Al-Qa'Idin Džihad U Europi - Blok Za Pisanje

5.
srpanj 2010
Evan F. Kohlmann
AL-QA'IDIN DIHAD U EUROPI
Afganistansko-bosanska mrea
Biblioteka
ibook
r marker
Izdaje Naklada LJEVAK, d.o.o.
Direktor ZDENKO LJEVAK
Urednik KRISTIJAN VUJII
Evan F. Kohimann
AL-QA'IDINDIHAD U EUROPI
AFGANISTANSKO-BOSANSKA MREA
Prijevod s engleskoga MARKO MARAS
Pogovor FRAN VINAR
LJEVAK
.Zagreb, 200.5.,,
Naslov izvornika:
AL-QAIDA'S JIHAD IN EUROPE: THE AFGHAN-BOSNIAN NETWORK
First published by Berg 2004
Evan Kohlman 2004
AH rights reserved
Za hrvatsko izdanje Naklada Ljevak d.o.o. 2005.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 327.88:297
KOHLMANN, Evan F.
Al-Qa'idin dihad u Europi : afganistansko-bosanska mrea / Evan Kohlmann ;
pogovor Fran Vinar; prijevod s engleskoga Marko Maras. - Zagreb : Naklada
Ljevak, 2005. - (Biblioteka Bookmarker)
Prijevod djela: Al-qaida's jihad in Europe. - Kazalo.
ISBN 953-178-679-8 (tvrdi uvez)
I. Qaida - Djelovanje II. Terorizam -Islamski fundamentalisti
450728079
SADRAJ
Popis ilustracija.......................................7
Zahvale ............................................9
Predgovor..........................................11
UVOD: "U zemlji sladoleda".............................15
1 Afganistanska kunja..............................17
2 Dihad dolazi u Bosnu.............................30
3 Uloga islamskih dobrotvornih ustanova................54
4 Poinje bitka ....................................75
5 Sukob s Hrvatima (1993-4.) ........................95
6 Panja se okree ka Zapadu........................137
7 Posljednja ofenziva...............................157
8 Val terora poslije Davtona .........................185
9 Ostaci: sjevernoafrika mrea "spavaa"...............226
10 Posljedice 11. rujna za Bosnu.......................264
ZAKLJUAK: Pouke "afganistanskih Bosanaca" ..............278
Pogovor (Fran Vinar)................................286
POPIS ILUSTRACIJA
1. eik Abdullah Yusuf Azzam, osniva Makhtab-e-Khidamat al-Mujahideen ("Ureda
za mudahedinske usluge") u Peshavvaru u Pakistanu.
2. Strani mudahedini u Bosni u prosincu 1992. Abu Abdel Aziz "Barbaros" stoji
krajnje desno.
3. Al-Hajj Boudella, alirski borilaki instruktor premjeten 1992. iz
afganistanskog centra za obuku Al-Sadda u sredinju Bosnu.
4. eik Anwar Shaaban, nadporunik u Al-Gama'at Al-lslamiyya i voda svih
stranih mudahedina u borbama na Balkanu do svoje smrti 1995.
5. Broura Izbjeglikog centra Al-Kifah koja oglaava dihad u Bosni.
6. Wael Hamza Jaladain (poznat i kao Abu al-Hassan al-Madani).
7. Abu Zubair al-Madani (poznat i kao Mohammed al-Habashi), roak Osame Bin
Ladena, u borbama za Sarajevo.
8. Razmjena zarobljenika pod nadzorom UN-a u svibnju 1993.
9. Osama Bin Laden, uz kojeg sjede Egipani Ayman al-Zawahiri (lijevo) i Abu
Hafs al-Masri (desno), objavljuje osnivanje meunarodnog teroristikog fronta
protiv "idova i kriara" na tiskovnoj konferenciji odranoj u veljai 1998.
10. Mamdouh Mahmud alim, jedan od elnika Al-Qa'ide, koji je putovao u Bosnu
Stranica
5. srpanj 2010
malo prije bombakih napada na amerika veleposlanstva u istonoj Africi 1998.
11. Afganistansko-bonjaka mrea.
ZAHVALE
elio bih se osobno zahvaliti ljudima koji su mi pruili neprocjenjivu pomo u
skupljanju materijala i pisanju ove knjige. Prvenstveno se zahvaljujem iznimno
predanim bivim i sadanjim suradnicima na Istranom projektu, organizaciji
strunjaka (think-tank) sa sjeditem u Wa-shingtonu, koji je 1995. osnovao
Steven Emerson, pisac knjige "Ameriki dihad". Medu njima su: Tamar Tesler, moj
dugogodinji suputnik i povjerljivi suradnik; Matthew Epstein, koji mi je, uz
puno strpljenja, otkrio mnogo podataka i pruio mudrih savjeta; Lorenzo Vidino,
iva enciklopedija o Al-Qa'idi u Europi, ali i dobar prijatelj s kojim ponosno
dijelim ovo podruje; napokon, izvrni direktor Steve Emerson. Od srca se
zahvaljujem i onima koji su mi dali vrstu potporu - obitelji, prijateljima,
kolegama i profesorima, koji su uvijek poticali moj rad, koliko god bio
neobian.
!L
PREDGOVOR
Ljeti 2002. godine, samo nekoliko mjeseci nakon to je Sjedinjene Drave
potresao jedan od najgorih sluajeva terorizma u novijoj povijesti, naao sam se
pred damijom u Finsburv Parku, u siromanom dijelu sjevernog Londona. Ta je
etvrt jedinstvena, iako neugledna, s nizovima sumornih stambenih zgrada,
dotrajalih izloga engleskih duana, te raznovrsnom zbirkom islamskih knjiara i
centara za vjersku promidbu. Sama damija, izgraena malo dalje od guve
glavnih ulica, ima dojmljiv svijetlosivi minaret koji se uzdie iznad okolnih
krovova.
Doao sam u Finsburv s dugogodinjim kolegom kako bih postigao da sa mnom
razgovara tada teko pristupani imam (vrhovni mula) damije, zloglasni
egipatski disident i vjerni zagovaratelj Al-Qa'ide, Abu Hamza al-Masri (poznat i
kao Mustafa Kamel). Abu Hamza je strano unakaen, agresivan i gorljiv pristaa
ratobornog islama. Oni koji nisu uli za Abua Hamzu, kojem su razni kritiari
prisili prikladan nadimak "Kapetan Kuka", moda e se sjetiti da se njegovo ime
spominjalo u svezi s raznim istragama meunarodnih terorista, medu koje spadaju
Francuzi Zacarias Moussaoui (navodno je pokuao oteti zrakoplov 11. rujna) i
Djamel Beghal (optuen da je planirao samoubilaki bombaki napad na
veleposlanstvo Sjedinjenih Drava u Parizu), Britanac Richard Reid (koji je htio
biti "bomba s cipelom"), Amerikanac Ernest James Ujamaa (koji je htio osnovati
centar za obuku Al-Qa'ide u mjestu Bly u Oregonu).
Pred ulazom u damiju Abua Hamze etala je skupina namrtenih mladih huligana,
oito kako bi odagnali neeljene goste. U samom centru, dok sam se penjao
stubitem do nakrcana ureda legendarnog Abua Hamze, mnogo sam bolje mogao
procijeniti prijetnju koju ine njegovi pristae. Ubrzo sam otkrio da imam nije
lagao kad je opisivao kako se stotine sljedbenika okuplja u damiji svakog petka
kako bi ulo njegove propovijedi, esto pune mrnje. Mladii, neki u vojnim
kombine-
12
A L-Q A' IDIN IHAO U EUROPI
zonima i talibanskoj odjei, koraali su naprijed-natrag izmeu prostorija dok
smo mi strpljivo ekali da nas primi tajanstveni egipatski prognanik.
Imao sam gomilu otvorenih pitanja za Abua Hamzu - moda neu imati vremena da ih
sve postavim. Ali kad je razgovor krenuo, napokon sam se pribliio neobinoj
temi koja me jako zanimala: "istaknutoj" ulozi afganistanskih Arapa i Al-Qa'ide
u vojnim operacijama tijekom uasnog graanskog rata u Bosni sredinom
devedesetih. Kao da sam pogodio pravu icu: Abu Hamza, koji je inae bio povuen
u razgovoru, poeo je opirno razlagati o dilemi bosanskih muslimana i o
razdoblju koje je osobno proveo tamo s mudahedinima. Postao je znatieljan, pa
moda i malo sumnjiav, zbog mojega velikog zanimanja za Bosnu, pogotovo kad sam
mu postavio preciznija pitanja o njegovu bivem alirskom suparniku u Zenici i
oitom neuspjehu islamske revolucije na Balkanu. Ipak, uz oprezan osmijeh pun
prezira, nije se pokolebao i nastavio je govoriti. Kad smo uli, imam nam je
rekao da neemo razgovarati due od pola sata. Prema mojoj procjeni, na kraju
smo ostali tamo gotovo dva sata.
Za vrijeme duge rasprave o Bosni i Hercegovini, Osami Bin Ladenu ili. rujnu,
nekoliko mladih muslimana utke je sjedilo na podu dotrajalog ureda Abua Hamze.
Nije bilo jasno jesu li doli kao osiguranje ili samo kao poklonici
ekscentrinog imama. Jedan od mukaraca, koji je strpljivo sjedio pred nama,
imao je dugu i valovitu plavu kosu, plave oi i neurednu bradu, te je oito bio
obraenik na islam iz Zapadne Europe, Kanade ili Sjedinjenih Drava. Dok sam ga
gledao, odmah mi je pao na pamet Christophe Caze, francuski obraenik na islam,
Stranica
5. srpanj 2010
veteran iz rata u Bosni, koji je nekada takoer bio mlad i fanatian sljedbenik
Abua Hamze. O njemu e biti vie rijei u nastavku. Lako sam mogao zamisliti
Cazea kako sjedi na tom istom podu pokraj Abua Hamze, i to neposredno prije nego
to je Caze osnovao prigradsku teroristiku bandu 1996. zajedno s drugim
muslimanskim ekstremistima koji su dobili vojnu obuku u Bosni. Naime, upravo se
u tome Abu Hamza specijalizirao: u iskoritavanju regionalnih sukoba kao to su
ratovi na Balkanu i u Afganistanu kako bi novaio mlade idealiste za ivot
posveene di-hadu u meunarodnim postrojbama Al-Qa'ide. Dok sam se etao kroz
damiju i prouavao materijale koji su se prodavali u knjiari u pred-
PREDGOVOR
13
vorju, bilo je jasno da veliko oduevljenje (i ponekad ljutnju) Abua Hamze u
odnosu na Bosnu dijele mnogi njegovi suvremenici, pristae i simpatizeri u
okviru globalnog radikalnog vjerskog trenda sunita.
Ali tema ne mora nuno biti zanimljivom samo zato to tako misli neka ratoborna
manjina fundamentalista. Tako dolazimo do pitanja koje e sigurno postaviti
veina itatelja ove knjige: s obzirom na sva mjesta gdje je Al-Qa'ida proirila
svoj utjecaj, zato prouavamo upravo Bosnu s tolikom panjom? Odgovor na to
pitanje nije jednostavan, a proizlazi iz vie imbenika koji su meusobno
povezani. Kao prvo, slanje arapskih boraca u Bosnu, koji su openito sluali
dihadsko vodstvo u Afganistanu, toliko se razmahalo sredinom devedesetih da je
po nekim procjenama prelo brojku od pet tisua ljudi. Kao drugo, ta se masovna
i vana seoba afganistanskih Arapa u Bosnu dogodila u ranoj fazi pokreta
Al-Qa'ida, to znai da je bosansko iskustvo imalo dugotrajan utjecaj, kako
praktian tako i ideoloki, na tu teroristiku skupinu. Kao tree, jedinstveni
geografski poloaj Bosne - izravno na putu izmeu Zapadne Europe i Bliskog
istoka - bio je savrena polazna toka za organizirano irenje pokreta u
Italiju, Francusku, Njemaku, Austriju, Kanadu i Veliku Britaniju. Bosna je
omoguila okoli u kojem su se izvjebani strani muslimanski borci po dolasku iz
Afganistana mogli druiti s neiskusnim i gorljivim teroristima-poetnicima iz
Zapadne Europe, pa su mogli stvarati nove planove za budui dihad. Nikad dotad
nije bilo takvih kontakata u kratkoj povijesti Al-Qa'ide, to je organizaciji i
njezinu radikalnom lanstvu dalo neograniene mogunosti za razvitak i rast.
Ukratko, nakon est godina prouavanja Osame Bin Ladena i Al-Qa'ide, to sam
poeo raditi sredinom i krajem devedesetih, iznenadio me dugotrajan utjecaj
legenda o dihadu i portvovnosti koje potjeu upravo iz graanskog rata u
Bosni. Slavnije nego zapisi eika Abdulla-ha Azzama, eika Omara Abdela Rahmana,
pa ak i Osame Bin Ladena, prie o mukarcima koji su izgubili ivot borei se
za navodni muslimanski "sveti rat" protiv europskih "kriara" mnogo vie govore
o povijesti i ciljevima Al-Qa'ide, ne samo sljedbenicima te organizacije, nego i
cijelom svijetu. Ti su mukarci utjelovili ideologiju rtvovanja koju je prvi
promicao Azzam i koja ih navodi da oduevljeno nude svoj ivot u zamjenu za raj,
kao donkihotovski "naoruani humanitarci"
14
AL-OA'IOIN DIHAD U EUROPI
koji brane muslimanski puk protiv vojske stvarnih i izmiljenih neprijatelja.
Prema tome, vanost sukoba na Balkanu se naalost dosad esto umanjivala.
Amerikanci i Europljani esto se pitaju kako se Al-Qa'ida tako uspjeno uvukla u
Europu i na Zapad, stvarajui teroristike elije diljem Italije, Francuske,
Danske, Austrije, Njemake, vedske, panjolske, Velike Britanije, Kanade, pa
ak i Sjedinjenih Drava. Neki od najvanijih odgovora mogu se nai u Bosni,
gdje je krema afganistan-skih Arapa vjebala svoje ratnike vjetine u
postkomunistikom razdoblju i unovaila novu generaciju okorjelih gerilskih
pristaa, slijedei samo dva nepromjenljiva putokaza: oruani sukob i islamski
fundamentalizam.
Prikupljena iz raznih javnih izvora (od meunarodnih medija do regionalnih i
etnikih novosti), kako bi se ponudila kronoloka i povijesna perspektiva, ovo
je neispriana pria o novoj generaciji terorista iz meunarodnog podzemlja,
onakva kakvu priaju objavljena tajna izvjea i sudski dokumenti, tajni interni
zapisi Al-Qa'ide, razgovori sa svjedocima i vladinim istraiteljima, kao i
propagandni materijali afga-nistanskih Arapa. Amaterske videosnimke bosanskih
fundamentalista, koje su montirali i dijelili predstavnici Al-Qa'ide u Londonu
mnogo su pomogle ovom istraivanju i analizi, jer su dale mnogo vidljivih dokaza
za legendu o arapskim gerilcima na Balkanu. Nadam se da e ta povijest,
okupljena u ovoj knjizi na jednom mjestu, ponuditi itateljima jedinstven i
uzbudljiv pogled na svjetski dihad afganistanskih Arapa, koje vodi Osama Bin
Laden i vojni savez Al-Qa'ide.
UVOD: "U ZEMLJI SLADOLEDA"
Stranica
5. srpanj 2010
Odlomak iz lanka u Assirat Al-Mustaqeem (Ravni put), sijeanj 2000., koji je
napisao Abdallah Abd al-Aziz. Prevela ga je Betsy Hiel.
Iza zida suza, on gleda daleki obzor i ne nalazi nita osim oaja. Stalno iznova
gleda, ali ne vidi nita vrijedno gledanja. To je veliki zatvor nebodera, koji
se redaju jedan za drugim. Oni to zovu civilizacijom.
Jadan je Abu al-Mawt ["Otac smrti"]. Zamilja da se vratio u Afganistan. eli
pogledati i vidjeti obzor. Ali razumije da ga visoki zidovi okruuju sa svih
strana, kao oma. Ulice su pune [ljudi poput] ivotinja koje hodaju na sve
strane, potpuno predane Sotoni. Jadan je Abu al-lAawt, jer on je strogi
fundamentalist. Smatra da ene ne smiju otkrivati bedra u javnosti, jer to je
grijeh.
On gleda prema nebu, prema zemlji, i oi mu se vraaju sa etvom alosti. Mora
gledati gola bedra... jadan je Abu al-Mawt. On je fundamentalist, a ene ovdje
ne potuju njegov fundamentalizam. ivotinje su posvuda. Smijeh odjekuje na sve
strane. Buka i glasanje ivotinja prate graju pop i rock glazbe. Posvuda se
izvija dim. Iz usta, automobila, vlakova, spreni ivot koji nepodnoljivo
smrdi, smrdi po seksu.
16
A L - QA' ID1 N OIHAD U EUROPI
Smrdi po paklu i njegovoj bijedi. Razlike se gube. ene su mukarci a mukarci
su ene, enke su mujaci a mujaci su enke, supruge su majke, ali i neudane
ene su majke, muevi su oevi, ali i neoenjeni mukarci su oevi!
Jadan je Abu al-Maivt. Ovo je zemlja nevjernika. Jadan je Abu al--Maivt. On je
zatoenik svoje alosti, svojih stisnutih plua. Abu al-Mawt je zatoenik
civilizacije. Abu al-Maivt je zatoenik zemlje nevjernika. On sjeda da popije
alicu aja. ajana je predivna, privlana, relativno ugledna. Nema mnogo
kurvanja. Michael Jackson je manje straan (kad se slua, jer je muko) nego
Madonna. Napola odjeveni su manje greni nego razodjeveni. Abu al-Maivt eli
platiti aj. Ne usuuje se hodati naokolo bez novca u depu.
Zavlai ruku u dep da izvue novac, ali nalazi knjigu. Gleda je: to je Kur'an.
Jadan je Abu al-Maivt, mui ga zaboravljivost. Otvara Kur'an i ita: "Abu Dihad
daruje Abuu al-Matvtu". Suze mu teku niz obraze - Abu Dihad mu je bio najbolji
prijatelj. Drugovali su u ljubavi prema Bogu, ali Alah je Abuu Dihadu darovao
smrt. Jadan je Abu al-Mawt. Njegova se tuga prelijeva i on jeca. Vidi tragove
krvi na Kuranu. Abu Dihad je poginuo s Kuranom u ruci.
Abu al-Maivt osjea pregolemu tugu, beskrajni jad. Krv Abua Di-hada je
miriljava kao parfem. Ali Abu al-Maivt je okruen vonjem hamburgera. Jadan je
Abu al-Mawt, mui ga zaboravljivost... Osjea se kao da je zatoenik vlastite
koe. Jadnik. Krv mu vrije u venama. Glava mu puca. Usamljen je.
Jadan je Abu al-Maivt, usamljen, u progonstvu. Izgubio je dom. Sjedi i sjea se,
a srce mu puca, on dre kao list. Ovdje [u otvorenoj kui] je ivahno kao u
konici... Jedna skupina sutra odlazi na vjebalite Al--Farooq... Selo Pabi,
kapija al-Tal, rijeka Jalalabada, planine Jaji, pustinja Kandahara, snijeg
Jerdiza, minobacaka granata, praina bitke, crta bojinice, "Zelena brigada".
Jadan je Abu al-Maivt, nosi teak teret na pleima. Brie suze i gui se u
jecajima. Koraci su mu teki od iscrpljenosti. Mie usnama kao da neto govori.
Moda recitira stihove pjesme: "Je li mogue, nakon to je Prorok napustio
njihovu zemlju, da si prihvatio blagostanje medu nevjernicima? Nisi li naao
Prorokov put, nisi li uo pjesme karavane [muenika]?"
I
-1-
AFGANfSTANSKA KUNJA
"Jedna mala skupina - to su oni koji u sebi nose uvjerenja za ovu religiju. Jo
manja skupina unutar te skupine jesu oni koji bjee iz ovog svjetovnog ivota da
bi djelovali na temelju tih uvjerenja. Jo manja skupina unutar te izabrane
skupine jesu oni koji rtvuju svoju duu i svoju krv kako bi izborili pobjedu za
ta uvjerenja i te ambicije. Dakle, oni su izabrani medu izabranima od
izabranih... Ne moe se doi do slave ako se ne proe taj Put. Ne moe se podii
graevina [islama], niti zavijoriti njegova zastava, niti porinuti njegov brod,
ako se ne proe taj Put. Put je samo jedan: Blaeni Put Dihada... Doista,
rukopisi povijesti piu se jedino krvlju tih muenika, jedino priama o tim
muenicima, jedino primjerima tih muenika. "
eik Abdullah Azzam, "Muenici, kamen temeljac nacije"
"O, muslimani1. Dugo ste spavali, dovoljno dugo da tirani zavladaju vama.
Pristali ste ivjeti kao robovi i pokorili ste se tiranima. Sada je dolo
vrijeme da se pobunite i unitite okove ropstva."
eik Abdullah Azzam, "Tko je siromaan pred Bogom"
18
Stranica
5. srpanj 2010
A L - Q A' IDI N D IH A D U EUROPI
Da bi se posve razumio islamski dihad u Bosni, treba prvo sagledati znaenje
sovjetsko-afganistanskog rata iz 1980-ih oima ideolokog "kuma" dananjih
sunitskih islamistikih revolucionara, eika Abdul-laha Yusufa Azzama. Prema
Azzamu i njegovim sljedbenicima, dihad u Afganistanu predstavlja kljuni
preokret u novijoj svjetskoj povijesti i smatra se temeljnim uzorom za iru
borbu kako bi se na kraju "obnovilo" svemono teokratsko carstvo od Maroka do
Filipina. Kao i u Bosni, mladii koji su doli iz Saudijske Arabije, Egipta,
Alira, Jemena, kao i drugih zemalja, kako bi rtvovali krv i duu u borbi da
"spase" Afganistan od komunistikih nevjernika, slave se do dana dananjeg kao
najvei junaci. Njihova lica i imena su legendarna, ak i izvan tradicionalno
muslimanskog svijeta. Ti neiskusni ali neobino uporni borci nazivali su se
mudahedinima, to jest, "islamskim svetim ratnicima". Zapadnjaki ih je svijet
nakon tog vremena poeo nazivati "afga-nistanskim Arapima".
Na prvi pogled nitko ne bi mogao ni zamisliti kakve e goleme posljedice imati
sovjetski napad na Afganistan u prosincu 1979. Afganistan nije bio ameriki
saveznik u Hladnom ratu - dapae, Sjedinjene Drave su manje-vie svjesno
proputale prilike tijekom 1960-ih i 1970-ih da privuku Afganistan u zapadnjaki
krug. Dok je susjedni Pakistan privlaio veliku panju, Afganistan je bio
preputen sam sebi. Kad je dola 1978. godina, zemlja je ve bila u tami
marksistike vladavine uz potporu Sovjetskog Saveza. Ipak, ogorene unutarnje
borbe za mo i narodno nezadovoljstvo komunistikim reimom poeli su klimati
politiko stanje koje je Sovjetski Savez paljivo odravao. Bojei se pada
marksizma u Afganistanu, Sovjetski je Savez napao zemlju pod izgovorom da uva
red i mir, te je zamijenio tadanju vlast ljudima koji bolje sluaju interese
Moskve. Sporadine pobune u plemenskim pokrajinama poetkom 1979. godine,
usmjerene protiv nove komunistike vlasti, nisu izgledale kao da e imati
uspjeha. Dok su tisue sovjetskih vojnika ulazile u zemlju, jedan je bivi
ameriki veleposlanik u Afganistanu ak najavio da e "Rusi unititi otpor za
nekoliko mjeseci".1
1 Eliot, Theodore L., Jr.: Gorbachev's Afghan Gambit. Institute for Foreign
Policy Ana-lysis: Cambridge MA, 1988., str. 1.
AFGANISTANSKA KUNJA
19
Umjesto da ostvare brzu pobjedu, sovjetski su se vojnici nali u okruenju
nesmiljena gerilskog protivnika. Bezbrojni Afganistanci pridruili su se
islamistikom otporu, koji je bio organiziran u vie domorodakih organizacija
mudahedina sa sjeditem u pakistanskom gradu Peshawaru. Iako su sve
afganistanske snage teoretski slijedile ideologiju islama, moe se ustvrditi da
su mnogi mjesni gerilci u ratu protiv Sovjetskog Saveza imali mnoge nereligiozne
porive, kao to su zavist i pohlepa. Mudahedinske postrojbe u Afganistanu esto
su prelazile iz jedne stranke u drugu, pa su ak i sklapale saveze sa sovjetskim
"nevjernicima" protiv svojih protivnika medu afganistanskim muslimanima.
Ipak, grozniave djelatnosti u Peshavvaru oduevile su cijeli islamski svijet,
daleko izvan granica napaenog Afganistana. Ideali opeg muslimanskog "bratstva"
probudili su se nakon mnogo godina nemara i zloporabe. Vie arapskih i islamskih
drava poduprlo je afganistansku stvar, skupljajui goleme koliine novca i
oruja koje su se slale muda-hedinskim strankama u Pakistanu. Taj poriv za
financiranjem i novaenjem nije se ograniio samo na slubene kanale: mnogi
bogati i poboni graani Saudijske Arabije i drugih zaljevskih zemalja dali su
hrpe novca i materijala za borbu.
U nekim fanatinim krugovima, niskost i nepravda sovjetske invazije pobudila je
mnogo gnjevniju reakciju. Pogotovo je jedan muslimanski mula, eik Abdullah
Azzam, bio iznimno opsjednut pitanjem Afganistana (vidi sliku 1). Azzam, roen
1941. u palestinskom selu Ass-ba'ah Al-Hartyeh blizu Jenina, duboko se razoarao
borbom Arapa protiv Izraela krajem 1960-ih. Iako se isprva pridruio
palestinskim gerilcima u Jordanu, Abdullah Azzam je gledao na svjetovna i
nacionalistika naela koja su promicali borci koji su sami sebe zvali
mudahedinima kao na isto licemjerje. Ljutit i otuen, otiao je iz Jordana i
poeo predavati na Sveuilitu kralja Abdelaziza u gradu Jeddah u Saudijskoj
Arabiji.2 Tamo ga je obuzela ideja dihada, "islamskog svetog rata". Jedan
njegov student i dobar prijatelj poslije je objasnio to je sinulo Azzamu dok je
predavao u Jeddahu:
2 "Sheikh Abdullah Azzam." Azzam Publications: London UK.
http://www.azzam.com/html/storiesabdullahazzain.htm
A'IDIN DZIHAD U EUROPI
Slika 1. eik Abdullah Yusuf Azzam, osniva Makhtab-e-Khidamat al-Mujahideen
("Ureda za mudahedinske usluge") u Peshawaru u Pakistanu.
Stranica
5. srpanj 2010
Ponekad traite pravdu u ovom ivotu ili neto vie to biste mogli dati
muslimanima diljem svijeta, a kad vidite da svijet posvuda izmie muslimanima,
onda se probudite, u vama se probudi dihad. Vidite ih u Bosni, Sudanu,
Somaliji, Kamiru, Afganistanu, Albaniji, Egiptu, Siriji... Razmiljate o tome,
i ako se ne okupite, ako se ne uhvatite za ruke i vjerujete u
AFGANISIANSKA KUNJA
21
isti cilj, drugi e vas unititi a da neete ni primijetiti. Morate neto
uiniti... dihad je jedini spasitelj ?
Azzam je bio vrsto uvjeren da islamski svijet opsjedaju neprijatelji, koji bi
svaki as mogli navaliti i progutati zadnje ostatke slavnog muslimanskog ummaha
(zajednice). Borba za irenje islama vie nije postupna kampanja. Ili e islam
maem pobijediti nepravedne i nevjerne neprijatelje, ili e zavriti u
ropotarnici povijesti. Azzam je izrazio svoja nova uvjerenja kao "samo dihad i
puka: bez pregovora, bez sastanaka, bez dijaloga".4
Azzam je u napadu na Afganistan vidio ispunjenje boanskog pro-rotva. Jedan je
europski narod, s idealima svjetovnosti i modernizacije, navalio na jednu
muslimansku zemlju da osvaja, pljaka i izbrie staru kulturu i religiju.
Ratrkani islamistiki branitelji borili su se protiv supersile, golijata koji
je imao naizgled nepresune zalihe streljiva i vojnika. Nosei poruku
apokaliptikog vjerskog sukoba, Azzam je brzo otputovao u Peshawar da
mudahedinima ponudi svoje usluge. Njegove organizatorske sposobnosti i osobna
karizma bile su legendarne: njegovi su se sljedbenici hvalili da je "eik
Abdullah netko koga potuju i neprijatelji... jer govori ono u to vjeruje".
esto su veliali njegovu neusporedivu sposobnost da ujedini i potakne vrlo
razliite muslimanske frakcije: "[Azzam] nema problema ni sa kim. Uvijek govori:
prestanimo s priom i bacimo se na posao, dosta svae, sluite organizaciji.
Sluite onome emu organizacija slui: naem cilju. Htio je ujediniti sve."5
Azzam je nepokolebljivo slijedio svoja ideoloka naela: ili e pobijediti u
svetom ratu u Afganistanu ili e postati ebid (muenik) i poginuti borei se.
Azzamov je ar zbog dihada samo porastao kad je vidio okrutno i krvavo
ratovanje u planinama Afganistana. Brzo je razradio vlastitu neovisnu misiju u
Peshavvaru. Azzamov krajnji cilj nije bio samo istjerati rusku vojsku iz
Afganistana, nego ukloniti potom sve "nevjernike" reime i ponovo uspostaviti
vladavinu ireg islamskog carstva.
3 Emerson, Steven i Khalid Duran: "Interview with Abu Iman." 4. studenog 1993.
4 "Sheikh Abdullah Azzam." Ibid.
5 Emerson, Steven i Khalid Duran: ibid.
22
A L - Q A' I D i N OIHAO U EUROPI
AFGANISTANSKA KUNJA
Namjeravao je iskoristiti dihad u Afganistanu da unovai i izvjeba muslimanske
gerilce iz cijelog Bliskog istoka i june Azije. Prvi od tih arapskih ratnika
odsjedali su u Azzamovoj "otvorenoj kui" u Pesha-waru, koja je sredinom 1980-ih
postala Makhtab-e-Khidamat Al-Mujahideen (MAK), "Ured za mudahedinske usluge".
Prije 1985. u Peshawaru je bilo samo nekih trideset i pet odanih inozemnih
dragovoljaca. Sve su operacije izvoene u najveoj tajnosti: zapovijed je
glasila da se "nijedan brat Arapin ne smije nai u uredu".6 U to doba, nejaki
MAK nije imao ni pouzdan sustav za dovoenje novaka u Afganistan i njihovo
vjebanje vojne taktike. Zbog toga su u prvih pet ratnih godina inozemni
islamistiki vode kao Abdullah Azzam prvenstveno igrali ulogu raunovoa i
agenata za dihad, a ne vojnih glaveina.
Glavna je prekretnica dola poetkom 1985., kada su se dogovorili Azzam i
Abd-i-Rab Rasoul Sayyaf, predsjednik domorodake funda-mentalistike koalicije
gerilaca po imenu "Islamsko jedinstvo afganistanskih mudahedina". Sayyaf je
pristao dati na koritenje centar za obuku Salman Al-Farisi (na granici
afganistanske pokrajine Kunar) izriito radi vjebanja arapskih novaka. U
travnju iste godine, dvadeset i pet dragovoljaca je unovaeno u prvi slubeni
teaj dihada za afganistanske Arape. Medu tim prvim dragovoljcima bio je
saudijski muslimanski aktivist i donator Wael Hamza Jalaidan iz grada Tucsona u
Arizoni, koji je ubrzo postao desna ruka Abdullaha Azzama i drugih istaknutih
voda mree afganistanskih arapa. Jalaidan je poslije ovako objasnio zbog ega su
osnovali centre za obuku:
Htjeli smo da svi koji dou nakon nas prou kroz istu metodu priprema - u
sudjelovanju i zajednitvu - kroz koju smo proli mi... Nakon jutarnje molitve,
okupili bismo se na itanje Kur'ana, a nakon popodnevne molitve, okupili bismo
se da itamo hadith [religiozne prie koje se pripisuju proroku Muhamedu] i
izvlaimo pouke iz njih. Nakon toga, ako je bilo vojnih operacija, sudjelovali
Stranica
5. srpanj 2010
bismo u njima.7
Azzam nije samo htio dragovoljce pouavati vojnu taktiku, nego je kroz vjersku i
filozofsku poduku elio stvoriti bratstvo koje bi izbrisalo sve etnike i
regionalne razlike. U Afganistan bi ulazili Egipani, Palestinci, Saudijci,
Jemenci i ostali. Izlazili bi muslimanski sveti ratnici.
Broj kandidata za gerilce tako je narastao da je Sayyaf ubrzo morao ograditi
cijeli jedan dio centra Al-Sadda iskljuivo za obuku arapskih novaka.8 Al-Sadda
je 1988. opisan u zapisniku s osnivanja Al-Qa'ide kao "otvoreni centar" iz kojeg
se najbolja "braa" biraju da se pridrue novoj teroristikoj organizaciji.9
Doista, odreeni broj "diplomaca" iz Al-Sadde poslije je igrao glavne uloge u
meunarodnom pokretu dihada. Jedan bivi lan Al-Qa'ide svjedoio je na
amerikom sudu da je Ramzi Yousef (mozak iza bombe koja je 1993. prasnula pod
Svjetskim trgovakim centrom u New Yorku) i sam bio medu gorljivim uenicima u
Al-Saddi tijekom tog razdoblja: "blizu granice izmeu Pakistana i Afganistana,
tamo imamo centar, koji je tada vodio Ibrahim al-Rari, i tamo sam vidio [Ramzija
Yousefa], koji je tamo vjebao."10
Azzamova je ratobornost magnetski privlaila druge potencijalne revolucionare,
medu kojima je bio i jedan njegov mlad i bogat student, sporedni lan mone i
utjecajne saudijske obitelji koji je okrenuo leda osrednjoj poslovnoj karijeri
da djeluje kao glavni pojedinani donator i organizator sve veih snaga arapskih
mudahedina koji su se borili u Afganistanu: Osama Bin Muhammad Bin Laden. Ono
to mu je nedostajalo u pogledu stvarnog vjerskog znanja, Bin Laden je
nadoknadio ideolokim arom i dubokim, dareljivim depom. Na svojoj zadnjoj
javnoj konferenciji za tisak, Azzam je govorio o kljunoj ulozi Bin La-dena u
sve veem pokretu afganistanskih Arapa:
Doao je svojom voljom, nosei bogatstvo, na Alahov put, plaa [muda-hedinima]
putne karte i brine se za njihove obitelji, plaa im smjetaj i prijevoz, kao i
sredstva za ivot u Afganistanu. On je na crti bojinice, tamo
6 Muhammad, Basil: Al-Ansaru l'Arab fi Afghanistan. Committee for Islamic
Benevolen-ce Publications.
7 Ibid., str. 112.
kllLj&fallt'ii ,,
8 Ibid., str. 183.
9 "Government's Response to Defendant's Position Paper as to Sentencing
Factors." United States of America v. Enaam M. Arnaout. United States District
Court Northern District of Illinois Eastern Division. Case #: 02 CR 892, str.
38.
10 United States v. Usama Bin Laden, et al. S(7)98 Cr. 1023 (LBS). United
States District Court, Southern District of New York. Trial Transcript, 20.
veljae 2001., str. 28.
24
A L-Q A * IDI N DIHAO U EUROPI
AFGANiSTANSKA KUNJA
25
gdje se ratuje... Stotinu je Arapa dalo ivot za Alaha. Zato su doli? Ljudi
kao Osama Bin Laden, Wael Jalaidan i drugi iz vodeih saudijskih obitelji...
doli su traei raj. Oni vjeruju da postoji Bog i da postoji raj, te da ivot
malo vrijedi.u
Ipak, prvi rezultati afganistanskih Arapa u stvarnim borbama nisu bili nipoto
legendarni. Mnogi od zadnjih novaka doli su iz obitelji srednje vie klase iz
podruja Arapskog zaljeva, te su znali mnogo vie
0 strojarstvu i poslovanju nego oruanoj borbi. Ti su nevjesti gerilci esto
bili opasnost za same sebe i za svaku postrojbu afganistanskih mu-dahedina koja
se htjela boriti uz njih. "Sveti ratnici" rodom iz Afganistana bili su obino
vrlo sumnjiavi prema svojim novim arapskim saveznicima, gledajui na te strance
kao na "Gucci-vojnike", koji se nisu razumjeli u drutvene i vjerske odnose
Afganistanaca.12 Dapae, brojne vatrene svae izmeu Arapa i Afganistanaca zbog
novca, obuke
1 vojne strategije u velikoj su mjeri oteavale uspjenu suradnju u borbi.
Ipak, ogranieno ratno iskustvo koje su stekli Arapi bilo je od neprocjenjive
vanosti. Krv i znoj povezali su te vojnike, od kojih je svaki bio iskreno
uvjeren da e smrt u borbi donijeti shuhadaa (muenitvo) i vjeni raj. Jedan
arapski borac, nakon to je vidio kako ruski zrani napad desetkuje njegovu
jedinicu, rekao je: "Meni je ova bitka bila zapravo veliki poticaj koji mi je
dao snage da nastavim. Uvjerila nas je da nitko nee biti pogoen ako to nije
sudbina koju mu je odredio Alah."13 Zvui paradoksalno, ali svaki strani gerilac
kojeg su Sovjeti uspjeli ubiti samo je poticao jo veu krvoednost - oni koji
su ostali na ivotu smatrali su se "prevarenima" i jo su gorljivije traili
Stranica
5. srpanj 2010
muenitvo u ime islama.
Poetkom 1988. napokon se ostvario Azzamov najvei san. inilo se da se rat u
Afganistanu primie kraju, i posve neoekivano, raznolika i neslona skupina
muslimanskih "svetih ratnika" porazila je monog ruskog medvjeda. Azzam i
njegova legija stranaca, uglavnom arapskih mu-dahedina, odigrali su u najboljem
sluaju manju ulogu u ratu, ali ta se
pobjeda smatrala kljunim dogaajem. Dok je skupljao priloge u Sjedinjenim
Dravama, Azzam je svojim sljedbenicima izjavio: "O, brao, nakon Afganistana
nita na svijetu vie nam nije nemogue. Nema velesila ni malih sila - vana je
samo snaga volje koja izvire iz nae vjere."14 Taj je oruani fundamentalistiki
pokret uveo revoluciju u suvremenu isla-mistiku politiku jer je ponudio
nevieno radikalnu alternativu u odnosu na mir i suradnju s kuffar
(nemuslimanskim "nevjernicima").
Kad su tisue arapskih novaka redovno dolazile na sjeverozapadnu granicu s
Pakistanom kako bi vjebali za borbu protiv "neprijatelja islama", Azzam je
objavio zasnivanje Al-Qa'ide ili "vrstog temelja". U monumentalnoj raspravi
objavljenoj u listu Al-Jihad (slubenom glasniku MAK-a), zakljuio je da svaka
revolucionarna ideologija treba imati izdrljivu, elitnu skupinu koja je titi,
nadahnjuje i vodi prema konanoj pobjedi. Ti gotovo lenjinistiki udarnici,
otvrdnuli kroz napore i rtve, "ine vrsti temelj za eljeno drutvo". Prema
Azzamu, rat u Afganistanu predstavljao je boansko "vatreno krtenje" tih
udarnika, iskuao je iskrenost njihove elje da uspostave islam pod svaku
cijenu. Samo kroz neprestanu oruanu borbu moe ujedinjena sila muslimana
nadvladati navodne neprijatelje. Na kraju je Azzam poslao ono to je zvao
"konanim pozivom": "Nastavit emo dihad koliko god treba, sve do posljednjeg
daha i posljednjeg otkucaja srca, ili dok ne vidimo zasnivanje islamske
drave."15 Krajem iste godine, jedan od Azzamovih glavnih pobonika Tamim
al-Adnani izjavio je pred ushienim sluateljstvom: "Najbolje je nastaviti
dihad. Nita osim dihada... ak i nakon oslobaanja Afganistana, ak i nakon
islamske vlasti, [mudahedini] nee stati. Otii e gore, u muslimanske zemlje
Rusije, islamske republike. Otii e dolje, u Palestinu, u [Jeruzalem]." Osim
toga, Al-Adnani je dodao ovu jezivu napomenu: "Ako im itko stane na put, Boe,
uniti ih! Ako nas neki vladar ne pusti da idemo, ii emo silom! Dihad!"16
Ali unato tim tenjama prema vrstom jedinstvu, 1988. je arap-sko-afganistanski
pokret trpio neslogu medu osnivaima. Stranarstvo
1' Videosnimka posljednje konferencije za tisak eika Abdallaha Azzama.
12 Kabbani, Shaykh Muhammad Hisham i Matten Siddiqui: "Usama Bin Laden: The
Complete File". The Muslitn Magazine, listopad 1998., str. 20, 23, 62, 67. 11
Muhammad, Basil. Op. cit., str. 187.
14 Emerson, Steven: Jihad in America. SAE Productions (za PBS): Washington DC.
Prvi put emitirano 21. studenog 1994. Trajanje: 1 sat.
15 Azzam, Dr. Abdallah: "Al-Qa'ida". Al-Jihad, 1988., 41, travanj, str. 46.
16 Emerson, op. cit.
A
26
AL-OA'IDIN D i H A D U EUROPI
je dolo do najviih razina mudahedina, pa je ak izbilo izmeu dugogodinjih
suradnika Abdullaha Azzama i Osame Bin Ladena. Fanatino oduevljenje Bin Ladena
idejom da odmah proiri dihad irom svijeta povremeno se sukobljavalo s
Azzamovom strpljivom i dugoronom strategijom. Azzam je do smrti traio konanu,
potpunu pobjedu u Afganistanu i stvaranje islamske vlasti u toj zemlji, a tek bi
potom "izvozio revoluciju". Ali Bin Laden je bio mladi i gorljiviji, pa je imao
druge namjere. ak i prije Azzamova umorstva, Bin Ladenu su pristupili neki
sljedbenici i rekli mu: "Okani se Abdullaha Azzama. On ne mari za druge vlade -
saudijsku, egipatsku, alirsku. Samo pria o Afganistanu."17
Nakon legendarnih bitaka kod Jajija 1987. i zasnivanja Al-Qa'ide, Bin Laden je
tiho prekinuo veze s Azzamom i krenuo na druge stvari. Mamdouh Mahmud alim
(poznat i kao Abu Hajer al-Iraqi), jedan od osnivaa Al-Qa'ide, tvrdi da Bin
Laden "nije razglasio taj prekid zato to ne voli neslogu".18 Problem je zapravo
izvirao iz dugotrajnog neslaganja izmeu Azzama i Bin Ladena u pogledu
strategije. Bin Laden je htio centralizaciju, veu disciplinu i krajnju
tajnovitost. Koristei rat u Afganistanu, htio je okupiti sve inozemne novake za
dihad i vjebati ih zajedno - pripremiti ih kao pokretljivu meunarodnu
islamistiku jedinicu za "blitzkrieg", izvjebati ih da brzo i nasilno prigrabe
vlast pomou terorizma. Azzam je bio praktiniji, njega je vie brinulo kako da
stvori dugotrajne veze s islamistikim saveznicima u Afganistanu, u nadi da e
tamo zasnovati buduu islamistiku dravu i uvrstiti mo mudahedina. Koristei
Afganistan kao "vrsti temelj", Azzam se nadao da e poslije sagraditi
Stranica
5. srpanj 2010
jedinstvenu muslimansku vojsku, sastavljenu od Arapa i Afganistanaca, kojom e
"osloboditi" cijeli islamski svijet.
eik Tamim al-Adnani poslije je pokuao objasniti taj neugodan raskol: "Kao da
se [Bin Laden] htio okoristiti dihadom, umjesto da se dihad okoristi nama, jer
smo mi htjeli doprinijeti dihadu, a ne izvui korist iz njega. Ta je pojmovna
razlika zapravo vrlo mala, jer se u oba sluaja radi o dihadu."19 Enaam Arnaout
(poznat i kao Abu Mahmoud
17 Engelberg, Stephen: "One Man and a Global Web of Violence". The New York
Times, 14. sijenja 2001., http://www.nytimes.com/2001/01/14/world/14JIHA.html.
