanje: 10. 04. 2010:
http://toolkit.endabuse.org/Resources/ActLikeAMan.html 107
o Men Can Stop Rape. Stanje: 15. 09. 2005: http://toolkit.endabuse.org/ Resources/AToolBox/
Helpguide.org. Stanje: 10. 04. 2010: www.helpguide.org/mental/domestic_violence_abuse_types_signs_causes_effects.htm;
Men Against Sexual Assault. Stanje: 15. 09. 2005: http://sa.rochester.edu/masa/myths.html
Men Can Stop Rape. Stanje: 15. 09. 2005: www.mencanstoprape.org
Metropolitan Center for Women & Children: www.mcwcgno.org/gethelp/battering-more.html &
www.mcwcgno.org/downloads/TeenBrochure.pdf;
Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15. 09. 2005: www.michigan.gov/documents
Monklands, Womens Aid. Myths and Realities of Abuse. Stanje: 10. 04. 2010:
http://www.monklandwomensaid.co.uk/what%20is%20abuse.htm
Myths and realities for rape. Stanje: 10. 04. 2010: http://www.watervalley.net/users/rcs/geninfo.html#myths
Oregon Coalition against Domestic and Sexual Abuse. Stanje: 15. 09. 2005:
www.ocadsv.com/OCADSV_WhatYouShouldKnow_TeensAndYouth.asp
www.ocadsv.com/red.htm.
www.ocadsv.com/dvmyths.htm
Program H., Program Coordination: Instituto Promundo, Rio de Janeiro, Brazil, http://toolkit.endabuse.org/ Resources/
Riverland Domestic Violence Service. Myths about Domestic Violence. Stanje: 10. 04. 2010:
http://www.rdvu.com.au/domesticviolence.php?id=118
Seventeen Signs to Look for in a Battering Personality-Project for Victims of Family Violence, Inc.
Stop Violence against Women. Stanje: 15. 09. 2005: http://www.stopvaw.org
The Oakland Mens Project
The Western Massachusetts Gender Equity Center. Gender Equity: Lesson Plans and Teacher Guide and Media Literacy
and Gender Equity Curriculum. Aktivnost: Act Like a Man/Act Like a Lady. Stanje: 15. 09. 2005:
http://www.genderequity.org/book/contents.html
SADRAJ PRIRUNIKA
 The White Ribbon Campaign UK. Stanje: 15. 09. 2005:
www.whiteribboncampaign.co.uk/educational-resources/#5
www.whiteribboncampaign.co.uk
Aktivnost Boys Will Be Boys?: www.whiteribbon.ca/
Womens Rural Advocacy Programs. Stanje: 15. 09. 2005: www.letswrap.com/dvinfo/warning.htm
Womens Rural Advocacy Programs. Stanje: 15. 09. 2005:
http://www.letswrap.com/
Battering: The Facts: www.letswrap.com/dvinfo/myths.htm
www.adcouncil.org/issues/Domestic_Violence_Prevention (Stanje: 15. 09. 2005)
Choose Respect: www.chooserespect.org/scripts/teens/healthy.asp
www.lilaclane.com/relationships/emotional-abuse/;
www.stopvaw.org/
www.theredflagcampaign.org/index.php/dating-violence/red-flags-for-abusive-relationships/;
WRC Canada, www.whiteribbon.ca available at: /www.eurowrc.org/05.education/education_en/18.edu_en.htm, Stanje:
12.04.2010

108
DODATAK A.
TEORETSKI DIO

SADRAJ PRIRUNIKA
 DODATAK A. TEORETSKI DIO tovie, ljudi obino smatraju neiji spol vanim prediktorom sposobnosti te osobe, njenih interesa i ponaanja. U puno sluajeva,
kad znamo spol osobe, podrazumijevamo da znamo puno o toj sobi. No, to je pogreno. Kad znamo spol osobe, moda znamo do-
sta o toj osobi u biolokom smislu, ali znamo vrlo malo, ili nimalo, o njenim sposobnostima, interesima, ponaanju, itd.
A.1. RODNA (NE)RAVNOPRAVNOST
Drutvo jaa i odrava tradicionalne rodne stereotipe. Primjerice, u medijima su ene najee prikazane kao njegovateljice ili seks
simboli, dok se mukarce obino portretira kao kreativne, snane i pametne. Kod mukaraca, mediji obino naglaavaju njihovu
A.1.1. Rodne uloge, rodni stereotipi i rodna jednakost mo i postignua, dok se ena obino prvo vrednuje po svom izgledu. (Vijee Europe, 2009). Tako mediji (televizija, radio, asopisi,
to je rodna jednakost? filmovi) i mnoge druge vrsta dananje elektronske komunikacije (primjerice, Interneta) uvaju i prenose rodne stereotipe o mukar-
Rodna jednakost znai jednaku koliinu moi i sudjelovanja, i mukaraca, i ena, u svim sferama javnog i privatnog ivota. cima i enama, djeacima i djevojicama.
Ipak, ovo ne znai da su oba spola ista, ve da su jednakopravna (Vijee Europe, 2009). Vie od 150 godina, enski je eman- Osim medija, i obitelj i kola imaju odgovornost za ouvanje i jaanje rodnih stereotipa. U istraivanju, kojim se provjeravao
cipacijski pokret bio usmjeren na uklanjanje ope diskriminacije, koju je doivljavala veina ena, i postizanje ravnopravnijeg pretpostavljeni utjecaj rodnih stereotipa profesora/ice na njihov dojam o sposobnostima i trudu uenika i uenica na podruju
sudjelovanja mukaraca i ena u ivotu zajednice. Kao posljedica toga, ivoti veine mukaraca i ena danas, znaajno se matematike, pokazalo se da su, openito, predodbe profesora i profesorica bile u skladu sa stereotipnim rodnim razlikama:
razlikuju od ivota prije stotinjak godina. Podruja u kojima je dolo do napretka za ene su (prema Vijeu Europe, 2009): procijenili su djeake kao nadarenije za matematiku (Tiedemann, 2002). Djeaci su bili favorizirani na satovima matematike
Jednak pristup obrazovanju zbog stereotipnog pogleda svojih profesora/ica na rodne razlike. I profesori/ce, i roditelji akademske sposobnosti svoje djece
Velik broj ena ulazi na trite rada vide kroz rodno pristrane naoale.
Ekonomski status ena
Podjela kunih poslova i brige za djecu Profesori/ce, kao i roditelji, ee estitaju djeacima, ako su dinamini, jaki, agresivni, neovisni, i kompetitivni, dok djevojice
Obiteljska struktura dobivaju pozitivnu povratnu informaciju kad su poslune, ljubazne, njene i pasivne (Vijee Europe, 2009). Rodni stereotipi
Kultura mladih i diskriminacija nisu uvijek jasno vidljivi, obzirom da se mogu iskazivati kroz verbalne i neverbalne komunikacijske poruke.
Nove informacijske i komunikacijske tehnologije. Djevojice i djeaci koji se drutveno ne pokoravaju drutveno konstruiranim stereotipnim rodnim oekivanjima obino do-
Iako je na podruju rodne jednakosti dolo do znaajnog napretka (), jo uvijek je svakodnevna realnost u Europi niz prepre- ivljavaju negativne kritike, zlostavljanje od strane vrnjaka i vrnjakinja, iskljuivanje i diskriminaciju. Time ih se obeshrabruje
ka njenom postizanju (Vijee Europe, 2009). od ponaanja na nain koji se ne smatra tipinim za spol osobe, ili ukljuivanja u takve aktivnosti.

to je rod?
Spol i rod nisu istoznani pojmovi: spol je bioloka injenica (sva se ljudska bia raaju kao jedno od dva bioloki razliita tipa:
djevojica ili djeak Vijee Europe, 2009). Rod je, s druge strane, drutveni konstrukt; odnosi se na one karakteristike muka-
raca i ena koje su drutveno odreene, za razliku od onih koje su bioloki odreene. Drugim rijeima:
Spol se odnosi na bioloke karakteristike koje definiraju mukarce i ene
Rod se odnosi na drutveno konstruirane uloge, ponaanja, aktivnosti i atribute koje odreeno drutvo smatra pri-
kladnima za mukarce i ene.
110 Dakle, muko i ensko su vezane uz spol, a maskulino i feminino uz rod (Svjetska zdravstvena organizacija). Neki pri-
mjeri spolnih obiljeja su:
Djevojke dobivaju menstruaciju, a mladii ne
Mladii imaju testise, a djevojke ne
ene imaju grudi kojima mogu dojiti, a mukarci ne (Svjetska zdravstvena organizacija).
Neki primjeri rodnih obiljeja su:
U Sjedinjenim amerikim dravama (i veini drugih zemalja), ene zarauju znaajno manje od mukaraca za isti
posao
U veem dijelu svijeta, ene obavljaju vie kuanskih poslova nego mukarci
U Saudijskoj Arabiji, mukarcima je dozvoljeno voziti automobile, a enama ne (Svjetska zdravstvena organizacija)
Rodne se uloge oblikuju kroz socijalizaciju. Danas, na socijalizaciju ne djeluju samo obitelj, kola i radna okolina, ve i medi-
ji, ukljuujui nove informacijske tehnologije, glazba i filmovi. I tradicionalni, i novi socijalizacijski agensi, slue odravanju i
prenoenju rodnih stereotipa (Vijee Europe, 2009)
Rodni stereotipi
Od samog roenja, svaka osoba neprestano prima, od obitelji, kole i zajednice, niz eksplicitnih i implicitnih poruka, koje upuuju
na to to su prikladni obrasci feminiteta i maskuliniteta. Pomou ovih poruka stvara se pritisak na osobu da prihvate niz uloga i
oekivanja koja proizlaze iz njenog drutveno konstruiranog roda. Osim toga, u patrijarhalnim drutvima, oekuje se da osoba usvoji
vrijednosti koje naglaavaju razlike izmeu mukaraca i ena.66
U ovakvim uvjetima, mukarci i ene zarobljeni u svojim rodnim stereotipima prihvaaju i ispunjavaju nametnute im antipodne
uloge (primjerice, mukarac mora uvijek biti pobjednik, imati sve pod kontrolom, biti agresivan, nikad ne prihvaati Ne kao
odgovor; dok ena mora biti osjetljiva, pasivna, portvovna.). S tako ope poznatim shvaanjima, nije nimalo udno kad se u
vezama pojavi intimno partnersko nasilje.
Maskulinitet i feminitet67,68
Maskulinitet i feminitet se u svakom drutvu definiraju drugaije. Veina drutava ima odreena oekivanja, kako se trebaju
ponaati djeaci i djevojice, ene i mukarci.
Dominantni oblik maskuliniteta se odnosi na definiciju koju su prihvatile sve osobe, kultura i drutvo. Veina zapadnih dru-
tava dominantnim oblikom maskuliniteta smatra: jak, moan, autoritativan, zatitnik, donositelj odluka, ima sve pod kon-
trolom, heteroseksualan, seksualno aktivan da navedemo samo neke. Nijedan mukarac nije u potpunosti dorastao ovim
oekivanjima, a cijena nedostizanja ovog ideala moe biti emocionalni stres i uznemirenost, strah da e ga se vidjeti kao
slabog, femininog i/ili homoseksualne orijentacije. Mnoge mukarce ue da biti mukarac znai da moraju kriti svoje emocije,
primjerice, bol, strah, nesigurnost, i da je jedina prihvatljiva emocija bijes. Ovo je mukarcu velika cijena, obzirom da su pri-
111
siljeni potisnuti svoje emocije, a nisu nauili kako s njima izlaziti na kraj na zdrav nain. Nakon kanaliziranja drugih emocija u
bijes, bijes se lako pretvori u nasilje protiv druge osobe, ili protiv sebe samog. Pokuaji da potisnu ili izmijene emocije mogu
isto tako dovesti do zloporabe droge i/ili alkohola. Uimo li od rane dobi ne izraziti osjeaje, ili ak ni ne osjeati, naa sposob-
nost empatije se moe smanjiti, i tako moemo izgubiti sposobnost osjeanja bola druge osobe, ili ideje da su potrebe druge
osobe jednako vane kao i nae, a to je dodatni faktor koji dovodi do nasilja u intimnim partnerskim vezama.
S druge strane, djevojke se ui da budu pasivne, poslune, brine i portvovne. Drugim rijeima, od djevojaka i ena se oekuje
da brinu o drugima, budu ljubazne, pune potovanje, pokorne; da brinu o domainstvu i djeci, da budu plahe i da se skromno
oblae; da sluaju mukarce i kontroliraju svoju seksualnost. Mnogi mukarci i ene podupiru rodne stereotipe, i prihvaaju
muko nasilje protiv ena kao normalno i/li bioloko odreeno. Isto tako, mnogi e ustvrditi da mukarci seksualno napadaju
ene zbog toga to ne mogu kontrolirati svoj spolni nagon i da je enina odgovornost ne provocirati mukarca; inae je sama
kriva ako je mukarac siluje.
Vjerovanje u ovakve stereotipe i povinovanje njima moe voditi do nasilja u intimnim partnerskim vezama. Kad mukarac
smatra da mora imati sve pod kontrolom, biti agresivan, i ne priznati: Ne kao odgovor, dok njegova partnerica misli da
treba biti pasivna, portvovna i osjetljiva, jasno je kako se u vezi mogu pojaviti razliiti oblici nasilja.
Mediji, ukljuujui filmove, tv serije, asopise, reklame, oglase, glazbu, knjievnost i pornografiju, pomau odravanju i jaa-
nju rodnih stereotipa, i utjeu i na mukarce i na ene, i na djeake, i djevojice, da se pokore ovim stereotipima. Kao ilustracija
toga, moe posluiti nain kako su prikazani junaci u filmovima jaki, neemocionalni, nasilni.
67 Petroulaki et al, 2006
68 Prilagoeno prema: US Agency for International Development. (2009). Doorways I: Student Training Manual on School-Related Gender-Based
Violence Prevention and Response. Washington, DC. Stanje: 05.07. 2009 www.usaid.gov/our_work/cross-cutting_programs/wid/pubs/Doorways_I_Student_
Manual.pdf
Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A Practical Action Kit for Young People. London: The Commonwealth
Secretariat. Stanje: 05.07. 2009, www.unicef.org/lifeskills/index_14927.html

66 Petroulaki, K., Nikolaidis, G., Tsirigoti, A. (2008). Deconstruction of Gender Stereotypes as a Vehicle for Intimate Partner Violence Primary
Prevention: Interventions in Educational Settings. Poster at the XVIIth ISPCAN International Congress on Child Abuse and Neglect,
Hong Kong SAR, Kina, 7-10. 09. 2008.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 A.1.2. Patrijarhalna drutva i rodna nejednakost69 Zakonom o radu, Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o suzbijanju diskriminacije zabranjena je, meu ostalim, dis-
Veinu modernih drutava mogue je smatrati patrijarhalnim (drutvima u kojima dominiraju mukarci), to znai da glavne insti-
tucije (politike stranke, vlada, policija, zakonodavne i pravosudne institucije, korporacije, poslovni sektor, zdravstveni i obrazovni
sustavi, mediji) u najveoj mjeri kontroliraju mukarci.
Pripadanje ovoj dominantnoj grupi donosi odreene povlastice, kao to su vee plae i pozicije s vie ovlasti, bolje obrazovanje, vie
prestia, moi i kontrole openito.
Ova vrsta sustava koristi nasilje i zastraivanje kao nadzorni mehanizam, kako bi zadrali mo i kontrolu, kao i privilegije koje pripa-
daju lanovima dominantne grupe u drutvu. Mukarci ue da imaju pravo na odreene privilegije i povlastice. U odnosu na ene, to
esto ukljuuje oekivanje da ih ene trebaju potovati i udovoljavati njihovim potrebama i eljama. Ovaj osjeaj, da na to sve imaju
pravo, jedan je od razloga zato mukarci zlostavljaju svoje supruge/partnerice (jer ih ne potuju, ili ne ispunjavaju njihove elje i/ili
oekivanja), i zato ih seksualno napadaju (vjerovanje da ena treba ispunjavati mukareve seksualne elje).
No, i mukarci plaaju cijenu ivota u patrijarhalnim drutvima, jer i meu mukarcima postoje hijerarhijski odnosi, definirani socijal-
nim, ekonomskim i vjerskim statusom, rasom, obrazovnom razinom, seksualnim preferencijama, dobi, itd. Ti odnosi ostaju ouvani
zbog uporabe nasilja i zastraivanja.
Vrlo je malo mukaraca koji su na najvioj razini hijerarhije. Veinom su mukarci lanovi i mone grupe, i potlaene grupe, toni- ene i dalje tee napreduju na poslu te ine oko 15 - 20 % na visokim, upravljakim / vodeim pozicijama te je pojam stakle-
je, iako mukarac ima vie moi nego ena, ako je siromaan, neobrazovan, homoseksualne orijentacije, ili djeak, status mu je nii
nego status bogatog, ili dobro obrazovanog ili heteroseksualnog mukarca. Djeaci su u ovu kategoriju ukljueni, jer, iako ih ue da
e povlastice dobiti kad postanu mukarci, kao djeaci su podreeni mukarcima. Ovdje opisan hijerarhijski odnos odnosi se i na po-
vlastice i privilegije koje su iz tih razloga, uskraene mnogim mukarcima.
Iako meu mukarcima postoje razlike, oni i dalje imaju vie koristi, privilegija i moi nego ene.
Mukarci plaaju jo jednu cijenu patrijarhalnom sustavu svoje privilegije i mo moraju tititi, to esto vodi do nasilja, ili prijetnje
nasiljem, ne samo prema enama, ve i prema mukarcima nieg statusa u drutvenoj hijerarhiji. Uz to ide i emocionalno i psiholo-
ko optereenje.
Cijena koju plaamo svi mi je injenica da patrijarhalna drutva koriste nasilje kako bi odrala nejednakost i dre potlaenim veliku
veinu lanova i lanica drutva. Kako bi se patrijarhalno drutvo odralo, nuna je diskriminacija po spolu, rasi, klasi, ekonomskom
statusu, vjeri i seksualnoj orijentaciji.
112 A.1.3. Rodna (ne)jednakost u Hrvatskoj
Hrvatska je razvila niz institucionalnih mehanizama za unapreivanje statusa ena u drutvu te provoenje politike rodne
ravnopravnosti. Te su institucije nastale dijelom kao odgovor na zahtjeve enskih organizacija i inicijativa, ali i kroz sve inten-
zivnije ukljuivanje u meunarodnu zajednicu i njene standarde. U posljednjih desetak godina, pitanja diskriminacije i dru-
tvenog statusa ena prela su iz gotovo ekskluzivno nevladine u dravnu sferu i postala odgovornost institucija sustava. No,
ni postojei zakonski okvir, ni institucionalni mehanizmi ravnopravnosti nisu se pokazali kao dovoljna garancija stvarne ravno-
pravnosti ena i mukaraca drutvu.
Nakon parlamentarnih izbora 2003. godine u parlament je izabrano 22% ena, dok je nakon izbora 2007. taj udio pao na 20,9%.
Generalno gledajui, udio ena u parlamentu stagnira ve 10 godina na cca 20%. U Vladi udio ena varira ovisno o sastavu Vla-
de (u zadnje 4 godine desile su se etiri izmjene pojedinih ministara/ica). Trenutno imamo premijerku i ministricu financija.
Sudjelovanje ena na lokalnom nivou jo je manje. U svibnju 2009. godine u Hrvatskoj su odrani posljednji lokalni izbori. Po-
litike su stranke kandidirale ukupno 11452 ene na kandidacijskim listama za lokalne izbore to je udio od 24% kandidatkinja
na listama. U upanijske skuptine i skuptinu Grada Zagreba izabrano je oko 23% ena, pri emu je izrazito velika razlika u
udjelu ena u skuptini Grada Zagreba u kojoj je 37,5% ena i upanijskih skuptina u kojima je udio ena 21,6%. Najvei udio
izabranih ena nalazimo za Gradsku skuptinu grada Zagreba (37,5%) te za upanijsku skuptinu Zagrebake upanije (33,3%),
a najmanji za upanijsku skuptinu Bjelovarsko-bilogorske upanije (12,2%).
Analiza pokazuje da je udio ena u upanijskim skuptinama povean za otprilike 6%. Time se zastupljenost ena u upanij-
skim skuptinama izjednaila sa zastupljenou ena u parlamentu. Kada bi se ovim tempom poveavao broj ena u upanij-
skim skuptinama, uravnoteenu zastupljenost ena i mukaraca postigli bismo 2025. godine. Za gradska vijea kandidirano
je 4308 odnosno 29% ena. Prema udjelu kandidiranih ena, najvei udio ima Primorsko-goranska upanija (34,9%) a najmanji
Krapinsko-zagorska upanija (21,6%). Na razini opina, zastupljenost ena je najmanja i iznosi svega 12.2%. Ukupno je izabra-
na jedna upanica, 6 gradonaelnica i 21 naelnica opine, odnosno svega 5% izvrnih funkcija obnaaju ene to se takoer (Minnesota Advocates for Human Rights, 2003, str. 1). Nasilje u intimnim partnerskim vezama ugroava ivote, tijela, psi-
ne mijenja ve 10 godina.
2008. godine izmijenjen je Zakon o ravnopravnosti spolova te su uvedene kvote s odgodom. Preciznije definirano je da na
svim kandidacijskim listama mora biti 40% podzastupljenog spola, ali da politike stranke tih 40% moraju postii u naredna tri
izborna ciklusa, tako da e se i propisane sankcije za liste na kojima nema najmanje 40% pripadnika/ca podzastupljenog spola
primjenjivati tek nakon isteka ta tri izborna ciklusa. Prvi puta e se primjenjivati 2017. godine za lokalne izbore, no nije posve
jasno tko e provoditi sankcioniranje politikih stranaka.
69 Petroulaki i dr., 2006.
SADRAJ PRIRUNIKA
kriminacija u podruju rada i zapoljavanja a na osnovi spola.
Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova u svojim mjerama sadri i mjere za promicanje zapoljavanja i sa-
mozapoljavanja ena, (npr. u 2010. godini Vlada RH donijela je Strategiju enskog poduzetnitva). Nacionalni akcijski plan za
poticanje zapoljavanja sadri mjere za poticanje zapoljavanja ena.
Zakon o ravnopravnosti spolova (2008), kao temeljni dokument zatite enskih prava u svom l. 13 kae da je Diskriminacija
na podruju zapoljavanja i rada zabranjena je u javnom i privatnom sektoru, ukljuujui dravna tijela.
Meutim, ene u Hrvatskoj su i dalje diskriminirane u podruju rada i zapoljavanja.
O tome svjedoe godinji i mjeseni statistiki pokazatelji (Dravni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapoljavanje) u
kojima je vidljivo da je i dalje vei udio ena (cca do 60 %) medu nezaposlenima i u potplaenim sektorima (npr. obrazovanje).
Postoji jasna horizontalna i vertikalna segregacija izmeu mukaraca i ena na tritu rada, zaposlene ene su jo uvijek neraz-
mjerno optereene obiteljskim obvezama u odnosu na mukarce. Iako je gore navedenim zakonima propisana zabrana spolne
diskriminacije ene se i dalje pri razgovorima za posao suoavaju sa pitanjima o planiranju obitelji, usklaivanju privatnog i
profesionalnog ivota to kod mukaraca nije praksa. Takoer diskriminatorna je praksa poslodavaca da ene zbog trudnoe,
zbog estog koritenja bolovanja zbog djece, i dalje dobivaju otkaz to se deava uglavnom u firmama sa manje zaposlenih ili
da im se ne osigurava rad na istom radnom mjestu pod istim uvjetima a po dolasku sa porodiljinog dopusta.
nog stropa i dalje prisutan u Hrvatskoj. Za isti rad primaju oko 20% manju plau u odnosu na muke kolege. ene su u veini
rtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu.
A.1.4. Reference
Council of Europe. (2009). Compasito: Manual on Human Rights Education for Children (2nd Edition). Budapest: Council of
Europe, Directorate of Youth and Sport European Youth Centre Budapest. Stanje: 02.07. 2010:
http://www.eycb.coe.int/compasito/pdf/Compasito%20EN.pdf
Petroulaki, K., Dinapogias, A, Morucci, S., Petridou, E. (2006). Sensitizing male population against intimate partner violence
(IPV): Trainers Manual. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene
and Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Tiedemann, J. (2002). Teachers Gender Stereotypes as Determinants of Teacher Perceptions in Elementary School Mathe-
matics. Educational Studies in Mathematics, 50, 49-62.
World Health Organization (WHO). What do we mean by sex and gender? Stanje: 02.07. 2010 from WHO Web site:
www.who.int/gender/whatisgender/en 113
A.2. NASILJE U INTIMNIM PARTNERSKIM VEZAMA / NASILJE U VEZAMA / RODNO UVJETOVANO NASILJE
Nasilje protiv ena je sada ope poznato, u cijelom svijetu, kao najrairenije i najozbiljnije krenje ljudskih prava. Nasilje u
intimnim partnerskim vezama je meu najeim uzrocima ozljeda i smrti za ene irom svijeta.
Nasilje u intimnim partnerskim vezama koje se esto naziva i obiteljsko nasilje moe se definirati kao obrazac zlostavljakih
ponaanja, kao to su tjelesno ili seksualno zlostavljanje, ili oboje, ili verbalno/psiholoko nasilje, gdje je poinitelj/ica nasilja
partner/ica u intimnoj vezi (obitelj, brak, izlasci, prijatelji, kohabitacija). Muko nasilje protiv ena (rodno uvjetovano nasilje) i
djece je najei oblik obiteljskog nasilja. Predstavlja ogroman drutveni problem i pitanje javnog zdravlja, a u cijelom svijetu
slubene statistike su podcijenjene u odnosu na situaciju. (Breiding, Black i Ryan, 2008; MacMillan, Wathen, Jamieson, Boyle,
McNutt, Worster, Lent i Webb, 2006)
Patrijarhalna drutva i rodni stereotipi su u korijenu nastanka nasilja u intimnim parterskim vezama. Uinkovita primarna pre-
vencija nasilja u intimnim partnerskim vezama moe se postii samo kroz one intervencije kojima je cilj sprijeiti usvajanje, ili
mijenjati ve usvojene, stereotipne rodne uloge, te oblikovati ona vjerovanja koja su nuna za razvoj kvalitetnih intimnih veza.
Idealno okruenje za provedbu ovih intervencija, namijenjenih opoj populaciji mladih, je kolsko okruenje.
A. 2.1. to je nasilje u intimnim partnerskim vezama?
Nasilje u intimnim partnerskim vezama je ozbiljan problem koji se javlja u svakoj kulturi i drutvenoj grupi. Razorni uinci
tog nasilja (fiziki, emocionalni, financijski i drutveni) ostavljaju posljedice na ene, djecu, obitelji i zajednice irom svijeta.
holoki integritet i slobodu ena, i nazivaju ga najrairenijim, a najmanje prepoznatim krenjem ljudskih prava na svijetu.
Nasilje protiv ena se esto naziva rodno uvjetovanim nasiljem jer je jednim dijelom posljedica eninog podreenog poloaja
u drutvu (Minnesota Advocates for Human Rights, 2003, p. 1).
Nasilje u intimnim partnerskim vezama odnosi se na nasilje koje jedna osoba provodi nad drugom, a pri tom te osobe jesu, ili su bile,
u intimnoj vezi. Nasilje u intimnim partnerskim vezama je obrazac zlostavljajuih i prijeteih ponaanja, koja mogu ukljuivati fiziko,
seksualno i psiholoko nasilje. Nasilje u intimnim partnerskim vezama moe ukljuivati prijetnje nasiljem, fizike ozljede, oteiva-
SADRAJ PRIRUNIKA
 nje imovine, ozljeivanje ljubimaca ili druga djela koja za cilj imaju zastraivanje, uznemiravanje, ekonomsko zlostavljanje, izolaciju, Fiziko zlostavljanje ukljuuje (Benedictis i dr., 2006, str.3):
deprivaciju, te koritenje djece kao sredstva kontrole (Minnesota Advocates for Human Rights, 2003, str. 1). I jedan in moe znaiti guranje, bacanje, udaranje nogom
zlostavljanje.. Vie ponaanja, koja su dio obrasca ponaanja mogu predstavljati zlostavljanje, iako neka od tih ponaanja, ili sva, amaranje, grubo hvatanje, udaranje, udaranje akom, podmetanje noge, nanoenje ozljeda, guranje, tresenje
kad se gledaju pojedinano, mogu izgledati nevano (Zakon o obiteljskom nasilju, 1995., str. 13-14). tipanje, ugrizi
Nasilje u intimnim partnerskim vezama je namjerno ponaanje. Cilj mu je uspostaviti i vriti kontrolu i nadmo nad drugom oso- ograniavanje kretanja, zatvaranje, vrsto dranje
bom. Mukarci ga najee koriste protiv osoba s kojima su u intimnoj vezi, to moe ukljuivati sadanje ili bive supruge, djevojke uzrokovanje lomova kostiju
ili osobe s kojima povremeno izlaze. Kota kontrole i moi identificira razliite vrste ponaanja koja zlostavljai koriste kako bi stekli napad orujem (noem, pitoljem, itd.)
mo i kontrolu nad svojim rtvama (Minnesota Advocates for Human Rights, 2003, str. 2). nanoenje opekotina
ubojstvo
Nasilnici/e koriste irok raspon prisiljavajuih i zlostavljajuih ponaanja protiv svojih rtava koja ne rezultiraju uvijek tjelesnim oz-
ljedama, ali uvijek nanose psiholoku tetu rtvi. Neka od nasilnih ponaanja imaju za posljedicu tjelesne ozljede, koje uzrokuju i tje- to je psiholoko ili emocionalno zlostavljanje (verbalno ili neverbalno zlostavljanje ) intimnog partnera / ice?
lesnu, i emocionalnu tetu. Druge tehnike koje koriste nasilnici ukljuuju emocionalno zlostavljajua ponaanja. Iako ova ponaanja (Benedictis i dr., 2006, str.3)
ne moraju za posljedicu imati tjelesne ozljede, ipak nanose psiholoku tetu rtvi (Minnesota Advocates for Human Rights, 2003, Mentalno, psiholoko ili emocionalno zlostavljanje moe biti verbalno ili neverbalno. Verbalno ili neverbalno zlostavljanje
str. 2). Taktike zlostavljaa/ice mogu se podijeliti u osam kategorija: suprunika/ce ili intimnog partnera/ice ine ponaanja koja su manje uoljiva od fizikog zlostavljanja. Iako se fiziko zlo-
Ekonomsko zlostavljanje stavljanje moe initi ozbiljnijim, oiljci koje ostavlja verbalno i emocionalno zlostavljanje su duboki. Istraivanja pokazuju
Prisila i prijetnje da verbalno ili neverbalno zlostavljanje moe emocionalno biti tetnije od fizikog zlostavljanja. (Benedictis i dr., 2006., str.
Zastraivanje 3). Verbalno ili neverbalno zlostavljanje partnera/ice moe ukljuivati (Benedictis i dr., 2006., str. 3):
Emocionalno zlostavljanje koritenje prijetnji ili zastraivanja, kako bi osoba udovoljavala svim zahtjevima
Izolacija
unitavanje imovine rtve, ili prijetnje unitavanjem
Umanjivanje, poricanje, okrivljavanje
Koritenje djece nasilje prema stvarima (zid, komad namjetaja), ili kunim ljubimcima, u prisutnosti rtve, kao nain izazivanja straha od
Koritenje mukih privilegija. daljnjeg nasilja
vikanje ili vritanje
Kako se definira nasilje u intimnim partnerskim vezama?
vrijeanje
Nasilje u intimnim partnerskim vezama je ono kod kojeg osoba koja je u branoj ili intimnoj vezi pokuava kontrolirati drugu osobu.
Osoba koja ini nasilje koristi strah i zastraivanje, prijeti fizikim nasiljem, ili ga doista koristi (Benedictis, Jaffe i Segal, 2006, str. 1). stalno uznemiravanje
dovoenje u neugodnu situaciju, ismijavanje ili ruganje rtvi, nasamo, u javnosti, ili u prisutnosti drugi (obitelji, prijatelja
rtve nasilja u intimnim partnerskim vezama su, najveim dijelom, ene. Do zlostavljanja moe doi za vrijeme veze, dok par preki-
i prijateljica)
da, ili nakon to je veza zavrila (Benedictis i dr., str. 1).
Nasilje u intimnim partnerskim vezama esto eskalira, od prijetnji i verbalnog nasilja, do fizikog nasilja, i moe zavriti ak i uboj- neopravdano kritiziranje ili umanjivanje postignua ili ciljeva rtve
114 stvom. Kljuni elementi nasilja u intimnim partnerskim vezama su: (Benedictis i dr., 2006, str.2):
nemanje povjerenja u odluke koje donosi rtva
115
zastraivanje
poniavanje govorenje rtvi da je sama, bez osobe koja je zlostavlja, bezvrijedna
fizike ozljede
izrazita posesivnost, izoliranje od prijatelja i prijateljica, i obitelji
Nasilje u intimnim partnerskim vezama nije posljedica gubitka kontrole. Ono se sastoji od namjernih djela, kojima se pokuava kon-
trolirati drugu osobu. Osoba koja zlostavlja namjerno koristi verbalno, neverbalno i fiziko nasilje kako bi stekla kontrolu nad drugom neprestano provjeravanje rtve
osobom (Benedictis i dr., 2006, str.2). U nekim kulturama, kontrola mukaraca nad enama je prihvaena kao norma. Danas vidimo
vrijeanje druge osobe pod utjecajem droge ili alkohola, koritenje droge i/ili alkohola kao opravdanja
brojne kulture koje se mijenjaju, od potlaenosti ena, ka veoj jednakosti ena u vezama. (Benedictis i dr., 2006, str.2).
optuivanje rtve za djela ili osjeaje zlostavljaa/ice
Koje su vrste nasilja u intimnim partnerskim vezama? nakon svae, eli osobu nauiti pameti, bilo time da je prisiljava da ostane u istom prostoru, ili da je ostavlja negdje
Vrste nasilja u intimnim partnerskim vezama su (Benedictis i dr., 2006, str. 2): drugdje
fiziko zlostavljanje
psiholoko ili emocionalno zlostavljanje (verbalno ili neverbalno zlostavljanje) zlostavljana osoba zbog zlostavljaa/ice osjea da nema izlaza iz veze
seksualno zlostavljanje
uhoenje ili elektronsko uhoenje to je seksualno zlostavljanje ili seksualno iskoritavanje intimnog partnera/ice?
ekonomsko ili financijsko zlostavljanje Seksualno zlostavljanje ukljuuje:
duhovno zlostavljanje seksualni napad: prisiljavanje osobe na sudjelovanje u neeljenoj, nesigurnoj ili poniavajuoj seksualnoj aktivnosti
seksualno uznemiravanje: ismijavanje druge osobe, u pokuaju da joj se ogranie izbori u podruju seksualnosti i reproduktiv-
Granice izmeu ovih vrsta nasilja u intimnim partnerskim vezama su pomalo nejasne, ali moemo jasno razlikovati razliite oblike nog zdravlja
tjelesnog zlostavljanja i razliite vrste verbalnog ili neverbalnog zlostavljanja. seksualno iskoritavanje (primjerice, prisiljavanje osobe da gleda pornografske sadraje, ili da sudjeluje u snimanju pornograf-
skih filmova)
to je fiziko zlostavljanje intimnog partnera/ice? Seksualno zlostavljanje je esto povezano sa fizikim zlostavljanjem; mogu se pojavljivati istovremeno, ili do seksualnog zlostavlja-
Fiziko zlostavljanje je uporaba fizike sile protiv druge osobe, koja za posljedicu ima ozljeivanje osobe, ili dovoenje osobe u opa- nja moe doi nakon fizikog.
snost od ozljede. Ponaanja se odnose na raspon od sprjeavanja kretanja do ubojstva. (Benedictis i dr., 2006, str.2). Kad se govori o (Benedictis i dr., 2006, str.4).
nasilju u intimnim partnerskim vezama, esto se misli na fiziko zlostavljanje suprunika/ce ili partnera/ice.Tjelesni napad je zloin,
bilo da se dogaa unutar, ili van obitelji (Benedictis i dr., 2006, str.2). to je uhoenje/namerljivo ponaanje?
Uhoenje je zlostavljanje ili prijetnja drugoj osobi, posebno na nain da se drugu osobu proganja, fiziki, ili emocionalno, viekratno
i podmuklo. Uhoenje intimnog partnera/ice se moe dogaati za vrijeme veze, uz intenzivno praenje svih njegovih / njenih aktiv-
nosti, ili do njega moe doi nakon to je osoba izala iz veze. Cilj uhode moe biti vratiti osobu, ili je kazniti zbog odlaska. Bez obzira
na te razlike, rtva se boji za svoju sigurnost. (Benedictis i dr., 2006, str. 4).

