aleph

SREA U LIMBU. paulina lui

(Miro Gavran, Judita , Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.)

1. Konteksti Gavranove Judite

Svaki bi narataj trebao pisati nove biblijske prie- tako je nekako Miro Gavran
na Knjievnoj veeri 18. svibnja 2005. godine u Galeriji Magis oblikovao misao o tom
kako svako razdoblje na svoj nain ita stare tekstove. Ako apokrif zapoinje tamo
gdje Biblija zauti, tada se Gavran svojom biblijskom trilogijom 1 pokazuje upravo kao
apokrifni pisac. Tu se nazire i problematika odnosa historije (onoga to je zapisano o
povijesnim dogaajima) i povijesti (onoga to se uistinu dogodilo). Uvidjevi kako ne
moemo doprijeti do povijesne istine, jer je svako napredovanje u znanju istodobno
obiljeeno zaboravom, postmodernizam odbacuje mogunost cjelovite istine, znanja
te je prije svega zainteresiran za povijest svakodnevice - pojedinca, koji je nekako
uvijek bivao izostavljen iz povijesnih udbenika koji su, uostalom , pisani po diktatu
moi i vlasti. U cijeloj je prii zapravo bitan pojedinev doivljaj vanih povijesnih
dogaaja . 2

Sada se namee problematika odnosa privatnoga i javnoga, to je poetika

i Gavranova prvijenca, drame Kreontova Antigona3 - pa se shodno tomu njegova
Judita moe nazvati Joakimovom! A zato se odluuje za obradu enskih likova,
Miro Gavran otkrio je na ve spomenutoj Knjievnoj veeri: Za pisanje su zahvalniji
oni likovi pred kojima je vie prepreka, a i zanima me enska psiha u ovom mukom
svijetu .. .a potom ga je Milovan Tatarin natjerao da prizna kako jednostavno -voli
ene.

Najstarija je pria o Juditi ona biblijska. Knjiga o Juditi pripada starozavjetnim

Povijesnim knjigama; pisana je u prozi - naslovi petorih poglavlja saeto govore
o radnji : l. Holofernov vojni pohod , ll. Opsjedanja Betulije, 111. Judita, IV. Judita i
Holoferno, V. Pobjeda. in Holofernova ubojstva Juditina je rtva kako bi spasila
slobodu svoga naroda, umorstvo je njezina rtva koja joj je i priskrbila svetost.

Judita Marka Marulia , biblijsko-vergilijanski ep 4 u est libara, pisana je

etverostruko rimovanim dvanaestercima - s tim da su posveta, saetak radnje te
1
rije je o romanima : Judita (2001 .), Krstitelj (2002.) i Poncije Pilat (2004 .); u izdanju Mozaik knj ige
Zagreb
2
sjetimo se samo romana Ispovijedi nekarakternog ovjeka Ive Breana ili Dvora od oraha Miljenka
Jergovia
3
napisana i praizvedena 1983. godine u zagrebakom kazalitu Gavella; upuujem na tekst Marka Eka
u ovom tematskom bloku Alepha
4
biblijski prema semantikoj , vergilijanski prema sintaktikoj strukturi

44
 skroviti vrtovi

saetak po poglavljima u prozi. lako je posveta don Dujmu Balistriliu datirana 22.
travnja 1501. godine, knjiga je tiskana dva desetljea kasnije. Iz Marulieve posvete
moemo iitati kako je on biblijsku priu o Juditi uresio da bude uzor (svetosti).

Ve svojim naslovom Gavranov tekst referira na istoimena djela. Supstanciju

sadraja Gavran preuzima iz biblijske prie, to je odredilo i formu izraza. Roman
Judita izdan je 2001 . godine, tono pet stotina godina nakon to je Maruli datirao
posvetu svomu biblijsko - vergilijanskom epu. No dok Maruli opisuje dogaaj
sudbonosan za jedan narod , Gavran naglaava psihemsku narativnu figuru- osobu
Judite, ono intimno. litavajui u kakvu je ona odnosu i sukobu s ostalim likovima,
razotkrivamo sociemski niz i tada se pred nama rastvara tkivo romana , znaenjska
mrea koja ini implicitnu razinu teksta - ontemski narativni niz. U Gavranovu je
tekstu ovjek taj koji pokree zbivanja, iz elje za vlau, no sve to ostaje skriveno
bd oiju javnosti. Joakimovoj je Juditi osobna srea bila nedohvatljiva, da ne kaem
-nedoputena- kao i Holofernu, uostalom.