18 Muhammad, Basil. Op. cit., str. 200. " Muhammad, Basil. Op. cit., str. 201.
AFGANISTANSKA KUNJA
27
al-Suri), voditelj navodno dobrotvorne skupine koja je pokrivala Al--Qa'idu i
zvala se Meunarodna zaklada dobre volje (Benevolence International Foundation -
BIF, zvana jo i Lajnat al-Birr al-Islamiyya), takoer je to zanemario kao
"manje nesuglasice". U to se vrijeme Arnaout trudio da naglasi jake i trajne
odnose izmeu Azzama i Bin Ladena, unato problemima koje su stvarali neki
njihovi suradnici, koje je Arnaout smatrao uhodama stranih obavjetajnih
sluba.20 ak i kad je Azzamov najui krug pred svojim potovanim vodom otvoreno
rekao da nije dobro to Bin Laden ima sve vie uspjeha, Azzam ih je mirno
uvjeravao: "ako postoji predstavnik Alaha na zemlji, to je sigurno Osama Bin
Laden".21
Iako mu neki Azzamovi najblii sljedbenici nisu htjeli vjerovati, ini se da je
golema veina ljudi u arapsko-afganistanskom pokretu (medu kojima i oni
najradikalniji) izraavala veliko divljenje prema udnom i pomalo karizmatinom
liku Bin Ladena. Osim toga, novi val pristiglih novaka za dihad, uglavnom
"muslimanskih djeaka, bez putovnica, koji su bjeali od tko zna ega", oboavao
je samozatajnog saudijskog otpadnika - on je utjelovio njihove mutne snove o
osobnom iskupljenju i slavi.22 Medu tom radikalnom mladei, prie o zbacivanju
omraenih bliskoistonih vlada u samoubilakom valu terora ostavljale su mnogo
jai dojam nego straarenje kod topnikog poloaja u hladnoj noi u nekom
zabaenom kutku Afganistana. U naivnom pokuaju da oponaaju mladenake tegobe
proroka Muhameda, ti su neiskusni vojnici htjeli iskoristiti vrijeme provedeno u
izgnanstvu da ojaaju redove i pripreme se za obeani apokaliptiki sveti rat
protiv izopenih "nevjernikih reima", idova, hinduista i svih drugih koji
stoje na putu stvaranja svjetskog islamskog carstva - to se uvjerenje na
arapskom zove Takfir ivaal Hijra.
Arapsko-afganistanski pokret svakako je do 1990. neto ostvario: mala skupina
motiviranih fundamentalista, uzrujana zbog propadanja muslimanskog svijeta, u
pet kratkih godina preobrazila se u utjecajnu
20 Muhammad, Basil. Op. cit., str. 226.
21 Muhammad, Basil. Op. cit., str. 226.
22 Miller, Judith: "A Witness Against Al Qaeda Says the US Let Him Down". The
New York Times, 3. lipnja 2000.
28
Al-OA'IDIN DIHAD U EUROPI
meunarodnu teroristiku vojsku, koju je podupiralo basnoslovno bogatstvo Osame
Bin Ladena, koji je postao manje-vie neupitni "knez" tog pokreta nakon to je
Abdullah Azzam tajanstveno umoren 1989. godine. Danas se za Azzamovo umorstvo
uglavnom sumnjie egipatski radikalni muslimani, koji su se dugo nadmetali s tim
tvrdim palestinskim vjerskim slubenikom oko novca i vlasti nad
arapsko-afganistan-skim pokretom. Egipani su eznuli za Bin Ladenovim
bogatstvom i smatrali su da je on vie naklonjen njihovim velikim planovima. U
meuvremenu, kako tvrdi bivi afganistanski Saudijac Hassan abd-Rabbuh
al-Surayhi, nakon Azzamove smrti i sovjetskog povlaenja iz Afganistana, gomila
preteno egipatskih mudahedina poela se okupljati u sjeditu Osame Bin Ladena
u Peshawaru.23
Egipani su arko eljeli privui panju i potporu mladog Saudijca, pa su
pozvali brojne novinare i predstavnike "agencija za pomo" da ga "stave u
arite". Kad su ga upitali je li to uinjeno namjerno da se dobije financijska
pomo Bin Ladena, al-Surayhi je odgovorio: "Svi su znali kako je Bin Laden
bogat, pa mislim da su se Egipani htjeli okoristiti." Ulizivali su se
ambicioznom Saudijcu i uvjeravali ga da treba pokrenuti agresivni globalni
dihad protiv meunarodnih neprijatelja Al-Qa'ide. Suravhi je nadalje tvrdio da
je "[Bin Laden] moda prihvatio tu zamisao kako bi postao emir, pa bi sve
islamske skupine dihada bile pod njegovom vlau, pogotovo one u Egiptu, koje
su slavne i glasovite."24 Na kraju, bez obzira na razlog, uz gorljivi blagoslov
Bin Ladena, afganistanski su se Arapi mogli slobodno okrenuti novim ciljevima
Stranica
5. srpanj 2010
izvan granica Afganistana.
Ubrzo se njihov pogled, kao i pogled ostatka svijeta, usmjerio na strahote koje
su trpjeli bosanski muslimani, upleteni u najgori oruani sukob u Europi od
1945. Pria o bosanskoj borbi afganistansko-arap-skih mudahedina je duga,
sloena i esto nedovoljno isticana. Pod agresivnim utjecajem lanova Al-Qa'ide,
niz gradova u sredinjoj Bosni pretvorio se u nove granine postaje islamskog
dihada u svijetu koji je izaao iz Hladnog rata. Tamo se okupila elita
ratobornih islamista ka-
23 Al-Banyan, Hasin: "Saudi 'Afghan' Talks About Involvement With al-Qa'ida,
Bin-Ladin, Related Topics". Al-Sharq al-Awsat, 25. studenog 2001.
24 Ibid.
AFGANISTANSKA KUNJA
29
ko bi izvjebala i iskuala novu generaciju idealistikih svetih ratnika koji su
spremni ponuditi svoj ivot kao rtvu radi stvaranja muslimanskog carstva o
kojem sanjaju. Odnosi koji su se istesali tijekom rata imali su nesagledive
posljedice: stotine prekaljenih arapskih mudahedina, koji su se zatekli u
unutarnjim previranjima u Afganistanu i nisu imali kamo, nali su utoite u
Bosni. To novo sklonite, istodobno blizu srca Europe i Bliskog istoka, pokazalo
se kao izvrsna taktika osnova za pijunau, financiranje i teroristike
djelatnosti Al-Qa'ide.
Osim toga, afganistansko-arapski pokret imao je mnogo koristi od europske
kulture i tehnologije. Kako su tvrdili predstavnici mudahedina, kad su europski
muslimani sa zapadnjakim obrazovanjem pristupili fundamentalistikom pokretu,
...to nije posluilo samo dihadu u Bosni, nego i svjetskom dibadu, zbog svega
to su postigli. Moda mislite da je ovo pretjerivanje, ali oni su koristili
bratske ruke da uine mnoge stvari za koje ne biste vjerovali. Knjige su se
prevodile i tiskale, i to na bojinici, zato to je bilo engleske brae koja su
znala engleski i arapske brae koja su znala arapski i malo engleskog, pa su
radili zajedno i preveli knjige o dibadu. Danas se zbog tih knjiga ostala braa
vraaju na put dihada. Pomou svojeg informatikog znanja napravili su cijele
kompjuterske mree.15
U prii o dihadu u Bosni moda najvie udi to to se nije dogaao u podruju
daleko od amerikog utjecaja, kao to je bio sluaj u Afganistanu. Dapae,
upravo obratno, ti su se mudahedini uspjeno organizirali pred nosom
Sjedinjenih Drava i snaga Ujedinjenih naroda, usred neuspjene misije
meunarodnih mirotvoraca.
25 Azzam Publications: "In the Hearts of Green Birds". Audio-kaseta, preveo
Salman Dhia Al-Deen, http://www.az2am.com.
-2-
DIHAD DOLAZI U BOSNU
Povelja islamske borbe: Mi kao muslimani dobili smo zadatak da ostvarimo
vladavinu Bojeg zakona na zemlji i da ne dopustimo nijednoj skupini na zemlji
da vlada bez Bojeg zakona. Borimo se protiv svakoga tko to odbije i tko ne eli
sluati [Boga]... Nametnuta nam je borba da uklonimo otpadnike vladare iz
zemlje islama, da se borimo protiv onih koji podupiru njih i njihove zakone, da
uvedemo kalifat, da osvetimo Palestinu, panjolsku, Balkan i islamske republike
u Rusiji, te da oslobodimo zatoene muslimane. Nai su neprijatelji krani,
idovi, otpadnici, oni koji oboavaju kravu i vatru, nai svjetovni vladari koji
briu zakone islama i licemjeri... Dihad je doao iriti Boju vjeru i unititi
sve vladare koji ne potuju Boga... Borba protiv nevjernika slui tome da se
slavi Boja objava.
Dokument koji je talijanska policija pronala u Islamskom kulturnom institutu
(ICI) u Milanu
Sukob u bivoj Jugoslaviji prvi je put izbio u lipnju 1991. nakon to su
Slovenija i Hrvatska proglasile neovisnost od Srbije. Ispoetka su ratna
djelovanja bila mala: rat Slovenije protiv Srba nije trajao ni mjesec da-
] 21 H A 0 DOLAZI U BOSNU
31
na, a poginulo je manje od sedamdeset ljudi. Ali druge drave bive Jugoslavije
nisu tako lako stekle mir. Rat Hrvatske protiv srpskih pobunjenika unutar
zemlje, koje je podupirala jugoslavenska vojska, trajao je est mjeseci i ubio
oko deset tisua ljudi. U sijenju 1992. napokon je zavladalo nesigurno
primirje. Na alost, dok je Hrvatskoj donijelo relativan mir, primirje je
otvorilo mogunost novih sukoba u drugim podrujima koja su tek stekla
neovisnost. Od raznih dijelova bive Jugoslavije, Bosna i Hercegovina bila je
posebno nepredvidljiva: kako se jo od vremena Otomanskog carstva sastojala od
mnotva nemirnih etnikih enklava, imala je dugu povijest vjerskih i politikih
Stranica
5. srpanj 2010
napetosti. Nije bilo neko veliko iznenaenje kad su se bosanski Srbi u travnju
1992. pobunili protiv samoproglaene neovisne bosanske vlade.
Kad je tog proljea krenuo ratni pokolj, bosanska je vlada pod muslimanskim
vodstvom imala premalo oruja i vojnika, pa se gotovo svugdje morala braniti.
Zapadni su diplomati osuivali postupke Srba, koji nisu marili za to, a
napadnuti su se muslimani pokuavali oduprijeti nadmonoj vojnoj sili. Ta je
teka nevolja privukla panju naklonjenih muslimana u drugim dijelovima svijeta,
pogotovo na Bliskom istoku. Tijekom rata, tisue mladia poslualo je
iskrivljeni poriv vjerskog vitetva i otputovalo u Bosnu vjerujui da e braniti
drevnu i ugroenu muslimansku zajednicu na Balkanu. Prvi medu pristiglim
dragovoljcima bili su puni poleta, ali nisu imali vojno iskustvo ni ustrojeno
vodstvo. Naravno, kako nije bilo organizacije, stalno je nedostajala osnovna
vojna oprema i potreptine. Ti prvi "mudahedini" obino bi se pridruili
snagama bosanske civilne obrane, koje su se po njihovoj procjeni "pokazale vrlo
neuspjene".26 Nije ni udo da su ti strani vojnici bili razoarani zbog slabe
koristi od njihova sudjelovanja.
Ali ubrzo su daleki islamski ekstremisti poduzeli mnogo ozbiljniji pothvat kako
bi pomogli unesreenim Bonjacima. Ti mladii, nadahnuti vjerskim i politikim
ideologijama mrnje, odluili su okrenuti svijet protiv "nevjernikih" reima,
ak i onih izvan tradicionalnih granica Bliskog istoka. "U prvim redovima"
selidbe arapskih dragovoljaca u Bosnu bili su iskusni mudahedini iz
protusovjetskog dihada u Afga-
26 "The Martyrs of Bosnia: Part I". Video-snimka. Azzam Publications: London,
2000.
32
A L-Q A' IDI N DIHAD U EUROPI
nistanu, koji je posluio kao "institut za poduku dihada" i u kojem je roena
Al-Qa'ida.27
Rat u Bosni je izbio u savreno vrijeme za afganistanske Arape. Pakistanska je
vlada u sijenju 1993., elei zakljuiti afganistanski di-had, zapovjedila da
se zatvore uredi arapskih mudahedina u zemlji i zaprijetila da e slubeno
protjerati sve ilegalne strane borce koji pokuaju ostati u Pakistanu. FBI je
mjesec dana kasnije kriom snimio jednog od voda egipatskog dihada kako preko
telefona nudi da e poslati nove dragovoljce u arapsko-afganistanske logore za
vjebu u Pakistanu. Reeno mu je: "svi su zatvoreni, eie, nita nije ostalo
otvoreno... ak je i Baza [Al-Qa'ida] potpuno zatvorena, svi su otili odavde...
osim za posebne situacije."28 Ti su se raseljeni ljudi suoili s tekim
problemom, jer bi povratak u domovinu znaio sigurno uhienje, muenje i moda
smrt. Jedan je saudijski glasnogovornik u Jeddahu u to vrijeme objasnio u
medijima: "Alirci ne mogu u Alir, Sirijci ne mogu u Siriju, ni Iraani u Irak.
Neki e odluiti krenuti u Bosnu, drugi e se morati stalno nastaniti u
Afganistanu."29 Njegova je procjena bila predvidljivo tona, jer su brojni
istaknuti arapski gerilci napustili junu Aziju i krenuli u novi ivot u
izgnanstvu i u "sveti rat" medu krvavim sukobima na Balkanu.
Jedan od tih ljudi, eik Abu Abdel Aziz "Barbaros" (to doslovno znai
"crvenobradi", a zvali su ga i Abdelrahman al-Dosari) izazivao je poseban strah
(slika 2). Al-Dosari, roen u Saudijskoj Arabiji 1942., potjecao je iz indijske
pokrajine Hvderabad, te je imao tipinu gustu crvenkasto-naranastu bradu. Poeo
je karijeru kao obian i neistaknut inovnik u kadrovskom uredu zrakoplovne
tvrtke Saudi Airlines, oenjen, s devetero djece.30 Ali bio je poznat i kao vrlo
potovan islamski predava u Arapskom zaljevu koji nije oklijevao da pozove na
sukob s
27 Ibid.
28 FBI-jev prijepis razgovora u kojem su sudjelovali Omar Ahmad Ali Abdel
Rahman, "Muhammad" LNU, i dva nepoznata mukarca 20. travnja 1993. United States
v. Omar Ahmad Ali Abdel Rahman et al. S3 93 Cr. 181 (MBM). Government Exhibit
7057, str. 11.
29 Evans, Kathy: "Pakistan clamps down on Afghan Mojahedin and Orders Expulsion
of Arab Jihad Supporters". Guardian (London), sijeanj 1993.
30 "Hafiz Mohammed Saeed: Pakistan's heart of terror". Kashmir Herald. Sv. 2,
br. 2, srpanj 2002.
33
Slika 2. Strani mudahedini u Bosni u prosincu 1992. Abu Abdel Aziz "Barbaros"
stoji krajnje desno.
pokvarenim saudijskim reimom.31 Kad se poetkom osamdesetih razbuktala
sovjetska ofenziva na Afganistan, al-Dosari je napustio monotoni ivot predavaa
i obiteljskog ovjeka, te se pridruio novom meunarodnom islamskom pokretu.
Stranica
5. srpanj 2010
"eik Abu Abdel Aziz", kako su ga otad zvali, prijavio se kao dragovoljac i
sudjelovao u opsenim operacijama dihada u Africi, Kamiru, na Filipinima i u
Afganistanu.32 Svojim je rijeima poslije opisao to se dogodilo:
Naime, to se tie poetka dihada u mojem sluaju, ja sam bio jedan od onih
koji su uli za dihad u Afganistanu im je poeo... ]edan od ljudi koji su
doli u nau zemlju [Saudijsku Arabiju] bio je eik dr. Abdullah Azzam - pokoj
mu dui - i uo sam kako poziva mlade da istupi i [pridrui mu se] na putu u
Afganistan. To je bilo 1984., barem mislim. Odluio sam otii i provjeriti stvar
osobno. Slava budi Alahu, to je bio poetak [mojeg putovanja uz] dihad. Jo
uvijek idem tim putem.33
31 "What is a Salafv or Wahabi and their affiliation with the Saudi
Government". http://www.ummah.net/alsalafyoon/EnglishPosts/salafy.html. Prosinac
2001.
32 Post, Tom i Joel Brand (1992): "Help from the Holy Warriors". Neivsiveek, 5.
listopada.
33 Tabib, Tawfig (1994): "Interview with Sheikh al-Mujahideen Abu Abdel Aziz".
Al-Sirat Al-Mustaqeem, br. 33, kolovoz 1994.
34
A L-Q A' I 0 f N D2INA0 U EUROPI
Tijekom prvog rata u Afganistanu, eik Abu Abdel Aziz dobio je nadimak "Hown"*
jer je u borbi iznimno vjeto koristio rusko raketno topnitvo "Hound". Osim
toga, protuteroristika sluba Sjedinjenih Drava smatra da je revni "Hown" brzo
ukljuen u mladu vojnu skupinu Al--Qa'ide koju su predvodili Abdullah Azzam i
Osama Bin Laden. Abu Abdel Aziz nikad nije javno spominjao Al-Qa'idu ni Bin
Ladena, ali je opirno govorio o svojem ratovanju uz njih: "Dihad u Afganistanu
bio je veliko iskustvo. Tko god je sudjelovao u tom iskustvu imao je veliku
elju da ga Alah zadri u dihadu sve do smrti, te da mu Alah udijeli smrt na
bojnom polju dihada. To je i naa elja, da poginemo na putu dihada."34
eik Abu Abdel Aziz imao je jaku osobnu karizmu, poput Abdulla-ha Azzama, koja
se pokazala kljunom u novaenju nepoznatog broja samoubilakih mudahedina,
dragovoljaca iz Europe, Bliskog istoka i sredinje Azije. Ti mladi idealisti
posluno su slijedili ono to im je ratoborni Saudijac zapovijedao u svojim
predavanjima:
Borite se u Alahovo ime - ali ne borite se vikanjem, ne borite se paljenjem guma
na cesti... ne, to nije muslimanski nain... [to je] borba... ubiti neprijatelja
i biti ubijen. Ta [dunost] nije nita novo za muslimane, nita novo za islam...
Od svakog se proroka trai da pode na dihad... Ako ne krenete na dihad, ako ne
elite ostaviti posao, ostaviti obitelj, ostaviti zemaljski ivot, boriti se u
Alahovo ime, Alah e vas kazniti... Idite sami, goloruki, bez oruja, bez iega,
ali idite. To je vaa dunost. Alah odgovara za vau hranu, za oruje, za sve...
mi emo vam pokazati smjer?5
Nakon to su mudahedini osvojili Kabul u travnju 1992., eik Abu Abdel Aziz
otputovao je s etiri iskusna arapsko-afganistanska zapovjednika u Bosnu i
Hercegovinu da "provjeri teren" i utvrdi je li Balkan plodno tlo za
arapsko-afganistanski raseljeni pokret, koji vie nije bio slubeno dobrodoao u
Pakistanu.36 Ipak, za razliku od drugih dalekih
35
* Iskvareni, arapski izgovor amerike kratice HOW - "haubica", (nap. ur.).
34 "The Jihad in Bosnia". Al-Daawah (Islamabad), Waseem, Ahmed: Islamabad,
sijeanj 1993.
35 Shavkh Abu Abdel Aziz: "Jihad and the Revival". Islamic Assemblv of North
America (IANA), konferencija 1993., Chicago, IL. IANA, traka #3352.
36 Tabib, Tavvfig. Op. cit.
postaja u Azizovoj svjetskoj turneji po muslimanskim "uzavrelim loncima", Bosna
je uistinu bila nepoznata zemlja za islamske ekstremiste s Bliskog istoka. Prije
nego to su zapadnjaki mediji poeli pokrivati rat koji se razbuktavao, mnogi
od njih nisu ni uli za tu zemlju. U intervjuu za list Al-Daawab, Abu Abdel Aziz
je priznao da u to vrijeme "nismo mogli shvatiti gdje je Bosna: je li u Americi
ili na junoj polutki ili u Aziji? Nismo imali pojma gdje je. Kad smo saznali da
je to dio Jugoslavije u Istonoj Europi, i dalje nismo imali pojma koliko je
tamo muslimana niti kako i kada je tamo dospio islam."37
Ali nakon to je tamo zatekao nepravdu krvavog sukoba, saudij-ski je poklonik
dihada brzo zakljuio da je to doista pravedan sveti rat. "Svi muslimani
trebaju sudjelovati", predloio je, "bilo novcem, bilo brigom za udovice i
siroad, bilo primanjem izbjeglica, bilo borbom u dihadu."38 Abu Abdel Aziz
nije se zavaravao u pogledu svoje misije u Bosni. Iako je proveo dio vremena
potiui da'iva (islamske misionare), upozorio je: "mi nismo ovdje da donosimo
Stranica
5. srpanj 2010
pomo u obliku hrane i lijekova... Ima mnogo organizacija koje to mogu. Mi
donosimo ljude."39 Kad je stiglo, vodstvo mudahedina u Bosni i Afganistanu
imenovalo je eika Abua Abdela Aziza za prvog emira, tj. vrhovnog zapovjednika,
bosanskih Arapa iz Afganistana. Novi je emir ubrzo podignuo svoj prvi stoer na
vjebalitu Mehurii, blizu Travnika u srednjoj Bosni.
Ujesen 1992. Osama Bin Laden osobno je zapovjedio bivem kljunom sudanskom
lanu Al-Qa'ide - koji je poslije postao vladin dounik - po imenu Jamal Ahmed
al-Fadl da otputuje u Hrvatsku, u Zagreb, kako bi se dogovorio s kljunim vodama
afganistanskih Arapa koji su djelovali kao izaslanici Al-Qa'ide u Bosni, a medu
njima su bili: emir eik Abu Abdel Aziz, Enaam Arnaout (poznat i kao Abu
Mah-moud al-Suri), te Abu Zubair al-Madani, Bin Ladenov roak o kojem govori 4.
poglavlje ove knjige. Nimalo sluajno, sastanak se odrao u zagrebakom uredu
Arnaoutove Meunarodne zaklade dobre volje
37 "fjjg Jihad in Bosnia".
38 Sudetic, Chuck: "Muslims heed call to arms". The New York Times, studeni
1992., br. 104, odj. 1, str. 5.
39 Post, Tom i Joel Brand: "Help from the Holy Warriors". Newsweek, 5.
listopada, 1992.
36
AL-UA'IDIN OIHAD U EUROPI
(BIF).40 Razgovori su se uglavnom vrtjeli oko sve veeg zanimanja Al-Qa'ide da
kupi bosanske tvrtke i sklopi veze s mreama bosanskih banaka kako bi sakrila
djelatnosti financiranja terorista.41 Kako navode zapisnici koje je objavio ured
dravnog odvjetnika SAD-a u Chicagu, tijekom tog razgovora Abu Abdel Aziz (za
kojeg se u tim dokumentima koristi njegovo drugo ime Abdulrahman Al-Dosari)
objasnio je Ja-malu al-Fadlu da "Al-Qa'ida nastoji utemeljiti logore za vjebu u
Bosni, sklopiti odnose s agencijama za pomo u Bosni i zasnovati tvrtke da
gospodarski podupiru Al-Qa'idu".42 Takoer je govorio o kupovini oruja iz
Njemake radi mudahedina na Balkanu, te je naglasio da treba napraviti fetvu
(religijski proglas) koja bi dopustila lanovima Al-Qa'ide da se odijevaju i
ponaaju kao zapadnjaci dok su u Bosni kako bi prikrili svoju nazonost i
"uklopili se".43
Kad su zavrili s tim operativnim pitanjima, Abu Abdel Aziz poeo je opisivati
opi plan Osame Bin Ladena za Bosnu. Bez oklijevanja je rekao al-Fadlu da je
glavni cilj Al-Qa'ide u Bosni "stvoriti osnovu za djelovanja u Europi protiv
pravog neprijatelja Al-Qa'ide, Sjedinjenih Drava". Nedugo potom, Abu Hajer
al-Iraqi (Mamdouh Mahmud alim, jedan od izvornih osnivaa Al-Qa'ide u
Afganistanu) potvrdio je al-Fadlu da je Abu Abdel Aziz rekao istinu i da Osama
Bin Laden u Bosni prvenstveno vidi polaznu toku za napade na Ameriku.44 Zatim
je Enaam Arnaout osobno dogovorio da se devet vrhunskih instruktora iz logora za
vjebanje terorista Al-Sadda u Afganistanu odmah dovede u sredinju Bosnu (slika
3).45
40 "Bili of Particulars". United States of America v. Enaam M. Arnaout. United
States District Court Northern District of Illinois Eastern Division. Case #: 02
CR 892. 3. veljae 2003., str. 5.
41 Ibid.
42 "Government's Evidentiarv Proffer Supporting the Admissibilitv of
Co-Conspirator State-ments". United States of America v. Enaam M. Arnaout.
United States District Court Northern District of Illinois, Eastern Division.
Case #: 02 CR 892. 31. sijenja 2003., str. 24-5.
43 "Bili of Particulars". Op. cit.
Co-Conspirator Statements". Op. cit.
Factors". United States of America v. Enaam M. Arnaout. United States District
38.
DIHAD DOLAZI U BOSNU 37
Slika 3. Al-Hajj Boudella, alirski borilaki instruktor premjeten 1992. iz
afganistanskog centra za obuku Al-Sadda u sredinju Bosnu.
Da bi Bin Ladenova strategija uspjela, svakako su drugi vjeti i iskusni
zapovjednici medu afganistanskim Arapima trebali doi na teren u balkanskoj
regiji kako bi koordinirali ope operacije. Tijekom prvih mjeseci rata u
proljee 1992., ratoborni egipatski eik Anwar Shaaban dodijelio je samome sebi
epsku ulogu (pomalo u stilu Abdullaha Azza-ma): biti politiki voda i glavni
glasnogovornik stranih pripadnika di-hada u Bosni (slika 4).46 Shaaban je bio
dobro poznat veteran iz afga-
1 "The Martvrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
Stranica
5. srpanj 2010
38
A L-QA' IDI N OIHAO U EUROPI
Slika 4. eik Amvar Shaaban, nadporunik u Al-Gama'at Al-lslamiyya i voda svih
nistanskog dihada, koji je kasnije postao imam (glavni muslimanski mula)
Islamskog kulturnog instituta u Milanu. Shaaban se trudio da uvjeri svoje
sljedbenike kako pogibija u borbi za obranu islama predstavlja plemenitu i asnu
sudbinu. U jednoj je prilici ovako govorio svojim pristaama:
ovjek s ispravnim [vjerskim] pogledima je ovjek koji zna da bi mogao umrijeti
u bilo kojem trenutku, na kojem god mjestu... jer on zna: ako Alah eli da nas
sada pogodi granata, svi emo poginuti, a ako Alah eli da nas granata pogodi na
bojinici, poginut emo tamo, a ako Alah eli da poginemo kod kue, u spavaoj
sobi, umrijet emo tamo. Dakle, mu-dahid [sveti ratnik]... zna da mu smrt moe
doi bilo kad, u trenutku kad to Alah poeli, i zato se ne boji smrti.47
Dok je jo studirao islam u Egiptu, Shaaban se glasno bunio protiv svjetovne
vladavine Anwara Sadata i Hosnija Mubaraka u Kairu. Egi-
4' "The Martvrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
0 21 H AD DOLAZI U BOSNU
39
patske su vlasti vrlo ozbiljno shvatile njegove pozive na islamsku revoluciju,
pa je Shaaban ubrzo potraio utoite u Afganistanu i vie drugih "muslimanskih
zemalja". Ali poput mnogih drugih afganistanskih Arapa, Shaaban se 1991. vie
nije osjeao sigurno u Afganistanu, kojim su zavladali nemiri. Zatraio je i
dobio politiki azil u Italiji, gdje se razoarao: "muslimanska je zajednica u
Italiji bila ista kao i svugdje u Europi: uspavana i obuzeta svjetovnim
stvarima". Uz pomo ratnih veterana iz Afganistana i talijanskih simpatizera
fundamentalizma (pogotovo medu siromanim useljenicima iz Sjeverne Afrike),
Anwar Shaaban je otvorio velik novi islamski centar u jednoj preureenoj garai
u Milanu. Dobro obavijeteni izvori u Al-Qa'idi hvalili su Shaabanov rad u
Milanu te su napominjali kako je Islamski kulturni institut "centar mnogih
djelatnosti, koji je postao vrlo popularan medu mjesnim muslimanima".48
Osim toga, L'Houssaine Kherchtou, bivi lan Al-Qa'ide, svjedoio je na nedavnim
suenjima etvorici sljedbenika Bin Ladena, koji su osueni zbog bomba
postavljenih 1998. u istonoafrikim veleposlanstvima, da je Shaaban koristio
Islamski kulturni institut kao kljuno mjesto afganistanskih Arapa za novaenje
mladih i nezadovoljnih muslimana koji ive u Europi. Kherchtou kae: "eik Anwar
Shaban je vodio Islamski kulturni institut, pa sam tamo iao svaki vikend".
Kherchtou je svjedoio i da je Shaaban osobno pomogao da se srede pakistanske
vize za njega i jo trojicu novaka za dihad, koji su zatim otili u logor vezan
uz Bin Ladena u istonom Afganistanu kako bi nauili koristiti oruje i
eksplozive.49 Dokazi koje su prikupile Sjedinjene Drave i Italija ukazuju da ta
etvorica nisu bila jedina, te da je Shaaban bio osobno odgovoran za slanje
stotina (moda i tisua) europskih novaka na vjebanje za Al-Qa'idu.50
Centar se pod Shaabanovim vodstvom brzo razvio u glavnu osovinu mree
afganistansko-arapskih djelatnosti u cijeloj junoj Europi,
48 "Under the Shades of Svvords". Zvuni zapis kao nastavak teksta "In the
Hearts of Green Birds". Azzam Recordings; London, 1997.
49 United States v. Usama Bin Laden, et al. S(7) 98 Cr. 1023 (LBS). United
States District Court, Southern District of New York. Prijepis suenja, 21.
veljae 2001., str. 1106-7.
so Ibid., str. 1108-9.
38
AL-OA'IDIN OIHAO U EUROPI
Slika 4. eik Anwar Shaaban, nadporunik u Al-Gama'at Al-lslamiyya i voda svih
nistanskog dihada, koji je kasnije postao imam (glavni muslimanski mula)
Islamskog kulturnog instituta u Milanu. Shaaban se trudio da uvjeri svoje
sljedbenike kako pogibija u borbi za obranu islama predstavlja plemenitu i asnu
sudbinu. U jednoj je prilici ovako govorio svojim pristaama:
ovjek s ispravnim [vjerskim] pogledima je ovjek koji zna da bi mogao umrijeti
u bilo kojem trenutku, na kojem god mjestu... jer on zna: ako Alah eli da nas
sada pogodi granata, svi emo poginuti, a ako Alah eli da nas granata pogodi na
bojinici, poginut emo tamo, a ako Alah eli da poginemo kod kue, u spavaoj
sobi, umrijet emo tamo. Dakle, mu-dahid [sveti ratnik]... zna da mu smrt moe
doi bilo kad, u trenutku kad to Alah poeli, i zato se ne boji smrti.47
Dok je jo studirao islam u Egiptu, Shaaban se glasno bunio protiv svjetovne
vladavine Anwara Sadata i Hosnija Mubaraka u Kairu. Egi-
"The Martvrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
Stranica
5. srpanj 2010
D 21 H A D ODLAZI U BOSNU
39
patske su vlasti vrlo ozbiljno shvatile njegove pozive na islamsku revoluciju,
pa je Shaaban ubrzo potraio utoite u Afganistanu i vie drugih "muslimanskih
zemalja". Ali poput mnogih drugih afganistanskih Arapa, Shaaban se 1991. vie
nije osjeao sigurno u Afganistanu, kojim su zavladali nemiri. Zatraio je i
dobio politiki azil u Italiji, gdje se razoarao: "muslimanska je zajednica u
Italiji bila ista kao i svugdje u Europi: uspavana i obuzeta svjetovnim
stvarima". Uz pomo ratnih veterana iz Afganistana i talijanskih simpatizera
fundamentalizma (pogotovo medu siromanim useljenicima iz Sjeverne Afrike),
Anwar Shaaban je otvorio velik novi islamski centar u jednoj preureenoj garai
u Milanu. Dobro obavijeteni izvori u Al-Qa'idi hvalili su Shaabanov rad u
Milanu te su napominjati kako je Islamski kulturni institut "centar mnogih
djelatnosti, koji je postao vrlo popularan medu mjesnim muslimanima " .48
Osim toga, L'Houssaine Kherchtou, bivi lan Al-Qa'ide, svjedoio je na nedavnim
suenjima etvorici sljedbenika Bin Ladena, koji su osueni zbog bomba
postavljenih 1998. u istonoafrikim veleposlanstvima, da je Shaaban koristio
Islamski kulturni institut kao kljuno mjesto afganistanskih Arapa za novaenje
mladih i nezadovoljnih muslimana koji ive u Europi. Kherchtou kae: "eik Anwar
Shaban je vodio Islamski kulturni institut, pa sam tamo iao svaki vikend".
Kherchtou je svjedoio i da je Shaaban osobno pomogao da se srede pakistanske
vize za njega i jo trojicu novaka za dihad, koji su zatim otili u logor vezan
uz Bin Ladena u istonom Afganistanu kako bi nauili koristiti oruje i
eksplozive.49 Dokazi koje su prikupile Sjedinjene Drave i Italija ukazuju da ta
etvorica nisu bila jedina, te da je Shaaban bio osobno odgovoran za slanje
stotina (moda i tisua) europskih novaka na vjebanje za Al-Qa'idu.50
Centar se pod Shaabanovim vodstvom brzo razvio u glavnu osovinu mree
afganistansko-arapskih djelatnosti u cijeloj junoj Europi,
48 "Under the Shades of Svvords". Zvuni zapis kao nastavak teksta "In the
Hearts of Green Birds". Azzam Recordings; London, 1997.
49 United States v. Usama Bin Laden, et al. S(7) 98 Cr. 1023 (LBS). United
States District Court, Southern District of New York. Prijepis suenja, 21.
veljae 2001., str. 1106-7.
f Ibid.? str. X108-9._
40
gdje je spadao i Balkan. Francuske su protuteroristike slube poslije
zakljuile da je ICI u Milanu, voden Shaabanovom rukom, imao "kljunu ulogu" kao
zapovjedni centar za skupine kao to su Al-Gama'at Al-Islamiyya, tuniski
An-Nahda ("Islamski preporod") i GIA.J1 ICI je stvorio malo islamsko podzemlje u
Italiji, s operativcima koji su prikupljali ak i do 30% dodatne naknade za
centar od uplaenih mjesnih muslimanskih poslovnih ljudi u Italiji radi potpore
"islamskoj stvari". Shaaban i njegovi pomonici u ICI-ju zatim su navodno
koristili sredstva za dihad kako bi, izmeu ostaloga, zaraivali od rairenog
verca orujem i davali "logistiku podrku" arapskim plaenicima upuenim u
Bosnu.52
Ljeti 1992. eik Anwar Shaaban je poveo prvu "slubenu" afgani-stansko-arapsku
delegaciju u Bosnu, zajedno s nekolicinom pristaa iz Italije. Shaaban je nakon
toga radio vie od tri godine kao duhovni i politiki eik stranih mudahedina
na Balkanu. Ali, kao to su svjedoili sami borci, "eik Anwar nije bio uenjak
za knjige, nego uenjak koji je radio ono to je propovijedao i borio se protiv
tlaitelja na svakoj razini, kao drugovi i prva pokoljenja muslimana... s
knjigom u ruci i vojnom odorom na tijelu. Ne samo da je poduavao, nego se i
borio". Doista, nakon takvih rijei pohvale, lako je primijetiti vane slinosti
izmeu uloge Palestinca Abdullaha Azzama u Afganistanu i Egipanina Anwara
Shaabana u Bosni. ini se da i izvori Al-Qa'ide istiu tu slinost: na jednoj
zvunoj snimci, predstavnici mudahedina nastoje razmrsiti tajanstveni Shaabanov
ivot i kau da je "slijedei korake eika Abdullaha Azzama, eik Anwar Shaaban
nosio odgovornost odreda mudahedina u Bosni... pouavao, hrabrio i nadahnjivao
ratnike, postavljajui jednake temelje u Bosni kao to je eik Abdullah Azzam
postavio u Afganistanu".53
51 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard: Requisitoire Definitif aux Fins
de Non-Lieu. De Non-Lieu partiel. De Requalification. De Renvoi devant le
Tribunal Correcti-onnel, de mantien sous Controle Judiciaire et de maintien en
Detention. Cour D'Appel de Pari; Tribunal de Grande Instance de Pari. No.
Parquet: P96 253 3901.2, 2001., str. 99.
52 Willan, Philip: "Italians arrest suspected Islamic militants". United Press
International, 26. lipnja 1995.
Stranica
5. srpanj 2010
53 "Under the Shades of Swords". Zvuni zapis kao nastavak teksta "In the
Hearts of Green Birds". Studeni 1997. Azzam Recordings: London.
OIHAD DOLAZI U BOSNU
41
Shaaban je esto navraao u svoj milanski stoer slian onom u Peshavvaru, nakon
ega bi vodio u Bosnu mnotvo veterana iz bitaka Al-Qa'ide, kao i novaka, medu
kojima i svoju enu, ker i petoricu sinova. U faks-poruci koju je iz Milana
poslao moguem muslimanskom donatoru iz Katara, Shaaban je govorio kako je
osobno "uvjeren da islamski projekti u Europi moraju biti glavni prioritet, s
obzirom kako pretvaranje tih mjesta u stabilne baze za muslimane moe donijeti
korist muslimanima irom svijeta".54 Nema sumnje da se Shaaban nadao kako e
iskoristiti rat u Bosni kao nain stvaranja stoera i mree Al--Qa'ide (pogotovo
njezinih sjevernoafrikih pristaa) u Europi. Nije ni udo da su mnogi od onih
koje je Shaaban 1992. poveo u Bosnu postali "zapovjednici i instruktori, elita
mudahedina".55
Shaabanov se utjecaj proirio i na razne druge fundamentalistike mule u
Italiji, kao to je bio Mohamed Ben Brahim Saidani, tuniski rat-nik-dragovoljac
u Bosni i imam damije u ulici Massarenti u Bologni. Saidani je bio jedan od
vie sudionika u teaju poduke za gerilce koji je 1993. odran u Afganistanu.
Kad se vratio u Italiju, brzo je nagovorio trideset mjesnih pristaa da se
prijavi u brigadu stranih mudahedina koja je djelovala u Bosni. Utemeljio je
tvrtku-paravan u Italiji koja je davala naizgled zakonite radne dozvole
dragovoljcima i veteranima dihada, s kojima su mogli neometano putovati u razne
krajeve svijeta, pa tako i u Bosnu.56 Svjedoei na suenju zavjerenicima koji
su osueni za sudjelovanje u bombakom napadu na istonoafrika veleposlanstva
1998., Al-Qa'idin asnik Jamal al-Fadl govorio je o tome kako je putovao u
Zagreb sredinom 1992. i kako je dobio uputu da se sastane s Mohamedom Saidanijem
kako bi dobio "podatke o onome to se dogaa u Bosni" i odnese te podatke
izravno Osami Bin Ladenu.57
Vjerski i politiki vode bili su kljuni u toj fazi, ali jednaku su vanost
imali iskusni vojni savjetnici i zapovjednici. Uz odgovarajue vod-
54 Protuteroristiko izvjee talijanskog Odjela za opa istraivanja i posebne
operacije (DIGOS): "Premetaine Islamskog kulturnog centra, Viale Jenner
50, Milano, 26.6.1995." Datirano: 15. rujna 1997.
55 "Under the Shades of Svvords". Op. cit.
56 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard. Op. cit., str. 97.
57 United States v, Usama Bin Laden, et al. Op. cit., 20. veljae, str. 97.
42
AL-QA'IDIN D2IHA0 U EUROPI
stvo, poetnike greke iz borbe u Afganistanu moda se mogu preskoiti u Bosni.
Enaam Arnaout je doveo sposobne ljude izravno iz vjebalita Al-Qa'ide u
Afganistanu, a ti ljudi nisu bili sami. U tjednima koji su uslijedili za prvom
pobunom Srba u travnju 1992., Anwar Sha-aban se susreo sa skupinom "vodeih
[vojnih] osoba iz afganistanskog dihada" i sloio se da je nuno uspostaviti
znatne mudahedinske snage u Bosni. Te su "vodee osobe" bili prvenstveno eik
Abu Abdel Aziz, Wahiudeen al-Masri, Moataz Billah i Husaamudeen al-Masri.58
Wahiudeen al-Masri, jo jedna arapska legenda iz rata u Bosni, roen je u junom
Egiptu. Kad je odrastao, Wahiudeen se "duboko upleo" u Muslimansko bratstvo,
relativno umjerenu islamistiku opozicijsku stranku u Egiptu. Ipak, kao mnogi
radikalni egipatski fundamentalisti, nije imao strpljenja za preteno nenasilan
pristup Bratstva, pa je odluio pristupiti protusovjetskom dihadu u
Afganistanu, u elji da pomogne osnutku novog islamskog carstva. Prijavio se u
vjebalite za mu-dahedine i postao neobino djelotvoran gerilac. Njegov je
instruktor "zapazio kako Wahiudeen brzo ui ratne vjetine", pa ga je postavio
da vjeba novake koji su pristizali u vjebalite. Kad se
Sovjetsko--afganistanski rat izrodio u borbe medu strankama unutar mudahedi-na,
otiao je iz zemlje i stigao u Bosnu ljeti 1992. Afganistanski su Arapi hvalili
Wahiudeena kao "vrlo profesionalnog vojnika, okrenutog ratovanju, iako... vrlo
pobonog i vrlo skromnog".59
Moataz Billah i Husaamudeen bili su takoer obojica egipatski veterani iz
dihada u Afganistanu, te se sumnjalo da su sljedbenici eika Omara Abdela
Rahmana. (Arapski pseudonim "Husaamudeen" otprilike se moe prevesti kao "Ma
vjere".) ak i prije Afganistana, u Egiptu, Moataz Billah je bio glasovit
studentski aktivist u islamisti-kom pokretu. O njegovoj su se hrabrosti plele
zadivljene legende, iako esto neuvjerljive. Jedna od njih priala je kako je u
bijegu od egipatskih vlasti skoio s peterokatnice i nekim udom proao bez
ozljeda. U svakom sluaju, bio je savren kandidat da se pridrui militantnim
arapskim prognanicima u Afganistanu, gdje je nakon vie godina dihada
Stranica
5. srpanj 2010
58 "The Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
59 "In the Hearts of Green Birds". Zvuni zapis koji je preveo Salman Dhia Al
Deen.