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Do uhoenja moe doi u rtvinom domu, ili blizini doma, na radnom mjestu, ili u blizini radnog mjesta, na putu do trgovine, ili
nekog drugog odredita, ili na Internetu (internetsko uhoenje). Uhoenje moe biti telefonsko, osobno, ili preko Interneta. Uhode
moda nikad ne pokau svoje lice, ili mogu biti posvuda, osobno. (Benedictis i dr., 2006, str. 4).
Uhode koriste vie tehnika zastraivanja (Benedictis i dr., 2006, str. 4):
ponavljani telefonski pozivi, nekad uz prekidanje veze
praenje, lociranje (mogue nekad i uz koritenje GPS-a)
pronalaenje osobe kroz javno dostupne podatke, pretraivanje Interneta, ili koritenjem usluga plaenih osoba
praenje pomou skrivenih kamera
iznenadno pojavljivanje tamo gdje je rtva, kod kue, u koli, na poslu
slanje elektronskih poruka; komunikacija koritenjem chat-a ili IM-a (elektroniko uhoenje)
slanje neeljenih paketa, razglednica, poklona ili pisama
praenje rtvinih telefonskih poziva ili koritenja raunala
traenje podataka o rtvi kontaktiranjem prijatelja i prijateljica, obitelji, ili susjeda
prekapanje rtvinog smea
prijetnje da e ozlijediti rtvu, nekog od obitelji ili prijatelja, ili ljubimce
nanoenje tete rtvinom domu, autu, ili drugoj imovini
Uhoenje je nepredvidljivo i uvijek ga treba smatrati opasnim.
(nap. prev. U skladu s terminom koritenim trnutano u hrvatskim zakonima, pojam stalking je preveden kao uhoenje, iako uk-
ljuuje, osim praenja, i druge aktivnosti. Prijedlog Kaznenog zakona iz lipnja 2011.termin prevodi kao nametljivo ponaanje.)
to je elektroniko uhoenje?
(Benedictis i dr., 2006, str. 5)
Elektroniko uhoenje je uporaba telekomunikacijskih tehnologija, kao to su Internet ili e-mail, kako bi se uhodilo drugu osobu. To
moe biti jedna od metoda uhoenja, ili jedina metoda koju osoba koja zlostavlja koristi. Elektroniko uhoenje je namjerno, uporno
i osobno. Slanje neeljenih elektronskih poruka nije isto to i elektroniko uhoenje. Za razliku od uhoenja, cilj neeljene pote nije
usmjeren na osobu. Osoba koja vri elektroniko uhoenje sistematino trai i kontaktira rtvu. Slino kao i neeljena pota seksu-
alne prirode, poruke uhode mogu biti uznemiravajue i neprikladne. Isto tako, kao ni neeljenu potu, tako ni ove poruke ne moete
prekinuti svojim zahtjevom. Upravo suprotno, to vie prosvjedujete ili odgovarate, to osoba koja uhodi osjea veu nagradu. Najbo-
lji odgovor na elektroniko uhoenje je ne odgovoriti.
116 Elektroniko uhoenje nekad prethodi uhoenju u realnom ivotu i fizikom nasilju.
Kolika je vjerojatnost da e se uhoenje pretvoriti u nasilje?
(Benedictis i dr., 2006, str. 5)
Uhoenje moe zavriti nasiljem, bilo da osoba koja uhodi prijeti nasiljem, ili ne. Uhoenje moe prijei u nasilje ak i ako osoba koja
uhodi nije bila nasilna u prolosti.
Vjerojatnost pojave nasilja je ista i za ene, i za mukarce koji uhode.
U opasnosti su i osobe u blizini uhoene osobe. Primjerice, kako uhoda nastavlja s uhoenjem, osobe koje to sprjeavaju (roditelj,
suprunik/ca, ili tjelesni uvar) mogu biti u opasnosti od ozljeivanja ili ak i smrtnoj opasnosti.
to je ekonomsko ili financijsko zlostavljanje?
(Benedictis i dr., 2006, str. 6)
Ekonomsko ili financijskoj zlostavljanje ukljuuje:
uskraivanje financijskih sredstava, primjerice novca ili kreditnih kartica
kraa novca ili imovine, ili varanje partnera/ice da bi se dolo do novca ili imovine
iskoritavanje partnerove / partneriine imovine radi osobnog dobitka
uskraivanje stvari, primjerice, hrane, odjee, nunih lijekova, ili sklonita, partneru/partnerici
sprjeavanje supruga / supruge ili intimnog partnera/partnerice da radi ili izabere zvanje
to je duhovno zlostavljanje?
(Benedictis i dr., 2006, str. 6)
Duhovno zlostavljanje moe imati ove oblike:
koritenje vjerskih ili duhovnih uvjerenja partnera/ice, kako bi se osobom manipuliralo
sprjeavanje partnera/ice u prakticiranju svojih vjerskih ili duhovnih uvjerenja
ismijavanje vjerskih ili duhovnih uvjerenja osobe
prisilno odgajanje djece u odreenoj religiji, protiv volje partnera/ice
SADRAJ PRIRUNIKA
A. 2.2. Veliina problema nasilja u intimnim partnerskim vezama
Globalno
Nasilje mukaraca protiv ena i djece je najei oblik nasilja, i predstavlja veliki drutveni problem. Utvreno je da je nasi-
lje u intimnim partnerskim vezama vodei uzrok ozbiljnih akutnih i kroninih zdravstvenih problema, ukljuujui loe ope
zdravstveno stanje, fizike ozljede, probleme s mentalnim zdravljem. Osim studija koje su se bavile openito kriminalom,
nije bilo veih istraivanja s temom nasilja u intimnim partnerskim vezama sve od 1996.
Nedostatak redovnog, trajnog prouavanja ovog problema, kao i neslaganje u definicijama i metodama biljeenja podataka izmeu
drava, neke su od prepreka koje oteavaju napore da se prikupe informacije o nasilju u intimnim partnerskim vezama. Osim toga,
kako pojedine drave nemaju podatke koje se odnose na stanje na terenu, bilo je teko osmisliti i vrednovati lokalne prevencijske
programe (Breiding, Black & Ryan, 2008). Svemu tomu usprkos, sve je vie istraivanja iji nam nalazi omoguuju slaganje slike o
veliini ovog problema. Ovdje je pokuaj da donesemo pregled jednog od najveih krenja enskih prava, odnosno nasilja u intimnim
partnerskim vezama. Obzirom da se nasilje protiv ena prijavljuje puno rjee nego to se dogaa, vano je imati na umu da su slijedei
podaci najnia mogua procjena.
Najtoniji podaci o rairenosti nasilja u intimnim partnerskim vezama dobiveni su preglednim studijama. U zadnjih 20 godina, prove-
deno je vie od 50 studija o nasilju u intimnim partnerskim vezama, irom svijeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nasilje u
intimnim partnerskim vezama dogaa se u svim zemljama, bez obzira na drutvenu, ekonomsku, vjersku ili kulturalnu grupu. (Krug,
Dahlberg, Mercy, Zwi i Lozano, 2002, str. 89). Prema istraivanjima, izmeu etvrtine i polovine svih ena irom svijeta doivjelo je
nasilje od strane osobe s kojom su u vezi. (The Advocates for Human Rights, 2006). 2002. godine, Svjetska zdravstvena organizacija
je, na osnovu 48 velikih istraivanja, izvijestila da izmeu 10 i 69% ena izjavljuje da su ih osobe s kojima su u vezi barem jednom u
toku ivota fiziki napale (Krug i dr., 2002, str. 89). Svjetska zdravstvena organizacija navodi i podatak, na temelju podataka iz niza
zemalja (meu kojima su bile i Australija, Kanada, Izrael, Juna Afrika i SAD) da su u 40 do 70% od svih sluajeva ubojstva ena, poini-
telji bili osobe s kojima su bile u vezi. (Krug i dr., 2002, str. 93). Osim toga, kad je rije o ubojstvima unutar intimne partnerske veze, pet
puta je vea vjerojatnost da e rtva biti ena, a poinitelj mukarac, nego obrnuto, 767 prema 146 na 100.000 stanovnika i stanovnica
(Rennison i Welchans, 2000). Iako se statistike meusobno neto razlikuju, ene su rtvama obiteljskog nasilja u nekih 95% sluajeva.
Nasilje u intimnim partnerskim vezama odnosi se i na 1.3 milijuna ena, i gotovo 835.000 mukaraca, koliko ih godinje bude silovano
i/ili fiziki napadnuto od strane osobe s kojom su u vezi u SAD-u (Tjaden & Thoennes, 2000).
Svake godine, u SAD-u, oko 1.5 milijun ena siluju ili fiziki napadnu osobe s kojima su u vezi. Nasilje u intimnim partnerskim veza-
ma odgovorno je za gotovo 2 milijuna ozljeda i 1300 smrti svake godine. (DVDRT, 2007, str. 6). 117
Meunarodno istraivanje o enskom zdravlju i obiteljskom nasilju Svjetske zdravstvene organizacije, pokazalo je da je izme-
u 15% i 71% ena (od ukupno 24.097 ispitanica) izjavilo da su ih osobe s kojima su u vezi napale fiziki ili seksualno, u toku
ivota (Garcia-Moreno, C., Jansen, H., Ellsberg, M., Heise, L., Watts, C., 2006). Izmeu 4 i 12% ena doivjelo je fiziko zlo-
stavljanje za vrijeme trudnoe (WHO, 2009). Osim toga, WHO (2009) navodi da godinje u svijetu u ime asti lanovi obitelji
ubiju oko 5000 ena. tovie, irom svijeta, svaka peta djevojica i svaki deseti djeak rtvama su seksualnog zlostavljanja u
djejoj dobi. Za djecu koja su bila rtvama seksualnog zlostavljanja vea je vjerojatnost da e kasnije u toku ivota doivjeti i
druge oblike zlostavljanja (WHO, 2009).
Kako je velik broj rtava viktimiziran vie no jednom, svake godine je broj incidenata u intimnim partnerskim vezama vei od
broja rtava. Svake godine u SAD-u ene doive oko 4.8 milijuna silovanja i tjelesnih napada u intimnim partnerskim vezama
(Tjaden & Thoennes, 2000).
Vano je da zajednice uvide da je nasilje u intimnim partnerskim vezama problem javnog zdravlja, i da ga se moe sprijeiti. Nuno je
da svi ljudi prepoznaju nasilje kao problem javnog zdravlja, koji se moe prepoznati i prevenirati.
U Europi
Iako u Europi nema previe studija o nasilju u intimnim partnerskim vezama, statistike nisu nita manje zabrinjavajue. U Velikoj
Britaniji su, u sklopu istraivanja o kriminalu, utvrdili da oko 23% ena i 15% mukaraca u toku ivota doivi nasilje u intimnim par-
tnerskim vezama. Rmkens je utvrdio da u Nizozemskoj oko 21% ena doivi nasilje u intimnim partnerskim vezama u toku ivota. U
vicarskoj je u istraivanju koje su proveli Gillioz i suradnici utvreno da je 12.6% ena doivjelo zlostavljanje od strane osobe s kojom
su u vezi. U Norvekoj je istraivanje Svjetske zdravstvene organizacije otkrilo da je 18% ena doivjelo nasilje u intimnim partner-
skim vezama. U Francuskoj je 10% ena iz uzorka doivjelo nasilje u intimnim partnerskim vezama u roku od godine dana prije sudje-
lovanja u istraivanju. Procjena za vedsku je da je svaka trea ena od onih koje su udane ili ive s nekim bila rtvom zlostavljanja od
tih partnera (Lundgren, Heimer, Westerstrand & Kalliokoski, 2001).
Nakon analize deset odvojenih studija o rasprostranjenosti obiteljskog nasilja, Vijee Europe je 2002. zakljuilo da jedna od
etiri ene u toku ivota doivi obiteljsko nasilje. Svake godine u Europi 6-10% ena pati zbog obiteljskog nasilja. (Vijee
Europe, Vijee ministara, 2002.)
SADRAJ PRIRUNIKA
 Prema statistikim podacima, koje je na Parlamentarnoj skuptini Vijea Europe 2004. godine predstavio Odbor za jednake mogu-
nosti mukaraca i ena, svake godine zbog nasilja u intimnim partnerskim vezama umre oko 600 ena. U ranijem izvjeu iz 2002.,
navedeno je da je meu enama u Europi 20-50% rtava nasilja u intimnim partnerskim vezama, i da su njihovi partneri i bivi partneri
glavni poinitelji fizikog i seksualnog nasilja nad enama, kao i ubojstava (Vijee Europe, 2002a).
U mnogim zemljama lanicama jo nisu provedena detaljna istraivanja vezana uz ovaj problem, ali za neke zemlje ipak postoje po-
daci.
U Njemakoj je 2003. provedeno istraivanje na nacionalnoj razini, na uzorku od 10.000 ena. Utvreno je da je oko 25% ena doivjelo
neki oblik fizikog ili seksualnog zlostavljanja, ili oboje, a poinitelji/ce su bili njihovi sadanji ili prijanji partneri/ce (99% sluajeva, to
su bili mukarci, u 1% sluajeva ene). (Ministarstvo za obitelj, starije, ene i mlade, 2004).
U Norvekoj, u kojoj ivi 4 milijuna ljudi, svake godine 10000 ena zatrai lijeniku pomo zbog tjelesnih ozljeda nastalih zbog nasilja u
intimnim partnerskim vezama (Vijee Europe, 2002a). 2003. je 45% svih ubojstava ena bilo vezano uz nasilje u intimnim partnerskim
vezama (FOCUS, 2007.)
Prema podacima mree ASTRA, 29% ena u Rumunjskoj, 22% ena u Rusiji i 21% u Ukrajini je izvijestilo da su doivjele fiziko nasilje
od svog intimnog partnera. U Litvi je vie od 42% ena koje su bile u braku, ili ivjele s partnerom, izjavilo da su bile rtvama fizikog
ili seksualnog zlostavljanja, ili verbalnih prijetnji od osobe s kojom su sad u vezi. Meutim, samo je 10.6% sudionica najtee sluajeve
prijavilo policiji. (The Advocates for Human Rights, 2006).
2004. godine je u Velikoj Britaniji provedeno istraivanje o stopi kriminala za 2003, na uzorku od 22 463 ene i mukarca, dobi od 16 do
59 godina. Kad je rije o nasilju u intimnim partnerskim vezama, bez seksualnog nasilja, pokazalo se da je 529 ena (3.4%) i 338 mu-
karaca (2.2%) doivjelo fiziko nasilje u vezi u toku prethodne godine, a 18.6% ena i 9.6% mukaraca bili su rtvama fizikog nasilja
u periodu od svoje 16. godine. Silovanje je od 16. godine ivota doivjelo 3.6% ena, a od toga je u 54% sluajeva poinitelj bio intimni
partner, a u 4% sluajeva osoba s kojom su izlazile (Walby i Allen, 2004).
2004. godine, u panjolskoj je ubijeno 67 ena. Poinitelji su bili njihovi sadanji ili bivi muevi ili partneri. (Loewenberg, 2005). U
panjolskoj svake godine stotinjak ena ubiju njihovi sadanji ili bivi partneri.70 Od 2001. do 2007, u panjolskoj je 425 ena ubijeno
u sluajevima obiteljskog nasilja, a samo 2007. bilo je 71 ubojstvo.71 Istraivanje panjolskog Instituta za ene, 2002., pokazalo je da
je vie od 2 milijuna ena doivjelo fizike i/ili emocionalne oblike nasilja u intimnim partnerskim vezama, a 97% rtava incidente ne
prijavljuju. (Amnesty International, 2004).
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (1996), UNICEF-a (2000.) i Britanske lijenike udruge (1998.), uinci nasilja u inti-
mnim partnerskim vezama ena su opseni, ozbiljni, i ponekad ak i kobni.
118
U Francuskoj je prvo istraivanje na dravnoj razini provedeno 2001. Od 5908 ena koje su izvjetavale o svojim iskustvima s nasiljem
u intimnim partnerskim vezama u zadnjih godinu dana, 37% kae da su bile izloene psiholokom zlostavljanju, a kod 24.2% zlostav-
ljanje je bilo viekratno. 2.5% izvjetava da su bile rtvama fizikog nasilja u intimnim partnerskim vezama, od ega 1.4% nekoliko
puta. 0.9% izvjetava da su bile rtvom seksualnog nasilja. Verbalno zlostavljanje inilo je 4.3% nasilja u intimnim partnerskim vezama.
(Jaspard, M. i ENVEFF tim, 2001).
Dvije treine ena rtava seksualnog nasilja u vezi je tom prilikom prvi put priznalo nasilje, vjerojatno zbog osjeaja krivnje ili srama.
Openito, kad se govori o silovanju u Francuskoj, procjena je da se vlastima prijavljuje samo 5% sluajeva. (O Hanlon, 2003).
Parlamentarna skuptina Vijea Europe je izvijestila da je, prema statistikama, nasilje u intimnim partnerskim vezama za ene dobi od
16 do 44 godina glavni uzrok smrti i invaliditeta, vei nego rak, prometne nesree, pa ak i rat. (Vijee Europe, 2002b).
U Republici Hrvatskoj
Hrvatski sabor je 30. listopada 2009. donio novi Zakon o zatiti od nasilja u obitelji (NN 137/09.) koji, pored tjelesnog, psihikog
i spolnog nasilja, kao oblik nasilja uvodi i ekonomsko nasilje, pootrene su kazne i proiren krug osoba koje spadaju u obitelj.
Izuzetno zabrinjavajui su podaci MUP-a koji pokazuju da se drastino poveao broj ena rtava ubojstava koje su ubijene od
strane lanova njihovih obitelji. U 2008. bilo je 11 takvih sluajeva, dok je u 2009. godini ak 21 ena ubijena od lana obitelji.
Ako taj podatak stavimo u kontekst da je broj svih ubojstava u 2009. iznosio 49 onda je krajnje alarmantna injenica da je ak
21 ena ubijena od strane lana obitelji (ili 43% svih rtava ubojstava su ene ubijene od strane lana obitelji).
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova zbog poinjenja prekraja Nasilniko ponaanje u obitelji, prema lanku
4. Zakona o zatiti od nasilja u obitelji, policija je prekrajno prijavila 16.496 poinitelja, od kojih je 7.872 ili 47,7% privedeno
prekrajnom sucu, dok je 7.802 ili 47,3% osoba zadrano u prostorima redarstvenih vlasti.
Poinjenim prekrajem nasilja u obitelji zbog kojeg je poinitelj prekrajno prijavljen,
oteeno je ukupno 22.140 osoba, od toga 4802 ili 22% su maloljetne osobe.
70 http://www.dw-world.de/dw/article/0,,1401277,00.html
71 http://womensphere.wordpress.com/2008/05/22/fight-against-domestic-violence-in-spain-only-strong-on-paper/
SADRAJ PRIRUNIKA
Prema spolu oteenih, 14.278 osoba je enskog spola ili 64,5% od ukupnog broja oteenih nasilnikim ponaanjem u obitelji.
Ukoliko promatramo odnos poinitelj rtva, u 2009. godini najei poinitelji nasilnikog ponaanja u obitelji bili su: u 34,2%
sluajeva suprug, u 19% sluaja otac, u 11,7% sluaja sin nad roditeljem, u 1.070 ili 4,8% sluajeva ena nad muem.
Analizom podataka koji se odnose na poinjeno kazneno djelo Nasilniko ponaanje u obitelji iz l. 215.a Kaznenog zakona
policija je otkrila i kazneno prijavila 482 osobe zbog poinjenih 1.400 kaznenih djela. Navedenim kaznenim djelima ukupno
je oteeno 1.485 osoba, od ega je 1.161 (78,1%) oteena osoba enskog spola. S obzirom na dob oteenih, 99 ili 6,7% svih
oteenih ovim kaznenim djelom su djeca i maloljetne osobe.
Sve do nedavno, u Republici Hrvatskoj, problem nasilja u adolescentskim vezama nije bio predmetom drutvenih istraivanja..
Tek 2004. godine, akcijsko ispitivanje provedeno od strane Centra za edukaciju, savjetovanje i istraivanje (CESI) pokazalo je
da je 60% mladih doivjelo neki oblik nasilja u vezi, a da je njih 43% poinilo neki oblik nasilnog ponaanja u vezi.
Na ozbiljnost problema nasilja u adolescentskim vezama ukazala je i Pravobraniteljica za djecu u svom izvjetaju za 2008.
godinu i ona trai da se ozbiljno pristupi rjeavanju tog problema. Kao jedno od moguih rjeenja predlae sankcioniranje tog
oblika nasilja kroz Zakon o sprjeavanju nasilja u obitelji.
Sveobuhvatno istraivanje koje su CESI provele 2006. godine pokazuje da velika veina mladih u dobi od 16 do 19
godina ve ima iskustvo veze i mnogi/e smatraju da je nasilje u vezama ozbiljan problem u adolescentskoj populaciji. Za neke
mlade, saznanje o postojanju nasilja u partnerskim vezama dio je njihovih svakodnevnih interakcija i socijalnih mrea: otpri-
like treina mladih drui se u grupi u kojoj se nalaze i osobe u nasilnoj vezi, a svaka peta mlada osoba izjavila je da direktno
poznaje neku/nekoga u nasilnoj vezi.
S obzirom na vlastita iskustva, vie od dvije treine mladih izjavilo je da je doivjelo da se osoba s kojom su u vezi
prema njima nasilno ponaala, a neto manje od polovice ispitanika/ca da je u vezi koristilo barem jedno agresivno ponaanje
prema partneru/ici. Najprisutnija su nasilna ponaanja kojima se nastoji dominirati i kontrolirati osobu u vezi izrazita ljubo-
mora, posesivnost, kontrola, optuivanje i emocionalne ucjene. Seksualno nasilje i fizika agresija u vezama mladih prisutni
su u manjem obimu.
Izrazito ljubomorno ponaanje partnera/ice, iskustvo je koje je obiljeilo vezu za vie od polovice ispitanika/ca. Ta-
koer, etvrtina mladih doivjela je ponaanja motivirana ljubomorom koja su instrumentalna za uspostavljanje i odravanje
kontrole i dominacije u vezi. Indikativno je da ba takve oblike ponaanja mladi u velikoj mjeri ne prepoznaju kao nasilje, dok
se za neke mlade to odnosi i na neprepoznavanje oblika seksualnog i fizikog nasilja.
S obzirom na spolnu/rodnu dimenziju problema, mladii znaajnije vie koriste oblike seksualnog zlostavljanja prema
osobi s kojom su u vezi te vie zastupaju tradicionalne i seksistike stavove o rodnim ulogama, kao i stavove koji opravdavaju
upotrebu nasilja u odreenim situacijama, te su znaajnije skloniji ne prepoznavati odreena ponaanja kao zlostavljanje. 119
Posljedice doivljenog nasilja za djevojke su znatno negativnije i ozbiljnije. Doivljeno nasilno ponaanje u vezi kod
djevojaka u znatno veoj mjeri rezultira osjeajima povrijeenosti, tuge, nesigurnosti, nelagode, straha, srama i krivnje. Mla-
dii pak, u znatno veoj mjeri, nakon doivljenog zlostavljanja u vezi ostaju neuznemireni, ravnoduni, te izjavljuju da im je
nasilna situacija bila smijena.
Strah, sram, neosvijetenost, nepovjerenje, te nedostatak relevantnih informacija i resursa, razlozi su zbog kojih mla-
di problem nasilja u vezi uglavnom nastoje rijeiti sami, oslanjajui se na vlastite sposobnosti i vjetine za eventualni prekid
takve veze, te se najee ne odluuju prijaviti nasilje nekoj odrasloj osobi, kao niti potraiti pomo i savjete izvan grupe bliskih
prijatelja/ica.
A. 2.3. Izloenost djece nasilju u intimnim partnerskim vezama
Djeca koja ive u domovima u kojima je jedan od roditelja ili skrbnika rtva nasilja nazivaju se djecom svjedocima ili djecom koja
svjedoe nasilju u intimnim partnerskim vezama. Ipak, naziv izloenost djece nasilju u intimnim partnerskim vezama bo-
lje opisuje ovu situaciju, jer ukljuuje razliite naine na koje djeca doivljavaju nasilje u intimnim partnerskim vezama. Iako
skrbnici/e esto vjeruju da su djeca zatiena od svjedoenja zlostavljanju, djeca koja ive u tim kuanstvima govore drugaije.
Istraivanjima je utvreno da 80 do 90% djece u ijim se domovima dogaa nasilje u intimnim partnerskim vezama moe de-
taljno opisati nasilje. Naglo je narastao broj istraivanja koja su se bavila izloenou djece nasilju u intimnim partnerskim vezama,
problemima svjedoenja i zatitnim faktorima koji djeluju na njihove reakcije na nasilje. Izloenost djece nasilju u intimnim
partnerskim vezama uglavnom spada u jednu od tri osnovne kategorije: (Bragg, 2003, str. 9):
dijete uje nasilni dogaaj
dijete je izravno ukljueno, prisutno ili ga se koristi kao dio nasilnog dogaaja (primjerice, koristi ga se kao tit)
dijete je izloeno posljedicama nasilnog dogaaja
Izloenost djeteta nasilju u intimnim partnerskim vezama moe ukljuivati i to da ga se koristi kao pijuna/pijunku, da ispituje
odraslu osobu koja je rtva, da ga se prisiljava da promatra to se dogaa ili da sudjeluje u zlostavljanju rtve, da ga se koristi
kao pijuna, kako bi se rtvu prisililo na povratak u nasilnu vezu. Neka djeca zadobiju tjelesne ozljede kao izravnu posljedicu
nasilja u intimnim partnerskim vezama. Neki zlostavljai/ce namjerno fiziki, emocionalno ili seksualno zlostavljaju svoju dje-
cu, kako bi zastraili i kontrolirali partnera/icu. U ovakvim je sluajevima jasno da se radi o zlostavljanju djeteta, no neki drugi
sluajevi ne moraju biti tako jasni. Djeca esto zadobiju ozljede sluajno, za vrijeme nasilnih napada na odraslu rtvu. Dijete moe
udariti predmet koji je baen na odraslu rtvu, ili ga ozlijediti oruje koje se koristi protiv odrasle osobe. Dijete moe biti ozlijeeno
SADRAJ PRIRUNIKA
 dok ga dri odrasla rtva za vrijeme napada, a starija djeca mogu biti ozlijeena kad pokuaju intervenirati za vrijeme nasilnih epizoda.
Osim to su izloena nasilnom ponaanju, brojna su djeca dodatno viktimizirana time to ih se prisiljava da ute o zlostavljanju, i uvaju
obiteljsku tajnu (Bragg, 2003, str. 10).
Istovremeno zlostavljanje djeteta i nasilje u intimnim partnerskim vezama
Tijekom posljednjih nekoliko desetljea, dolo je do porasta svijesti o istovremenoj pojavi nasilja u intimnim partnerskim ve-
zama i zlostavljanja djece[...]. Istraivanja pokazuju da su u oko 30 do 60 posto obitelji u kojima je bilo prisutno zlostavljanje
djeteta ili nasilje u intimnim partnerskim vezama, vjerojatno postojala oba oblika zlostavljanja. Studije pokazuju da su djeca
rtvi koje su iskusile tee oblike nasilja u partnerskim vezama, takoer u opasnosti od ozbiljnih tjelesnih ozljeda. U nacional-
nom istraivanju u kojem je sudjelovalo vie od 6.000 amerikih obitelji, istraivai su otkrili da 50% mukaraca koji esto zlo-
stavljaju supruge isto tako zlostavljaju i djecu. Druge studije pokazuju da je vjerojatnije da e poinitelji nasilja u partnerskim
vezama koji su bili zlostavljani kao djeca biti fiziki nasilni prema svojoj djeci (Bragg, 2003, str 7).
Prema Petroulaki (2010): Nekoliko studija i pregleda literature pokazuju da se zlostavljanje djeteta esto pojavljuje sa zlo-
stavljanjem njegove/ njezine majke (Gewirtz & Edleson, 2004;. Felitti, Anda, Nordenberg, et al, 1998; Humphreys, Houghton
& Ellis, 2008; Edleson, 1999a, Hartley, 2002). Na primjer, studija koju su proveli Felitti i sur. (1998) pokazuje da je 34% djece
izloene nasilju u intimnim partnerskim vezama tijekom djetinjstva takoer doivjelo psihiko zlostavljanje, 31% fiziko zlo-
stavljanje, a 41% je iskusilo seksualno zlostavljanje (Petroulaki, 2010).
Procjenjuje se da za 3.3 do 10 milijuna djece godinje postoji rizik svjedoenja ili izloenosti nasilju u intimnim partnerskim
vezama. Jedna studija procjenjuje da je ak 10 milijuna adolescenata godinje izloeno nasilju od strane roditelja. Ova procje-
na je rezultat ankete u kojoj su odrasle osobe pitane je li tijekom vae adolescencije, va otac udario majku i koliko esto i
obrnuto za majku. Anketa je pokazala da se jedna osmina ili 12,6% uzorka prisjetilo takvog incidenta. 50% se prisjetilo svog
oca kako udara majku, 19% majke kako udara oca, a 31% se prisjetilo kako su se roditelji udarali uzajamno. Osim toga, istra-
ivanje ispituje odnos rtvi i njihove upotrebe nasilja te ukazuje da oni/one imaju veu vjerojatnost poinjenja fizikog nasilja
nad djecom nego osobe koje nisu zlostavljane od strane partnera/partnerice (Bragg, 2003, str 8).
Koji je uinak nasilja u intimnim partnerskim vezama na djecu?
Kod djece koja svjedoe nasilju u vezama mogu se razviti ozbiljni emocionalni, psiholoki, bihevioralni, razvojni ili akademski proble-
mi. Djeca u ijim je domovima bilo nasilja mogu postati depresivna, ili imati nisko samopotovanje. Prema Petroulaki (2010), djeca
120 izloena nasilju u intimnim partnerskim vezama, u usporedbi s onima koji nisu bili izloeni nasilju, ee izvjetavaju o anksioznosti,
depresiji i simptomima posttraumatskog stresnog poremeaja. (Hughes, 1988; Edleson, 1999b; Maker, Kemmelmeier, Peterson,
1998; Sternberg, Lamb, Greenbaum i dr., 1993). Kako rastu, djeca i osobe adolescentne dobi, koja odrastaju uz obiteljsko nasilje u
svom domu, ee (Kaur & Garg, 2008):
Koriste alkohol u koli i/ili zajednici
Pokuavaju izvriti suicid
Koriste drogu
ine kaznena djela
Koriste nasilje da bi poveali svoju reputaciju i samopotovanje
U svojim kasnijim vezama, postaju zlostavljai/ce ili rtve.
Djeca koja ive u domovima u kojima ima nasilja meu partnerima, esto su izloena razliitim rizicima, kao to su rizik izlaganja tra-
umatskim dogaajima, rizik od zanemarivanja, rizik od izravnog zlostavljanja, rizik od gubitka jednog ili oba roditelja. Sve ovo moe
dovesti do negativnih ishoda za dijete i uzrokovati odreene posljedice. Bez obzira jesu li djeca i sama fiziki zlostavljanja, emocional-
ne posljedice izlaganja nasilju su vrlo sline psiholokoj traumi koja se javlja kod djece koja su rtve zlostavljanja. Istraivanja sustavno
pronalaze tri vrste problema povezanih s izlaganjem nasilju u intimnim partnerskim vezama (Bragg, 2003, str. 10):
Bihevioralni, socijalni i emocionalni problemi: vea agresivnost, bijes, neprijateljstvo, suprotstavljanje i neposlunost, strah,
anksioznost, povlaenje i depresija, loi odnosi s vrnjacima i vrnjakinjama, braom i sestrama, i openito u drutvu; nisko
samopouzdanje
Kognitivni problemi i problemi vezani uz stavove: nia razina kognitivnog funkcioniranja, lo uspjeh u koli, nedostatak vje-
tina rjeavanja sukoba, ograniene vjetine rjeavanja problema, prihvaanje nasilnih ponaanja i stavova, vjerovanje u ri-
gidne rodne uloge, i muke povlastice
Dugoroni problemi: vie razine depresije u odrasloj dobi i izraeniji simptomi traume, poveana tolerancija na nasilje u vezama
. biti posljedica toga to starija djeca imaju kognitivne sposobnosti razvijene toliko, da mogu shvatiti nasilje i odabrati razliite
Kod djece se mogu uoiti i specifini problemi, vezani uz njihov tjelesni, psiholoki i socijalni razvoj. Primjerice, dojenad izloena na-
silju mogu imati potekoa s razvijanjem vezanosti sa svojim skrbnicima, i, u ekstremnim sluajevima, nita ne pokuavaju. Ova istra-
ivanja imaju i odreena ogranienja jer u slinim okolnostima, ne pokazuju sva djeca jednake probleme. Kod predkolske djece moe
se javiti regresija, ili problemi s hranjenjem i spavanjem. kolska djeca mogu imati problema s odnosima s vrnjacima i vrnjakinjama,
kolskim uspjehom i emocionalnom stabilnou. Kod osoba adolescentne dobi, vea je vjerojatnost da e ili initi, ili biti rtvama, na-
silja u vezama. Odrasle osobe koje su bile opetovano izlagane nasilju u djejoj dobi izvjetavaju da esto pate od simptoma vezanih uz
traume, depresije i niskog samopotovanja (Bragg, 2003, str.. 10).
SADRAJ PRIRUNIKA
Neki od simptoma koji se mogu pojaviti kod djece koja su izloena nasilju u intimnim partnerskim vezama (Bragg, 2003, str. 11) su:
Nesanica, strah od odlaska na spavanje, none more
Tjelesni simptomi, kao to su glavobolje, ili trbobolje
Izraziti oprez (zbog opasnosti ili ozljeivanja)
Tua, ozljeivanje druge djece ili ivotinja
Ispadi bijesa ili prkosno ponaanje
Povlaenje od ljudi i povlaenje iz uobiajenih aktivnosti
Ravnodunost, depresija, niska razina energije
Nisko samopotovanje
Osjeaji usamljenosti i izoliranosti, potekoe u komuniciranju s vrnjacima i vrnjakinjama, kao i s odraslim osobama
Zloporaba opojnih sredstava (alkohol, droge), u trenutku izloenosti nasilju, ili kasnije
Vei rizik za pojavu maloljetnike delinkvencije
Pokuaji samoubojstva, ili ispoljavanje opasnih ponaanja
Lo kolski uspjeh i izostajanje iz kole
Potekoe u koncentraciji i obraanju panje
Strah od odvajanja od nenasilnog roditelja, ili strah od naputanja
Preuzimanje odgovornosti za zlostavljanje
Osjeaj krivnje jer ne moe zaustaviti zlostavljanje, ili zato to voli osobu koja zlostavlja
Preuzimanje roditeljske uloge ili uloge odrasle osobe
Anksioznost, prevelika briga, poremeaji koji se javljaju zbog stresa
Mokrenje u krevet, ili regresija na ranije razvojne faze
Problemi s jezikom i govorom
Disocijacija
Identifikacija ili zrcaljenje ponaanja osobe koja zlostavlja; vea je vjerojatnost da e djeaci koji su svjedoili nasilju u inti-
mnim partnerskim vezama u svom domu fiziki zlostavljati svoje partnerice u odrasloj dobi, u usporedbi s djeacima koji su
odrasli u nenasilnim domovima.
Zatitni faktori u reagiranju djece na nasilje u intimnim partnerskim vezama
U zadnja tri desetljea, prouavan je fenomen djeje otpornosti, ak i kad su izloeni nasilju u intimnim partnerskim vezama (Petrou-
laki, 2010). Reakcije djece na nasilje u intimnim partnerskim vezama su razliite neka djeca imaju ozbiljne posljedice, druga se opo-
rave, kad se promijene okolinski uvjeti, dok su posljedice na neku djecu vrlo male ili zanemarive, i njihov je razvoj normalan (Hughes,
Graham-Bermann, Gruber, 2001; Anthony i Kohler, 1987). 121
Reakcije djece na nasilje u intimnim partnerskim vezama mogu se svrstati na kontinuum, gdje neka djeca pokazuju izrazitu otpornost,
dok druga pokazuju znakove znaajne loe prilagodbe (Bragg, 2003, str. 11).
Smatra se da su vane varijable koje pomau zatiti djeteta od tetnih uinaka izlaganja nasilju u intimnim partnerskim vezama dje-
tetova socijalna kompetentnost, inteligencija, visoko samopotovanje, ekstraverzija, jake veze s vrnjacima i vrnjakinjama, braom
i sestrama, te podravajui odnos s odraslom osobom. (Bragg, 2003, str. 11). Petroulaki (2010) navodi da se zatitni faktori mogu svr-
stati u tri kategorije: (prema Gewirtz & Edleson, 2004):
a) osobni faktori , kao to su djetetov pozitivan temperament, intelektualni kapacitet, socijalna kompetentnost, b) obiteljski ili inte-
personalni faktori , primjerice, odrasle osobe koje pokazuju da im je stalo, sigurna vezanost uz osobe koje brinu o djetetu, jake veze s
drugim osobama i c) faktori vezani uz kulturu, etnicitet ili zajednicu , kao to su ivot u podravajuoj, sigurnoj zajednici.
Osim toga, istraivanja pokazuju da na posljedice nasilja u intimnim partnerskim vezama na djecu mogu djelovati odreeni faktori,
meu kojima i:
Priroda nasilja. Djeca koja su svjedoci estim i ozbiljnim oblicima nasilja vide nasilje kao svoju greku. Ozbirom da ne vide
kako odrasle osobe koje brinu o djetetu rjeavaju sukob, ova djeca mogu doivjeti vei stres, nego djeca koja vide manje
sluajeva fizikog nasilja. Vano je i to, koliko esto svjedoe pozitivnim interakcijama izmeu osoba koje brinu o djetetu.
Strategije i vjetine suoavanja. Za djecu koja imaju loe vjetine suoavanja, vea je vjerojatnost da e doivjeti poteko-
e nego za djecu koja imaju razvijene vjetine suoavanja i podraavajue drutvene mree. Djeca koje koriste strategije
rjeavanja problema usmjerene izravno na izvor neslaganja pokazuju manje simptoma loe prilagodbe. Strategije koje su
usmjerene na emocije su manje poeljne, jer su one esto usmjerene na unutranje reakcije na stresnu situaciju, to moe
rezultirati manje uinkovitim metodama suoavanja. (primjerice, djeca koja mataju da im se roditelji slau)
Dob djeteta. Mlaa djeca pokazuju viu razinu emocionalnih i psiholokih potekoa nego starija. Razlike zbog dobi mogu
strategije suoavanja, kako bi olakale negativne emocije.
Vrijeme od izlaganja nasilju. Kod djece je primijeeno da su im nakon nedavnog nasilnog dogaaja poviene razine anksio-
znosti i straha. to je due vrijeme od svjedoenja nasilnom incidentu, manje promjena se primjeuje kod djece.
Rod. Openito govorei, djeaci pokazuju vie eksternaliziranih ponaanja (primjerice, agresivnost, ili ispadi), dok djevoji-
ce pokazuju vie internaliziranih ponaanja (primjerice, povlaenje ili depresija). Osim toga, djeaci se vie internaliziraju s
mukarcem zlostavljaem, a djevojice sa enom rtvom. I jedni i drugi mogu preuzeti ove uloge, i nastaviti ih kroz cijeli ivot,
ako se ovim pitanjem ne pozabavimo na odgovarajui nain.
SADRAJ PRIRUNIKA
 Zlostavljanje djeteta. Djeca koja svjedoe nasilju u intimnim partnerskim vezama i koja su fiziki zlostavljana pokazuju vie
razine problema u emocionalnoj i psiholokoj prilagodbi, nego djeca koja samo svjedoe nasilju, a nisu i sama zlostavljana.
(Bragg, 2003, str. 11-12)
A. 2.4. to je nasilje u vezama?
U zadnjih nekoliko desetljea, sve je vie istraivanja o nasilju u vezama, koja su pokazala da postoji opravdan razlog za brigu, zbog
koliine nasilja kojoj su mlade osobe izloene za vrijeme adolescencije i rane odrasle dobi.
Nacionalni centar za obiteljsko nasilje, nasilje u vezama definira kao:
obrazac fizikog, seksualnog i/ili emocionalnog zlostavljanja, bilo provedenog, ili u obliku prijetnje, koje ini osoba
adolescentne dobi osobi s kojom je u vezi, ili je bio/la u vezi. Zlostavljanje moe ukljuivati uvrede, prisilu, drutveno
sabotiranje, seksualno uznemiravanje, prijetnje i/ili fiziko ili seksualno zlostavljanje. Nasilni adolescent/ica koristi ovaj
obrazac nasilnih i prisiljavajuih ponaanja, u heteroseksualnoj ili homoseksualnoj romantinoj vezi, kako bi stekao/la
mo i zadrao/la kontrolu nad osobom s kojom je u vezi) (NRCDV, 2004, p. 2).
Drugim rijeima, nasilje u vezama je obrazac napadakih i kontrolirajuih ponaanja koje jedna osoba koristi protiv druge, kako bi
stekla, ili zadrala mo u odnosu. Osoba koja zlostavlja se namjerno ponaa tako da uzrokuje strah, degradaciju i poniavanje druge
osobe. Zlostavljanje moe biti fiziko, seksualno, emocionalno i psiholoko (MDVPTB).
Tri su glavna oblika nasilja u vezama:
Verbalno ili emocionalno
Fiziko
Seksualno
Verbalno ili emocionalno nasilje u vezama oblik je zlostavljajueg ponaanja koje ukljuuje ponaanja kojima se prijeti, zastrauje i
potkopava osjeaj samopotovanja ili vrijednosti rtve, ak i pred drugima, tako da se osjea posramljeno ili omalovaeno. Tu spadaju
i ponaanja kojima je cilj kontrolirati osjeaje i ponaanje rtve, pa ak i njenu/njegovu slobodu. Fiziko nasilje u vezama ukljuuje bilo
kakav namjeran neeljeni kontakt s tijelom druge osobe, koji moe uzrokovati bol, ozljede, ili drugi oblik patnje. Seksualno nasilje u
vezama odnosi se na bilo koje neeljeno seksualno ponaanje, ili ponaanje koje je u suprotnosti s pravom druge osobe da kae Ne.
Moe biti u rasponu od neeljenih poljubaca ili dodira, do neeljenog spolnog odnosa i silovanja, itd. (Soroptimist, 2008).
122 Nema puno podataka o rairenosti nasilja u vezama osoba adolescentne i mlae odrasle dobi, ali evo nekih iz dostupnih studija: ene
u dobi od 16 do 24 godine su izloenije nasilju u intimnim partnerskim vezama od bilo koje druge dobne grupe (Rennison, 2001; Renni-
son & Welchans, 2000/2002). U Sjedinjenim amerikim dravama, otprilike svaka etvrta osoba adolescentne dobi izvjetava da je
doivjela verbalno/emocionalno, fiziko ili seksualno zlostavljanje, svake godine (Foshee i dr., 1996; Avery-Leaf i dr. 1997). Oko 10%
svih ubijenih djevojaka dobi od 12 do 15 godina, te 22% od svih ubijenih djevojaka starih 16 do 19 godina, u promatranom periodu, od
1993. do 1999. ubile su osobe s kojima su bile u vezi (Hickman, Jaycox i Aronoff, 2004, str.124).
Razliita istraivanja sugeriraju da se nasilje u vezama pojavljuje u 9% do 46% sluajeva, ovisno o populaciji na kojoj je istraivanje
provedeno, koritenoj definiciji nasilja, i vremenu kad je istraivanje provedeno (Glass, Fredland, Campbell, Yonas, Sharps i Kub, 2003;
Raiford, Wingood i Diclemente, 2007; Bonomi i Kelleher, 2007; CDC, 2006a; Marcus, 2005; OKeefe, 1997; Silverman i dr., 2001). Pri-
mjerice, u retrospektivnoj studiji provedenoj na vie od 4000 uenica srednje kole, pokazalo se da svaka peta uenica (20.2%) iz-
vjetava da ju je osoba s kojom je u vezi fiziki i/ili seksualno zlostavljala. (Silverman i dr., 2001). Prema kanadskom nacionalnom
istraivanju, 1 od 11 osoba adolescentne dobi izvjetava da je doivjela fiziko zlostavljanje u svojoj adolescentnoj romantinoj vezi, a
svaka peta je doivjela emocionalno zlostavljanje. U studiji Blythea i dr (2006.), na uzorku od 279 djevojaka u dobi od 14 do 17 godina,
40.9% izvjetava o neeljenom spolnom odnosu. Najei razlog za neeljeni spolni odnos bio je strah da e se osoba s kojom su u vezi
naljutiti ako ga odbije (37.6%, ili 105 sudionika/ca).
Istraivanja su pokazala da je nasilje u vezama mladih puno rairenije no to se to ranije pretpostavljalo, a da posljedice mogu biti
doista ozbiljne. Osobe adolescentne dobi su posebno ranjive kad je ovaj vid nasilja u pitanju, obzirom da to moe biti ozbiljna zapreka
njihovom zdravom socijalnom razvoju, koji ine dva razvojna toka: prvi je razviti kvalitetnu vezu, a drugi izgraditi intimnost. Uspore-
dimo li uestalost partnerskog nasilja za osobe adolescentne dobi i odrasle osobe, moemo zakljuiti da je nasilje uestalije u adoles-
centnoj populaciji, nego meu odraslima (Silverman i dr. 2001, str. 577), zbog njihovog pomanjkanja iskustva, elje za neovisnou i
vjere da e im podrku dati neiskusni vrnjaci i vrnjakinje (Callahan, 2003). Ovi faktori ograniavaju njihove kapacitete da reagiraju na
nasilje i trae uinkovitu intervenciju. Osim toga, osobe koje su rtve nasilja u vezama u doba adolescencije ee su izloene nasilju u
odrasloj dobi, i kao rtve, i/ili kao osobe koje vre nasilje (Powers & Kerman, 2006).
Jasno je da je nasilje u adolescentnim vezama jednako esto kao i u vezama odraslih. Kao i istraivanja nasilja u intimnim partnerskim
vezama u odrasloj dobi, istraivanja o nasilju u vezama u adolescentnoj dobi su pokazala da je to problem od ope vanosti.
SADRAJ PRIRUNIKA
Rizini faktori
Trenutno znanje o faktorima povezanim s nasiljem u intimnim partnerskim vezama i seksualnim nasiljem temelji se uglavnom na
istraivanjima provedenim u bogatim zemljama, te na preglednim studijama, koje ne omoguuju zakljuivanje o uzrono-posljedi-
nim vezama (Harvey, Garcia-Moreno i Butchart, 2007). tovie, ovaj problem ukljuuje vie komponenti, pa ga se tako mora i proma-
trati.
Prema nalazima istraivanja, brojni imbenici mogu imati ulogu u nasilju u vezama. Neki od glavnih faktora su: osobno iskustvo
nasilja u prolosti, sustav vjerovanja i stavova, koliina znanja i vjetina potrebnih za ostvarivanje veza, koritenje alkohola i droga,
ozbiljnost same veze, utjecaj vrnjaka i vrnjakinja, te pornografija (Ministarstvo pravosua Kanade, 2003).
Ako je osoba bila rtva zlostavljanja kao dijete (ukljuujui i zlostavljanje od strane brae i sestara) je znaajan rizini faktor za pojavu
nasilja u vezama. Vanu ulogu igraju i vjerovanja i stavovi osobe. Primjerice, neke osobe mogu smatrati da je prihvatljivo prisiliti osobu
na spolni odnos ako ta osoba (Ministarstvo pravosua Kanade, 2003):
Ima reputaciju provokatorice ili lake djevojke
Pije alkohol
Oblai se na nain koji se smatra seksipilnim ili provokativnim
nekog namjerno uzbuuje
Pita mukarca da izae s njom van ili pristaje ii njegovoj kui
U Kanadskoj nacionalnoj studiji (CNS) utvreno je da su mukarci koji imaju patrijarhalna vjerovanja i stavove (odnosno, vjeruju da
mukarac ima pravo odluiti moe li njegova supruga/partnerica naveer izai s prijateljicama ili se zaposliti; mukarac nekad mora
pokazati supruzi / partnerici da je glava kue; mukarac ima pravo na spolni odnos sa svojom enom/partnericom kad god on to po-
eli, makar ona to ne eljela) ee seksualno, fiziki i psiholoki nasilni prema osobama s kojima su u vezi. (Ministarstvo pravosua
Kanade, 2003).
Nedostatak znanja i vjetina komunikacije, rjeavanja problema, upravljanja emocijama i kvalitetnim vezama mogu biti vani faktori
za pojavu nasilja u vezama. Kad je rije o osobama adolescentne dobi, izlaenje je doba isprobavanja; njihovo snalaenje s novim
ulogama i oekivanjima moe odraavati (prikladne ili neprikladne) modele koji su imali i sve to su nauili o rjeavanju sukoba (Mini-
starstvo pravosua Kanade, 2003).
Kanadska nacionalna studija o zlostavljanju studentica na sveuilitima potvruje da je nasilje za vrijeme izlazaka esto povezano s
uporabom alkohola. to vie mladii i djevojke piju, i to ee piju u drutvu osobe s kojom izlaze, to je vjerojatnije da e biti ili poini-
teljem/icom, ili rtvom nasilja u vezi. Mukarci koji esto piju, i esto piju s osobama s kojima izlaze, ee zlostavljaju osobu s kojom 123
su u vezi. Djevojke, koje esto piju alkohol, i esto piju u drutvu osobe s kojom izlaze, su ee rtve nasilja u vezama. Kad je rije o
osobama rane adolescentne dobi, utvrena je znaajna povezanost izmeu nasilja u vezama i zloporabe opojnih tvari. (Ministarstvo
pravosua Kanade, 2003).
U Kanadskoj nacionalnoj studiji je utvreno da, to je ozbiljnija veza, vea je vjerojatnost da e mukarac fiziki i seksualno zlostavljati
osobu s kojom je u vezi. Iako su potrebna dodatna istraivanja da rasvijetle ovaj nalaz, jedno od objanjenja bi moglo biti da je muka-
rac u intimnoj vezi emocionalno ovisniji o osobi s kojom je u vezi, od mukarca koji je u neobaveznoj vezi. Mukarac zlostavlja osobu s
kojom je u vezi kako bi vie vezao osobu uz sebe, ili je vie kontrolirao. (Ministarstvo pravosua Kanade, 2003).
Kad je rije o mladim mukarcima, utjecaj vrnjaka je znaajno povezan s nasiljem u vezama. Primjerice, pokazalo se da bratstva
predstavljaju okolinu koja podrava uporabu ponaanja vezana uz prisilu na seks. S nasiljem u vezama povezani su i drugi oblici po-
drke vrnjaka. U Kanadskoj nacionalnoj studiji se pokazao znaajan utjecaj vrnjaka na ponaanje mukaraca tonije, ako imaju
vrnjake koji ih vode i savjetuju da seksualno, fiziki i psiholoki zlostavljaju osobu s kojom izlaze, to se odraava i u ponaanju. Takoer,
ako imaju prijatelje koji fiziki, seksualno ili emocionalno zlostavljaju osobe s kojima su u vezi, vea je vjerojatnost da e se i sami tako
ponaati. (Ministarstvo pravosua Kanade, 2003).
Zbog djelovanja pornografske industrije kao i drugih medija nasilje i nasilni stavovi se promiu i ine standardnim ponaanjem.
Time se mogu stvoriti pogrene slike o vezama i seksualnom ponaanju. Primjerice, u Kanadskoj nacionalnoj studiji je utvreno da
pornografija ima znaajnu ulogu u seksualnom i fizikom zlostavljanju studentica u vezama. (Ministarstvo pravosua Kanade, 2003).
Posebno mladi ljudi mogu razviti neprikladna oekivanja ili shvaanja veze i seksualnosti, na temelju tih vanjskih utjecaja. Mogu
imati potekoa u razlikovanju odreenih znakova zlostavljanja, primjerice, izrazite ljubomore, od ljubavi (Ministarstvo pravosua
Kanade, 2003).
Ranjivost kad je u pitanju nasilje u vezama mogu poveati razni drugi faktori koji utjeu na osobe i zajednice i marginaliziraju ih,
ukljuujui diskriminaciju, diskriminaciju po dobi, rasizam, homofobiju, invaliditet, uskraenost pristupa informacijama, podrci i uslu-
gama, ukljuujui i pravosudnom sustavu. Mnogi od ovih faktora, koji poveavaju ranjivost osobe u podruju nasilja u vezama mogu
i pridonijeti da posljedice budu ozbiljnije i pridonijeti smanjivanju vjerojatnosti prijavljivanja (Ministarstvo pravosua Kanade, 2003).
SADRAJ PRIRUNIKA
 Na slici su prikazani glavni rizini faktori (Virginia Sexual and Domestic Violence Action Alliance, 2009; Harvey i dr., 2007; Heise, 1998; A. 2.5. to je rodno uvjetovano nasilje?
Morrison, Ellsberg, & Bott, 2007), u skladu s ekolokim modelom razumijevanja nasilja u intimnim partnerskim vezama i seksualnog Rodno uvjetovano nasilje moemo definirati kao krovni pojam bilo kakvom nanoenju tete koje je usmjereno protiv osobe
nasilja (Dahlberg i Krug, 2002). Ovo nije potpuna lista. Posebno je vano, da ni u kom sluaju, ne interpretirate ove podatke u termini- na temelju roda ili spola, nastaje iz neravnomjerne raspodjele moi, kojim se iskoritavaju razlike izmeu mukaraca i ena,
ma uzrono-posljedinih veza. kao i meu mukarcima i meu enama (Ward, 2002, str. 8-9).
Rodno uvjetovano nasilje Odbor za CEDAW definira kao nasilje usmjereno prema osobi zbog roda ili spola.
Slika 2. Rizini faktori za pojavu nasilja u intimnim partnerskim i adolescentskim vezama Prema lanku 1 Deklaracije o eliminaciji nasilje protiv ena Ujedinjenih naroda, nasiljem protiv ena smatra se bilo kakav akt
nasilja koje se temelji na rodu, a koji kao posljedicu ima, ili je vjerojatno da e imati, fiziku, seksualnu ili psiholoku tetu ili
RIZINI FAKTORIOSOBNI patnju u ena, ukljuujui prijetnje takvim radnjama, prisilu ili samovoljno liavanje slobode, bilo u javnom ili privatnom ivo-
Stereotipna vjerovanja o rodnim ulogama tu.
Vjerovanje u dominaciju nekih grupa ljudi nad drugima (opresija) Drugim rijeima, pojam rodno uvjetovano nasilje moe se koristiti da bi se opisao bilo koji oblik nasilja fizikog, seksualnog,
Nauena vjerovanja i stavovi prihvaanja neravnopravnih rodnih normi i stereotipa psiholokog, ekonomskog ili sociokulturalnog koje ima negativan uinak na fiziko ili mentalno zdravlje, razvoj i identitet
Prihvaanje uporabe nasilja (tolerancija na nasilje) osobe, i koje je posljedica rodno uzrokovane nejednakosti, koje iskoritavaju razlike izmeu mukaraca i ena, meu mu-
Uporaba nasilja u prolosti karcima i meu enama. Rodno uvjetovano nasilje moe pogaati i mukarce i ene, no puno ee su rtve djevojke i ene,
Svjedoio/la nasilju, ili bio/la rtvom nasilja u djetinjstvu pa se stoga pojam rodno uvjetovanog nasilja esto pojednostavljuje na nasilje protiv ena (Vijee Europe, 2009). U svakom
Nesigurnost/nisko samopotovanje sluaju, rodno uvjetovano nasilje predstavlja ozbiljnu prepreku postizanju jednakosti ena i mukaraca i predstavlja krenje
Zloporaba alkohola i opojnih droga ljudskih prava.

