Preporodov intervju s Meom Selimoviem:

Moja filozofija je iz mog muslimanskog

korijena
Redakcija
26 Novembar 2015

Intervju

Next Article Prvi hafiz student IPF-a o hifzu

Typography

Medium
Default

Reading Mode

Share This

Obiljeavajui stogodinjicu roenja velikog bonjakog pisca Mehmeda Mee Selimovia

(Tuzla, 26. april 1910. - Beograd, 11. jula 1982.), Preporod je donio ovaj intervju koji je na
list objavio u svojoj drugoj godini izlaenja, a koji je, po nama, znaajan i indikativan po
najmanje dvije stvari: prva je da je on (intervju), u to vrijeme, apsolutno preuen, vjerovatno
ne samo zato to je objavljen u jednom vjerskom listu, ve i zbog onoga to je u njemu
kazano, a druga je da je Mea, iako deklarirani komunista i ateista, bez imalo zazora pristao
da odgovori na naa pitanja u situaciji kada je javni govor u "Preporodu" bio apsolutno
proskribiran (samim pojavljivanjem u vjerskom listu, bez obzira ta je tamo reeno) i kada su
bili rijetki oni muslimani koji su bili na nekim, uvjetno kazano, poloajima ili uglednijim
zanimanjima a da su bili spremni da im se ime (pa jo uz fotografiju!) pojavi u "Preporodu".

PREPOROD: Potovani Selimoviu, vi ste do sada odgovarali na bezbroj pitanja koja su Vam
postavljali razliiti ljudi, tako da mi sada pretpostavljamo i mogunost ponavljanja neeg ve
reenog. Meutim, ovo prvo pitanje, koje to i nije, trai od Vas da kaete neto to do sada
niste rekli, a to ste, moda, ve odavno trebali da izgovorite, ali to je sticajem okolnosti
zapreteno sve do dananjeg dana.

MEA SELIMOVI: Moram priznati da prvo pitanje , "Koje to i nije", ne razumijem

potpuno. ta je to to do sada nisam rekao a to spada u moj domen interesovanja? Zato ne
znam. Inae, u svakom ovjeku, pa i u meni, zapretano je mnogo nejasnih stvari. Otkrivam ih
piui; pa neto otkrijem, ali e ogromna veina ostati nesaznata ili samo nasluena.

PREPOROD: Govorei o svome radu na "Tvravi" i uporeujui je sa "Derviom" rekli

ste: ...Prilino je sigurno da e to biti ista preokupacija kao u "Derviu" samo drugaijim
sredstvima ostvarena, drukije intonirana. Pa opet ista jer e govoriti o mome osjeanju ivota
kao kompleksnoj viziji. Jer sve mogu da izmijenim, manje ili vie stil, kompoziciju, fakturu
reenice, osnovni ton prianja, ali moje ivotno iskustvo i moja filozofija ostaju isti". Znai li
to da ovjek itavog svoga ivota moe pisati samo jedan roman?

MEA SELIMOVI: Negdje sam rekao, pa i napisao, da svi romansijeri svijeta piu jednu
knjigu, o suprotnosti svojih elja i ideala i stvarnog ivota. Razlike su u individualnom
pristupu, uglu gledanja nainu vienja. Meutim, objektivniji uvid u stanje kakvo je bilo
nekad i kakvo je sad, i kod nas i svijetu, uvjerie nas da je DUHOVNOST danas na viem
nivou nego ikad, ili bar da je ea, rasprostranjenija, ak ako i pristanemo da je povrnija. Mi
se, recimo, tuimo na mali broj italaca knjiga, a zaboravljamo da danas u Jugoslaviji ima
preko 70 izdavaa sa tiraom od 2,000.000 primjeraka, a prije rata u Jugoslaviji je bilo 5-6
izdavaa koji su tampali knjige u 200-300.000 primjeraka. Uporedite, zatim broj nepismenih
(nekad, ne tako davno, 75% prema 25% danas, mada je i to previsok procenat), broj pozorita,
koncerata, slikarskih izlobi itd. Svugdje se vidi napredak. Govori se o velikom duhovnom
interesu ljudi u doba Renesanse, na primjer. A zaboravljamo da je tim duhovnim interesom
bio obuhvaen veoma tanak broj ljudi, a da je ogromna masa naroda bili daleko od toga, a da
je 95% naroda bilo nepismeno, da se ivjelo u najteim uslovima. Pa ipak, tano je da je
dananji svijet obuzet euforinom potrebom potronje i prazne zabave. Ta vladavina stvari i
primitivne estrade ponekad daje dananjem svijetu izgled potpune praznine, i prirodno je to
smo nezadovoljni takvim stanjem. U emu je izlaz? U irenju kruga obrazovanih, u podizanju
kulturnog nivoa to ireg kruga ljudi, u suzbijanju malograanskog mentaliteta. Utjeno je to
je sve vei broj mladih koji ne pristaju da ive prazno i koji trae vie duhovne vrijednosti, da
u njima uivaju, pa ak i da ih stvaraju.