Azzam Recordings: London.
0 21H A D DOLAZI U BOSNU
43
postao gerilac s iskustvom i karizmom. Kad je 1992. poeo rat u Bosni, Moataz
Billah, koji je imao oko 25 godina, ve je stekao dojmljivo "vojniko iskustvo
koje je nadopunilo njegov marljivi um". Tada je dobio sumnjivu ast da osobno
nadgleda borbene vjebe u tek osnovanim vojnim logorima Al-Qa'ide u Srednjoj
Bosni. Billah je poduavao novake, kako arapske tako i bosanske, koristei
"vojno i borbeno iskustvo s kojim se ne mogu mjeriti nikakvi specijalci na
svijetu... Za razliku od njih, Muataz nije stekao iskustvo u uionici, nego u
pranjavim planinama Afganistana, borei se protiv najjae svjetske velesile tog
doba". Praktiki je sve poetne dragovoljce medu stranim mudahedinima sa
sjeditem u Bosni osobno uvjebao Billah. Osim toga, izravno je sudjelovao u
ratnim djelovanjima i vie je puta ranjen.60
Arapsko-afganistanski mudahedinski zapovjednici stigli su u svibnju 1992. i pod
vodstvom eika Anvvara Shaabana i amira Abua Abdela Aziza Barbarosa utemeljili
logore za dihad na dva glavna mjesta: u naputenom starakom domu u Zenici, u
Srednjoj Bosni, i 30 kilometara dalje, u Mehuriima, deset kilometara od
Travnika, u podnoju klisure, "tamo gdje se obino odrava stoni sajam".61 Bilo
je i manjih depova stranih mudahedina na planini Igman, juno od Sarajeva
(kojima je openito upravljao "general" Abu Ayman al-Masri), kao i u Turbetu,
Radini i drugdje u Lavanskoj dolini u Srednjoj Bosni.62 Zapovjednici su uredili
logore potpuno u skladu s afganistanskim modelom: intenzivno, agresivno
novaenje i pouavanje u vojnoj taktici, ali i nasilnom, napadakom obliku
islamskog fundamentalizma preuzetom iz vjebenih logora Al-Qa'ide u Hindukuu.
Propagandne snimke vojnih vjeba u bosanskim logorima vrlo su sline snimkama
Al-Qa'ide iz Afganistana: zahtjevno razgibavanje, teke terenske vjebe, osnovna
oruja i eksplozivi, te legije crno odjevenih i bradatih gerilaca koji pjevaju
sbabada: "la ilaha U Allah, Muhammedurasool Allah" ("Alah je jedini bog, a
Muhamed je njegov prorok!").63 Krajem kolovoza, eik
61 Eykyn, George: "'Mujahidin' rush to join Islamic fundamentalists in war".
The Times (London), 23. rujna 1992.
44
AL-QA'IOIN DIHAD U EUROPI
D2IHAD DOLAZI U BOSNU
45
Abu Abdel Aziz rekao je jednom britanskom novinaru: "Sada smo prilino brojni, a
svaki dan nas je vie. Veina se borila u Afganistanu, ali nekima je ovo prvi
put da su u dihadu."64
Odmah je bilo jasno da e se vodstvo morati organizirati da kupi oruje i drugu
potrebnu vojnu opremu. Zbog tih potreba, eik Abu Abdel Aziz poeo je veliku
akciju skupljanja novca i novaenja kako bi se pomoglo dihadu. Vijesti o
bosanskim mudahedinima dojavio je raznim fundamentalistikim muslimanskim
klericima diljem Bliskog istoka koji su bili naklonjeni afganistanskim Arapima i
esto im se pridruivali. Ti radikalni klerici, koje su nadahnjivale naizgled
beskrajne scene pokolja civila u Bosni, grdili su svoje sljedbenike, govorili im
da su kukavice i "nevjernici" ako ne pomognu mudahedinima da pobijede "ljude
raspela" na Balkanu. Kao Anwar Shaaban, mnogi su bili spremni i eljni
pretvoriti Bosnu u novi Afganistan. Prema propagandnim snimkama Al-Qa'ide, medu
najvanijim vjerskim vodama koji su ponudili svoju pomo arapsko-afganistanskom
dihadu u Bosni bili su: eik Salman al-Awdah (Saudijska Arabija), eik Omar
Abdel Rahman (Egipat), eik Abu Talal al-Qasimy (Egipat), eik Abdul-Majid
az-Zin-dani (Jemen) i eik Omar Bin Ahmad Saif (Jemen).65 Svi se ti ljudi
konstantno pojavljuju u svijetu terorizma s vjerskim pobudama, te su izravno
nadahnuli mnoga nasilja meunarodne mree Al-Qa'ide.
eik Salman al-Awdah spada medu najzloglasnije i najkontroverz-nije islamistike
mule u Saudijskoj Arabiji. Saudijska ga je vlast sredinom 1990-ih formalno
zatvorila na pet godina, zbog njegove ekstremistike retorike i poziva na vojni
sukob sa Zapadom, ali pustili su ga 1999. bez objanjenja. Osama Bin Laden je
govorio kako se al-Awdahu divi kao junaku, a u intervjuu s novinarom Peterom
Arnettom naveo ga je kao izravno nadahnue za svoju "dunost da promiem ono to
je pravo i zabranjujem ono to je krivo".66 S druge strane, kako tvrdi barem
Stranica
5. srpanj 2010
jedan internetski asopis Al-Qa'ide koji izlazi u Saudijskoj Ara-
64 Hogg, Andrew: "Arabs join in Bosnia war". The Sunday Times (London), 30.
kolovoza 1992.
66 "CNN/Time Impact: Holy Terror?" Prijepis intervjua Osame Bin Ladena s
Peterom Arnettom. CNN. Oujak 1997.
biji, al-Awdah je rekao drugim teroristikim vodama u Saudijskoj Arabiji da je
"ponosan to je jedan od vojnika Abua Abdallaha [Bin Ladena]".67
Al-Awdah je bio posebno osjetljiv na tegobe koje proivljavaju razne manjinske
muslimanske zajednice u inozemstvu. Al-Awdah je 1995. izdao kratku brouru po
imenu "Iza reetaka". Podsjeajui na probleme muslimana, pogotovo u Bosni,
Somaliji, Tadikistanu, Egiptu, Siriji i Palestini, Avvdah je upozorio: "to je
izdaja s nae strane kad zanemarujemo nau brau muslimane i putamo ih da budu
laka meta svojim neprijateljima".68 Konkretnije, u pogledu samog rata u Bosni,
eik Salman al-Awdah upozorava svoje sljedbenike:
Povjesniari kau: "najistaknutiji ratovi u povijesti su oni koji se zasnivaju
na vjeri", jer ovjek koji se bori za svoju religiju uvjeren je da e umrijeti
kao muenik... Ono to se dogodilo u Bosni i Hercegovini nije bio samo rat
izmeu muslimana i Srba, nego rat izmeu islama i kranstva. Tako moramo
gledati na to. Bio je to rat koji je poveo cijeli Zapad protiv islamskog
svijeta.
Dapae, al-Awdah je krivio Europu i Sjedinjene Drave ne samo zbog toga to se
nisu obazirali na humanitarnu krizu i strane patnje Bonjaka, nego i zato to
su bili glavni spletkari u meunarodnoj uroti da se ugui islam. Snimke njegovih
predavanja pokazuju kako je gnjevno napadao UN-ov embargo na oruje kao nepravdu
i namjeran potez protiv muslimana: tvrdio je da su Bonjaci namjerno sprijeeni
da se ne naoruaju u samoobrani i da su time Sjedinjene Drave i UN preutno
"odluili da e muslimani nastradati u srpskim napadima, to je bilo lukavo i
dobro promiljeno".69
Drugi u toj skupini utjecajnih mula, eik Omar Abdel Rahman, sada u zatvoru,
jest krajnje zloglasni duhovni voda obje glavne egipatske islamistike
teroristike skupine, Al-Gama'at Al-Islamiyya i Al-Jihad. Slijepi je eik
navodno bio vrlo blizak Osami Bin Ladenu u danima di-
67 "Voice of Jihad: Issue #1". http://www.cybcity.com/suondmag/index.htm.
Listopad 2003.
68 Al-Awdah, eik Salman. "From Behind Bars", 1995., str. 13.
^ 1,
46
AL-OA'IDIN DIHAD U EUROPI
DZIHAD DOLAZI U BOSNU
47
hada u Afganistanu te je navodno bio u skupini Egipana koji su nagovorili Bin
Ladena da "ima jasnu politiku koritenja [arapskih novaka] nakon Afganistana
radi drugih ratova".70 U jednoj radijskoj emisiji na arapskom 1993., eik Omar
je osudio Ujedinjene narode tvrdei: "Amerikanci su potomci majmuna i svinja
koji se hrane ostacima s trpeze cionista, komunizma i kolonijalizma"71. Gorljiva
mrnja tog mule prema nemuslimanskim "nevjernicima" odraavala je mraan i
krajnje fanatian smjer arapsko-afganistanskog pokreta nakon to su Bin Laden i
njegovi pristae preuzeli vlast.
Osama Bin Laden i sljedbenici nisu olako shvatili uhienje eika Omara u
Sjedinjenim Dravama zbog saveznih prekraja. Nakon to je slijepi eik zatvoren
poslije bombakog napada na Svjetski trgovaki centar 1993., izdajica Al-Qa'ide
Jamal al-Fadl bio je na sastancima vodstva u sudanskom gradu Khartoumu s drugim
viim pobonicima Bin Ladena. Kako kae al-Fadl, Al-Qa'ida je uhienje eika
Omara smatrala "vrlo alosnim i... vrlo loim... i moramo neto poduzeti...
Govore o onome to trebamo uiniti protiv Amerike".72 Ubrzo nakon toga, u
prosincu 1994., skupina alirskih islamskih militanata zauzela je jedan
zrakoplov tvrtke Air France u Aliru, to se pokazalo kao neuspjean i brzoplet
pokuaj samoubilakog udarca u Eiffelov toranj na Boi. Nakon to su zauzeli
zrakoplov, otmiari su zatraili (u zamjenu za putnike taoce) "putanje dr.
Omara Abdela Rahmana i [eika] Sal-mana al-Awdaha".73 Slino tome, u rujnu
2000., na tajanstven se nain pojavila nova video-snimka Bin Ladena i drugih
teroristikih voda na sastanku u Afganistanu. Bin Laden je govorio u kameru i
obeao "raditi svom snagom kako bismo oslobodili naeg brata eika Omara Abdela
Rahmana i sve nae zatoenike u Americi, Egiptu i Rijadu".74 Na
70 Engelberg, Stephen. "One Man and a Global Web of Violence". The New York
Times, 14. sijenja 2001.
Stranica
5. srpanj 2010
71 Friedman, Robert I. "The CIA and the Sheik". The Village Voice, 30. oujka
1993.
72 United States v. Usama Bin Laden, et al. S(7) 98 Cr. 1023 (LBS). Op. cit
6. veljae 2001., str. 296.
73 American Islamic Group (AIG): "Urgent - Air France Real Story - Part II
(What Really Happened) [Malhamat Al-Shahadah]. Islam Report, 31. prosinca 1994.
74 "Bin Laden vows to free Islamist sheikh jailed in US". Agence France Presse.
22. rujna 2000.
tom je sastanku bio i sin eika Omara, Asadullah, koji je oduevljeno pljeskao
Bin Ladenovim rijeima i pozvao muslimane da "krenu naprijed i proliju krv".75
eik Abu Talal al-Qasimy (poznat i kao Talaat Fouad Qassem), trei u skupini
mula koji su sudjelovali u bosanskom dihadu, roen je u Egiptu u lipnju 1957.
Prvo je bio predstavnik skupine Al-Gama'at Al-Islamiyya na Strojarskom fakultetu
Sveuilita Al-Minya u Egiptu, da bi na kraju postao glavni emir skupine
Al-Gama'at u Al-Minyi izmeu 1979. i 1981. Egipatske su ga vlasti zatvarale vie
puta, i prije i poslije atentata na predsjednika Anwara Sadata. Neto kasnije,
al-Qa-simy je uspio pomou lane putovnice pobjei iz Egipta i pridruiti se sve
veem broju militantnih muslimanskih prognanika u Afganistanu. Dok je bio tamo,
"susreo se s dihadom na Alahovu putu, te je... prigrlio puku".76
Dok je s njim blisko suraivao jo jedan slavni zapovjednik Al-Gama'ata i vii
pobonik Osame Bin Ladena, Abu Hazim al-Masri (tj. Mustafa Hamzah),77 al-Qasimy
je takoer mnogo radio na organizaciji arapsko-afganistanskih ratnika dihada iz
Egipta, kako bi ih ujedinio u vojnu i ideoloku silu koja bi jednog dana trebala
zbaciti svjetovni i prozapadni egipatski reim Hosnija Mubaraka.78 U Afganistanu
je utemeljio slubeni list Al-Gama'ata, Al-Murabeton, te je napisao vei dio
prvih brojeva. Kad se Sovjetsko-afganistanski rat izrodio u opasne unutarnje
borbe, al-Qasimy je dobio politiki azil u Danskoj, gdje je nastavio iriti
svoju radikalnu poruku kao urednik inozemnog ureda
75 Coolev, John K.: "We Will Free Our Brothers". ABC News, 25. rujna 2000.
76 eik Abu Ithar: "Sheikh Abu Talal Al-Qasimy, Infatuated With the Pen and the
Spear". Al-Nida'ul Islam. 21, prosinac-sijeanj 1997-8. http://www.islam.org.au.
77 Abu Hazim (ili Mustafa Hama) spominje se u svjedoenju s egipatskog suda kao
netko tko ima "bliske veze" s Al-Qasimyjem, a osim toga je proao "kroz
[afganistansko] iskustvo s [Al-Qasimyjem]". I vicarska i egipatska policija
zakljuile su 1999. da je Abu Hazim "izravno ili neizravno zapovjedio" zloglasni
teroristiki napad u egipatskom Luxoru u studenom 1997., kad je poginulo 58
europskih turista. Egipatska je policija napomenula da je nakon napada Abu Hazim
pobjegao iz privremenog boravita u Sudanu i preao u sigurnost Bin Ladenovih
logora u Afganistanu. Hauser, Christine: "Bin Laden 'behind Luxor strike'".
Middle East Times, 23. svibnja 1999.
78 Sharaf-al-Din, Khalid: "Fundamentalists' Leaders Formed Bogus Organizations
To Confuse the Security Organs". Al-Shara al-Awsat, 7. oujka 1999., str. 6.
Vidi i: Hauser, Christine: "Bin Laden 'behind Luxor strike"'. Middle East Times,
23. svibnja 1999.
|
48
A L-QA' i DI N DIHAD U EUROPI
Al-Murabeton u Kopenhagenu.79 Jedan od druga etiri urednika koji su radili u
Kopenhagenu bio je dr. Ayman al-Zawahiri, jedan od osnivaa i drugi najvaniji
lan Al-Qa'ide.80 Al-Qasimy je bio i dobar prijatelj emira bosanskih mudahedina
Anwara Shaabana, te je imao agresivnu, angairanu i izravnu ulogu u bosanskom
dihadu.
Ali vrsta potpora za arapske mudahedine u Bosni dolazila je i iz drugih izvora
osim Saudijske Arabije i Egipta. eik Abdul-Majid az-Zin-dani je odavno
ideoloki voda jemenske opozicijske stranke Al-Islah, te slavni i iskusni
zapovjednik arapskih mudahedina. Od 1984. do kraja desetljea Zindani je doveo
izmeu pet i sedam tisua Arapa, medu kojima su mnogi Jemenci, u logore
Al-Qa'ide u Afganistanu radi vojne obuke i vjerske poduke pod njegovim osobnim
vodstvom. Bio je sastavni dio pokreta afganistanskih Arapa. Nakon
sovjetsko-afganistan-skog dihada, Zindani je poticao prognane
arapsko-afganistanske borce da se presele i nastave osposobljavanje u
planinskim, plemenskim podrujima Jemena.81 Tamo je zasnovao vlastito vjersko
sveuilite, na kojem je budui ameriki taliban John Walker Lindh studirao
prije putovanja u Pakistan. Prema jednom kaznenom sluaju iz Jordana, eik
az-Zindani je dao deset tisua dolara u ime Osame Bin Ladena da se financira
radikalna islamska teroristika elija u Jordanu koja je 1994. poinila vie
smrtonosnih bombakih napada.82 Zvuni zapisi Zindanijevih vatrenih propovijedi
nakon 11. rujna 2001. kau, izmeu ostaloga, da je predsjednik George Bush bio u
Stranica
5. srpanj 2010
zavjeri sa idovima da se uniti Svjetski trgovaki centar i da se zatim
muslimani okrive za to.83 Uz aktivno poticanje Zindanija, Jemen je postao jedno
od glavnih mjesta okupljanja dragovoljaca za dihad u Bosni.
Kao jo jedan primjer, u samo tri dana, od 31. kolovoza do 2. rujna 1992., ak
250 mudahedina navodno je stiglo s Bliskog istoka u
79 eik Abu Ithar. Op. cit.
80 "MSANews Egypt Update: 27 June 1995: Zawahiri, Kassim, Ben Laden and the
gang... and a brotherly gesture from Russia (fwd)". MSAHeivs, 27. lipnja 1995.
81 Bruce, James: "Arab Veterans of the Afghan War". Jane's Intelligence
Review, 1. travnja 1997., sv. 7, br. 4, str. 175.
82 "Prosecutor Issues 'Explosions' Case Indictment". Al-Dustur (Amman), 8.
srpnja 1994.
83 Kristof, Nicholas D.: "The True Arab Leaders". The Washington Post, 29.
oujka 2002.
DIHAO DOLAZI U BOSNU
49
podruje Zenice.84 Kad je sa mnom u Londonu razgovarao pristaa Al--Qa'ide Abu
Hamza al-Masri, pokuao mi je objasniti kako su razmiljali dragovoljci koji su
doli u Bosnu na poetku rata: "Ljudi su se posvetili [religiji]... otili su u
Afganistan da brane svoju brau i sestre. Ali sada su u Afganistanu nali
propast rata i borbu medu samim muslimanima". Zbog toga, nakon propasti dihada
u Afganistanu, "ele [se boriti protiv] neega to je neupitno, protiv
nemuslimana koji siluju, ubijaju i sakate muslimane".85
Jednostavno reeno, Sovjetsko-afganistanski rat se poetkom devedesetih izrodio
iz legendarne borbe muslimanskih "junaka" protiv nevjernih "bezbonika" u
beskrajni niz sebinih unutarnjih okraja koji su malo-pomalo unitavali cijelo
graansko drutvo u Afganistanu. S druge strane, u Bosni je razlika izmeu
dobrih i zlih bila mnogo jasnija za ljude s nemarnim idealistikim stavovima o
politikom islamu. Za ekstremiste se sukob na Balkanu mogao lako opisati kao
apokaliptiki i ploni vjerski sukob izmeu muslimana i nemuslimana. To je
zapravo bio jedini okoli u kojem je uope mogla opstati nerealna
funda-mentalistika ideologija Al-Qa'ide.
Prve vee skupine mudahedina koje su se borile u ratu u Bosni sudjelovale su u
borbenim operacijama tijekom ljeta 1992. u sredinjem dijelu sjeverne Bosne,
gdje su gradovi Teanj (Arapi ga esto piu "Tis-hin"), Doboj i Tesli. Tog su
se ljeta srpske snage pokrenule i zapoele veliku ofenzivu na muslimanske snage
u tom podruju. U poetku su oruani sukobi bili preteno kratki i gerilski
napadi izmeu muslimanskih i srpskih snaga, uglavnom na visovima planine Bandere
iznad Tenja. Bandera je bila vaan cilj, na strateki dobrom poloaju izmeu
srpskih, hrvatskih i muslimanskih snaga, pa se s njega moglo lako vladati
cijelom okolicom. Prvi arapsko-afganistanski borac dihada koji je "mueniki"
pao u Bosni, Abu Ali al-Makki Hassan al-Quraishi (Sau-dijac, imao je 21 godinu),
poginuo je zbog rune bombe na Banderi u
84 McLeod, Charles. ECMM, Report on Inter-Ethnic Violence in Vitez, Buscovaca
and Zenica, April 1993, IHRLI Doc. No. 29043-29131, broj 29064; Plavsic,
Biljana, Repu-blic of Serbia Presidencv, To Serbs Ali Over the World, 30
September 1992, IHRLI Doc. 48072-48093, broj 48081.
85 Intervju sa eikom Abuom Hamzom al-Masrijem u damiji Finsburv Park. 28.
lipnja 2002.
50
A L-QA' t D t N OIHAO U EUROPI
0 2 i H A D DOLAZI U BOSNU
51
ranim fazama vojnog djelovanja u lipnju.86 U istoj je bitki ranjen jo jedan
Saudijac iz Meke, Abu el-Baraa al-Makki Hussaam el-Deen. U to vrijeme nije bilo
jasno jesu li se njih dvojica samostalno pridruili ratu u Bosni ili su spadali
u "koordiniranu akciju" da se cijele jedinice arapskih mudahedina dovedu na
Balkan.87
U kolovozu i poetkom rujna 1992., skupina od 43 preteno saudij-skih
mudahedina pokrenula je vojne operacije u podruju izmeu Tenja i Teslica.88
Ti su strani dragovoljci poetkom kolovoza preli austrijsko--slovensku granicu,
te su ubrzo krenuli za Hrvatsku. Arapski su borci dobili slubenu potvrdu s
kojom su mogli ui u Bosnu preko Kamenskog, pod tvrdnjom da su stranci "poslani
u [Bosnu] kako bi istraili mogunosti dostave humanitarne pomoi".89
Istraitelji UN-a poslije su utvrdili da je emir te skupine Abu Ishaq al-Makki
(poznat i kao "Abu Ishak"), istaknuti Saudijac roen u Meki. Abu Ishaq, "slavan
zbog junatava u Afganistanu", poslije je pobjegao u Jemen, nakon to je odigrao
vanu ulogu u dihadu na Balkanu. Prema mudahedinskim izvorima, ubrzo ga je
Stranica
5. srpanj 2010
uhitila saudijska policija, te ga je u zemlju osobno odveo saudijski ministar
unutarnjih poslova, princ Nayef Bin Abdel Aziz, da mu se sudi zbog navodnog
sudjelovanja u teroristikim djelatnostima.90
U Bosni su Abuu Ishaqu pomagali razni drugi saudijski veterani iz Afganistana:
zloglasni eik Abu Abdel Aziz, Abu Suhavb al-Makki (do-
86 "Battle of Tishin, North Bosnia, October 1992: 25 Mujahedeen defeat 200 Serb
Spe-cial Forces". http://www.azzam.com
87 Darwish, Adel: "Saudi killed in Bosnia". The Independent (London), 19.
kolovoza 1992., str. 6. O tom je dogaaju prvi izvijestio Asharq al-Awsat
(London) 18. kolovoza.
88 Iako su ti borci bili uglavnom Saudijci, skupina je ukljuivala i Sudance,
Egipane, Al-irce, Palestince i razne muslimanske borce iz cijelog Arapskog
zaljeva. Medu ta etrdeset i tri mudahedina navodno su bili Abu Abdullah
al-Jiddawi (koji je ubijen nekoliko tjedana kasnije u "bitki za Teanj"), Abu
Asim al-Makki (poznat i kao Muhammad Hamdi al-Ahdal), Abu Hajer al-Makki (smrtno
ranjen u "bitki za Teanj"), Abu Talib al-Makki.
89 "Pravo naroda na samoodreenje: Koritenje plaenika kao nain krenja
ljudskih prava i spreavanje vrenja prava naroda na samoodreenje". Glavna
skuptina Ujedinjenih naroda, toka 106, privremeni dnevni red 29. kolovoza
1995. http://www.unhchr.ch. Vidi i: Toholj, Miroslav [bivi Ministar
informiranja Republike Srpske]: "Mujaheddins in Bosnia and Herzegovina ",
http://www.karadzic.org/rat/svedok_mudzahedini_e.html.
90 "Saudi tortures rape mujahideen during interrogation". Veljaa 1999.
http://www.azzam.com.
zapovjednik), eik Abu Sulaiman al-Makki (duhovni voda jedinice), Abu Saleh
al-Jiddawi (vii vojni savjetnik jedinice), Abu Zubair al-Haili (nadglednik
topnitva) i Abu Musaid al-Makki (orijentacija i karte).91
Osim eika Abua Abdela Aziza, Abu Sulaiman al-Makki (poznat i kao eik Khalid
Harbi, Khalid al-Saif) bio je vjerojatno najslavniji od tih ljudi. Roen 1966. u
Saudijskoj Arabiji, uitelj u damiji u Meki, bio je i iskusni borac iz
afganistanskog dihada, prethodno u "odredu [muenika] eika Abdullaha
Azzama".92 Istraitelji SAD-a bili su zapanjeni kad su u prosincu 2001. ugledali
Abua Sulaimana na video-snimci koju je producirao Osama Bin Laden, gdje Bin
Laden preuzima odgovornost za organizaciju i financiranje samoubilakih otmica
zrakoplova 11. rujna.93 Dva mukarca, sjedei zajedno na podu u bijelo okreenoj
sobi, govorili su o pojedinostima urote od 11. rujna. Nakon to je Bin Laden s
osmijehom na licu objasnio kako je planirao napad putnikih zrakoplova na
Svjetski trgovaki centar, Abu Sulaiman se prikljuio i govorio kako se
obradovao kad je uo "novost":
Ljudi su cijeli dan nazivali telefonom da estitaju... Nema sumnje, to je velika
pobjeda... Hvala Alahu, Amerika je izala iz svojih spilja. Zadali smo joj prvi
udarac, a drugi e joj zadati ruke vjernika, dobrih vjernika, jakih vjernika.
Alaha mi, to je veliko djelo. Alah vam sprema veliku nagradu za to djelo...
ivim u srei, u srei koju nisam iskusio ni osjetio dugo vremena... U ovim
danima, u nae doba, dogodit e se najvei dihad u povijesti islama.9*
91 "Pravo naroda na samoodreenje: Koritenje plaenika kao nain krenja
ljudskih prava i spreavanje vrenja prava naroda na samoodreenje". Glavna
skuptina Ujedinjenih naroda, toka 106, privremeni dnevni red 29. kolovoza
1995. http://www.unhchr.ch. Vidi i: Toholj, Miroslav [bivi Ministar
informiranja Republike Srpske]: "Mujaheddins in Bosnia and Herzegovina",
92 "Battle of Tishin, North Bosnia, October 1992: 25 Mujahedeen defeat 200 Serb
Spe-cial Forces". http://www.azzam.com
Factors". Op. cit., str. 36-7.
94 Prijepis zaplijenjene video-snimke Osame Bin Ladena, prosinac 2001. Prijepis
je naruilo Ministarstvo obrane Sjedinjenih Drava. Prijepis i biljeke su
neovisno pripremili George Michael, prevoditelj, Diplomatic Language Services, i
dr. Kassem M. Wahba, koordinator programa za arapski, School of Advanced
International Studies, John Hopkins Universitv. Objavljeno na
http://www.cnn.com, 31. prosinca 2001.
52
AL-QA'IDIN OIHAD U EUROPI
53
Poput Abua Sulaimana, Abu Zubair al-Haili (poznat i kao "Medvjed", ljudeskara od
120 kilograma) takoer je prvo stekao ugled kao neustraiv i lukav vojni voda u
Afganistanu prije nego to je radio kao topniki strunjak s arapskim
Stranica
5. srpanj 2010
mudahedinima u Bosni. Sve donedavno, Abu Zubair je ivio u Tootingu na jugu
Londona, odakle je redovno slao mlade zapadnjake novake u vojne logore talibana
i Al-Qa'ide u Srednjoj Aziji. Potjecao je iz istog podruja Saudijske Arabije
kao Bin Laden, te se prvi put borio rame uz rame sa zloglasnim vodom Al-Qa'ide
tijekom Sovjetsko-afganistanskog rata.95 "Medvjed" je dvije godine ranije ak
navodno pomogao u koordinaciji bijega Osame Bin Ladena iz ugroenih spilja Tore
Bore. Abu Zubair je napokon uhien u Maroku, usred priprema za zavjeru da
poalje brod nakrcan eksplozivom na samoubilaki zadatak protiv amerikih i
britanskih brodova u Gibraltarskom tjesnacu. Jedan dunosnik iz Sjedinjenih
Drava, koji je citiran u intervjuu za Washington Times, pozdravio je to
uhienje kao vrlo vanu stvar: "Al-Haili nas zanima i opravdano smatramo da ima
informacije koje bi mogle pomoi da se sprijee eventualni teroristiki napadi u
budunosti."96 Tijekom svoje duge karijere u Al-Qa'idi, Abu Zubair je bio vii
zamjenik za afganistansko-bosanskog borca Abua Ishaqa al-Makkija, kao i za Abua
Zubavdaha (poznatog i kao Moha-mmed Hussein Zein-al-Abideen) - Zubavdah, onaj
poznatiji od te dvojice, jest surovi palestinski voditelj logora za obuku
terorista Al-Qa'ide, navodno veteran iz rata u Bosni, te posjednik bosanske
putovnice.97
Iako nije bilo nikakvih poetnih izvjea o veim bitkama u kojima bi
sudjelovala jedinica Abua Ishaqa al-Makkija u Srednjoj Bosni, u jednom je
konkretnom sluaju vie njegovih mudahedina navodno ubilo trojicu lanova
srpske teritorijalne obrane i nataklo njihove glave na kolce, na gadan nain
pokazujui koliko su odluni.98 Istovremeno, krajem kolovoza i poetkom rujna,
jedan je ameriki kirurg iz Kalifor-
nije proveo tri tjedna operirajui rtve rata u Bosni. Navodno, taj se lijenik
uasnuo kad je otkrio da su neke paravojne muslimanske snage, medu kojima i
mudahedini, "od kojih su neki iz Afganistana i Saudijske Arabije", "rutinski
obavljali gruba, nakazna, nemedicinska obrezi-vanja bosanskih srpskih vojnika",
medu kojima je jedan osamnaestogodinji srpski vojnik "koji je tako grubo
obrezan da je na kraju trebalo amputirati cijeli organ".99 Trinaestogodinji
Hrvat Dejan Jozi 1992. je u Zenici jednog dana na putu iz kole kui naiao na
tri strana mudahedina, koji su ga zaustavili: "Upitali su: 'Zato tvoja obitelj
ne ode iz Zenice?' Nisam znao to da im kaem." Njih su trojica pritisnula
Jozia na tlo i bez rijei mu odrezali prstenjak desne ruke. Jozieva je
prestravljena obitelj nakon tog upozorenja pobjegla.100
Ta injenica nije bila nikakva sluajnost, jer je na Balkanu poetkom jeseni
1992. brzo rastao novi temelj za dihad. Uz pomo utjecajnih mula i vojnih
zapovjednika Al-Qa'ide, inozemna je bonjaka brigada skupljala razliite
elemente u meunarodnu arapsko-afganistansku mreu. Mudahedinski ratni stroj,
udomaen u Afganistanu, uspjeno je oivljen mnogo stotina kilometara zapadnije,
u srcu Europe. Ali ak ni Osama Bin Laden nije mogao osobno financirati dihad u
Bosni, ija je sudbina u potpunosti ovisila o tome mogu li Abu Abdel Aziz, Anwar
Shaaban i njihovi razni pomonici sastaviti podzemnu mreu novca i oruja poput
one u Afganistanu kako bi opremili novu europsku isla-mistiku vojsku.
95 Burke, Jason: "The Great Disappearing Act". The Observer (London), 1.
kolovoza 2002.
96 Seper, Jerry: "Morocco shares information on senior al Qaeda official". The
Washing-ton Times, 20. lipnja 2002.
97 Purvis, Andrevv: "Targeting 'Eagle Base'". Time, 5. studenog 2001., str. 36.
98 Federal Republic of Yugoslavia, Second Report Submitted to the Commission of
Ex-perts, 1993, IHRLI Doc. No. 28401-29019, broj 28533.
L ...^.
99 "Fourth Report on War Crimes in the Former Yugoslavia". Department of State
Dis-patch; United States Department of State. Sv. 3, br. 52, 28. prosinca 1992.
100 Cardinale, Anthonv: "Croat Teen Flees Terror of Bosnia". The Buffalo News,
17. srpnja 1995., str. 1B.
ULOGA ISLAMSKIH DOBROTVORNIH DRUTAVA
55
-3-
ULOGAISLAMSKIH DOBROTVORNIH ORUTAVA
Dihad putem bogatstva je obavezan ako ono treba mudzahedinima... Ibn Taymiyya
je [jednom] upitan: "Imamo novca dovoljno samo da nahranimo gladne ili da
financiramo dihad, to izabrati?" Odgovorio je: "Dajemo prednost dihadu, ak i
ako gladni moraju izgubiti ivot." Kao i u sluaju ljudskog tita, gdje ih
nehotice ubijamo vlastitim rukama, ovdje oni umiru Alahovom odlukom... Kaem
vam, kad bi bogatai slali afganistanskim mudzahedinima onoliko koliko rasipaju
u jednom danu, njihov bi novac uz Alahovo doputenje pomogao da se napravi velik
korak prema pobjedi.
Stranica
5. srpanj 2010
Fetva koju je izdao eik Abdullah Azzam
Alah je onaj koji ti daje novac. On e od tebe zatraiti taj novac kao zajam...
kad daje taj novac onima koji se bore u Alahovo ime... Alah e ga
umnogostruiti prije nego to ga vrati... Daj novac borcima, Alah e ti ga
vratiti kao dobar zajam. Zato ne pouri prema toj udesnoj nagradi?
Govor eika Omara Abdela Rahmana
Korijeni moderne financijske mree Al-Qa'ide koja se pojavila u Bosni i drugim
ratnim zonama diljem muslimanskog svijeta mogu se izravno
povezati s prvim poukama koje su nauene tijekom kaotinih dana prvog
afganistanskog dihada. Krajem osamdesetih, tisue islamskih fundamentalista
doputovalo je u Srednju Aziju traei junake pustolovine i "sveti rat", esto
bez ikakvih mjesnih vodia ili smjetaja. U to doba, vie bogatih dobrotvornih
organizacija iz Arapskog zaljeva, obino pod krinkom pomoi izbjeglicama iz
Afganistana i Pakistana, javilo se da pomogne usmjeriti fanatine dragovoljce
tamo gdje su najpotrebniji. Te bogate organizacije, koje su plaali istaknuti
zaljevski poslovni ljudi, davale su oruje, smjetaj i putovnice potrebitim
lanovima pokreta Al-Qa'ide, koji se brzo okupljao. Ambulantna vozila u
vlasnitvu saudijskog Crvenog kria, te drugih skupina za pomo koje su vodili
fundamentalisti, ak su se koristila da prevoze arapske borce prema mjestima
borbe.101 Skrivajui ratnu djelatnost iza ovjekoljubivih ideala,
arapsko-afganistanski vode otkrili su da se mogu nezapaeno provui pokraj
mnogih meunarodnih obavjetajnih sluba - ali ne svih. Jedno vladino izvjee
Sjedinjenih Drava iz 1996. kojem je nedavno skinuta oznaka tajnosti, a Wall
Street Journal ga pripisuje Sredinjoj obavjetajnoj agenciji (CIA), tvrdilo je
da velik broj tih islamskih nevladinih organizacija podupire teroristike
skupine ili zapoljava pojedince koji se sumnjie za vezu s terorizmom.102
Uinkovitost i uspjenost afganistanskog modela financiranja dihada bile su
veliko postignue za Osamu Bin Ladena i njegove meunarodne saveznike - u
tolikoj mjeri da su se operacije nastavile i nakon zavretka
Sovjetsko-afgani-stanskog rata i prisilnog odlaska Bin Ladena.
U rujnu 1992. pojavili su se dokazi da se ta bujna teroristika mrea
financiranja i novaenja brzo iri prema junoj Europi, ukljuujui Bosnu.
Ameriko obavjetajno izvjee iz 1996. zakljuilo je da "je gotovo jedna
treina islamskih nevladinih organizacija na Balkanu potpoma-
101 Muhammad, Basil: Al-Ansaru l'Arab fi Afghanistan. The Committee for
Islamic Benevolence Publications, str. 187.
102 Izvjee CIA-e iz sijenja 1996. o "meunarodnim islamskim nevladinim
organizacijama" i vezama s terorizmom, str. 1. Vidi i: Izjava pod prisegom
viega posebnog agenta Davida Kanea (Bureau of Immigration and Customs
Enforcement, Department of Homeland Securitv). United States of America v.
Soliman S. Biheiri. United States Di-strict Court for the Eastern District of
Virginia, Alexandria Division. Case #: 03-365-A. 14. kolovozi 2003., str. 2,
56
AL-UA'IDIN OIHAD U EUROPI
57
gala djelovanje islamskih skupina koje se bave terorizmom i medu koje spadaju
egipatska Al-Gama'at Al-Islamiyya, palestinski Hamas i libanonski Hezbolah".
Izvjee je dalje tvrdilo da "neke teroristike skupine, kao to je Al-Gama'at,
imaju pristup vjerodajnicama za Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice i druge
organizacije UN-a u bivoj Jugoslaviji".103 Jedan je radikalni bonjaki
obraenik u Travniku ovako izrazio svoj naivno romantini pogled na koritenje
dobrotvornih i humanitarnih skupina kao krinku dihada: "Neki Arapi koji su
doli ovamo plakali su kad su vidjeli kako nam je teko - i kad je dolo vrijeme
da se vrate kui, zamolili su nas da ostanu... Nismo im mogli rei 'ne'. Nismo
im mogli rei da odu. I tako su ostali da nam pomognu."104 Ta je esta pojava
bila sama po sebi razumljiva gotovo svakom iskusnom promatrau u regiji. U
poetku rata, jedna je britanska novinarka u Travniku naila na skupinu Arapa
koji su nosili kafaz (tradicionalna arapska pokrivala za glavu).
"Odakle dolazite?", upitali smo. On se nasmijao: "Vano je jedino da smo sada
ovdje." Pohvalio se da se on i njegovi drugovi bore protiv Srba, ali trenutak
kasnije je rekao da su "humanitarni radnici koji su doli pomoi djeci i dati
lijekove". Toyota je zatim odjurila, a u njoj su paravojni borci i dalje
plaljivo skrivali lice.ws
Takve su se zgode dogaale zabrinjavajue esto. Gulam Jilani So-obiah (44),
britanski dragovoljac za humanitarnu pomo, ubijen je u topnikom napadu blizu
Mostara, gdje je poginulo jo est ljudi. Soobiah je u vrijeme smrti navodno bio
Stranica
5. srpanj 2010
na humanitarnoj misiji i nosio lijekove, deke i hranu. Meutim, jedini
preivjeli iz Soobiahove skupine, Kurd iz Turske, tvrdio je da su Soobiah i on
spadali u skupinu od dvanaest stranih mudahedina koji su putovali u dipu s
britanskim tablicama. Umjesto da prevoze lijekove i robu dobroinitelja, oni su
vercali puke, granate i tea oruja za muslimanske vojne snage. Istra-
103 Ibid.
104 Fisk, Robert:"'Arab brothers' come to aid of Bosnian forces". Independent
(London), 4. prosinca 1992., str. 11.
105 Eykyn, George: "Mujahidin' rush to join Islamic fundamentalists in war".
itelji su u spaljenom dipu nali dokumente koji povezuju te ljude s
dobrotvornom organizacijom iz Leicestera, koja je zatim opovrgla sve veze sa
Soobiahom.106
Unato izriitom poricanju, borci dihada brzo su nauili kako da se oslanjaju
na kljunu pomo i sudionitvo raznih meunarodnih islamskih dobrotvornih
organizacija koje su djelovale u regiji. Te su organizacije uglavnom imale
sjedite u Arapskom zaljevu, Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi. Iz tih su
izvora arapski borci esto na slian nain mogli dobiti dokumentaciju koja im je
omoguavala da slobodno putuju kroz cijelu regiju pod krinkom "radnika za
humanitarnu pomo". Iako su muslimanske nevladine organizacije odrjeito
odbacivale este tvrdnje da se pomo daje mudahedinima, gomila dokaza pria
sasvim drukiju priu.
Osama Bin Laden je krajem 1993. obavijestio svoje najblie pobonike da je jedna
od tih organizacija, Lajnat al-Birr al-Dawaliyya sa sjeditem u Saudijskoj
Arabiji (poznata i kao Lajnat al-Birr al-Islamiy-ya, Odbor za islamska
dobroinstva, Meunarodna zaklada dobre volje ili BIF), koritena da se "presele
sredstva u podruja gdje Al-Qa'ida vri operacije". Iste je godine Saudijska
Arabija navodno uhitila zaposlenika BIF-a kad je otkrivena neugodna "spona"
izmeu BIF-a i Osame Bin Ladena. Svejedno, sa zbunjujuom dvolinou, Saudijci
su se jako potrudili da sakriju to su otkrili, te su kljune obavjetajne
podatke o financijskoj mrei Bin Ladena zatajili od Sjedinjenih Drava. Kako
kae jedno izvjee federalnog suda koje je u tom dosjeu, "problem je
obraen".107
Ali nije bila velika tajna da je BIF ukljuen u vie od obinih dobrotvornih
djelatnosti. Ta se ustanova otvoreno reklamirala u pozivima za financiranje na
arapskom kao "pouzdana ruka za potporu mudahedina i izbjeglica" u Bosni.108 Na
slian nain, dokumenti pronaeni u
106 "Mujahideen riddle over Briton killed in Bosnia". Daily Mail (London). 22.
rujna 1992., str. 10.
107 "Bili of Particulars" United States of America v. Enaam M. Arnaout. United
CR 892. 3. veljae 2003., str. 2.