VEZE Rodno uvjetovano nasilje postoji u svim zemljama, bez obzira na kulturu, klasu, stupanj obrazovanja, nacionalnost i porijeklo.
Negativni utjecaj vrnjaka i vrnjakinja, brae i sestara, obitelji, prijatelja i prijateljica, intimnih partnera/ica Primjerice, statistike pokazuju da 12 do 15% djevojaka i ena u Europi svakodnevno doivljava nasilje u svom domu. Zlostav-
Dominacija i kontrola u odnosu ljanje od strane vrnjaka i vrnjakinja i seksualno uznemiravanje dogaaju se u razliitim situacijama i okruenjima, ukljuujui
Disfunkcionalne, tetne veze, u kojima postoji nejednakost, neravnotea moi, konflikt obrazovne institucije i radno mjesto (Vijee Europe, 2009).
Uzori koji promiu uporabu nasilja u odnosu
Nesigurna privrenost obitelji Rodno uvjetovano nasilje pogaa i mukarce. Primjerice, djeaci i mukarci koji ne pokazuju tradicionalne muke osobine
doivljavaju ruganje i nasilje. Fizikom i verbalnom nasilju su esto izloene i homoseksualne osobe, posebno za vrijeme ko-
ZAJEDNICA lovanja, kad je doba kad otkrivaju svoju seksualnost (Vijee Europe, 2009).
Drutvena okolina podrava nasilje .
Nedostatak institucionalne podrke od policije i sudstva
Male sankcije drutva A. 2.6. Primarna prevencija nasilja u intimnim vezama
Nizak drutveni kapital Naui neto o nasilju72
Siromatvo, ekonomski stres, nezaposlenost, lako dostupni oruje i droga Ne ostavljaju svi oblici nasilja vidljive oiljke, a neki oblici nasilja ostavljaju tee fizike ili emocionalne posljedice od drugih. Meutim,
Izloenost nasilju i drugim s tim povezanim faktorima svi oblici nasilja pridonose vrlo stvarnom strahu i patnji koju trpe ene u naem drutvu. Temeljna prava koja ostvaruje veina muka-
124 raca sigurnost u domovima, mogunost da izlaze nou, neuznemiravanje na poslu u veem su dijelu svijetu izvor straha za ene. 125
DRUTVENI
Drutvene norme koje podravaju tradicionalne rodne uloge, nasilje u intimnim partnerskim vezama, Naui zato su neki mukarci nasilni73
seksualno nasilje, macho muke rodne uloge Mukarci nisu nasilni po svojoj prirodi. U nekim je drutvima malo nasilja,, ili nasilja nema. U nizu studija, provedenih u zadnjih stotinjak
Drutveni stavovi koji povezuju agresivnost s maskulinitetom godina, utvreno je da u otprilike polovici promatranih plemenskih drutava ima malo, ili nema nasilja, nad enama, djecom, ili meu
Rodna nejednakost i neravnotea moi meu grupama mukarcima. tovie, ak i danas, u brojnim zemljama veina mukaraca nije fiziki nasilna.
Stavovi koji podravaju uporabu nasilja kao nain rjeavanja konflikta ili kanjavanja Nasilje je neto to neki mukarci ue. Nasilje koje ine mukarci, rezultat je naina iskazivanja maskuliniteta u odnosu sa enama,
Politike ili zakoni koji promiu diskriminaciju ena djecom, ili drugim mukarcima, koji usvajaju brojni mukarci. Mnogi mukarci naue smatrati mo kao nain dominacije i kontrole
ljudi i svijeta oko sebe. Ovakvim nainom miljenja, uporaba nasilja postaje prihvatljiva mnogim mukarcima.

Posljedice nasilja u vezama Kako moemo promijeniti ovu situaciju? 74

Nasilje u vezama moe imati neposredne, kao i dugoronije posljedice za rtve, poinitelje/ice, obitelji i zajednicu (Ministarstvo
pravosua Kanade, 2003).
Nasilje u vezama moe fiziki, seksualno ili psiholoki nakoditi rtvama, i posljedice mogu ostaviti traga cijeli njihov ivot. Nasilje u
vezama moe osobi smanjiti samopotovanje, samopouzdanje i osjeaj sigurnosti, utjecati na razvoj i funkcioniranje. Za posljedicu
moe imati i fizike ozljede, seksualno prenosive infekcije, HIV/AIDS ili smrt. Za one koji doive nasilje u vezama u mlaoj dobi vea
je vjerojatnost da e i buduim vezama doivljavati nasilje. (Ministarstvo pravosua Kanade, 2003).
Istraivanja ukazuju da nasilje u vezama ima razliite posljedice na djevojke i na mladie. Primjerice, u grupi mladih ena, postoji
povezanost izmeu izloenosti fizikom ili seksualnom nasilju i poveane vjerojatnosti za zloporabu opojnih tvari, ponaanja vezanih
uz nezdravu kontrolu prehrane, rizinih seksualnih ponaanja, trudnoe i suicidalnog ponaanja. Iz pregleda literature, moe se za-
kljuiti da ene koje su fiziki zlostavljane od osoba s kojima su u vezi pokazuju veu razinu fizike i emocionalne tete, u usporedbi sa
zlostavljanim mukarcima. Takoer, ene su ee rtve, i posljedice ove vrste nasilja za ene su ozbiljnije, ukljuujui i ozljede, emo- odraava takvu stvarnost, i jo jednom ene stavlja gdje im je mjesto, makar to i ne bila namjera osobe koja ih koristi.
cionalne traume, strah i anksioznost. Istraivanje je pokazalo da je za adolescentice vea vjerojatnost da e doivjeti udarce ili prisilu
na seksualnu aktivnost. Njihova najvjerojatnija reakcija je plakanje, uzvraanje, bjeanje, ili pokoravanje osobi koja ih zlostavlja. Za
adolescente je vjerojatnije da e doivjeti tipanje, amare, grebanje ili udarce nogom. Oni e najvjerojatnije odbacivati ideju da se
dogodilo nasilje, i smijati se incidentu. (Ministarstvo pravosua Kanade, 2003).
I obitelji doivljavaju posljedice nasilja u vezama, kad je netko iz obitelji rtva nasilja. Mnoge negativne posljedice koje mogu doi-
vjeti rtve ukljuujui probleme s mentalnim zdravljem, ili upotrebu negativnih strategija suoavanja mogu imati izravan uinak
na obitelji. Isto tako, posljedice se vide i na zajednici, kad nasilje postane normom, a rtve vie nemaju kapacitet za puno sudjelova-
nje ili davanje pozitivnog doprinosa ivotu zajednice (Ministarstvo pravosua Kanade, 2003).
Do promjene e doi ako svatko od nas osobno preuzme odgovornost da e na tome raditi. Kao mukarci kojima je stalo do ena u
naim ivotima, moemo se obvezati da emo pomoi da ene ive ivot bez straha i nasilja.
To je osobna prisega, da neemo odobravati nasilna ponaanja, neemo opravdavati poinitelje, niti smatrati da je ijedna ena sama
to traila.
To je prisega, da neemo ostati nijemi. To je prisega da emo poticati mukarce oko nas na djelovanje koje e dovesti do nestanka
nasilja.
Potaknite rasprave, debate i duboko promiljanje kod mukaraca u svojoj okolini.
Suprotstavite se seksistikom jeziku i alama koje poniavaju ene.
Seksistiki vicevi i jezik pridonose stvaranju klime u kakvoj su razliiti oblici nasilja i zlostavljanja dugo bili prihvaeni. Rijei koje omalo-
vaavaju ene dugo su bile odraz drutva koje je kroz povijest ene stavljalo u drugorazredan poloaj. Uporaba takvih rijei jo jednom
Mukarcima je jako teko nauiti pozvati na odgovornost druge mukarce. Dovesti u pitanje uporabu seksistikog naina izraavanja.
Pozvati na odgovornost mukarce koji o nasilju nad enama govore kao da to nije problem. I pozvati na odgovornost mukarce koji
se ponaaju nasilno.
72 Izvor:: White Ribbon Campaign: Listen to women...learn from women
73 Ibid
74 Ibid

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Prevencija nasilja u vezama / intimnim partnerskim vezama i reagiranje na nasilje Osoba koja zlostavlja druge takoer moe:
Uzme li se u obzir koliko je problem ozbiljan kao i koliko je sloen uinkovita reakcija zahtjeva trajnu posveenost i suradnju zajed- Imati potrebu da o svemu odluuje
nice, osoba na pozicijama odluivanja i strunjaka i strunjakinja. Manipulirati i kontrolirati kontakte druge osobe s prijateljima i prijateljicama, obitelji, vanjske aktivnosti, ili izolirati druge
Mladi ljudi, koji su rtve ili poinitelji ove vrste nasilja, ee i u odrasloj dobi nastavljaju vriti ili doivljavati nasilje, u svojim intimnim osobe
partnerskim vezama, brakovima i obiteljskim ivotima. Rijeimo li problem nasilja u romantinim vezama mladih ljudi, radimo i na Omalovaavati ideje, prijatelje i prijateljice, obitelj, ili izgled druge osobe
prevenciji pojave nasilja meu branim parterima, i prevenciji ostalih oblika obiteljskog nasilja. Do ovog trenutka, nasiljem u vezama Okrivljavati
drutvo se bavilo uglavnom kroz prevenciju, kroz edukacijske i senzibilizacijske programe koji se provode u kolama, te kroz kam- Izazivati osjeaj krivnje (ako me voli...)
panje i inicijative na sveuilitima. Vane su i ove, i druge prevencijske strategije koje prepoznaju ulogu roda u doivljavanju i poslje- Optuivati za neiskrenost
dicama nasilja u vezama, i koje mlade pouavaju vjetinama koje im pomau da izbjegnu rizine situacije. (Ministarstvo pravosua Opsesivno telefonirati drugoj osobi i neprestano je provjeravati
Kanade, 2003). Kad je rije o nasilju u intimnim partnerskim vezama, provedba primarnih prevencijskih radionica u kolama je sama Pratiti i promatrati drugu osobu (uhoditi je)
po sebi vana inicijativa, jer alje poruku da nasilje nije prihvatljivo. Poticanjem rasprave o nasilju meu uenicama i uenicima pove- Zahtijevati da zna gdje je druga osoba u bilo koje vrijeme
ava se svijest, radi se na promjenama prema netoleriranju nasilja, i mlade se potie da nekom kau ako jesu, ili ako postanu rtvama Odbijati da prihvati Ne kao odgovor (ukljuujui i odbijanje da prihvati prekid veze)
nasilja u intimnim partnerskim vezama. Imati nisku toleranciju na frustraciju
Lako eksplodirati ili biti sklona izljevima bijesa (strah ili anksioznost izraava kao bijes, ili odbija razgovarati o osjeajima, a
onda bijesno eksplodira)
A. 2.7. Kako prepoznati zlostavljanje Voziti prebrzo, ili se baviti drugim opasnim aktivnostima
Koristiti alkohol i/ili druge (i nakon toga iskazivati bijes ili nasilje)
ZNAKOVI KOJI MOGU UPOZORAVATI NA ZLOSTAVLJANJE
Ovdje je lista ponaanja kakva esto iskazuju osobe koje zlostavljaju one s kojima su u vezi75. Obino ih se naziva znakovima upozore- Opirnije
nja. Iako ne pokazuju svi nasilni ljudi iste znakove, ili jednakim intenzitetom iste tendencije, prisutnost nekoliko ovih ponaanja upuu- 1. Ljubomora. Na poetku veze, osoba koja zlostavlja moe tvrditi da je ljubomora znak ljubavi. Ljubomora nema veze s ljubavlju;
je na jaku tendenciju prema pojavi zlostavljanja. Openito, to je vie znakova prisutno, vea je vjerojatnost postojanja nasilja. U nekim ona je znak posesivnosti i nedostatka povjerenja. Osoba koja zlostavlja moe, primjerice, neprestano ispitivati rtvu s kim razgo-
sluajevima, kod zlostavljaa/ice moemo primijetiti samo nekoliko ponaanja, ali su ona velikog intenziteta (primjerice, ekstremna vara, optuivati je/ga da koketira s drugima, ili joj/mu zamjerati kad vrijeme provodi s obitelji ili drutvom. Zlostavlja/ica esto
ljubomora, presnano reagiranje). zove, ili nenajavljeno dolazi.
2. Kontrolirajue ponaanje. U prvo vrijeme, zlostavlja/ica moe tvrditi da je ovo ponaanje nain iskazivanja brige za sigurnost i
dobrobit rtve. Zlostavlja/ica se ljuti ako rtva kasni, ispituje gdje je i s kim bila/bio, itd. Kako se kontrolirajue ponaanje nastav-
Osobe koje ZLOSTAVLJAJU esto ispoljavaju neka od ovih ponaanja: lja, zlostavlja/ica poinje rtvi braniti donoenje osobnih odluka kad je u pitanju odjea, ili izlasci. Zlostavlja/ica moe od rtve
Izrazita ljubomora i posesivnost zahtijevati da prije nego to neto uini, prvo od njega/nje trai dozvolu.
Kontrolirajue ponaanje 3. Brzo zbliavanje. Mnogi zlostavljai/ce su u vezi sa rtvama prije braka, zaruka ili poetka zajednikog ivota bili manje od est
Brzo uspostavljanje bliskosti mjeseci (ili je samo poznanstvo trajalo manje od est mjeseci). Zlostavlja moe doletjeti kao vihor, i tvrditi: Jedina si osoba s
Nerealna oekivanja kojom sam ikad mogao/mogla razgovarati ili Nikog nisam tako volio/voljela. Zlostavlja/ica moe vriti pritisak na rtvu da
Rigidne rodne uloge negativni stavovi prema enama stereotipni pogledi na muko-enske odnose (mukarci koji sve dre pristane na ovakvu vezu izazivanjem krivnje, ako druga osoba poeli usporiti, ili ak prekinuti vezu.
126 pod kontrolom, ene koje trebaju biti podinjene, itd.) 4. Nerealna oekivanja. Zlostavljai/ce od svojih partnerica/partnera oekuju da zadovolje sve njihove potrebe. Od osoba s kojima 127
Izolacija su u vezi oekuju da budu savrene kao partneri/ce, roditelji, ljubavnici/e, prijatelji/ce, i od njih se mogu uti reenice kao to su: Ja
Loa slika o sebi ili nisko samopouzdanje sam sve to ti treba ili Ako me voli, ja sam sve to ti je potrebno.
Krive druge za probleme 5. Rigidne rodne uloge Zlostavlja moe oekivati od rtve da ga slui i bude posluna. rtvu doivljava inferiornom, glupom,
Krive druge za emocije nesposobnom da bude potpuna osoba ako nije u vezi.
Izrazito su osjetljivi 6. Izolacija. Osoba koja zlostavlja moe pokuati osobi s kojom je u vezi uskratiti sve mogue izvore. Prijatelje, prijateljice i obitelj
Koritenje sile u seksu kroz igru moe optuivati da samo donose nevolje, moe braniti rtvi da izlazi sa svojim drutvom, pohaa kolu ili se ukljuuje u druge
Verbalno zlostavljanje prijetnje aktivnosti.
Promjene raspoloenja prebrzo postaju izrazito ozbiljni (dr. Jekyll i gospodin Hyde) 7. Loa slika o sebi i naizgled, nemogunost noenja sa stresom, koji dolaze do izraaja kroz slijedea ponaanja:
Prijetnja nasiljem a. Krivi druge za svoje probleme to god da je u pitanju, netko je drugi kriv. Osoba koja zlostavlja moe u neemu pogrijeiti, i
Unitavanje ili udaranje predmeta koristi silu za vrijeme rasprave onda za to okriviti rtvu. Moe govoriti rtvi da je ona odgovorna za bilo to, to poe po zlu.
Okrutnost prema djeci ili ivotinjama b. Krivi druge za svoje osjeaje. Osoba koja zlostavlja moe govoriti rtvi: Tako me ljuti, boli me kad ne radi to sam ti rekao/
U obitelji ili u prolim vezama je dolazilo do nasilja rekla ili Ja sad moram biti ljut/a. Koristi svoje emocije, kako bi manipulirao/la rtvom.
c. Preosjetljivost Zlostavlja/ica je jako uvredljiv/a, tvrdi da su mu/joj povrijeeni osjeaji, iako je u stvari ljut/a. I najmanju na-
znaku kritike doivljava kao osobni napad. esto e beskrajno vrtjeti priu o tome kako je doivio/doivjela nepravdu, iako je
75 Prilagoeno prema: u stvari rije o svakodnevnim dogaajima odlazak u kolu, netko je traio da obavi neto od kuanskih poslova, ili su mu/joj
Heart-2-Heart: Support Network and Self-Help Data Base for Abused Men. Relationship Warning Signs. rekli da im ide na ivce zbog svog ponaanja.
Stanje: July 10, 2010 from: http://www.heart-2-heart.ca/men/page17.htm 8. Razigrano koritenje prisile u seksu. Osoba koja zlostavlja svoju rtvu moe sruiti ili ne dati joj da se pomakne za vrijeme spol-
Hidden Hurt. Domestic Abuse Information. Stanje: 10.07. 2010, : http://www.hiddenhurt.co.uk/Abuser/signs.htm nog odnosa. Ne obraa panju eli li rtva spolni odnos, duri se ili koristi bijes kako bi zbog manipulacije rtva pristala.
Metropolitan Center for Women & Children: www.mcwcgno.org/gethelp/battering-more.html & 9. Verbalno zlostavljanje i poniavanje. Osim to osoba koja zlostavlja namjerno govori stvari koje su okrutne i nanose bol, moe i
www.mcwcgno.org/downloads/TeenBrochure.pdf; poniavati rtvu psuje, ili omalovaava njena / njegova postignua. Govori rtvi da je glupa i da bez osobe koja zlostavlja ne moe
Helpguide.org: www.helpguide.org/mental/domestic_violence_abuse_types_signs_causes_effects.htm; funkcionirati.
www.theredflagcampaign.org/index.php/dating-violence/red-flags-for-abusive-relationships /; 10. Prebrzo postaje preozbiljan/preozbiljna. Osoba koja zlostavlja naglo mijenja raspoloenje, kao dr. Jekyll i gospodin Hyde. Mno-
www.lilaclane.com/relationships/emotional-abuse /; ge rtve zbunjuju nagle promjene raspoloenja kod osobe koja zlostavlja. udljivost je tipina za osobe koje zlostavljaju one s
Oregon Coalition against Domestic and Sexual Abuse. Stanje: 15.09.2005., kojima su u vezi.
www.ocadsv.com/OCADSV_WhatYouShouldKnow_TeensAndYouth.asp 11. Prijetnje nasiljem. Ovo ukljuuje bilo koji oblik fizike sile kojoj je cilj uspostaviti kontrolu nad rtvom, primjerice: Ubit u te.
Womens Rural Advocacy Programs. Stanje: 15.09.2005., www.letswrap.com/dvinfo/warning.htm 12. Razbijanje ili udaranje predmeta. Ovo ponaanje nekad predstavlja kaznu (primjerice, razbijanje voljenih predmeta), ali esto
www.adcouncil.org/issues/Domestic_Violence_Prevention (Stanje: 15.09. 2005) se koristi i da bi se rtvu uplailo toliko da se pokori. Osoba koja zlostavlja moe udarati akom o stol, ili bacati predmete na, ili u
Center for Relationship Abuse Awareness, stanje: 10.04.2010. www.stop relationshipabuse .org/signs.htm l blizinu rtve.
http://www.smartbitchestrashybooks.com/index.php/weblog/comments/in-defense-of-awesomeness / 13. Okrutnost prema ivotinjama. Osoba koja zlostavlja ujedno moe okrutno kanjavati ivotinje, i biti neosjetljiv/a na njihovu bol
Department of Justice Canada, 2003 i patnju.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 14. Povijest zlostavljanja u roditeljskoj obitelji. Osoba koja zlostavlja je moda doivjela zlostavljanje u doba djetinjstva, kad je bio/la Moete biti nesigurni kako reagirati, to rei
ili rtva, ili svjedok/inja nasilja nad jednim od svojih roditelja. Moete biti nesigurni u komentare i informacije koje vam osoba daje
Moda niste sigurni je li stvarno bilo zlostavljanja
Znakovi da je osoba ZLOSTAVLJANA Moete osjetiti bijes usmjeren prema roditeljima ili navodnom zlostavljau / zlostavljaici
Kao posljedica ranije opisanih ponaanja osobe koja vri zlostavljanje, kod rtava je mogue uoiti neke od slijedeih znakova zlostav- Moete se bojati osvete navodnog zlostavljaa/zlostavljaice.
ljanja, na osnovu kojih je mogue identificirati sluajeve nasilja u intimnim vezama u ranim stadijima. Moete ak poeljeti osobu koja vam pria svoju priu odvesti svojoj kui.
Jedno od ovih ponaanja ne mora biti znakom problema, no, pojavi li se vie njih, trebalo bi dalje istraiti to se dogaa.
Vaa je reakcija izrazito vana. Velika je odgovornost reagirati na razotkrivanje zlostavljanja.
rtva moe:
pokazivati krivnju, ambivalentnost, strahove Ukoliko vam uenik/ica kae da je svjedoila / svjedoila nasilju izmeu odraslih osoba u intimnoj partnerskoj vezi u svom
osjeati se izoliranom i nemati povjerenja u druge kuanstvu, ili da je doivio/doivjela neki oblik nasilja kao dijete, ili da je sad, ili je bio/bila rtvom nasilja u vezi, trebate:
biti ovisna, emocionalno i ekonomski (Amnesty International, 2004, str. 3):
imati lou sliku o sebi, nisko samopotovanje (a to nije bio sluaj PRIJE veze) 1. Potujte ga/je i ne osuujte: Priznanje nasilja shvatite ozbiljno, i osigurajte da osoba nakon priznanja bude u podr-
imati povijest zlostavljanja bilo da je promatrala zlostavljanje u svojoj obitelji, ili da je sama bila rtvom zlostavljanja kao avajuoj okolini. Bez obzira na to tko je poinitelj/ica, uvaite ono to je reeno. Ljubazne rijei i podrka koju daju
dijete profesor/ica pun/a razumijevanja i suosjeanja su od kljune vanosti u tom trenutku.
osjeati bijes ili sram 2. Ne pokuavajte vriti psiholoko savjetovanje. Profesor/ica nema kompetencije za savjetovanje osobe koja je doi-
osjeati strah da gubi razum vjela nasilje. Vaa uloga je da vodite rasprave o rodnim stereotipima, nasilju u intimnim partnerskim vezama i nasilju
osjeati se nemonom i iskazivati osjeaj nauene bespomonosti u romantinim vezama, i da stvorite okruenje koje potie uenje o razliitim temama. Ako doete u situaciju da
imati neobjanjive ozljede (ogrebotine, modrice, opekotine, porezotine), i ne trai lijeniku pomo netko razotkriva priu o nasilju, uvaite iskustvo osobe, i naite vrijeme i mjesto za razgovor u sigurnoj i povjerljivoj
patiti od depresije okolini. Objasnite to moete i to ne moete uiniti, i ohrabrite ih da kontaktiraju organizacije koje im mogu pomoi.
iskazuje nervozu
3. Neka vam pri ruci bude popis adresa i telefonskih brojeva organizacija i/ili osoba koje mogu pomoi: upu-
tite osobu koja priznaje da se dogodilo zlostavljanje da se obrati organizacijama koje su specijalizirane za prua-
Zlostavljana osoba moe:
nje izravnih usluga rtvama nasilja. Podrku osobama koje su preivjele nasilje mogu pruati samo organizacije i
prestati sudjelovati u aktivnostima koje su je prije veselile
strunjaci i strunjakinje koje su za to posebno educirane. Oni obino mogu pruati usluge kao to su psiholoko
iskazivati malo ili nimalo zanimanja za obiteljske aktivnosti
savjetovanje, savjetovanje nakon traume, pruanje pravnih usluga, pruanje hitnog smjetaja, zdravstveno li-
imati potekoa sa spavanjem
jeenje, pruanje savjeta, upuivanje drugim institucijama i osobama. Nuno je imati popis adresa i telefonskih
imati potekoa s koncentracijom
brojeva odgovarajuih slubi. Za vrijeme radionica, kao i u svom kabinetu, uvijek trebate imati imena, brojeve te-
imati problema s pamenjem
lefona, kao i Internet adrese organizacija koje mogu pruiti podrku ili pomo rtvama koje su doivjele nasilje.
poeti vie izostajati s posla ili iz kole
popustiti u koli ili biti manje uinkovita na poslu
Kako reagirati kad vam netko kae da je zlostavljan/a (Sveuilite Nevada):
128 Nekoliko upozoravajuih znakova na nasilje u intimnim partnerskim vezama: Vjerujte osobi i pruite podrku. Prihvatite to Vam govori, bez obzira na to koliko je detalja spremna/spreman otkriti ne 129
Osoba zauti i ini se nervoznom kad joj je partner/partnerica u blizini. ini se da se boji da ga/je ne naljuti. vrite pritisak da kae vie.
On/a se ponaa nasilno: verbalno, unitavanjem ili bacanjem stvari. Ne osuujte je / ga.
rtva ima modrice ili oiljke, za koje nalazi izgovore. Ne krivite je / ga, naglasite da to nije njena / njegova krivnja (Jasno recite: Ti nisi za kriv / kriva)
rtva redovito u zadnji tren otkazuje planove, i postepeno postaje izolirana od obitelji i prijatelja.
Odajte joj / mu priznanje to vam je to rekla / rekao recite da Vam je drago (Moete rei: To to si mi odluila / odluio
Osoba koja zlostavlja kontrolira sve: novac, ponaanje rtve, s kim rtva provodi vrijeme.
rei je stvarno dobra odluka)
to moete uiniti Ne ispitujte previe. Ako traite da nekoliko puta ispria to se dogodilo, ili da opie s vie detalja, osoba moe pomisliti
Prvo i osnovno, ako znate da je netko u neposrednoj opasnosti prijatelj/ica, roak/inja, ili vi sami nazovite SOS telefon. da joj ne vjerujete. Upamtite, uloga institucija je da utvrdi to se i kako dogodilo. Nije na Vama da vrite istragu.
Sama pomisao da biste razgovarali s nekim za koga sumnjate da je rtva zlostavljanja moe biti neugodna, ili zastraujua. Mnogi ljudi Nemojte ii razgovarati ili ulaziti u sukob s osobom koja je (navodno) poinila nasilje.
misle da od takvih razgovora nema nikakve koristi. Istina je da, zapoevi razgovor o nasilju, pokazujete rtvi da vam je stalo, i da nije Sluajte.
sama. Slamate izolaciju. Evo nekoliko savjeta kako voditi taj razgovor:
Pokuajte osigurati ugodan, izdvojen prostor za razgovor.
Sluajte, ne osuujte. Samopotovanje te osobe, kao i tijelo, je skreno. Recite joj / mu da NEMA razloga za sram.
Recite osobi da nasilje nije njena / njegova krivnja, i da za nasilje NIKAD nema opravdanja. Nemojte komentirati situaciju u kojoj je osoba ni kao dobru, ni kao lou.
Recite osobi kako moe potraiti pomo. Kontrolirajte svoju reakciju. Ostanite mirni i kontrolirajte svoje reakcije i emocije. Nemojte reagirati gaenjem nemojte
Predloite joj / mu da razvije sigurnosni plan. pokazati strah, ostanite mirni. Vaa reakcija ne treba biti ni pretjerana, ni premala. Budite svjesni svojih izraza lica, gesti,
Recite osobi da nije sam/a. tona glasa.
Recite osobi to ete uiniti, ali nemojte obeavati neto to ne moete uiniti.
A. 2.8. Kako reagirati u sluajevima sumnje / otkrivanja sluaja zlostavljanja djeteta i intimnog partnerskog nasilja Recite osobi da ete joj pokuati pomoi na neki nain.
Kako bi se iskorijenilo zlostavljanje djece i nasilje u intimnim partnerskim vezama, nuna je opa netolerancija za nasilje protiv Recite osobi da moete rei za zlostavljanje nekom iji je posao da pomogne mladim ljudima u takvoj situaciji.
odraslih i protiv djece.
Ne razgovarajte s drugima o ovom dogaaju, osim s odgovarajuim strunjacima i strunjakinjama (vidi dio: Kako rei i
Iako se od sudionika i sudionica nee traiti da iznesu osobna iskustva s nasiljem u intimnim partnerskim vezama, ili zlostav- kome)
ljanjem djece, profesor/ica treba biti spreman za mogunost da netko od uenika i uenica razotkrije da su bili rtvom
zlostavljanja, ili da sad doivljavaju nasilje u vezi, ili da su odrasli u okolini u kojoj je bilo nasilja. Kontaktirajte odgovarajue strune osobe (vidi: Kome se obratiti)
Za svako dijete koje je, ili bilo svjedokom nasilja u intimnim partnerskim vezama, ili koje je samo bilo zlostavljano, postoji
ozbiljan rizik posljedica, i potreba za intervencijom. Isto se odnosi i na osobu adolescentne dobi koja je doivjela, ili doivljava
nasilje u svojoj vezi, a poinitelj/ica je njen deko/djevojka.
uti neije priznanje da je rtvom nasilja, uenika ili uenicu kako vam govori da su bili rtvom nasilja, da ih je netko ozlijedio,
moe biti zastraujue iskustvo. Od neopisive je vanosti kako ete reagirati. Kroz glavu vam mogu kolati razliite misli, pri-
mjerice (Sveuilite u Nevadi):