Kako Umberto Eco kae u pogovoru Imena rue: Svaka knjiga govori o
"i:Jrugim knjigama, svaka pria pripovijeda ve ispripovijedanu priu. Rije je, dakako,
o intertekstualnosti. Borgesova biblioteka.

2. Sintaktika i semantika substruktura romana

Naracija Gavranove Judite odreena je injenicom da se radi o dnevnikom
zapisu jedne ene, ali i time to je supstancija sadraja preuzeta iz Biblije. Jezik
e obiljeen uporabom aorista i imperfekta ime je uspostavljena veza s biblijskim
tekstom: Kad vidjee da im voa ostade bez glave, spopade ih strava pa izgubljeno
stadoe trati na sve strane 5; reenice su bogate pjesnikim figurama, primjerice: S
mojim kretanjem po vojnom taboru, kao da se razlijevala hladnoa koja zamrzava
usta vojnicima 6

Pripovjeda je prema Genetteu intradijegetski (unutar je dijegeze) i

liomodijegetski (pripovijeda o sebi) ime je odreena i fokalizacija, granica
PriJ)ovjedaeva vidokruga - ona je unutarnja, iz perspektive lika.

Fabula je linearna, dri se odreenoga dogaajnog reda, i zatvorena jer

avrava ispovijest glavne junakinje: Pet godina nakon to ubih Holoferna odluih
l2!2Vierifi svqju priu utljivom papiru i ovjeku koji e je nai nakon moje smrtF.
5 M1
10 Gavran, Judita, Mozaik knjiga , Zagreb , 2002., str. 112.
6
Isto, str. 84.
Isto, str. 112.

45
 aleph
Budui da pri povjeda govori u prvom licu , fabula je unutarnja. Rije je o Juditinom
monologu pa i onda kada prikazuje dijalog -jer fokalizacija je unutarnja.
Opis sudionika i okruja ne zaustavlja radnju jer je predoeno ono nuno,
ogoljeno- uzmimo, primjerice, opis Holoferna: Bio je mrav, visok, izraajnih oijtJl .

Vrli ju zanimljiva kompozicija - ona nije odreena prijelazom iz poglavlja

u poglavlje, ve se radi o dramski peterolano komponiranima trima narativnim
sekvencama: 1) EKSPOZICIJA(uvod u radnju), 2) ZAPLET (suprotnosti koje pokreu
radnju), 3) KULMINACIJA (vrhunac napetosti trai razrjeenje, ali se ne zna u kojem
e smjeru radnja krenuti) , 4) PERIPETIJA (preokret, radnja skree u odreenom
smjeru), RASPLET (razrjeenje svih suprotnosti i sukoba):

1. - 8. poglavlje:
l. Juditino djetinjstvo
ll . ljubav prema Eliabu; Eliab prosi Juditinu ruku, no otac ju je ve obeao
Manaeu; petnaestogodinja Judita udaje se za Manaea
Ill. neplodan brak, Manae eli u kuu dovesti drugu enu
IV. Manaeova smrt
V. osjeaj krivnje i zavjet

8. 13, poglavlje:
l. glas o Holofernovim osvajanjima; Judita vodi miran ivot, odbija osam
prosaca (osamnaest joj je godina)
ll. Juditi je devetnaest godina, spomendan; dolazak Joakima i Ahiora ;
pripreme za obranu grada; dolazak prognanoga Ahiora
Ill. nestanak vode; Joakim izlae svoj plan Juditi ; Juditina molitva; pobuna
Betu ljana
IV. Juditin govor na Trgu
V. narod poklanja Juditi povjerenje; nada

13, - 20, poglavlje:

l. Juditino ukraavanje; odlazak Judite i ue; susret s Holofernom ; gozba i
razgovor (prvi dan); molitva prije veere (drugi dan)
ll. ljubav Holoferna i Judite (no drugoga na trei dan)
Ill. mlad i iz Betulije odaje Juditu; Holoferno: Bit e moja ena ili moj krvnik 9;
Juditino previranje
IV. no etvrtoga dana/zora petoga dana: Judita obezglavljuje Holoferna
V. dolazak u Betuliju; bijeg asirske vojske; Juditu smatraju sveticom
8
isto, str. 78.
9
isto, str.107.