Trebamo sauvati merhamet

PREPOROD: Jednom ste rekli da tek u "Derviu" ono to ste znali i ranije nosili postalo je
prisno Vae: "... stekao sam hrabrost koja mi je nedostajala, oslobodio sam se predrasuda,
ustruavanja, racionalnih aranmana, izbila je potreba za iskrenou koja znai nealjenje ni
sebe ni drugih i da je sve postalo lako."

Je li to Vaa poruka i koje su opasnosti toga osloboenja?

MEA SELIMOVI: To je knjievno, spisateljsko oslobaanje. A vjerovatno i svako drugo.

PREPOROD: Rekli ste, takoe: "Sloboda mu daje (ivotu) dubinu, mnogostrukost i

sloenost". Gdje su granice te slobode? ivi li ovjek esto sa lanim uvjerenjem u slobodi?

MEA SELIMOVI: Sloboda je stanje u kojem ovjek sve ini bez prinude, ali da ne nakodi
drugome.
PREPOROD: Mi u Bosni nosimo velike terete prolosti koji nam smetaju, koji nas sputavaju.
ta je to ega se trebamo to prije osloboditi, a to je to to treba ostati kao naa veza sa nama
samima, sa naom prolou i to e sluiti naoj svjetlijoj budunosti?

MEA SELIMOVI: Treba da se oslobodimo inertnosti, nepovjerenja prema drugima,

vezanosti za sve to je zaista prolost, a da sauvamo MERHAMET, humanost koja je
postojala i u najteim vremenima. Ta osobina naeg svijeta izgleda mi i najljepa i
najvrijednija.

PREPOROD: ta mislite o onom velikom broju, naalost malo znanih, starih muslimanskih
knjievnika, koliko je muslimanska batina zapostavljena i ta nam obeava naa nova
kulturna politika?

MEA SELIMOVI: Do sad su stari muslimanski knjievnici (vjerovatno mislite na nae

ljude koji su pisali istonim jezicima) malo istraivani, i ostalo nam je samo ono to su
napisali Safet-beg Baagi, M. Handi i jo neki, ali to su samo marginalne napomene.
Ispitivanja rahmetli dr. Hazima abanovia (ije e posmrtno djelo biti uskoro tampano u
izdanju "Svjetlosti") pokazala su da tih pisaca ima daleko vie nego to se pretpostavljalo, ak
800-900, prema 300, kako se mislilo ranije. Obimna studija dr. abanovia nije samo uvid u
bibliografiju, do sada najpotpuniju, ve i studiozan prikaz te literature. Ostaje da se izvri
izbor iz tih djela, da se naine prevodi, i da tako konano vidimo ta znai ta knjievnost i za
svoje i za nae vrijeme. Posao je vrlo teak i vremenski dug, ali kako su novana sredstva
obezbijeena, nadamo se da e nai orijentalisti prirediti nekoliko vrijednih knjiga u ediciji
"Kulturno nasljee Bosne i Hercegovine" - Drugi muslimanski pisci, koji su pisali na naem
jeziku, ve su izdani u toj ediciji (Dr. Safet-beg Baagi) ili e uskoro biti tampani (Musa
azim ati i dr.).

Tradicija i duh

PREPOROD: Evidentna je injenica da Vi u svojim posljednjim djelima poseete u prolost,

dajui toj prolosti univerzalnu dimenziju. Zato je Vaim junacima potrebna odora istorije i
patina vremena, kada vam je cilj da govorite o ovjeku dananjice, o dilemama savremenog
doba?

MEA SELIMOVI: Svejedno mi je o kojem, jer me interesuju trajne osobine ljudi i drutva.
inilo mi se da mi je lake da piem o istoriji, ili o ljudskim problemima u istoriji.

PREPOROD: U Vaim romanima ivi jedan svijet koji je proao i koji je jo uz nas i u nama.
ta biste rekli o naem vremenu gledano iz onog iju odjeu nose ejh Ahmed, Mula Jusuf...?

MEA SELIMOVI: Svijet se vie izmijenio u spoljanjem gledanju nego u dui ljudi.

PREPOROD: Duboka islamska filozofija u Vaem djelu odavno je uoena i mnogi su o njoj
govorili. Meutim, najee su se njeni korijeni traili van ovog tla, izvan ovdanjeg ovjeka.
Recite nam koliko je ta filozofija samo naa, dio naih dubina i naeg ivota?