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 A. 2.8.1. Izvjetavanje i/ili prijavljivanje u sluaju stjecanja informacija o zlostavljanju ili zanemarivanju djeteta
Kako prijaviti zlostavljanje / zanemarivanje i kome
Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07) u okviru poglavlja Prava i dunosti u odnosima roditelja
i djece, propisuje Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta. Navedenim mjerama posebno se istie postupanje u sluaju zane-
marivanja, nehajnog postupanja ili zlostavljanja djeteta.
Prema Obiteljskom zakonu svatko je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb o krenju djetetovih prava, a posebno o svim
oblicima tjelesnog, duevnog ili spolnog nasilja, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.
Centar za socijalnu skrb duan je odmah po primitku takve obavijesti ispitati sluaj i poduzeti mjere za zatitu djetetovih prava.
Prema Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji, zdravstveni djelatnik, djelatnik socijalne skrbi, psiholog, socijalni radnik, socijalni
pedagog i djelatnik odgojno-obrazovne ustanove duni su policiji ili nadlenom opinskom dravnom odvjetnitvu prijaviti
nasilje u obitelji za koje su doznali u obavljanju svoje dunosti.
Protokol o postupanju u sluaju nasilja u obitelji sadri niz precizno odreenih mjera nadlenih tijela u njihovom postupanju te
oblike, sadraj i nain suradnje tijela koja sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju nasilja i pruanju pomoi i zatite osobi izloenoj
bilo kojem obliku ili modalitetu nasilja u obitelji (policija, centri za socijalnu skrb, zdravstvene i odgojno-obrazovne ustanove,
pravosudna tijela). Protokol posebnu panju poklanja postupku nadlenih tijela prema djeci rtvama nasilja ili svjedocima
poinjenog nasilja u obitelji.
Prijava se moe podnijeti nadlenom centru za socijalnu skrb, odsjeku maloljetnike delikvencije u nadlenoj policijskoj upra-
vi, a moe se podnijeti neposredno opinskom ili upanijskom dravnom odvjetnitvu. Od vrste i teine kaznenog djela koje se
prijavljuje ovisi hoe li za postupanje u konkretnom sluaju biti nadleno jedno ili drugo dravno odvjetnitvo. Ako se zlostav-
ljanje prijavi centru za socijalnu skrb ili policiji oni e podnesenu prijavu uz obavijesti koje su povodom nje prikupili dostaviti
dravnom odvjetnitvu. Centar za socijalnu skrb je duan poduzeti sve mjere radi zatite djeteta, a u tu se u prvom redu misli
na osiguranje sigurnosti djeteta.
Ukoliko strunjak/inja ne prijavi nasilje u obitelji za koje su doznali u obavljanju svoje dunosti ine prekraj kanjiv novanom
kaznom. Osim toga, slubena ili odgovorna osoba koja ne prijavi tee kazneno djelo za koje je saznala obavljajui svoju du-
nost, a u to se ubraja i zlostavljanje djeteta ini i kazneno djelo, a mogu biti tueni i u graanskoj parnici pokrenutoj od strane
djeteta, ako je dijete primjerice ozlijeeno i trpi posljedice uslijed konstantnog zlostavljanja, a koje se moglo izbjei ili sprijeiti
pravovremenom prijavom.
130 A. 2.8.1. Izvjetavanje i/ili prijavljivanje u sluajevima kad postoji saznanje o nasilju u intimnim
partnerskim / romantinim vezama mladih
Kako prijaviti
Zakonom o zatiti od nasilja u obitelji regulirano je nasilje u branoj i izvanbranoj zajednici, ali ne i nasilje u intimnim partner-
skim vezama koje se dogodilo izvan takvih zajednica. Iako su pravobraniteljica za djecu i CESI traili da se zakonom regulira
i problem nasilja u vezama mladih te da se prekrajnopravne sankcije za zatitu od nasilja u obitelji predviene Zakonom
odnose i na nasilje poinjeno u mladenakim vezama, taj prijedlog nije usvojen.
Prijedlog Kaznenog zakona iz lipnja 2011. u lanku 141. Nametljivo ponaanje navodi da
(1) Tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom izravno ili
preko tree osobe ili na drugi nain nastoji uspostaviti neeljeni kontakt i time kod nje izazove promjenu ivotnih navika, tje-
skobu ili strah za njenu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je djelo iz stavka 1. poinjeno u odnosu na biveg branog ili izvanbranog druga
ili istospolnog partnera, osobu s kojom je poinitelj bio u intimnoj vezi ili prema djetetu,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka progoni se po prijedlogu, osim ako je
poinjeno prema djetetu.
Program aktivnosti za sprjeavanje nasilja meu djecom i mladima i Protokol o postupanju u sluajevima nasilja meu djecom
i mladima predstavlja uporite za spreavanje nasilja meu mladima
Sukladno Programu aktivnosti za sprjeavanje nasilja meu djecom i mladima, nasilje meu djecom i mladima je svako izrav-
no (namjerno, nesluajno) fiziko ili psihiko nasilno ponaanje usmjereno na djecu i mlade od strane njihovih vrnjaka (s ci-
ljem nanoenja tjelesnih ozljeda) koje moe varirati u teini, intenzitetu i vremenskom trajanju. Nasiljem se smatra udaranje,
amaranje, naguravanje, upanje, oduzimanje stvari ili novca, izrugivanje zbog kojeg oblika razliitosti, nazivanje pogrdnim
imenima, iskljuivanje iz grupe i slini oblici ponaanja. Protokol o postupanju u sluaju nasilja meu djecom temelji se na
sadraju i obvezama propisanima Programom aktivnosti za sprjeavanje nasilja meu djecom i mladima i propisuje obaveze
nadlenih dravnih tijela, pa tako i odgojno-obrazovnih ustanova.
U sluaju prijave nasilja ili dojave o nasilju meu djecom imenovana struna osoba za koordiniranje aktivnosti vezanih uz
SADRAJ PRIRUNIKA
problematiku nasilja u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili osoba koja je u sluaju njezine odsutnosti zamjenjuje, duna je:
odmah poduzeti sve mjere da se zaustavi i prekine aktualno nasilno postupanje prema djetetu, a u sluaju potrebe zatraiti
pomo drugih djelatnika odgojno obrazovne ustanove ili po potrebi pozvati djelatnike policije;
ukoliko je dijete povrijeeno u mjeri koja zahtijeva lijeniku intervenciju ili pregled ili se prema okolnostima sluaja moe
razumno pretpostaviti ili posumnjati da su takva intervencija ili pregled potrebni, odmah pozvati slubu hitne lijenike po-
moi ili na najbri mogui nain, koji ne teti zdravlju djeteta, prepratiti ili osigurati prepratu djeteta od strane strune osobe
lijeniku, te
saekati lijenikovu preporuku o daljnjem postupanju i dolazak djetetovih
roditelja ili zakonskih zastupnika;
odmah po prijavljenom nasilju o tome obavijestiti roditelje djeteta ili zakonske zastupnike, te ih upoznati sa svim injenica-
ma i okolnostima koje je do tada doznala i izvijestiti ih o aktivnostima koje e se poduzeti;
po prijavi, odnosno dojavi nasilja odmah obaviti razgovor s djetetom koje je rtva nasilja, a u sluaju da je postojala lijenika
intervencija, uz dogovor s lijenikom, im to bude mogue. Ovi razgovori s djetetom obavljaju se uvijek u nazonosti nekog od
strunih djelatnika odgojno-obrazovne ustanove, a na nain da se postupa posebno briljivo, potujui djetetovo dostojanstvo
i pruajui mu potporu;
roditeljima ili zakonskim zastupnicima djeteta koje je rtva vrnjakog nasilja dati obavijesti o moguim oblicima savjeto-
davne i strune pomoi djetetu u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje, a s ciljem potpore i osnaivanja djeteta te prorade
traumatskog doivljaja;
obaviti razgovor s drugom djecom ili odraslim osobama koje imaju spoznaju o uinjenom nasilju te utvrditi sve okolnosti
vezane uz oblik, intenzitet, teinu i vremensko trajanje nasilja;
ukoliko se radi o osobito tekom obliku, intenzitetu ili duem vremenskom trajanju nasilja, koje moe izazvati traumu i kod
druge djece, koja su svjedoila nasilju, savjetovati se s nadlenom strunom osobom ili slubom poradi pomoi djeci, svjedo-
cima nasilja;
to urnije obaviti razgovor s djetetom koje je poinilo nasilje uz nazonost strune osobe, ukazati djetetu na neprihvatljivost
i tetnost takvog ponaanja, te ga savjetovati i poticati na promjenu takvog ponaanja, a tijekom razgovora posebno obratiti
pozornost iznosi li dijete neke okolnosti koje bi ukazivale da je dijete rtva zanemarivanja ili zlostavljanja u svojoj obitelji ili
izvan nje, u kojem sluaju e se odmah izvijestiti centar za socijalnu skrb, a po potrebi ili sumnji na poinjenje kanjive radnje
izvijestiti policiju ili nadleno dravno odvjetnitvo, a odgojno-obrazovna ustanova e poduzeti sve mjere za pomirenje djece
i za stvaranje tolerantnog, prijateljskog ponaanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi;
pozvati roditelje ili zakonske zastupnike djeteta koje je poinilo nasilje, upoznati ih s dogaajem, kao i s neprihvatljivou i
tetnou takvog ponaanja, savjetovati ih s ciljem promjene takvog ponaanja djeteta, te ih pozvati na ukljuivanje u savje-
tovanje ili strunu pomo unutar kole ili izvan nje (centri za socijalnu skrb, poliklinike za zatitu djece, obiteljska savjetovalita 131
i slino) i izvijestiti ih o obvezi odgojno-obrazovne ustanove da sluaj prijavi nadlenom centru za socijalnu skrb, Uredima
dravne uprave u upanijama (Slubama za drutvene djelatnosti i/ili Gradskom uredu za obrazovanje i port Grada Zagreba),
policiji ili nadlenom dravnom odvjetnitvu;
o poduzetim aktivnostima, razgovorima, izjavama te svojim opaanjima sainiti slubene biljeke, kao i voditi odgovarajue
evidencije zatienih podataka koje e se dostaviti na zahtjev drugim nadlenim tijelima.
A. 2.9. Literatura
Amnesty International. (2004). News Release. Spain: Government must live up to its responsibilities on protection of
womens rights (EUR 41/008/2004). Canada: Amnesty International. Stanje: 10.07.2010: http://amnesty.ca/resource_centre/
news/view.php?load=arcview&article=1673&c=Resource+Centre+News
Anthony, E.J., Kohler, B.J. (1987). The invulnerable child. New York: Guilford Press.
Avery-Leaf, S., Cascardi, M., OLeary, K. D., & Cano, A. (1997). Efficacy of a Dating Violence Prevention Program on Attitudes
Justifying Aggression. Journal of Adolescent Health, 21(1), 1-17.
Blythe, M. J., Fortenberry, J. D., Temkit, M., Tu, W., & Orr, D. P. (2006). Incidence and Correlates of Unwanted Sex in Relati-
onships of Middle and Late Adolescent Women. Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine, 160, 591-595.
Bonomi, A., & Kelleher, K. (2007). Dating Violence, Sexual Assault, and Suicide Attempts among Minority Adolescents. Archi-
ves of Pediatric & Adolescent Medicine. 161(6). 609-610.
Bragg, H.L. (2003). Child Protection in Families Experiencing Domestic Violence. Washington, DC: U.S. Depar-
tment of Health and Human Services, Administration for Children and Families, Administration on Chil-
dren, Youth and Families, Childrens Bureau, Office on Child Abuse and Neglect. Stanje: 02.07. 2010.
www.childwelfare.gov/pubs/usermanuals/domesticviolence/domesticviolence.pdf
Breiding, M. J., Black, M. C. & Ryan, G. W. (2008). Prevalence and Risk Factors of Intimate Partner Violence in Eighteen U.S.
States/Territories, 2005. American Journal of Preventive Medicine, 34, 112-118.
Callahan, M., Tolman, R., Saunders, D. (2003). Adolescent Dating Violence Victimization and Psychological Well-Being. Journal
of Adolescent Research, 18, 664-681. In. J. Powers, & E, Kerman. (2006). Teen Dating Violence. Act for Youth Upstate
Center of Excellence: Research, Facts and Findings. Ithaca, NY: Cornel University, Act for Youth Upstate Center of
Excellence.
Centers for Disease Control (CDC) (2006a). Dating Abuse Fact Sheet. National Center for Injury Prevention and Control. Sta-
SADRAJ PRIRUNIKA
 nje: 20.01.2009., www.cdc.gov/ncipc/dvp/DatingViolence.htm.
Centers for Disease Control (CDC). (2006b). Physical Dating Violence Among High School Students --- United States, 2003.
Morbidity and Mortality Weekly Report 55(19), 532-535.
Council of Europe. (2002). Recommendation on Domestic violence: Report of the Committee on equal opportunities for wo-
men and men [Doc. 9525]. Strasbourg: Council of Europe. In K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Petridou.
(2006a). Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV): Trainers Manual. Athens: Center for Re-
search and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine, Athens
University.
Council of Europe, Committee of Ministers. (2002a). Recommendation Rec(2002)5 on the protection of women against vio-
lence and explanatory memorandum. Strasbourg: Council of Europe. In K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci,
E. Petridou. (2006a). Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV): Trainers Manual. Athens:
Center for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of Me-
dicine, Athens University.
Council of Europe. (2002). Recommendation 1582 (2002). Domestic violence against women. Strasburg: Council of Europe. In
K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Petridou. (2006a). Sensitizing male population against intimate partner
violence (IPV): Trainers Manual. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of
Hygiene and Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Council of Europe. (2009). Compasito: Manual on Human Rights Education for Children (2nd Edition). Budapest: Co-
uncil of Europe, Directorate of Youth and Sport European Youth Centre Budapest. Stanje: 02.07.2010.
www.eycb.coe.int/compasito/pdf/Compasito%20EN.pdf
Council of Europe, Committee on Equal Opportunities for Women and Men (2004). Campaign to combat domestic violence
against women in Europe. Strasbourg: Council of Europe. In K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Petridou.
(2006a). Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV): Trainers Manual. Athens: Center for Re-
search and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine, Athens
University.
de Benedictis, T., Jaffe, J., & Segal, J. (2006). Domestic Violence and Abuse: Types, Signs, Symptoms, Causes, and Effects.
The American Academy of Experts in Traumatic Stress. Stanje: 10.07.2010. www.wellspring.edu.lb/s/696/images/
FileLibrary/56286801-f219-44ae-a360-b041455b29ff.pdf
Dahlberg, L., & Krug, E. (2002). Violence A global public health problem. In E. G. Krug, L.L. Dahlberg, J.A. Mercy, A.B. Zwi &
R. Lozano (Eds.), World Report on Violence and Health (pp. 1-21). Geneva: World Health Organization.
132 Department of Justice, Canada. (2003). What is Domestic Violence. Stanje: 10.07.2010. www.justice.gc.ca/eng/pi/fv-vf/facts-
info/dati-freq.html. In K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Petridou. (2006a). Sensitizing male population
against intimate partner violence (IPV): Trainers Manual. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries (CE-
REPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Domestic Violence Death Review Team. (2007). Harris County Adult Violent Death Review Team Report. Harris County Dome-
stic Violence Coordinating Council. Stanje: 10.07.2010.
www.hcphes.org/dccp/epidemiology/AVDRT%20report%20June%202007.pdf
Edleson, J.L.(1999a). The overlap between child maltreatment and woman battering. Violence Against Women, 5, 134-154.
Edleson, J.L. (1999b). Childrens witnessing of adult domestic violence. Journal of Interpersonal Violence, 14, 83970.
Federal Ministry for Family Affairs, Senior Citizens, Women and Youth. (2004). Health, well-being and personal safety of wo-
men in Germany. A representative study of violence against women in germany. Summary of the central research
results. Berlin: Federal Ministry for Familiy Affairs, Senior Citizens, Women and Youth BMFSFJ.
Felitti, V.J., Anda, R.F., Nordenberg, D., Williamson, D.F., Spitz, A.M., Edwards, V., Koss, M.P., Marks, J.S. (1998). Relationship
of childhood abuse and household dysfunction to many of the leading causes of death in adults. The Adverse Child-
hood Experiences (ACE) Study. American Journal of Preventive Medicine, 14, 245-258.
Forum for Women and Development (FOCUS). (2007). Shadow report to Norways 7th periodic report on the implementation
of CEDAW by womens organisations in Norway. Oslo: FOCUS. In K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Petri-
dou. (2006a). Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV): Trainers Manual. Athens: Center
for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine,
Athens University.
Foshee, V. A., Linder, G. F., Bauman, K. E., Langwick, S. A., Arriaga, X. B., Heath, J. L., et al. (1996). The Safe Dates Project:
Theoretical Basis, Evaluation, Design, and Selected Baseline Findings. American Journal of Preventive Medicine,
12(Supplement 5), 2947.
Garcia-Moreno, C., Jansen, H., Ellsberg, M., Heise, L., Watts, C. H., & WHO Multi-Country Study on Womens Health and Do-
mestic Violence Against Women Study Team. (2006). Prevalence of intimate partner violence: Findings from the
WHO Multi-Country Study on Womens Health and Domestic Violence. Lancet, 368, 1260-1269.
Gewirtz, A., Edleson, JL. (2004). Young Childrens Exposure to Adult Domestic Violence: Toward a Developmental Risk and
Resilience Framework for Research and Intervention. Iowa: School of Social Work, University of Iowa
Glass, N., Fredland, N., Campbell, J., Yonas, M., Sharps, P., & Kub, J. (2003). Adolescent Dating Violence: Prevalence, Risk Fac-
tors, Health Outcomes, and Implications for Clinical Practice. Journal of Obstetric, Gynecologic, & Neonatal Nursing,
SADRAJ PRIRUNIKA
32, 227-238.
Hartley, C.C. (2002). The co-occurrence of child maltreatment and domestic violence: examining both neglect and child physi-
cal abuse. Child Maltreatment, 7, 349-58.
Harvey, A., Garcia-Moreno, C., & Butchart, A. (2007). Primary prevention of intimate-partner violence and sexual violence:
Background paper for WHO expert meeting. Geneva: World Health Organization.
Heise, L. (1998). Violence against women: an integrated, ecological framework. Violence against women, 4, 162-290.
Hickman, L. J., Jaycox, L. H., & Aranoff, J. (2004). Dating violence among adolescents: Prevalence, gender distribution, and
prevention program effectiveness. Trauma, Violence, & Abuse, 5, 123142.
Hughes, H.M. (1988). Psychological and behavioural correlates of family violence in child witness and victims. American Jour-
nal of Orthopsychiatry, 58, 77-90.
Hughes, H.M., Graham-Bermann, S.A., Gruber, G. (2001). Resilience in children exposed to domestic violence. In: Graham-
Bermann SA, Edleson JL (eds). Domestic violence in the lives of children: The future of research, intervention, and
social policy (pp. 67-90). Washington, DC: American Psychological Association.
Humphreys, C., Houghton, C., Ellis, J. (2008). Literature Review: Better Outcomes for Children and Young People Experiencing
Domestic Abuse - Directions for Good Practice. Edinburgh: Crown. Stanje: 19.09. 2008:
www.scotland.gov.uk/Resource/Doc/234221/0064117.pdf
Jaspard, M., & the ENVEFF team. (2001). Violence against women: The first French national survey. Population & Societies,
364. In K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Petridou. (2006a). Sensitizing male population against intimate
partner violence (IPV): Trainers Manual. Athens: CEREPRI, Department of Hygiene and Epidemiology, School of Me-
dicine, Athens University.
Kaur, R., & Garg, S. (2008). Addressing Domestic Violence Against Women: An Unfinished Agenda. Indian Journal of Commu-
nity Medicine, 33(2), 7376.
Krug, E.G., Dahlberg, L.L., Mercy, J.A., Zwi, B., & Lozano, R. (2002). World report on violence and health. Geneva: World
Health Organization. In K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Petridou. (2006a). Sensitizing male population
against intimate partner violence (IPV): Trainers Manual. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries (CE-
REPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Loewenberg, S. (2005). Domestic violence in Spain. The Lancet, 365, 464. In K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Pe-
tridou. (2006a). Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV): Trainers Manual. Athens: Center
for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine,
Athens University.
Lundgren, E., Heimer, G., Westerstrand, J., Kalliokoski, A.M. (2001). Captured Queen: Mens violence against women in equ- 133
al Sweden a prevalence study. Stockholm: Brottsoffermyndigheten & Uppsala University.
MacMillan, H. L., Wathen, C. D., Jamieson, E., Boyle, M., McNutt, L. A., Worster, A., Lent, B. & Webb, M. (2006). Approaches to
Screening for an Intimate Partner Violence in Health Care Settings: A Randomized Trial. The Journal of the American
Medical Association, 296, 530-536.
Maker, A.H., Kemmelmeier, M., Peterson, C. (1998). Long-term psychological consequences in women of witnessing parental
physical conflict and experiencing abuse in childhood. Journal of Interpersonal Violence, 13, 574-89.
Marcus, R. (2005). Youth Violence in Everyday Life. Journal of Interpersonal Violence. 20, 442-447.
Minnesota Advocates for Human Rights. (2003). Domestic Violence Training Modules. In K., Petroulaki, A., Dinapogias, S.,
Morucci, E. Petridou. (2006a). Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV): Trainers Manual.
Athens: CEREPRI, Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Mischigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board (MDVPTB). (n.d.). Defining Dating Violence. Stanje: 06.07. 2010
from Web site: www.michigan.gov/datingviolence/0,1607,7-233-46553-169521--,00.html
Morrison, A., Ellsberg, M., & Bott, S. (2007). Addressing Gender-Based Violence: A Critical Review of Interventions. The World
Bank Research Observer Advance Access. Stanje: 20.07.2009:
http://wbro.oxfordjournals.org/cgi/reprint/lkm003v1.pdf
National Resource Center on Domestic Violence (NRCDV). (2004), Teen Dating Violence Overview (p. 1). Harrisburg, PA:
NRCDV. Stanje: 05.07.2010. http://search.pcadv.net/phpdig/search.php.
OHanlon, L. & Benninger-Budel, C (Ed.). (2003). Violence against women in France. Report prepared for the Committee on the
Elimination of Discrimination against Women by the World Organisation Against Torture (OMCT). Geneva: OMCT. In
K., Petroulaki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Petridou. (2006a). Sensitizing male population against intimate partner
violence (IPV): Trainers Manual. Athens: CEREPRI, Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine,
Athens University.
OKeefe, M. (1997). Predictors of Dating Violence Among High School Students. Journal of Interpersonal Violence, 12, 546-
568.
Pentaraki M. (2003). Magnitude, forms and consequences of violence that adolescent female High School students suffer
in their intimate relationships. Unpublished Doctoral thesis, Department of Sociology, Panteion University, Athens.
Petroulaki, . (2010). The impact of Intimate Partner Violence on children. In I., Giannopoulou, A., Douzenis, & E., Lykouras
(eds.). Issues in Child and Adolescent Psychiatry. Athens: Paschalidis Medical Publications.
Petroulaki, K., Dinapogias, A, Morucci, S., Petridou, E. (2006a). Sensitizing male population against intimate partner violence
SADRAJ PRIRUNIKA
 (IPV): Trainers Manual. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene
and Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Petroulaki, K., Dinapogias, A., Morucci, S. (2006b). Final Report: Improving the Response to Intimate Partner Violence (IPV)
in Military Settings [JAI/DAP/04-1/101/WY]. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries, Dept. of Hygiene
and Epidemiology, Medical School, National and Kapodistrian University of Athens. (Available at: www.euroipn.org/
daphne_new/daphne2/CEREPRI_2004-1_101_WY_Final%20Report_printing.doc, stanje: 10.03.2009.
Powers, J. & Kerman, E. (2006). Teen Dating Violence. Act for Youth Upstate Center of Excellence: Research, Facts and Findin-
gs. Ithaca, NY: Cornel University, Act for Youth Upstate Center of Excellence.
Raiford, J. L., Wingood, G. M., & Diclemente, R. J. (2007). Prevalence, Incidence, and Predictors of Dating Violence: A Longitu-
dinal Study of African American Female Adolescents. Journal of Womens Health, 16, 822-832.
Rennison, C.M., (2001 revised). Bureau of Justice Statistics Special Report (NCJ 187635): Intimate partner violence and age of
Victim, 1993-99. Washington, DC: U.S. Department of Justice, Office of Justice Programs, Office of Juvenile Justice
and Delinquency Prevention. Stanje: 06.07. 2010. http://bjs.ojp.usdoj.gov/content/pub/pdf/ipva99.pdf
Rennison, C.M., & Welchans, S. (2000/2002 revised). Bureau of Justice Statistics Special Report (NCJ 178247): Intimate partner
violence. Washington, DC: U.S. Department of Justice, Office of Justice Programs, Office of Juvenile Justice and De-
linquency Prevention. Stanje: December 12, 2006: www.ojp.usdoj.gov/bjs/pub/pdf/ipv.pdf.
Research Center for Gender Equality (KETHI). (2003). Domestic violence against women: the first epidemiological research in
Greece. Athens: KETHI.
Silverman, J. G., Raj, A., Mucci, L. A., & Hathway, J. E. (2001). Dating Violence against Adolescent Girls and associated Sub-
stance Use, Unhealthy Weight Control, Sexual Risk Behaviour, Pregnancy, and Suicidality. Journal of the American
Medical Association, 286, 572 579.
Soroptimist International of the Americas (2008). White Paper: Teen Dating Violence. Philadelphia, PA: Soroptimist.
Sternberg, K.J., Lamb, M.E., Greenbaum, C., Cicchetti, D., Dawud, S., Cortes, R.M., Krispin, O., Lorey, F. (1993). Effects of do-
mestic violence on childrens behaviour problems and depression. Developmental Psychology, 29, 44-52.
The Advocates for Human Rights. (2006). Prevalence of Domestic Violence. Minneapolis: The Advocates for Human Rights.
Stanje: 10.07.2010. www.stopvaw.org/Prevalence_of_Domestic_Violence.html
The British Medical Association. (1998). Domestic violence: a health care issue? Belfast: The British Medical Association
Tjaden, P. & Thoennes, N. (2000). Full report of the prevalence, incidence, and consequences of violence against women: Fin-
dings from the national violence against women survey. National Institute of Justice: Centers of Disease Control and
Prevention: Research Brief (NCJ 183781, pp. 1-71). Washington D. C.: United States Department of Justice: Office of
134 Justice Programs.
United Nations Childrens Fund (UNICEF). (2000). Domestic Violence against Women and Girls. Florence: UNICEF, Innocenti
Research Centre. Stanje: 02.07. 2010. www.unicef-icdc.org/publications/pdf/digest6e.pdf. In K., Petroulaki, A., Dina-
DODATAK B.
pogias, S., Morucci, E. Petridou. (2006a). Sensitizing male population against intimate partner violence (IPV): Trainers
Manual. Athens: CEREPRI, Department of Hygiene and Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
University of Nevada. (n.d.). Fact Sheet 01-60. Stanje: 10.07.2010..
http://www.unce.unr.edu/publications/files/cy/2001/fs0160.pdf
EVALUACIJA
Virginia Sexual & Domestic Violence Action Alliance. (2009). Guidelines for the Primary Prevention of Sexual Violence & Inti-
mate Partner Violence. Stanje: 01.10.2009.:
www.vsdvalliance.org/secPublications/Prevention%20Guidelines%202009%5B1%5D.pdf
Walby, S., & Allen, J. (2004). Domestic violence, sexual assault and stalking: Findings from the British Crime Survey (Home
Office Research Study 276). London: Home Office Research, Development and Statistics Directorate. In K., Petrou-
laki, A., Dinapogias, S., Morucci, E. Petridou. (2006a). Sensitizing male population against intimate partner violence
(IPV): Trainers Manual. Athens: Center for Research and Prevention of Injuries (CEREPRI), Department of Hygiene
and Epidemiology, School of Medicine, Athens University.
Ward, J. (2002). If Not Now, When? Addressing Gender-based Violence in Refugee, Internally Displaced and Post-conflict
Settings - A Global Overview (Reproductive Health for Refugees Consortium (RHRC).
World Health Organization (WHO). (1996). Violence against women: WHO Consultation, Geneva, World Health Organization
(document FRH/WHD/96.27). Stanje: 10.07.2010.: http://whqlibdoc.who.int/hq/1996/FRH_WHD_96.27.pdf
Wold Health Organization. (2009). Violence Against Women Factsheet 239. Stanje: 03.07. 2010.
www.who.int/mediacentre/factsheets/fs239/en/index.html

SADRAJ PRIRUNIKA
 DODATAK B. EVALUACIJA 3. U veini obitelji u naoj zemlji, to misli tko je odgovoran za :
Oboje Oboje
Majka Otac Majka Otac
B.1. PRED-UPITNIK jednako jednako
pranje sua? brigu o lanovima obitelji?
Drava Upute za pisanje tvoje zaporke
Upii u kvadratie sljedee podatke
pranje rublja? ienje kue?
Datum
a. 3. slovo imena tvoje majke a b c c d d glaanje odjee? plaanje rauna?
Ime kole
Razred
b. 3 slovo imena tvog oca
. kuhanje? iznoenje smea?
c. Mjesec tvog roenja (01-12) pomaganje djeci u pisanju zadae? pranje auta?
Razredno I d. zadnje dvije znamenke broja tvog mobitela odlazak u trgovinu? popravke u kui?
Grupa
odjeljenje K
4. Za svaku od sljedeih tvrdnji oznaite jesu li djeaci i djevojice tretirani razliito od strane nastavnika/ca u koli:
Djeaci Djevojice Jednako Nijedan
Podaci koje emo prikupiti ovim upitnikom su strogo povjerljivi i anonimni. Molimo te da ne pie svoje ime na upitnik. Tvoji
e nam odgovori pomoi da za radionice izaberemo aktivnosti koje odgovaraju tvojim potrebama. Nema tonih i pogrenih Oekuje se bolji akademski uspjeh.
odgovora, nas zanima tvoje miljenje. Zato te molimo da o svojim odgovorima ne razgovara s drugima. Kanjeni su stroe kada uzrokuju probleme.
Dodjeljuju im se najdosadniji zadaci.
1. Za svaku od sljedeih izjava oznai je li prema tvom miljenju tona ili netona tako to e staviti X u odgovarajuu Dodjeljuju im se najjednostavniji zadaci.
kuicu. Vie ih se sumnjii kada je neto potrgano.
Tono Netono Tono Netono Dodjeljuje im se zadatak ienja neeg, ako je potrebno.
Pravi mukarac ne plae. Prava ena ne psuje. Dodjeljuju im se zadaci koji zahtijevaju odgovornost.
Elektrini popravci u kui su
ienje kue je iskljuivo enski posao. Vie ih se sumnjii ako je neto ukradeno.
iskljuivo muki posao. Dodjeljuje im se zadatak noenja neeg, ako je potrebno.
ena moe biti auto mehaniar. Mukarac moe biti domaica. Trebaju vie uiti za istu ocjenu nego osoba drugog spola.
Dunost je mukarca donositi novac kui Vie ih se hvali kada postiu dobar akademski uspjeh.
Majka ne bi trebala raditi. (zaraivati).
Djeaci pokazuju drugima kako
Dobivaju pohvale kada su tihi na nastavi.
se osjeaju. Djevojice pokazuju drugima kako se osjeaju. Dobivaju vie ocjene za jednaku izvedbu.
Prilikom zajednikog izlaska od Prilikom zajednikog izlaska od djevojke se
Oekuje se da budu tii u uionici.
deka se oekuje da sve plati. oekuje da sve plati. Neto drugo?
136 Deki su bolji od djevojica u Djevojice su bolje od djeaka u jezicima i
Neto drugo? 137
znanosti i matematici. umjetnosti.
5. Za svaku od sljedeih izjava oznai je li prema tvom miljenju tona ili netona za tvoju zemlju tako to e staviti X u
ena je glava obitelji. Mukarac je glava obitelji. odgovarajuu kuicu.
Tono Netono
Djeaci trebaju biti snani i jaki. Djevojice trebaju biti slabe i osjetljive. U veini obitelji djeaci imaju vie slobode nego djevojice iste dobi.
Nogomet je iskljuivo muka U veini obitelji djevojice imaju vie slobode nego djeaci iste dobi
aktivnost. Balet je iskljuivo enska aktivnost.
U veini obitelji, djeaci su prisiljeni raditi vie kuanskih poslova nego djevojice iste dobi
U veini obitelji, djevojice su prisiljene raditi vie kuanskih poslova nego djeaci iste dobi
Izrazito Nisam Ne Izrazito
2. Oznai do koje mjere se slae ili ne slae sa sljedeim izjavama tako Slaem
da stavi znak X u kuicu koja najbolje odraava tvoje miljenje.
se siguran/ slaem se ne Postoje ene koje ne rade jer im mu to ne doputa
se
slaem sigurna se slaem Postoje mukarci koje ne rade jer im ene to ne doputaju
Nije toliko vano da ene imaju posao koliko je to vano za mukarce. Neto drugo?
ene trebaju brinuti o djeci. Neto drugo?
Mukarci trebaju brinuti o djeci. 6. Molimo odredite prioritete od 1 do 4 (1= najvanije 4= najmanje vano) ovisno o tome koliko nae drutvo smatra vanim
U redu je da otac ostane kod kue i brine o djeci, a da je majka zaposlena. pojedine ciljeve: [Molimo rangirajte sve stavke]
U redu je da majka ostane kod kue i brine o djeci, a da je otac zaposlen. Za ene: Za mukarce:
i. profesionalni uspjeh ii. profesionalni uspjeh
Vrlo je vano za enu da se uda i ima djecu. iii. udaja iv. brak
Vrlo je vano za mukarca da se oeni i ima djecu v. majinstvo vi. oinstvo
ene su bolje od mukaraca u brizi za djecu. vii. ekonomski uspjeh viii. ekonomski uspjeh
Mukarci su bolji od ena u brizi za djecu.
Uinkovitije je ako otac disciplinira djecu nego majka.
Problematino je za par ako ena zarauje vie novca nego mukarac.
Odgovornost je ene ako se obitelj raspadne.
Prihvatljivije je da mukarac ima vie partnerica nego da ena ima vie
partnera.
Djevojice oekuju od djeaka da ih zatite kada je to potrebno.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 7. Za svaku od sljedeih izjava stavi oznaku X u kuicu koja prema tvom miljenju bolje opisuje situaciju u tvojoj zemlji.
10. Oznai do koje mjere se slae ili ne slae sa sljedeim Izrazito Nisam Ne Izrazito
Slaem
U veini obitelji: Majka Otac Jednako izjavama tako da stavi znak X u kuicu koja najbolje odraava se siguran/ slaem se ne
se
tvoje miljenje. slaem sigurna se slaem
Osoba koja donosi odluke vezane uz financije je:
Osoba koja donosi odluke vezane uz djecu je: Djevojka koja prilikom izlaska sa svojim dekom flerta s drugim
ljudima, provocira ga da ju udari
Briga o djeci prvenstveno je odgovornost:
Deko koji prilikom izlaska sa svojom djevojkom flerta s drugim
Osoba koja ee prestaje raditi kako bi brinula o djeci: ljudima, provocira ju da ga udari
Ako samo jedna osoba osigurava financijska sredstva za obitelj, ta osoba je ee:
U veini obitelji/parova Majka Otac Jednako Ako je djevojka ljubomorna to pokazuje koliko voli svog deka
Osoba koja zarauje vie novca je: Ako je deko ljubomoran, to pokazuje koliko voli svoju djevojku
Osoba koja bi trebala zaraditi vie novca je: Osoba koju je udario njezin partner/partnerica, sigurno je uinila
Obavljanje kuanskih poslova prvenstveno je odgovornost: neto to je to uzrokovalo
8a. Je li ti se netko ikada obraao ili se ponaao prema 11a. Djevojka treba prekinuti vezu: 11b. Mladi treba prekinuti vezu:
Nikada Rijetko Ponekad esto Vrlo esto Tono Netono Tono Netono
tebi:
Na povoljan nain zato to ste djevojka/mladi? Ako je deko tue Ako ga djevojka tue
Na nepovoljan nain samo zato to si djevojka/mladi? Ako je deko stalno vrijea Ako ga djevojka stalno vrijea
Ako deko vri pritisak na nju da Ako djevojka vri pritisak na
Ako eli, navedi primjer/primjere:
imaju seksualne odnose iako ona njega da imaju seksualne odnose
to ne eli iako on to ne eli
Ako njezin deko ne eli seksualni Ako njegova djevojka ne eli
odnos seksualni odnos

12a. Ne prekinuti s NJIM Tono Netono 12b. Ne prekinuti s NJOM Tono Netono
8b. Je si li se ikada ponaao/la, govorio/la ili mislio/la na Vrlo Unato tome to je stalno vrijea, Unato tome to ga stalno
Nikada Rijetko Ponekad esto
esto to znai da ona to voli vrijea, to znai da on to voli
nain koji je:
U korist djevojke, samo zato to je djevojka? Unato tome to on kontrolira Unato tome to ona kontrolira

svaki njezin pokret, to znai da ona svaki njegov pokret, to znai da
138 Nepravedan za djevojku, samo zato to je djevojka?
to voli on to voli 139
U korist mladia, samo zato to je mladi? Unato tome to ju udara, to znai Unato tome to ga udara, to
Nepravedan za mladia, samo zato to je mladi? da ona to voli znai da on to voli
Ako eli, navedi primjer/primjere
13. Za svaku od sljedeih izjava oznai je li prema tvom miljenju tona ili netona
Tono Netono
tako to e staviti X u odgovarajuu kuicu.
Nasilje u intimnim vezama postoji samo meu ljudima koji su siromani.
Nasilje u intimnim vezama postoji samo meu neobrazovanim ljudima.
9a. Radi se o vrsti nasilja kada u
Tono Netono
9b. Radi se o vrsti nasilja kada u
Tono Netono
rtve nasilnih odnosa veinom su ene.
vezi ON: vezi ONA: Osoba je zlostavljana samo kada postoji fiziko nasilje.
Stalno vie na nju Stalno vie na njega Unitavanje osobnih stvari i imovine nije oblik nasilja.
Ne eli je povesti sa sobom svaki Ne eli ga povesti sa sobom svaki put Nasilni ljudi su ljudi koji ne mogu kontrolirati svoju ljutnju.
put kada izlazi s drutvom kada izlazi s drutvom
Da ga nije provocirala, on ju ne bi zlostavljao.
Govori joj da e ako ga ikada Govori mu da e ako ju ikada ostavi,
ostavi, on umrijeti bez nje ona umrijeti bez njega Moete prepoznati je li osoba nasilna samo na osnovu njegovog/njezinog izgleda.
Naziva je pogrdnim imenima i Naziva ga pogrdnim imenima i
Ljubomora je znak ljubavi.
omalovaava omalovaava Djevojke nisu nikada fiziki nasilne prema svojim partnerima.
Ljuti se kada ona zakasni na
Kada mladi miluje djevojku i ona kae ne, to esto znai da.
dogovor Ljuti se kada on zakasni na dogovor Kada je osoba zlostavljana u vezi, jednostavno joj je napustiti partnera/partnericu.
Prati je uvijek i svuda gdje ide Prati ga uvijek i svuda gdje ide Nasilno ponaanje osobe u vezi moe se promijeniti ako ju partner/partnerica dovoljno voli.
eli da dijele trokove pola pola eli da dijele trokove pola pola kada
Mukarci su po prirodi nasilni.
kada izlaze zajedno izlaze zajedno ene su nasilne po prirodi.
Veina djevojaka misli da moraju glumiti da su teko dostupne prije nego pristanu na seksualni
Govori joj koje ljude smije, a koje

Govori mu koje ljude smije, a koje ne
odnos.
ne smije viati smije viati
Veina mladia vjeruje da kada djevojka odbije seksualni odnos s njima, one samo glume da su
Govori joj to smije, a to ne smije Govori mu to smije, a to ne smije
odjenuti odjenuti teko dostupne.
Zloupotreba droga je uzrok nasilja u intimnim vezama.
Prijeti joj da e je fiziki povrijediti Prijeti mu da e ga fiziki povrijediti Veina zlostavljanih osoba vjeruje da su one krive za to to im se dogaa.

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 Oznai do koje mjere se slae ili ne slae sa sljedeim izjavama tako da stavi znak X u kuicu koja najbolje odraava tvoje miljenje.
Nisam 17. Je li tvoj deko ili djevojka ikada uinio/uinila neto od gore navedenog?
Izrazito Ne slaem Izrazito se
14a. Mladi ima pravo udariti svoju djevojku: Slaem se siguran/ Ne
se slaem se ne slaem
sigurna
Ako ga ljuti njezino ponaanje Da. eli li napisati to?: _________________________________________________
Ako ga ne slua Ne elim odgovoriti.
Ako sazna da mu je nevjerna Ovo pitanje se ne odnosi na mene jer do sada nisam bio/bila u vezi
Ako sumnja da mu je nevjerna
Ako ne vodi brigu o njemu na nain na koji bi trebala
Ako ga ne potuje 18. Jesi li ti ikada uinio/uinila neto od navedenog svome deku / svojoj djevojci?
Ako poklanja vie pozornosti prijateljima/prijateljicama Ne
nego njemu
Ako eli prekinuti s njim Da. eli li napisati to?: _________________________________________________
Ako je ljubomoran Ne elim odgovoriti.
Ako je ona ljubomorna Ovo pitanje se ne odnosi na mene jer do sada nisam bio/bila u vezi
Nisam Izrazito
Izrazito Slaem Ne
14b. Djevojka ima pravo udariti svog deka: siguran/ se ne
se slaem se slaem se Demografski podaci
sigurna slaem
Ako ju ljuti njegovo ponaanje
Ako ju ne slua 1. Dob _______ godina
Ako sazna da joj je nevjeran 2. Spol
Ako sumnja da joj je nevjeran
Ako ne vodi brigu o njoj na nain na koji bi trebao Muko
Ako ju ne potuje ensko
Ako poklanja vie pozornosti prijateljima/prijateljicama
nego njoj 3. Nacionalnost: ___________________________________________________

Ako eli prekinuti s njom 4. Jesi li ikada u ivotu do sada imao/imala romantinu ili intimnu vezu?
140 Ako je ljubomorna Da
141
Ako je on ljubomorna Ne kraj upitnika
Nisam Ne elim odgovoriti kraj upitnika
15. Mladi ima pravo vriti pritisak na djevojku da ima Izrazito se Ne slaem Izrazito se
Slaem se siguran/
seksualni odnos s njim: slaem se ne slaem 5. Koliko ti je bilo godina kada si zapoeo/zapoela svoju prvu vezu?
sigurna
Ako ona nosi seksi odjeu ______ godina
Ako je pijana ili pod utjecajem droga Ne elim odgovoriti
Ako kae ne ali on zna da ona zapravo misli da
Ako su zajedno mjesec dana ali odbija stupiti u seksualne 6. Koliko je godina tada bilo tvom deku/tvojoj djevojci?
odnose s njim
Ako je imala seksualne odnose s njim ili drugim dekom ______ godina
prolosti
Ne elim odgovoriti
Ako mu je dozvolila da ju ljubi i miluje
Ako prihvaa njegove poklone
Ako on uvijek plaa prilikom izlazaka
Ako je on pijan ili pod utjecajem droga

16. Meu tvojim vrnjacima, prijateljima u koli, susjedstvu i drugdje, poznaje li par Ne elim
da Ne
ili vie parova u ijim vezama se dogaa sljedee: odgovoriti
Mladi vrijea ili pljuje djevojku
Mladi udara djevojku
Mladi prisiljava djevojku na seksualni in koji ona ne eli
Djevojka vrijea ili pljuje mladia
Djevojka udara mladia.
Djevojka prisiljava mladia na seksualni in koji on ne eli

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 B.2. POST- UPITNIK 3. Jesi li sudjelovanjem na radionici nauio/la neto novo to do sada nisi znao/znala?
Vezano uz temu ravnopravnosti spolova Vezano uz temu nasilja u intimnim vezama: [stavi
Drava Upute za pisanje tvoje zaporke oznaku X u odgovarajuu kuicu)
[stavi oznaku X u odgovarajuu kuicu)
Upii u kvadratie sljedee podatke
Datum
Nisam nauio/nauila nita novo Nisam nauio/nauila nita novo
Ime kole a. 3. slovo imena tvoje majke a b c c d d
Razred
Nauio/la sam barem jednu novu stvar Nauio/la sam barem jednu novu stvar
b. 3. slovo imena tvog oca
c. mjesec tvog roenja (01-12) Nauio/la sam puno novih stvari Nauio/la sam puno novih stvari
Razredno
Grupa
I
Nauio/la sam sve to sam trebao/la znati Nauio/la sam sve to sam trebao/la znati
odjeljenje d. zadnje dvije znamenke broja tvog mobitela
K
4. Stavi oznaku X na svakoj liniji (od 0% - 100%) kako bi pokazao/la do koje mjere ti je radionica pomogla u vezi sa
sljedeim temama:
Podaci koje emo prikupiti ovim upitnikom su strogo povjerljivi i anonimni. Molimo te da ne pie svoje ime na upitnik. Tvoji e nam odgovori
pomoi da za radionice izaberemo aktivnosti koje odgovaraju tvojim potrebama. Nema tonih i pogrenih odgovora, nas zanima tvoje
miljenje. Zato te molimo da o svojim odgovorima ne razgovara s drugima. Pomogla mi je da prepoznam je li moja veza zdrava/kvalitetna ili nije.
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
1. Dob _______ godina

2. Spol
Pomogla mi je da prepoznam je li moja veza nasilna ili nije.
Muko
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
ensko
3. Nacionalnost: ___________________________________________________

1. Na skali od 0 do 10 (0 =nisam u potpunosti... 10 = potpuno), ocijeni razliite aspekte radionica.
1.1. Koliko si zadovoljan/zadovoljna:
i. cijelom radionicom?
ii. temama o kojima se diskutiralo?
iii. koritenim aktivnostima?
142 iv. radnim listovima koji si koristio/la?
v. pisanim materijalima koji su ti podijeljeni?
vi. nainom na koji je voena radionica?
vii. nainom na koji je organizirana radionica?
viii. adekvatnou nastavnika/ce koji /a je vodio
radionicu?
ix. vlastitim sudjelovanjem na radionici?
x. trajanjem radionice?
1.4. Do koje mjere smatra da je nastavnik/ica koji/a je vodilo radionicu:
i. bio/bila dobro pripremljen/a
ii. dobro raspodijelio/la vrijeme
iii. adekvatno odgovorio/la na tvoja pitanja
2. Na ovoj radionici:
a. navie mi se svialo:
Pomogla mi je da saznam to trebam uiniti ako je netko koga volim u nasilnoj vezi?
1.2. Koliko e ti radionica na kojoj si sudjelovao/la koristit::
i. u tvom svakodnevnom ivotu? 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
ii. u tvojim osobnim vezama?
iii. u situacijama u kojima je djevojka/ena koju
poznaje zlostavljana u vezi?
iv. u situacijama u kojima mladi/mukarac kojeg 5. Reci nam svoje miljenje o sljedeem: Sigurno da Vjerojatno da Vjerojatno ne Sigurno ne 143
poznaje zlostavlja partnericu?
1.3. Openito, do koje mjere: eli li u budunosti sudjelovati na slinoj
radionici?
i. radionica opravdala tvoja oekivanja?
ii. su ti se svidjele aktivnosti u kojima si sudjelovao/ Reci nam ZATO?
la: Prema tvom miljenju, treba li takve radionice
iii. su diskutirane teme povezane s tvojim odravati u prostoru kole?
svakodnevnim ivotom?
iv. ti je radionica koristila? Reci nam ZATO?
v. misli da je radionica ugodno iznenaenje? Prema tvom miljenju, treba li takve radionice
voditi nastavnik/ca?
Reci nam ZATO?
Biste li preporuili prijatelju sudjelovanje na
radionici kao to je ova?
Reci nam ZATO?

b. nije mi se svialo:

c. teme koje bi elio/eljela da su bile diskutirane, a nisu:

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 6. Za svaku od sljedeih izjava oznai je li prema tvom miljenju tona ili netona
tako to e staviti X u odgovarajuu kuicu. Ako eli, navedi primjer/primjere:
Tono Netono Tono Netono
Pravi mukarac ne plae. Prava ena ne psuje.
Elektrini popravci u kui su iskljuivo ienje kue je iskljuivo enski

muki posao. posao.
9a. Radi se o vrsti nasilja kada u 9b. Radi se o vrsti nasilja kada u
ena moe biti auto mehaniar. Mukarac moe biti domaica. Tono Netono Tono Netono
vezi ON: vezi ONA:
Dunost je mukarca donositi novac
Majka ne bi trebala raditi.
kui (zaraivati).
Stalno vie na nju Stalno vie na njega
Djeaci pokazuju drugima kako se Djevojice pokazuju drugima kako se Ne eli je povesti sa sobom svaki Ne eli ga povesti sa sobom svaki put
put kada izlazi s drutvom kada izlazi s drutvom
osjeaju. osjeaju.
Govori joj da e ako ga ikada Govori mu da e ako ju ikada ostavi,
Prilikom zajednikog izlaska od deka se

Prilikom zajednikog izlaska od
ostavi, on umrijeti bez nje ona umrijeti bez njega
oekuje da sve plati. djevojke se oekuje da sve plati.
Naziva je pogrdnim imenima i Naziva ga pogrdnim imenima i
Deki su bolji od djevojica u znanosti i

Djevojice su bolje od djeaka u
omalovaava omalovaava
matematici. jezicima i umjetnosti. Ljuti se kada ona zakasni na
ena je glava obitelji. Mukarac je glava obitelji. dogovor Ljuti se kada on zakasni na dogovor
Djeaci trebaju biti snani i jaki. Djevojice trebaju biti slabe i osjetljive. Prati je uvijek i svuda gdje ide Prati ga uvijek i svuda gdje ide
Nogomet je iskljuivo muka aktivnost. Balet je iskljuivo enska aktivnost. eli da dijele trokove pola pola eli da dijele trokove pola pola kada
kada izlaze zajedno izlaze zajedno
7. Oznai do koje mjere se slae ili ne slae sa sljedeim Nisam Izrazito Govori joj koje ljude smije, a koje Govori mu koje ljude smije, a koje ne
Izrazito se Ne slaem ne smije viati smije viati
izjavama tako da stavi znak X u kuicu koja najbolje Slaem se siguran/ se ne
slaem se Govori joj to smije, a to ne smije Govori mu to smije, a to ne smije
odraava tvoje miljenje. sigurna slaem
odjenuti odjenuti
Nije toliko vano da ene imaju posao koliko je to vano za
mukarce. Prijeti joj da e je fiziki povrijediti Prijeti mu da e ga fiziki povrijediti
ene trebaju brinuti o djeci.
Mukarci trebaju brinuti o djeci. 10. Oznai do koje mjere se slae ili ne slae sa sljedeim
Izrazito se
Nisam
Ne slaem Izrazito se
U redu je da otac ostane kod kue i brine o djeci, a da je majka izjavama tako da stavi znak X u kuicu koja najbolje Slaem se siguran/
zaposlena. odraava tvoje miljenje.
slaem
sigurna
se ne slaem

144 U redu je da majka ostane kod kue i brine o djeci, a da je otac

zaposlen. Djevojka koja prilikom izlaska sa svojim dekom flerta s

145
drugim ljudima, provocira ga da ju udari
Vrlo je vano za enu da se uda i ima djecu. Deko koji prilikom izlaska sa svojom djevojkom flerta s
Vrlo je vano za mukarca da se oeni i ima djecu. drugim ljudima, provocira ju da ga udari
ene su bolje od mukaraca u brizi za djecu. Ako je djevojka ljubomorna, to pokazuje koliko voli svog
Mukarci su bolji od ena u brizi za djecu deka
Uinkovitije je ako otac disciplinira djecu nego majka. Ako je deko ljubomoran, to pokazuje koliko voli svoju
Problematino je za par ako ena zarauje vie novca nego
mukarac. djevojku.
Osoba koju je udario njezin partner/partnerica, sigurno je
Odgovornost je ene ako se obitelj raspadne. uinila neto to je to uzrokovalo
Prihvatljivije je da mukarac ima vie partnerica nego da ena
ima vie partnera.
Djevojice oekuju od djeaka da ih zatite kada je to potrebno. 11a. Djevojka treba prekinuti vezu: Tono Netono 11b. Mladi treba prekinuti vezu: Tono Netono
Ako je deko tue Ako ga djevojka tue
8a. Je li ti se netko ikada obraao ili se ponaao prema
Nikada Rijetko Ponekad esto Vrlo esto
tebi: Ako je deko stalno vrijea Ako ga djevojka stalno vrijea
Na povoljan nain zato to ste djevojka/mladi? Ako deko vri pritisak na nju da Ako djevojka vri pritisak na njega
Na nepovoljan nain samo zato to si djevojka/mladi? imaju seksualne odnose iako ona da imaju seksualne odnose iako on
to ne eli to ne eli
Ako eli, navedi primjer/primjere:
Ako njezin deko ne eli seksualni Ako njegova djevojka ne eli
odnos seksualni odnos

8b. Je si li se ikada ponaao/la, govorio/la ili mislio/la na Vrlo

Nikada Rijetko Ponekad esto
nain koji je: esto
U korist djevojke, samo zato to je djevojka?
Nepravedan za djevojku , samo zato to je djevojka?
U korist mladia, samo zato to je mladi?
Nepravedan za mladia, samo zato to je mladi?