108 Institute for Study and Documentation. "The Balkan War". Video-snimku je
napravio Odbor za islamska dobroinstva^Saudijska Arabija (Lajim al-Birr
al-Islamiyya).
58
A L - Q A' i 0 IN D i H A 0 U EUROPI
uredu BIF-a u Sjedinjenim Dravama u prosincu 2001. sadravali su i rukopisne
biljeke na arapskom koje objanjavaju kako je njihov stoer u Hrvatskoj osnovan
"za operacije pomoi i potpore dihadu u Bosni i Hercegovini... Doprinesite
zajedno s mudahedinskom braom da se odbije kriarsko-cionistiki napad na
muslimanske zemlje".109 Druga rukopisna biljeka, koju su istraitelji nali u
Illinoisu, odavala je BIF-ov vrhovni "nepisani zakon": "nije vano koliko
siromatva/bolesti - prvi su prioritet mudahedini."110
Premetaina ureda BIF-a u Illinoisu otkrila je i niz drugih dokumenata koji su
izravno povezani s ratom u Bosni: potvrda od 21. srpnja 1994., koju je poslala
brigada bonjakih komandosa "Crni labudovi" za 300 deka i 200 parova izama
dobivenih od BIF-a; potvrda Armije BiH od 3. lipnja 1994. za 2.000 odora, 2.000
parova cipela i deset "postaja za masovnu komunikaciju" koje je BIF darovao
"ovoj vojnoj postrojbi"; zahtjev od 31. prosinca 1994., koji je poslala bosanska
vojska za ratnu ambulantu (koja je duno isporuena u sijenju 1995.); pismo za
direktora BIF-a Enaama Arnaouta od 17. studenog 1995., koje opisuje nedavni dar
od dvjesta atora za muslimansku vojsku.111
BIF je u New Yorku predstavljao vii bosanski diplomat i "ministar savjetnik" u
bosanskoj misiji pri Ujedinjenim narodima: Safet Abid a-tovi. atovi je od
1993. bio istaknuti skuplja dobrotvornih priloga za Balkan i vaan glas u
misiji UN-a za islamska vjerska i politika pitanja.112 Bio je u bliskim
Stranica
5. srpanj 2010
odnosima s kraljevstvom Saudijske Arabije, a u intervjuima iz 1994. javno je
zahvalio Saudijcima na njihovoj irokogrudnoj financijskoj pomoi za bosanske
vjerske projekte.113
109 Izjava pod prisegom posebnog agenta FBI-a Roberta Walkera. United States of
America v. Benevolence International Foundation, Inc. 29 April 2002. District of
Illinois, Eastern Division. Case number: 02CR0414, str. 29.
110 "Government's Evidentiary Proffer Supporting the Admissibilitv of
Co-Conspirator Statements". United States of America v. Enaam M. Arnaout. United
CR 892. 31. sijenja 2003., str. 57.
111 Ibid. str. 67-9.
112 Mehdi, Anisa: "Catch the pirit: Program #93-23 (Bosnia)". VHS videokaseta
od sat i pol koju je napravila Ujedinjena metodistika crkva i na kojoj su Safet
Abid atovi, sveenik Samuel B. Phillips, Stephen W. Walker i Kathleen M.
Pratt, 1993.
113 Shaikh, Habib: "U.N. subject to whims of 'Big Five': Catovic". Arab News,
17. srpnja 1994.
59
Ipak, iz predavanja koja je odravao na islamskim konferencijama diljem
sjeveroistonih Sjedinjenih Drava, ini se da je atovi zagovarao i fizike
sukobe s protivnicima radikalnog islama u Bosni i drugdje. Na video-snimci
jednog predavanja, koju je objavila islamska medijska sluba u New Jersevju,
Safet atovi je predstavio asnika eika Omara Abdela Rahmana po imenu Siddig
Ali (koji je poslije osuen zbog kljune uloge u fundamentalistikoj uroti da se
postave bombe na znamenitosti New Yorka - vidi 5. poglavlje) da govori o temi
"Dihad: zaboravljena dunost". atovi je srdano nahvalio Siddiga i rekao pred
kamerom publici da treba biti "poaena to je na dragi brat iz Sudana, zemlje
koja sudjeluje u dihadu putem same borbe, te je Ala-hovom milou uspjela
ostvariti gotovo potpunu pobjedu". Na razini kao i uvijek, Siddig Ali je srodnim
duama, simpatizerima fundamentalizma, zapovjedio ovo:
Ako se Da'wa [islamski poziv] nade ugroen, od bilo koga, bilo gdje, od bilo
kakve sile, ma se mora svakako uzeti i koristiti... Brat Safet nam je danas
ovdje pokazao video-snimku onoga to se dogaa u muslimanskoj Bosni. to je s
naim sudjelovanjem u svojstvu muslimana, da napadnemo samu sr ove bolesti?...
Alah (SWT) nas je upozorio u Kuranu kad je rekao: "O, vi koji vjerujete, to
nije u redu s vama? Kada je vrijeme i od vas se trai da se idete boriti u
Alahovo ime, vi se vrsto drite zemlje?... Kao da smo se vratili iz naih
zemalja s istim mentalitetom gubitnika, ne moemo objaviti i izgovoriti ove
ajate [stihove] dihada... jer se jo bojimo da e CI A, FBI, policija ili vlada
biti iza nas... [i ne] sukobljavamo se s kuf-far [nevjernicima] koji su uzeli
nae vlastite sestre, nau brau, kao roblje u Bosni.lu
Od temeljne je vanosti da je vii slubenik BIF-a, organizacije koju Sjedinjene
Drave danas slubeno smatraju paravanom terorista iz Al-Qa'ide, imao tako
blizak odnos sa Siddigom Alijem, za kojeg se tvrdi da je jedan od glavnih
zavjerenika u sluaju neuspjele teroristike urote u New Yorku 1995. Isto tako,
kad je policija zaplijenila osobne stvari Egipanina El-Sayyida Nosaira - koji
je poslije osuen zbog sudjelo-
114 "Jihad: The Forgotten Duty, by Br. Siddig Ali, and Jihad in Kashmir and
Bosnia". Isla-mic Educational Video Series, International Institute of Islamic
Research: Burlington NJ.
60
vanja u bombakom napadu na Svjetski trgovaki centar 1993. - pronala je
posjetnicu Safeta atovia.
Jo je zanimljivije to je nakon osuda Alija, Nosaira i drugih zbog planiranja
masovnog ubojstva atovi preuzeo obvezu da promie di-had u podruju New
Yorka. Konferencijski centar Dorral Forrestal u Princetonu u New Jersevju imao
je 24. studenog 2000. trodnevni "duhovni skup" mjesnih muslimana. Jedan od
govornika na tom dogaaju bio je Safet atovi, ije se predavanje zvalo
"Politiki i drutveni di-had". Autor lanka o tom skupu objasnio je: "Brat
Safet atovi je godinama aktivan u bosanskom dihadu."115 Izmeu 20. i 26.
kolovoza 2001. atovi je bio gost i govornik u "Kampu dihada" koji je
organiziran za muslimanske mukarce u dobi izmeu 14 i 25 godina, a sponzoriran
od strane sjeveroistonog regionalnog ogranka "Mladih muslimana Sjeverne
Amerike". Iako se nije izriito spominjala nikakva borbena svrha, broura je
tiskana u kamuflanim bojama, a tekst je bio ispisan velikim slovima u vojnikom
stilu.116 Obrazac za prijavu na konferenciju poinjao je citatom iz Kur'ana:
Stranica
5. srpanj 2010
"Dihad je odreen vama (muslimanima) ak i ako vam se to ne svia, a moda vam
se ne svia neto to je dobro za vas, dok vam se svia neto to je loe za
vas. Alah zna, a vi ne znate."117
Bosanska je policija u oujku 2002. obavila premetaine na vie lokacija vezanih
uz BIF, poslodavce Safeta atovia, medu ostalima i lokalni stoer u Sarajevu.
Otkrivena su tri komada vatrenog oruja, skijaka maska, brojni vojni prirunici
o temama koje ukljuuju lako oruje i eksplozive, materijale za lane putovnice
i fotografije Osame Bin Ladena.118 Takoer su pronaeni prijepisi razgovora
izmeu vodstva BIF-a i viih zapovjednika Al-Qa'ide sa sjeditem u Afganistanu.
Nakon teroristikih napada 11. rujna, vlada Sjedinjenih Drava zamrznula je
imovinu BIF-a i poela pravne korake protiv jednog od glavnih
115 Iqbal, Sameera: "Seeking the Love of Allah". Al-Nasihah. Glasnik Islamskog
drutva na Sveuilitu Ruthers, sv. 1, br. 4, studeni/prosinac 2000., str. 12.
116 http://www.ymusa.org/northeast/JihadCampl.jpg. 3. kolovoza 2001.
117 http://ymusa.org/northeast/. 3. kolovoza 2001.
118 Izjava pod prisegom posebnog agenta FBI-a Roberta Walkera. United States
of America v. Benevolence International Foundation, Inc. 29 April 2002. District
of Illinois, Eastern Division. Case number: 02CR0414, str. 10.
61
direktora i osnivaa te organizacije, Enaama Arnaouta. Zaprisegnuta izjava koju
je FBI dobio u tom sluaju potvrdila je kako je "BIF koriten poetkom 1990-ih
od strane Osame Bin Ladena kao nain da se novac prenosi na bankovne raune,
koje su obino drale navodne humanitarne organizacije, u zemljama gdje su
lanovi Al-Qa'ide ili njihovi suradnici vrili operacije".119 Svejedno, moe se
dodati alosno ironina napomena da je BIF na svojoj internetskoj stranici
objavio pismo preporuke od 15. listopada 2001. koje je napisao ef policije
Nevvarka Joseph J. Santiago. Santiago je pisao Safetu atoviu da "se osobno
zahvalim vama i vaoj organizaciji, 'Meunarodnoj zakladi dobre volje'... to se
stalno trudite da zajednici pokaete kako ste organizacija koja se brine i
suosjea... Vaa organizacija pokazuje pravi duh onoga to ini Ameriku."120
BIF nije sam radio na potpori za meunarodnu mreu dihada sa sjeditem u Bosni.
Nedugo nakon atentata na eika Abdullaha Azzama 1989., zloglasni eik Omar Abdel
Rahman i njegovi sljedbenici na nasilan su nain preuzeli kontrolu nad velikim
centrom za arapsko-afgani-stansko financiranje i novaenje sa sjeditem u
Americi: Centar za izbjeglice Al-Kifah, s uredima u Tucsonu u Arizoni, Bostonu u
Massachusettsu i Brooklvnu u New Yorku. Bostonski ured Al-Kifah, poznat i kao
"Care International", izdao je 1993. brouru mjesnim muslimanima pod naslovom
"Poziv na dihad u Bosni" (slika 5). Nakon to govori o ljudskoj tragediji u
Bosni, broura nastavlja: "Upitajte se to radite za te muslimane. Upitajte
muslimanske vlade to rade za te muslimane i njihovu slobodu. Ako elite
rastuem pokretu dihada u Bosni dati neto vie od hrane i krova nad glavom,
aljite svoje [vjerske donacije] [Al-Kifahu]."121
Al-Hussam (Ma), glasnik Al-Kifaha na engleskom, takoer je poeo redovno
objavljivati vijesti o dihadu u Bosni pokraj svoje stare kolumne s novostima o
mudahedinima u Afganistanu. Pod kontrolom ljudi eika Omara Abdela Rahmana,
glasnik je agresivno poticao na-
119 Ibid., str. 6.
120 Santiago, Joseph J., naelnik policije, policija Newarka. Pismo od 15.
listopada 2001. upueno Safetu Abidu atoviu, direktoru za odnose s javnou.
PO Box 548, Worth IL 60482.
121 Centar za izbjeglice Al Kifah: "A Call to Jihad in Bosnia". Letak pronaen
u materijalima naenima u bivem sjeditu Centra za izbjeglice Al-Kifah u
Brooklynu, NY.
62
AL-OA'IDIN IHAO U EUROPI
63
Poziv na dihad u
Bosni
ICNA izvjeuje:
Vie od sto tisua ubijenih
3 milijuna beskunika
Tisue muslimanskih djevojaka i ena oteto je i uva se u logorima
jugoslavenske vojske radi seksa. Starci i djeca se uvaju u koncentracijskim
logorima poput nacistikih.
Deseci tisua nestalih i ranjenih.
150 milijarda dolara materijalne tete
Stranica
5. srpanj 2010
Upitajte se to radite za te muslimane.
Upitajte muslimanske vlade to rade za te muslimane
i njihovu slobodu.
Ako elite rastuem pokretu dihada u Bosni dati neto vie od hrane i krova nad
glavom, aljite svoje sadaka na adresu:
Fond za Bosnu Izbjegliki centar Alkifah
Muslimani pomau muslimanima, jer mi smo jedno
Slika 5. Broura Izbjeglikog centra Al-Kifah koja oglaava dihad u Bosni.
klonjene muslimane da se osobno pridrue dihadu u Bosni i Afganistanu. Izdanje
Al-Hussama iz travnja 1993. imalo je na prvoj stranici ogoreni i strastveni
uredniki lanak o srpskim zloinima protiv Bonjaka i odgovarajuoj islamskoj
reakciji. Govorei o tome kako je vidio fotografiju muslimanske starice koju
divljaki tuku tri srpska vojnika, anonimni je autor napisao:
Zamalo sam ponovo zaplakao, ali tada sam uo drugi glas kako vie u meni:
"plai... kao ena", krv mi je potekla ilama... udarila u glavu, u lice. Ne,
neu plakati kao ena! Sada je vrijeme za djela, a ne za suze... Ubili su nju,
njezina mua i djecu... Svi su krivi... Gotovo sam odustao, ali u uima mi je
odjeknuo stih iz Alahove knjige: "Bori se protiv njih, pa e ih Alah kazniti
tvojom rukom, poniziti ih i pomoi ti (do pobjede) nad njima, te smiriti srca
vjernika."... to se tebe tie, (srpski vojnice)... ti poganski vrae... susrest
emo se uskoro.111
Bosanski ured Al-Kifaha bio je smjeten u Zagrebu, u modernoj dvokatnici, i
oito je odravao bliske veze sa sjeditem organizacije u New Yorku. Zamjenik
direktora zagrebakog ureda Hassan Hakim priznao je da je dobivao sve zapovijedi
i novac izravno iz glavnog ureda Al-Kifaha u Sjedinjenim Dravama, na Atlantic
Avenue, koji je kontrolirao eik Omar Abdel Rahman.123 Kao potvrda tome, vie
dokumenata iz zagrebakog ureda naeno je u Brooklvnu nakon bombakog napada na
Svjetski trgovaki centar u veljai 1993. U pismu od 11. srpnja 1993. Hassan
Hakim u ime zagrebakog ureda moli voditelje u New Yorku da srede kupovinu
ambulantnog vozila iz Njemake. Govori kako e vozilo za poetak krenuti na
putovanje dobre volje po bosanskim izbjeglikim logorima i improviziranim
graanskim bolnicama "uz pomo lijenika dragovoljaca iz Bostona", barem "dok ne
dobijemo priliku da ga predamo mudahedinima na terenu".124 Ta je taktika
122 Care International: "Soon... We Shall Meet!" Al-Hussam, sv. 1, br. 7,16.
travnja 1993. str. 1-2.
123 Coll, Steve i Steve LeVine: "Global Network Provides Money, Haven". The
Washing-ton Post, 3. kolovoza 1993., str. Al.
124 Pismo od "Hassana" u zagrebakom uredu Al-Kifaha upueno Centru za
izbjeglice Al-Kifah, 552 Atlantic Avenue, Brooklvn, NY. Datum: 11. srpnja 1993.
64
A L-Q A' IDIN DIHAD U EUROPI
65
usvojena izravno iz Afganistana, gdje su ambulante saudijskog Crvenog kria i
drugih humanitarnih grupa pod upravom fundamentalista redovno koritene da
prevoze arapske borce na bojinicu.125
Utemeljena 1978., Meunarodna islamska humanitarna organizacija (Hav'at
al-Ighatha al-Islamiyya al-'Alamiyya ili URO), sa sjeditem u Jeddahu u
Saudijskoj Arabiji, takoer je sluila mudahedinima kao glavni kanal za slanje
novca, ljudi i oruja na Balkan i iz Balkana. Prema bivem "opem nadzorniku"
IIRO-a, "URO je bio prva humanitarna organizacija koja je stigla u Bosnu i
Hercegovinu i balkansku regiju. Od samog poetka rata u Bosni, mi smo bili tamo
kako bismo pomogli."126
Ali URO je imao mnogo vee planove na Balkanu nego to je njegov nadzornik bio
spreman priznati. U rujnu 1992., niz dokumenata naen je na tijelima mrtvih
stranih gerilaca koje je vodio afganistan-sko-bosanski zapovjednik Saudijac Abu
Ishaq al-Makki u blizini Te-nja. Medu tim je dokumentima bila slubena
identifikacijska kartica radnika za humanitarnu pomo na ime "Khalil Abdel
Aziz", nastavnik iz Saudijske Arabije. Zanimljivo je da je karticu tiskao ured
Meunarodne islamske humanitarne organizacije (URO, esto se navodi kao "IGASA"
ili "Igasse" u lokalnom bosanskom tisku - to se vjerojatno odnosi na rije
Igatha, dio imena IIRO-a na arapskom) u pakistanskom gradu Peshavvaru. Otkrie
te identifikacijske kartice u Bosni svakako nije bilo sluajnost: dok se nije
preselio u Europu poetkom devedesetih, egipatski islamski radikal Abu Talal
al-Qasimy osobno je bio zaduen za taj isti ured IIRO-a u Peshawaru.127
Kanadska vlada, kao i neke druge, zakljuila je da URO "tajno financira
terorizam", te ga je proglasila teroristikom dobrotvornom organizacijom.128
Stranica
5. srpanj 2010
Velik dio kanadskih podataka o IIRO-u steen je za
125 Muhammad, Basil: op. cit.
12 "URO saves forty thousand Bosnians from starvation". Moneyclips, 4. srpnja
1993.
127 Compass Newswire. 1. studenog 1995. Vidi i: Emerson, Steven: "An
Investigation into the Modus Operandi of Terrorist Networks in the United
States: The Structure of Osama Bin Laden, Al-Qaeda, Hamas and other Jihadist
Organizations in the United States". Svjedoenje izneseno pred: House
Subcomittee on National Security, Veterans Affairs and International Relations
of the House Committee on Government Reform, 11. listopada 2001.
128 Dokazi koje je kanadska vlada predoila na suenju Mahmouda Es-sayya
Jaballaha.
vrijeme ispitivanja Mahmouda Jaballaha, koji je pod sumnjom da je lan
egipatskog Al-Jihada uhien u Kanadi i optuen da je odravao veze s agentima
Al-Qa'ide. Prema kanadskoj policiji, Jaballah je proveo najmanje tri godine
radei za URO u Sjevernoj Americi.129 Indijska je tajna sluba takoer
izvijestila da je URO u Pakistanu financirao vojni logor za obuku u
afganistanskom gradu Kunduzu za fundamentalistike "svete ratnike" koji se
pripremaju za ratovanje u Bosni, eeniji i Kamiru.130 ak i je Fayez Ahmed
al-Shehri, jedan od otmiara-samoubojica od 11. rujna, rekao ocu da se sprema za
meunarodni dobrotvorni rad u ime IIRO-a, to je bilo neposredno prije nego to
je otiao iz kue i poinio jedno od najgorih teroristikih zlodjela u novijoj
povijesti.131
URO je nakon 1994. postao vrlo zloglasan zbog estih izravnih i neobjanjivih
veza s Osamom Bin Ladenom. Nakon bombakih napada na veleposlanstva u Istonoj
Africi 1998., kenijska je vlada oduzela status ogranku te skupine u Nairobiju
zbog navodnih spona s teroristima odgovornima za te strane eksplozije. Nakon
amerike reakcije na samoubilake napade, indijska je policija uhitila brojne
sumnjivce optuene za kasniji pokuaj napada na konzulate Sjedinjenih Drava u
Madrasu i Kalkuti. Tu je teroristiku eliju vodio Bangladeanin Sayed Abu
Nasir, koji je neke zapovijedi dobivao od direktora IIRO-a u Aziji.132
URO je veliki financijski ogranak Muslimanske svjetske lige (Muslim World League
- MWL), saudijske "evangelike dobrotvorne udruge" koja je samo jo jedna
humanitarna organizacija optuena za skupljanje priloga za ratoborne ciljeve u
Bosni i drugdje.133 Prema pouzdanim mudahedinskim izvorima, eik Abdullah Azzam
glavom i bradom je
129 McCoy, Kevin i Dennis Cauchon: "The Business Side of Terror". USA Today,
16. listopada 2001.
130 Ba-Isa, Molouk Y. i Saud Al-Towaim. "Another Saudi 'hijacker' turns up in
Tunis". Middle East Neivsfile, 18. rujna 2001.
131 Ba-Isa, Molouk Y. i Saud Al-Towaim. "Another Saudi 'hijacker' turns up in
Tunis". Middle East Neivsfile, 18. rujna 2001.
132 Dugger, Celia W. "Anti-US Plot in India Is Foiled; Militant Islamist
Intended to Bomb 2 Consulates, Police Say". New York Times, 21. sijenja 1999.,
str. 4.
133 Novinska agencija Tanjug (Srbija),
http://www.truthinmedia.org/images/muja82-3.jpg. Travanj 2002. Napomena:
Peshawar je zloglasni grad u Sjeverozapadnoj graninoj pokrajini Pakistana koji
je poznat kao "vrata u dihad" u Afganistanu, pogotovo za arapske dragovoljce iz
Al-Qa'ide.
66
ULOGA ISLAMSKIH DOBROTVORNIH DRUTAVA 67
Slika 6. Wael Hamza Jaladain (poznat i kao Abu al-Hassan al-Madani).
dobio odobrenje MWL-a da otvori i vodi podruni ured u pakistanskom gradu
Peshawaru kako bi pomagao pristiuim arapsko-afgani-stanskim ratnicima
dragovoljcima od poetka osamdesetih. Ured u Peshavvaru financirao je u poetku
Osama Bin Laden, a poslije je dobivao velike donacije od kraljevstva Saudijske
Arabije.134
Neto kasnije, ogranak MWL-a u Peshavvaru privremeno je preuzeo Wael Hamza
Jalaidan (slika 6), stari prijatelj Osame Bin Ladena
' Muhammad, Basil: op. cit., str. 193.
i Abdullaha Azzama.135 SAD je u proljee 2000. poslao povjerljivu poruku
policiji UN-a u jugoistonoj Europi pod naslovom "Tajno: Ured SAD-a - obavijest
za UNMIK [vlast UN-a na Kosovu]". Dokument je imenovao predstavnika MWL-a Waela
Jalaidana kao suradnika Osame Bin Ladena i navodio da je Jalaidan izravno
pomagao Bin Ladenu da "seli novac i ljude na Balkan i s Balkana".136 Dapae, u
intervjuu koji je 1999. dao televiziji Al-Jazeera sa sjeditem u Kataru, Bin
Stranica
5. srpanj 2010
Laden je govorio o umorstvu Abdullaha Azzama i osnivanju Al-Qa'ide. Rekao je:
"Svi smo bili zajedno, kao to znate, pa tako i na brat Wa'el Jalaidan."137
Sjedinjene Drave su takoer tvrdile da je Jalaidan imao kontakte s viim vojnim
asnicima Bin Ladena, medu kojima je bio i dr. Ayman al-Zawahiri i uhieni
teroristiki mozak operacija Abu Zu-bavdah. Zbog toga su amerika i saudijska
vlada u rujnu 2002. najavili zajedniku akciju bez presedana da zamrznu
Jalaidanovu imovinu i izriito ga oznae kao pristau meunarodnog terorizma.138
Zaklada Al-Muwafaq, sa sjeditem u Saudijskoj Arabiji, koju je vodio poslovni
ovjek i filantrop Yasin Abdullah al-Qadi, bila je jo jedna poznata, dobro
financirana i utjecajna nevladina organizacija koju je vlada SAD-a optuila da
potpomae arapske mudahedine. Al-Qadi je otro poricao te optube. U intervjuu
za As-Sharq al-Au/sat, al-Qadi je objasnio da su Al-Muwafaq osmislili bogati
Saudijci koji su htjeli pomoi "unesreenoj muslimanskoj brai u raznim
podrujima sukoba". Nakon toga je zaklada otvorila regionalni ured u Bosni
poetkom devedesetih, koji je bio vezan uz "Hrvatski islamski centar".139
Qadi i drugi vode Al-Muwafaqa zatim su trebali popuniti rupu na elu tog ureda
koja je nastala kad je otputen stari direktor, inae Bo-
135 Sharaf-ad-din, Nabil: "Usaraa BinLaden - A Millionair [sic] Finances
Extremism in Egypt and Saudi Arabia". Rose Al-Yusif. Br. 3388, 17. svibnja 1993.
Vidi i: Muhammad, Basil: op. cit., str. 26.
136 Navedeno u vijestima BBC-a, 3. travnja 2000.
137 Office of Public Affairs, United States Treasurv Department: "Treasurv
Department Statement on the Designation of Wa'el Hamza Julidan". 6. rujna 2002.
Dokument #PO-3397.
138 Ibid.
139 "Saudi Businessman Al-Qadi Rules Out Suspect Avadi's Link to al-Qa'ida".
Al-Sharq al-Awsat (London). 23. listopada 2001., str. 6.
I
68
A L-Q A' I D I N DIHAD U EUROPI
69
njak. Wael Jalaidan, stari prijatelj Bin Ladena iz Afganistana, imenovao je na
to mjesto Chafiqa Bin Muhammada Avadija, iskusnog arapsko--afganistanskog
aktivista iz Tunisa.140 Ministarstvo riznice Sjedinjenih Drava slubeno je 12.
listopada 2002. proglasilo da su i Yasin al-Qadi i Chafiq Ayadi "posebno
oznaeni globalni teroristi" (Speciallv Designa-ted Global Terrorists - SDGT),
te je zapovjedilo da se zamrzne njihova osobna imovina.141 Prema izjavi za tisak
Ministarstva riznice, al-Qadi "vodi Zakladu Muwafaq, sa sjeditem u Saudijskoj
Arabiji. Muwafaq je paravan Al-Qa'ide koji financiraju bogati saudijski poslovni
ljudi... sau-dijski su poslovni ljudi slali milijune dolara Bin Ladenu kroz
[Al-Muwa-faq]."142 Izjava dalje tvrdi da je Chafiq Ayadi "povezan s financijskom
mreom Bin Ladena kroz Zakladu Mouwafaq u Miinchenu."143
Wael Jalaidan se upoznao s Ayadijem u Pakistanu ubrzo nakon to je Ayadi bio na
lijeenju u Saudijskoj Arabiji zbog ratnih rana koje je dobio u Afganistanu.
Nakon to se vratio u tu regiju, Ayadi je poeo raditi za Muslimansku svjetsku
ligu pod izravnim pokroviteljstvom Jalaidana. Ayadi je 1993. odjednom zamolio
efa da mu pomogne nai novi posao u europskim uredima bilo koje naklonjene
islamske dobrotvorne organizacije. Jalaidan, znajui za prazno mjesto u uredu
Al-Mu-wafaq, zamolio je al-Qadija (dobrog obiteljskog prijatelja) da zaposli
Ayadija. Al-Qadi kae:
]ulaydan je dobro postupio kad je imenovao Ajadija... Mogu rei da je on jedan
od najboljih ljudi s kojima sam radio u dobrotvornim djelatnostima. Svojim je
radom uspio dati velike usluge bosanskim muslimanima. Osim toga, stekao je
povjerenje vladinih dunosnika, koje je vodio tadanji bosanski predsjednik
Alija Izetbegovi, i lanova njegove vlade. U mnogim je prigodama Ayadi bio
glavna spona izmeu Saudijskog stalnog odbora za prikupljanje donacija za Bosnu
i Hercegovinu i tamonjih potrebitih ljudi.w
140 Ibid.
141 The Office of Public Affairs, US Department of Treasury: "Treasury
Department Releases List of 39 Additional Specially Designated Global
Terrorists". Izjava za tisak od 12. listopada 2001.
142 The Office of Public Affairs, US Department of Treasury: "Entities". Izjava
za tisak od 12. listopada 2001.
143 Ibid.
144 "Saudi Businessman Al-Qadi Rules Out Suspect Avadi's Link to al-Qa'ida".
Op. rit., str. 6.
Agencija za pomo Treem svijetu (Third World Relief Agency -TWRA), osnovana
Stranica
5. srpanj 2010
1987. u Beu (s uredima u Sarajevu, Budimpeti, Moskvi i Istambulu), brzo je
izbila na lo glas zbog navodnog financiranja - i verca oruja - za paravojne
muslimanske vojnike i muda-hedine u Bosni uz izravno krenje meunarodnog
embarga na oruje. Slubena je misija te agencije bila iriti islam diljem
Istone Europe i biveg Sovjetskog Saveza nakon Hladnog rata. Meutim, prema
tvrdnjama zapadnjakih tajnih sluba, barem polovica od 350 milijuna dolara koje
je prikupila TWRA otila je prvenstveno na kupovinu i prijevoz ilegalnog oruja
u ime bosanske vlade i saveznikih muslimanskih militanata vjernih Osami Bin
Ladenu. Taj se novac vrlo esto kriom prao kroz anonimne europske bankovne
raune u Lihtentajnu i Monaku.145
Tu je agenciju osnovao i vodio prvenstveno Mohammed el-Fatih Hassanein, poboni
musliman i istaknuti lan sudanske stranke Nacionalnog islamskog fronta
(National Islamic Front - NIF). Pod vodstvom legendarnog fundamentalista Hassana
al-Turabija, NIF je 1991. otvorio vrata Bin Ladenu i njegovim sljedbenicima, te
je Al-Qa'idi davao neophodno utoite i pomo tijekom gotovo pet godina, dok je
Al-Qa'ida planirala svjetski teroristiki rat protiv SAD-a i njegovih saveznika.
Nije ni udo da je Sudan (u kojem su tada ivjeli i Hassanein i Bin Laden)
takoer sluio kao glavna tranzitna toka i izvor ilegalnog prijevoza oruja u
Bosnu.146 Kao kulturni savjetnik Sudana u Beu od oujka 1992., Hassanein je
neslubeno imao dunost nadgledati vanjsku politiku NIF-a u Istonoj Europi. U
jednom je intervjuu 1994. objasnio da se pitanje rata u Bosni ne svodi samo na
uvoenje mira ili odbijanje napadaa; umjesto toga, tvrdio je, "Bosna na kraju
mora biti muslimanska Bosna". Ako ne bude tako, "sve e izgubiti smisao, a ovaj
rat nije bio nizato".147
Izvjee o islamskim dobrotvornim drutvima tajne slube Sjedinjenih Drava iz
1996. govorilo je da Hassanein, koji se smatrao "najutje-
145 Pomfret, John: "How Bosnia's Muslims Dodged Arms Embargo: Relief Agency
Bro-kered Aid from Nations, Radical Groups". Washington Post, 22. rujna, str.
A01.
146 Ibid.
147 Ibid.
-'>,
70
A L-Q A' I 0 i N 0 1HA D U EUROPI
cajnijim slubenikom nevladinih organizacija u Bosni" takoer "podrava amerike
muslimanske ekstremiste u Bosni".148 Tijekom suenja urotnicima koji su optueni
za sudjelovanje u teroristikoj uroti za napad na istaknute graevine New Yorka,
odranog 1995., Clement Rodnev Hampton-el, ameriki musliman koji je vjebao u
afganistanskim logorima pod vodstvom Al-Qa'ide, potvrdio je da je u Sjedinjene
Drave vercao novac koji je dobio od Agencije za pomo Treem svijetu kako bi
se financirala vojna obuka u New Yorku, Connecticutu i Pennsvlvaniji za
arapsko-afganistanske mudahedine koji su trebali krenuti u Bosnu.149 Vie ljudi
koji su odradili te improvizirane logore pomogli su da se 1993. organizira i
izvri bombaki napad na Svjetski trgovaki centar.
Hassanein je okupio istomiljenike, radikalne pristae i simpatizere da mu
pomognu u voenju i potpori TWRA. U travnju 1995. hrvatska je policija uhitila i
pretraila alirskog izaslanika Centra za izbjeglice Al-Kifah, te je otkrila
"putovnice arapskih pojedinaca u Bosni, medu kojima je i jedan zaposlenik
Agencije za pomo Treem svijetu".150 Isto tako, kad su 14. prosinca 1995.
hrvatski strijelci ubili pet stranih mu-dahedina (medu kojima su bili i traeni
lanovi Al-Gama'at Al-Islamiy-ya) pokraj epa, jedan od ubijenih sumnjivaca
nosio je identifikacijsku karticu Agencije za pomo Treem svijetu.151
Sumnja se da je i Osama Bin Laden darivao velike svote novca TWRA-i kako bi
financirao kupovinu oruja i pomagao radikalnim
vieg posebnog agenta Davida Kanea (Bureau of Immigration and Customs
Soliman S. Biheiri. United States District Court for the Eastern District of
Virginia, Alexandria Division. Case #: 03-365-A. 14. kolovoza 2003., str. 2.
149 Izjava pod prisegom posebnog agenta FBI-a Roberta Walkera. Op. cit., str.
6.
Stranica
5. srpanj 2010
151 Pomfret, John: "Bosnian Officials Involved in Arms Trade Tied to Radical
States". Washington Post, 22. rujna 1996., str. A26. Vie o tom dogaaju i
tajanstvenoj smrti Anwara Shaabana u poglavlju 8.
ULOGA ISLAMSKIH DOBROTVORNIH DRUTAVA 71
muslimanima u bosanskoj vladi.152 Istraitelji tvrde da je radi tog cilja
postojala izravna veza izmeu zatvorenog eika Omara Abdela Rahma-na i TWRA-e.
Prema tajnim snimkama razgovora izmeu Rahmana i Agencije za pomo Treem
svijetu u Beu, agencija je ponudila da e iriti poruku Al-Gama'at Al-Islamiyya
i prodavati eikove ratoborne video-snimke i propovijedi u damijama diljem
Europe.153 Faksovi od TWRA-e pod imenom "generalnog direktora" austrijskog ureda
Mo-hammeda el-Fatiha Hassaneina naeni su tijekom talijanske pretrage Islamskog
kulturnog instituta eika Anwara Shaabana u Milanu.154 CIA tvrdi da je ak i
nakon zavretka rata u Bosni direktor TWRA-e Hassanein namjeravao "nastaviti s
financiranjem Al-Gama'at [al-Islamiyya] i drugih ekstremista u Milanu i Rimu kad
se ponovo izgradi mrea".155 TWRA je takoer sudjelovala u nabavi i prijevozu
oruja, prvenstveno iz Sudana i biveg Sovjetskog Saveza, izravno na bosansku
bojinicu. U rujnu 1992. zapadnjake su tajne slube saznale da je u tijeku
velik projekt agencije da preveze 120 tona sovjetskih puaka, minobacaa, mina i
streljiva preko Sudana i Slovenije za muslimanske snage u Bosni. Nakon to su
transportni zrakoplovi iz sovjetskog doba ostavili teret u slovenskom skladitu
koje je zakupila TWRA, helikopteri narueni od rusko-amerikih poduzetnika
prenijeli su oruje iz skladita preko Hrvatske izravno u Tuzlu i Zenicu.
Hrvatska je u rujnu odjednom odluila sprijeiti daljnje letove helikoptera nad
svojim teritorijem. Nakon godinu dana istrage, slovenska je policija napokon
pretraila dugo nekoriteno skladite i otkrila 10.000 puaka, 750.000 komada
streljiva, kao i razne rakete i eksplozive ija je vrijednost procijenjena na 10
milijuna dolara.156 Njemaka je policija 1993. otkrila jo jednu
States". Op. cit., str. A26.
154 Protuteroristiko izvjee talijanskog Odjela za opa istraivanja i
posebne operacije (DIGOS): "Premetaine Islamskog kulturnog centra, Viale
Jenner 50, Milano, 26.6.1995." Datirano: 15. rujna 1997.
155 lZvjee CIA-e iz sijenja 1996. o "meunarodnim islamskim nevladinim
Enforcement, Department of Homeland Securitv). Op. cit.
156 Pomfret, John: "How Bosnia's Muslims Dodged Arms Embargo: Relief Agencv
Bro-kered Aid from Nations, Radical Groups".Op. cit., str. A01.
- iL,
72
73
operaciju verca orujem u vrijednosti od 15 milijuna dolara, koju je
financirala TWRA. Kao dio te operacije, malezijski i turski vojnici unutar
mirovne misije UN-a u Bosni, koji su najvie suosjeali s patnjama svojih
suvjeraca, pomagali su da se oruje unese u zemlju iz Hrvatske.157
Ipak, ono to najvie uznemirava u pogledu nezakonitih djelatnosti TWRA-e, jest
da je amerika vlada navodno znala za njih. Jedan je vii zapadnjaki diplomat u
Europi 1996. optuio Clintonovu vladu da se namjerno ne obazire na to to TWRA
oito kri meunarodni embargo na oruje. Kako je rekao, 1993. godine "reeno
nam je [iz Washing-tona] da ih pratimo ali da se ne mijeamo... Bosna je
pokuavala dobiti oruje od svakoga, a mi nismo mnogo pomagali. Ne mijeati se -
to je najvie to smo mogli. I nismo se mijeali."158 Jedan je vii obavjetajni
izvor objasnio novinaru Washington Posta: "Ljudi koji su radili za TWRA bili su
elija koja je posveena tome da usmjeri Bosnu prema radikalnijim pokretima
Bliskog istoka. Ne vjerujemo da svi Bonjaci to ele. Ali TWRA je tim ljudima
dala novac, utjecaj i mo. Zbog toga su daleko dogurali sa svojim zamislima."159
Paradoksalno, vei dio tog "krvavog novca" nije uope dolazio od Osame Bin
Ladena, nego od navodnih saveznika SAD-a u muslimanskom svijetu. Dapae,
neugodna je istina glasila da je vlada Saudijske Arabije najvei donator TWRA-i.
U listopadu 1992. (a to je samo jedan sluaj), saudijski kraljevski izaslanik
odjednom je stigao u banku agencije za pomo u Beu nosei dvije velike torbe s
pet milijuna dolara u gotovini. Saudijska vlada nije ni pokuala opravdati ili
objasniti zato je toliko davala neupitno ozloglaenoj agenciji.160 Jedna dobro
obavijetena saudijska linost nemarno je hvalila uinkovitost tajne radikalne
islamske mree financiranja koja je pustila korijenje na Arapskom poluotoku:
"Nitko ne moe nadzirati tijek novca iz Saudijske
Stranica
5. srpanj 2010
Brokered Aid from Nations, Radical Groups".Op. cit., str. A01.
States". Op. cit., str. A26.
1(50 Pomfret, John: "How Bosnia's Muslims Dodged Arms Embargo: Relief Agency
Arabije... To nije jedna osoba, nego njih tisuu. Mi smo ovdje. Novac nam dolazi
iz same Saudijske Arabije. Privatno razgovaramo s poslovnim ljudima. Ponekad
izravno, ponekad neizravno. Ali novac dolazi."161 Kao to e se vidjeti kasnije
u ovoj knjizi, taj je ratoborni savez dosezao ak i do najviih razina
Saudijskog visokog odbora za pomo, poluslubene dobrotvorne skupine koja je
radila u Bosni i imala vrlo bliske veze sa saudijskim reimom.
Vano je napomenuti da su organizacije koje je preteno financirala Saudijska
Arabija samo primjeri jedne ire pojave, te da nipoto nisu bile osamljeni
prekraji: brojne su druge muslimanske "humanitarne" organizacije izravno
pomagale da se ljudi i oruje isporue arapsko--afganistanskim mudahedinima i
saveznikim bosanskim snagama na Balkanu.162 Video-snimke za skupljanje
doprinosa koje je 1993. prikazivala Egipatska agencija za humanu pomo (Egvptian
Human Relief Agencv - EHRA) govorile su na arapskom kako skupina daje potporu
izbjeglicama, siroadi i "obiteljima shuhadaa [gerilaca muenika]". Na istim se
snimkama vidi kako bosanska djevojka u hidiabu ogoreno prisee: "Nastavit emo
se boriti kao mudahedini da ostanemo u svojoj zemlji i odrimo zastavu islama.
Alah nam obeava pobjedu i to nam je dovoljno."163 etrdeset Egipana koje je ta
zloglasna agencija zapoljavala u Bosni ponosno su isticali to su traeni zbog
sumnje na terorizam. Ayman el-Hamalaway, slubenik EHRA-e, izjavio je: "Mi smo
svi oznaeni... Kad bismo se ikad vratili u Egipat, a neemo, naa bi se imena
pojavila ispisana crvenim slovima na kompjuteru, pa bi policija znala da nas
mora odmah uhititi."164 Drugi nearapski izvori takoer su rado sponzorirali
bosanski dihad: u jednom sluaju poetkom rujna, UN i hrvatska policija vratili
su zrakoplov tvrtke Iran Air
161 Coll, Steve i Steve LeVine: "Global Netvvork Provides Money, Haven".
Washington Post, 3. kolovoza 1993., str. Al.
162 Rogoi, eljko: "Velika istraga u Bosni i Hercegovini". Nacional (Bosna),
broj 306; 27. rujna 2001.
163 Egipatska organizacija za humanitarnu pomo ("Agencija za pomo ljudima"),
"The Bosnian Holocausts". Videokaseta. Egipatska organizacija za humanitarnu
pomo: Zagreb, 1993.
164 Hedges, Chris: "Foreign Islamic Fighters in Bosnia Pose a Potential Threat
for G.I.s". New York Times, $. prosinca 1995., dio 1, str. 1.
74
AL-OA'IIN O1HAO U EUROPI
koji je sletio u Zagrebu, jer se pokazalo da teret "humanitarne pomoi"
ukljuuje i etiri tisue puaka.165
Tako su samo nekoliko mjeseci nakon poetka rata u Bosni arap-sko-afganistanski
mudahedini ve uspostavili dojmljivu regionalnu infrastrukturu, u koju su
spadala znatna financijska sredstva, domorodaki saveznici fundamentalisti, te
razgranat verc oruja. Pravi razmjeri strateke podzemne mree potpore tek se
trebaju posve otkriti, ali niz nedavnih obavjetajnih otkria daje naslutiti
kako je ta mrea bila znatno vea i sloenija nego to su mnogi ikad sanjali.
Milijuni dolara u gotovini i materijalima, grubo kamuflirani kao humanitarna
pomo, bili su prikupljani, prevoeni i dijeljeni raznim bojnim postrojbama
stranih mudahedina.
Neka od tih sredstava nikad nisu ni stigla do regije sukoba, nego su se usput
preprodavala kako bi se financirala Al-Qa'idina meunarodna mrea tajnih
teroristikih elija. Zabrinjavajue velik broj teroristikih napada diljem
svijeta nosi jasan trag radikalnih vjerskih dobrotvornih agencija - glavni
primjeri su bombaki napad na Svjetski trgovaki centar 1993., urota Bojinka na
Filipinima 1995., bombaki napadi u metrou Pariza 1995., bombaki napadi na
veleposlanstva u istonoj Africi 1998., neuspjena alirska milenijska
teroristika zavjera, te samoubilaki napadi 11. rujna. Saudijska je policija
tek prije nekoliko mjeseci napokon pristala da e istraiti i paljivo
regulirati djelatnosti najzloglasnijih skupina koje su navodno paravan za
Al-Qa'idu, medu koje spadaju i one koje rade na Balkanu. Tek treba vidjeti hoe
li uistinu ispuniti to obeanje koje su toliko odgaali.
