Epika

Epika je knjievni rod u koji spadaju djela koja pripovijedaju o dogaajima i likovima. Dijeli se na epsku poeziju i
epsku prozu.

Epska poezija se dijeli na epove i epske pjesme.

Epska proza ima jednostavne i sloene oblike. Jednostavni su: mit, bajka, basna, legenda, saga, zagonetka, vic,
aforizam, dok su sloeni oblici: roman, novela, kratka pria i pripovijetka.
Fabula je radnja nekog knjievnog djela.

Knjievni lik je nosilac fabule u knjievnom djelu. Likovi mogu biti glavni i sporedni.
Razlikujemo pet tipova karakterizacije likova:
1. fizika (fiziki opis lika)
2. psiholoka (unutranja proivljavanja lika)
3. socijalna (drutveni status i porijeklo nekog lika)
4. etika (odnos lika prema drugim likovima)
5. govorna (opisuje kakav je govor nekog lika: standardni jezik, zaviajni govor, argon)

Kompozicija proznog djela se sastoji od uvoda, zapleta, vrhunca, preokreta, raspleta i kraja.

Oblici pripovijedanja u proznom djelu su:

- monolog (razgovor lika sa samim sobom)
- dijalog (razgovor izmeu dva ili vie likova)
- naracija (pripovijedanje)
- deskripcija (opisivanje)
Pripovjeda (narator) moe biti:
1. sveznajui (3. lice ili er-forma)
2. subjektivni (1. lice ili ih-forma)

Nain pripovijedanja:
1. hronoloki (od poetka do kraja)
2. retrospektivni (vraanje radnje u prolost)
U epsko-lirske vrste spadaju:
1. balada (pjesma sa traginim krajem)
2. romansa (pjesma sa sretnim zavretkom)
3. poema (pjesma koja se temelji na razvoju odreene fabule, ali se motivi povezuju na nain lirske pjesme)

Epski elementi u ovim pjesmama su: fabula, likovi, monolog i dijalog.

Lirski elementi u ovim pjesmama su: osjeaji, ritam i lirske slike.
Drama

Drama je knjievni rod u koji spadaju djela namijenjena izvoenju na pozornici.

U dramu spadaju:
1. komedija
2. tragedija
3. drama u uem smislu

Dramski tekst sadri:

1. popis lica ili osoba koji stoji na poetku dramskog teksta
2. didaskalije- kratki opisi i upute reiseru i glumcima
3. dijaloge
4. monologe