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 12a. Ne prekinuti s NJIM Tono Netono 12b. Ne prekinuti s NJOM Tono Netono Nisam Izrazito
Izrazito Slaem Ne
14b. Djevojka ima pravo udariti svog deka: siguran/ se ne
se slaem se slaem se
Unato tome to je stalno vrijea, Unato tome to ga stalno sigurna slaem
to znai da ona to voli vrijea, to znai da on to voli Ako ju ljuti njegovo ponaanje
Unato tome to on kontrolira Unato tome to ona kontrolira
Ako ju ne slua
svaki njezin pokret, to znai da svaki njegov pokret, to znai da Ako sazna da joj je nevjeran
ona to voli on to voli Ako sumnja da joj je nevjeran
Unato tome to ju udara, to znai Unato tome to ga udara, to
Ako ne vodi brigu o njoj na nain na koji bi trebao
da ona to voli znai da on to voli Ako ju ne potuje
Ako poklanja vie pozornosti prijateljima/prijateljicama
nego njoj
13. Za svaku od sljedeih izjava oznai je li prema tvom miljenju tona ili netona Ako eli prekinuti s njom
Tono Netono
tako to e staviti X u odgovarajuu kuicu. Ako je ljubomorna
Nasilje u intimnim vezama postoji samo meu ljudima koji su siromani. Ako je on ljubomoran
Nasilje u intimnim vezama postoji samo meu neobrazovanim ljudima. 15. Mladi ima pravo vriti pritisak na djevojku da ima Izrazito se
Nisam
Ne slaem Izrazito se
rtve nasilnih odnosa veinom su ene. Slaem se siguran/
seksualni odnos s njim: slaem se ne slaem
sigurna
Osoba je zlostavljana samo kada postoji fiziko nasilje. Ako ona nosi seksi odjeu
Unitavanje osobnih stvari i imovine nije oblik nasilja. Ako je pijana ili pod utjecajem droga
Nasilni ljudi su ljudi koji ne mogu kontrolirati svoju ljutnju.
Da ga nije provocirala, on ju ne bi zlostavljao.
Ako kae ne ali on zna da ona zapravo misli da
Ako su zajedno mjesec dana ali odbija stupiti u seksualne
Moete prepoznati je li osoba nasilna samo na osnovu njegovog/njezinog izgleda. odnose s njim
Ljubomora je znak ljubavi. Ako je ve imala seksualne odnose s njim ili s drugim

Djevojke nisu nikada fiziki nasilne prema svojim partnerima. dekom u prolosti
Kada mladi miluje djevojku i ona kae ne, to esto znai da.
Ako mu je dozvolila da ju ljubi i miluje
Kada je osoba zlostavljana u vezi, jednostavno joj je napustiti partnera/partnericu.
Ako prihvaa njegove poklone
Nasilno ponaanje osobe u vezi moe se promijeniti ako ju partner/partnerica dovoljno voli.
Ako on uvijek plaa prilikom izlazaka

Ako je on pijan ili pod utjecajem droga
146 Mukarci su po prirodi nasilni.
147
ene su nasilne po prirodi. 16. Meu tvojim vrnjacima, prijateljima u koli, susjedstvu i drugdje, poznaje li par Ne elim
Veina djevojaka misli da moraju glumiti da su teko dostupne prije nego pristanu na seksualni da Ne
odnos. ili vie parova u ijim vezama se dogaa sljedee: odgovoriti
Veina mladia vjeruje da kada djevojka odbije seksualni odnos s njima, one samo glume da su Mladi vrijea ili pljuje djevojku
teko dostupne. Mladi udara djevojku
Zloupotreba droga je uzrok nasilja u intimnim vezama. Mladi prisiljava djevojku na seksualni in koji ona ne eli
Veina zlostavljanih osoba vjeruje da su one krive za to to im se dogaa. Djevojka vrijea ili pljuje mladia
Djevojka udara mladia.
Oznai do koje mjere se slae ili ne slae sa sljedeim izjavama tako da stavi znak X Djevojka prisiljava mladia na seksualni in koji on ne eli
u kuicu koja najbolje odraava tvoje miljenje.
Nisam 17. Je li tvoj deko ili djevojka ikada uinio/uinila neto od gore navedenog?
Izrazito se Ne slaem Izrazito se
14a. Mladi ima pravo udariti svoju djevojku: Slaem se siguran/
slaem
sigurna
se ne slaem Ne
Ako ga ljuti njezino ponaanje Da. eli li napisati to?: _________________________________________________
Ako ga ne slua Ne elim odgovoriti.
Ako sazna da mu je nevjerna Ovo pitanje se ne odnosi na mene jer do sada nisam bio/bila u vezi
Ako sumnja da mu je nevjerna
18. Jesi li ti ikada uinio/uinila neto od navedenog svome deku / svojoj djevojci?
Ako ne vodi brigu o njemu na nain na koji bi trebala
Ne
Ako ga ne potuje
Ako poklanja vie pozornosti prijateljima/prijateljicama Da. eli li napisati to?: _________________________________________________
nego njemu Ne elim odgovoriti.
Ako eli prekinuti s njim Ovo pitanje se ne odnosi na mene jer do sada nisam bio/bila u vezi
Ako je ljubomoran 19. eli li nam rei jo neto to te nismo pitali ?
Ako je ona ljubomorna

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 B.3. UPITNIK ZA PRAENJE 3a. Je li ti se netko ikada obraao ili se ponaao prema
Nikada Rijetko Ponekad esto Vrlo esto
tebi:
Drava Upute za pisanje tvoje zaporke
Upii u kvadratie sljedee podatke
Na povoljan nain zato to ste djevojka/mladi?
Datum Na nepovoljan nain samo zato to si djevojka/mladi?
Ime kole a. 3 slovo imena tvoje majke
. a b c c d d
Razred b. 3 . slovo imena tvog oca Ako eli, navedi primjer/primjere:

I c. Mjesec tvog roenja (01-12)

Razredno
Grupa d. zadnje dvije znamenke broja tvog mobitela
odjeljenje K

Podaci koje emo prikupiti ovim upitnikom su strogo povjerljivi i anonimni. Molimo te da ne pie svoje ime na upitnik. Tvoji 3b. Je si li se ikada ponaao/la, govorio/la ili mislio/la
Nikada Rijetko Ponekad esto Vrlo esto
e nam odgovori pomoi da za radionice izaberemo aktivnosti koje odgovaraju tvojim potrebama. Nema tonih i pogrenih na nain koji je:
odgovora, nas zanima tvoje miljenje. Zato te molimo da o svojim odgovorima ne razgovara s drugima. U korist djevojke, samo zato to je djevojka?
1. Dob _______ godina
Nepravedan za djevojku , samo zato to je djevojka?
U korist mladia, samo zato to je mladi?
2. Spol Nepravedan za mladia, samo zato to je mladi?
Muko
Ako eli, navedi primjer/primjere:
ensko
3. Nacionalnost: ___________________________________________________

1. Za svaku od sljedeih izjava oznai je li prema tvom miljenju tona ili netona 4a. Radi se o vrsti nasilja 4b. Radi se o vrsti nasilja
2. tako to e staviti X u odgovarajuu kuicu. Tono Netono Tono Netono
kada u vezi ON: kada u vezi ONA:
Tono Netono Tono Netono Stalno vie na nju Stalno vie na njega
Pravi mukarac ne plae. Prava ena ne psuje. Ne eli je povesti sa sobom svaki put Ne eli ga povesti sa sobom svaki
Elektrini popravci u kui su iskljuivo kada izlazi s drutvom put kada izlazi s drutvom
muki posao. ienje kue je iskljuivo enski posao.
Govori joj da e ako ga ikada ostavi, Govori mu da e ako ju ikada ostavi,
ena moe biti auto mehaniar. Mukarac moe biti domaica. on umrijeti bez nje ona umrijeti bez njega
Dunost je mukarca donositi novac kui
148 Majka ne bi trebala raditi. (zaraivati). Naziva je pogrdnim imenima i
omalovaava
Naziva ga pogrdnim imenima i
omalovaava 149
Djeaci pokazuju drugima kako se Djevojice pokazuju drugima kako se
osjeaju. osjeaju. Ljuti se kada ona zakasni na dogovor Ljuti se kada on zakasni na dogovor
Prilikom zajednikog izlaska od deka se Prilikom zajednikog izlaska od djevojke se Prati je uvijek i svuda gdje ide Prati ga uvijek i svuda gdje ide
oekuje da sve plati. oekuje da sve plati. eli da dijele trokove pola pola eli da dijele trokove pola pola
kada izlaze zajedno kada izlaze zajedno
Deki su bolji od djevojica u znanosti i Djevojice su bolje od djeaka u jezicima i
matematici. umjetnosti. Govori joj koje ljude smije, a koje ne Govori mu koje ljude smije, a koje
smije viati ne smije viati
ena je glava obitelji. Mukarac je glava obitelji.
Djeaci trebaju biti snani i jaki. Djevojice trebaju biti slabe i osjetljive. Govori joj to smije, a to ne smije Govori mu to smije, a to ne smije
odjenuti odjenuti
Nogomet je iskljuivo muka aktivnost. Balet je iskljuivo enska aktivnost.
Prijeti joj da e je fiziki povrijediti Prijeti mu da e ga fiziki povrijediti
3. Oznai do koje mjere se slae ili ne slae sa sljedeim izjavama Izrazito Nisam Ne Izrazito
Slaem
tako da stavi znak X u kuicu koja najbolje odraava tvoje se siguran/ slaem se ne 5. Oznai do koje mjere se slae ili ne slae sa sljedeim Izrazito Nisam Ne Izrazito
se Slaem
miljenje. slaem sigurna se slaem izjavama tako da stavi znak X u kuicu koja najbolje odraava se siguran/ slaem se ne
se
Nije toliko vano da ene imaju posao koliko je to vano za mukarce. tvoje miljenje. slaem sigurna se slaem
ene trebaju brinuti o djeci. Djevojka koja prilikom izlaska sa svojim dekom flerta s drugim
Mukarci trebaju brinuti o djeci. ljudima, provocira ga da ju udari
U redu je da otac ostane kod kue i brine o djeci, a da je majka
zaposlena. Deko koji prilikom izlaska sa svojom djevojkom flerta s drugim

U redu je da majka ostane kod kue i brine o djeci, a da je otac ljudima, provocira ju da ga udari
zaposlen.
Ako je djevojka ljubomorna to pokazuje koliko voli svog deka
Vrlo je vano za enu da se uda i ima djecu.
Vrlo je vano za mukarca da se oeni i ima djecu. Ako je deko ljubomoran, to pokazuje koliko voli svoju djevojku.
ene su bolje od mukaraca u brizi za djecu. Osoba koju je udario njezin partner/partnerica, sigurno je uinila
Mukarci su bolji od ena u brizi za djecu neto to je to uzrokovalo
Uinkovitije je ako otac disciplinira djecu nego majka.
Problematino je za par ako ena zarauje vie novca nego mukarac.
Odgovornost je ene ako se obitelj raspadne.
Prihvatljivije je da mukarac ima vie partnerica nego da ena ima vie
partnera.
Djevojice oekuju od djeaka da ih zatite kada je to potrebno.
SADRAJ PRIRUNIKA
SADRAJ PRIRUNIKA
 6a. Djevojka treba prekinuti vezu: Tono Netono 6b. Mladi treba prekinuti vezu: Tono Netono Oznai do koje mjere se slae ili ne slae sa sljedeim izjavama tako da stavi znak X
u kuicu koja najbolje odraava tvoje miljenje.
Ako je deko tue Ako ga djevojka tue Nisam
Izrazito se Ne slaem Izrazito se
Ako je deko stalno vrijea Ako ga djevojka stalno vrijea 9a. Mladi ima pravo udariti svoju djevojku: Slaem se siguran/
slaem se ne slaem
sigurna
Ako djevojka vri pritisak na njega
Ako deko vri pritisak na nju da imaju Ako ga ljuti njezino ponaanje
seksualne odnose iako ona to ne eli da imaju seksualne odnose iako on
to ne eli Ako ga ne slua
Ako njegova djevojka ne eli
Ako njezin deko ne eli seksualni odnos seksualni odnos Ako sazna da mu je nevjerna
Ako sumnja da mu je nevjerna
7a. Ne prekinuti s NJIM Tono Netono 7b. Ne prekinuti s NJOM Tono Netono Ako ne vodi brigu o njemu na nain na koji bi trebala
Unato tome to je stalno vrijea, to Unato tome to ga stalno
Ako ga ne potuje
znai da ona to voli vrijea, to znai da on to voli Ako poklanja vie pozornosti prijateljima/prijateljicama
nego njemu
Unato tome to ona kontrolira
Unato tome to on kontrolira svaki
njezin pokret, to znai da ona to voli svaki njegov pokret, to znai da Ako eli prekinuti s njim
on to voli Ako je ljubomoran
Unato tome to ju udara, to znai Unato tome to ga udara, to Ako je ona ljubomorna
da ona to voli znai da on to voli
Nisam
Izrazito Slaem Ne Izrazito se
8. Za svaku od sljedeih izjava oznai je li prema tvom miljenju tona ili netona 9b. Djevojka ima pravo udariti svog deka: siguran/
Tono Netono se slaem se slaem se ne slaem
tako to e staviti X u odgovarajuu kuicu. sigurna
Nasilje u intimnim vezama postoji samo meu ljudima koji su siromani. Ako ju ljuti njegovo ponaanje
Nasilje u intimnim vezama postoji samo meu neobrazovanim ljudima. Ako ju ne slua
rtve nasilnih odnosa veinom su ene.
Ako sazna da joj je nevjeran
Osoba je zlostavljana samo kada postoji fiziko nasilje.
Ako sumnja da joj je nevjeran
Unitavanje osobnih stvari i imovine nije oblik nasilja.
Ako ne vodi brigu o njoj na nain na koji bi trebao
Nasilni ljudi su ljudi koji ne mogu kontrolirati svoju ljutnju.
Ako ju ne potuje
Ako poklanja vie pozornosti prijateljima/prijateljicama
150 Da ga nije provocirala, on ju ne bi zlostavljao. nego njoj 151
Moete prepoznati je li osoba nasilna samo na osnovu njegovog/njezinog izgleda. Ako eli prekinuti s njom
Ljubomora je znak ljubavi. Ako je ljubomorna
Djevojke nisu nikada fiziki nasilne prema svojim partnerima. Ako je on ljubomoran
Kada mladi miluje djevojku i ona kae ne, to esto znai da. Nisam
Kada je osoba zlostavljana u vezi, jednostavno joj je napustiti partnera/partnericu. 10. Mladi ima pravo vriti pritisak na djevojku da ima Izrazito se Ne slaem Izrazito se
Slaem se siguran/
seksualni odnos s njim: slaem se ne slaem
Nasilno ponaanje osobe u vezi moe se promijeniti ako ju partner/partnerica dovoljno voli. sigurna
Mukarci su po prirodi nasilni. Ako ona nosi seksi odjeu
ene su nasilne po prirodi. Ako je pijana ili pod utjecajem droga
Veina djevojaka misli da moraju glumiti da su teko dostupne prije nego pristanu na seksualni
odnos. Ako kae ne ali on zna da ona zapravo misli da
Veina mladia vjeruje da kada djevojka odbije seksualni odnos s njima, one samo glume da su Ako su zajedno mjesec dana ali odbija stupiti u seksualne
odnose s njim
teko dostupne.
Ako je ve imala seksualne odnose s njim ili s drugim dekom u
Zloupotreba droga je uzrok nasilja u intimnim vezama. prolosti
Veina zlostavljanih osoba vjeruje da su one krive za to to im se dogaa. Ako mu je dozvolila da ju ljubi i miluje
Ako prihvaa njegove poklone
Ako on uvijek plaa prilikom izlazaka
Ako je on pijan ili pod utjecajem droga

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 11. Meu tvojim vrnjacima, prijateljima u koli, susjedstvu i drugdje, poznaje li par ili Ne elim
da Ne
vie parova u ijim vezama se dogaa sljedee: odgovoriti
Mladi vrijea ili pljuje djevojku
Mladi udara djevojku
Mladi prisiljava djevojku na seksualni in koji ona ne eli
Djevojka vrijea ili pljuje mladia
Djevojka udara mladia.
Djevojka prisiljava mladia na seksualni in koji on ne eli
12. Je li tvoj deko ili djevojka ikada uinio/uinila neto od gore navedenog?
Ne
Da. eli li napisati to?: _________________________________________________
Ne elim odgovoriti.
Ovo pitanje se ne odnosi na mene jer do sada nisam bio/bila u vezi
13. Jesi li ti ikada uinio/uinila neto od navedenog svome deku / svojoj djevojci?
Ne
Da. eli li napisati to?: _________________________________________________
Ne elim odgovoriti.
Ovo pitanje se ne odnosi na mene jer do sada nisam bio/bila u vezi

14. eli li nam rei jo neto to te nismo pitali ?

152
DODATAK C.
IZVJETAVANJE

SADRAJ PRIRUNIKA
 DODATAK C. IZVJETAVANJE P I Modul 1: Uvod i postavljanje ciljeva KOMENTARI / NAPOMENE
Aktivnost 1.1: Imenologija: znaenja
koja nose naa imena
C.1. OBRAZAC ZA IZVJETAVANJE Aktivnost 1.2: Oekivanja i ciljevi
Ovaj obrazac treba ispunjavati prije, za vrijeme, te nakon provedbe programa. Ispunjene obrasce poaljite (u elektronskom
Aktivnost 1.3: Pravila
obliku ili potom) na ovu adresu:
Modul 2: Rodni stereotipi i rodna
CESI P I
jednakost
Nova cesta 4
Aktivnost 2.1.1. to znai biti
10 000 Zagreb djevojka... to znai biti mladi...
cesi@cesi.hr
Aktivnost 2.1.2. Drutvene rodne
tel: +385 (0)1 242 2800 uloge
fax: +385 (0)1 242 2801
Aktivnost 2.1.3. Svia mi se - ne
svia mi se
Uz obrazac, potrebno je priloiti i prikupljene upitnike, kao i druge materijale za dokumentaciju (primjerice, fotografije).
Aktivnost 2.1.4. Mukarci, ene i
OBRAZAC ZA IZVJETAVANJE drutvo
Aktivnost 2.1.5. Samo-otkrivanje
Ime nastavnike/nastavnice Informacije za kontakt
Aktivnost 2.1.6. Spol i rod
Aktivnost 2.1.7. Slaem se ne
Tel.: _______________________________ slaem se
E-mail: _____________________________ Aktivnost 2.1.8. Kviz: zanimanja,
Podruje rada (predmet koji predaje) uloge i aktivnosti ena i mukaraca
Adresa: ____________________________ Aktivnost 2.1.9. A na kraju pie...

B.2. POPIS AKTIVNOSTI

___________________________________ Aktivnost 2.1.10. Rod, ne spol
kola Razred u kom su provedene aktivnosti Aktivnost 2.1.11. Rodna kutija
Aktivnost 2.1.12. Pravi mukarac i
A. OPE INFORMACIJE

prava ena
Aktivnost 2.1.13. Korak naprijed
Adresa kole i upanija
Aktivnost 2.1.14. Mitovi o enama,
154 mukarcima i njihove posljedice 155
U koliko ste razreda proveli program Aktivnost 2.1.15. ivotni put
Aktivnost 2.1.16. Poslovice i izreke
________ razreda Koliko je osoba sudjelovalo?
Aktivnost 2.1.17. Spolno
Molimo Vas da za svaki razred ispunite po jedan obrazac za ____ mladia stereotipiziranje
izvjetavanje ____ djevojaka Aktivnost 2.1.18. Oglaivaka
industrija
Jeste li imali kontrolnu grupu? Aktivnost 2.1.19. To je moja glazba
Koliko je osoba sudjelovalo? Aktivnost 2.1.20. Prezentacija roda
Da
Ako da, koliko? ________ razreda Aktivnost 2.1.21. Igra uloga
____ mladia Aktivnost 2.1.22. Zamisli da...
Ne Aktivnost 2.2.1. Biti muko i
____ djevojaka
povlastice koje uz to idu
Molimo Vas da opiete planirani i provedeni plan radionica Aktivnost 2.2.2. Karta moi
Planirani raspored Provedeni raspored Aktivnost 2.2.3. Zamrznute slike
B.1. PLAN RADIONICA

Broj susreta Aktivnost 2.2.4. Kontinuum tetnih

ponaanja prema djevojkama i
Broj dana
mladiima
Broj kolskih sati Aktivnost 2.2.5. Dominantno
Ukupan broj sati (ukljuujui i ponaanje
vankolske aktivnosti)
Broj izabranih aktivnosti
Napomena

Molimo Vas da u donjoj tablici oznaite aktivnosti koje ste planirali provesti, i aktivnosti koje ste doista proveli
P= planirana aktivnost
I = izvedena aktivnost
SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA
 P I Modul 3: Kvalitetne i tetne veze KOMENTARI/NAPOMENA

B. 3. IZVAN KOLE
Aktivnost 3.1. Ljubav - to je to? Jeste li provodili neke Ako da, molimo Vas da ih opiete:
Aktivnost 3.2. Adolescentne veze vankolske aktivnosti?
Aktivnost 3.3. Kvalitetne i tetne veze
znakovi upozorenja Da
Aktivnost 3.4. Osobe i stvari Ne
Aktivnost 3.5. Izravno suoavanje s
problemom
Aktivnost 3.6. Svijest o vlastitom
1. Jeste li se susreli s nekim preprekama i/ili potekoama za vrijeme provedbe programa?
tijelu
P I Modul 4: Nasilje u intimnim vezama
Da Ako da, molimo Vas da opiete svaku
Aktivnost 4.1.1. Definiranje i vrste
nasilja u vezama Ne prepreku / potekou i kako ste je prevladali:
Aktivnost 4.1.2. Renata i Draen
Aktivnost 4.1.3. Prie o nasilju u 2. Je li bilo nekih imbenika koji su olakali provedbu programa?
vezama
Aktivnost 4.1.4. Sluajevi nasilja Da Ako da, molimo Vas da opiete to je to
Aktivnost 4.1.5. Kota moi, kota Ne bilo i kako je olakalo provedbu:
B.2. POPIS AKTIVNOSTI

kontrole, kota jednakosti

Aktivnost 4.1.6. Usmjeravanje mladih 3. Je li bilo nekih neoekivanih dogaaja / rezultata za vrijeme provedbe programa?

B.4 VODITELJI/CE I PREPREKE

ka prepoznavanju upozoravajuih
znakova za nasilje u intimnim
Da Ako da, molimo Vas da opiete
partnerskim vezama i nainima
nuenja pomoi Ne dogaaj / rezultat i to ste uinili:
Aktivnost 4.1.7. Mit ili stvarnost?
4. Je li provedba programa bila korisna uenicama i uenicima?
Aktivnost 4.1.8. Mitovi o nasilju

156 Aktivnost 4.2.1. to moemo uiniti

da zaustavimo nasilje u intimnim
Da Ako da, molimo Vas da 157
partnerskim vezama - alati za Ne opiete na koji nain:
intervenciju
Aktivnost 4.2.2. Reagiraj! 5. Je li provedba programa bila korisna Vama, kao nastavniku / nastavnici?
Aktivnost 4.2.3. Od nasilja do
potovanja u intimnim vezama Da Ako da, molimo Vas da
Aktivnost 4.2.4. Trening Ne opiete na koji nain:
samopouzdanja
Aktivnost 4.2.5. Gledaj, sluaj, ui
6. Je li provedba programa bila vaoj koli?
jaanje kvalitetne komunikacije
P I Grupne vjebe
Da Ako da, molimo Vas da
Vjeba 1
Ne opiete na koji nain:
Vjeba 2
Vjeba 3

B.5 PROVEDENE
Vjeba 4 Molimo Vas da opiete na koji ste nain prilagodili aktivnosti koje ste provodili:

PRILAGODBE
B.6. STEENE
POUKE

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

 B. 6 REDLOENE Molimo Vas da, na osnovu Vaeg iskustva, navedete i opiete koje promjene predlaete, kako bi se Na skali od 0 do 10 (0 nimalo, 10 u potpunosti), procijenite:
PROMJENE poboljala provedba aktivnosti, ili procesa provedbe programa:
1. Koliko ste zadovoljni:
i. Openito provedbom programa?
ii. Sudjelovanjem uenika i uenica u programu?
iii. Sobom kao voditeljem / voditeljicom?
INTERVENCIJSKA GRUPA iv. Nainom kako ste organizirali radionice?
Jeste li koristili priloeni Ako ne, zato? v. Nainom na koji ste proveli radionice?
pred-upitnik: vi. Temama kojima ste se bavili?
vii. Ukupnim trajanjem radionica?
Da Ako da, koliko ste ispunjenih upitnika prikupili? viii. Ishodima radionica?
Ne
Ako ne, zato?
Jeste li koristili priloeni 2. Koliko ste dobro vodili radionice, obzirom na slijedee aspekte:
post-upitnik: i. Bio sam dobro pripremljen / Bila sam dobro pripremljena
Ako da, koliko ste ispunjenih upitnika prikupili? ii. Dobro sam raspodijelio / raspodijelila vrijeme
Da iii. Mogao sam / mogla sam zadrati panju grupe
Ne iv. Kompetentno sam odgovarao / odgovarala na pitanja
v. Mogao sam / mogla sam potaknuti aktivno sudjelovanje
Jeste li koristili priloeni Ako ne, zato?
upitnik za praenje: vi. Mogao sam / mogla sam tono prepoznati potrebe grupe
vii. Moje su reakcije na potrebe grupe bile odgovarajue
Da Ako da, koliko ste ispunjenih upitnika prikupili?
Ne 3. Reakcije vaih uenika i uenica na program
i. Aktivnosti su im se sviale
Koliko je dug bio
pred i post- upitnika? ________ mjeseci ii. Ozbiljno su pristupali temama
C. REZULTATI

vremenski interval (u
post-upitnika i upitnika za praenje? ________ mjeseci iii. Ove teme su im vane u privatnom ivotu.
mjesecima) izmeu
158 KONTROLNA GRUPA iv. Ove su im teme korisne u svakodnevnom ivotu
159
v. Program im je bio koristan
Jeste li koristili neki od Ako da, molimo Vas da oznaite koji upitnik/e ste koristili i koliko ste ispunjenih
prikupili. vi. Program ih je ugodno iznenadio
upitnika u kontrolnoj
grupi? vii. Njihov meusobni odnos se popravio
Pred-upitnik ________ upitnika prikupljeno
viii. Njihov odnos sa mnom se popravio
Post-Upitnik ________ upitnika prikupljeno ix. Uloili su svoje slobodno vrijeme u neke aktivnosti
Da Upitnik za praenje ________ upitnika prikupljeno x. Drugo?
Ne xi. Drugo?
Ako ne, zato?
Koliko je dug bio
pred i post- upitnika? ________ mjeseci
vremenski interval (u
post-upitnika i upitnika za praenje? ________ mjeseci Molimo Vas da nam poaljete fotografije slikane za vrijeme provedbe programa radi nae arhive.
mjesecima) izmeu

D. FOTOGRAFIJE
Imamo li dozvolu uenika i uenica za koritenje fotografija?
Jeste li sa svakom Ako da, koliko sati je trajao? _____ _____ _____ _____ _____ _____ _____
kontrolnom grupom proveli Koje aktivnosti ste koristili?
kratki senzibilizacijski
teaj? Da
Ne
Ako ne, zato?
Da
Ne

Na skali od 0 do 10 (0 nimalo, 10 u potpunosti), procijenite:

1. Koliko ste zadovoljni:

i. Openito provedbom programa?

SADRAJ PRIRUNIKA SADRAJ PRIRUNIKA

ii. Sudjelovanjem uenika i uenica u programu?
 Dodatak D DODATNA LITERATURA

D.1. Dodatna literatura na engleskom jeziku

Rodni stereotipi, rodna nejednakost i nasilje u intimnim vezama
Amnesty International. (2004). Making Rights Reality: Gender awareness workshops. London: Amnesty International Publi-
cations. Stanje: 02.07.2010.: http://www.amnesty.org/en/library/asset/ACT77/035/2004/en/5a9b03c0-d602-11dd-bb24-
1fb85fe8fa05/act770352004en.pdf
Council of Europe. (2004). Promoting Gender Mainstreaming in Schools: Final Report of the Group of Specialists on Promoting
Gender Mainstreaming in Schools [EG-S-GS (2004) RAP FIN]. Strasbourg: Council of Europe. Stanje: 02.07.2010.: http://
www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/EG-S-GS%282004%29RAPFIN_
en.pdf
Council of Europe. (2007). Gender Matters: A manual on addressing gender-based violence with young people. Budapest:
Council of Europe, Directorate of Youth and Sport, European Youth Centre Budapest. Stanje: 02.07.2010.: http://www.
eycb.coe.int/gendermatters/pdf/Gender_matters_EN.pdf
Council of Europe, Steering Committee for Equality between Women and Men (CDEG). (2006). Sex-Disaggregated Statistics
on the Participation of Women and Men in Political and Public Decision making in Council of Europe member states.
Strasbourg: Council of Europe. Stanje: 02.07.2010.: http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/wo-
men-decisionmaking/CDEG%282006%2915_en.pdf
Skelton, C., Francis, B., & Valkanova, Y. (2007). Breaking down the stereotypes: gender and achievement in schools [Wor-
king Paper Series Ne. 59]. Manchester: Equal Opportunities Commission. Stanje: 02.07.2010.: http://www.ttrb.ac.uk/
attachments/bd3bac7c-10b4-44ba-b018-07c09889c371.pdf
[]

Nasilje u intimnim vezama

Council of Europe. (2006). The Council of Europe Campaign to Combat Violence against Women, Including Domestic Violence:
Fact sheet. Strasbourg: Council of Europe. Stanje: 02. 07. 2010., http://www.coe.int/t/dg2/equality/domesticviolence-
campaign/Source/FS_VAWCampaign_en.pdf

DODATAK D. 161
Tjaden, P., & Thoennes, N. (2000). Extent, nature, and consequences of intimate partner violence [Research NCJ 181867].
Washington, DC: National Institute of Justice and the Centers for Disease Control and Prevention. Stanje: 02. 07. 2010.
http://www.ncjrs.gov/pdffiles1/nij/181867.pdf
United Nations Childrens Fund (UNICEF). (2000). Domestic Violence against Women and Girls. Florence: UNICEF, Innocenti

DODATNA LITERATURA []
Research Centre. Stanje: 02. 07. 2010., www.unicef-icdc.org/publications/pdf/digest6e.pdf

D.2. Dodatna literatura na hrvatskom jeziku

A. Hodi, S. Cesar, N. Bijeli, Spol i rod pod povealom - prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije, dopu-
njeno izdanje., CESI, Zagreb, 2003.
S. Cesar, N. Bijeli, A. Hodi, V. Koba; Bolje sprijeiti nego lijeiti prevencija nasillja u adolescentskim vezama, CESI,
2004.
SEZAM Seksualna edukacija za mlade, www.sezamweb.net

SADRAJ PRIRUNIKA
Projekt Podizanjem svijesti o rodnoj jednakosti protiv nasilja u intimnim vezama (JLS/2008/
DAP3/AG/1258) se provodi u okviru Daphne III projekta Europske komisije. Projekt financijski
podrava Europska komisija (80%) i partnerske organizacije (20%). U Republici Hrvatskoj prijevod
i prilagodbu materijala financijski je podralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.

Agencija za odgoj i obrazovanje dala je pozitivno miljenje i utvrdila da prirunik udovoljava

udbenike standarde.

Edukacijski paket se sastoji od dva dijela: prirunika za profesore i profesorice te aktivnosti za

uenike i uenice.

163
 Koordinacija projekta:
Europska mrea protiv nasilja (EAVN) - Grka:
Kiki Petroulaki, voditeljica projekta
Antonia Tsirigoti, koordinatorica projekta
Athanasios Ntinapogias, istraiva
Susan Morucci, suradnica na projektu
Vasso Papassotiriou, administratorica
Projektni partneri:
SPI Forschung gGmbH - Njemaka
Elfriede Steffan, lokalna koordinatorica projekta
Christiane Firnges, znanstvena suradnica
Mrea sklonita za ene Austrije (AF)/
Informacijski centar protiv nasilja Austrija)
Maria Rsslhumer, lokalna koordinatorica projekta
Christina Perka i Irene Muller, suradnice na projektu
Helenska udruga uitelja i uiteljica za zdravstveni
odgoj - Grka
Paschalina Kozyva, lokalna koordinatorica projekta
Athina Tziouma, administratorica
CESI Centar za edukaciju,
savjetovanje i istraivanje Hrvatska
Sanja Cesar, lokalna koordinatorica projekta
Nataa Bijeli, suradnica na projektu
Vedrana Koba, suradnica na projektu
Vanjska evaluatorica projekta: Prof. Carol Hagemann-White
164 Grafiko oblikovanje: ACT PRINTLAB
ISBN 978-953-7203-16-0
2010. Sva prava zadrana.
Publikaciju je mogue citirati, ponovno izdati, i djelomino
ili u potpunosti prevoditi, uz navoenje izvora i ukoliko
obavijestite CESI i EAVN o svojoj namjeri.
Kontakt:
CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje
Nova cesta 4, 10 000 Zagreb
Tel: 01 24 22 800; Fax: 01 24 22 801
E-mail: cesi@cesi.hr
www.cesi.hr; www.libela.org; www.sezamweb.net
EAVN - European Anti-Violence Network (Europska mrea
protiv nasilja)
12 Zacharitsa str., 11742, Atena, Grka
E-mail: info@antiviolence-net.eu
Web stranica projekta: www.gear-ipv.eu
Web stranica EAVN-a: www.antiviolence-net.eu
Rad iji je rezultat ovaj dokument financijski je podran u
sklopu DAPHNE III programa Europske komisije. Sadraj
ove publikacije iskljuiva je odgovornost autora/ica i ni na
koji se nain ne moe smatrati da odraava gledita
Europske unije
Agencija za odgoj i obrazovanje dala je pozitivno miljenje i
utvrdila da prirunik udovoljava
udbenike standarde.
U Republici Hrvatskoj prijevod i prilagodbu materijala
financijski je podralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta.
Sadraj
RADNI LISTOVI
Aktivnost 2.1.1.: to znai biti djevojka to znai biti mladi 169
Aktivnost 2.1.2.: Drutvene rodne uloge 173
Aktivnost 2.1.3.: Svia mi se ne svia mi se 174
Aktivnost 2.1.6.: Spol i rod 176
Aktivnost 2.1.7.: Slaem se ne slaem se 177
Aktivnost 2.1.8 Kviz: zanimanja, uloge i aktivnosti ena i mukaraca 178
Aktivnost 2.1.9.: A na kraju pie 181
Aktivnost 2.1.16.: Poslovice i izreke 182
Aktivnost 2.1.20.: Prezentacija roda 184
Aktivnost 2.2.1.: Biti muko i povlastice koje uz to idu 185
Aktivnost 2.2.4.: Kontinuum tetnih ponaanja prema djevojkama i mladiima 186
Aktivnost 2.2.5.: Dominantno ponaanje 203
Aktivnost 3.3.: Kvalitetne i tetne veze znakovi upozorenja 205
Aktivnost 3.5.: Izravno suoavanje s problemom 12a 211
165
Aktivnost 3.6.: Izravno suoavanje s problemom 12b 212
Aktivnost 3.6.: Svijest o vlastitom tijelu 213
Aktivnost 4.1.2.: Renata i Draen 214
Aktivnost 4.1.3.: Prie o nasilju u vezama; radni list za nastavnike/ce 215
Aktivnost 4.1.3.: Prie o nasilju u vezama; radni list za uenike/ce 226
Aktivnost 4.1.4.: Sluajevi nasilja 231
Aktivnost 4.1.5.: Kota moi i kontrole, kota jednakosti 234
Aktivnost 4.1.7.: Mit ili stvarnost? 242
Aktivnost 4.2.1.: to uiniti da zaustavimo nasilje u vezama - alati za intervenciju 256
Aktivnost 4.2.2.: Reagiraj! 262
 SAECI
Saetak 1: Je li ti veza ravnopravna i kvalitetna, ili ne? 265

Saetak 2a (za djevojke): to bi ti uinila? 266

Saetak 2b (za mladie): to bi ti uinio? 268

Saetak 3 Znakovi nasilja u vezi 270

Saetak 4 to ako ste primjetili da je va prijatelj nasilan u vezi? 271

Saetak 5 injenice o nasilju 272

Saetak 6a Nasilje u vezama kota moi i kontrole 173

Saetak 6b Kota jednakosti 275

Saetak 7 Kako pomoi prijatelju/ici 276

Saetak 8 Popis relevantnih institucija 278

Saetak 9 Nasilje u intimnim partnerskim vezama - kviz 279

Saetak 10 Tvoja prava u vezi 281

Saetak 11 Reagiranje 282

Saetak 12 Kako zna postupaju li s tobom dobro? - kviiz 283

Saetak 13 Kvalitetne veze 284

Saetak 14a Za voditelja/icu 285

RADNI LISTOVI
Saetak 14b Za uenike/ce 286
166

KAKO KORISTITI KNJIICU
Kniica Aktivnosti za uenike i uenice sadri radne listove i saetke aktivnosti sadranih u Priruniku, namijenjenom
nastavnicima i nastavnnicama. Ova je knjiica namijenjena uenicima i uenicama i povezana s Prirunikom za nastavnike i
nastavnice. Sadri radne listove i saetke koji su potrebni pri provedbi radionica.
Na vrhu svakog radnog lista je broj i naslov aktivnosti, kao i broj radnog lista. U zaglavlju su navedeni izvor za radne listove
i saetke. Ova se knjiica moe koristiti samo uz Prirunik za nastavnike i nastavnice; u opisu aktivnosti, u dijelu Materijal,
navedeno je koji su radni listovi i/ili saeci potrebni za provedbu aktivnosti. Ako nije naveden nijedan, znai da nije potreban
za provedbu aktivnosti. Nastavnik/ica moe ispisati radne listove i saetke, onako kako su pripremljeni. Neki radni listovi
ukljuuju i upute kako ih treba printati (primjerice, obostrano), ili kako ih treba izrezati.