U meuvremenu, dok su 1992. novaci i oprema svakodnevno stizali u Zenicu i
Travnik, strani su se mudahedini spremali da naglavce ulete u svrhovitu oruanu
Stranica
5. srpanj 2010
borbu protiv svojih neprijatelja na Balkanu. Radi toga su na bojinici podignuti
vojni logori gdje su prije bili kravlji panjaci, dok su mjesne kole preureene
u gerilske poljske bolnice. Vrijeme govorancija je zavrilo. Afganistanski su
Arapi bili spremni da ponu dokazivati svoju toliko hvaljenu vojnu sranost. Ali
umjesto toga, njihov krajnji fanatizam i slijepa okrutnost brzo su ih istaknuli
u ve krvavom ratu u Bosni, ratu koji e definirati prve godine "Novog svjetskog
poretka".
165 Vigodda, Jon: "Allah's Army Goes West". The Jerusalem Report.
-4-
POClNJE BITKA
Prisega, o, sestro:
sestri vjernici kojoj su zloinci strgnuli odjeu;
sestri vjernici kojoj su tlaitelji oiali kosu;
sestri vjernici kojoj su ljudski psi zlostavljali tijelo. Prisega, o, sestro:
zavjet, o, sestro... da e njihove ene biti udovice, a njihova djeca siroad;
zavjet, o, sestro... da e oni eljeti smrt i mrziti poloaje i asti;
zavjet, o, sestro... da emo ih klati kao janjce i pustiti da rijeke Nil,
al-Asi i Eufrat budu pune njihove krvi;
zavjet, o, sestro... da emo biti izabrani za unitenje svake bezbone i
otpadnike vlasti;
zavjet, o, sestro... da emo za tebe odmazditi protiv svakog psa koji
te dotakne ak i runom rijeju.
Iz vjebenog prirunika Al-Qa'ide, predoena na suenju urotnicima za bombake
napade na veleposlanstva u Istonoj Africi 1998.
Afganistanski Arapi i njihovi uenici smatrali su se udesnim, boanskim
ratnicima koji mogu, ak i u malom broju, promijeniti konaan
76 A L - Q A' IDI N D 21 H AD U EUROPI
ishod vee bitke. Radikalne islamske jedinice koje su vjebale u logorima
Al-Qa'ide sluale su kako moraju biti kao tvrdi vrak koplja koji nadahnjuje i
vodi glavninu snaga manje iskusnih lokalnih muslimanskih novaka. Umjesto da
"oslobaa" islamske zemlje jednu po jednu (kako je namjeravao Abdullah Azzam),
nova generacija afganistanskih Arapa potajno je trebala ii po svijetu i sijati
sjeme gnjeva i pobune. Mudahedini su stigli u Europu s jezivim arom, vrsto
odluivi da e Balkan pretvoriti u vjebalite za novu generaciju samoubilakih
svetih ratnika. Kako bi pokazali svoju kobnu odlunost, strani su borci
razmjenjivali krvave pjesme "muenitva", koje su slavile mlade Arape to su se
borili protiv Sovjetskog Saveza u Afganistanu i poginuli u bitki. Zbog takvih
stravinih ekscesa, protivnici mudahedina, a esto i njihovi saveznici, imali
su razloga da ih potuju i strahuju od njih. Njihova mrana slava uskoro se
pokazala zasluenom, a odluka Al-Qa'ide da se bori u ratu u Bosni doprinijela je
da vei dio Srednje Bosne postane humanitarna nona mora.
Otprilike u isto vrijeme kad je Agencija za pomo Treem svijetu marljivo
vercala oruje iz Sudana u Bosnu u rujnu 1992., prva "slubena" ofenziva
arapskih mudahedina dogodila se u Srednjoj Bosni. Prema rijeima eika Abua
Abdela Aziza, namjeravalo se "napasti Sarajevo iz jednog mjesta u blizini... to
god se dogodi, elimo otvoriti put u Sarajevo kako bi tamo mogla pristizati
pomo". Postrojbu od pedeset i pet vojnika koja je trebala to izvriti vodio je
Abu Muhammad al-Faatih al-Bahraini (inae princ iz bahreinske kraljevske
obitelji, poznat i kao eik Hamid al-Khalifa, Abu al-Khawla al-Bahraini) s
Anwarom Shaabanom kao dozapovjed-nikom.166 Al-Faatih, koji je uivao veliko
potovanje, odbacio je stari ivot bogatstva i asti u Arapskom zaljevu i
odluio se boriti u afganistanskom dihadu, gdje je stekao "visoku razinu vojnog
iskustva".167
Prema tvrdnjama gerilaca koji su se borili pod vodstvom Abua Mu-hammada
al-Faatiha tijekom bitke, prvi je mudahedinski napad bio relativno uspjean i
uspio je razbiti srpske redove. Ali kako nisu imali nikakvo teko oruje, bili
su prisiljeni na povlaenje kad su srpske sna-
166 "Xhe Jihad in Bosnia". Al-Daawah (Islamabad). Waseem Ahmed: Islamabad,
sijeanj 1993.
167 "Xhe Martvrs of Bosnia: Part I". Video-snimka. Azzam Publications: London,
2000.
POINJE BITKA
77
ge uzvratile topnikim granatiranjem. to god tvrdila njihova propaganda,
gerilci nisu mogli zanijekati da su zbog toga pretrpjeli neugodno velike
gubitke. Al-Faatih je zapovjedio da u sluaju njegove pogibije taktiko
zapovjednitvo preuzima Abu Anas al-Jiddawi, a zatim Abu Shareef al-Masri. I Abu
Anas i Abu Shareef su bili iskusni, izvjebani borci, ali cijela se operacija
Stranica
5. srpanj 2010
raspala kad je al-Faatih poginuo od metka srpskog snajperista i time postao
drugi "slubeni" arapski borac koji je ostvario shuhadu (muenitvo) u Bosni. U
roku od nekoliko minuta, Abu Anas i Abu Shareef zajedno su za strojnicom
pokrivali druge gerilce koji su pokuavali izvui mrtvo tijelo al-Faatiha. Dok
su se trudili spasiti palog vodu, minobacaka granata je pogodila njihov poloaj
i ubila Anasa i Shareefa istodobno. Kad se ostatak postrojbe povukao, jo je pet
stranih mudahedina bilo mrtvo, a medu njima je bio Umar al-Tahawi, iskusni
arapsko-afganistanski borac iz Egipta.168
Arapski su se borci s iskustvom iz Afganistana borili u rujnu protiv
neprijateljskih snaga u Goradu i blizu strateki vanog srednjobosan-skog grada
Travnika. U Goradu su udruene snage mudahedina i bonjakih islamista
pokrenule kampanju zlostavljanja i nasilja protiv mjesnih kranskih graana
kako bi "oistile" podruje. Gerilci su se organizirali u postrojbe od
petnaest-dvadeset iskusnih boraca i neprestano iz zasjede napadali rtve na
cestama izmeu Sarajeva i regija pod srpskom vlau, pa tako i u blizini
Gorada.169
Mudahedini su kod Travnika imali velike gubitke, medu kojima je bio i Saudijac
Hussam al-Deen al-Sadat (29 godina). Al-Sadat je odrastao u zapadnjakom
drutvu, daleko od politikih i vjerskih sukoba u Bosni i na Bliskom istoku.
Pohaao je prestinu privatnu kolu u Bostonu, gdje je ivio kao moderni
Amerikanac. Ali njegov se ivot drastino promijenio kad je upisao Viu kolu
Pima u gradu Tucsonu u Arizoni. U to je doba Tucson postao velik centar
islamskog fundamentalizma, te su u njemu afganistanski Arapi utemeljili prve
urede Centra za izbjeglice Al-Kifah. U tom ideolokom okoliu nije ni tako udno
to je mladi al-Sadat uspjeno unovaen u ivot terora i nasilja.
169 "How Gorazde Was Sacrificed to Help Bring The US Into the Bosnian War".
Defense and Foreign Affairs' Strategic Policy, 31. svibnja 1994., str. 6.
78
AL-OA'IDIN OIHAD U EUROPI
POINJE BITKA
79
Saudijski je student odjednom napustio kolu 1987. i otiao s malom skupinom
muslimana (u kojoj je bio barem jo jedan Amerikanac) kako bi se pridruio
sovjetsko-afganistanskom dihadu. Nakon to je proveo dva vojna roka u
Afganistanu, Hussam al-Deen je stupio na elo gerilskog voda kao prekaljeni
vojnik. Toliko se promijenio da vie ne bi mogao podnijeti ivot izvan rata.
Opet se vratio u ratnu zonu u srpnju 1992., ali ovaj put u Bosnu. Neto vie od
dva mjeseca kasnije, ovjek koji se predstavio kao slubenik "Islamske
organizacije za pomo" obavijestio je roditelje Hussama al-Deena da im je sin
umro. Poslije im je agencija za pomo poslala njegove osobne stvari, medu kojima
je bilo pismo koje je napisao na samrti i zakrvavljena oznaka Armije BiH.
Njegova je majka rekla za New York Times: "Rekao je da eli biti muenik i
uputio me da se molim za to."170
Idui vaan vojni pothvat mudahedina nije se pokazao nita boljim nego prvi
neuspjeh kod Tenja. U listopadu su sukobi izmeu raznih oruanih snaga oko
Tenja dosegli vrhunac, te je dolo do bitke izmeu arapskih mudahedina i
srpskih vojnika na planini Banderi. Isprva je vojni manevar koji su ratnici
dihada zvali "bitka kod Tishina" krenuo dobro. U tjednima prije borbe, vojnici
Armije BiH uspostavili su borbene poloaje bojinice na vrhu planine Bandere uz
pomo dvadeset i pet iskusnih arapskih gerilaca, koji su uglavnom bili saudijski
veterani iz sovjetsko-afganistanskog dihada (vie njih se borilo s Abuom
Isha-qom). Ovaj put je te mudahedine vodio eik Abu Sulaiman al-Makki, koji je
pomogao i pri voenju prvih mudahedinskih operacija kod Tenja. Kad ga je
ispitivala policija Sjedinjenih Drava, Enaam Arna-out (Abu Mahmoud al-Suri) je
priznao da su neki od tih boraca dobivali pomo od njegove organizacije BIE, da
su doekani u zranoj luci i odvedeni u BIF-ovo utoite u Zagrebu, a poslije
dobili privremeni smjetaj u BIF-ovoj "koli" u Tenju.171
Kad su poeli sukobi na planini Banderi, afganistanski su Arapi po vlastitom
svjedoenju brzo ubili nekolicinu srpskih vojnika bez vlasti-
tih rtava.172 Ali ratna se srea okrenula kad su Srbi navalili u velik
protunapad. Bonjaki i arapsko-afganistanski poloaji na bojinici bili su tri
dana na udaru srpskog topnitva. Prema mudahedinskim izvorima, "bili su u
sklonitima i nisu uli nita osim granata kako eksplodiraju oko njih". Gerilci
dihada nisu znali da su se uplaeni vojnici Armije BiH tiho povukli ne govorei
nita svojim muslimanskim suborcima. Ne znajui da vie nemaju pojaanja,
arapski su borci ponovo krenuli u napad i smiono navalili na srpski dostavni
put, ime su otkrili svoj poloaj mnogo veim neprijateljskim snagama. Srbi su
Stranica
5. srpanj 2010
pokrenuli protunapad s tri strane i nanijeli im teke gubitke: est mrtvih i dva
teko ranjena u mudahedinskoj postrojbi od dvadeset i pet ljudi.
U prvim kaotinim trenucima srpskog protunapada muslimanski su se vojnici
odjednom nali na par metara od neprijatelja, a geleri su plju-tali na njihove
poloaje. Abu Umar at-Tayyib (22 godine, iz Medine u Saudijskoj Arabiji),
veteran iz sovjetsko-afganistanskog dihada, iskoio je iz sigurnosti rova i
poeo nasumce pucati iz strojnice PK na srpske poloaje dok ga nije pokosila
kia metaka. Abu Hajer al-Makki (24 godine, iz Meke u Saudijskoj Arabiji)
pokuao je prijei liniju vatre da uzme tijelo Abua Omara. Naiao je na tvrd
otpor, teko je ranjen i ubrzo je umro.173 Malo nakon toga, tri druga veterana
afganistanskog dihada poginula su zbog granata i metaka: Abu Abdullah
al-Jiddawi (24 godine, iz jeddaha u Saudijskoj Arabiji), Abu Shaheed ash-Sharqi
(18 godina, iz istone Saudijske Arabije) i Abu Abdullah al-Falastini (25
godina), Palestinac koji je bio potovani i iskusni vojni instruktor u zloglasnu
gerilskom vojnom logoru Al-Sadda u Afganistanu.174 Prema izvorima Al-Qa'ide,
"mnogi su mudahedini dobili vojnu obuku iz ruku [Abua Abdullaha]".175 Njegova
se smrt slavila kao blistav primjer "muenitva", ali je oito bila teak udarac
ciljevima afganistanskih
170 Hedges, Chris: "Saudi Fighter in Afghanistan Becomes "Martyr" in Bosnia".
New York Times, 5. prosinca 1992., dio 1, str. 6.
Factors". United States of America v. Enaam M. Arnaout. United States District
36.
172 "Battle of Tishin, North Bosnia, October 1992: 25 Mujahideen defeat 200
Serb Spe-cial Forces", http://www.azzam.com.
Serb Special Forces". Op. cit.
Factors". Op. cit.
Serb Special Forces". Op. cit., str. 38.
AL-flA'IOIN DIHAD U EUROPI
POINJE BITKA
81
Arapa. Poetkom listopada, eik Abu Abdel Aziz javno je priznao da je najmanje
sedamnaest njegovih stranih boraca poginulo od poetka sukoba u travnju.176
I u ovoj je bitki jedan vii zapovjednik bio medu nastradalima zbog neuspjenih
pokuaja da se uzmu tijela mrtvih mudahedina. eik Abu Sulaiman al-Makki pao je
pogoen vatrom iz strojnice dok je trao preko niije zemlje izmeu rovova
sukobljenih snaga kako bi izvukao tijelo Abua Khaleela al-Makkija, jo jednog
saudijskog dragovoljca koji je dobio "muenitvo" u bitki. Iako je teko ranjen
i zamalo umro, Abu Sulaiman je uz pomo drugih arapskih gerilaca izvuen na
sigurno. Nekoliko dana kasnije, iako je preivio rane, eik Abu Sulaiman vie
nije osjeao noge, pa je ostao doivotno paraliziran od struka nadolje.177
Muhammad Hamdi al-Ahdal (poznat i kao Abu Asim al-Makki, Muhammad al-Hamati) bio
je takoer medu ranjenicima iz te bitke. Al-Ahdal je vukao porijeklo iz Jemena,
ali je ivio u Saudijskoj Arabiji. Vjebao je i pridruio se arapskim gerilcima
u Afganistanu krajem osamdesetih, te se navodno junaki borio u prvim fazama
bosanskog sukoba. Unato dojmljivim vezama koje je tamo razgranao, Abu Asim je
platio stranu cijenu za sudjelovanje u dihadu: tijekom bitke za "Ti-shin",
runa granata mu je otkinula jednu nogu i zauvijek paralizirala jednu ruku.178
Ubrzo je otiao s Balkana i vratio se na Arapski poluotok. Osobna rtva koju je
podnio u Bosni potaknula je Abua Asima na nova nasilja u ime radikalnog islama.
U Jemenu je postao jedan od vlasnika tvrtki za proizvodnju meda koje je savezna
policija SAD-a optuila179 da slue kao vani bliskoistoni financijski kanali
za Al-Qa'idu.180
listopada 1992.
Serb Spe-cial Forces". Op. cit.
178 "Saudi tortures rape mujahideen during interrogation". Veljaa 1999. http
://www. azzam.com.
179 "Appendix A to 31 CFR Chapter V". Office of Foreign Asset Control (OFAC),
United States Treasury Department. 26. listopada 2001.,
http://www.access.gpo.gov/su_docs/ aces/fr-cont.html. Vidi i: Miller, Judith
(2001): "Honey Trade Said to Provide Funds and Cover to Bin Laden". New York
Times, 11. listopada 2001. Dio A, str. 1.
Stranica
5. srpanj 2010
180 Abua Asima je 1998. navodno uhitila saudijska policija pod sumnjom da je
upleten u meunarodni terorizam, te je odveden u Obavjetajni centar Ar-Ruwais.
U pismu koje je na internetu objavio mudahedinski izvor informacija, jedan je
islamski militant,
Suoeni s tekim gubicima i neredom u vlastitim redovima, arapski su se
mudahedini napokon povukli u oblinje bonjako selo da dovedu u red preostale
snage i lijee ranjenike. Vie sati kasnije, deset stranih boraca sa samo
"lakim ozljedama" vratilo se na planinu Banderu zajedno s petnaest bonjakih
vojnika. Arapski su izvori tvrdili da je ta mijeana vojna postrojba na kraju
uspjela otjerati Srbe i odbaciti ih do udaljenih obrambenih poloaja. Openito,
mudahedini su tvrdili da je listopadska bitka na planini Banderi bila sjajna
pobjeda za njihovu stvar, zanemarujui veliku cijenu u ivotima koja je plaena
za taj upitan trijumf. Slavili su "Tishin" kao "obrat" u ratu zato to je
lokalno bonjako stanovnitvo, isprva sumnjiavo, odalo priznanje hrabrim
ratnim naporima arapskih boraca: "Bonjaci su promijenili miljenje o
mudahedinima i poeli ih potivati kao iskrene, hrabre borce, koji nisu doli
da se bore za slavu ili novac, nego da obrane njihovu vjeru i ast njihova
naroda, te da zadovolje Svemonog Alaha."181 Ali ak su i neki
arapsko-afganistanski izvori javno priznali da operacija "nije ila savreno:
mnogi su mudahedini bili ljuti zbog olakog povlaenja Armije BiH pred srpskim
napadom".182 Ljutnja zbog kukaviluka bonjake vojske i neuspjeh na planini
Banderi uvjerili su barem nekoliko razoaranih mudahedina da odustanu od
dihada u Bosni i snudeno se vrate u domovinu.
Unato tome to su u teanjskoj kampanji poinjene ozbiljne taktike pogreke,
arapsko-afganistanska borba u Bosni bila je daleko od
tvrdei kako je bio zatoen s Abuom Asimom u Ar-Ruwaisu, opisao kako je gledao
beskrajna ispitivanja kojima su saudijski zatvorski slubenici podvrgnuli Abua
Asima. Prema tom anonimnom autoru, smrknuto lice Abua Asima odavalo je "strana
tjelesna i duevna muenja". Ipak, unato tom grubom postupku, saudijska je
policija neobjanjivo nakon godinu dana zatvora odjednom pustila i deportirala
Abua Asima. Ubrzo je nestao u dalekim plemenskim podrujima Jemena. Godinu dana
kasnije, amerika ga je vlada ve traila zbog sudjelovanja u teroristikom
napadu na ameriki ratni brod Cole u jemenskoj luci Aden u listopadu 2000., kad
je poginulo 17 amerikih mornara. Ime Abua Asima pojavilo se i u istrazi o
samoubilakom napadu na francuski supertanker Limburg pred obalom Jemena u
listopadu 2002. Vidi: Azzam Publications, "Saudi tortures rape mujahideen during
interrogation". Veljaa 1999. http://www.azzam.com; Al-Haj, Ahmed: "Dead
al-Qaida suspect related to Sept. 11 hijacker". The Associated Press, 14.
veljae 2002.; Smith, Craig S.: "Al Qaeda Member Arrested in Kuwait". New York
Times, 16. listopada 2002.
Serb Special Forces", http://www.azzam.com
182 "Tfhe Martvrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
li. i H
82
A L-Q A' I 0 i N DIHAD U EUROPI
POINJE BITKA
kraja. U vrijeme bitke za Teanj na planini Banderi, postrojbe dihada u drugoj
ratnoj zoni u blizini posvetile su panju zanimljivijim ciljevima. Srpska je
vojska mjesecima drala razne strateke poloaje na planinama oko Sarajeva, pa
je grad bio praktiki uguen. Na televizijskim postajama irom svijeta mogle su
se vidjeti dramatine snimke sarajevskih graana u krvavoj unakrsnoj vatri
minobacaa, topnitva i srpskih snajpera. Tanak sloj meunarodnih mirovnih snaga
UN-a nije imao ni vojnu mo ni potrebne ovlasti da poduzme jake mjere kako bi
zatitio ugroene graane. U listopadu 1992. skupina od sedam arapskih
mudahedina na planini Igmanu udruila se s lokalnim vojnicima Armije BiH u
smionoj operaciji da "oslobode" meunarodnu zranu luku u Butmiru i okolici
juno od Sarajeva iz vrstog stiska oblinjeg srpskog pjeatva i oklopnih
jedinica.183
Butmir je bio poloaj Armije BiH na bojinici i kljuna karika u lancu nabave
izmeu vojnih logora na planini Igmanu i samog Sarajeva. Iako je pitanje koliko
je listopadska bitka bila uspjena, ona je ula u legendu. Zabiljeena je i
pomalo se proslavila zbog videokaseta koje je radi propagande i skupljanja
priloga dijelilo saudijsko sjedite Lajnat al-Birr al-Dawaliyya (Meunarodne
zaklade dobre volje, BIF). Videokaseta je prikazivala dramatine scene borbe na
bojinici i intervjue s preivjelim Arapima koji su govorili o dogaajima u
blizini Sarajeva.
Medu sedam mudahedina koje je vodio Abul-Abbas al-Madani, bili su Abu Zubair
Stranica
5. srpanj 2010
al-Madani (poznat i kao Mohammed al-Habashi), "Abu Iyas" i "Abu Marwan". Abu
Zubair, 24-godinji Saudijac i roak Osame Bin Ladena, roen je i odrastao u
gradu Medini. Otputovao je u Afganistan 1985. kao sedamnaestogodinjak i
pridruio se arapsko-afganistanskom odredu dragovoljaca, te je proveo vei dio
rata u blizini Khosta.184 Kad se rat pribliio kraju, osobno je sudjelovao u
muda-hedinskim bitkama za Jaji, Jalalabad i Kabul. Abu Zubair (slika 7) bio je
jedan od najslavnijih ljudi u skupini "istaknutih mudahedinskih linosti" koje
su sudjelovale u tim slavnim ratnim operacijama - u toj
Slika 7. Abu Zubair al-Madani (poznat i kao Mohammed al-Habashi), roak Osame
Bin Ladena, u borbama za Sarajevo.
su izabranoj skupini izmeu ostalih bili i eik Abdullah Azzam i Bin Laden.185
Ipak, Abu Zubair je mnogo manje isticao svoje podvige. U amaterskoj video-snimci
intervjua odranog u Bosni objasnio je: "bili smo u Afganistanu, ali nae
sudjelovanje nije bilo ozbiljno ratovanje kao ovdje, zato to su nas
Afganistanci smatrali gostima. Nisu htjeli da budemo previe izloeni niti da
tamo poginemo."186
Nakon to je u proljee 1992. pao Kabul, Abu Zubair se vratio u Saudijsku
Arabiju i proveo vie mjeseci kod kue u Medini. Bio je "blagoslovljen divnim
glasom", pa je za vrijeme boravka u Medini snimio poznatu audio-kasetu
Qawaafil-us-Shuhadaa ("Karavane muenika"). Ta snimka, koja je postala jedan od
klasika u analima mudahedina, priala je nadahnjujue prie o palim
arapsko-afganistanskim "muenicima" iz prvog sovjetsko-afganistanskog dihada.
Dapae, prema tvrdnjama onih koji su se borili uz Abua Zubaira, bio je opsjednut
muenitvom u ime islama. Njegov mudahedinski hvalospjev prepriava ovu zgodu:
"Jednom su [Abua Zubaira] pitali: 'Zato se uri u muenitvo kad jo nisi
mnogo uinio za islam?' Odgovorio je: 'to su moja braa ubijena prije mene dala
za islam? Naa je dua ono najvrednije to moemo dati.'"187
183 Op. cit. "The Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
184 "In the Hearts of Green Birds". Audiokaseta. Prijepis napravio Salman Dhia
Al Deen. Vidi i: Institute for Study and Documemation: "The Balkan War". Video
napravio Odbor za islamska dobroinstva, Saudijska Arabija (Lajnat al-Birr
al-Islamiyya).
185 "Saudi tortures rape mujahideen during interrogation". Op. cit.
186 "The Balkan War". Op. cit.
187 "Abu Zubair al-Madani". http://www.azzam.com.
A L-QA' I D t N DIHAD U EUROPI
U drutvu dobrog prijatelja iz Medine Abula-Abbasa al-Madanija, Abu Zubair je
odluio otputovati u Bosnu ljeti 1992. i opet sudjelovati u dihadu. Saudijci su
stigli i pridruili se arapsko-afganistanskoj brai u kolovozu, a onda su
poslani u vojni logor na vrhu Igmana, koji se uzdie 2,500 metara nad Sarajevom.
Manje od dva mjeseca poslije, bili su borbeno spremni za bitku "oslobaanja"
Butmira.188
Dva putnika iz Medine i pet drugih arapskih suboraca borili su se zajedno s
mnogo veim snagama Armije BiH koje je vodio slavni zapovjednik po imenu
Zulfikar.189 Vodei vie od dvije tisue vojnika, tridesetogodinji je Zulfikar
organizirao "operaciju Labirint": zamrenu vojnu operaciju koja je trebala
okupiti ratrkane muslimanske odrede (pa i mudahedine) u "konanoj ofenzivi" za
osloboenje Sarajeva. Zulfikar je samoga sebe proglasio muslimanskim gerilcem, a
njegovi su odani vojnici na Igmanu oduevljeno izvikivali "ratni pokli
islamskog dihada: 'U Alahovo ime!'". "Zuka", kako je volio da ga zovu, iskreno
je rekao britanskim novinarima malo prije operacije Labirint: "Ako u bitki za
Sarajevo izgubimo deset tisua vojnika, to je mogue, ostat e jo deset tisua
da probije obru i oslobodi na glavni grad. ovjek ivi samo jedanput, a nai
ivoti nisu nita u odnosu na ono za to se borimo." Unato razmetljivim
rijeima, Zulfikar zapravo nije bio pravi fundamentalist. Ipak, kako nije imao
drugog izbora, otvoreno je prihvatio islamistike saveznike, nadajui se da e
tako prevladati u neizvjesnoj bitki za Sarajevo.
Situacija u Butmiru ve je bila vrlo napeta: ne samo da su srpske snage okruile
to podruje pjeatvom i tenkovima, nego je i u zranoj luci bila velika baza
Ujedinjenih naroda. Uzletite u Butmiru sluilo je kao glavno odredite za
zapadnjake letove humanitarne pomoi i mirovnih snaga, koji su davali kljunu
pomo opkoljenom Sarajevu. Nepoznati su napadai 4. rujna na talijanski
transportni zrakoplov koji je slijetao na Butmir ispalili raketu zemlja-zrak,
koja je unitila zrakoplov i ubila etverolanu posadu.190 etiri dana kasnije,
francuski konvoj
188 Ibid.
189 Ni sam "Zulfikar" zapravo nije bio Bosanac, jer je dolazio sa Sandaka,
preteno muslimanske regije na Balkanu smjetene izmeu Bosne i Kosova.
Stranica
5. srpanj 2010
190 Burns, John F.: "US Plane Lands in Sarajevo to Resume Airlift of Aid to
Bosnia War Victims". New York Times, 4. listopada 1992., dio 1, str. 12.
POINJE BITKA
85
UN-a iz 403. bataljuna logistike potpore naao se pod paljbom juno od zrane
luke. Taj je incident imao pet rtava, od kojih dva poginula francuska
vojnika.191 Dva su egipatska vojnika UN-a ranjena 10. listopada kad je
minobacaka granata pala na njihov poloaj kod Butmira. Tijekom cijelog tog
razdoblja, zrana luka i UN-ova baza trpjeli su sporadino granatiranje.192
Napeta se kriza stvorila sredinom listopada, kada su snage Armije BiH, tvrdei
da srpski tenkovi ulaze u to podruje, blokirale pristupnu cestu izmeu Butmira
i Sarajeva. Dvije su se zaraene strane spremale za izravan sukob usred
meunarodne mirotvorne misije.
Nakon intenzivnog topnikog granatiranja, oko est sati popodne, bitka je
napokon poela. Kako je rekao jedan arapski mudahedin, "Bog ih blagoslovio, Abu
Iyas, Abul-Abbas i Abu Marwan krenuli su prema neprijateljskom poloaju...
razdvajala nas je samo jedna ulica... i vlastitim su oima vidjeli kako [Srbi]
bjee". Kad su strani ratnici dihada napali Srbe, zametnula se ogorena bitka,
pa je vie muslimanskih vojnika ranjeno, medu njima i "Abu Iyas". Skupina
afganistanskih Arapa uglavnom se povukla radi hitne lijenike pomoi, dok su
Zulfikar i Bonjaci navaljivali na Srbe: "povukli smo se u pozadinu, do najblie
toke, pa nismo imali nikakve novosti o brai".193
Abu Zubair i Abdul-Abbas su smrtno ranjeni tijekom bitke. Abu Zubair je dobio
geler u grlo, ali isprva se nije inilo da je na samrti; Abul-Abbas je navodno
teko ranjen u prsa i nogu kad su ga pogodile krhotine tenkovske granate.
Podcjenjujui teinu rana, arapski su suborci pokuali premjestiti Abua Zubaira
i Abula-Abbasa "u velikim vozilima" iz zborne toke u Hrasnici u
arapsko-afganistanski stoer u Zenici. Kako je zabiljeio jedan nazoni
mudahedin, Abu Zubair je bio "u vrlo tekom stanju... mislim da je nasmrt
iskrvario". Naporno osmosatno putovanje pokazalo se uzaludnim: ak ni u Zenici
nije bilo pomoi koju su obojica trebali.194 Njihova smrt nije suzbila
oduevlje-
191 Hardy, Sgt. Kerensa: "Troops gather for opening of Butmir memorial". SFOR
Informer, br. 114, 30. svibnja 2001.
192 "Serbs in Armor attack Sarajevo". St. Louis Post-Dispatch, 10. listopada
1992., str. 7A.
193 Op. cit.
194 Op. cit.
86
AL-ttA'lDIN DIHA U EUROPI
POINJE BITKA
87
nje njihovih suboraca iz Al-Qa'ide, koji su ih proglasili boanskim
"muenicima". Otac Abua Zubaira izjavio je u intervjuu:
Slava Alahu, zahvaljujemo Alahu. Kleimo pred Alahom, zahvalni zbog tog
muenitva, jer on nije htio nita drugo. Bio bih alostan da su mi doli i
rekli kako je [moj sin] zatoen. Zato sam se molio za njegovo mu-enitvo i,
hvala Alahu, njegova je elja ispunjena... Naa je povijest slavna, naa je
vjera mona. Naa je vjera islam}95
Otac Abula-Abbasa rekao je slinu stvar:
Ovaj me muenik ispunjava ponosom, to je moj sin Fadil... Slavim Boga,
zahvaljujem Bogu. Bio sam blagoslovljen djecom i zahvaljujem Bogu to su
slijedili put Proroka i Suboraca... recite mi, kako da spavam, kako da sjedim,
kako da se odmaram dok nau muslimansku brau kolju nevjernici... kako da ne
budem fundamentalist? Alaha mi, spavao bih na iglama}^
Ipak, kao to su pokazala kasnija izvjea o bitki, Abu Zubair i Abul-Abbas
zapravo nisu poginuli od ruku omraenog srpskog neprijatelja. Navodno, usred
okraja, oblinje "nevjernike snage UN-a" -medu kojima je bilo i egipatskih
vojnika - umijeale su se i pokuale prekinuti bitku. Abu Zubair i Abul-Abbas
sukobili su se s njima, pa su obojicu ubili egipatski vojnici. Prema
mudahedinskim izvorima, francuski vojnici UN-a ubili su jo jednog ratnika
dihada koji je iao prema popritu, britanskog muslimana po imenu Abu Ibrahim
al-Turki. Osim toga, tvrdilo se i da je u okviru iste operacije osoblje UN-a
"ubilo sirijskog i alirskog studenta u Sarajevu".197
Islamisti su javno obznanili da im ne treba vie dokaza: "Postalo je oito kakvu
lukavu ulogu igraju meunarodne snage. Uvijek su titili krane i proganjali
muslimane zato to su svi [nevjernici] odani samo jedni drugima. Nije mogue
rijeiti probleme muslimana na konferen-cijskim stolovima [nevjernika]."198 Od
Stranica
5. srpanj 2010
tada su mudahedini gledali na
195 Op. cit.
196 Op. cit.
197 -rhe Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
198 "jne Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
UN kao na samo jo jednu "nevjerniku" sukobljenu stranu u ratu u Bosni, te su
smatrali da ih mogu napasti s jednakim moralnim opravdanjem kao i Srbe. Iako se
Armija BiH obino trudila da zadri mirovne snage iz zapadnjakih nacija to
dalje od uporita stranih boraca, esto je (kao u ovom sluaju) sukob bio
neizbjean.
S njihove strane, dotine su snage UN-a navodno djelovale u samoobrani.
Otprilike u vrijeme "bitke za Butmir", 16. listopada su UN-ove mirovne snage
izvijestile kako su se nale pod jakom vatrom blizu zrane luke. Isprva se nije
znalo tko je pucao na mirotvorce, ali neke su se bonjake snage ranije
zavjetovale da e se prema snagama UN-a ponaati jednako kao prema srpskim
neprijateljima ako meunarodni mirotvorci pokuaju silom otvoriti cestu prema
zranoj luci.199 Sljedeeg je dana UN slubeno optuio vojnike bosanske vlade da
su pucali na osoblje UN-a.200 Dostupni podaci ukazuju da se za neopravdani napad
vjerojatno ne trebaju kriviti bonjaki vojnici nego prvenstveno arapski borci.
Zbog toga, kad je uslijedila smrt slavljenog Abua Zubaira al-Madanija, ona je
dobila jo vee propagandno znaenje: pao je kao "muenik" na dalekoj
muslimanskoj graninoj zemlji dok se borio protiv meunarodnih "neprijatelja
islama". Unato razoaravajuim gubicima arapske jedinice, strani su mudahedini
svejedno slavili kad su uli da je Armija BiH znaajno napredovala u Butmiru pod
Zulfikaro-vim poticajnim zapovjednitvom. Dapae, muslimanske su snage
napredovale sve dok nisu ugledale zranu luku. Pobjeda je ohrabrila ratnike
dihada, a jedan je preivjeli Arapin najavio: "Nadam se da emo zauzeti
Sarajevo i osloboditi tamonje muslimane. Vijesti su dosad dobre."201
Poetkom studenog, nova je skupina mudahedina poslana na visove Bjelanice, jo
jednog planinskog pristupa Sarajevu, samo 20 minuta jugozapadno od grada.
Bjelanica je u vrijeme mira bila poznata kao toplice i skijalite, kamo su
dolazili turisti iz cijelog svijeta i gdje su dijelom odrane Zimske olimpijske
igre 1984. Meutim, tijekom rata su tu visoku planinu (od 2.067 metara)
koristile srpske snage kao lako
v
199 "UN-peacekeeping forces come under fire at airport". The Associated Press,
16. listopada 1992.
200 Knoy, Laura: "Weekend Edition". National Public Radio. 17. listopada 1992.
201 "The Balkan War". Op. cit.
I
A L - Q A' 1 0 I N D IH A 0 U EUROPI
obranjiv topniki poloaj. Odatle su Srbi neprestano granatirali okolicu, pa
tako i Sarajevo. Svih etrnaest bonjakih sela na samoj planini je uniteno, a
stanovnici su otjerani u daleka podruja Bosne i njemake izbjeglike kampove.
Mudahedini su 7. studenog napali srpske poloaje na Bjelanici i tvrdili da
dobro napreduju, pa ak i da su osvojili vrh planine.202 Ipak, bez obzira na te
navodne muslimanske vojne uspjehe, borbe su se tamo nastavile do kolovoza.
Srpske su se snage na kraju povukle, ali ne zbog vojne vjetine mudahedina,
nego zbog prijetnje NATO-a da e vojno djelovati da prekine opsadu Sarajeva.
Afganistanski su se Arapi krajem 1992. i dalje neumorno borili da izvuku
Sarajevo iz opsade. Krajem prosinca, Abu Talha al-Masri je organizirao skupinu
mudahedina iz vojnog logora u Mehuriima kako bi pomogli nadjaanim snagama
Armije BiH u predgraima Sarajeva. Abu Talha je roen u Egiptu, te je poput
mnogih bosanskih ratnika dihada studirao u inozemstvu, na Islamskom sveuilitu
u saudijskoj Medini. Abuu Talhi je u toj operaciji pomagao Abu el-Ma'ali (poznat
i kao Abdelkader Mokhtari, "andar"), mladi zapovjednik iz Alirske oruane
islamske skupine (Al-Jama'ah al-Islamiyya al-Musallah ili GIA), koji je stigao u
Bosnu ubrzo nakon poetka rata u elji da podupre sve . veu mudahedinsku
osnovu.203 Barem dva druga alirska fundamentalista, Abu Muhajir al-Djazairi i
Abu Sabir al-Djazairi, pridruili su se jedinici Abua Talhe radi te
operacije.204
Poetkom devedesetih, arapsko-afganistanski veterani koji su se vratili u Alir
bili su glavni pokretai GIA-e, organizacije koja je promicala krajnje
nemilosrdnu filozofiju: ubiti svakoga tko stoji na putu fundamen-talistikome
poretku, ukljuujui i suparnike muslimanske mule, politiare, strance,
novinare, uitelje, ene, djecu i druge "neprijatelje Alaha". GIA je bila tako
surova i izazivala je toliki strah ak i u arapskom svijetu da je navodno Bin
Laden glavom zatraio od njezina vodstva da uzme novo ime i politiku kako bi
Stranica
5. srpanj 2010
"prikazivala dihad u boljem svjetlu".205
205 "Bin Laden held to be behind an armed Algerian Islamic movement". Agence
France Press (AFP), 15. veljae 1999., 11:39 GMT.
POINJE BITKA 89
Ipak, ta je zloudna skupina nala mnoge gorljive pristae u sirotinjskim getima
Sjevernoafrikanaca diljem Zapadne Europe. Zbog velike nezaposlenosti i sustavne
rasne nesnoljivosti prema Arapima, francuske su bijedne etvrti i zatvori bili
savreno mjesto da se mladii indoktriniraju politikom radikalnog islama. Jedan
Parianin porijeklom iz Alira objasnio je to ovako: "Ima nas na milijune koji
se osjeamo iskljueno i neeljeno... Mnogi medu nama misle da ionako nemamo to
izgubiti, pa se okreu nasilju da steknu potovanje. Ovdje je toliko
nezadovoljstva da e se jednog dana oni na vlasti probuditi i otkriti da su
usred graanskog rata." Drugi nezaposleni pariki imigrant iz Sjeverne Afrike
dodao je sljedee: "Mislim da morate biti malo tupavi da biste pratili te
radikalne islamiste, ali jasno mi je zato ima toliko nezadovoljstva. Kad ne
moete dobiti posao i policija vas pet puta legitimira iako ste dobro odjeveni,
poinjete misliti da vas je drutvo proglasilo neprijateljem. Tada elite
uzvratiti udarac."206
Ekstremizam alirskih islamista irio se daleko izvan granica Sjeverne Afrike,
pa tako i do Balkana. Alirski mudahedini dragovoljci vidjeli su mnogo
slinosti izmeu vlastite borbe i borbe ugroenih Bonjaka. "Mrzim Francuze",
rekao je s gorinom jedan afganistanski Arapin iz Alira u Sarajevu, "mrzim ih
vie od drugih naroda, i to zbog onoga to su uinili u Aliru. Istjerali smo ih
iz moje zemlje, a pobijedit emo i u Bosni."207
Abu el-Ma'ali nije bio izuzetak medu svojim fanatinim sjevernoafri-kim
suborcima: poslije ga je vlast SAD-a prikladno opisala kao "mlaeg Osamu Bin
Ladena".208 Poslije svega, Abu Hamza al-Masri, egipatski militantni islamist
koji ivi u Londonu i koji je poznavao Abua el-Ma'alija od prvih dana bosanskog
dihada, ovako ga se sjeao: "Mislim da je on dobar ovjek, ima dobro srce. Vrlo
je marljiv. Bio je voda... mnogo radi, bori se kao lav... dobar brat - ali
premlad i previe naivan."209 Ipak, taj
206 Drozdiak, William: "France's 'Unvvanted'; Alienated Arab Youths Turning to
Violen-ce". Washington Post, 14. studenog 1995., str. A14.
207 Fisk, Robert: "An alien 'brother' fights for Muslims". The Independent
(London), 14. srpnja 1993., str. 9.
208 pyeS) Craig i Josh Meyers i William Rempel: "Bosnia Seen as Hospitable Base
and Sanctuary for Terrorists". Los Angeles Times, 7. listopada 2001.
209 Intervju sa eikom Abuom Hamzom al-Masrijem u damiji u Finsbury Parku. 28.
lipnja 2002.
90
AL-OA'IOIN D2IHAD U EUROPI
POINJE BITKA
91
je neustraivi Alirac ubrzo postao sveta legenda medu Arapima koji su se borili
u Bosni. Malo se zna o njegovu ivotu, a afganistanski su se Arapi izuzetno
potrudili da zatite njegov identitet. Video-snimke na kojima on vodi ratne
operacije na Balkanu namjerno su obraene da iskrive i prikriju njegov lik. To
je moda samo malen pokazatelj vanosti Abua el-Ma'alija za opi meunarodni
dihad Al-Qa'ide i raznih povezanih organizacija.
Nakon to su otili iz logora u Mehuriima, Abu Talha, Abu el-Ma'ali i ostali
ratnici putovali su od bojinice kod Travnika do planina jugozapadno od Visokog,
manje od 10 kilometara od Sarajeva. Jedinica je 29. prosinca krenula dalje
zajedno s velikom jedinicom saveznikih vojnika iz Armije BiH. To su Arapi
poslije nazvali "operacija Ilija" ili "druga operacija Visoko". Napredovali su
dobro i stigli daleko, a onda su izvidniki srpski helikopteri i pratea vojska
otkrili muslimanske snage kod sela Ilijaa i napali ih. Kao i u prethodnom
neuspjehu kod Tenja, suoeni s tekim naoruanjem, bonjaki su se vojnici brzo
povukli, ime su presjekli komunikacijske puteve muda-hedina. Zapovjednik Abu
Talha dobio je snajperski metak u nogu, kao jedan od brojnih ranjenih muslimana.