MEA SELIMOVI: Nisam posebno izuavao islamsku filozofiju, osim koliko je neophodno
da se ovjek informie. Ali ako u mom djelu ima filozofije, ona je sva iz ovog tla, iz mog
muslimanskog korijena, iz nae tradicije, iz naeg duha. To se upilo u mene o svega, i svega
me proelo, tako da tim duhom prosto emaniram. Drago mi je, veoma drago, to ta misao,
koja je nastala na ovom tlu, u okviru jednog naroda, toliko opteljudska, da je lako i rado
prihvataju ljudi irom svijeta.

PREPOROD: ta nam moete rei o putu islamske filozofije od Istoka do nas na Zapadu i o
nama ni istonim ni zapadnim? Mislite li da se i sudbine Vaih junaka pogreno mjere
mjerama Istoka, ne uzimajui u obzir njihovu metamorfozu koja odgovara "Istoku na naem
Zapadu".

MEA SELIMOVI: Moje linosti nisu impregnirane filozofijom Istoka, bar ne istom. Za
nas u Bosni, pa i za junake mojih romana, karakteristina je misaona tangenta, nastala
sudarom Istoka, veim dijelom, i Zapada. Ali ne smijemo zaboraviti da je, uz preteno
islamsku filozofiju, znaajna i naa autohtona bogumilska pa i slavenska komponenta. Tako
je, uza sve uticaje, na ovom razmeu svjetova, bosanska misao - sinteza tueg i svoga,
autohtona i univerzalna. Ranije jae izraena, potisnuta u XIX vijeku, ta misao se danas
uklapa u zajednike tokove, koristei sva duhovna dostignua svijeta, ali ne zaboravljajui
svoju tradiciju.

Nisam protiv religijskog ubjeenja

PREPOROD: ta mislite o religiji kao obliku simbolinog komuniciranja ljudi u cilju

objedinjenja duhovno-materijalnog kreativnog djelovanja u kontekstu sve dinaminijeg ivota
i sve tjesnijeg ljudskog stanita?

MEA SELIMOVI: Lino ne osjeam nikakvu potrebu za religijom kao linim uvjerenjem
ili oblikom komuniciranja, jer sam odavno ateista. Ali nisam protiv religioznog osjeanja ako
nije iskljuivo, ako ne odvaja ljude, ako ih ne navodi na nasilje makar i u mislima. Ne mogu
da budem protiv religioznog ubjeenja ve i radi toga to je moja majka bila vrlo religiozna, i
sve do svoje smrti, prije nekoliko godina, klanjala pet vakata dnevno. Iako komunista, sloiu
se sa svakim vjernikom koji iskreno i djelotvorno eli saradnju svih ljudi svijeta.

PREPOROD: Vi ste jedan od prvih kod nas koji u svom djelu koristi mudrosti Kur'ana
asnog. Da li mislite da On prua ire mogunosti za takav rad?

MEA SELIMOVI: Koliko ja znam, u mome romanu "Dervi i smrt" prvi put je u evropskoj
literaturi iroko citiran Kur'an, dok je to s Biblijom uinjeno bezbroj puta. Na alost, na naem
jeziku ne postoji dobar prevod Kur'ana, i ja sam citate slobodno stilizovao, uvajui samo
Kura'nski duh. Dok ne dobijemo dobar knjievni prevod, Kur'an nee biti jai podsticaj u
literaturi, mada bi to mogao po svome misaonom i poetskom potencijalu.

PREPOROD: Zato u uvodnom dijelu prvog poglavlja romana "Dervi i smrt" u kome citirate
Kur'an niste iza 2. ajeta sure Vel'asri nastavili sa ajetom 3. "... osim onih koji vjeruju i rade
dobra djela i koji preporuuju istinu". Da li s toga tragika zavretka Nurudinova znai nesreu
bez utjehe, ili...

MEA SELIMOVI: U uvodnom motu "Dervia i smrti" prekinuo sam Kur'anski citat, ali se
njegov smisao, po mome miljenju iri, nalazi u kontekstu cijelog romana: svaki je ovjek na
gubitku, ako u ivotu ne nae ljubav. Tom milju nisam iznevjerio Kur'an, i nepravedna je
kritika u "Glasniku" Islamske vjerske zajednice, prije nekoliko godina, koji mi taj grijeh
prebacuje.

PREPOROD: I na kraju, kaite nam ta je za Vas Herceg-Bosna?

MEA SELIMOVI: Bosna je za mene rodno tle, izvor svega to znam i osjeam, nju najvie
volim i njoj najvie predbacujem. Zbog ljubavi.

Preporod, 1972.god.