RADNI LISTOVI
 UZORAK NIJE ZA ISPIS Aktivnost 2.1.1.: to znai biti djevojka to znai biti mladi [Radni list 1a (za mladie) prednja strana]

Aktivnost 2.1.1.: to znai biti djevojka to znai biti mladi

Radni listovi 1a i 1b moraju biti ispisani s obje strane: odnosno, na jednoj strani Radnog lista 1a e pisati: Drago mi je to
sam mladi jer, a s druge strane: Volio bih biti djevojka jer bih mogao. Preporuka je da Radni list 1a ispiete na utom, a
Radni list 1b na zelenom papiru. Radne listove 1a i 1b na slijedeim stranicama treba ispisati u ovom obliku i preprezati na
sredini svake stranice.

Radni list 1a (za mladie) prednja strana

Drago mi je to sam djevojka jer

Drago mi je to sam mladi jer

Radni list 1a (za mladie) zadnja strana

Volio bih biti djevojka jer bih mogao

168 169
Radni list 1a (za djevojke) prednja strana
Drago mi je to sam djevojka jer

Radni list 1a (za djevojke) zadnja strana

Drago mi je to sam mladi jer
Voljela bih biti mladi jer bih mogla

Prilagoeno prema: Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A Practical Action Kit for Young People (str. 33).
London: The Commonwealth Secretariat.

Prilagoeno prema: Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A Practical Action Kit for Young People (str. 33).
London: The Commonwealth Secretariat.

RADNI LISTOVI PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.1.1.: to znai biti djevojka to znai biti mladi [Radni list 1a (za mladie) zadnja strana] Aktivnost 2.1.1.: to znai biti djevojka to znai biti mladi [Radni list 1b (za djevojke) prednja strana]

Volio bih biti djevojka jer bih mogao Drago mi je to sam djevojka jer

170 171

Volio bih biti djevojka jer bih mogao Drago mi je to sam djevojka jer

Prilagoeno prema: Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A Practical Action Kit for Young People (str. 33). Prilagoeno prema: Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A Practical Action Kit for Young People (str. 33).
London: The Commonwealth Secretariat. London: The Commonwealth Secretariat.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.1.1.: to znai biti djevojka to znai biti mladi [Radni list 1b (za djevojke) zadnja strana] Aktivnost 2.1.2.: Drutvene rodne uloge [Radni list 2a] (Mukarac)

MUKARAC
Karakteristika:

Koliko je osoba iz tvoje grupe prepoznalo:

Spol osobe: osobinu:

Broj: ______ Broj: _____

Voljela bih biti mladi jer bih mogla

Aktivnost 2.1.2.: Drutvene rodne uloge [Radni list 2b] (ena)

172 173
ENA
Karakteristika:

Koliko je osoba iz tvoje grupe prepoznalo:

Spol osobe: osobinu:

Broj: ______ Broj: _____

Voljela bih biti mladi jer bih mogla

Prilagoeno prema: Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A Practical Action Kit for Young People (str. 33).
Prilagoeno prema: Attawell, K., Bhagbanprakash. Dr., Dagar, R., i dr. (2001). Gender and Relationships: A Practical Action Kit for Young People (str. 33).
London: The Commonwealth Secretariat.
London: The Commonwealth Secretariat.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.1.3.: Svia mi se ne svia mi se [Radni list 3a] (za djevojke) Aktivnost 2.1.3.: Svia mi se ne svia mi se [Radni list 3b] (za mladie)

SMATRA SE TIPINIM ZA DJEVOJKE / SMATRA SE TIPINIM ZA MLADIE/ SMATRA SE NETIPINIM ZA MLADIE/

SMATRA SE NETIPINIM ZA DJEVOJKE / ENE
ENE MUKARCE MUKARCE
1. 1. 1. 1.

Stvari koje radim i Stvari koje radim i

SVIAJU MI SE SVIAJU MI SE
2. 2. 2. 2.

1. 1. 1. 1.

Stvari koje radim, Stvari koje radim,

ali mi se NE ali mi se NE
SVIAJU 2. 2. SVIAJU 2. 2.

1. 1. 1. 1.

Stvari koje ne Stvari koje ne

radim, ali MI SE radim, ali MI SE
SVIAJU 2. 2. SVIAJU 2. 2.

1. 1.
1. 1.
Stvari koje ne
Stvari koje ne radim jer mi se NE
radim jer mi se SVIAJU 2. 2.
NE SVIAJU 2. 2.

174 175

Prilagoeno prema: Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual (str. 55-56). Oxfam UK and Ireland. Prilagoeno prema: Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual (str. 55-56). Oxfam UK and Ireland.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.1.6.: Spol i rod [Radni list 4] Aktivnost 2.1.7.: Slaem se ne slaem se [Tablica za rezultate (za profesora/icu)]

Proitajte slijedee tvrdnje i zatim stavite oznaku u prvi ili drugi stupac, ovisno o tome mislite li da se tvrdnja odnosi na
Slaganje Sredina Neslaganje
spol ili rod. Tvrdnje
U zadnja dva prazna retka u tablici dodajte dvije tvrdnje: jednu koja se odnosi na razliku izmeu mukaraca i ena obzirom na Djevojke Mladii Djevojke Djevojke Mladii Djevojke
spol i drugu koja se odnosi na razliku izmeu mukaraca i ena obzirom na rod.
1. Djevojke su stidljive, a mladii
Spol Rod
nisu.
1. ene su bolje od mukaraca u kuanskim poslovima 2. Djevojke osjeaje izraavaju
2. ene mogu zatrudniti, mukarci ne. puno lake nego mladii.
3. Mukarci ne plau, a ene plau. 3. Djevojke bi trebale raditi ono
4. Djevojice su skromne, slatke i stidljive, a djeaci vrsti i jaki. to im kau mladii.
5. ene kuhaju bolje nego mukarci. 4. Mladii bi trebali raditi ono to
im kau djevojke.
6. Mukarci se ne mogu tako dobro brinuti o djeci kao ene.
5. Djevojke nisu dobre u
7. ene imaju menstruaciju, a mukarci ne.
matematici.
8. Djevojice se igraju s lutkama, a djeaci autima.
6. Briga o djeci je enski posao.
9. ene ne voze vlakove.
7. Mladi koji kuha ili pere sue
10. Djevojice nose suknje, a djeaci ne. nije pravo muko.
11. ene nou uju kad dijete zaplae, a mukarci ne. 8. Kad djevojice odrastu, trebaju
12. ene doje, a mukarci ne. nai dobrog mua za udaju,
a mladii trebaju nai dobar
13. Na nekim su poslovima ene plaene manje od mukaraca za isti rad.
posao.
14. Biti vodoinstalater je muki posao. 9. U Hrvatskoj mukarci i ene
U staroj su Grkoj mukarci sudjelovali u upravljanju dravom i drugim dijelovima danas imaju jednaka prava.
15.
javnog ivota, a ene su ostajale kod kue. 10. Mladii su agresivni, a
176 16.
djevojke nisu. 177
17. 11. Djevojkei bolje iste i
metu podove.
12. Nogomet i koarka su
za mladie, a za djevojke nisu.
13. U vrtiima bi na
odgajateljskim poslovima
trebale raditi samo ene.
14.

15.

16.

17.

Prilagoeno prema:
Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual (str. 87-89). Oxfam UK and Ireland. Prilagoeno prema: United Nations Childrens Fund (UNICEF). (2003). Training of Trainers on Gender-Based Violence:
The Daphe Program: Artsafe & Conflict Transformation [JLS/2006/DAP-1/127/Y] Focusing on Sexual Exploitation and Abuse. United Nations Childrens Fund (UNICEF).

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.1.8 Kviz: zanimanja, uloge i aktivnosti ena i mukaraca [Radni list 5 (za uenike/ice)] Aktivnost 2.1.8.: Kviz: zanimanja, uloge i aktivnosti ena i mukaraca [Radni list 5 (za profesore/ice)]

Proitajte slijedee uloge i aktivnosti, i oznaite s ono zanimanje / aktivnost za koje mislite da se njime vie bave mukarci, Zanimanje M OBOJE
odnosno da se njime vie bave ene. Mislite li da je neko zanimanje jednako prikladno i za mukarce i za ene, stavite u oba
stupca. Ako ne znate ili ne moete odluiti, nastavite dalje. Briga o bolesnim ljudima
Imate 2 minute! Kuhanje
Zanimanje M Zanimanje M Igranje nogometa
Briga o bolesnim ljudima ivanje Predavanje u srednjoj koli
Kuhanje Odvjetniki poslovi Obrada zemlje
Igranje nogometa Briga o djeci Lijeenje bolesnih
Predavanje u srednjoj koli Kreiranje odjee Donoenje presuda na sudu
Obrada zemlje Projektiranje kua Pilotiranje letjelicom
Lijeenje bolesnih Privatno poduzetnitvo Prodaja voa
Donoenje presuda na sudu Poduavanje u osnovnoj koli Graenje kua
Pilotiranje letjelicom Upravljanje Vonja taksija
Prodaja voa Vonja kamiona Popravljanje vodovodnih instalacija
Graenje kua Voenje crkvenog obreda Plesanje
Vonja taksija Prodaja auta Gaenje poara
Popravljanje vodovodnih
ienje auta
instalacija
Zanimanje M OBOJE
Plesanje Tipkanje
ivanje
Gaenje poara ianje kose
Odvjetniki poslovi
Briga o djeci
Aktivnost/Uloga M Aktivnost/Uloga M
Kreiranje odjee
Kuhanje ienje kue
Projektiranje kua
Pijenje alkohola Voenje ministarstva
178 Vrtlarenje Pranje auta
Privatno poduzetnitvo 179
Poduavanje u osnovnoj koli
Vjebanje Odluivanje to e obitelj jesti
Upravljanje
Upravljanje upanijom Glava obitelji
Vonja kamiona
Voenje obiteljskog prorauna Plesanje
Voenje crkvenog obreda
Kockanje Voenje djece u kolu Prodaja auta
Pomaganje djeci da ue Kupovanje hrane ienje auta
Predsjedavanje Ogovaranje Tipkanje
Upravljanje strojevima Popravljanje opreme ianje kose
Sluenje hrane Zabavljanje
Programiranje raunala Ureivanje novina

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual (str. 169-170). Oxfam UK and Ireland Williams, S. (1994). The Oxfam Gender Training Manual (str. 169-170). Oxfam UK and Ireland
US Agency for International Development. (2009). Doorways I: Student Training Manual on School-Related Gender-Based Violence US Agency for International Development. (2009). Doorways I: Student Training Manual on School-Related Gender-Based Violence Prevention
Prevention and Response (p. 58). Washington, DC. and Response (p. 58). Washington, DC.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.1.8.: Kviz: zanimanja, uloge i aktivnosti ena i mukaraca [Radni list 5 (za profesore/ice)] Aktivnost 2.1.9.: A na kraju pie [Radni list 6]
Aktivnost/ Uloga M OBOJE
Kuhanje
A NA KRAJU PIE.
Pijenje alkohola
1) Pravi mukarac je
Vrtlarenje
Vjebanje
Upravljanje upanijom
Voenje obiteljskog budeta
2) Od djevojke se oekuje da
Kockanje
Pomaganje djeci da ue

Predsjedavanje

Upravljanje strojevima
Sluenje hrane 3) Mladie e ismijavati ako

Programiranje raunala

Aktivnost/ Uloga M OBOJE

ienje kue 4) Djevojke trebaju paziti da
Voenje ministarstva
Pranje auta
Odluivanje to e obitelj jesti

180 Glava obitelji 181

Plesanje 5) Drutvo vri pritisak na mladie da

Voenje djece u kolu

Kupovanje hrane
Ogovaranje
6) Djevojke su odgovorne za
Popravljanje opreme
Zabavljanje

Ureivanje novina

Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Bolje sprijeiti nego lijeiti prevencija nasilja u adolescentskim vezama.
Hrvatska: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.1.16.: Poslovice i izreke [Radni list 7]

PRIMJER

Kartica B Kartica B
Kartica A Kartica A

ENA BEZ MUKARCA BROD BEZ KORMILA

182 Kartica A Kartica B Kartica A Kartica B 183

KUA BEZ ENE CRKVA BEZ

PROPOVJEDNIKA

Izvor: Hodi, A., Bijeli, N., & Cesar, S. (2003). Spol i rod pod povealom - prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije.
Hrvatska: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.1.20.: Prezentacija roda [Slika] Aktivnost 2.2.1.: Biti muko i povlastice koje uz to idu [Radni list 8]

Va otac / djed je imao vie prilika za obrazovanje od vae majke / bake.

Vidjeli ste ili uli mukarce na pozicijama moi, koji omalovaavaju doprinose ena, inteligenciju ena, njihovu snagu ili
drugim komentarima daju do znanja da su ene inferiorne mukarcima.
Uobiajena je pojava da na televiziji ee vidite mukarce nego ene na pozicijama voe, kako se bave sportom ili kako
ih se prikazuje kao junake.
Kad ukljuite TV vidite bespomone ene koje spaavaju hrabri mukarci, a suprotno ne vidite nikad, ili vrlo rijetko.
Kad ena pogrijei dok vozi, mnogi e rei: ena vozi.
U naem se gradu ene osjeaju sigurnima dok hodaju cestom, bez obzira na to koliko je sati.
U naoj koli vie mladia nego djevojaka bira (ili ih se potie da bira) matematiku i prirodne znanosti.
Vai profesori i profesorice / vaa obitelj smatraju da djevojke nisu dobre u matematici i imaju nia oekivanja kad su u
pitanju djevojke i uspjeh u matematici i prirodnim znanostima.
U vaoj koli matematiku i druge predmete iz prirodnih znanosti predaju profesori, a knjievnost, glazbenu i likovnu
kulturu predaju profesorice.
U vaoj koli je vie mladia nego djevojaka ukljueno (ili ih se vie potie na ukljuivanje) u sportske aktivnosti.
U vaoj koli udbenici i drugi obrazovni materijali opisuju mukarce kao junake i graditelje zemlje, a ene i njihov doprinos
drutvu se rijetko spominje (primjer: ene u udbenicima povijesti).
U vaoj obitelji ene (majka, keri, bake) su vie ukljuene u poslove ienja, brige o djeci, pranja, i slinih, nego mukarci
(otac, sinovi, djedovi).
Sinovi u vaoj obitelji imaju vie slobode (primjerice, mogu izlaziti i vraati se kasnije) nego keri.
Mladii u vaoj iroj obitelji imaju, ili su imali, vie novca, emocionalne podrke ili ohrabrivanja u obrazovanju, graenju
karijere, zapoljavanju, nego djevojke.

184 U naoj zemlji, veina ljudi koji se bave politikom su mukarci.

185
U naoj zemlji ene zarauju manje nego mukarci na istim poslovima ili su ee zaposlene u uslunim djelatnostima.
U naoj zemlji je vie mukaraca nego ena na rukovodeim pozicijama (primjerice, ravnatelji kola, direktora tvrtki, itd.)
Neto drugo:

Izvor: Leeb, P., Tanzberger, R., Traunsteiner, B. (2008). Gender, Equality, Gender Justice (Gender, Gleichstellung,
Geschlechtergerechtigkeit) Austria: Zentrum polis - Politik lernen in der Schule. Stanje: 01.04. 2010., Prilagoeno prema: Kivel, P. (1998). The Benefits of Being Male: An Exercise inspired by the work of McIntosh, P. and
http://www.politiklernen.at/politiklernen/resources/oldbin/_data/pdf/genderbrosch_zweiteauflage.pdf Prilagoeno prema Mens Work: How to stop the Violence that Tears our Lives Apart.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.2.4.: Kontinuum tetnih ponaanja prema djevojkama i mladiima [Radni list 9] (za mladie)

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Ne obraa panju na njega i ravnoduna je Ljubomorna je Lae mu Poigrava se s njim

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Vri pritisak na njega Ne daje mu prostora za sebe Vara ga Vara ga s njegovim najboljim prijateljem

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Ne vjeruje mu Odbija ga Ima spolne odnose s vie mladia Nije raspoloena za njenosti i kae: Umorna
sam, ne danas

186 187
Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Ne voli ga Vrijea njegove osjeaje Izbjegava ga, kad eli prekinuti vezu Ponaa se nezrelo

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Ne osjea prema njemu isto to on osjea Skriva od njega stvari koje su vane i za Prekida s njim, i to bez pravog razloga Flertuje s drugima
prema njoj njega

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org
Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Drogira se Vjeruje drugima koji priaju stvari o njemu koje Verbalno / psiholoki ga zlostavlja Udara ga
nisu istinite

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

ivcira ga jer je naporna Omalovaava njegovu mukost Iskoritava ga Psuje mu

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Pravi se da je zrelija, nego to je Nije raspoloena za njenosti i kae: Umorna Loe s njim postupa Kae mu da udara loptu kao djevojica
sam, ne danas

188 189
Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Ponaa se kao muko Ne ispunjava sve njegove seksualne fantazije Stalno ga gnjavi telefonskim pozivima, Zanemaruje ga
porukama, i sl, jer mu ne vjeruje

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Smatra sebe jednakom njemu Stalno ga kritizira ali se na njegov raun Vie na njega jer je razgovarao s drugom
djevojkom

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org
Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Tlai ga i kontrolira svaki njegov pokret Nije joj stalo do njega i koristi ga samo da joj Verbalno / psiholoki ga zlostavlja Udara ga
proe vrijeme

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Lae da ga voli, a ne osjea nita prema Izlazi s drugim dekima Iskoritava ga Psuje mu
njemu

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Vri pritisak na njega da imaju spolne Postane nasilna Loe s njim postupa Kae mu da udara loptu kao djevojica
odnose

190 191
Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Neto radi, on joj kae da prestane, ali Ne razumije ga i ne podrava Stalno ga gnjavi telefonskim pozivima, Zanemaruje ga
ona nastavlja, i nije ju briga porukama, i sl, jer mu ne vjeruje

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Vie na njega i loe s njim postupa Ruga mu se ali se na njegov raun Vie na njega jer je razgovarao s drugom
djevojkom

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org
Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Tlai ga i kontrolira svaki njegov pokret Nije joj stalo do njega i koristi ga samo da joj Posramljuje ga Ne potuje njegove izbore
proe vrijeme

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Lae da ga voli, a ne osjea nita prema Izlazi s drugim dekima Omalovaava ga, vrijea ga i ruga mu Vri pritisak na njega da uini neto to ne eli
njemu se

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Vri pritisak na njega da imaju spolne Postane nasilna Zanima je samo kako drugim ljudima Ne cijeni ga / ne potuje ga
odnose izgledaju kao par

192 193
Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Neto radi, on joj kae da prestane, ali Ne razumije ga i ne podrava Prijeti mu Neprestano mu nanosi bol
ona nastavlja, i nije ju briga

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka

Vie na njega i loe s njim postupa Ruga mu se

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org
Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.2.4.: Kontinuum tetnih ponaanja prema djevojkama i mladiima [Radni list 9] (za djevojke)

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Ne obraa panju na nju i ravnoduan je ali se na njen raun

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Izrazito je ljubomoran Vie na nju jer razgovarala s drugim mladiem

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Tlai je i kontrolira svaki njen pokret Vri pritisak na nju

194 195
Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Ne vjeruje joj Odbija je

Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Mladiu nanosi tetu kad njegova djevojka Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Nije mu stalo do nje i koristi je samo da mu Ne ostavlja joj prostora za sebe

proe vrijeme

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org
Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Lae joj da je voli, a ne osjea nita za nju Lae joj Vri pritisak na nju da uini neto to ne eli. Stalno je gnjavi telefonskim pozivima,
porukama, i sl., jer joj ne vjeruje

Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Poigrava se s njom Vara je Ne potuje njene izbore Omalovaava je, vrijea je i ruga joj se

Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Izbjegava je kad eli prekinuti Vri pritisak na nju da bi imali spolne odnose Posramljuje je Omalovaava je pred drugima

196 197
Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Loe s njom postupa Ponaa se nezrelo Ismijava je Vie i prijeti joj

Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Neto radi, ona mu kae da prestane, ali on Prekine s njom, bez pravog razloga Psuje joj Iskoritava je
nastavlja to initi i nije ga briga

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org
Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Vjeruje drugima kad o njoj govore stvari koje Udara je Naziva je kukom Vjeruje da, kad na kae Ne za seks, on je
nisu istina samo mora pritisnuti malo vie

Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Postane nasilan Psiholoki/verbalno je zlostavlja Stalno je kritizira Gleda Playboy

Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Neprestano joj nanosi bol Prijeti joj Pred drugima je hvata za stranjicu Odbija koristiti kondom

198 199
Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Siluje ju Samo mu je stalo do toga kako drugim ljudima Ne osjea prema njoj ono to ona osjea prema Skriva od nje stvari koje je se tiu
izgledaju kao par njemu

Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Ne razumije je i podrava je Ne cijeni je / ne potuje je Vrijea njene osjeaje Vara je s najboljom prijateljicom

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org
Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Ima spolne odnose s vie djevojaka Izlazi s drugim djevojkama

Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Flerta s drugima pred njom Ne ispunjava sve njene seksualne fantazije

Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Smatra sebe jednakim njoj Drogira se

200 201
Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Ide joj na ivce jer je naporan Zanemaruje je

Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi Djevojci nanosi tetu kad njen mladi

Ponaa se kao djevojica Kae joj da s njim postupa kao s robom

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org
Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 2.2.5.: Dominantno ponaanje [Radni list 10]

NAJMANJE TETNA ZA DEKE NAJTETNIJA ZA DEKE Petar se duri i ponaa se uvrijeeno kad njegova Ivan kritizira nain oblaenja svoje djevojke.
djevojka razgovara s drugim mladiem.

NAJMANJE TETNA ZA DJEVOJKE NAJTETNIJA ZA DJEVOJKE Branimir prestaje razgovarati sa svojim Antonio voli plaiti prijatelje svojom opasnom
djevojkom, nakon to se posvaaju. vonjom.

NIKAD SE NE DOGAA NIKAD SE NE DOGAA Filip optuuje svoju djevojku da ga ne vie ne voli, Goran se lako razljuti.
kad eli provoditi vrijeme s drugim ljudima.

202 203

NIMALO TETNO ZA MLADIE NIMALO TETNO ZA DJEVOJKE Danijel misli da je mukarac treba odluivati o Boris se ponaa izrazito zatitniki prema svojoj
stvarima koje se tiu njega i njegove djevojke. djevojci.

Tomislav uvijek eli znati to radi njegova Ivor vrijea svoju djevojku kad radi stvari koje on
djevojka. smatra pogrenima.

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema: Bissuti, R., Wagner, G., Wlfl, G. (2002). Stark! aber wie?. Methodensammlung und Arbeitsunterlagen zur Jungenarbeit mit dem Schw-
Men Can Stop Rape. Stanje: 15.09.2005., www.mencanstoprape.org erpunkt Gewaltprvention. Austria: White Ribbon Austria, Ministry of Education. Stanje: 01.04. 2010.,
Family Violence Prevention Fund. Continuum to Harm to Women. Stanje: 10.04. 2010. http://toolkit.endabuse.org/Resources/ContinuumOfHarm.html http://www.bmukk.gv.at/medienpool/7653/starkaberwie.pdf

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 3.3.: Kvalitetne i tetne veze znakovi upozorenja [Radni list 11]

Aleksej se ponaa uvrijeeno kad njegova Luka uvijek eli znati gdje je njegova djevojka.
Ne smeta ti kad tvoj deko /djevojka provodi Svia ti se nain na koji se oblai i to mu / joj kae
djevojka ne eli s njim seksualni odnos.
vrijeme sam/a, s drutvom, ili s obitelji

Prisiljava te na seks kad ti to ne eli Ti odluuje kako e provoditi vrijeme i to e raditi

On/a ti lae, ili ti lae njemu / njoj, ili laete i jedno i drugo Meu vama postoji povjerenje i oboje se osjeate ugodno

204 205

Iskreni ste i otvoreno razgovarate jedno s drugim Uvijek eli znati gdje si kad niste zajedno

Osjea se dobro i sretno u ovoj vezi Ruga ti se, govori ti ili radi stvari koje te poniavaju i
omalovaavaju

Prilagoeno prema:
Prilagoeno prema: Bissuti, R., Wagner, G., Wlfl, G. (2002). Stark! aber wie?. Methodensammlung und Arbeitsunterlagen zur Jungenarbeit mit dem Schw- Alberta Health Services. Stanje: 10.04.2010., www.teachingsexualhealth.ca/media/lessons/CALM_RelationshipsLess4.pdf .
erpunkt Gewaltprvention. Austria: White Ribbon Austria, Ministry of Education. Stanje: 01.04. 2010., Prema: : Beyond the Basics: A Source book on Sexual and Reproductive Health, str. 262.
http://www.bmukk.gv.at/medienpool/7653/starkaberwie.pdf White Ribbon Campaign

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Izrazito je ljubomoran/ljubomorna kad si ti u pitanju Vjeruje da je ljubomora dokaz ljubavi Vjeruje da je njen/njegov spol bolji od tvog Ima mo da uini da se osjea loe, i to koristi

Provodite zajedno toliko vremena, da ti ve to postaje

Kad se svaate, naziva te glupaom / glupanom Prijetio/la je da e te udariti i ve je to uinio/la Potuje njegove/njene odluke i on/a tvoje
neugodno, ili zanemaruje drutvo, obitelj ili druge stvari
koje su ti prije bile vane

Ne javi li se kad zove, zove ponovo i ponovo, Flertuje s drugima, ak i kad ste zajedno Izbjegava initi stvari koje bi ga/je mogle naljutiti, Misli da mu/joj moe pomoi da prebrodi svoje
sve dok se ne javi jer ga/je se boji problem

206 207

esto govori koliko mu / joj je stalo do tebe Kad se naljuti, unitava stvari Lae, ako misli da bi ga/ju istina povrijedila Zbog nje/njega si zadovoljan/zadovoljna sobom

Ti i on/a ne sluate istu vrstu glazbe. Moete razgovarati o svemu jedno s drugim ini stvari samo da mu / joj ugodi Prihvaa ga/je onakvog/onakvu kakav / kakva je

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Alberta Health Services. Stanje: 10.04.2010., www.teachingsexualhealth.ca/media/lessons/CALM_RelationshipsLess4.pdf . Alberta Health Services. Stanje: 10.04.2010., www.teachingsexualhealth.ca/media/lessons/CALM_RelationshipsLess4.pdf .
Prema: : Beyond the Basics: A Source book on Sexual and Reproductive Health, str. 262. Prema: : Beyond the Basics: A Source book on Sexual and Reproductive Health, str. 262.
White Ribbon Campaign White Ribbon Campaign

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Svatko od vas ima prostora za sebe Nekad toliko vie na tebe, da se rasplae Procjenjuje tvoje prijatelje/ice Unitava tvoje stvari

Ima smisla za humor Prijeti ti Oekuje od tebe da rijei njegove/njene problem

Kad se posvaate, prestane razgovarati s tobom

Govori ti to misli da je dobro, iako nisi traio/traila Vri pritisak na tebe, dok ne dobije to eli Nekad ne slua dok govori Ispriava se, ak i kad krivnja nije tvoja
njegovo/njeno miljenje

208 209

Odvajate vrijeme svatko za sebe, i nije vam

Svaate se, ali razrijeite svoje razmirice neugodno raditi stvari odvojeno, bez obaveze da Radi grimase (koluta oima, i slino) dok ne bude po Stalno te provjerava
stalno budete zajedno njenom /njegovom

Boji se i ne osjea se sigurno u vezi Moe izraziti svoje osjeaje, bez straha od njegove/
njene reakcije

Prilagoeno prema:
Prilagoeno prema:
Alberta Health Services. Stanje: 10.04.2010., www.teachingsexualhealth.ca/media/lessons/CALM_RelationshipsLess4.pdf .
Alberta Health Services. Stanje: 10.04.2010., www.teachingsexualhealth.ca/media/lessons/CALM_RelationshipsLess4.pdf .
Prema: : Beyond the Basics: A Source book on Sexual and Reproductive Health, str. 262.
Prema: : Beyond the Basics: A Source book on Sexual and Reproductive Health, str. 262.
White Ribbon Campaign
White Ribbon Campaign

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 3.5.: Izravno suoavanje s problemom [Radni list 12a]

Izravno suoavanje s problemom

Zamislite slijedee situacije. Kako biste se suoili s problemom?

Dobije rezultate testa. Provjeri odgovore i vidi da je profesorica pogrijeila.

Ima kartu za kino. Netko sjedi na tvom mjestu.

Posudio/la si CD prijatelju. Ve neko vrijeme obeava da e ga vratiti, ali jo uvijek nije.

210 211

Prijatelj/ica ti kasni na dogovor.

S kolegom/icom priprema prezentaciju za kolu. Dogovorili ste se tko e obraditi koju temu, i koliko e vremena tko uloiti.
Dok vjebate, dan prije prezentacije, primijeti da je on/a uloio/la puno vie vremena od tebe, i bavi se tvojom temom.

Posudio/la si knjigu prijatelju/ici, i on/a ju je stavio/la u jaknu. Na putu kui, uhvati je/ga kia i knjiga se smoi. Nakon suenja,
vie ne izgleda dobro.

Prilagoeno prema:
Alberta Health Services. Stanje: 10.04.2010., www.teachingsexualhealth.ca/media/lessons/CALM_RelationshipsLess4.pdf .
Prema: : Beyond the Basics: A Source book on Sexual and Reproductive Health, str. 262. Hgger, D., Weber, H., Haberthr, R. (2005). Harmo-nie?: Zeigen unsere Schfchen pltzlich Zhne? - Beziehungsgestaltung im schulischen Alltag.
White Ribbon Campaign Switzerland: Fachhochschule Nordschweiz.http://www.fhnw.ch/ph/iwb/beratung/gesundheit/harmo-nie

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 3.6.: Izravno suoavanje s problemom [Radni list 12b] Aktivnost 3.6.: Svijest o vlastitom tijelu [Radni list 13]

Opisati osobu popis osobina

Praznovjeran/na Ljubomoran/na Dosadan/na iziki aktivan/na

Nepristupaan/na Osjetljiv/a Zabavan/na Jak/a
Paljiv/a Uplaen/a Nepovjerljiv/a Ponosan/na
Agresivan/na Uobraen/a Prati modu Spreman/na na akciju
Lako se sprijatelji Njean/na Hrabar/ra Tuan/na
Pokoran/na Ozlojeen/a Brian/na Bahat/a
Ratoboran/na Oputen/a Popustljiv/a Skriva osjetljivost
Anksiozan/na Razoaran/a Bezbrian/na Nestrpljiv/a
Ljut/a Kukaviki Naivan/na Nemaran/na
Arogantan/na Vrijedan/na Naporan/na Netoan/na
Privlaan/na ivahan/na Nervozan/na Nevjernik/ca
Uzbuen/a Srdaan/na Otvoren/a Submisivan/na
Depresivan/na Sretan/na Uredan/na Nepouzdan/na
Povodljiv/a Neranjiv/a Pedantan/na Vedar/ra
Nametljiv/a Strpljiv/a Pesimistian/na Sputan/na
Poletan/na Dosauje se Praktian/na Ranjiv/a
Uporan/na Iivciran/a Hvalisav/a Razborit/a
Staloen/a Savjestan/na Toan/na Bijesan/na
Veseo/la Radostan/na Razdraljiv/a Njean/na
Zabrinut/a Velikoduan/na Miran/na Preosjetljiv/a
Pametan/na Blag/a Ravnoduan/na Lud/a
212 Kul Bespomoan/na Brz/a na jeziku 213
Dominantan/na Spreman/na pomoi Stidljiv/a
Egoistian/na Uobraen/a Zbunjen/a
Iskren/a Pun/a nade Seksi

Izvor: Stachl-Astleithner, A., Henschl, M. (2006). Startpaket PLUS. Partnerschaftlich lernen und Schule. Geschlechtssensible Pdagogik,
Hgger, D., Weber, H., Haberthr, R. (2005). Harmo-nie?: Zeigen unsere Schfchen pltzlich Zhne? - Beziehungsgestaltung im schulischen Mdchen- und Bubenarbeit, Gender Mainstreaming in der Klasse Austria: Stadtschulrat fr Wien. Stanje: 01.04. 2010.,
Alltag. Switzerland: Fachhochschule Nordschweiz.http://www.fhnw.ch/ph/iwb/beratung/gesundheit/harmo-nie http://www.eduhi.at/dl/startpaket.pdf

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 4.1.2.: Renata i Draen [Radni list 14] Aktivnost 4.1.3.: Prie o nasilju u vezama [Radni list 15] (za profesore/ice)

Ispisati na samoljepljivi papir

Scenarij 1: Karlo i Maja 4-5 osoba

Kako se osjea
Zato Renata ni s kim ne razgovara o
Renata? ____________________ Uloge: Karlo, Maja, Karlovi najbolji prijatelji (2-3 osobe)
Draen?_________________ Proli je petak Karlo pozvao svoje najbolje prijatelje i svoju djevojku da gledaju film kod njega. Karlo je pitao Maju bi li
tome to se dogaa, koji su njeni
mogla pripremiti pie i ips. Ona je rekla da moe, i, kad su stigli prijatelji, svi su sjeli na kau gledati film.
razlozi? im bi netko ispio pie, ili bi se ispraznila zdjela ipsa, Karlo bi zamolio Maju da ode u kuhinju i donese drugo. Kad se ovo
dogodilo trei put, Maja mu je rekla: Nisam ti ja slukinja.. I ona je eljela gledati film, a tko god da je neto trebao, u
kuhinju je mogao otii i sam. Karlo se naljutio. Naredio joj je da ode donijeti pie njegovim prijateljima. Kad je odbila,
oamario ju je i odvukao u kuhinju. Karlovi prijatelji su ovakve scene ve puno puta vidjeli.
Bi li Renata trebala s nekim
razgovarati o tome to se dogaa?
Zato bi Renata s nekim razgovarala o

tome to se dogaa, koji su njeni razlozi? Ne, ni s kim Pitanja za raspravu

Je li Karlo nasilan? Zato, ili zato ne? [Odgovore zapiite na flipchart]
Da, s ________________
Odgovor: Da, nasilan je (psiholoko i fiziko nasilje) zato to:
to___________________
Nareuje Maji i vrijea je
To nije izoliran incident, uinio je to ve puno puta
Tue Maju
to bi Renata trebala uiniti? to bi Draen trebao uiniti? Prisiljava je da s njim ide u kuhinju, koristei nasilje

Recimo da ovaj scenarij nije zavrio time to Karlo tue Maju, ve da joj se, kad joj je rekao da donese pia njegovim prijateljima,
a ona odbila, unio u lice i rekao: to si rekla?, a Maja onda tiho otila u kuhinju. Bi li to bilo nasilno ponaanje?
214 Odgovor: Da, i dalje bi to bilo nasilno. Nije fiziki nasilan, jer ne mora (dovoljna je njegova tiha prijetnja da bi se Maja 215
pokorila)

Da je ovo bio njihov prvi sukob, biste li i dalje rekli da je to nasilno ponaanje?
Odgovor: Da, jer on udara Maju, to je fiziko nasilje.

Prilagoeno prema:
Prilagoeno prema: Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment,
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
Empowerment, Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo. Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum.
Liz Claiborne Inc. (2006). Love is Not Abuse: a teen dating violence prevention curriculum. Liz Claiborne Inc. MN: Hazelden Publishing and Educational Services

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Scenarij 2: Kristina i Petar 2 osobe
Uloge: Kristina, Petar
Kristina i Petar hodaju ve nekoliko tjedana. Kristini se Petar svia, ali nije u njega zaljubljena. Svia joj se drugi deko,
maturant. Kad je rekla Petru da eli prekinuti, on se naljutio. Onda je ona poela plakati, bilo joj je neugodno i nije znala
to bi mu rekla. .. ali je znala da ne eli vie biti s njim.
Pitanje za raspravu
Je li Petar nasilan? Zato, ili zato ne? [Zapiite odgovore na flipchart]
Odgovor: Ne, nije nasilan, jer ne izraava svoj bijes na nasilan nain (ne vrijea je, ne psuje, ne tue je)
Napomena: u vezama prolazimo i kroz teka i bolna iskustva, ali nisu nuno sva ta iskustva i nasilna. Moemo se osjeati loe
zbog nesporazuma ili nepanje, ali takvi se sukobi mogu razrijeiti tako da se obje strane mogu doi do izraaja.
216
Prilagoeno prema:
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment,
Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum.
MN: Hazelden Publishing and Educational Services
PRIRUNIK RADNI LISTOVI
Scenarij 3: Igor i Nikolina 2 osobe
Uloge: Igor, Nikolina
Igor je Nikolini kupio CD njenog najdraeg pjevaa za roendan. Nikolina je otvorila poklon i izgledala zadovoljno. Onda
je pitala gdje su njeni ostali pokloni. Kad joj je Igor rekao da joj je kupio samo CD za roendan, Nikolina se naljutila i
poela vikati na njega. Rekla je da je za roenda oekivala vie od jeftinog CD-a, i polomila ga.
Pitanje za raspravu
Je li Nikolina nasilna? Zato, ili zato ne? [Zapiite odgovore na flipchart]
Odgovor: Da, Nikolina je nasilna, jer vie na njega, i jo vie, zato to ga vrijea i omalovaava (psiholoko nasilje).
To to unitava CD je znak upozorenja da bi mogla biti fiziki nasilna u budunosti.
Moete proiriti ovaj scenarij
Zamijenite rodne uloge. ini li vam se drugaije kad se uloge zamijene?
Svatko od nas moe doivjeti nasilje u vezi: djevojke, mladii, starosjedilako stanovnitvo, useljenici/e, roeni/e u bogatim
etvrtima, roeni/e u siromanim etvrtima, oni/e koji su doivjeli nasilje u obitelji, i on/one koji nisu odrasli u nasilnoj okolini,
oni/e koji su u dugim vezama, oni/e koji su tek poeli vezu.
217
Prilagoeno prema:
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment,
Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum.
MN: Hazelden Publishing and Educational Services
POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK
 Scenarij 4: Sara i Frane 4-5 osoba Scenarij 5: Jasna i Marko 4-5 osobe

Uloge: Sara, Frane, Sarine najbolje prijateljice (2-3 osobe)
Sara ima puno prijateljica s kojima je bliska. Zajedno idu u kino, u kupovinu, itd. No, otkad je upoznala Franu, i poela
vezu s njim prije 3 mjeseca njih dvoje provode svaku slobodnu minutu zajedno. Svim se Sarinim prijateljicama svia
Frane, ali im nedostaje njeno drutvo. Sara bi voljela izai sa svojim drutvom, ali svaki put kad to kae Frani, on joj kae
koliko mu nedostaje kad je vani s njima i da eli da njih dvoje budu stalno zajedno. Sara ga voli i ne eli ga povrijediti.
Na kraju se osjea krivom kad ga ostavlja samog, makar i na nekoliko sati, da izae s drutvom.
Uloge: Jasna, Marko, Jasnine prijateljice i prijatelji (2-3 osobe)
Jasna hoda s Markom. Jedan dan su se posvaali u kolil, jer Markov tata ne voli Jasnu i ne eli da je Marko dovodi
kui. Jasna misli da bi Marko trebao biti asertivniji i rei tati to eli. Rasprava je postala jako burna. Marko je
odgurnuo Jasnu i otiao. Jasnini prijatelji i prijateljice su vidjeli to se dogodilo. Nisu znali to bi rekli, ni to bi
uinili.

Pitanja za raspravu [Zapiite odgovore na flipchart]

Ima li nasilja u ovoj sceni?
Pitanja za raspravu
Odgovor: Da, i oboje su poinitelji
Je li Frane nasilan? Zato, ili zato ne? [Zapiite odgovore na flipchart]
Odgovor: Da, nasilan je (psiholoko nasilje) jer, na odreeni nain, on glumi emocionalno ucjenjuje Saru, pokuava postii (i
Koje ste oblike nasilja primijetili u ovoj sceni?
uspijeva) to da joj ne dozvoli da se drui sa svojim drutvom i da joj kontrolira ivot.
Odgovor: fiziko nasilje Marko prema Jasni (gura je). Jasna koristi psiholoko nasilje protiv Marka nastoji mu nametnuti
Sara se osjea loe (osjea krivnju), i to je snaan pokazatelj da veza nije kvalitetna.
svoje miljenje, govori mu to ona misli da bi on trebao napraviti?

to su uinili promatrai/ce? to su mogli uiniti? to biste rekli o moi / kontroli u ovom scenariju?