Abu el-Ma'ali je odvukao Abua Talhu, koji je jako krvario, do oblinje kue,
gdje su se zaklonili od srpskog granatiranja. Nakon to je tamo ostavio Abua
Talhu, Abu el-Ma'ali se oduljao kroz snijeg na sigurno, da bi na kraju stigao
do saveznikih poloaja. Umjesto da to uini sam, zapovjedio je trojici
bosanskih dragovoljaca iz mudahedinske postrojbe da se vrate i izvuku Abua
Talhu. Misija spaavanja je naprasno prekinuta kad je svu trojicu ubilo srpsko
Stranica
5. srpanj 2010
granatiranje prije nego to su uope stigli do Abua Talhe. Abu Talha, kojeg su
napustili i arapski i bonjaki suborci, na kraju je iskrvario. Iako su se
mudahedini jako primaknuli Ilidi, "zbog nedovoljno snaga da zadre teritorij"
koji su uspjeli zauzeti, Arapi su se opet povukli do Visokog, na poloaje koje
je lake braniti. Openito, srpski je zrano-kopneni protunapad nanio teke
gubitke: poginulo je sedam stranih boraca, kao i "velik broj" saveznikih
bonjakih vojnika. Sedam "muenika" dihada bili su zapovjednik Abu Taha, Abu
Muhammad al-Falastini, Abu Marvam al-Afghani, Abu Hudaifah al--Afghani,
Abul-Harith al-Bahraini, Imraan al-Turki i Saeed al-Turki.210
Druga izvjea o tim bitkama kau da je sedam Arapa iz Saudijske Arabije,
Egipta, Maroka, Alira, Tunisa i Bahreina takoer ranjeno u borbama kod
Travnika.211
Abu Muhammad al-Falastini (poznat i kao Abu Mahmud al-Falastini) je bio
palestinski student medicine u Francuskoj. Dok je boravio tamo, sprijateljio se
s francuskim muslimanom po imenu Abul-Waleed. Njih su dvojica dijelili
oduevljenje za radikalni islam, te su zajedno otputovali u Bosnu kako bi se
pridruili mudahedinima. Vjebali su u logorima kod Zenice, koje je vodio emir
Abu Abdel Aziz Barbaros. U prosincu se Abu Muhammad spremao na povratak u
Francusku nakon "vojnog roka", a tada je saznao za planiranu operaciju kod
Ilijaa. Umjesto da ode kui, prijavio se u postrojbu Abua Talhe. Usred napada
na srpski bunker, zajedno s Abuom Hamzom al-Surijem i Abuom Sabirom
al-Djazairijem pao je kao rtva neprijateljskog snajpera.212
Abu Marvam al-Afghani je bio afganistanski veteran protusovjet-skog dihada.
Prije nego to je otputovao u Bosnu, Abu Marvam je proveo vie godina u
Njemakoj, gdje se skuio, oenio i "opseno" sudjelovao u mjesnom islamskom
aktivizmu. Uz blagoslov supruge pune razumijevanja, opet se pridruio dihadu,
ali ovoga puta u Bosni. On i njegov najbolji prijatelj Abu Hudaifa al-Afghani
otputovali su na Balkan da pomognu mudahedinima. Tijekom operacije kod Ilijaa,
Abu Marvam i Abu Hudaifa poginuli su u razmaku od nekoliko minuta.213
Imraan al-Turki je roen u Turskoj, ali se preselio u Sjedinjene Drave i dobio
ameriko dravljanstvo. Stigao je u Bosnu najesen 1992. Tamo je postao emir
turskih novaka, kojih je bilo dovoljno da imaju zaseban smjetaj u Zenici, dalje
od arapskih dragovoljaca. Imraan je navodno prevodio fundamentalistika vjerska
i politika predavanja koja su Arapi dobivali tijekom obuke, te ih je nastojao
prenijeti i uglavnom svjetovnoj brai Turcima. Nakon dva mjeseca borbe, Imraan
se napokon spremao na povratak kui u Sjedinjene Drave. U posjetu kod Abua
Muhammada al-Falastinija saznao je za operaciju koju planira
211 Sachs, Suan: "Muslims for Bosnia; Islamic envoys call for action against
Serbs". Newsday, 3. prosinca 1992., str. 117.
213 "In the Hearts of Green Birds". Op. cit.
>L.L
92
AL-flA'IDIN DIHAO U EUROPI
POINJE BITKA
93
Abu Talha, te je u zadnjem pokuaju muenitva napokon uspio -smrtno je ranjen u
trbuh.214
Abul-Harith al-Bahraini je bio jo jedan vojnik dragovoljac koji je odustao od
slave i bogatstva kako bi se borio "da Alah bude zadovoljan". U Bahreinu je bio
nadaren i poznat nogometa. Ipak, za ovjeka koji se bavi neim tako
trivijalnim, imao je neobino jake islamistike religijske i politike ideale.
Okrenuvi leda sportskoj karijeri i novcu, Abul-Harith je prvo otiao u
Afganistan sredinom 1980-ih i tamo se borio s arapskim mudahedinima. Oni koji
su bili s njim tvrde da je "posvetio srce i duu oboavanju Alaha", te je esto
itao Kur'an dok bi straario na poloaju. Kad je navrio 23 godine, opet je
napustio udoban ivot u Bahreinu da se bori u Bosni. Tijekom bitke kod Ilijaa,
Abul-Harith je otkrio mrtvo tijelo Abua Marvama. Dok se uljao pokraj Abua
Marvama, i njega je usmrtio snajperski metak. Zbog estoke paljbe, njegovi su
arapski suborci odustali od pokuaja da ga pokopaju, pa su poloili njegovo
tijelo u deblo oblinjeg stabla.215
U Travniku je marokanski dragovoljac za dihad po imenu "Ali" pristao na
intervju s neovisnim zapadnjakim novinarom poetkom studenog 1992. Nosei
maskirno odijelo bez oznaka i kinesku puku AK-47*, prvo je objasnio da je doao
u Bosnu kako bi pomogao u borbi protiv "zapadnjake agresije protiv muslimanskih
naroda". Prema Aliju, skupina stranih boraca na Balkanu porasla je krajem 1992.
na vie od 700 ljudi iz Irana, Turske, Sjeverne Afrike, Afganistana i Palestine.
Stranica
5. srpanj 2010
Mnogi su gerilci imali iskustva iz Afganistana, a neki su osim toga posjetili
teroristike logore Hezbolaha u libanonskoj dolini Beqaa, koja je izvan zakona.
Kao glavni cilj mudahe-dina Ali je istaknuo pobjedu u borbi da se "vrate
muslimanske zemlje Europe".216 Intervju s marokanskim dragovoljnim gerilcem
istaknuo je jo jednu vanu toku: u Bosni vie nisu bili angairani samo
Saudijci. Dapae, ve u rujnu, voda egipatskog Al-Gama'at al-Islamiyya ustvrdio
je: "Imamo borce u Bosni. Ne mogu rei koliko ih je... to je strateka
tajna."217
215 "Abul-Harith al-Bahraini". http://www.azzam.com
216 Vigodda, Jon: "Allah's Army Goes West". Thejerusalem Report, 5. studenog
1992., str. 22.
217 Sammakia, Nejla (1992): "Government Uneasv as Fundamentalists Rally To
Cause of Bosnian Brethren". The Associated Press, 26. rujna 1992.
* "Kalanjikov" kineske proizvodnje (nap. ur.).
U sukob se ukljuio ak i iznenaujui broj muslimana iz zapadnjakih zemalja
kao to su Sjedinjene Drave. Jedan je novinar u Zenici susreo "krupnog
mukarca" iz Detroita u crnoj odori i velikom kafiyyeh. Drei automatsko
oruje, ovjek je izjavio: "Ja sam ameriki musliman."218 Shoaib Saljuki,
29-godinji ameriki Afganistanac i odani sin "islamskog uenjaka", poginuo je
23. prosinca borei se u Bosni. Jo se 1979. pojavio u protukomunistikoj pobuni
kod Kabula i "esto govorio o tome da e umrijeti kao islamski muenik". Ipak,
na savjet roditelja, otiao je u Njemaku radi zapadnjakog obrazovanja. Nakon
to je saznao za rat u Bosni, Shoaib je u listopadu 1992. odjednom otiao iz
Njemake s nekolicinom Aliraca i drugih Arapa kako bi se borio s mudahedinima.
Iako potresen i oaloen, Shoaibov je otac bio iznimno hladnokrvan u pogledu
naina kako mu je umro sin. Komentirao je: "za muslimane nije udno da odu i
poginu u tuoj domovini".219
Kim Murphv, novinarka Los Angeles Timesa, putovala je u saudijski grad Rijad u
prosincu 1992. kad je naila na nekoliko afganistanskih Arapa koji su ve bili
okorjeli veterani iz rata u Bosni, koji je tada trajao osam mjeseci. 28-godinji
saudijski dravni slubenik i veteran sovjetsko--afganistanskog dihada, poznat
pod pseudonimom "Abu Ali", tvrdio je da se sprema za treu vojnu slubu u Bosni.
Prije nego to se prvi put pridruio mudahedinima u Afganistanu, Abu Ali je
due vrijeme ivio u dalekom amerikom gradu Pittsburghu u Pennsvlvaniji.
Objasnio je novinarki: "Ja i mnogi mladi poput mene imamo veliku nadu - umrijeti
kao muenici, branei svoju vjeru i pravednost, bez obzira gdje i kako se
suoimo s tom sudbinom." U toj skupini mukaraca vladala je i velika mrnja i
gorina prema SAD-u, Europi i Ujedinjenim narodima. Jedan je saudijski veteran
iz opsade Sarajeva ljuto zaprijetio: "Svaka osoba - muslimanska, kranska ili
idovska - koja gleda onu patnju u Bosni i nita ne poduzima mora platiti...
Prije ili kasnije mora platiti. Muslimani vode rauna o tome, i tu poruku moete
prenijeti predsjedniku Bushu."220
218 Vulliamv, Ed: "Town feels Winter and War Tightening their Noose". Guardian
(London), 15. rujna 1992., str. 8.
219 Strobel, Warren: "Area Muslims lose son in defense of Sarajevo". The
Washington Times, 24. sijenja 1993., str. Al.
220 Murphv, Kim: "Islamic Volunteers Rallving to Killing Fields of Bosnia". Los
Angeles Times, 14. prosinca, dio A, str. 1.
li ,
94
A L-Q A' IDIN DIKAD U EUROPI
Openito, 1992. godina se pokazala skupom za Arape i druge strane ekstremiste
koji su se usudili promicati dihad u Bosni. Od poetne skupine dragovoljaca
koja moda ukupno nije imala vie od 300 boraca, razna izvjea kau da su barem
22 Saudijca poginula u borbi do kraja prosinca, a govorkalo se i o tajnim
letovima koji su vercali mrtvace iz Bosne u Aleksandriju: jo najmanje 12
egipatskih "muenika".221 U Travniku su krajem 1992. tijela 53 pala muslimanska
vojnika bila zakopana u mjesnim parkovima.222 "Bruno", padobranac iz belgijske
vojske s pet godina ratnog iskustva, koji se borio kao plaenik u skupini
arapskih mudahedina tijekom deset mjeseci ratovanja, imao je dubok dojam (i
strah) od onoga to je vidio u Bosni. "To nije kao ono to vidite na televiziji,
ili na temeljnoj obuci", objasnio je u jednom intervjuu. "Bojao sam se - jo
uvijek se bojim."223
I tako, unato nizu gotovo kobnih ljudskih pogreaka, mudahedini su se do kraja
1992. uspjeli nametnuti kao korisna i potovana ratna sila. Iako ih je bilo
relativno malo, povremeno su se pokazivali hrabrijima i sposobnijima u jeku
bitke nego njihovi bonjaki saveznici. Njihov je ugled rastao, iako nisu imali
Stranica
5. srpanj 2010
iste pobjede protiv Srba. U meuvremenu, dramatine prie o "muenitvu" na
Balkanu stvorile su golemo zanimanje u meunarodnoj islamskoj zajednici. Glas o
rtvama koje su podnijeli ti prvi "muenici" bio je jako sredstvo da se privuku
budui ratnici dihada. irok skup mladia iz cijeloga muslimanskog svijeta,
sanjajui o takvoj slavi, elio je oponaati njihov primjer, ak i ako to znai
sigurnu smrt. S obzirom da je arapska legija stranaca u Bosni dobivala priznanja
od najviih krugova, ti su ratoborni mladii nazirali svijetlu budunost pred
sobom. Ipak, godina 1993. bit e mnogo vei izazov za svete ratnike u Bosni.
Naime, tada su Hrvati, jedini i kljuni saveznici Bonjaka, promijenili savez i
drastino poremetili ravnoteu snaga u regiji.
-5-
SUKOB S HRVATIMA (1993-4.)
O, vi koji vjerujete! Ne uzimajte idove ni krane za saveznike - oni su
prijatelji samo jedni drugima. I ako ih neki medu vama uzme za prijatelje, onda
je on sigurno jedan od njih... Uistinu, Alah ne vodi grene tlai-telje koji ne
sluaju Alaha.
Kur'an, Sura 5:51.
O, Alahu, daj nam uspjeh. O, Alahu, daj da tono gaamo. O, Alahu, daj da budemo
vrsti u tvojoj vjeri. O, Alahu, daj da budemo vrsti pri susretu (s
neprijateljem).
Mudahedinska molitva iz Bosne
221 Murphy, Kim: op. cit., dio A, str. 1.
222 Fisk, Robert: op. cit., str. 11.
223 Crary, David: "After 10 Months in Bosnia, A Soldier of Fortune Calls It
Quits". The Associated Press, 28. srpnja 1993.
Poetkom 1993. afganistanski su se Arapi ve borili u Bosni gotovo godinu dana,
te su bili sve jai i brojniji. Jedinica dragovoljaca mudahedina vie nije bila
samo neobian borbeni dodatak Armije BiH, nego se pretvorila u tajanstvenu
meunarodnu politiku pojavu. U skladu s izriitom dugoronom politikom Osame
Bin Ladena i Abua Abdela Aziza, zapovjednici afganistansko-bonjakih
mudahedina htjeli su preusmjeriti svoj uspjeh u Afganistanu i na Balkanu prema
glavnom
I
96
A L-Q A' i DIN OIHAD U EUROPI
cilju, napadu na svjetske "nevjernike" reime. Sa sigurnom vojnom bazom u
Bosni, afganistanski su arapi imali poloaj bez presedana: mogli su napasti meki
trbuh Zapadne Europe i Sjedinjenih Drava kad su htjeli.
Ta se lukava strategija odrazila u dogaajima od 26. veljae 1993., kada su
uenici arapsko-afganistanskog pokreta izvrili svoj prvi uspjeni teroristiki
napad na amerikom tlu. Unajmljeni kombi krcat jakim eksplozivom prasnuo je u
podzemnom parkiralitu ispod Svjetskog trgovakog centra, ubio estero
prolaznika i izazvao kaos u poslovnoj etvrti Manhattana. Poslije se utvrdilo da
je glavni autor bombe bio Ramzi Yousef, roen u Kuvajtu ali porijeklom iz
Pakistana, koji je bio ambiciozni "diplomac" Al-Qa'idina vojnog logora Al-Sadda,
a k tome i neak jednog od teroristikih mozgova Al-Qa'ide, Khalida Shavkha
Mohammeda, koji je "kroz dodatni rad obavjetajnih sluba i istraitelja u 1995.
takoer povezan s prvim bombakim napadom na Svjetski trgovaki centar".224
Tijekom ispitivanja, Ramzi Yousef je priznao da je pobjegao iz Kuvajta nakon
irake invazije 1990. i prijavio se za estomjeseni sveobuhvatni teaj obuke
(zajedno s jo 55 novaka za dihad) u raznim mudahedinskim logorima u
Afganistanu, gdje je uio o "eksplozivima, obrambenim taktikama, koritenju
oruja itd.".225 Vie arapskih prirunika za izradu bomba koji su bili
namijenjeni Yousefu otkriveni su u omotnici s memorandumom organizacije Lajnat
Al-Birr AlTslamiyya (Meunarodne zaklade dobre volje), koja je sada oznaena kao
financijski paravan za Al-Qa'idu.226 Osim toga, i drugi su urotnici iz
teroristikog napada bili gorljivi sljedbenici slijepog eika Omara Abdela
Rahmana (da i ne spominjemo kako su bili u vojnim logorima skupina vezanih uz
Al--Qa'idu u Afganistanu).
SUKOB S HRVATIMA (1993.-<.) 97
Nakon to je poslije uhvaen u Pakistanu, Yousef je agentima FBI-a rekao da:
je elio... izazvati da toranj padne... napomenuo je da bi s veim financiranjem
uspio napraviti stroj na takav nain da bi vei dio eksplozije usmjerio
vodoravno, na "potporanj" tornja Svjetskog trgovakog centra, te bi postigao da
jedan toranj padne na drugi.117
Yousef je zamiljao gorue ruevine blizanaca kako se rue na etvrt Wall
Streeta, sakate gospodarsko srce Amerike i ubijaju moda ak 250.000 nevinih.
Kad je jedan agent FBI-a pokazao Yousefu da Trgovaki centar jo stoji kad su ga
Stranica
5. srpanj 2010
1995. vodili na suenje, ovaj se zamislio i odgovorio: "Idui put, ako budem
imao vie novca... sruit u ga."228 U to je vrijeme Yousef takoer priznao
FBI-u da "zna za ime Osama Bin Laden", ali nije htio dalje govoriti o tome.229
Nakon vie mjeseci istrage, FBI i Ministarstvo pravosua SAD-a objavili su da su
otkrili navodnu eliju dihada u gradskom podruju New Yorka. Vie je lanova
elije bilo odgovorno za pomaganje Ram-ziju Yousefu u bombakom napadu iz
veljae, dok su drugi planirali u nastavku izvriti drastine teroristike
pothvate protiv vanih graevina New Yorka, kao to je sjedite FBI-a u New
Yorku, zgrada Ujedinjenih Naroda i tuneli Holland i Lincoln. Vladini su agenti
prislukivali dok su se urotnici alili kako e "ekonomija stati" i "sve e se
razbiti na komadie, sve".230
Dva kljuna igraa u kasnijim urotama bili su Siddig Ibrahim Siddig Ali, vii
pomonik eika Omara Abdela Rahmana, te Clement Rodnev Hampton-el (poznat i kao
dr. Abdul Rashid Mujahid), ameriki obraenik na islam koji se borio s
arapsko-afganistanskim mudahedinima
224 "Report of the Joint Inquiry into the Terrorist Attacks of September 11,
2001". House Permanent Select Committee on Intelligence/Senate Select Committee
on Intelligence. Senate Report No. 107/351/House Report No. 107-792. 107.
zasjedanje Kongresa, 2. sjednica, prosinac 2002., str. 32.
225 FBI-ov prijepis intervjua koji je dao Ramzi Ahmed Yousef. 7. veljae 1995.,
str. 3.
226 Government Exhibit 2800-A. United States of America v. Mohammed Salameh.
United States District Court for the Southern District of New York. Case #: S5
93 CR 180.
227 FBI-ov prijepis intervjua koji je dao Abdul Bask Mahmoud Abdul Karim
(poznat i kao Ramzi Ahmed Yousef). 14. veljae 1995., str. 2.
228 Waller, Douglas: "Inside The Hunt For Osama". Time, 21. prosinca 1998.,
str. 32.
229 FBI-ov prijepis intervjua koji je dao Abdul Basit Mahmoud Abdul Karim:
"Aircraft in Flight". 28. veljae 1995., str. 19.
230 FBI-ov prijepis razgovora u kojem je sudjelovao Siddig Ibrahim Siddig Ali.
19. lipnja 1993. United States v. Omar Ahmad Ali Abdel Rahman et al. S3 93 Cr.
181 (MBM). Government Exhibit 352-T, str. 10.
It...
98
AL-OA'IOIN OIHAO U EUROPI
protiv sovjetske vojske. 16. sijenja 1993., nekoliko tjedana prije prve
eksplozije na Manhattanu, Siddig Ali je organizirao dobrotvorno predavanje za
skupljanje priloga, koje je odrao Omar Abdel Rahman u koli 179 u Brooklvnu.231
Kao dio "Konferencije o solidarnosti s Bosnom i Hercegovinom", slijepi se eik
obratio publici i upitao:
Tko se bori protiv muslimana? Tko ih eli unititi? Dva su glavna neprijatelja.
Neprijatelj koji je na elu pokreta protiv islama jest Amerika i njezini
saveznici. Tko pomae Srbima? Tko im daje oruje i hranu? Europa, a iza nje
stoji Amerika.111
Nadalje, kako tvrdi eik Omar, s obzirom da SAD i Velika Britanija ele
"istrijebiti muslimane [u Bosni]... mi zato moramo biti teroristi i moramo
terorizirati neprijatelje islama, plaiti ih, uznemiravati ih, zatresti im
zemlju pod nogama". Zakljuio je tako to je sluatelje uputio da "spremite
svoju snagu koliko god moete, pa tako i ratne konje, kojima plaite
neprijatelje Alaha, vae neprijatelje".233 Na tom skupu je Siddig Ali navodno
skupio vie od etiri tisue dolara za "nau muslimansku brau i sestre" u
Bosni. Konkretne primatelje novca Ali nije naveo, "samo je rekao da e se time
financirati dihad".234 Prema rijeima njegove supruge (koju je poslije
intervjuirao Al-Hayat), Siddig i njegovi ortaci "namjeravali su otii u Bosnu da
pomognu tamonjim muslimanima... Mnoga braa razmiljaju o odlasku... da tamo
pomognu muslimanima".235
Dapae, neka od sredstava koja su Siddig Ali i Hampton-el skupili radi navodne
pomoi napaenim Bonjacima zapravo su preusmjerena da se financiraju trokovi
mnogo veeg dihada, kojem je cilj izmeu ostaloga bio Svjetski trgovaki centar
u New Yorku. U to su vrijeme
231 Sennott, Charles M.: "Terror Report: Mastermind heid public benefits". The
New York Daily News, 26. lipnja 1993.
232 eik Omar Abdel Rahman: "The Inevitability of Jihad for the Solution of our
Pro-blems and for the Frightening of the Enemies of God". Govor odran na
Konferenciji o solidarnosti s Bosnom i Hercegovinom. 16. sijenja 1993.
233 Ibid.
234 Sennott, Charles M.: op. cit.
Stranica
5. srpanj 2010
235 "Suspect's Wife: We Were Bosnia-Bound". Newsday, 14. srpnja 1993., str. 89.
SUKOB S HRVATIMA (1993.-4.)
99
njih dvojica nastojali financirati osnivanje skrivenih arapskih vojnih logora za
mudahedine unutar SAD-a. Novaci su prvenstveno bili ameriki muslimanski
dragovoljci sa sjeveroistoka zemlje (kao i roaci i ortaci buduih bombaa
Svjetskog trgovakog centra). U prislukivanom razgovoru s dounikom FBI-a,
Siddig je objasnio: "Na je cilj da ti ljudi dobiju opsenu i jako, jako, jako
dobru obuku, tako da se moemo organizirati svugdje gdje je potreban dihad...
Nakon to dobiju obuku, idu u Bosnu, hou rei, polaze tamo... Tko god preivi,
moe doi i... [biti instruktor] negdje drugdje, ili u Egiptu ili bilo gdje
itd."236
Hampton-el je u potrazi za sponzorima za dihad ubrzo doao do utjecajnih
muslimanskih aktivista i politikih voda kraljevstva Saudijske Arabije. Na
saveznom je sudu poslije svjedoio da je posjetio saudijsko veleposlanstvo u
Washingtonu u prosincu 1992. na poziv saudijskog princa Faisala kako bi promicao
"projekt Bosna". Iz potovanja prema "afganistanskim podvizima" Hamptona-ela,
Faisal je pristao dati 150.000 dolara za projekt, od ega je oko 48.000 izravno
dobio Hampton-el.237 Kako kae Siddig Ali:
Darivatelji su bili Arapi iz Zaljeva, iz Saudijske Arabije. Oni daruju milijune,
brate moj, da, tako mi Boga... Radi ega? Radi dihada... I tako smo onoj brai
rekli: "Brao, oni ele ovdje osnovati logor"... Dolari, mnogo dolara, mislim,
gomila novca... Prikupili su novac... I imenovali [Hamptona-ela] da bude
nadzornik logora... da se pomogne brai u Bosni. Otiao je samo tako. Otputovao
je u Bosnu.ns
Izmeu prosinca 1992. i sijenja 1993. Siddig Ali, Clement Rodnev Hampton-el i
ono to je trebao biti odred od "deset ili dvanaest" amerikih mudahedina
povukli su se u improvizirani logor u prirodi kod New Bloomfielda u
Pennsvlvaniji, gdje su imali obuku: "paljba iz poluautomatskih puaka, paljba u
stilu komandosa, intenzivna obuka radi
236 FBI-ov prijepis razgovora u kojem su sudionici bili Emad Salem i Siddig
Ibrahim Siddig Ali. United States v. Omar Ahmad Ali Abdel Rahman et al. S3 93
Cr. 181 (MBM). Government Exhibit 641-1T, str. 19-21.
237 Prijepis suenja United States v. Omar Ahmad Ali Abdel Rahman et al. S3 93
Cr. 181 (MBM), str. 15629-30, 15634-5, 15654, 15667-8, 15671, 15763.
Ibrahim Siddig Ali. Op. cit., 19, 28-9.
100
A L-QA' IDI N DIHAD U EUROPI
fizike spremnosti, tehnike borbe golim rukama, poduka iz borilakih vjetina,
koritenje spreja za obranu, odglumljeni noni napadi na oblinju elektrinu
centralu". Mukarce, uglavnom egipatskog i sudanskog porijekla, titio je i
naoruavao naklonjeni dravni umar, i sam obraenik na islam, kojem su rekli da
"ele proi vojnu obuku kako bi se mogli boriti kao plaenici u Bosni".239
Abu Ubaidah Yahya bio je glavni instruktor gorljivih i nezrelih novaka iz New
Bloomfielda, a dravna tuiteljica Mary Jo White poslije ga je imenovala kao
mogueg neoptuenog urotnika u sluaju teroristike zavjere u New Yorku. Prema
Siddigu Aliju, tajanstveni je Abu Ubaidah bio bivi ameriki marinac koji je
"proao dvije runde" u Vijetnamu. To je iskustvo ostavilo dubok dojam na
Siddiga: "Jedna je runda bila pakao... a taj je tip proao dvije. Zato je
odlikovan i ima mnogo medalja... i osim toga, Bog ga blagoslovio, bio je
izvrstan instruktor... imao je znanje, prenosio ga je precizno".240 Siddig je
opisivao to se dogaalo tijekom mjeseci provedenih s Abuom Ubaidahom u New
Bloomfieldu:
Ljudi su otpadali. Hou rei, oni koji nisu bili u formi. On je bio strog
instruktor, brate. On primjenjuje, primjenjuje, primjenjuje doktrinu, to je
program marinaca za te ljude... ali kakav tim, Boe moj... postali su jedno od
najbolje brae.241
Ubrzo nakon to je zavrila priprema u logoru u Pennsvlvaniji, Hampton-el je
krenuo u drugu fazu "projekta Bosna", u pripremu dodatnih dragovoljaca
mudahedina na balkanskoj bojinici. Siddig Ali je objasnio u prislukivanom
razgovoru: "kad smo otili tamo... trebali smo obuavati ljude - obuka, ljudi...
vojska. I voditi ih u misije i napade... tako je to trebalo biti."242 Lokalni su
svjedoci dali uvid u identitet
239 "Press Release". Statement by United States Attorney David M. Barasch on
the con-ditional plea of Kelvin E. Smith. U.S. Department of Justice; Office of
the United States Attorney for the Middle District of Pennsylvania, 30. veljae
1998.
Stranica
5. srpanj 2010
240 pBi-ov prijepis razgovora u kojem su sudionici bili Emad Salem i Siddig
Ibrahim Siddig Ali. Op. cit., str. 19.
Ibrahim Siddig Ali. Op. cit., str. 19-21.
Ibrahim Siddig Ali. Op. cit., str. 13-14.
101
i misiju onih koji su sudjelovali u projektu Bosna. Jedan je bosanski
mu-dahedin, kojeg je vie godina kasnije intervjuirao novinar iz Associated
Pressa, govorio kako je "jedna damija u Nevvarku u New Jersevju" sponzorirala
etrnaest Amerikanaca koji su tvrdili da su veterani specijalci kako bi pomogli
u obuci arapskih i bonjakih boraca blizu Tuzle. Taj je tim stranih specijalaca
predvodio "Abu Abdullah", navodno bivi pukovnik amerike vojske. U roku od dva
mjeseca zimi 1993., ta je skupina dravljana SAD-a obuila jo dvadeset i pet
mudahedina, medu kojima je bilo najmanje osam sudanskih islamskih militanata, u
"pobunjenikom ratovanju".243 Unato slubenoj misiji "naoruanih humani-taraca"
koji tite nevine Bonjake, dvanaest amerikih instruktora i svi sudanski borci
neobjanjivo su napustili bojinicu nakon to su zavrili kratki teaj gerilskog
ratovanja.
Prema tome, ni godinu dana nakon poetka sukoba u Bosni, arapsko--afganistanska
zamisao o junakom spaavanju ugroena muslimanskog stanovnitva u Bosni ve je
ustupila mjesto glavnom cilju: koritenju Bosne kao odskone daske za veu i
iru meunarodnu "svetu borbu". Iako su se nastavljale estoke bitke izmeu Srba
i Bonjaka za Sarajevo, eik Abu Abdel Aziz Barbaros napustio je regiju radi
velikog putovanja za skupljanje priloga po cijelom Bliskom istoku. Barbaros je
htio prikupiti velike svote novca (pogotovo od bogatih donatora iz Arapskog
zaljeva), iriti priu o dihadu u Bosni i "objasniti situaciju uenjacima".244
U jednom intervjuu za arapski tisak Abu Abdel Aziz je objasnio to je njegova
poruka klericima i njihovim sljedbenicima:
Doao sam iz Bosne samo da kaem muslimanima da nam ovo sada nudi veliku
priliku... Alah je otvorio put dihada, ne smijemo to potratiti... Ovo je velika
prilika da islam ude u Europu kroz dihad. To se moe ostvariti samo kroz
dihad. Ako sada zaustavimo dihad, izgubit emo ovu priliku.145
Abu Abdel Aziz poeo je neslubenu turneju po Turskoj, Jordanu, Bah-reinu,
Kuvajtu i Pakistanu krajem prosinca 1992. U nizu javnih govora i
243 Brumley, Bryan: "Bosnian Mujahedeen Will Welcome, Not Threaten, US
Soldiers". The Associated Press, 4. prosinca 1995.
244 -phe Martyrs of Bosnia: Part I". Video-snimka, Azzam Publications. 24j
"Xhe Jihad in Bosnia". Al-Daawah (Islamabad), sijeanj 1993.
102
A L-Q A' I D i N DIHAD U EUROPI
SUKOB S HRVATIMA (1 993.-4.)
103
radijskih gostovanja u Kuvajtu, pozvao je Kuvajane da podupru dihad u Bosni.
Takoer je odrao privatne sastanke s nekolicinom istaknutih kuvajtskih
"fundamentalistikih skupina" i bogatih trgovaca koji su bili poznati po
politikim stavovima naklonjenima islamizmu. Kako su govorili oni s kojima se
susreo u Kuvajtu, njegova je poruka bila samo: "ne treba nam novac, treba nam
oruje". Nekoliko kuvajtskih dobrotvornih drutava pozitivno je odgovorilo na
pozive eika Abua Abdela Aziza.246
Kljuni su se sastanci dogaali i drugdje u svijetu, jer su se sjeverno-afriki
i bliskoistoni militanti prilagodavali i zdruivali kako bi uspostavili
sveeuropsku teroristiku nadgradnju sa sreditem u Bosni. Prema dokumentima
pronaenima u Islamskom kulturnom institutu u Milanu, Abu Talal al-Qasimy je 24.
travnja 1993. sazvao prvi sastanak "Vijea sure* za Europsku Uniju" u
Kopenhagenu. Sudionici su bili vii egipatski vode dihada, a medu njima i eik
Anvvar Shaaban i Abu el-Fadhl Mahmoud Taha - "poznati terorist" koji je radio za
Al-Gama'at Al-Islamiyya u Egiptu. Abu Talal je imao niz ciljeva koje je trebao
pokriti tijekom sastanka sa suborcima. U prvoj toki dnevnog reda predloio je
da se osnuje Savjet sure u Europi kao neovisno zapovjedno tijelo koje bi
"koordiniralo i donosilo odluke". Kao drugo, htio je da se vie radi na davanju
pomoi saveznikim militantnim islamskim skupinama gerilaca diljem Sjeverne
Afrike. Kao tree, Abu Talal je imao nove zamisli o nainima koritenja
humanitarnih organizacija i dobrotvornih drutava "radi ciljeva
organizacije".247
To to su na sastanku bili egipatski radikali sa sjeditem u Austriji nije bilo
sluajno. U to je vrijeme Be bio kljuna karika u arapsko-afgani-stanskoj mrei
Stranica
5. srpanj 2010
u Europi. Kako tvrde mediji, bosansko je veleposlanstvo u Beu 1993. izdalo
putovnicu na ime Osame Bin Ladena osobno.248 Ali,
246 Berger, Carol: "Bosnian Muslims Turn to Kuwait for Money, Arms". The
Christian Science Monitor, 28. sijenja 1993., str. 6.
posebne operacije (DIGOS): "Premetaine Islamskog kulturnog centra, Viale Jenner
248 Kurop, Marcia Christoff: "European Jihads: Al Qaeda's Balkan Links". The
Wall Street Journal Europe, 1. studenog 2001.
* Sura (arap. sura: dogovor), u islamu, dogovorno postizanje rjeenja razliitih
pitanja vjerske, drutvene i politike prakse. Ustanovljena je i naloena u
Kur'anu, potvrena u suni i praksi prvih kalifa, (nap. ur.).
pogotovo za Zavvahirija i egipatsku skupinu dihada, Austrija je bila dobro
utoite. Znalo se da jedan lan Savjeta sure Al-Jihada stanuje u predgrau
Bea.249 Prije 11. rujna 2001. austrijska je vlada poduzela iznenaujue malo da
razbije te nasilne disidente. Ipak, manje od mjesec dana nakon teroristikih
napada u New Yorku i Washingtonu, austrijska je policija napokon uhitila ovjeka
po imenu Muhammad Abd Rahman Bilasi-Ashri, egipatskog traitelja azila koji je u
odsutnosti osuen na petnaest godina zatvora kao pristaa Zawahirijeve
teroristike skupine Al--Jihad.250
Tri mjeseca nakon prvog sastanka europskog Vijea sure Abu Tala-la al-Qasimyja i
Anwara Shaabana, talijanska policija i tajne slube zabrinule su se kad su u
srpnju 1993. zaplijenile pismo jednog militantnog fundamentalista zatvorenog u
junoj Italiji. U pismu se govorilo o moguim teroristikim napadima na amerike
i francuske ciljeve u regiji. ini se da je zaplijenjeno pismo napisao Mondher
Ben Mohsen Baazaoui (poznat i kao "Hamza iz Tunisa"), aktivist u pokretu
An--Nahda ("Islamsko buenje"), te prema jednoj izjavi talijanske policije,
"borac u jednoj mudahedinskoj postrojbi za vrijeme etnikih sukoba u Bosni...
smatra se da je u prvim redovima fundamentalistikih islamskih teroristikih
mrea".251 Baazaoui je pisao Mohamedu Saidaniju (imamu Bologne koji se dobro
znao s Anvvarom Shaabanom i Osamom Bin Ladenom) da mu kae: ako njegov zatvorski
trajk glau ne dovede do njegova osloboenja, Baazaoui e poiniti "ubilaku
operaciju... da slavno umre".252
Zatim je zamolio Saidanija da osveti njegovu smrt, i to kroz spektakularan
hvalospjev teroru:
249 "Egyptian Jihad's Organizational Chart". Indigo Publications Intelligence
Newsletter, br. 353, 25. veljae 1999.
250 Finn, Peter: "Europe renders dissidents and terrorist suspects to Egypt".
The Washing-ton Post, 29. sijenja 2002., str. A01.
251 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard: Requisitoire Definitif aux
Fins de Non-Lieu. De Non-Lieu partiel. De Requalification. De Renvoi devant le
Tribunal Correcti-onnel, de mantien sous Controle Judiciaire et de maintien en
Parquet: P96 253 3901.2, 2001., str. 94. Vidi i: "Italian police arrest alleged
Tunisian militant". Reuters, 29. rujna 2002.
252 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Franc,ois Ricard: op. cit., str. 96.
A kl.Lkl I,
104 A L - Q A' I 0 J N D2IHAD U EUROPI
Mogu ti satno predloiti Francuze: ne ostavi ni djecu ni odrasle ljude [na
ivotu]. Radi za njih, ima ih mnogo u Italiji, pogotovo u turistikim
podrujima. Uini im to god eli pomou oruane pljake i ubojstva. Vano je
da plamen koji gori u meni uspije raspiriti protiv njih, i to neka bude
obeanje izmeu tebe i mene.25^
Te su prijetnje dole nakon otrih upozorenja zbog teroristike urote An-Nahde
iz kolovoza 1992. da se ubije predsjednik Tunisa, bilo putem samoubilakog tima
komandosa, bilo pomou amerike pjeake rakete zemlja-zrak Stinger,
prokrijumarene iz Afganistana.254
Poviena razina djelatnosti stranih gerilaca diljem jugoistone Europe privukla
je veliku panju bosanskih susjeda, kako bliskih, tako i dalekih. Bivi direktor
alirske sudske policije otkrio je panjolskom novinaru da je njegova zemlja
iskusila "prosvjetljujuu suradnju" sa Sjedinjenim Dravama u akcijama protiv
terorizma nakon prvog napada na Svjetski trgovaki centar.255 Sumnjiave zbog
pravih poriva stranih mudahedina, te su se zemlje bojale da e postati mogui
ciljevi iseljenih bliskoistonih terorista koji se okupljaju odmah izvan
njihovih krhkih granica. Ta se bojazan pogotovo osjeala u slabijim
postkomu-nistikim europskim zemljama koje su bile vrlo blizu stranim borcima u
Bosni. Tijekom dihada u Afganistanu u osamdesetima, arapski su militanti
relativno lako nalazili utoita i dostavne putove u blizini ratne zone. Ali
Stranica
5. srpanj 2010
deset godina kasnije u Bosni situacija je bila posve obratna. U jugoistonoj
Europi, osim Albanije i malog Kosova, Srednja Bosna je bila otok islama okruen
golemim morem susjednih kranskih podruja, uglavnom slavenskih. Zato je bilo
jasno da nee biti mnogo lokalnih simpatizera na dostavnim putovima prema Bosni
za muslimanski fundamentalistiki pokret koji eli uspostaviti osnovu na
Balkanu.
105
254 Lemyre, Normand (odvjetnik u ime kanadskog ministarstva pravosua) (1996):
"Avis du Ministre en Vertu du Sous-Alinea 69.1(5)(a)(ii) de la Loi sur
L'Immigration et du Paragraphe 9(1) des Regles de la Section du Statut de
Refugie". Commission de l'Im-migration et du Statut de Refugie; Section du
Statut de Refugie. Sluaj broj: M92-10133, 25. travnja 1996., str. 3.
255 Manresa, Andreu: "Algiers accuses the Saudi millionaire Bin-Ladin of paving
the GIA terrorists". El Pais (Madrid), 7. listopada 1998.
Ako naas zanemarimo te oite stvari, Hrvatska je zbog uskog pojasa kojim
razdvaja Bosnu od Jadranskog mora bila prirodan izbor za kanal prema Srednjoj
Bosni. Veim dijelom 1992. bosanski su Hrvati bili manje-vie u savezu sa
snagama bosanske vlade protiv srpskih napadaa. Tako su strani muslimanski borci
obino mogli prelaziti Hrvatsku i prevoziti oruje prema Bosni bez incidenata.
Ali poetkom prve ratne jeseni Hrvati su sve vie ograniavali prolazak ljudi i
oruja preko njihova teritorija. ak se i Osama Bin Laden u jednom intervjuu
1993. poalio da je imao istu viziju za Bosnu kao i za Afganistan, ali da
situacija na Balkanu "ne prua iste mogunosti kao Afganistan. Malen broj
mudahedina je otiao boriti se u Bosni i Hercegovini, ali Hrvati ne putaju
mudahedine kroz Hrvatsku, za razliku od Pakista-naca u sluaju Afganistana."256
Promjena hrvatske politike vjerojatno je bila priprema za konani prekid saveza
izmeu Hrvata i Bonjaka. Kao i muslimanska vlada, i hrvatski nacionalisti u
Bosni sanjali su o vlastitoj, neovisnoj i autonomnoj etnikoj regiji, a moda i
o ujedinjenju s Hrvatskom. Spremali su se prekinuti prethodne prijateljske
dogovore s Bonjacima i poeli preutno suraivati s pobunjenikim srpskim
snagama da istjeraju Bonjake iz Srednje Bosne u nadi da e sami sklopiti bolji
dogovor za sebe.
Prvi nagovjetaj te promjene dogodio se u rujnu 1992., kad je Hrvatska odjednom
zatvorila putove verca oruja preko svojeg teritorija. Iako se promjena
dogodila postupno, mudahedini su sigurno znali za nova ogranienja koja su ih
oslabila. Na primjer, privremeni put oruja koji je uspostavila Agencija za
pomo Treem svijetu putem hrvatskih morskih luka gotovo se potpuno
zaustavio.257 Ipak, unato tim poniavajuim zaprekama, preostali hrvatski
putovi dostave i dalje su bili od ivotne vanosti za dihad, pa arapski borci
nisu mogli sebi dopustiti da udu u vei sukob s Hrvatima. Pokuali su zanemariti
izdajniki postupak nekadanjeg saveznika i odrali relativni mir.
256 Fisk, Robert: "Anti-Soviet vvarrior puts his army on the road to peace".
The Indepen-dent (London), 6. prosinca 1993., str. 10.
257 Pomfret, John: "How Bosnia's Muslims Dodged Arms Embargo: Relief Agencv
Bro-kered Aid From Nations, Radical Groups". The Washington Post, 22. rujna
1996., str. A01.
I
106
AL-OA'IOIN OIHAD U EUROPI
Meutim, Hrvati su u studenom poduzeli jasne i nedvosmislene korake da promijene
stranu. Jajce, vei muslimanski grad na sjeverozapadu Srednje Bosne, bio je
prisiljen predati se osvajakoj srpskoj vojsci nakon dugog granatiranja. S
gledita mudahedina, osvajanje Jajca bilo je mogue samo zbog "oite izdaje"
Hrvata, koji su se odjednom odbili mijeati u srpske vojne operacije protiv
bonjakih uporita.258 Jedan je bonjaki vojnik u Travniku ljutito (i
proroki) rekao novinarima: "Vidite kome Hrvati vjeruju. Zasad se bore s nama
protiv Srba, ali stvari se mogu promijeniti. Moda emo se morati boriti i
protiv Hrvata i protiv etnika kad poele podijeliti Bosnu medu sobom."259
Napetosti izmeu katolika i muslimana bile su jo vee zato to su obje strane
imale vlastite zapovjedne strukture, komunikacije i dostavne putove. Svaka je
strana optuivala drugu zbog kukaviluka i dvolinosti u bitkama protiv Srba.