46 paulina lui SREA U LIMBU

 skroviti vrtovi

Obratimo najprije pozornost na psihemske narativne figure i niz koji

oM ine s obzirom na izotopiju odreenih semantikih jedinica!

Likovi Judite i Holoferna svojim poloajem ine prvi psihemski niz -

Holoferno kae: Bijah oruje u tuim rukama 10 , Judita: Spoznah, u trenutku, daje taj
moj neprijatelj, taj Holoferno, u zamci poput mene 11 . Gavran je uinio neto posve
suprotno Maruliu gdje Judita svoj status zadobiva upravo u suprotnosti prema
Holofernu; ono to je kod Marulia Judita/Holoferno, to su kod Gavrana Judita/Joakim i
Holoferno/Nabukodonozor. Judita u Holofernov tabor odlazi nevoljko, rije je zapravo
o Joakimovu planu da ona zavede i obezglavi Holoferna (a time i itavu asirsku
wojsku). Judita je taj in smatrala grijehom, no jo vei bi grijeh bio suprotstaviti se
Uoakimu- velikom sveeniku koji je stolovao u Jeruzalemu, ovjeku koji je najblii
Uahvi i ija rije svakoga obvezuje na poslunost poput Zakona 12 Kulminacija svih
triju narativnih sekvenci Juditu je dovela pred ivotno vanu odluku: to je mogla
initi kada je Manae prema Mojsijevu zakonu imao pravo u kuu dovesti drugu
!!enu kako bi dobio potomstvo, to je mogla uiniti pred Joakimovom obvezujuem
pjei kada joj je izloio svoj plan da ona, pobona udovica, zavede i ubije Holoferna,
l naposljetku, je li postojao neki trei put izuzevi onih Holofernovih rijei: Bit e
ili moja ena ili moj krvnik 13?! Milan Kundera roman naziva zamiljenim rajem
pojedinca u kojem nitko ne posjeduje istinu i u kojem svi imaju pravo biti shvaeni.
Svakako! No pitanje se krivnje bez obzira na to ipak namee . Moralni zakoni vrijede
ondje gdje postoji sloboda, a ona podrazumijeva mogunost izbora.

S druge strane, osvajanje Betulije tridesettrogodinjem bi Holofernu bilo

sljednje; Holoferno je Nabukodonozorovu uredbu o ruenju hramova u osvojenim
emljama i njegovo samoproglaenje Bogom smatrao glupim - ali Kraljevi odluuju
o poetku rata, mi vojskovoe moemo utjecati samo na njihov ishod 14 l zapravo
~e tragino to su se Judita i Holoferno susreli upravo u tom trenutku: oboje su bili
razapeti izmeu dunosti i ljubavi i upravo je u tom meuprostoru visjela njihova
srea (njima nedohvatljiva?!).

Aktantnu funkciju u smislu pokretanja radnje imaju, dakle, Joakim

abukodonozor, ija rije obvezuje Juditu i Holoferna. Ti se likovi sukobljuju i u
10
isto
11
Isto, str. 93.
12
usp.: Miro Gavran, Judita, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. , str. 49.
tl M"
Iro Gavran, Judita, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., str. 107.
14
sto., str. 92 .

47
 aleph
sociemskom nizu: Betuljani/Asirci i u tom se sukobu razaznaje ono zajedniko, ono
to je u podlozi svih dogaaja - sada ve zadiremo u ontemski niz.

Nije sluajno Joakim svoj plan tajno obznanio Juditi, a ona je pred
narod izila kao da se radi o njezinoj zamisli! Osoba kao to je Joakim, kojoj je
jedini cilj zadrati vlast, ostaje skrivena javnosti (o njoj historija ne pie, ne u tom
smislu)- u tom je smislu Gavranova Judita Joakimova! S druge strane, Holoferno na
jednom mjestu kae kako ga njegovi vojnici potuju, dok Nabukodonozora smatraju
kukavicom jer se nije borio niti u jednoj bitci (svoja razmiljanja o tim osvajanjima
zasigurno nije podijelio s vojnicima jer valjalo se boriti!). Ali upravo je ta kukavica onaj
komu se Holoferno ne moe odu~rijeti. Zato? Jer Nabukodonozor ima vlast. l to je
kontekst toga pripovjednoga svijeta.

48 paulina lui SREA U LIMBU