218 219

Prilagoeno prema:
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment,
Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo. Prilagoeno prema:
Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum. Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working
MN: Hazelden Publishing and Educational Services with Young Women: Empowerment, Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Scenarij 6: Marija i Kreimir 4-5 osoba Scenarij 7: Irena i Tomislav 2 osobe

Uloge: Marija, Kreimir, Marijini prijatelji/ce iz razreda(2-3 osobe) Uloge: Irena, Tomislav

Marija i Kreimir hodaju ve nekoliko mjeseci. Odnedavno joj je Kreimir neprestano ostavlja pitanja tipa: s kim
pria u razredu, zato nije kod kue kad on zove, zato toliko vremena provodi s drutvom, a ne s njim, itd. Mariija je
pokuavala ne obraati puno panje na to, ali odnedavno je Kreimir sve uporniji i sve ljui. Vie na nju u hodnicima
kole, psuje. Obino se nakon toga ispria, ali jednom ju je ak i udario. Kae da sve ovo radi zato to je voli i zato
to je ljubomoran.
Irena i Tomislav se viaju ve nekoliko mjeseci. Irena jo uvijek ide u kolu, a Tomislav je maturirao prole godine.
Otada pokuava nai stalan posao, ali bezuspjeno. Odnedavno je Irena poela priati kako njen bivi deko ima
dobar posao, i kako ju je vodio van, i stalno joj kupovao poklone. Tomislavu govori da je lijen i nesposoban, te da
bi, da je muko, naao posao.

Pitanja za raspravu
Pitanja za raspravu [Zapiite odgovore na flipchart] Je li Irena nasilna?
Koje oblike nasilja vidimo u ovoj sceni?
Je li Kreimir nasilan? Odgovori: Da, Irena je nasilna, jer ga osuuje, omalovaava i vrijea: naziva ga lijenim i nesposobnim, govori da nije
Koje ste oblike nasilja primijetili u ovoj sceni? muko (psiholoko/verbalno nasilje)
Odgovor: Da, Kreimir je nasilan, jer: Kritizira ga i usporeuje s bivim dekom (poniavanje)
Stalno je ispituje s kim razgovara u koli, zato je nema kod kue kad zove, itd. (psiholoko nasilje: provjerava svaki Indirektno, zahtijeva poklone i da je izvede van (psiholoko nasilje: psiholoka ucjena)
njen korak)
eli da ona stalno bude s njim (psiholoko nasilje: ograniava je, posesivan je)
Psuje i vie na nju (psiholoko / verbalno nasilje)
Udario ju je (fiziko nasilje)
Vri pritisak i izrazito je ljubomoran (psiholoko nasilje: kontrola)
Pokuava opravdati svoje nasilno ponaanje, govorei koliko je voli (psiholoko nasilje: emocionalna ucjena)

220 221

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working
with Young Women: Empowerment, Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo. with Young Women: Empowerment, Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Scenarij 8: Jasmina i Kruno 4-5 osoba Scenarij 9: Ivana i Dalibor 2 osobe

Uloge: Jasmina, Kruno, djevojke (2-3) Uloge: Ivana, Dalibor

Jasmina je u vezi oko godinu dana. Odnedavno joj je Kruno, njen deko, poeo govoriti da se udebljala i da ga je stid
ii van s njom. Stalno komentira izgled drugih djevojaka i govori koliko bi vie seksi izgledala, kad bi smravila. Ne
dozvoljava joj da jede to eli i kae da e ponovo poeti izlaziti jedino ako ona smravi.
Ivana je ila u prvi razred srednje kole kad je upoznala Dalibora. Bio je drugaiji od svih mladia koje je upoznala. Bio je
prvi u koga se zaljubila, i s njim je provodila sve svoje slobodno vrijeme. Prestala je izlaziti s drutvom, a ocjene su joj se
pokvarile. Stalno je lagala roditeljima s kim ide van, kako bi mogla stalno biti s njim. On je bio jako ljubomoran, i nije se
smjela druiti s dekima, jer bi se on jako naljutio. Dva mjeseca nakon to su se upoznali, poeli su se svaati jer Ivana
mislila da je prerano za seks. Jedan dan su se gadno posvaali i on ju je udario.

Pitanja za raspravu
Je li Kruno nasilan?
Koje oblike nasilja vidite u ovoj sceni? Pitanja za raspravu
Odgovori: da, nasilan je: koristi psiholoko nasilje, jer prijeti da nee opet izai s njom, sve dok ne uini ono to eli (kanjava
je i emocionalno ucjenjuje) Je li Dalibor nasilan?
Ne dozvoljava joj da jede to eli (kontrolira njeno ponaanje) Koje oblike nasilja ste prepoznali u ovoj sceni?
Vrijea je i omalovaava, komentirajui izgled drugih djevojaka i govorei da, dok izgleda ovako kako izgleda, nije seksi Odgovori: Da, Dalibor je nasilan, jer:
(psiholoko nasilje: uvrede i omalovaavanje) Izrazito je ljubomoran, posesivan i kontrolira s kim se drui; ne dozvoljava joj da se drui s dekima (psiholoko nasilje:
Jasmina se sigurno osjea loe (znak upozorenja) posesivan je i kontrolira je)
Tue je (fiziko nasilje) jer je smatrala da je prerano za seks

Ima li u ovoj prii seksualnog nasilja?

Odgovor: svaki seksualni kontakt, ili pokuaj seksualnog kontakta, protiv neije volje, je seksualno nasilje. Ako Dalibor na
nju vri pritisak za vie seksualnog kontakta nego to ona to eli, i ne potuje njen izbor, onda je to seksualno zlostavljanje.

222 223

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working
with Young Women: Empowerment, Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo. with Young Women: Empowerment, Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Scenarij 10: Katarina i Goran 3 osobe
Uloge: Goran (djeak), Katarina (Goranova majka), Stjepan (Katarinin mu i Goranov otac)
Katarina ima sina, Gorana, koji ima 11 godina, vrlo je kreativan i pun energije. Nekako, uvijek upada u nevolje i problema
u koli. Stjepan (Katarinin mu) smatra svoju enu odgovornom za Goranovo loe ponaanje i optuuje je, kae da
provodi previe vremena na poslu, a trebala bi biti kod kue i paziti na Gorana. Jedan dan su se jako posvaali, i Stjepan
ju je udario. Nakon toga, Katarina je napala Gorana, rekla mu da je nezahvalno dijete i da joj samo stvara probleme.
Ako elite, ovaj scenarij moete predstaviti u dvije scene:
a)Katarina, Goran i Stjepan kod kue (3 osobe), b) Goran u koli s prijateljima (Goran i troje djece).
Pitanja za raspravu
Je li Stjepan nasilan?
Odgovor: Da, Stjepan je nasilan:
Tue Katarinu (fiziko nasilje)
Optuuje je, vjeruje da je ona kriva za sve i govori joj to bi trebala uiniti, nameui joj svoje miljenje (psiholoko Vrijea Natau radi scenu u javnosti, iako ga ona nije niim povrijedila, ni na koji nain (psiholoko nasilje)
nasilje: uvijek krivi druge I eli kontrolirati njihovo ponaanje)
Je li Katarina nasilna?
Odgovor: Da, Katarina je nasilna jer omalovaava i vrijea Gorana (psiholoko nasilje).
224
Prilagoeno prema:
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working
with Young Women: Empowerment, Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK
Scenarij 11: Nataa i Adrijan 6-7 osoba
Uloge: Nataa, Adrijan, njihovi prijatelji (2-3 osobe), mladi koji plee uz Natau
Nataa je jedno vrijeme izala sa svojim dekom Adrijanom i nekoliko prijatelja. U jednom trenutku Adrijan je primijetio
da uz Natau plee neki deko i polako joj se pribliava. Adrijan je krenuo prema njima da bi taj mladi vidio da je
Nataa njegova djevojka, priao joj je i zagrlio je. Drugi je deko otiao. Ubrzo nakon toga Adrijan je s prijateljem otiao
po pie. Kad su se vratili vidio je istog deka kako plee uz Natau i pokuava s njom razgovarati. Adrijan se naljutio,
opsovao nepoznatom deku, napao ga i poeo ga tui. Nataa se naljutila i, ne rekavi ni rije, otila iz kluba, ostavivi
Adrijana da stoji na mjestu. Kad ju je nazvao da mu objasni svoj odlazak, rekla mu je da eli prekid. Ba tako.
Pitanja za raspravu
Ima li nasilja u ovoj sceni? Koje oblike nasilja ste primijetili u ovoj sceni?
Odgovori: Da, Adrijan je nasilan:
Iznimno je ljubomoran i posesivan (psiholoko nasilje: posesivan je, promatra je i provjerava cijelo vrijeme, i ne vjeruje
joj)
Vrijea drugu osobu (verbalno nasilje)
Udara drugu osobu (fiziko nasilje znak da bi mogao postati nasilan i u ovom odnosu)
Je li Nataa nasilna?
Odgovor: Ne, jer, iako ju je on uvrijedio, Nataa nije uinila nita slino. Otila je iz kluba, ostavila ga, prekinula s njim. To
upuuje na to da potuje sebe, ne tolerira nasilje ni na kojoj razini, zna kako prepoznati znakove upozorenja i kako se zatititi. 225
Prilagoeno prema:
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working
with Young Women: Empowerment, Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK
 Aktivnost 4.1.3.: Prie o nasilju u vezama [Radni list 15] (za uenike/ce)
Scenarij 1: Karlo i Maja 4-5 osoba
Uloge: Karlo, Maja, Karlovi najbolji prijatelji (2-3 osobe)
Proli je petak Karlo pozvao svoje najbolje prijatelje i svoju djevojku da gledaju film kod njega. Karlo je pitao Maju bi li
mogla pripremiti pie i ips. Ona je rekla da moe i kad su stiglii prijatelji, svi su sjeli na kau gledati film.
im bi netko ispio pie ili bi se ispraznila zdjela ipsa, Karlo bi zamolio Maju da ode u kuhinju i donese drugo. Kad se ovo
dogodilo trei put, Maja mu je rekla: Nisam ti ja slukinja.. I ona je eljela gledati film, a tko god da je neto trebao, u
kuhinju je mogao otii i sam. Karlo se naljutio. Naredio joj je da ode donijeti pie njegovim prijateljima. Kad je odbila,
oamario ju je i odvukao u kuhinju. Karlovi prijatelji su ovakve scene ve puno puta vidjeli.
Scenarij 2: Kristina i Petar 2 osobe
Uloge: Kristina, Petar
226 Kristina i Petar hodaju ve nekoliko tjedana. Kristini se Petar svia, ali nije u njega zaljubljena. Svia joj se drugi deko,
maturant. Kad je rekla Petru da eli prekinuti, on se naljutio. Onda je ona poela plakati, bilo joj je neugodno i nije znala
to bi mu rekla. .. ali je znala da ne eli vie biti s njim.
Scenarij 3: Igor i Nikolina 2 osobe
Uloge: Igor, Nikolina
Igor je Nikolini kupio CD njenog najdraeg pjevaa za roendan. Nikolina je otvorila poklon i izgledala zadovoljno. Onda
je pitala gdje su njeni ostali pokloni. Kad joj je Igor rekao da joj je kupio samo CD za roendan, Nikolina se naljutila i
poela vikati na njega. Rekla je da je za roenda oekivala vie od jeftinog CD-a i polomila ga.
Prilagoeno prema:
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment,
Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum.
MN: Hazelden Publishing and Educational Services
PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK
Aktivnost 4.1.3.: Prie o nasilju u vezama [Radni list 15] (za uenike/ce)
Scenarij 4: Sara i Frane 4-5 osoba
Uloge: Sara, Frane, Sarine najbolje prijateljice (2-3 osobe)
Sara ima puno prijateljica s kojima je bliska. Zajedno idu u kino, u kupovinu, itd. No, otkad je upoznala Franu i poela
vezu s njim prije 3 mjeseca njih dvoje provode svaku slobodnu minutu zajedno. Svim se Sarinim prijateljicama svia
Frane, ali im nedostaje njeno drutvo. Sara bi voljela izai sa svojim drutvom, ali svaki put kad to kae Frani, on joj kae
koliko mu nedostaje kad je vani s njima i da eli da njih dvoje budu stalno zajedno. Sara ga voli i ne eli ga povrijediti. Na
kraju se osjea krivom kad ga ostavlja samog, makar i na nekoliko sati, da izae s drutvom.
Scenarij 5: Jasna i Marko 4-5 osobe
Uloge: Jasna, Marko, Jasnine prijateljice i prijatelji (2-3 osobe) 227
Jasna hoda s Markom. Jedan dan su se posvaali u kolil, jer Markov tata ne voli Jasnu i ne eli da je Marko dovodi kui.
Jasna misli da bi Marko trebao biti asertivniji i rei tati to eli. Rasprava je postala jako burna. Marko je odgurnuo Jasnu
i otiao. Jasnini prijatelji i prijateljice su vidjeli to se dogodilo. Nisu znali to bi rekli, ni to bi uinili.
Prilagoeno prema:
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment,
Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum.
MN: Hazelden Publishing and Educational Services
PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK
 Aktivnost 4.1.3.: Prie o nasilju u vezama [Radni list 15] (za uenike/ce) Aktivnost 4.1.3.: Prie o nasilju u vezama [Radni list 15] (za uenike/ce)

Scenarij 8: Jasmina i Kruno 4-5 osoba

Scenarij 6: Marija i Kreimir 4-5 osoba

Uloge: Jasmina, Kruno, djevojke (2-3)

Uloge: Marija, Kreimir, Marijini prijatelji/ce iz razreda(2-3 osobe)
Jasmina je u vezi oko godinu dana. Odnedavno joj je Kruno, njen deko, poeo govoriti da se udebljala i da ga je stid
Marija i Kreimir hodaju ve nekoliko mjeseci. Odnedavno joj je Kreimir neprestano ostavlja pitanja tipa: s kim pria u
ii van s njom. Stalno komentira izgled drugih djevojaka I govori koliko bi vie seksi izgledala, kad bi smravila. Ne
razredu, zato nije kod kue kad on zove, zato toliko vremena provodi s drutvom, a ne s njim, itd. Mariija je pokuavala
dozvoljava joj da jede to eli, i kae da e ponovo poeti izlaziti jedino ako ona smravi.
ne obraati puno panje na to, ali odnedavno je Kreimir sve uporniji i sve ljui. Vie na nju u hodnicima kole, psuje.
Obino se nakon toga ispria, ali jednom ju je ak i udario. Kae da sve ovo radi zato to je voli i zato to je ljubomoran.

Scenarij 9: Ivana i Dalibor 2 osobe

Scenarij 7: Irena i Tomislav 2 osobe
Uloge: Ivana, Dalibor
Uloge: Irena, Tomislav Ivana je ila u prvi razred srednje kole kad je upoznala Dalibora. Bio je drugaiji od svih mladia koje je upoznala. Bio
228 Irena i Tomislav se viaju ve nekoliko mjeseci. Irena jo uvijek ide u kolu, a Tomislav je maturirao prole godine. Otada je prvi u koga se zaljubila i s njim je provodila sve svoje slobodno vrijeme. Prestala je izlaziti s drutvom, a ocjene su joj 229
pokuava nai stalan posao, ali bezuspjeno. Odnedavno je Irena poela priati kako njen bivi deko ima dobar posao, se pokvarile. Stalno je lagala roditeljima s kim ide van, kako bi mogla stalno biti s njim. On je bio jako ljubomoran i nije
kako ju je vodio van i stalno joj kupovao poklone. Tomislavu govori da je lijen i nesposoban, te da bi, da je muko, se smjela druiti s dekima jer bi se on jako naljutio. Dva mjeseca nakon to su se upoznali, poeli su se svaati jer Ivana
naao posao. mislila da je prerano za seks. Jedan dan su se gadno posvaali i on ju je udario.

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment, Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment,
Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo. Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum. Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum.
MN: Hazelden Publishing and Educational Services MN: Hazelden Publishing and Educational Services

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 4.1.3.: Prie o nasilju u vezama [Radni list 15] (za uenike/ce)
Scenarij 10: Katarina i Goran 3 osobe
Uloge: Goran (djeak), Katarina (Goranova majka), Stjepan (Katarinin mu i Goranov otac)
Katarina ima sina, Gorana, koji ima 11 godina, vrlo je kreativan i pun energije. Nekako, uvijek upada u nevolje i probleme
u koli. Stjepan (Katarinin mu) smatra svoju enu odgovornom za Goranovo loe ponaanje, optuuje je da provodi
previe vremena na poslu, a trebala bi biti kod kue i paziti na Gorana. Jedan dan su se jako posvaali i Stjepan ju je
udario. Nakon toga, Katarina je napala Gorana, rekla mu da je nezahvalno dijetei da joj samo stvara probleme.
Scenarij 11: Nataa i Adrijan 6-7 osoba
Uloge: Nataa, Adrijan, njihovi prijatelji (2-3 osobe), mladi koji plee uz Natau
Nataa je jedno vrijeme izala sa svojim dekom Adrijanom i nekoliko prijatelja. U jednom trenutku Adrijan je primijetio
230 da uz Natau plee neki deko i polako joj se pribliava. Adrijan je krenuo prema njima da bi taj mladi vidio da je Nataa
njegova djevojka, priao joj je i zagrlio je. Drugi je deko otiao. Ubrzo nakon toga Adrijan je s prijateljem otiao po pie.
Kad su se vratili vidio je istog deka kako plee uz Natau i pokuava s njom razgovarati. Adrijan se naljutio, opsovao
nepoznatom deku, napao ga i poeo ga tui. Nataa se naljutila i, ne rekavi ni rije, otila iz kluba, ostavivi Adrijana
da stoji na mjestu. Kad ju je nazvao da mu objasni svoj odlazak, rekla mu je da eli prekid. Ba tako.
Prilagoeno prema:
Instituto Promundo, Salud y Gnero, ECOS, Instituto PAPAI & World Education. (2009). Working with Young Women: Empowerment,
Rights and Health. Rio de Janeiro: Instituto Promundo.
Foshee, V., Langwick, S. (2004). SafeDates: An Adolescent Dating Abuse Prevention Curriculum.
MN: Hazelden Publishing and Educational Services
PRIRUNIK RADNI LISTOVI
Aktivnost 4.1.4.: Sluajevi nasilja [Radni list 16]
[STUDIJA SLUAJA 1]
SLUAJ DOMAGOJA I IVONE
Domagoj (18 godina) i Ivona (17) bili su u vezi ve mjesec dana. Te veeri su se dogovorili da odu u kino. Ivona je dola na vrijeme
i ekala Domagoja ispred kina. Domagoj je kasnio i Ivona se ve polako poela brinuti. Rekao joj je kako super i izgleda i kako je
najljepa cura sa svijetu, ali je dodao kako joj je suknja malo uska. Ona je odmah zabrinuto reagirala, a on joj je odgovorio da je
zbilja smijena to se zabrinjava zbog tih par kila vika. Uostalom, dodao je on, u kinu je ionako mrak, pa te nitko nee vidjeti.
Ivona nije znala to bi odgovorila i promucala je samo: Ovaj..., a ostatak reenice je otiao u vjetar.
Nakon ovoga, Domagoj je odmah skrenuo na sljedeu temu. Spomenuo joj je kako je sreo svog frenda, Kreu, i kako zapravo
zbog toga kasni u kino. Kreo mu je rekao da je neki dan sreo Ivonu pred kolom i razgovarao s njom. Domagoj je bio zlovoljan
i otro rekao Ivoni da ne voli da ona pria s Kreom, jer on misli da je zgodna i samo je eli iskoristiti. Tako si naivna! Samo se
brinem za tebe... Obeaj mi da vie nikad nee s njim razgovarati!, rekao je Domagoj. Ivoni su te rijei bile udne pa Kreo
je, na kraju, bio njegov prijatelj. No, obeala je Domagoju ono to je traio. Kino predstava je ubrzo poinjala, i trebalo je jo
samo kupiti karte. Domagojovi starci, po njegovim rijeima, nisu imali sitno za kino, tako da je zamolio Ivonu da plati karte,
to je ona i uinila.
PITANJA ZA DISKUSIJU:
1) to se ovdje dogodilo?
2) Prepoznajete li neke oblike nasilja? Koje?
3) to mislit, kako je zavrila situacija?
4) Kako bi izgledalo nenasilno rjeenje ove situacije?
231
S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Bolje sprijeiti nego lijeiti prevencija nasilja u adolescentskim vezama.
Hrvatska: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje.
POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK
 Aktivnost 4.1.4.: Sluajevi nasilja [Radni list 16] Aktivnost 4.1.4.: Sluajevi nasilja [Radni list 16]

[STUDIJA SLUAJA 2] [STUDIJA SLUAJA 3]

SLUAJ SAE I IVANE SLUAJ TANJE I MARIJA

Saa (19) je odluio odvesti svoju djevojku Ivanu (17) na pizzu kako bi proslavili tri mjeseca veze. Sjedili su za stolom ve neko
vrijeme i Saa se ivcirao to konobarica nikako ne dolazi. Ivana mu je rekla kako nije nita strano, jer ekaju tek pet minuta.
Saa je na pitao: Hoe rei da sam laov?
U tom se trenutku pojavila konobarica i pitala to bi eljeli naruiti. Saa je odmah kao iz topa naruio i za sebe i za Ivanu: Dvije
mijeane pizze, jedno pivo i jedan juice. Ivana je uspjela dodati da bi radije Colu, no Saa je rekao konobarici da donese juice,
jer ona ipak uvijek pije juice. Nakon to je konobarica preuzela narudbu i otila, Saa je bijesno pitao Ivanu zato mu je to
uinila. Njoj nije bilo jasno o emu govori. On je smatrao da kako ga je napravila budalom pred konobaricom. Odgovorila je da
je samo eljela Colu i upitala zato ju je natjerao da uzme juice. Na to je on eksplodirao i poeo vikati: Zbilja me ivcira! Zato
si takva gadura! Zna da sam imao teak dan! Optuio ju je i da ga je nazvala laovom i svaala se s njim pred konobaricom.
Njihovu je raspravu je prekinula konobarica, koja je donijela pizze: jednu mijeanu i jednu s gljivama. Kad je Saa vidio da je
konobarica pogrijeila, poeo je urlati i vikati kako oni to nisu naruili i da ne eli vie ostati ni sekunde i da smjesta odlaze. Ivani
nita nije bilo jasno. Ostala je ukoeno sjediti, sve dok je Saa nije zgrabio za ruku i povukao je prema izlazu.
PITANJA ZA DISKUSIJU:
1) to se ovdje dogodilo?
2) Prepoznajete li neke oblike nasilja? Koje?
3) to mislite kako je zavrila situacija?
4) Kako bi izgledalo nenasilno rjeenje ove situacije?
232
Tanja i Mario bili su uenici treeg razreda (oboje stari 17 godina). Oboje su bili odlini uenici i odnedavno u vezi. Poznavali
su se iz kole, ali su se jedno drugom svidjeli za vrijeme brojnih kava koje su popili s prijateljima u kafiu blizu kole. Sad su
ve skoro tri mjeseca u vezi i jo uvijek nisu spavali. Nekoliko puta su bili jako blizu, no Tanja je svaki put to odloila, jer nije
bila spremna. Jednog je jutra Mario presretan doao u kolu, i pojurio rei Tanji dobru vijest roditelji mu idu na skijanje na
etiri dana, tako da e biti sam kod kue. Imati prazan stan nije ba svakodnevni dogaaj, tako da je odmah isplanirao kako
e Tanja doi do njega u subotu naveer. Sjetio se onih kondoma koje je kupio prije mjesec dana, i nadao se da e ih konano
upotrijebiti. Stigla je subota, a i Tanja oko 20 sati. Mario je posudio film, romantinu komediju, jer je znao da cure vole takve
stvari. Gledali su film, pili sok i nekako se iz sjedee pozicije lagano ispruili na kauu. Poeli su se ljubiti i dodirivati. Mario je
zavukao ruku ispod Tanjine majice i poeo joj otkopavati i skidati grudnjak. Njoj su bili ugodni dodiri, maenje i ljubljenje.
Uivala je u toj strasti i toplini. Tek kad joj je stavio ruku u gaice, osjetila je nelagodu i htjela ga prekinuti. Otvorila je oi i iznad
sebe ugledala Marija, svog uzbuenog. Dodir mu je sad postao grub i agresivan. Rekla mu je da prestane, jer nije spremna i
ne eli seks. Pokuala se izvui, ali njegovo tijelo je bilo preteko, pritiskalo je, zarobilo. On se nije obazirao na njene proteste,
znao je da su u vezi i da ima pravo na seks. Osim toga, prolo mu je kroz glavu: Zato mi je dala da joj skinem grudnjak, ako
ne eli seks?
PITANJA ZA DISKUSIJU:
1) to se ovdje dogodilo?
2) Prepoznajete li neke oblike nasilja? Koje?
3) to mislite kako je zavrila situacija?
4) Kako bi izgledalo nenasilno rjeenje ove situacije?
233

S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Bolje sprijeiti nego lijeiti prevencija nasilja u adolescentskim vezama. S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Bolje sprijeiti nego lijeiti prevencija nasilja u adolescentskim vezama.
Hrvatska: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje. Hrvatska: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 4.1.5.: Kota moi i kontrole, kota jednakosti [Radni list 17a]

PRIMJERI NASILNIH PONAANJA KOJE ZLOSTAVLJA/ICA KORISTI PROTIV SVOJE DJEVOJKE/DEKA

KRENJE PRIVATNOSTI
UZNEMIRAVANJE

234 235
PRIJETNJE

ZASTRAIVANJE

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15.09.2005., www.duluth-model.org Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15.09.2005., www.duluth-model.org
Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15.09.2005., www.michigan.gov/documents Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15.09.2005., www.michigan.gov/documents

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 KORITENJE MUKIH POVLASTICA PONIAVANJE

236 IZOLACIJA 237

OGRANIAVANJE NEOVISNOSTI

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15.09.2005., www.duluth-model.org Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15.09.2005., www.duluth-model.org
Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15.09.2005., www.michigan.gov/documents Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15.09.2005., www.michigan.gov/documents

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 4.1.5.: Kota moi i kontrole, kota jednakosti [Radni list 17b]

PRIMJERI PONAANJA JEDNAKOSTI U VEZI

POTOVANJE
PREGOVARANJE I POTEN ODNOS

238 239
NEPRIJETEE PONAANJE POTENJE I ODGOVORNOST

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15.09.2005., www.duluth-model.org Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15.09.2005., www.duluth-model.org
Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15.09.2005., www.michigan.gov/documents Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15.09.2005., www.michigan.gov/documents

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 DIJELJENJE MOI KOMUNIKACIJA

240 241
SAMOPOUZDANJE I OSOBNI RAST
POVJERENJE I PODRKA

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15.09.2005., www.duluth-model.org Domestic Abuse Intervention Project in Duluth. Stanje: 15.09.2005., www.duluth-model.org
Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15.09.2005., www.michigan.gov/documents Michigan Domestic Violence Prevention & Treatment Board. Stanje: 15.09.2005., www.michigan.gov/documents

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 4.1.7.: Mit ili stvarnost? [Radni list 18] Neke se ene oblae tako da je jasno da trae seks.

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

Svim se djevojkama i enama svia kad za njima zvide

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO
KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO

Svaa s dekom/djevojkom nije nasilje.

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

Osoba koja je u vezi svojoj partnerici/partneru kae: Ako me ikad ostavi, umrijet u. Ovakvo ponaanje je oblik nasilja.

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

242 243

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono) TONO NETONO
TONO NETONO

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Imate par u kojem jedna osoba uvijek ide s onom drugom, gdje god da ta osoba krene. To je oblik nasilja. Ljubomora je znak ljubavi.

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO: TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono) KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO TONO NETONO

Kad mladi mazi djevojku, a ona kae: Ne, ona obino misli: Da
Nasilni ljudi su oni koji ne mogu kontrolirati svoj bijes.
TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:
TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

244 245

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO
TONO NETONO

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Ima pravo udariti svog deka/djevojku ako zna da te vara. Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako hodaju mjesec dana, a ona ne eli s njim voditi ljubav.

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO: TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono) KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO TONO NETONO

Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako je ve imala spolni odnos s njim, ili s nekim drugim.
Ima pravo udariti svog deka/djevojku ako ti ne pokazuje potovanje.
TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:
TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

246 247

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO
TONO NETONO

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako je pristala ljubiti se s njim ili je pristala na intimne dodire. Nasilje u vezama (nasilje u intimnim partnerskim vezama) nije jako izraen problem.

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO: TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono) KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite, i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO TONO NETONO

Mladi ima pravo prisiliti djevojku na spolni odnos ako je ona njega pozvala van ili ako je otila njegovoj kui. Nasilje u vezama je obino jednokratni incident i nee se ponoviti.

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO: TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

248 249

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono) KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO TONO NETONO

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Nasilje u vezama (romantinim ili intimnim partnerskim) je privatna stvar. Samo odreeni tipovi ljudi napadaju ili zlostavljaju osobu s kojom su u vezi
Bolje je ostaviti parovima da sami razrijee svoje razmirice.
TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:
TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono) TONO NETONO
TONO NETONO

Samo odreeni tipovi ena/djevojaka mogu biti rtvama zlostavljanja

Ljudi koji su nasilni prema osobama s kojima su vezi moraju biti mentalno bolesni.
TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:
TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

250 251

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono) TONO NETONO
TONO NETONO

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Nasilje uzrokuje uporaba alkohola ili druge Osoba uvijek moe otii iz nasilne veze.
TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO: TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono) KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO TONO NETONO

Ako se zlostavlja/ica kaje ili iskazuje aljenje, to znai da se promijenio/la.

Nasilje u intimnim partnerskim vezama dogaa se uglavnom meu siromanima, TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:
u niim drutvenim slojevima, nieg obrazovnog statusa
Sigurno je to neim zasluila

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO:

252 253

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono)
TONO NETONO

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Mladii su po prirodi nasilni. Aktivnost 4.1.8.: Mitovi o nasilju [Radni list 19: Vjerovanja o nasilju]

TO JE TONO ZATO TO: TO NIJE TONO ZATO TO: 1) Silovatelji su nepoznati manijaci u mranim ulicama.
____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________

2) Ponekad je rtva sama kriva za seksualno nasilje.

____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________

KONANA ODLUKA GRUPE (zaokruite i navedite koliko vas je reklo tono,, koliko netono) 3) rtve silovanja su najee mlade i privlane djevojke.
TONO NETONO ____________________________________________________________________________________________________
__________________________________________

4) Zloupotreba alkohola i druga su uzroci nasilja.

____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________

5) ene su jednako nasilne kao i mukarci.

____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________

254 6) Mukarci koji su nasilni ne mogu nita protiv toga. 255

____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________

7) Nasilje i ljubav ne idu zajedno.

____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________

8) Ako rtva napusti zlostavljaa, nasilje e prestati.

____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________

9) Kad dvoje ljudi izae na spoj ne moe se govoriti da se dogodilo silovanje.

____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________

10) Mukarci ne mogu biti rtve seksualnog nasilja.

____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________

Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Better Safe than Sorry: Prevention of teen-dating violence.
Zagreb: CESI - Center for Education, Counselling and Research.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 4.2.1.: to uiniti da zaustavimo nasilje u vezama - alati za intervenciju [Radni list 20] Scenarij 2

Scenarij 1 S drutvom ste. Jedan od prijatelja se sprema otii, kae da ne moe vie ostati jer ga eka djevojka. Drugi ga poinju
zadirkivati: Koliko si nisko potonuo? Vrti te oko malog prsta! Zato puta da te vue za nos? i dalje, i dalje, sve
Pria se da je deko kojeg poznajete silovao djevojku. Priate o tome s dvoje svojih najboljih prijatelja. Jedno od njih
gore. Jedan od njih kae: Da se meni moja usudi tako neto napraviti, razbio bih je.
brani optuenog i za djevojku govori reenice tipa: ona je to traila.. spava sa svima... vidi kako se oblai... pa e i ti
vidjeti da je sama to traila... Koji su razlozi da INTERVENIRATE u ovoj situaciji? Koji su razlozi da NE INTERVENIRATE u ovoj situaciji?
Koji su razlozi da INTERVENIRATE u ovoj situaciji? Koji su razlozi da NE INTERVENIRATE u ovoj situaciji? 1. _________________________________ 1. ________________________________

1. _________________________________ 1. ________________________________ 2. _________________________________ 2. ________________________________

2. _________________________________ 2. ________________________________ 3. _________________________________ 3. ________________________________

3. _________________________________ 3. ________________________________ 4. _________________________________ 4. ________________________________

4. _________________________________ 4. ________________________________ 5. _________________________________ 5. ________________________________

5. _________________________________ 5. ________________________________ 6. _________________________________ 6. ________________________________

6. _________________________________ 6. ________________________________ 7. _________________________________ 7. ________________________________

7. _________________________________ 7. ________________________________ to mislite da biste vi uinili? to biste rekli? Kako mislite da biste intervenirali?

to mislite da biste vi uinili? to biste rekli? Kako mislite da biste intervenirali?

Odabir grupe:

Odabir grupe:
256 257

to mislite, kakva bi bila reakcija na vau intervenciju:

Prijatelja kojem sve to govore? Drugi prijatelji koji komentiraju?
to mislite, kakva bi bila reakcija na vau intervenciju:

Prijatelja/ice koji ga brani? rtve?

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape, from: Family Violence Prevention Fund. Stanje: 15.09.2005.,: Men Can Stop Rape, from: Family Violence Prevention Fund. Stanje: 15.09.2005.,:
Getting into the Mix, Oakland Mens Project. by Paul Kivel and Alan Creighton (1995). Stanje: 15.09.2005., Getting into the Mix, Oakland Mens Project. by Paul Kivel and Alan Creighton (1995). Stanje: 15.09.2005.,
http://toolkit.endabuse.org/Resources/Getting/FVPFResource_viewccb4.html?searchterm=None http://toolkit.endabuse.org/Resources/Getting/FVPFResource_viewccb4.html?searchterm=None

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Scenarij 3 Scenarij 4
Na tulumu ste i dok odlazite vidite kako se deko upucava djevojci koja je pijana. Ne samo da je pripita, ona je pijana, Ulazite u kafi i ujete par kako se svaa. Iznenada, mukarac enu gurne o zid. Nitko od prisutnih nita ne ini. Neto
ne moe ni hodati. ini vam se da ona oklijeva poi s njim. kasnije, situacija posve izmie kontroli. Mukarac je sve nasilniji prema eni...
Koji su razlozi da INTERVENIRATE u ovoj situaciji? Koji su razlozi da NE INTERVENIRATE u ovoj situaciji?
Koji su razlozi da INTERVENIRATE u ovoj situaciji? Koji su razlozi da NE INTERVENIRATE u ovoj situaciji?

8. _________________________________ 8. ________________________________ 1. _________________________________ 1. ________________________________

9. _________________________________ 9. ________________________________ 2. _________________________________ 2. ________________________________

10. _________________________________ 10. ________________________________ 3. _________________________________ 3. ________________________________

11. _________________________________ 11. ________________________________ 4. _________________________________ 4. ________________________________

12. _________________________________ 12. ________________________________ 5. _________________________________ 5. ________________________________

13. _________________________________ 13. ________________________________ 6. _________________________________ 6. ________________________________

14. _________________________________ 14. ________________________________ 7. _________________________________ 7. ________________________________

to mislite da biste vi uinili? to biste rekli? Kako mislite da biste intervenirali? to mislite da biste vi uinili? to biste rekli? Kako mislite da biste intervenirali?

Odabir grupe: Odabir grupe:

258 259

to mislite, kakva bi bila reakcija na vau intervenciju: to mislite, kakva bi bila reakcija na vau intervenciju:
poinitelj? rtva?
Mladia? Djevojke?

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape, from: Family Violence Prevention Fund. Stanje: 15.09.2005.,: Men Can Stop Rape, from: Family Violence Prevention Fund. Stanje: 15.09.2005.,:
Getting into the Mix, Oakland Mens Project. by Paul Kivel and Alan Creighton (1995). Stanje: 15.09.2005., Getting into the Mix, Oakland Mens Project. by Paul Kivel and Alan Creighton (1995). Stanje: 15.09.2005.,
http://toolkit.endabuse.org/Resources/Getting/FVPFResource_viewccb4.html?searchterm=None http://toolkit.endabuse.org/Resources/Getting/FVPFResource_viewccb4.html?searchterm=None

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Scenarij 5 Scenarij 6

Naete se s prijateljicom da odete u kino. ini vam se da je uplakana. Jednom prije vam je rekla da njen deko vie na Subota je i vani ste s prijateljima. Va prijatelj vidi zgodnu djevojku, komentira njeno tijelo i uznemirava je.
nju i psuje, vrijea je, poniava, uvijek eli znati gdje je i s kim. ini vam se i da ima modrice na ruci. Koji su razlozi da INTERVENIRATE u ovoj situaciji? Koji su razlozi da NE INTERVENIRATE u ovoj situaciji?
Koji su razlozi da INTERVENIRATE u ovoj situaciji? Koji su razlozi da NE INTERVENIRATE u ovoj situaciji?
1. _________________________________ 1. ________________________________
8. _________________________________ 8. ________________________________ 2. _________________________________ 2. ________________________________
9. _________________________________ 9. ________________________________ 3. _________________________________ 3. ________________________________
10. _________________________________ 10. ________________________________ 4. _________________________________ 4. ________________________________
11. _________________________________ 11. ________________________________ 5. _________________________________ 5. ________________________________
12. _________________________________ 12. ________________________________ 6. _________________________________ 6. ________________________________
13. _________________________________ 13. ________________________________ 7. _________________________________ 7. ________________________________
14. _________________________________ 14. ________________________________
to mislite da biste vi uinili? to biste rekli? Kako mislite da biste intervenirali?
to mislite da biste vi uinili? to biste rekli? Kako mislite da biste intervenirali?

Odabir grupe:
Odabir grupe:

260 261

to mislite, kakva bi bila reakcija na vau intervenciju:

to mislite, kakva bi bila reakcija na vau intervenciju:
Vaeg prijatelja? Djevojke? Ostatka drutva?
Njenog deka? Vae prijateljice?

Prilagoeno prema: Prilagoeno prema:

Men Can Stop Rape, from: Family Violence Prevention Fund. Stanje: 15.09.2005.,: Men Can Stop Rape, from: Family Violence Prevention Fund. Stanje: 15.09.2005.,:
Getting into the Mix, Oakland Mens Project. by Paul Kivel and Alan Creighton (1995). Stanje: 15.09.2005., Getting into the Mix, Oakland Mens Project. by Paul Kivel and Alan Creighton (1995). Stanje: 15.09.2005.,
http://toolkit.endabuse.org/Resources/Getting/FVPFResource_viewccb4.html?searchterm=None http://toolkit.endabuse.org/Resources/Getting/FVPFResource_viewccb4.html?searchterm=None

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Aktivnost 4.2.2.: Reagiraj! [Radni list 21 (strana1)] Aktivnost 4.2.2. Reagiraj! [Radni list 21 (strana 2)]

Martina i Sanja su u knjinici i razgovaraju sa svojim prijateljima, Bojanom i Robertom. uju kako u redu do razgovaraju Ivan i S druge strane police za knjige, Martina ree: - Ovo nije u redu. Idem tamo.
Tena.
- E, danas si mi ba slatka, kae Ivan. uju ih kako se ljube. - to e rei? - pita Sanja. To je jednostavno tako.
-Ajmo ih iznenaditi!, proape Sanja. - ao mi je. ao mi je. uju Tenu.
- Ne, ekaj, ajmo malo prislukivati, kae Bojan. - Hou doznati neke gadarije o njima. Moemo to poslije iskoristiti, smijuckao - Da me nisi takla otro e Ivan. Tko zna gdje su te ruke bile?
se on. uju glasan udar, kad je Ivan odgurnuo Tenu u policu za knjige. Svi otre na drugu stranu i vide Tenu kako pokuava ustati,
- Gdje si bila sino kad sam zvao?- pita Ivan. dok se Ivan okree od nje, s gaenjem.
- Uila sam - kae Tena. Tata mi ne da telefonirati dok ne zavrim zadau. - O, Boe, jesi dobro? pita Sanja, dok Robert pomae Teni ustati.
- Zato mu nisi rekla da si gotova? upita Ivan. - to je tebi? Bojan se unese Ivanu u lice.
- Provjeri jesam li gotova, odgovori ona. - Molim vas, nemojte, dobro sam kae Tena, pokuavajui doi k sebi. Ja sam kriva. Pala sam.
- Otkud on zna to ti je za zadau? - to je s tobom, ovjee? - Robert e tiho Ivanu. Svako malo podivlja bez razloga. Ne moe se tako ponaati. Uvalit e
U Teninom glasu se ve ulo nestrpljenje: - Sluaj, morala sam zavriti zadau. I zna da ne smijem telefonirati poslije deset. se u nevolje. Zna da ovo nije u redu.
Ivanov glas je postao napet. - Ma, dajte smije se Ivan Opustite se! Malo smo se posvaali, a Tena je smotana. Ta se uvijek u neto zabija, nikad ne
- Mislim da me izbjegava. gleda kud ide.
- Nisam te izbjegavala odgovori ona Zna da to nikad ne bih uradila. Zato si tako nesiguran? Zato mi ne vjeruje? - Ivane, mi smo sve uli. - kae Martina Tena je naa prijateljica. Neemo ti dozvoliti da tako s njom postupa.
- Ja nesiguran? Tko si ti da meni govori da sam nesiguran? Ti bez mene ne moe ni na WC.
- Ovo nije u redu - apne Martina - Idemo popriati s njima. - Ivane, idemo odavde. Mora se smiriti kae Robert, i praktiki ga izgura van.
- Ni sluajno - usprotivi se Bojan Ovo je izmeu njih dvoje. Nastave sluati. - Hvala, puno vam hvala kae Tena, oklijevajui. Uspravila se, otresla odjeu. Gleda svoje najbolje prijatelje oko sebe.
- Ne znam vie to bih s tobom! - kae Ivan Ne potuje me, ne slua me, mota se okolo s prijateljima vie nego to si sa - Hvala to ste mi pomogli - poinje plakati Ne mogu vjerovati da je dolo do ovako loe situacije. Ne znam to bih.
mnom. - Bit e sve dobro zagrli je Martina - Ovo je stvarno da se uplai. I znam koliko ga voli. Ali Ivan treba pomo. A i ti.
- Nije tono kae Tena - Jedva da vidim ikog od drutva. Uvijek smo zajedno. Tena duboko udahne i obrie oi: - Ne znam to bih mislila o Ivanu, ali znam da ne elim da se ikad vie sa mnom tako postupa
- To kae kao da ti je to tlaka Ivan e. - kae.
- Ma nije, pokuala ga je utjeiti ona. -Martina, bi li ila sa mnom do pedagoginje?
262 - Laljivice jedna. Droljo- prosike on.
- Kako mi to moe rei? Pa zna da sam bila samo s tobom. - Naravno. Ne mora sad nita odluiti. Najbolje da razgovaramo s nekim tko ti moe pomoi da shvati to eli. Idemo
- Otkud da ja to znam? odgovori on Oblai se kao drolja. Upucava se svakom koji naie. korak po korak.
- Tena, veeras u te nazvati da ujem kako si. - kae Sanja. Zna da sa mnom moe razgovarati o ovome kad god bude
htjela. Stvarno, kad god.
Bojan doda Teni njene knjige: - I sa mnom. Tu sam ako hoe razgovarati. Ni s kim se tako ne smije postupati.
- Hvala stvarno kae Tena - Moda da se naemo za vikend? Nismo se ba puno viali u zadnje vrijeme. Falili ste mi. I
htjela bih s vama vie priati. Ali prvo, idemo do pedagoginje. -

Izvor: Claiborne, L. (2000). What you need to know about dating violence: A teen`s handbook (str. 20-22). USA: Liz Claiborne Inc. Izvor: Claiborne, L. (2000). What you need to know about dating violence: A teen`s handbook (str. 20-22). USA: Liz Claiborne Inc.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Saetak 1: Je li ti veza ravnopravna i kvalitetna, ili ne

Je li ti veza ravnopravna i kvalitetna, ili ne?