Naravno, nazonost mudahedina i njihov naglasak na vjerskom vojnom sukobu samo
su pogorali stvar. Svebor Kranjc, hrvatski dragovoljac, komentirao je: "Imam
dojam da vlada atmosfera 'mi protiv njih', umjesto da budemo mi protiv etnika
(Srba)."260
Hrvatske su vlasti poele praviti probleme stranim borcima koji su putovali kroz
Stranica
5. srpanj 2010
njihova podruja, te su im krale novac i oruje. Abu Ala-la, 34-godinji
saudijski radnik na naftnim poljima i arapsko-afgani-stanski veteran, htio se
pridruiti ratnicima dihada u Bosni, ali nije stigao dalje od Zagreba. "Vraam
se u Jiddu... da skupim novac za te ljude." Odustao je od putovanja kroz
Hrvatsku zbog brojnih izvjea o strogim kaznama koje su pristiuim
mudahedinima nanosile nesklone mjesne vlasti.261 Kad su hrvatske i srpske vojne
snage otkrile da arapski borci pokuavaju izbjei njihovu blokadu pod krinkom
islamskih humanitarnih radnika, proirili su pretrage i uhienja na strance koji
su radili za bliskoistone dobrotvorne skupine. Jusuf Khan, koordinator programa
za londonsku dobrotvornu skupinu Islamska pomo
258 The Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
259 Vigodda, Jon: "Allah's Army Goes West". The Jerusalem Report, 5. studenog
1992., str. 22.
260 Vigodda, Jon: ibid.
261 Sudetic, Chuck: "Muslims heed call to arms". The New York Times, 14.
studenog 1992., dio 1, str. 5.
SUKOB 5 HRVATIMA (1993.-4.)
107
irom svijeta (Islamic Relief Worldwide - IRW), otro je poricao tvrdnje o
nezakonitim djelatnostima IRW-a: "Uistinu se trudimo da ne idemo kroz [srpske i
hrvatske] teritorije... Ponaaju se prema nama kao da smo lopovi ili tako
neto."262 Ipak, unato gorini i bijesu, moda u nadi da e se stvari smiriti,
arapski gerilci nisu pokuali reagirati ni osveivati se. Kriza je dosegla
vrhunac poetkom 1993.
Kad je emir eik Abu Abdel Aziz privremeno otputovao iz Bosne u prosincu 1992.,
Egipanin Wahiudeen al-Masri je preuzeo slubenu vojnu vlast nad bosanskim
mudahedinima.263 Wahiudeen je jedva imao vremena da se snae na novom poloaju
vode kad se "problem" s Hrvatima izrodio u pravu krizu. Hrvati, koji su moda
nanjuili slabost u odsutnosti Abua Abdela Aziza, otro su pritisnuli strane
gerilce. U sijenju i veljai, hrvatski su dostavni putevi bili negdje posve
prekinuti, a negdje su uveli nemogue visoka mita za njihovo koritenje. Zatim
su Hrvati pokuali u potpunosti onesposobiti pokret tako to su uhitili i
zatvorili njegove lanove. Krajem zime, malo se izaslanstvo
arapsko-afganistanskih mudahedina (u kojem su bili Abu Ali al-Kuwa-iti,
Abdul-Wahid al-Qahtani, Abu Muaz al-Qatari i Abu Sahar al-Haili), prolazei kroz
Srebrenik (blizu Travnika), sukobilo s Hrvatima u pravoj borbi.
Abu Ali al-Kuwaiti je bio porunik u kuvajtskom ratnom zrakoplovstvu.264 U
okviru slubenih vojnih dunosti, poslan je u Francusku na teaj naprednog
topnitva. Meutim, dok je bio u Europi, Abu Ali je saznao za dihad u Bosni, a
posebno su ga oduevile prie o borbama i sukobima koje je iznosio eik Abdel
Aziz Barbaros. Kad je kuvajtsko ratno zrakoplovstvo saznalo da je Abu Ali
neoekivano prekinuo teaj u Francuskoj, javili su mu se "vie puta",
upozoravajui ga da e biti otputen iz vojske ako se odmah ne vrati na poloaj.
Ipak, Abu Ali nije posluao nadreene, to je jedan mudahedinski izvor
objasnio: "Kako da se vrati kad je jednom okusio slasti dihada i obranu linije
262 Rohde, David: "Islamic Money Helps Muslims in Bosnia, but Not Enough to
Win". The Christian Science Monitor, 26. sijenja 1995., str. 1.
263 Azzam Publications. "The Martyrs of Bosnia: Part I". Format PAL/NTSC.
Trajanje: oko 150 minuta. Y2000.
264 "In the Hearts of Green Birds". Prijepis audiokasete napravio Salman Dhia
Al Deen. Azzam Recordings: London.
108
A L - Q A' IDIN 2IHAD U EUROPI
109
fronta?"265 Postao je poznat po tome to je sa sobom nosio zvunik i usred
najee bitke izvikivao poticajne islamske parole.266
Abdul-Wahid al-Qahtani je dolazio iz Istone pokrajine Saudijske Arabije. Prvi
put je odluio pristupiti dihadu 1989., kad je putovao u Afganistan da vjeba s
mudahedinima i pomogne u borbi protiv afga-nistanske komunistike vlade. Bio je
medu prvim arapsko-afganistan-skim gerilcima koji su 1992. stigli u Bosnu, te se
borio u tekim bitkama protiv srpskih i hrvatskih snaga. Abdul-Wahid je imao
izniman dar za preivljavanje i bio je okorjeli veteran ak est razliitih
dihada - tu spadaju i Afganistan, Bosna, Izrael, eenija i Kosovo. U vrijeme
teroristikih napada 11. rujna vratio se u Afganistan i postavljao je strae na
talibanskoj bojinici sjeverno od Kabula. Napokon, 19. studenog 2001., bio je u
skupini arapskih boraca koja je poginula kad je zgrada u kojoj su potraili
sigurnost pogoena strahovitim udarom amerikog zrakoplovstva. Abdul-Wahidova
Stranica
5. srpanj 2010
kasna smrt bila je predmet znatnih rasprava u mudahedinskim izvjeima:
"Njegovo muenitvo, nakon jedanaest godina u dihadu, dokazuje da se muenitvo
ne dobiva lako, nego je to neto posebno to Alah daje onima koji su strpljivi i
koji vrsto ostaju na putu dihada, unato tekoama i naporima, ak i kad drugi
izgube strpljenje u dihadu."267
Nakon to su krivo skrenuli kod Travnika, ti su ratnici dihada neoekivano
zaustavljeni na hrvatskoj barikadi kod Srebrenika, gdje su se nali na nianu.
Isprva nisu bili sigurni kako da postupe u toj zabrinjavajuoj situaciji. ini
se da su Abu Muaz i Abu Ali predloili da se mirno predaju Hrvatima u nadi da e
ih poslije pustiti nakon odgovarajuih pregovora. Meutim, Abu Sahar268 je
mislio drukije: htio je da se njihova skupina tvrdokorno (i samoubilaki)
pokua borbom izvui iz neprijateljskih ruku. Kad su Hrvati vidjeli da Abu Sahar
podie napunjeni kalanjikov, ustrijelili su ga pet puta i ubili
265 "fhe Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
267 "Abdul-Wahid al-Qahtani Joins the Ranks of the Martyrs".
268 Abu Sahar al-Haili potjecao je iz Haila na sjeveru Saudijske Arabije. Iako
su predstavnici mudahedina posvuda irili priu o njegovu muenitvu, malo je
reeno o njegovoj tajanstvenoj prolosti prije dolaska u Bosnu. Spominjali su ga
samo kao "vrlo hrabrog i strpljivog brata".
ga.269 Odmah su razoruali i uhitili ostale lanove skupine, te su ih zadrali
radi ispitivanja. Preivjeli su ispriali da su Hrvati nemilosrdno tjerali
strane zatvorenike da im kau korisne obavjetajne podatke, pri emu su
koristili i muenje.270
Kad su mudahedini pronali tijelo Abua Sahara kako lei uz cestu, nisu vie
mogli suzbiti gnjev. Dok je fanatini mladi Alirac Abu el-Ma'ali postupno
preuzimao vlast nad ratnicima dihada smjetenima u Zenici, dr. Abul-Harith
al-Liby, afganistanski Arapin iz Libije, imenovan je da zamijeni Wahiudeena kao
trei emir bosanskih mudahedina. Izbor dr. Abula-Haritha bio je namjerni korak
koji je trebao osigurati zreo i umirujui utjecaj u odsutnosti drugih glavnih
voda. Abul-Harith, koji se bliio etrdesetoj, prije rata u Bosni vie je godina
radio kao lijenik u Austriji. Uvjeren da mu je dunost pomoi brai
muslimanima, otputovao je u Bosnu ljeti 1992. da se pridrui stranim
mudahedinima. Njegove medicinske sposobnosti i otar um bili su neprocjenjivi u
okoliu brzopletih i ratobornih gerilaca, pa je ubrzo postao za Bosnu ono to je
Bin Ladenov savjetnik Ayman al-Zawahiri bio za Afganistan. Izvori Al-Qa'ide
poslije su pisali o dr. Abulu-Harithu:
S kalanjikovom u jednoj ruci i lijenikom opremom u drugoj, pratio je
mudahedine u svim njihovim operacijama. ]edan as se borio na bojinici, a
drugi je pomagao ranjenicima u pozadini; Abul-Harith je koristio lijeniko
znanje koje mu je dao Alah, te je postao lijenik zaduen za mudahedine...
Njegova mudrost, razbor i jak znaaj uinili su ga vanom osobom medu stranim
borcima. Kad bi mlada braa u nekim situacijama traila nerazumna djela,
Abul-Harith bi staloeno primio stvari i ne bi donosio brzoplete odluke zbog
panike i strasti. Poticao je brau da ne govore mnogo i da usmjere energiju na
pozitivnu akciju.17^
Dr. Abul-Harith je bio gorljivi islamski ratnik koji se nije bojao oruanih
sukoba. Uz njegov blagoslov, pod utjecajem novog i mlaeg soja
269 "In the Hearts of Green Birds". Op. cit. Vidi i: "Abu Sahar al-Hailee".
271 "Under the Shades of Swords". Audiokaseta, nastavak kasete "In the Hearts
of Green Birds". Azzam Recordings: London, Velika Britanija.
110 AL-OA'IDIN 02IHA0 U EUROPI
111
s
krajnje radikalnih fundamentalista, strani su gerilci poeli spremati razraenu
operaciju osvete protiv Hrvata. Pozivi saveznicima iz Armije BiH, pa ak i
Ujedinjenim narodima, da posreduju u toj krizi imali su slab uspjeh. Ni jedni ni
drugi nisu se htjeli upetljati u riskantnu i politiki nezgodnu operaciju
spaavanja arapsko-afganistanskih pustolova iz hrvatskih ruku. Glavni vode
mudahedina (medu kojima su bili dr. Abul-Harith, Moataz Billah i Abu el-Ma'ali)
donijeli su zajedniku odluku da uvedu drastine promjene u borbenoj taktici
kako bi se suoili s novom hrvatskom prijetnjom. Borci su se razdvojili u tri
glavne skupine: odred Mehurii kod Travnika, drugu skupinu sa sjeditem u
Bijelom Buju kod Travnika, te postrojbe u Zenici. Gerilci iz Mehuria imali su
Stranica
5. srpanj 2010
zadatak da primijene taktiku zasjede i uhoenja protiv neprijateljskih hrvatskih
snaga. Oni u Bijelom Buju i Zenici bili su zadueni za "posebne operacije",
prvenstveno da otimlju i ubijaju hrvatske "vodee linosti".
Moataz Billah, koji je u odsutnosti Wahiudeena bio vjerojatno Egipanin s
najviim poloajem medu mudahedinima, uvjeravao je suborce da je jedino
rjeenje oteti vodu lokalnih hrvatskih snaga i drati ga kao taoca. Drugi su se
zapovjednici na kraju sloili s njegovim planom, te su angairali naklonjene
mjesne Bonjake iz Travnika da se pridrue Arapima u toj operaciji. Moataz
Billah je zatim izabrao "jezgru" mukaraca okupljenih u vojnim logorima kod
Zenice i Travnika radi brzog teaja napredne borbene taktike.272 Iskusni
arapsko-afgani-stanski borci dali su tim gorljivim novacima poduku iz urbanog
ratovanja, gerilskih operacija, tajnog izvianja, eksploziva, mina, tekog
naoruanja (minobacaa i bacaa raketa), snajpera, te su ih podvrgnuli jakoj
fundamentalistikoj indoktrinaciji.273 Istodobno, te su iste teajeve Osama Bin
Laden i njegovi pomagai odravali za teroristike poetnike u Sudanu i junom
Afganistanu.
Taj novi stil obuke doveo je do nekoliko zloslutnih novosti u regiji. U roku od
nekoliko tjedana, jedna skupina tih elitnih "posebnih snaga" mudahedina otela
je etiri sumnjiva hrvatska obavjetajca iz Travnika. Nakon tog pothvata, druga
je jedinica na dramatian nain otela
dozapovjednika hrvatskih vojnih snaga u Bosni i est neprijateljskih vojnika s
njim. Pokuaji UN-a da uhvati strane otmiare pomou improviziranih barikada
propali su kad su se mudahedini povukli u divljinu da tamo dre taoce na
sigurnom i planiraju nove operacije. Hrvatski su vojni izvori 16. travnja 1993.
izvijestili da su arapski gerilci napali njihove poloaje u Vitezu i doepali se
jo deset hrvatskih vojnika u nadi da e ih zamijeniti za svoju zatoenu
brau.274
U meuvremenu, kako je arapsko-afganistansko nasilje raslo, lokalna se politika
i graanska situacija brzo pokvarila. Hrvatski su izvori tvrdili da je krajem
proljea ve 20.000 hrvatskih graana pobjeglo zbog neprestanih unutarnjih
sukoba.275 UN je upozorio da "rastui sukobi" izmeu Hrvata i Bonjaka
odraavaju "libanonizaciju" rata u Bosni.276 U svibnju 1993. zapadnjaki su
novinari opisivali vei dio Srednje Bosne oko Lavanske doline kao scenu
"bezakonja" i "ubilakog kaosa": "Naoruane skupine Bonjaka i Hrvata idu kroz
poumljena brda i doline, napadaju sela i spaljuju kue. Cestovne blokade i
bojinice sve su blie jedna drugoj, pa se esto sukobljava jedno selo s drugim,
a snajperska vatra je prisutna svugdje."277
Te su meusobne zasjede na kraju dovele do otvorene krize 15. travnja 1993., kad
su arapski mudahedini organizirali iznenadni napad na vozilo koje je prevozilo
ivka Totia, zapovjednika Hrvatskog vijea obrane (HVO) u Zenici.278 Prema
izvorima Al-Qa'ide, ta je teroristika zasjeda "bila jedna od najdojmljivijih
operacija koje su izveli mudahedini u Bosni".279 Ve u kolovozu 1992. Toti je
probudio neprijateljstvo ratnika dihada time to je otvoreno kritizirao
nazonost
272 Ibid.
274 US Department of State, 1993, IHRLI Doc. No. 62612-62877, broj 62629; vidi
i Charles McLeod, ECMM, Report on Inter-Ethnic Violence in Vitez, Buscovaca and
Zenica, April 1993, IHRLI Doc. No. 29043-29131, broj 29072 (napad na Vitez).
275 Njavro, Marko: "The suffering of Croats in the Lasva Valley!" Newsgroups:
soc.cul-ture.croatia. 6. travnja 1999.
276 "Conflict in central Bosnia becoming like Lebanon: UN" Agence France
Presse, 5. lipnja 1993.
277 Stephen, Chris: "Bosnia-Hercegovina: Murderous Chaos swirls through the
Vallevs". Inter-Press Service, 21. svibnja 1993.
278 Njavro, Marko. Op. cit.
279 "Under the Shades of Swords". Op. cit.
112
AL-flA'IDiN DIHAO U EUROPI
SUKOB S HRVATIMA (1993.-4.) 113
stranih boraca u Bosni: "Ovdanji su Hrvati ogoreni zbog svega toga. Sposobni
smo se braniti. Ne trebaju nam ovdje arapski vojnici koji e nakon rata htjeti
stvoriti fundamentalistiku zemlju."280 Toti nije znao da su se pristae
arapskih boraca uvukli u njegov stoer i napravili kopije njegovih asnikih
dokumenata i dnevnika. Ti su dokumenti dali muslimanskim militantima jasan vodi
o Totievu kretanju, kao i kretanju njegovih viih suradnika.281 U meuvremenu
Hrvati nisu bili svjesni to im prijeti.
Rano ujutro 15. travnja Toti se automobilom vozio kroz Zenicu u pratnji etiri
Stranica
5. srpanj 2010
tjelesna uvara. Odjednom su strani gerilci u automobilu i kombiju zarobili
Totievo vozilo na unaprijed odreenom mjestu. Skupina mudahedina je iskoila
iz kombija i mecima pokosila hrvatsku pratnju.282 Krvavi pokuaj otmice (koji se
dogodio pred samim ulazom u zeniki stoer HVO-a) ubio je sve u automobilu osim
Totia, te je izazvao niz "otrih sukoba" izmeu muslimanskih gerilaca i
hrvatskih snaga. Ipak, za radikalne mudahedinske vode kao to su Moataz Billah
i Abu el-Ma'ali ta je operacija bila velik uspjeh, zato to je muslimanima
omoguila da se nose s Hrvatima pod uvjetima koji odraavaju pravu snagu boraca
dihada.
Napokon je 17. svibnja pregovorima postignut dogovor izmeu vieg arapskog
vodstva mudahedina u Bosni, Hrvata i predstavnika UN-a za veliku razmjenu
zatvorenika u Zenici (slika 8).283 Na parkiralitu ispred hotela, pred odredom
vojnika UN-a i znatieljnim promatraima, arapski su se borci okupili ekajui
oslobaanje svoje zatoene brae. Zapadnjaki novinar koji je popratio razmjenu
ovako je posvjedoio o tim dramatinim dogaajima:
Parkiralite okruuju deseci naoruanih mukaraca u maskirnim odorama, s
kalanjikovima i bacaima raketa koje su izazovno zakvaili oko pasa, dok im
lica skriva zelena tkanina. Vodi ih skupina ozbiljnih mladih Arapa, od kojih
trojica imaju ratnu odoru, a jedan je visok, ima rijetku
280 Hogg, Andrew: "Arabs join in Bosnia war". The Sunday Times, 30. kolovoza
1992.
Slika 8. Razmjena zarobljenika pod nadzorom UN-a u svibnju 1993.
crnu bradu i iroku smeu halju, te dri voki-toki i razgovara na arapskom.
Odugovlae se pregovori s Hrvatima, u pozadini britanskog oklo-pljenog
transportera, a naoruani ljudi kau osamljenom TV [kamermanu] da ode, inae e
ga ustrijeliti.2^4
Arapski voda u "smeoj halji" koji razgovara preko voki-tokija bio je Abu
el-Ma'ali, osobno nazoan da nadgleda operaciju. Mudahedin-ska snimka razmjene
pokazuje skupinu samopouzdanih gerilaca, naoruanih do zuba i oito dobro
uvjebanih, koji nisu htjeli dopustiti da ih UN ili Hrvati prevare. Ipak, kad je
napokon postignut dogovor, te su se arapski zarobljenici pojavili iz mraka
transportnog vozila UN-a, zavladao je kaos.
Odjednom se zamrena operacija komandosa koju su zamislili Moataz Billah i Abu
el-Ma'ali raspala u amatersku i neobinu proslavu pobjede. Vie ratnika dihada
pojurilo je da zagrli osloboene suborce, viui "Allahu Akbar!" i kliui od
veselja. Jedan mudahedin, koji je izgledao kao Abu Ali al-Kuvvaiti, pao je na
koljena i poljubio zemlju im su ga oslobodili. Nazoni UN-ov posrednik bio je
zadovoljan to je napeto sueljavanje uspjeno rijeeno, te je predloio
Wahiudeenu al--Masriju, koji je takoer bio nazoan, da se rukuju u znak dobre
volje.
283 "-fhe Martvrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
' Stephen, Chris: op. cit.
114 AL-OA'IDIN DIHAO U EUROPI

SUKOB S HRVATIMA (1993.-4J
115
Ali Wahiudeen je strogo i uvredljivo odbio zahtjev, dobacivi mu: "Ne rukujem se
s nevjernicima."285
Ipak, mukarci uglavnom nisu mogli suspregnuti sve vee oduevljenje. Prizor
tolikih naoruanih i udno odjevenih mukaraca koji divlje pleu i slave
ostavljao je dojam neobine, cirkuske atmosfere. Arapi su napokon otputovali u
konvoju vozila, kao pobjednika parada. Gerilci, koji su pucali u zrak, pokuali
su prenijeti svoje oduevljenje na gomilu. Ali iako je u mnotvu Bonjaka koji
su gledali razmjenu zatvorenika mnoge zabavljala divlja proslava mudahedina,
rijetko tko je reagirao na njihove pozive na sveti rat.
Dva dana kasnije, kuvajtsko Drutvo za oivljavanje islamskog naslijea
izvijestilo je kako je eik Kulaib al-Mutairi, kuvajtski muslimanski mula i
slubeni izaslanik njihove organizacije, osloboen iz hrvatskih ruku u isto
vrijeme kad je dolo do oslobaanja zarobljenih mudahedina pod nadzorom UN-a.
Kako tvrdi predstavnik tog drutva Tareq al-Issa, al-Mutairi, koji je stigao u
Bosnu u prosincu 1992., "nije bio u dobrom stanju" nakon onoga to je proao.
Navodno su ga i hrvatski tamniari i drugi zatvorenici, koji su bili Srbi,
divljaki muili dok je bio zatvoren. Mnogi su Kuvajani prvi put saznali za
al-Mutairijeve muke kad su vidjeli objavljenu fotografiju jedne novinske
agencije na kojoj su bili strani zatvorenici (a medu njima i on) u hrvatskim
rukama.286 U izvjeu koje je zatim izdalo Drutvo za oivljavanje islamskog
Stranica
5. srpanj 2010
naslijea, u kojem su bile vijesti o novim mudahedinskim "muenicima" u Bosni,
jedan je "slubeni izvor" napomenu da je unato njegovu slubenom oslobaanju iz
zatoenitva, eik al-Mutairi nakon toga ipak ostao "zarobljen" u tekim borbama
u Zenici zajedno s tri Kuvajana i jednim Saudijcem.287 Nije objanjeno zato su
Hrvati uhitili i zadrali al-Mutairija u skupini stranih gerilaca, a ne
humanitarnih kolega.
Nakon mune razmjene zatvorenika u svibnju 1993., hrvatski je HVO zapoeo
kampanju "otvorenog rata" protiv svih muslimanskih
286 "Kuvvaitis say Croats tortured Moslem preacher". Reuters, 19. svibnja 1993.
287 Tri su Kuvajana bili Muteb Saad al-Walid, Yaqoub al-Qatami i Mansour
al-Najdi. Saudijac Saad al-Shemmari bio je trajni stanovnik Kuvajta. Vidi:
"Trapped Kuwaitis in good condition". Arab Times, 27. lipnja 1993. Pretisnuto u
Moneyclips, 28. lipnja 1993.
snaga, a pogotovo protiv arapskih dragovoljaca. Na slian nain kao to su Srbi
uinili u Sarajevu, Hrvati su se nadali da e zauzeti planine oko Travnika i
logora Mehurii, te da e blokiranjem pristupnog puta izmeu mudahedinskih baza
u podrujima Travnika i Zenice brzo zaguiti mjesne muslimanske snage. Ta
zamisao nije bila posve kriva: arap-sko-afganistanska izvjea o toj situaciji
priznaju da je "to bilo jedno od najteih razdoblja za mudahedine".288
U oajnikoj elji da se izvuku iz razraene hrvatske klopke, bonjake su snage
otvoreno zaratile s Hrvatima po cijeloj Lavanskoj dolini. Igrajui "kljunu
ulogu" u tom velikom muslimanskom protuna-padu, mudahedini su usmjerili napore
na otvaranje novoga i neometanog puta izmeu Travnika i Zenice.289 Prema
izjavama svjedoka, strani su se vojnici borili zajedno s bonjakom estom
muslimanskom brigadom iz Zenice i Krajikom brigadom iz Travnika. Mudahedinske
su jedinice esto viane u malim odredima kao prethodnica snaga Armije BiH.290
Na kraju su postigli vojni uspjeh tijekom ratnih operacija u hrvatskom mjestu
Milasiu (blizu Mehuria). U Milasiu su mudahedini prema vlastitu priznanju
"ubili sve borce i uzeli ene i djecu kao zarobljenike".291
Taj se razbojniki duh jo bolje vidi iz svjedoenja i video-snimke o sljedeem
osvajanju arapskih ratnika dihada: preteno hrvatskog mjesta po imenu Gua
Gora, sjeveroistono od Travnika. Mjeavina bonjakih snaga i arapskih
mudahedina uspjela je 8. lipnja napasti i zauzeti Guu Goru, ime su ponovo
otvorili put prema Zenici. Takoer su se doepali dva minobacaa od 120 mm i
velikih zaliha streljiva.292 Preivjeli su Hrvati poslije priali amerikim
medijima: "Veina je kua opljakana i spaljena. uli smo da su ene i djeca...
osloboeni i da su u selu."293 Prema rijeima britanskog glasnogovornika UN-a
Jamesa
289 Bishop, Patrick: "Islamic warriors lead Balkan attack". The Daily
Telegraph, 14. lipnja 1993., str. 10.
290 US Department of State (1993). Op. cit.
293 "Bosnian Croats Decrv Ethnic Politics". National Public Radio, lT lijgn^j
1993.
5?
116 AL-QA'IDIN 0 I H A U EUROPI

Mvlesa, meunarodni su promatrai izvijestili kako "graani bjee od bonjakih
dragovoljaca pod vatrom strojnica. Ima jakih dokaza o zvjerstvima... Nemamo
svjedoka pokolja, ali nali smo velik broj mrtvih graana". U meuvremenu,
UN-ove mirovne snage koje su nadzirale stanje u Guoj Gori morale su se vratiti
u mjesnu bazu i zauzeti obrambene poloaje nakon to su na njih vie puta (kako
se inilo, namjerno) pucale muslimanske snage.294
Sve je to bilo obian uvod u ono to se dogodilo kad su mudahe-dini otkrili
osamsto godina staru crkvu i samostan sv. Franje u mjestu. ak dvjesta hrvatskih
graana potrailo je utoite u crkvi, a sreom su ih britanske snage UN-a na
kraju izvukle u relativnu sigurnost.295 Mirovne snage UN-a, prisiljene
evakuirati civile u oklopljenim vozilima, ispalile su "stotine metaka" iz
strojnice od 30 mm na vozilu kako bi se suprotstavile neprestanoj vatri
muslimanskih snajpera.296 Ujutro 9. lipnja crkvu su napokon napustili svi
hrvatski prognanici, a neumorni su arapsko-afganistanski napadai doli da
izbliza pogledaju svoj novi trofej. Scena je u osnovi podsjeala na atmosferu
tijekom zenike razmjene zarobljenika u svibnju. Skupina od tridesetak arapskih
gerilaca ushodala se po crkvi s uzdignutim orujem, viui "Allahu Akbar".297
Bacali su crkvene klupe i druge posveene predmete drevne crkve, vandalski
Stranica
5. srpanj 2010
otetili staru i neprocjenjivu zidnu sliku nad glavnim oltarom, te su na kraju
ostrugali lica Isusa i Djevice na drugoj slici pokraj oltara.298 To je uinjeno
iz istog razloga iz kojeg su talibani unitavali Bamivanske Bude u Afganistanu u
proljee 2001.: slike su se smatrale heretikim prikazima nevjernikih vjerskih
znakova. U tom pogledu, ini se da su mudahedini pokazivali duboku i krajnje
perverznu radost
294 Frost, Bili: "As thousands flee, the dead must lay where they fali in the
blood fields of Travnik". The Times (London), 9. lipnja 1993.
295 Frost, Bili. Op. cit.
296 "British Troops dodge bullets to rescue Villagers". The Press Association
Limited, 9. lipnja 1993.
297 "Serbs step up attacks on Muslim haven". Reuters, 9. lipnja 1993.
298 Sheehan, David: "The Road to Guca Gora". St David's Relief
Foundation. http://www.stdavids.org/reports-road.htm. Vidi i: Stephen, Chris
(1993): "Mujahideen madness imperils dream of multi-ethnic Bosnia". The Observer
(London), 27. lipnja 1993., str. 13.
SUKOB S HRVATIMA (1993.-4.) 117
to unitavaju vjerske predmete svojih neprijatelja. iroki osmijesi i
zadivljeni pogledi arapskih boraca dok su se etali praznom crkvom ostavljali su
dojam da je osvajanje i koritenje istaknute hrvatske crkve za njih jednako
vano kao i vojna pobjeda nad hrvatskim vojnicima. Ukratko, svi se nevjernici
smatraju neprijateljima, bez obzira jesu li borci ili nisu.
Zatim, u fanatinom uzbuenju, Arapi su oko samostana stavili pakete dinamita i
pripremili se da ga sravne sa zemljom. Nakon krae napetosti, napokon su stigli
vojnici Armije BiH i nagovorili strane gerilce da maknu eksploziv. Ipak, to nije
bio kraj razbojnike proslave pobjede mudahedina. Krajem lipnja, arapski su
ekstremisti krenuli od Gue Gore do kole u oblinjem mjestu Metrovii, gdje je
bio 231 hrvatski civilni prognanik. Bez ikakva povoda, ratnici dihada odjednom
su uzeli prognanike kao taoce i zaprijetili da e ih sve poklati. Na kraju su
mjesni vojnici Armije BiH silom otjerali Arape iz Metrovia i dogovorili
prihvatljivi kompromis s njima tako to su se sloili da e sve Hrvate iseliti
iz muslimanskog teritorija.299
Meutim, nije uvijek bilo tako lako odvratiti Arape od nasilnih djela. Na putu u
Guu Goru 30. travnja, mudahedini su napredovali do planinskog zaseoka po imenu
Miletii, 20 kilometara sjeverozapadno od Zenice. Naili su na slab otpor, te su
prema rijeima glasnogovornika visokog povjerenika UN-a za izbjeglice izgubili
samo jednog borca u kratkom okraju. Ali kad su stigli, ratnici dihada najednom
su objavili da jedan njihov ivot vrijedi kao pet Hrvata.300 Jedan od
preivjelih, 83-godinji hrvatski civil Marko Pavoli objasnio je: "Znali smo da
su stranci jer nismo razumjeli njihov jezik". Ti su tajanstveni stranci okupili
sve seljane i pukama ih natjerali da udu u jednu kuu. Na kraju su izveli
etiri mladia, surovo ih muili i prerezali im grkljan. Pavoli se sjea udne
okrutnosti: "dok im je krv liptala, ovi su je skupljali u zdjelu i izlijevali im
je na glavu dok su umirali".301 Margaret
299 Stephen, Chris (1993): "Mujahideen madness imperils dream of multi-ethnic
Bosnia". The Observer (London), 27. lipnja 1993., str. 13.
300 Rodrigue, George: "Muslim paramilitarv units blamed for Bosnian
atrocities". The Dallas Morning News, 3. lipnja 1993., str. 1A.
301 Hogg, Andrew: "Terror trail of the mujaheddin". Sunday Times (London), 27.
lipnja 1993.
118 AL-OA'IDIN 21 H A D U EUROPI
119
Green, predstavnica visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR), vidjela je
tijela i opisala ih kao "grozotu". Dodala je:
Jednom je ovjeku bilo odrezano lice. Drugome je glava bila gotovo odrubljena.
Dvojici drugih je prerezan grkljan. Vidjela sam kuu u kojoj su sigurno ubili te
ljude. Pod dnevne sobe bio je pokriven lokvama skrut-nute krvi i komadima
kostiju i tkiva. Trag suhe krvi vodio je od vrata, niz stube, do sredita
sela?2-
Tu nesmiljenu vjeru u nasilje nisu primjenjivali samo na Hrvate, nego i na sve
"nevjernike" snage u Bosni, pa tako i na britanske vojnike UN-a i civilne
dragovoljce. Tijekom dva tjedna u veljai, izmeu est i deset Britanaca (medu
kojima i nekoliko vojnih savjetnika pridruenih Armiji BiH) tajanstveno je oteto
i ubijeno. Medu njima su bili Ted Skinner i Derek Arnold, dva Britanca koji su
poduavali jedinice Armije BiH taktikim i lijenikim vjetinama. Njih su
dvojica posve neoekivano oteti i odvedeni iz Travnika u Turbe. Poslije su
pronaeni vezani i ustrijeljeni u glavu, s oitim znakovima muenja i
Stranica
5. srpanj 2010
saka-enja. Istraitelji Ujedinjenih naroda i britanski slubenici tvrdili su
kako su strani muslimanski ekstremisti (koje su izriito nazvali muda-hedinima)
odgovorni za te zloine. ini se da su ubojstva imala iru politiku pozadinu.
Odgovarajui na zbunjena pitanja zbog neodreenog broja rtava, glasnogovornik
britanskih snaga u Bosni izjavio je da neka tijela "moda nikad nee biti
pronaena. Nali smo ostale samo zato to nam je reeno za njih, a reeno nam je
za njih zato to protivnici ele da drugi znaju za to upozorenje".303 Ubojstva
se moda tiu i pijuniranja - neka izvjea ukazuju da su Skinner i Arnold
britanskim snagama aktivno davali obavjetajne podatke o muslimanskim vojnim
operacijama, "to je moglo zasmetati mudahedinskim plaenicima koji su se
borili uz njih".304 U svakom sluaju, poruka
302 Jslevill, Hugh: "Muslims take revenge on Croat village". The Independent
(London), 1. svibnja 1993., str. 10.
303 iQ Britons believed killed in Bosnia". EveningStandard (London), 10.
veljae 1993., str. 6.
304 Boggan, Steve: "Britons flock to fight in Bosnia". The Independent
(London), 10. veljae 1993., str. 1.
zapadnjacima bila je jasna i nedvosmislena: drite se dalje od nas, inae ste na
nianu terora.
Poslije, u lipnju, jedan je hrvatski dragovoljac na povratku s bojinice dao
zloslutno i proroansko upozorenje britanskim novinarima koji su pisali o
pokoljima u Travniku i Guoj Gori: "Muslimani vjeruju da e otii ravno u raj
ako poginu u borbi. Zbog toga su neustraivi. Ubrzo e doi ovamo, a vi,
Britanci, nai ete se u sredini."305 Doista, kao to je najavio, sukob izmeu
mudahedina i britanskih snaga UN-a koje su nastojale zatititi civile na
putevima izmeu Zenice i Travnika zaotrio se 13. lipnja, kad se oklopno vozilo
sa stranim novinarima i britanskim vojnim pratiteljima moralo vratiti u bazu
UN-a u Vitezu nakon to se nalo pod jakom paljbom iz automatskog oruja.
Kasnije tog istog dana, britanska ophodnja od etiri vojna vozila zaustavljena
je na arapsko-afganistanskoj barikadi kod Gue Gore.306 Skupina od oko pedeset
mudahedina, koji su "izgledali sjevernoafriki ili bliskoistono", okupila se
na tom mjestu da doeka pokretne neprijateljske snage. Uplaeni su britanski
vojnici poslije rekli novinarima da su stranci imali duge, rijetke brade,
afganistanske kape i odore koje su se razlikovale od odora bonjakih
gerilaca.307
Iako su ratnici dihada odmah okrenuli bacae raketa i puke prema vozilima
UN-a, nazoni se mudahedinski zapovjednik, nepoznat mukarac britanskog
porijekla s afganistanskom kapom i plavom maramom preko lica, na savrenom
engleskom obratio britanskom asniku na elu ophodnje, bojniku Vaughanu
Kentu-Payneu, i hladno mu rekao: "Smirite se, ovi ljudi nee pucati ako im ja ne
zapovijedim."308 Nakon pola sata napetih pregovora, mudahedini su spustili
oruje i gunajui pustili britanske vojnike. Ali kad je bojnik Kent-Payne
priao jednom od arapskih boraca s kojim je dogovorio uvjete, te se elio
rukovati, nepoznati je gerilac odbio, rekavi (prema britanskom tuma-
305 Frost, Bili: "British troops poised to quit Vitez base". The Times
(London), 14. lipnja 1993.
306 Ibid.
307 Bishop, Patrick: op. cit., str. 10. Vidi i: O'Kane, Maggie: "Mujahedeen
fighting in Bosnia, British say". The Guardian (London), 14. lipnja 1993., str.
A6.
308 "Moslem fighters 'led by Briton'". Daily Mail (London), 29. listopada
1993., str. 2.
lÛ. j
120
AL-QA'IDIN DZlHAD U EUROPI
121
u) da "nee dotaknuti meso nevjernika", u istom duhu kao Wahiudeen al-Masri.309
Kao dio dogovora, samo su Kent-Payne i jo jedan britanski vojnik smjeli krenuti
dalje do sela Maljine, gdje su Hrvati dojavili masovno ubojstvo etrdeset
hrvatskih dragovoljaca koje su poinili nepoznati radikalni fundamentalisti. Kad
je stigao, Kent-Payne je otkrio da su posvuda po mjestu ispisani muslimanski
grafiti i navrljane vjerske parole, da su (unato opoj gladi) sve svinje
tajanstveno zaklane, te da su mjesna djeca dobila uputu da bez prestanka viu
"Allahu Ak-bar".310 Poslije su Hrvati tvrdili da su mudahedini prevezli
nepoznat broj hrvatskih ena i djece kao taoce natrag u vojni logor u
Mehu-riima.311
Zastraivanje meunarodnih mirovnih snaga u Bosni nastavilo se kad su
Stranica
5. srpanj 2010
zapovjednici dihada shvatili da e se snage UN-a u sukobu uvijek povui, koliko
god on bio bezrazloan. Dva su britanska vojna vozila bila na ophodnji u blizini
svoje baze u Vitezu 11. srpnja. Zaustavila su ih dva arapska mudahedina u crnom
dipu, te su im "uljudno ali vrsto" rekli da odmah odu. U tom asu je izmeu
dvadeset pet i etrdeset gerilaca "afganistanske" vanjtine odjednom stiglo u
kamionima. Strani su se borci okupili oko britanskih vojnih vozila, viui
parole i ponaajui se krajnje prijetee. Jedan od britanskih vojnika koji su
bili u vozilu opisao je to ovako: "Klicali su "Allahu Akbar"... Zagluili su
nas, klicalo je 40 ljudi." Zatim je rekao: "Bili su dobro organizirani... straga
su imali teko naoruanje. Vidio sam kalanjikove, teke strojnice, ruske
66-ice* i dvije vrste ruskih protutenkovskih raketa, kao bazuke."312 Vrlo
usplahirene, britanske su jedinice odmah prekinule ophodnju kako bi izbjegle
krvoprolie.
Zatim je 12. srpnja 1993. Dravno tajnitvo Sjedinjenih Drava poduzelo korak
bez presedana i izdalo upozorenje zbog mogue ozbiljne prijetnje amerikim
graanima u Bosni. Glasnogovornik Michael
309 O'Kane, Maggie: "Foreigners spearhead Muslim offensive at Vitez". The
Guardian (London), 14. lipnja 1993., str. 6.
310 Ibid.
311 Croatian Information Centre. "Weekly Bulletin". Broj 1, 9. kolovoza 1993.
312 Bellamv, Christopher: "Mujahedin force in Vitez". The Independent (London),
14. srpnja 1993., str. 9.
* Ruska 66-ica: laki raketni protutenkovski baca RPG-18 (nap. ur.).
McCurrv izjavio je da "nema pojedinosti o vremenu i ciljevima", ali da je
"pouzdan izvor" javio kako mudahedinske postrojbe u kojima su iranski
teroristiki operativci pripremaju djela nasilja protiv zapadnjaka diljem bive
Jugoslavije. Tvrdnja da su iranski agenti smislili takvu teroristiku urotu nije
nevjerojatna: upozorenje je dolo izravno nakon niza bombakih napada u svijetu
koje su navodno izvrili operativci Hezbolaha na iranski poticaj. Kako je rekao
McCurrv: "Nedavno smo dobili naznake prijeteih djelatnosti, pa smo smatrali da
bi bilo razborito izdati upozorenje na temelju tih izvjea."313
Iako je to moda puka sluajnost, narav i vrijeme te navodne urote savreno se
slau s tadanjom kampanjom fundamentalistikih Arapa sunita u Srednjoj Bosni.
Dok su se borbe zaotravale u lipnju i srpnju, militantni su afganistanski
ratnici svakako namjeravali poruiti da e svaka vojna intervencija SAD-a,
Europe ili UN-a na Balkanu zavriti katastrofalno poput nespretnog amerikog
susreta s radikalnim ijit-skim pokretima u Libanonu poetkom osamdesetih.
Ameriki politiari, koji su se kruto drali teorija o "dravnom terorizmu",
esto su imali znatnih tekoa kad je trebalo utvrditi tko predstavlja vei
meunarodni geopolitiki problem: revolucionarni reim u Iranu ili ratrkani i
dobro financirani islamski prognanici obueni u Afganistanu. Kao to Stephen
Schvvartz, strunjak za Balkan, pie u svojoj nedavnoj knjizi Dva lica islama:
"Saudijci su Zapadu prodali lanu sliku prema kojoj su svi ijiti suludi
fanatici, dok su vahabiti pouzdani branitelji tradicionalnog islamskog reda."314
Radikalne je sunite zabavljalo kako njihovi neprijatelji amaterski prikupljaju
obavjetajne podatke. Suleman Ahmer, bivi voditelj operacija za ameriku granu
Meunarodne dobre volje (BIF) ljutio se na jednom snimljenom predavanju: "Bio
sam tamo devet mjeseci i nisam upoznao nijednog Iranca".315
S dananjeg je gledita gotovo sigurno da su arapski uenici imali najopseniji
i najtrajniji vojni utjecaj u balkanskoj regiji. U nedavnom
313 Balman, Sid jr.: "U.S. warns of Iranian terror in Balkans". United Press
International, 12. srpnja 1993.
314 Schvvartz, Steven: The Two Faces of Islam, Doubledav: New York, str. 168.
315 "Jihad, The Misunderstood Word". Predavanje koje je Suleman Ahmer odrao
na Svjetskom skupu muslimanske mladei (WAMY), Okeechobee Summer Da'vvah Camp,
26. srpnja 1996. Videosnimka dobivena od Meccacentric Da'wah Group.