Ako si trenutno u vezi, postavi si slijedea pitanja i sam/a procijeni je li ti veza kvalitetna i ravnopravna ili u njoj ima zlostavljanja.
Jesi li u vezi s nekim tko Da Ne
Prema tebi se ponaa ljubomorno i posesivno?
Odreuje ti tko moe biti tvoj prijatelj/ica?
Provjerava gdje ide I to radi?
U tebi izaziva strah?
Boji se kako e reagirati na neke stvari?
Nasilan/nasilna je?
Eksplodira kad se naljuti?
Gura te ili namjerno zabija (recimo, o zid)?
Prevrsto te hvata?
Vri pritisak zbog seksa?
Za vrijeme seksa, koristi nasilje ili ga/je se boji?
Pokuava te izolirati od drutva i/Ili obitelji?
Omalovaava tvoje prijatelje/ice I obitelj?
Pokuava te kontrolirati?
Nareuje ti?
Krivi tebe i/ili druge za svoje problem?
Omalovaava te (makar i kroz alu)?
Naziva te uvredljivim imenima?
Ruga ti se pred drugima?
SAECI Veza prebrzo postaje jako ozbiljna?
Ne puta te da prekine vezu iako to eli?




265

Ako si odgovorio/la DA i na jedno pitanje, vrijeme je da malo razmisli je li ti veza tetna ili ak nasilna? Ako je tvoj odgovor
DA na neka ili veinu pitanja, vrijeme je da potrai pomo od nekog kome vjeruje i tko te voli ili da potrai strunu pomo.
Misli li da si u opasnosti, ODMAH potrai pomo!

CDC .(2006). Choose Respect. USA: Department of Health and Human Services, Centers for Disease
Control and Prevention. Stanje: 10.07.2005., http://www.chooserespect.org/scripts/materials/pocketguides/girlspocketguide.pdf

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Saetak 2a (za djevojke): to bi ti uinila? Kvalitetne veze pobjeuju!

Potuj druge. Ako s drugima postupa onako kako eli da oni postupaju s tobom, svi pobjeuju! Potovanje je vano u svim tvojim
1. Vidi prijateljicu kako flertuje s nekim dekom, samo da bi njen deko bio ljubomoran. odnosima s obitelji, profesorima i profesoricama, razrednim kolegama i kolegicama i tvojim dekom. U najboljim vezama, ti
to ini?
potuje druge i oni tebe. Mora potovati, da bi bila potovana.
a. Pita moete li razgovarati nasamo i kae joj da, ako ima problem s dekom, treba razgovarati
s njim.
b. Tri nai njenog deka i rei mu.
c. Ignorira to.
d. Kae svima to si vidjela i pusti da se glassine ire.

2. Deko ti netremice gleda u drugu djevojku i osjea ljubomoru. to ini?

a. Prestane razgovaratis njim.

b. Udar ga i udalji se.
c. Kae mu kako se zbog toga osjea.
d. Pone govoriti svima da je kreten.

3. Tvoj deko drugoj djevojci da kompliment vezan uz njenu odjeu. to ini?

a. Ispljuje njenu odjeu.
b. Ispljuje njegovu odjeu.
c. Udari ga.
d. Potuje njegovo miljenje, slagala se ili ne.

Kako pomoi prijateljici/prijatelju

4. uje kako deko prijeti djevojci da e je udariti. to ini?
Nitko ne voli strati u gomili i da mu se onda smiju i rugaju. No, vaan dio odrastanja je i nauiti zastupati ono to je ispravno.
a. Ignorira. Ovdje je nekoliko stvari koje moete uiniti ako vidite ili ujete da se va prijatelj/ica ponaa loe:
b. Dotri i odgurne ga.
PROGOVORITE: ujete li prijatelja/icu da govori neto neljubazno o nekome, ili da pria kako e uiniti neto nasilno,
c. Kae nekoj odrasloj osobi koja moe pomoi smirivanj situacije
recite to je ispravno. Moete zamoliti i odraslu osobu za pomo.
266 d. Umijea se i zaprijeti deku
USKOITE: Ako netko postupa loe s drugom osobom, bilo verbalno (npr. vrijea) ili fiziki (npr. tue), reagirajte kako
267
5. Ljubomorna si na prijateljicu koja je uspjela ui u navijaice, a ti nisi. to ini? biste zaustavili ono to se dogaa ili pozovite odraslu osobu u pomo.
PRIAJTE KASNIJE: Nekad je najbolje priekati i razgovarati kasnije, u etiri oka. Tako bi razgovor mogao biti otvoreniji.
a. Kae drutvu da e ona biti oajna.
b. Kae joj da je to bila ista srea.
RAZGOVARAJTE S ODRASLOM OSOBOM: nekad je najbolje obratiti se odrasloj osobi profesor/ica, trener/ica, lan/ica
c. estita joj. obitelji mogu biti od pomoi.
d. Ignorira je na hodniku. TRAITE POMO: ako je netko u opasnosti, odmah potraite pomo ili nazovite policiju. Ne pokuavajte se upletati ako
netko ima oruje, ili je tua izvan kontrole.
6. Ti i tvoje drutvo vidite deka kako ara po ormariu svoje djevojke. to ini?
a. Trai da prestane.
b. Smije se.
c. Okrene se i ignorira to se dogodilo.
d. Baca stvari na njega.

7. Prijateljica ti se pojavi s novom frizurom. Svi joj se rugaju. Ona se toliko razljuti, da je
spremna na njih baciti svoj ruksak. to ini?
a. Umijea se i pomogne prijateljici da se smiri.
b. Pone psovati ove koji joj se rugaju.
c. Sjedi i gleda to e biti dalje
d. Baci neto na ove koji joj se smiju.

8. Nakon plesa, deko eli da se druite, a ti bi ila kui. to ini?

a. Pred svima vie na njega jer se ne slae s tobom.
b. Uini kako on eli, jer je on deko.
c. Sama ide kui.
d. Zamoli ga da potuje tvoje elje.
CDC .(2006). Choose Respect. USA: Department of Health and Human Services, Centers for Disease
CDC .(2006). Choose Respect. USA: Department of Health and Human Services, Centers for Disease Control and Prevention. Stanje: 10.07.2005., http://www.chooserespect.org/scripts/materials/pocketguides/girlspocketguide.pdf
Control and Prevention. Stanje: 10.07.2005., http://www.chooserespect.org/scripts/materials/pocketguides/girlspocketguide.pdf

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Saetak 2a (za mladie): to bi ti uinio? Kvalitetne veze pobjeuju!
Potuj druge. Ako s drugima postupa onako kako eli da oni postupaju s tobom, svi pobjeuju! Potovanje je vano u svim tvojim
1. Djevojka ti govori da joj neto kupi da joj dokae da ti je draga. to ini? odnosima s obitelji, profesorima i profesoricama, razrednim kolegama i kolegicama i tvojim dekom. U najboljim vezama, ti
a. Stalno joj neto kupuje, da odri vezu. potuje druge i oni tebe. Mora potovati, da bi bila potovan.
b. Kae joj da joj ne bi morao kupovati stvari kao dokaz da ti je stalo.
c. Krade novac od roditelja
d. Vie na nju jer je tako zahtjevna

2. Ide hodnikom i vidi svoju djevojku kako pria s nekim dekom. to ini?

a. Okrene se i ode.
b. Proe kraj njih ignorirajui ih.
c. Zastane i pozdravi.
d. Postane ljubomoran.

3. Deki se drue i razgovaraju o djevojkama. Jedan od njih kae da je uo da je djevojka

koju pozna za vikend bila s dva deka. Ti zna da to nije istina. to ini?

a. Ne kae nita, iako misli da je bezobrazan i nepravedan

b. Zaloi se za nju.
c. Kae da si i ti to uo i nastavi glasinu.
d. Pone gurati i tui deke koji je ogovaraju

Kako pomoi prijateljici/prijatelju

4. uje deka kako prijeti djevojci da e je odalamiti. to ini?
Nitko ne voli strati u gomili i da mu se onda smiju i rugaju. No, vaan dio odrastanja je i nauiti zastupati ono to je ispravno.
a. Ignorira to.
b. Otri tamo i gurne deka dalje od djevojke.
Ovdje je nekoliko stvari koje moete uiniti ako vidite ili ujete da se va prijatelj/ica ponaa loe:
c. Kae odrasloj osobi koja moe pomoi smiriti situaciju. PROGOVORITE: ujete li prijatelja/icu da govori neto neljubazno o nekome ili da pria kako e uiniti neto nasilno,
d. Uplete se i prijeti deku. recite to je ispravno. Moete zamoliti i odraslu osobu za pomo.
USKOITE: Ako netko postupa loe s drugom osobom, bilo verbalno (npr. vrijea) ili fiziki (npr. tue), reagirajte kako
268 5. Igra video igre sa svojim prijateljima. eli vam se pridruiti i jedna tvoja prijateljica. biste zaustavili ono to se dogaa ili pozovite odraslu osobu u pomo. 269
to ini?
PRIAJTE KASNIJE: Nekad je najbolje priekati i razgovarati kasnije, u etiri oka. Tako bi razgovor mogao biti otvoreniji.
a. Otkai je da bi bio frajer pred prijateljima. RAZGOVARAJTE S ODRASLOM OSOBOM: Nekad je najbolje obratiti se odrasloj osobi profesor/ica, trener/ica, lan/
b. Pusti je da se pridrui, da bi je mogao pobjediti.
ica obitelji mogu biti od pomoi.
c. Postupa s njom kao jednoj od vas i puta je da se pridrui.
d. Zadirkuje je i govori da djevojke ne igraju video igre tako dobro kao deki. TRAITE POMO: Ako je netko u opasnosti, odmah potraite pomo ili nazovite policiju. Ne pokuavajte se upletati ako
netko ima oruje ili je tua izvan kontrole.
6. U menzi si s prijateljima i vidi kako tvojoj djevojci ispada tacna. to ini?
a. Ignorira je.
b. Smije joj se s drugim dekima.
c. Ode i pomogne joj sve poistiti.
d. Odlazi iz menze.

7. Kad god se neki deko upucava tvojoj djevojci, ljubomoran si. to ini?
a. Udari nekog.
b. Upozori njene prijatelje da se dre dalje od nje
c. Zabrani djevojci da razgovara s bilo kojim dekom
d. Smiri se i podsjeti sebe da nisi njen vlasnik i da joj vjeruje.

8. Djevojka eli provoditi svaku minute s tobom, a tebe to ve gui. to ini?

a. Ignorira je.
b. Prekine s njom.
c. Kae joj da je uhoda.
d. Kae joj kako se osjea.

CDC .(2006). Choose Respect. USA: Department of Health and Human Services, Centers for Disease CDC .(2006). Choose Respect. USA: Department of Health and Human Services, Centers for Disease
Control and Prevention. Stanje: 10.07.2005., http://www.chooserespect.org/scripts/materials/pocketguides/girlspocketguide.pdf Control and Prevention. Stanje: 10.07.2005., http://www.chooserespect.org/scripts/materials/pocketguides/girlspocketguide.pdf

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 [Saetak 3] [Saetak 4]

ZNAKOVI NASILJA U VEZI
1) Naziva osobu pogrdnim imenima (npr.: Glupao!), i kad su sami i pred drugima.
2) Ponaa se ljubomorno kad osoba pria s drugima.
3) Jedna od osoba u vezi stalno pronalazi isprike za nasilno ponaanje one druge osobe i opravdava to ponaanje pred
drugima.
4) Uvijek provjerava gdje je osoba s kojom je u vezi i s kim i zahtijeva cijelo vrijeme znati to radi.
5) esto gubi ivce, moda ak i udara ili razbija predmete kad je ljut/a.
6) Jedna od osoba u vezi brine da ne naljuti onu drugu.
7) Jedna od osoba u vezi odustaje od stvari koje su joj/mu bile vane, primjerice, druenja s prijateljima i prijateljicama, ili
bavljenja nekim aktivnostima; postaje sve vie izoliran/a i sve vie usmjeren/a na osobu s kojom je u vezi.
8) Ocjene, fiziki izgled i/ili tjelesna teina se drastino mijenjaju. Pokazatelj zlostavljanja mogu biti i znakovi depresije.
9) Jedna od osoba u vezi ima ozljede i rane koje ne moe objasniti, ili su objanjenja nejasna i neuvjerljiva.
Napomena
Imajte na umu da se gore navedena ponaanja ee dogaaju djevojkama jer su one ee rtve nasilja u vezama.
TO AKO STE PRIMIJETILI DA JE VA PRIJATELJ NASILAN U SVOJOJ VEZI?
Veina mladia koji se ponaaju nasilno u vezi sebe ne smatraju nasilnicima. Mnogi poriu ili ne pridaju neki preveliki
znaaj takvom ponaanju. Vama kao prijateljima i prijateljicama moe biti teko povjerovati da va prijatelj zlostavlja
osobu s kojom je u vezi. Razgovarati s prijateljem koji se ponaa nasilno nije lako, ali je znak pravog prijateljstva.
Kada razgovarate s nekim tko je nasilan prema osobi s kojom je u vezi, imajte na umu nekoliko savjeta koji bi vam mogli biti
od pomoi:
- Budite konkretni; recite tono to ste vidjeli i kako ste se vi pritom osjeali.
- Recite mu da neete samo promatrati u tiini i da neete dozvoliti da se takvo ponaanje nastavi i u budunosti.
- Pobrinite se da shvati da je odgovoran za svoje ponaanje i za posljedice svojih djela i da moe snositi ozbiljne posljedice
jer je nasilje kazneno djelo.
- Pomozite mu da potrai strunu pomo, da razgovara s nekim od profesora/ica u koli, sa psihologom/psihologinjom ili
nekom drugom odraslom osobom u koju ima povjerenja.
- Ponudite mu svoju podrku u procesu traenja pomoi.

Strune osobe e mu pomoi nauiti kako se ponaati na nenasilan nain i konano kako da povrati osjeaj osobne kontrole i
moi.
Recite mu da vam je stalo do njega, da ste zabrinuti, da vjerujete u njegovu snagu kojom e promijeniti nasilno ponaanje.

270 271

Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Bolje sprijeiti nego lijeiti prevencija nasilja u adolescentskim vezama. Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Bolje sprijeiti nego lijeiti prevencija nasilja u adolescentskim vezama.
Hrvatska: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje. Hrvatska: CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraivanje.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Saetak 5: injenice o nasilju SAETAK 6a: Nasilje u vezama kota moi i kontrole

INJENICE
1) esto su silovatelji partneri, prijatelji, roaci, poznanici ili susjedi. Silovanje se esto dogaa u kui i unaprijed je planirano.
2) Za nasilje nikad nije kriva rtva, bez obzira na to kako se on(a) oblai, ponaa i izlazi li nou. Nitko ne eli biti silovan.
Odgovornost i krivnja je na poinitelju.
3) Svaka ena moe biti rtvom silovanje, bez obzira na to izgled, dob, nain oblaenja ili ponaanje. Seksualno nasilje je in
moi i kontrole i nema veze sa seksualnom privlanou. Silovatelji za rtve biraju one nad kojima imaju mo.
4) Ovo nisu uzroci nasilja, jer do nasilja dolazi i kad ovi faktori nisu prisutni. Zlostavljai/ce mogu biti nasilni i kad ovi faktori
nisu prisutni, ali drutveno je prihvatljivo kriviti alkohol ili druge za nasilno ponaanje.
5) Mukarci su ee poinitelji nasilja. I mukarci i ene mogu biti agresivni, no ene su rjee nasilne. Mukarci e ee
pokazivati tjelesnu agresiju i znatno su ee poinitelji tekih tjelesnih napada.
6) Nasilni mukarci trebaju strunu pomo kako bi uspostavili kontrolu nad svojim ponaanjem. Nasilno ponaanje je
neodgovarajui nain noenja sa stresom, bijesom, strahom i frustracijama.
7) esto je vjerovanje da su ljubav i nasilje toliko razliiti da ne mogu biti dio istog odnosa. No stvarnost je drugaija. Neka
djeca ve u jako ranoj dobi naue da su oni odrasli koji ih vole, ujedno i isti oni odrasli koji ih fiziki kanjavaju.
8) Nasilje ne prestaje odlaskom rtve. Ovaj mit implicira da ena ima kontrolu nad doivljenim nasiljem, i da ako eli prekinuti
nasilje, samo treba otii od zlostavljaa. To takoer implicira da je ona odgovorna za ovu situaciju. ene nemaju dovoljno
podrke u drutvu kad ele okonati nasilan odnos.
9) Silovanje je silovanje, bez obzira na odnos rtve i poinitelja. Veina poinitelja su osobe koje rtva pozna. U razdoblju
adolescencije, u 70% sluajeva, poinitelji su sadanji ili bivi partneri.
10) Mukarci mogu biti rtve seksualnog nasilja. Prema novijim podacima, 1 od 8 mukaraca doivi neko neeljeno ili
prisilno seksualno iskustvo. U ovim sluajevima, poinitelji su uglavnom mukarci.

272 273

(Prilagoeno prema www.acadv.org/dating.html)

UNUTRANJI KRUG: MO I KONTROLA
SREDNJI KRUG: SEKSUALNO, FIZIKO, VERBALNO I EMOCIONALNO ZLOSTAVLJANJE
VANJSKI KRUG:
Zastraivanje: Pokuava zastraiti osobu s kojom je u vezi unitavanjem stvari, vikanjem, neopreznom vonjom, pogledom
i gestama. Prijeti da e osobi uzrokovati probleme s obitelji, prijateljima i prijateljicama ili kolom.
Naruavanje privatnosti osobe s kojom je u vezi: ita poruke osobe s kojom je u vezi (one koje prima i koje alje drugim
ljudima). Pregledava torbu, ormar, novanik bez dozvole. Prisiljava na neeljenu bliskost. Odbija prestati s hrvanjem kad
osoba to zatrai.
Prijetnje: Prijeti da e nakoditi osobi s kojom je u vezi, njenim/njegovim prijateljima i prijateljicama ili obitelji. Prijeti da e
se ubiti ako ga/je osoba ostavi ili ne eli udovoljiti nekom zahtjevu. Prijeti da e ostaviti osobu s kojom je u vezi.
Koritenje mukih privilegija: Ponaa se kao da je ef i da ga se treba sluati bez pogovora. Govori osobi s kojom je u vezi
da mukarci odluuju o svemu. Zahtijeva od osobe s kojom je u vezi da ga pita za dozvolu ako eli negdje ii ili neto raditi.
Ograniavanje neovisnosti: eli kontrolirati to osoba s kojom je u vezi oblai i kako izgleda. Vri pritisak na partnera/icu
da pije alkohol ili koristi droge. eli donositi sve odluke u vezi.
Poniavanje: Osobu s kojom je u vezi naziva pogrdnim imenima, nasamo ili pred drugima. Omalovaava osobu s kojom je

Cesar, S., Bijeli, N., Koba, V., Hodi, A. (2006). Better Safe than Sorry: Prevention of teen-dating violence.
Croatia: CESI - Center for Education, Counselling and Research.

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 u vezi ili je/ga ismijava. Dodiruje je/ga na neprikladan nain ili javno pokazuje njene / njegove osobne stvari. SAETAK 6b: Kota jednakosti
Izolacija: prisiljava osobu s kojom je u vezi da bira izmeu njega/nje i svojih prijatelja i prijateljica i obitelji. Trai da se
prestane baviti svojim aktivnostima
Uznemiravanje: Prati osobu s kojom je u vezi i esto se pojavljuje nepozvan/a. Zove pod lanim imenom i razlogom. iri
glasine. Pokuava odrati kontakt i nakon to je osoba prekinula vezu.
.

274 275

Izvor: http://www.ncdsv.org/images/TeenEqualitywheelNOSHADING-NCDSV.pdf
UNUTRANJI KRUG: ravnopravnost adolescenata i adolescentica
SREDNJI KRUG: Ne prijetee ponaanje on govori i djeluje tako da joj je ugodno izraziti svoje miljenje i initi to eli.
Potovanje - Slua je bez osuivanja. Razumije je. Cijeni njeno miljenje.
Povjerenje i podrka Podrava njene ciljeve u ivotu. Potuje njeno pravo na vlastite osjeaje, prijatelje, aktivnosti i
miljenja.
Iskrenost i pouzdanost Prihvaa odgovornost za sebe: Priznaje uporabu nasilja u prolosti. Priznaje kad nije u pravu.
Otvorena i iskrena komunikacija.
Samopouzdanje i osobni rast Potuje njen osobni identitet i potie individualni rast i slobodu. Podupire njeno vjerovanje u
vlastitu vrijednost.
Podjela moi Zajednika odgovornost za utjecaj na vezu. Zajedniko odluivanje
Komunikacija Volja za otvorenim, spontanim dijalogom. Balans davanja i primanja. Rjeavanje problema na obostrano
zadovoljstvo. Uenje kompromisa bez zasjenjivanja druge osobe.
VANJSKI KRUG - NENASILJE

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 SAETAK 7: Kako pomoi prijatelju/ici
koji je zlostavljan/a
Ako znate nekog tko je zlostavljan, evo kako moete pomoi:
Budite tu. Sluajte bez davanja savjeta, osim ako vas se pita za savjet. Razgovarajte s prijateljem/icom o tome koje
mogunosti ima i recite joj/mu da mu/joj vjerujete.
Recite joj/mu da ne zasluuje bol i da nije kriv/a. Nitko ne zasluuje loe postupanje.
Ne vrite pritisak da prekine vezu i ne govorite loe o osobi s kojom je u vezi. To moe odbiti tvog prijatelja/icu.
Potujte osjeaje svog prijatelja/ice i nemojte joj/mu govoriti kako bi se trebao/la osjeati. Ne zaboravite da je i dalje
mogue voljeti nekog tko nam nanosi bol.
Ne prosuujte! Doznajte to va PRIJATELJ/ICA eli uiniti sa svojom vezom i podrite je/ga. Moete pomoi i bez
toga da govorite drugima to bi i to ne bi trebali uiniti.
Prijatelj/ica moe biti zbunjen/a moe se predomisliti. To je u redu!
Ne pretjerujte! Ako vam je reakcija pretjerana, prijatelj/ica se moe osjeati jo gore. To ne pomae.
Ne pitajte nepotrebna pitanja. Nije vrijeme za radoznalost.
Pazite na govor tijela i potujte osobni prostor svog prijatelja/ice. Ne ele svi zagrljaje!
On/a moe osjeati krivnju to ti ovo govori. Moda ju/ga je sram ili je ljut/a. Oekujte brojne emocije i/ili reakcije.
Ohrabrite ju/gad a potrai pomo. Ponudite pomo da nae strunu osobu kojoj moe vjerovati,i ponudite da idete s
njim/njom na sastanak..
Nazovite telefonsku liniju koja se bavi nasiljem u vezama, da doznate to jo moete uiniti za svog prijatelja/icu.
Moete ostati i anonimni, ako to elite.
Pruite podrku! Pomozite prijatelju/ici da prikupi informacije nabavite pisane informacije o zlostavljanju u vezama
i dajte prijatelju/ici (Budite jako paljivi! Pisane informacije dajte samo onda, ako ste sigurni da time neete prijatelja/
icu izloiti jo veoj opasnosti ako ih otkrije zlostavlja/ica) U sluaju da postoji takva mogunost, informacije
prenesite usmeno.
Ne suoavajte se s partnerom/icom osim ako va prijatelj/ica misli da bi to moglo pomoi. Takvo bi suoavanje
moglo lou situaciju uiniti jo gorom. Ne inite nita to bi ugrozilo vau sigurnost.
Dozvolite prijatelju/ici da sam/a odluuje, i potujte te odluke, ako se s njima I ne slaete.
Ne kritizirajte prijatelja/icu to ostaje u vezi ili je pokuava popraviti. Samo je/ga podsjetite da ete joj/mu biti na
raspolaganju.
276
Prilagoeno prema: Family Violence Law Center (FVLC): Oakland Relationship Abuse Prevention (R.A.P.) Project
http://www.fvlc.org/pdf_rap/RAP_HelpAFriend.pdf and Making Waves, http://www.mwaves.org/helpfriend.htm
PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK
koji zlostavlja
Ako poznate nekog tko zlostavlja osobu s kojom je u vezi, evo kako moete pomoi:
Sluajte i budite strpljivi. Svakome je teko priznati da ima problem.
Jasno recite prijatelju/ici da takvo ponaanje nije u redu.
Recite mu/joj da je nasilno ponaanje pogreno i da je NAPAD ZLOIN!
Potaknite prijatelja/icu da potrai pomo. Ne moe sam/a rijeiti problem. Ponudite pomo u pronalaenju strune
osobe kojoj moe vjerovati, ponudite da idete s njim/njom na sastanak.
Pomozite prijatelju/ici da preuzme odgovornost za svoje ponaanje, tako to ete imenovati zlostavljanje kad ga
vidite ili ujete. Recite prijatelju/ici da su krivljenje alkohola, droge ili osobe s kojom je u vezi samo izgovori.
Ukoliko vam je prijatelj/ica odrastao/la u nasilnom domu, pokuajte s njim/njom razgovarati kako je to utjecalo na
njene/njegove veze.
Recite prijatelju/ici da je zlostavljanje naueno ponaanje i da mogu nauiti promijeniti se.
Pruite podrku osobi s kojom je va prijatelj/ica u vezi. Neka zna da ne zasluuje biti zlostavljan/a.
Podijelite s prijateljem/icom injenice o zlostavljanju i nasilju. Recite mu/joj da e, ne potrai li pomo, izgubiti iz
ivota sve ljude do kojih mu/joj je stalo.
Nazovite telefonsku liniju za pomo u sluajevima nasilja, da doznate kako jo moete pomoi. Ako elite, moete
ostati i anonimni.
Nabavite pisane informacije o zlostavljanju u vezama i dajte ih svom prijatelju/ici, kao i osobi s kojom je u vezi (vodite
rauna o sigurnosti partnera/ice svog prijatelja/ice).
Budite uzor za zdrave veze, odnosite se s potovanjem prema svom partneru/ici, prijateljima i prijateljicama..
Kome se obratiti za pomo i podrku:
Prijateljima i prijateljicama, roditeljima, SOS telefonima, enskim sklonitima, centrima za seksualno nasilje, slubama
mentalnog zdravlja, strunim suradnicima i suradnicama u kolama, policiji, sveenstvu, obiteljskim centrima.
277
Prilagoeno prema: Family Violence Law Center (FVLC): Oakland Relationship Abuse Prevention (R.A.P.) Project
http://www.fvlc.org/pdf_rap/RAP_HelpAFriend.pdf and Making Waves, http://www.mwaves.org/helpfriend.htm
PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK
 SAETAK 8: Popis relevantnih institucija SAETAK 9: Nasilje u intimnim partnerskim vezama - kviz

Policija 192 Ovaj kratki kviz bi vam mogao pomoi da razmislite o mogunosti da budete zlostavljani ili osoba koja zlostavlja. Drugim rijeima,
Ured pravobranitelja/ice za djecu Hrabri telefon telefon za zlostavljanu i zanemarenu moe vam pomoi da razgraniite jeste li rtva ili zlostavlja/ica u nasilju u intimnoj partnerskoj vezi. Ovdje je nekoliko pitanja koja
Zagreb djecu vam mogu pomoi da razmislite o svom ivotu.
Adresa: Andrije Hebranga 4/1, 10000 Zagreb Adresa: Argentinska 2, 10090 Zagreb Panja! Ovaj kviz nije zamjena za strunu procjenu ili tretman!
Tel: 01/4929-669, 01/4929-278 Tel: 01/3793-000 Jesi li zlostavljan/a? Odgovori na ova pitanja:
Fax: 01/4921-277 Fax: 01/3793-300 Boji li se udi osobe s kojom si u vezi?
E-mail: info@dijete.hr E-mail: info@hrabritelefon.hr Boji li se izraziti neslaganje s njim/njom?
Web: www.dijete.hr Web: www.hrabritelefon.hr Ispriava li se stalno za ponaanje osobe s kojom si u vezi, posebno kad se prema tebi ponaa loe?
Savjetodavna linija za zlostavljanu Je li te ikad udario/la, utnuo/la, gurnuo/la,ili te gaao/la nekim stvarima?
Osijek i zanemarenu djecu: 0800 0800 Je li te ikad prisilio/la na seks, kad to nisi htjela/htio?
Adresa: etalite kardinala Franje epera 6, 31000 Osijek E-mail: savjet@hrabritelefon.hr Gura li te i odguruje (recimo, prema zidu) velikom silom osoba s kojom si u vezi?
Tel: 031/213-098 Centar za rtve seksualnog nasilja Boji li se prekinuti vezu jer je tvoj partner/ica prijetio/la da e se ozlijediti?
Fax: 031/213-098 Tel: 01/6119-444 Nanosi li ti bol za vrijeme seksa?
E-mail: info@dijete.hr E-mail: savjetovaliste@zenskasoba.hr Ustee li se od vianja s prijateljicama, prijateljima i obitelji zbog ljubomore osobe s kojom si u vezi?
Vrijea li te osoba s kojom si u vezi?
Rijeka Savjetovalite Luka Ritz Zahtijeva li osoba s kojom si u vezi da ispunjava njegove/njene zahtjeve?
Adresa: Trpimirova 2, 51000 Rijeka Fabkovieva 1/3, 10 000 Zagreb Sprjeava li te da ima prijatelje i prijateljice?
Tel: 051/311-121 Tel: 01/ 888 5440 Zahtijeva li da ostaje kod kue?
Fax: 051/311-121 Tel/fax: 01/888 5441 Vie li na tebe?
E-mail: info@dijete.hr E-mail: info@savjetovaliste.hr Postupa li s tobom kao s budalom?
www.savjetovaliste.hr Naljuti li se ako se ne slae s njim/njom?
Split Online savjetovalite: pitaj@savjetovaliste.hr
Adresa: Brae Kaliterne 10, 21000 Split Ako ste odgovorili DA na bilo koje od ovih pitanja, mogue je da ste u nasilnoj vezi. Moda je vrijeme da potraite pomo od nekog
Tel: 021/490-022, kuni 125 i 126 kome vjerujete i tko vas voli ili strunu pomo.
Fax: 021/488-462 Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske SOIH
E-mail: info@dijete.hr- SOIH SOS telefon za ene s invaliditetom rtve nasilja
Adresa: Savska cesta 3, 10000 Zagreb
Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Tel: 01/4813-999
Adresa: Preobraenska 4/1, 10000 Zagreb Fax: 01/4812-551
278 Tel: 01/4848-100 E-mail: soih@zg.t-com.hr
Web: www.soih-sos.hr
279
Fax: 01/4844-600
E-mail: ravnopravnost@prs.hr
Web: www.prs.hr

Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba

Adresa: Argentinska 2, 10090 Zagreb
Tel: 01/3457-518
Fax: 01/3436-577
E-mail: info@poliklinika-djeca.hr
Web: www.poliklinika-djeca.hr

(Izvor: Sounds of Encouragements, www.soencouragement.org/intimate-partner-violence-quiz.htm)

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 Zlostavlja li osobu s kojom si u vezi? Zapitaj se slijedee: SAETAK 10: Tvoja prava u vezi...
Urla li i vie li na osobu s kojom si u vezi?
Govori li loe o osobi s kojom si u vezi? Imam pravo
Eskaliraju li mali sukobi u svae s optuivanjima, kritiziranjem, vrijeanjem, pozivanjem na prolost? Je li to uobiajena Bez osjeaja krivnje odbiti izai s nekim.
situacija? Pozvati osobu da izae sa mnom bez da se osjeam slomljeno ako je odgovor: Ne.
Stalno provjerava osobu s kojom si u vezi? Optuuje je da te vara? Izabrati negdje ii sam/a, bez potrebe da idem u paru s nekim.
Jesi li osobu s kojom si u vezi prisiljavao/la na seks ili je toliko zastraivao/la da ju/ga je bilo strah odbiti? Ne biti macho ili zavodljiva.
Jesi li osobi s kojom si u vezi prijetio/la da e je/ga ozlijediti? Rei: Ne fizikoj bliskost.
Jesi li prijetio/la da e ozlijediti sebe, ako te osoba s kojom si u vezi ostavi? Rei: elim te bolje upoznati prije no to se zbliimo.
Ismijava li sposobnosti osobe s kojom si u vezi? Rei: Ne elim vie biti u ovoj vezi.
Vrijea li osobu s kojom si u vezi pred drugima? Imati ravnopravnu vezu.
Govori li osobi s kojom si u vezi da je glup/a? Mijenjati svoje ciljeve kad god to elim.
Postaje li nasilan/na kad pije ili uzima droge? Imati prijatelje, prijateljice i prostor za sebe, odvojeno od osobe s kojom sam u vezi.
Odbiti seks u bilo koje doba, iz bilo kojeg razloga.
Ako si odgovorio DA na bilo koje od ovih pitanja, mogue je da si ti ona/onaj nasilni/a partner/ica. Moda je vrijeme da potrai Rei osobi s kojom sam u vezi kad mi treba njenosti.
strunu pomo. Da me se slua kad govorim.

Imam pravo i
izraziti svoje miljenje i traiti da se moje miljenje potuje
da se moje potrebe smatraju jednako vanim kao potrebe osobe s kojom sam u vezi
rasti kao osoba, na svoj nain, svojim tempom
predomisliti se kad god to elim
ne preuzimati odgovornost za ponaanje osobe s kojom sam u vezi
rei osobi s kojom sam u vezi da me ne prekida
prekinuti vezu i zaljubiti se u nekog drugog, a da pri tom ne osjeam prijetnju

Uvijek imam pravo na sigurnost.

280 281

Izvor: Family Violence Network Dating Violence Program; Clark, V.D., & Clark D.O. What you should know about relationship violenc,
(Izvor: Sounds of Encouragements, www.soencouragement.org/intimate-partner-violence-quiz.htm) texas A7M University). Http://www.flv.org/pdf_rap/RAP_DatingRights.pdf

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 SAETAK 11: Reagiranje SAETAK 12: Kako zna postupaju li s tobom dobro? Kviz

Nain na koji reagirate moe tu reakciju uiniti vie ili manje opasnom. Situacije zlostavljanja su opasne, zato stanite i razmislite Budi iskren/a sam/a sa sobom... oznai tvrdnju, ako se odnosi na tebe:
Moj deko/djevojka:
prije no to se upletete. No, ako ne reagiramo, situacija i dalje ostaje opasna, a nasilna osoba dobije poruku da je u redu nekom
1. Mislim da mu/joj se sviam kao osoba
nanositi bol. I govori osobi koja je zlostavljana da nikog nije briga, da on/a nije vaan/na. Kad na nasilje nitko ne reagira, svi
2. Ne da mi da razgovaram s drugim djevojkama / mladiima
osjetimo nesigurnost.
3. Potuje moje osjeaje, miljenje i vjerovanja
4. Ne eli da provodim vrijeme s prijateljima, prijateljicama ili obitelji
TO UINITI KAD ODLUITE REAGIRATI:
5. Zbog nje/njega mislim da moram paziti to radim ili govorim
nasilnoj osobi jasno recite da to to ini nije u redu
6. Ne pravi probleme ako neto odbijem (ukljuujui seks)
razgovarajte sa rtvom, da biste pomogli ili pomogli da se osjea sigurnijom/im
7. Sretan/sretna je zbog mene kad sam/a odluujem o svom ivotu
traite pomo od ljudi u blizini
8. esto me vrijea ili kritizira
pozovite policiju
9. Nesuglasice pokuava rijeiti kompromisom ili razgovorom
stanite tako da nasilna osoba vidi da netko svjedoi onome to se dogaa
10. Nekad me povrijedi ili uplai svojim agresivnim ili nasilnim ponaanjem
11. Drago mu/joj je kad se druim s prijateljima i prijateljicama
12. Mogao/mogla bi se ozlijediti, kad bih ja htio / htjela prekinuti vezu
13. Bojim se izraziti neslaganje ili neto odbiti

282 283

Izvor: Young Mens Work by Alan Creighton and Paul Kivel 1995 by the Oakland Mens Project.
http://toolkit.endabuse.org/Resources/Getting/FVPFResource_viewccb4.html?searchterm=None Izvor: Domestic Violence Crisis Service, http://www.dvcs.org.au/domesticviolencd.html

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 SAETAK 13: Kvalitetne veze SAETAK 14a: Za voditelja/icu

VEZA JE KVALITETNA KAD: Uvod: Mia i Luka su u vezi etiri mjeseca, i uglavnom se dobro slau. Odnedavno Luka zahtijeva sve vie i vie Mijinog vremena.
Mia i Luka su se nali poslije kole i razgovaraju:
Zajedniki donosite odluke.
Ne slaete se oko neega, i znate da je u redu raspraviti te razlike. Luka: Hej, kako si? Jesam ti rekao, idemo do Gorana sutra.
Doista sluate jedno drugo, misli i osjeaje. (Luka pozdravlja Miju, ne ekajui njen odgovor stavlja joj ruku oko ramena.)
U sluaju konflikta pregovarate naete nain da stignete do kompromisa, tako da oboje dobijete to trebate. [Pojmovi: posesivno ponaanje, nedostatak interesa za druge, mladi kao donositelj odluka, govor tijela]
Mia: (razoarano) Ali obeao si doi na moju koarkaku utakmicu?
Ne osjeate nelagodu kad neto elite radit sami, mislite da je u redu neke stvari raditi odvojeno.
[Pojmovi: submisivno ponaanje, konflikt]
Vaa je veza bez straha. Luka: (ivahno, dok gleda na drugu stranu) Ne sjeam se da sam to rekao. Ma, svejedno, to je tako dosadno. (Odluno)
Ne ograniavate i ne kontrolirate jedno drugo. Idemo Goranu..
Potujete i cijenite jedno drugo. [Pojmovi: izbjegavanje kontakta oima, nezanimanje, odbacivanje]
Mia: A moja utakmica? Ja sam kapetanica tima i
[Pojmovi: nedostatak asertivnosti, osobne granice]
KAKO DOBIJE OVAKVU VEZU? Luka: (Luka je prekida) Dobro, obeanjem da u doi na tvoju slijedeu utakmicu.
Kad ste otpoetka jedno s drugim iskreni. [Pojam: pokuaj umirivanja]
Kad jedno drugom dajete prostora za sebe. Mia: (monotonim glasom) Ba kao i proli put, da.
[Pojam: rezignacija]
Kad ste odgovorni za to kako se osjeate i cijenite sebe.
Luka: Ne budi dijete. Kao da je to vano. Uostalom, ve sam rekao Goranu da dolazimo oboje.
Kad ne oekujete da e druga osoba rijeiti sve vae problem ili da e vam dati sve to trebate [Pojmovi: nazivanje uvredljivim imenima, omalovaavanje, autoritativnost, nepotovanje]
Kad govorite istinu ak i onda kad je to teko ne da biste povrijedili drugu osobu, ve da iskrenou pokaete da potujete
sebe i osobu s kojom ste u vezi. Pitanja za raspravu
to se dogodilo?
Kad ne pustite bilo kome da s vama postupa kao s otiraem za cipele!
Je li komunikacija Mije i Luke uinkovita? Zato ne?
Kad postupate s drugom osobom onako kako biste voljeli da se postupa s vama. to se dogaa kad doe do prekida u komunikaciji?
to je Mia pokuala rei? to se vidjelo iz njenog govora tijela?
to je Luka govorio? to se vidjelo iz njegovog govora tijela?
OVAKVA JE VEZA UVIJEK NENASILNA Zbog ega je Mijin odgovor bio neuinkovit?
Zato mislite da je Mia takva?
Zato mislite da se Luka ponaao tako kako se ponaao?
284 Kako su mogli komunicirati uinkovitije? 285
284 to bi bio bolji nain rjeavanja ove situacije? 285

Prilagoeno prema www.mwaves.org, Stanje: 15.09.2005., Izvor: The White Ribbon Education Kit: www.eurowrc.org/05.education/education_en/18.edu_en.htm

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK

 SAETAK 14b: Za uenike/ice

Zna li?
Uvod: Mia i Luka su u vezi etiri mjeseca, i uglavnom se dobro slau. Odnedavno Luka zahtijeva sve vie i vie Mijinog vremena.
Mia i Luka su se nali poslije kole i razgovaraju:

Luka: Hej, kako si? Jesam ti rekao, idemo do Gorana sutra.

(Luka pozdravlja Miju, ne ekajui njen odgovor stavlja joj ruku oko ramena.)
Mia: (razoarano) Ali obeao si doi na moju koarkaku utakmicu?
Luka: (ivahno, dok gleda na drugu stranu) Ne sjeam se da sam to rekao. Ma, svejedno, to je tako dosadno. (Odluno)
Idemo Goranu..
Mia: A moja utakmica? Ja sam kapetanica tima i
Luka: (Luka je prekida) Dobro, obeanjem da u doi na tvoju slijedeu utakmicu.
Mia: (monotonim glasom) Ba kao i proli put, da.
Luka: Ne budi dijete. Kao da je to vano. Uostalom, ve sam rekao Goranu da dolazimo oboje.

286

Izvor: The White Ribbon Education Kit: www.eurowrc.org/05.education/education_en/18.edu_en.htm

PRIRUNIK RADNI LISTOVI POVRATAK