S \ .. X
122 AL-QA'IDIN DZlHAD U EUROPI
je intervjuu Richard Holbrooke, glavni mirovni posrednik SAD-a na Balkanu,
okrivio netone i "nemarne obavjetajne podatke" za krivi naglasak na navodnoj i
nepostojeoj iranskoj prijetnji iz Bosne.316 Lako je mogue da zbog te temeljite
zbrke u obavijestima zapadnjaki politiari nisu mogli donijeti tone sudove o
novim sigurnosnim opasnostima iz Bosne. U meuvremenu, krajem lipnja, u opoj
paralizi zapadnjake vanjske politike, jedan je bonjaki gerilac upozorio
novinara Roberta Adamsa: "Za nekoliko e mjeseci ene i djeca krvariti na
ulicama Pariza i Londona... Ljutit ete se na nas, ali Bosni neete moi uiniti
nita to bi bilo gore od onoga to ste nam ve uinili."317
Ohrabreni pobjedama protiv Hrvata i openito "Zapadnjaka", arapski su gerilci
Stranica
5. srpanj 2010
krenuli jo dalje od Gue Gore, pod vodstvom arapsko--afganistanskog veterana
Egipanina Hussaamudeena, u izazovne planinske lance u okolici. Ta mjeavina
muslimanskih snaga uletjela je 25. lipnja 1993. u estoku neprijateljsku vatru i
imala vie rtava, medu kojima su bili Jamaludeen al-Yemeni i Muhammad
al-Turki.318 Jamaludeen je bio jo jedan mladi veteran iz
sovjetsko-afganistanskog dihada, koji je s nekih dvadeset godina stigao u Bosnu
poetkom 1992. da pristupi muda-hedinima.319 Jamaludeen i Muhammad al-Turki
postavljeni su na poloaj s tekom strojnicom DshK od 12,7 mm* i navodno su se
hrabro borili. Ali kad su muslimani krenuli na neprijateljske poloaje, Hrvati
su na protivnike sasuli kiu minobacakih granata. Jedna je pala pokraj
Jamaludeena i Muhammada, te je ubila obojicu i raznijela Jamaludeenovo tijelo.
Kad su se mudahedini poslije vratili da pokupe tijela palih suboraca, otkrili
su da Jamaludeena nema. Ratnici dihada oplakivali su ga nekoliko dana, mislei
da su njegovo tijelo odnijeli i osakatili osvetniki Hrvati.320 Drugi arapski
sudionik bitke prenio je zadnje Jamaludeenove rijei:
316 pyreS) Craig, Josh Meyer, William C. Rempel: "Bosnia Seen as Hospitable
Base and Sanctuary for Terrorists". The Los Angeles Times, 7. listopada 2001.,
str. Al.
317 Adams, Robert: "Bosnia-Hercegovina: The Prie of Betrayal". Inter Press
Service, 15. srpnja 1993.
318 "Trapped Kuvvaitis in good condition". Arab Times, 27. lipnja 1993.
Pretiskano u Uonejdips, 28. lipnja 1993.
319 xhe Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
* Ruska teka strojnica Dk cal. 12,7 mm (mitraljez) (nap. ur.).
123
Nekoliko sati prije smrti, Jamaludeen mi je rekao: "O, Abu Uthman, moda se
idui put sretnemo u raju." Odgovorio sam: "Ne bih rekao!" Napomenuo je:
"Osjeam da e me Alah izabrati za muenika." J tako smo krenuli prema
bojinici, u ali i smijehu... Mislio sam da u biti u Jama-ludeenovoj skupini,
ali nije bilo tako... kad sam dobio vijest o njegovoj smrti, bilo mi je strano
ao, vie zbog mene nego zbog njega, zato to Alah nije izabrao mene za
muenitvo. "nl
ak i kasnije, mudahedini nikad nisu izvijestili da su pronali Jamaludeenovo
tijelo. Njegova je smrt ostavila gorak okus u ustima i za-gorila duh njegovim
mnogobrojnim prijateljima u arapskim snagama.
Nedugo nakon toga, mudahedini su se opet morali braniti kad su hrvatske i
srpske snage zajedno napale muslimansko mjesto Bijelo Buje kod Travnika. Dok su
muslimani nastojali odbiti napadaa, nekolicina arapskih boraca su postali
"muenici", a medu njima su bili Abu Saif Ash-Shahrani, Abu Hamad al-Otaibi, Abu
Khaled al-Tunisi i Abu Hanzala al-Masri.322 Abu Saif i Abu Hamad su obojica bili
Saudijci od dvadeset i neto godina. Abu Saif, koji je prethodno bio
profesionalni vojnik u saudijskoj vojsci, vidio je rat u Bosni na televiziji i
navodno posluao rijei svoje majke: "Gledaj to rade, siluju nae sestre i
ubijaju nau brau. Sine, ustani i idi, ne elim te ponovo vidjeti!" Abu Saif je
zatim otputovao u Rijad, gdje mu se pridruio jo jedan kandidat za mudahedina,
Abu Hamad al-Otaibi. Abu Hamad je jedva ekao da postane muenik u borbi, unato
tekim zdravstvenim problemima zbog kojih je gotovo stalno trpio jaku bol. Njih
su dvojica krenuli na put, koji je ve postao opasan i teak, do logora za obuku
militanata u Mehuriima, blizu Travnika. Kad su zavrili obuku, bili su dobri
prijatelji, te su odmah zajedno poslani na muslimansku crtu bojinice u selu
Bijelo Buje.323
Jedne veeri, ubrzo nakon to su Abu Saif i Abu Hamad stigli u selo, Srbi su
odjednom napali njihove poloaje i granatiranjem odbili muslimanski pokuaj
protunapada. Abu Hamad, u pozadini jedinice,
321 "Jamaludeen al-Yemeni". http://www.azzam.com.
322 "Trapped Kuwaitis in good condition". Op. cit.
323 "Abu Saif ash-Shahrani and Abu Hamad al-Otaibi". http://www.azzam.com.
124 A L - Q A' i DI N D 21 H A D U EUROPI
pogoen je granatom iz minobacaa cal. 120 mm, koja mu je odnijela pola glave.
Ostali su se gerilci dogovorili da e smrt Abua Hamada zatajiti od njegova
prijatelja Abua Saifa barem do kraja bitke. Abu Saif, ne znajui to se
dogodilo, oduevljeno je krenuo na Srbe sa strojnicom PK. Ubrzo je i Abu Saif
pao, pogoen s tri neprijateljska metka. Ratnici dihada pokopali su dva
Saudijca u istom grobu: "Voljeli su se na ovom svijetu i voljet e se na
drugome."324
Bezobzirno ponaanje mudahedina ilo je dotle da su ljeti 1993. imali razmirice
Stranica
5. srpanj 2010
ak i s bonjakim saveznicima. Dok su vojnici Armije BiH nastojali svesti
pljaku i zlostavljanja na minimum, Arapi su pravili probleme i ponaali se kao
da je nemogu bilo kakav budui miran suivot s hrvatskim i srpskim susjedima.
Pukovnik Stjepan iber, zamjenik zapovjednika Armije BiH i operativni
zapovjednik za Srednju Bosnu, smiono je izjavio za zapadnjaki tisak:
Bila je greka pustiti [arapske gerilce] da dou ovamo. Nitko nije traio od
njih da dou. Poinili su najvie zloina i rade protiv interesa muslimanskog
naroda. Ubijaju, pljakaju i kradu. Nisu pod kontrolom Armije BiH i moraju
otii. Nadamo se da e im predsjednik lzetbegovi za koji dan zapovjediti da
odu.il5
Rasim Deli, tadanji zapovjednik Armije BiH, priznao je da stranci "rade
besmislene pokolje, poput neprijatelja... to su kamikaze, oajnici".326 Cak se i
gradonaelnik Zenice Besim Spahi posve ogradio od stranaca: "Oni djeluju
neovisno. Nisu sila u vojnom smislu. Ali ve su nam nanijeli golemu tetu."327
Najiskrenije objanjenje dao je Emirza Hajri, glasnogovornik Bosanskog centra
za informiranje u Londonu. Hajri se potuio:
Trebaju nam muslimanski vojnici UN-a da nadziru strane mudiabedine koji su
zauzeli poloaje u Bosni. Naim je vojnicima teko nadzirati te
324 Ibid.
325 Hogg, Andrevv: "Terror trail of the mujaheddin". Op. cit.
326 Bogdansky, Yossef: "Iranian and Bosnian Leaders Embark on a New, Major
Esca-lation of Terrorism Against the West". Defense and Foreign Affairs'
Strategic Policy, 31. kolovoza 1993., str. 6.
327 Rodrigue, George: op. cit., str. 1A.
SUKOB S HRVATIMA (1993.-i.)
125
strance, a oni ne ele sluati zapovijedi britanskih i francuskih vojnika, koje
smatraju nevjernicima... Ti ljudi dolaze iz Alira, Pakistana, Afganistana, Bog
zna odakle. Nemamo koristi od njih, samo stvaraju dobru propagandu
neprijatelju... Dolaze ovamo puni ideala o pogibiji u borbi i odlasku u raj.
Bonjaci nisu tako glupi. Mi elimo ivjeti za islam, a ne umrijeti za islam?1*
Status mudahedina, nesluben i izvan zakona, prirodno je izazvao znatne
napetosti s lokalnim graanskim vlastima. U jednom su sluaju ratnici dihada
zaprijetili da e ubiti muslimanskog suca koji je predsjedao u parnici oko
kamiona koji je prevozio islamske vojnike i sudario se s vozilom UN-a.329 Zatim
su naoruani arapski borci privremeno zauzeli mjesne urede Europske zajednice,
te su opkolili hotel Internacional u Zenici pravim arsenalom tekog
naoruanja.330 Pojavio se cijeli niz pria i izvjea u mjesnim medijima o
mudahedinima koji demoliraju kavane u Travniku, kolju svinje po selima, pa ak
i dre asnu sestru i etvero Hrvata kao taoce kako bi se oslobodio jedan Arapin
u Vitezu.331 Stranci su bili sve manje sastavni dio bonjakih oruanih snaga, a
sve vie nasilna banda gerilaca s vlastitim religiozno-politikim programom.
Istovremeno, arapski su borci sve vie kritizirali bojno djelovanje svojih
manje-vie svjetovnih saveznika Bonjaka. Greke i neuspjehe u ratu protiv Srba
i Hrvata uglavnom su pripisivali neiskustvu i nepouzdanosti bonjakih vojnika.
Jedan alirski borac s devet mjeseci ratnog iskustva nije pretjerano hvalio
Armiju BiH:
Znate, kad krenemo u napad, Bonjaci dou s nama, ali ne ele umrijeti. Krenu
naprijed i onda se vrate. Vie puta sam bio u prvim redovima, na brdima iznad
grada, i razbili smo Srbe. Ali upravo kad pobjeuju, Bonjaci se ele vratiti
kui. ele ivjeti?^2
328 Adams, Robert: op. cit.
329 Hogg, Andrew: "Terror trail of the mujaheddin". Op. cit.
331 Eagar, Charlotte: "Muj more fun if vou're a Cool Dude in Bosnia". The
Obseruer, 7. studenog 1993., str. 19.
124
AL-OA'IDIN OZlHAD U EUROPI
pogoen je granatom iz minobacaa cal. 120 mm, koja mu je odnijela pola glave.
Ostali su se gerilci dogovorili da e smrt Abua Hamada zatajiti od njegova
prijatelja Abua Saifa barem do kraja bitke. Abu Saif, ne znajui to se
dogodilo, oduevljeno je krenuo na Srbe sa strojnicom PK. Ubrzo je i Abu Saif
pao, pogoen s tri neprijateljska metka. Ratnici dihada pokopali su dva
Saudijca u istom grobu: "Voljeli su se na ovom svijetu i voljet e se na
drugome."324
Bezobzirno ponaanje mudahedina ilo je dotle da su ljeti 1993. imali razmirice
Stranica
5. srpanj 2010
ak i s bonjakim saveznicima. Dok su vojnici Armije BiH nastojali svesti
pljaku i zlostavljanja na minimum, Arapi su pravili probleme i ponaali se kao
da je nemogu bilo kakav budui miran suivot s hrvatskim i srpskim susjedima.
Pukovnik Stjepan iber, zamjenik zapovjednika Armije BiH i operativni
zapovjednik za Srednju Bosnu, smiono je izjavio za zapadnjaki tisak:
Bila je greka pustiti [arapske gerilce] da dou ovamo. Nitko nije traio od
njih da dou. Poinili su najvie zloina i rade protiv interesa muslimanskog
naroda. Ubijaju, pljakaju i kradu. Nisu pod kontrolom Armije BiH i moraju
otii. Nadamo se da e im predsjednik Izetbegovi za koji dan zapovjediti da
odu?15
Rasim Deli, tadanji zapovjednik Armije BiH, priznao je da stranci "rade
besmislene pokolje, poput neprijatelja... to su kamikaze, oajnici".326 ak se i
gradonaelnik Zenice Besim Spahi posve ogradio od stranaca: "Oni djeluju
neovisno. Nisu sila u vojnom smislu. Ali ve su nam nanijeli golemu tetu."327
Najiskrenije objanjenje dao je Emirza Hajri, glasnogovornik Bosanskog centra
za informiranje u Londonu. Hajri se potuio:
Trebaju nam muslimanski vojnici UN-a da nadziru strane mudahedine koji su
zauzeli poloaje u Bosni. Naim je vojnicima teko nadzirati te
324 Ibid.
326 Bogdansky, Yossef: "Iranian and Bosnian Leaders Embark on a New, Major
Esca-lation of Terrorism Against the West". Defense and Foreign Affairs'
Strategic Policy, 31. kolovoza 1993., str. 6.
125
strance, a oni ne ele sluati zapovijedi britanskih i francuskih vojnika, koje
smatraju nevjernicima... Ti ljudi dolaze iz Alira, Pakistana, Afganistana, Bog
zna odakle. Nemamo koristi od njih, samo stvaraju dobru propagandu
neprijatelju... Dolaze ovamo puni ideala o pogibiji u borbi i odlasku u raj.
Bonjaci nisu tako glupi. Mi elimo ivjeti za islam, a ne umrijeti za islam.n&
Status mudahedina, nesluben i izvan zakona, prirodno je izazvao znatne
napetosti s lokalnim graanskim vlastima. U jednom su sluaju ratnici dihada
zaprijetili da e ubiti muslimanskog suca koji je predsjedao u parnici oko
kamiona koji je prevozio islamske vojnike i sudario se s vozilom UN-a.329 Zatim
su naoruani arapski borci privremeno zauzeli mjesne urede Europske zajednice,
te su opkolili hotel Internacional u Zenici pravim arsenalom tekog
naoruanja.330 Pojavio se cijeli niz pria i izvjea u mjesnim medijima o
mudahedinima koji demoliraju kavane u Travniku, kolju svinje po selima, pa ak
i dre asnu sestru i etvero Hrvata kao taoce kako bi se oslobodio jedan Arapin
u Vitezu.331 Stranci su bili sve manje sastavni dio bonjakih oruanih snaga, a
sve vie nasilna banda gerilaca s vlastitim religiozno-politikim programom.
Istovremeno, arapski su borci sve vie kritizirali bojno djelovanje svojih
manje-vie svjetovnih saveznika Bonjaka. Greke i neuspjehe u ratu protiv Srba
i Hrvata uglavnom su pripisivali neiskustvu i nepouzdanosti bonjakih vojnika.
Jedan alirski borac s devet mjeseci ratnog iskustva nije pretjerano hvalio
Armiju BiH:
Znate, kad krenemo u napad, Bonjaci dou s nama, ali ne ele umrijeti. Krenu
naprijed i onda se vrate. Vie puta sam bio u prvim redovima, na brdima iznad
grada, i razbili smo Srbe. Ali upravo kad pobjeuju, Bonjaci se ele vratiti
kui. ele ivjeti.332
328 Adams, Robert: op. cit.
329 Hogg, Andrevv: "Terror trail of the mujaheddin". Op. cit.
331 Eagar, Charlotte: "Muj more fun if vou're a Cool Dude in Bosnia". The
Observer, 7. studenog 1993., str. 19.
126 A L - Q A' I D I N 2IHA0 U EUROPI
Osim toga, po miljenju arapskih voda, nedostatak sredinjeg islamskog
zapovjednitva oteavao je dogovaranje napada i olakavao izdajicama da se uvuku
u bonjake redove. Zbog toga je tijekom ljeta glavna sura (vijee) mudahedina
odobrila slubeni zahtjev bosanskoj vladi da prizna strane borce kao neovisan,
samostalan odred unutar opih granica Armije BiH. Ujedinjeni u takvoj jedinici,
Arapi se vie ne bi morali bojati mogue kobne izdaje ili kukaviluka svojih
suboraca. Spremna da udovolji svojem jedinom preostalom savezniku, bosanska je
vlada pristala na taj jasan zahtjev.
Vlada je 13. kolovoza slubeno zasnovala Kateebat al-Mujahideen ("Odred svetih
Stranica
5. srpanj 2010
ratnika") na temelju osobne zapovijedi bosanskog predsjednika Alije
Izetbegovia, kojem je jedinica bila izravno odgovorna.333 Odred je formalno bio
pod zapovjednitvom Sedmog korpusa Armije BiH.334 Sjedite jedinice bilo je u
Zenici, gdje je bilo smjeteno 200-300 arapskih boraca.335 Dr. Abul-Harith
al-Liby ostao je emir cijele skupine (moda zbog svega to je postignuto pod
njegovim privremenim vodstvom), dok je Wahiudeen al-Masri opet imao svoju
najbolju ulogu kao vii vojni zapovjednik jedinice. Abu el-Ma'ali je postupno
preuzeo odgovornost za voenje operacija dihada u zenikom podruju, ime se
njegov golem ugled jo poveao.
Logor u Mehuriima uspostavljen je kao glavni centar za obuku, pa su "stotine"
dodatnih mjesnih Bonjaka fundamentalista unovaene da upiju ideologiju i
pridrue se dihadu.336 Ti ljudi nisu samo dobili po-duku o ratnoj vjetini,
nego su proli i jaku ideoloku kolu o islamu, dihadu i "svetom muenitvu".
Pustili bi duge brade i ubrzo slijedili istu gorljivu islamsku vjeru u stilu
vahabita kao i arapski mudahedi-ni. U logoru u Mehuriima britanski su novinari
kriom snimili skupinu od trideset Bonjaka kako vjeba uporabu vatrenog oruja
i gaanje uz oito iskusne strane instruktore, koje su mjesni predstavnici u
logo-
333 Rogoi, eljko: "Vast investigation in Bosnia Herzegovina". Nacional
(Bosna), broj 306, 27. rujna 2001.
334 Bodanskv, Yossef: Some Call It Veace: Waiting For War In the Balkatis,
International Media Corporation: London, 1996., 1. dio, 3. poglavlje.
335 Sadiq, Muhammad: "Qisa al-afghan al-Su'udiyiin". Al-Majalla, 11. svibnja
1996., str. 19.
336 "fne Martvrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
127
ru kratko opisali kao "islamske fundamentaliste".337 U srpnju 1996., u kampu za
mlade u junoj Floridi, operativni voditelj BIF-a Suleman Ahmer opisao je trud
arapskih emigranata da prenesu ideologiju domaim sljedbenicima: "...Bonjaci su
se jako udaljili od islama... Nisu ak znali rei 'dihad'. Mudahedine su zvali
'muhadedini'. Trebalo im je vie mjeseci da naue pravu rije." Ali Ahmer je
tvrdio da trud nije bio uzaludan - nakon to su vidjeli neustraivost stranog
odreda, Bonjaci su odgovorili: "Ako je tako, ako vas islam ui tome, bili bismo
glupi kad se ne bismo drali islama."338
Tim se ljudima pridruio i malen gorljivi skup bonjakih islamskih radikala
koji su se borili u Sovjetsko-afganistanskom ratu u osamdesetima. Jedan je
bonjaki asnik objasnio novinaru Robertu Fisku: "Afganistan je bio naa
kola... umjesto da se borimo protiv ruskih komunista oko Kabula, sada se borimo
protiv srpskih komunistikih etnika oko Travnika. ak su i tenkovi isti. U
Afganistanu smo gaali tenkove T-55 u planinama. I ovdje gaamo T-55 u
planinama."339 ak i Bonjaci koji nisu bili u prvom dihadu protiv Sovjetskog
Saveza nalazili su neizbjene slinosti s Afganistanom. Jedan je bonjaki
zapovjednik u mudahedi-nima (pomalo tato) usporedio sebe s Gulbuddinom
Hekmatvarom340, legendarnim i zloglasnim vodom gerilaca dihada u
Afganistanu.341 Oito su neke Bonjake oarale Al-Qa'idine prie o samoubilakoj
rtvi u ime vjere. U jednom intervjuu za medije 1993. vie je
fundamentalisti-kih bonjakih boraca u Travniku posebno eljelo s novinarom
Rober-
337 Eykyn, George: "'Mujahidin' rush to join Islamic fundamentalists in war".
338 "Jihad, The Misunderstood Word". Predavanje koje je Suleman Ahmer odrao na
Svjetskom skupu muslimanske mladei (WAMY), Okeechobee Summer Da'wah Camp, 26.
srpnja 1996. Videosnimka dobivena od Meccacentric Da'wah Group.
339 Fisk, Robert: "To Sarajevo, by way of Riyadh". Independent (London), 22.
prosinca 1992., str. 17.
340 Upravo je Gulbuddin Hekmatyar zapovjedio svojim snagama da sravne Kabul sa
zemljom kroz neprestano raketiranje kada protivnike mudahedinske struje nisu
odmah posluale njegove zahtjeve. Hekmatyar se ljeti 2002. naao na meti
amerikih vojnih snaga u Afganistanu nakon to je bio upleten u urotu da se
ubije afganistanski voda Hamid Karzai. Ve je barem jedanput za dlaku umaknuo
protutenkovskoj raketi ispaljenoj iz daljinski upravljanog zrakoplova CIA-e.
128
AL-QA'IOIN OZlHAD U EUROPI
tom Fiskom razgovarati o tajanstvenom i karizmatinom mladom saudij-skom
prognaniku u Sudanu po imenu Osama Bin Laden.342
Iako nisu nuno uvijek dijelili njihov vjerski ar, bonjaki su vojnici oito
Stranica
5. srpanj 2010
potivali ratno iskustvo Arapa. Jedan je bonjaki vojnik primijetio: "To su
dobri borci... Ne boje se napredovati ak ni kad nai vojnici stanu."343 Visoki
bonjaki asnici pomagali su stranim borcima, te su pokuali legitimirati
njihovu nazonost u Bosni.344 Bonjaci su tako dobili otuenog i korisnog
saveznika: iako je arapska brigada izazivala mnogo kontroverza i kaosa, bila je
sposobna za borbu i nadahnuta eljom da izvrava misije koje su ponekad znaile
sigurnu smrt. Njihova mrana slava budila je strah u neprijateljima Bonjaka, pa
je legenda o stranim borcima bila dobro propagandno sredstvo.
Unato tim dojmljivim svjedoanstvima, oito nisu svi na Balkanu imali visoko
miljenje o mudahedinima i njihovoj fanatinoj privrenosti "svetom" ratu.
Jedan je bonjaki asnik dobro saeo te rairene kritike arapsko-afganistanske
religiozno-politike ideologije u Bosni: "Smijeno je misliti da emo ovdje
napraviti muslimansku dravu poput Libije... Ja bih se borio protiv takve
drave."345 Porunik Nadad Ridi se sloio i objasnio: "Kad bih mislio da e
ovo dovesti do nekakve muslimanske republike, ne bih ni sudjelovao."346 "Zafir",
27-godinji Bonjak iz Travnika, napomenuo je: "Ako [Arapi] ele narodu ponuditi
vjeru, kulturu i jezik, to je dobro... Ali ako to ele silom, to nije dobro."
"Bekta", bonjaki vodnik u Travniku, dao je oprezniji odgovor: "Dobro je za
nas da su ovdje. Ali nakon rata - tko zna?"347 Bonjak po imenu Emir naalio se
da Arapi "trae od nas da se pomolimo pet puta dnevno, ali mi vie volimo popiti
pet puta dnevno".348
342 Fisk, Robert: "Anti-Soviet vvarrior puts his army on the road to peace".
Op. cit., str. 10.
343 Sudetic, Chuck: op. cit., dio 1, str. 5.
344 BBC World News: "Supreme Islamic Leader says 140,000 Muslims killed in
Bosnia-Hercegovina". 16. listopada 1992. Izvorno je to izvijestila Iranian
Revolutionarv News Agency (IRNA) 11. listopada 1992.
345 Sudetic, Chuck: op. cit., dio 1, str. 5.
346 Vulliamv, Ed: "Town feels Winter and War Tightening their Noose". The
Guardian (London), 15. rujna 1992., str. 8.
listopada 1992.
348 Vulliamv, Ed: op. cit., str. 8.
129
Mnogi Bonjaci nisu mogli vjerovati da se strani fundamentalisti dosljedno
uzdravaju od svinjetine i alkohola, dok i jedno i drugo odavno spada u
bonjaku kulturu i kuhinju. Taj dogmatski oblik islama bio je krajnje stran
umjerenom i europskom muslimanskom drutvu koje je tako dugo cvalo na Balkanu.
Zato mnogim Bonjacima poriv da se pridrue Arapima nije bio izbor nego nunost.
"Faruk", bonjaki izbjeglica u Sloveniji, ogoreno je izjavio: "Nisam
fundamentalist, ali uzet u puku od fundamentalista i zahvaliti im na njoj."349
Kako je rastao broj arapskih novaka, tako se podruje djelovanja mudahedina
brzo irilo Srednjom Bosnom, esto kao val zastraivanja i terora. U Konjicu su
arapsko-afganistanski gerilci spadali u odred od sto vojnika Armije BiH smjeten
u Lisoviima od veljae 1993.350 Navodno su dragovoljci stigli u Konjic u malim
skupinama, tvrdei da su studenti iz Afganistana. Imali su automatske puke H&K
i opremu bive jugoslavenske vojske.351 Hrvatski izvori tvrde da su ti ratnici
di-hada ubijali i tjerali seljake, te pljakali i devastirali kue diljem
podruja Jablanice i Konjica.352 Jedinice stranih boraca bile su nazone i
junije, u Mostaru, jo od poetka lipnja 1993. Navodno su bile smjetene u
podruju antice na crti bojinice izmeu Hrvata i Bonjaka, gdje su obino bili
u bunkerima u skupinama od est-sedam vojnika, naoruani poluautomatskim
orujem, strojnicama, pa ak i protutenkovskim orujem. Mnogi od njih napustili
su mostarsko podruje do sredine kolovoza 1993.353
Mudahedini su imali jo rtava prije kraja ljeta 1993., a medu njima je bilo
vie britanskih muslimana i obraenika na islam koji su se rado pridruili
dihadu u Bosni. Rat u Bosni izazvao je jaku reakciju u istaknutoj i glasnoj
muslimanskoj zajednici u Britaniji, pogotovo medu vatrenim studentima. Ta
obrazovana i idealistika mlade ljuto se bunila protiv progona muslimanske
brae u Bosni. Jedan student, kojem
349 Hogg, Andrevv: "Islamic militants boxed in by reality of Bosnian vvarfare".
Sunday Times (London), 6. rujna 1992.
350 US Department of State. 1993, IHRLI Doc. No. 62612-62877, broj 62756.
351 Ibid., brojevi 62648 i 62756; Croatian Information Centre, Weekly Bulletin,
br. 9, 4. listopada 1993., IHRLI Doc. No. 36434-36438, broj 36435.
352 US Department of State. 1993, IHRLI Doc. No. 62612-62877, broj 62614.
353 Ibid., brojevi 62742 i 62677.
Stranica
5. srpanj 2010
130
A L - Q A' t D I N OIHAO U EUROPI
su neki kolege otili na obuku u Afganistan i Bosnu, smatrao je da nema nita
loe u oruanoj borbi protiv "neprijatelja islama": "Ne moete zatvoriti oi kad
kolju muslimane, jer to ete uiniti kad se to dogodi na vaem pragu?"354 U
Bosni su amaterski mudahedinski ka-mermani razgovarali s vie britanskih
dragovoljaca, od kojih se jedan zakrabuljeni ovjek predstavio kao "Abu
Ibrahim", 21-godinji student tree godine medicine u Birminghamu, koji inae
ivi u etvrti Golders Green u Londonu. Abu Ibrahim je izgrdio licemjere medu
svojim britanskim kolegama, koji su zaprisegnuli na osvetu Srbima i Hrvatima,
ali previe su se bojali da bi se pridruili dihadu u Bosni:
...ovdje nam nedostaju muslimani koji su spremni na patnju i rtvu. Gledam te
muslimane u Britaniji, svi studenti medicine kau: moja trea godina je za
islam, moja trea godina je za muslimane. Dobiju posao, postanu kirurzi,
zarauju 50, 60, 70 tisua funta godinje. I onda nema borbe, nema rtve.
Abu Ibrahim je govorio o jakom zadovoljstvu koje je osjetio borei se u ratu u
Bosni, za razliku od bezvoljnosti svjetovnih muslimana koji su ostali u Londonu.
U Britaniji:
gledam televiziju i suze mi teku kad vidim muslimane u Bosni, muslimane u
Palestini, muslimane u Kamiru. I onda sam doao [u Bosnu] i osjetio
zadovoljstvo. ovjek osjea da vri svoju dunost. Osjea da radi ono to su
Prorok i njegovi drugovi radili prije 1400 godina}55
Abu Muslim al-Turki, ovjek iz starije generacije, roen je u Turskoj, ali je
vei dio ivota proveo u Britaniji kao svjetovni musliman. Dok se nije primaknuo
pedesetoj godini ivota nije bio gorljiv sljedbenik islama - dapae, bio je u
braku s nemuslimankom. Ali kad je vidio dramatian sukob Bonjaka i Srba, Abu
Muslim je osjetio kako se u njemu budi vjerski idealizam. Kao jedan od
najstarijih mudahe-
354 Aydintasbas, Asla: "Why they can't turn their backs on the veil".
bidependent (London), 28. travnja 1994., str. 22.
355 Neidentificirani video-intervju s "Abuom Ibrahimom". Izvorno dobiven iz
damije u
Finsbury Parku, London.
131
dina, Abu Muslim je prvi put stigao u Bosnu ujesen 1992. i proao obuku u logoru
Mehurii. Tijekom obuke za tjelesnu izdrljivost, olakali su mu vjebu "zbog
poodmakle dobi i tekoa koje bi imao". Ipak, vrsto koraajui putem dihada,
Abu Muslim je preivio i strastveno se borio, prvo protiv Srba, zatim protiv
Hrvata. Navodno je svaki put morao moliti vojne zapovjednike da mu dopuste da se
pridrui borcima. Oklijevajui zbog dobi i rana Abua Muslima, dr. Abul-Harith je
nevoljko pristao poslati ga u bitku, barem da bude u pozadini gerilske
postrojbe. Meutim, tijekom bitke koja je uslijedila, skupinu mudahe-dina
okruili su Hrvati, a pozadina postrojbe nala se pod izravnim napadom, pa je
ubrzo Abua Muslima pokosila neprijateljska vatra.356
U toj bitki, ili u onoj koja je ubrzo uslijedila, jo je jedan britanski
musliman postao "muenik", a taj put je to bio obraenik po imenu David
Sinclair. Sinclair (poznat i kao Davvood al-Brittani) bio je 29-godinji
zaposlenik jedne kompjuterske tvrtke u Velikoj Britaniji. Nakon to se odjednom
obratio na islam i poeo nositi tradicionalnu muslimansku odjeu, Sinclair je
upao u probleme s viim rukovodstvom tvrtke. Tjedan dana nakon to je poeo
raditi u novoj odjei navodno je dobio otkaz. Zatim je odluio otputovati u
Bosnu i pridruiti se tamonjoj islamskoj vojnoj organizaciji. Usred obuke
dareljivo je dao svoje dvije britanske putovnice arapsko-afganistanskoj
"potrebitoj brai". Davvood se oito nije htio vratiti u Veliku Britaniju jer je
odluio da nee ivjeti kao kafir (nevjernik). Tijekom sukoba s Hrvatima ubijen
je u blizini neprijateljskog bunkera. Hrvati su na kraju mudahedinima vratili
tijela Abua Muslima al-Turkija i Davida Sinclaira tri mjeseca poslije.357
Wahiudeen al-Masri organizirao je 5. rujna 1993. jo jedan estok napad, koji je
dobio ime "Prva operacija Vitez", na hrvatska naselja kod Travnika, ovoga puta u
planinama blizu Novog Travnika. Arapski su borci priznali da se bitka vodila
protiv hrvatskih vojnika, ali i civila, te su nadalje tvrdili da je ukupno
ubijeno oko etrdeset Hrvata. Abu Ali al-Kuwaiti (koji je osloboen iz hrvatskih
ruku nekoliko mjeseci ranije) i "Hamdu" (bonjaki dragovoljac mudahedin)
poginuli su tijekom napredovanja.
356 "Abu Muslim al-Turki". http://www.azzam.com.
132 AL-dA'IDIN D 2 i H A D U EUROPI
Stranica
5. srpanj 2010
Abu Hamza al-Urdani, koji je tada dijelio sobu s Abuom Alijem, objasnio je da je
Abu Ali bio zaduen za minobacae, ali je napustio poloaj kako bi pomogao bratu
Arapinu Abuu Minni da mu popravi strojnicu Metroleoze koja se zaglavila. Nakon
to je postrojba ratnika dihada zauzela podruje i opet krenula naprijed, vie
je boraca zaulo glasnu eksploziju. Abu Mustafa al-Falastini otiao je
provjeriti i naao Abua Alija usred minskog polja. Abu Ali je sluajno odlutao u
pogibeljnu zonu i skupo platio pogreku kad mu je mina odnijela nogu.358 Dr.
Abul-Harith al-Liby pokuao je svojim lijenikim umijeem spasiti Abua Alija,
ali bilo je prekasno, pa je kuvajtski dragovoljac umro gdje je i pao, smrtno
ranjen, na bojinici.359 Kako je izvijestio Abu Sa'd al-Busnawi, drugi poginuli
borac, "Hamdu", "bio je jedan od prvih Bonjaka koji se pridruio stranim
mudahedinima".360
Wahiudeena to nije omelo, nego je 18. rujna 1993. poveo novi napad na Hrvate,
kojem je ifra bila "Druga operacija Vitez" ili "Operacija Kruica". Na crti
bojinice u blizini Kruice (pokraj tvornice eksploziva), mudahedini su se
sukobili sa skupinom hrvatskih dragovoljaca i natjerali ih da se povuku. Ali
bitka je bila razoaravajua: kao prvo, Hussaamudeen al-Masri, iskusni
arapsko-afganistanski zapovjednik iz Egipta, zadobio je "kritinu ranu"; kao
drugo, gerilci su se morali povui zbog navodne i neodreene "slabosti bosanske
vojske".361 Sljedeeg su dana fundamentalisti pokuali vratiti poloaje koje su
privremeno zauzeli u prethodnoj bitki. ini se da su ovaj put Hrvati bili bolje
pripremljeni za takav napad, pa su odbili mudahedinsku navalu i pritom ubili
jednog stranog vojnika po imenu Abu Musab al-Swedani.
Kako je rekao Abu Hudhaifa al-Afgani, njegov prijatelj i drug u di-hadu, Abu
Musab se rodio u vedskoj kao sin veanke i Alirca. Odrastao je u
Skandinaviji, ali u dobi od dvadeset godina odjednom se poeo jako zanimati za
prouavanje islama. Otputovao je u Saudijsku Arabiju na osobno hodoae kako bi
nauio arapski i studirao erijat-ski zakon. U gotovo dvije godine koje je
proveo na Arapskom polu-
360 "fne Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
361 The Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
133
otoku postao je odani fundamentalist, koji je po povratku u vedsku poeo
aktivno promicati svoju vjeru ljudima oko sebe, pa i obitelji i roacima.362
Dihad u Afganistanu bio je svjetska vijest u tom dijelu 1980-ih i privlaio
veliku panju u proislamskoj zajednici na zapadu. Abu Musab je "poeo pratiti
vijesti o muslimanima irom svijeta, a pogotovo o ubijanju i protjerivanju
muslimana. Zatim je shvatio da muslimani mogu imati dostojanstvo samo kroz
dihad." Abu Musab je otputovao u Peshavvar, "vrata dihada", s jo jednim
mladim i radikalnim muslimanom koji je ve bio u mudahedinima. Abu Musab se
isprva uglavnom zanimao za promicanje islama medu nemuslimanima. Ipak, nakon to
je proveo neko vrijeme s ratobornim drugom koji ga je nadahnjivao, zaputio se u
Afganistan da proe vojnu obuku i bori se za islamsku revoluciju. Kad se vratio
u vedsku i vjenao muslimankom, odluio je ponovo krenuti na hodoae dihada,
ali ovaj put u Bosnu. Stigao je u regiju i pridruio se ekstremistima u logoru
na Igmanu, pod vodstvom "Generala" Abua Avmana al-Masrija. U tom je logoru bilo
vie gerilaca pristiglih sa Zapada i iz Europe, medu kojima se zna za jednog
crvenobradog bijelca, Amerikanca, kojeg su zvali "Abu Umar".363 Nakon to se
neko vrijeme borio u Bosni, Abu Musab je pokuao napustiti ratno podruje i
vratiti se u vedsku. Na putu su ga uhvatili Hrvati i drali u zatvoru gotovo
dva mjeseca. Ne zna se je li osloboen u zloglasnoj travanjskoj razmjeni
zatvorenika pod nadzorom UN-a, ali doista je u to vrijeme zadobio slobodu i
vratio se medu strane gerilce. Samo par mjeseci kasnije, u bitki kod Viteza, Abu
Musab je poginuo od snajperskog metka.364
Unato tim loim dogaajima, mudahedini su nastavili prodirati u hrvatske
gradove i sela na bojinici, te su prolazili izmeu podruja u njihovoj vlasti.
Te su operacije bile krajnje pogibeljne, zato to strani borci nisu dobro
poznavali podruje, te su djelovali opasno blizu teko naoruanim hrvatskim
snagama. Ta je injenica jasno dokazana kad je skupina od pet afganistanskih
Arapa, pod vodstvom Wahiudeena al-
362 "Jhe Martyrs of Bosnia: Part I". Op. cit.
134 AL-OA'IOIN OIHAD U EUROPI
Masrija, upala u nevolje dok se vozila pokraj planine it juno od Kruice.
Stranica
5. srpanj 2010
Postrojba se izgubila i sluajno ula 7 km u podruje pod hrvatskim nadzorom.
Prema tvrdnjama mudahedina, hrvatski su dragovoljci odmah izreetali vozilo
salvom iz protuavionskog oruja. Vie je boraca navodno preivjelo poetnu
zasjedu i pokualo odbiti Hrvate svojim lakim naoruanjem, bez uspjeha,
naravno.365 Poginula su etiri borca iz automobila: Wahiudeen, Abu Khalid
al-Qatari, Abu Abdur-rahman al-Masri i Abu Hamza al-Suri.
Abu Khalid al-Qatari bio je takoer biva sportska zvijezda, poznati lan
rukometne reprezentacije Katara i vrlo prepoznatljiv u domovini zbog "crnog
podrijetla". Kad se bliio dvadesetoj godini, Abu Khalid je pratio dogaaje u
Afganistanu u 1980-ima, te je elio otputovati i pridruiti se dihadu. Ali,
kako tvrde njegovi prijatelji medu mudahedini-ma, majka mu je strogo zabranila
da ode. Razoaran to se nije mogao pridruiti islamskim gerilcima u
Afganistanu, iskoristio je priliku da ode u Bosnu krajem 1992. Vojnicima s
kojima se borio na Balkanu rekao je: "U Kataru sam kupio ratnu odjeu da se odem
boriti u Afganistan, ali majka me sprijeila. Ali, [ako Bog da], ovaj put, u
ovoj istoj odjei, poginut u u Bosni." Abu Khalid je ostvario elju nakon manje
od godinu dana ratovanja. Oni koji su preuzeli njegovo tijelo izvijestili su da
je toliko izgorio da mu je koa na licu i rukama jezivo pobijelila.366
Druga rtva tog sukoba, Abu Abdulrahman al-Masri, bio je arapski borac u svojim
tridesetima, ime se razlikovao od uglavnom mladih lanova Kateebat
al-Mujahideen. Kao bivi student Islamskog sveuilita u saudijskom gradu
Medini, stigao je u Bosnu kao jedan od prvih arapskih boraca. Abu Abdurrahman
istaknuo se kao borac u postrojbi Abua Ishaqa al-Makkija, te u bitki kod Tenja
sredinom listopada 1992. (koja je poslije zapamena kao "operacija Muhammada
al-Faatiha", u ast ubijenog emira). Sudjelovao je i u "Prvoj operaciji Vitez",
te je bio u skupini elitnih "muslimanskih specijalaca" koji su se u proljee
1993. posebno izvjebali da teroriziraju i plae Hrvate - ak je bio u odredu
ratnika dihada koji je oteo zapovjednika HVO-a ivka Totia.367
365 "Abu Khalid al-Qatari". http://www.azzam.com.
366 Ibid.
135
Osim neprestanih sporadinih bitaka s Hrvatima i Srbima, afganistan-ski su Arapi
nastavili iriti sukobe s meunarodnim snagama Ujedinjenih naroda koje su
pokuavale razdvojiti zaraene strane. Niz mudahedin-skih poruka govori o
jednom konkretnom sluaju koji se dogodio krajem 1993. ili poetkom 1994., a u
kojem su sudjelovala etiri muslimanska borca: Abu Muaz al-Qatari, Abu Salih
al-Qatari, Abu Abdullah al-Qatari i Abdullah Afendi al-Busnawi. Abu Muaz (21),
koji se smatrao islamskim uenjakom (tonije, hafizom za Kur'an), bio je
izvjeban vojni zapovjednik koji se borio u Afganistanu i sin bogata poslovnog
ovjeka iz Katara. Ve je preivio bliski susret s neprijateljem kad su njegovu
postrojbu uhvatili Hrvati u Srebreniku, koji su ga drali kao taoca sve do
zloglasne svibanjske razmjene zarobljenika. Abu Muaz i njegovi sunarodnjaci iz
Katara Abu Salih i Abu Abdullah odluili su otputovati u Sarajevo i sudjelovati
u ratnim operacijama kod glavnog grada. Na putu je skupina Arapa provela dva
dana u kui naklonjenog Bonjaka Abdullaha Afendija. Nakon to je uo njihove
nadahnute prie o bratstvu i dihadu, Afendi je pristao poi s Arapima u
Sarajevo i pomoi koliko moe. Ali kad su se opet zaputili prema Sarajevu,
naletjeli su na vie vozila UN-a u kojima su bili "ruski" vojnici. Iako nije
jasno kako je sukob poeo, obje su strane vie puta razmijenile paljbu, sve dok
sva etiri ratnika dihada nisu leala mrtva.368
Za mudahedine u Bosni 1993. godina nije bila tako loa kao to je mogla biti.
Unato oitim nevoljama zbog odnosa s Hrvatima, afgani-stanski Arapi i njihovi
novi uenici bivali su sve jai, postajui politika, vjerska i vojna sila
vrijedna potovanja. Planirana baza Al-Qa'ide na Balkanu - nekad samo matarija
u duhu ljudi kao to su Anwar Shaaban i Abu Abdel Aziz - ve je bila vrsto
utemeljena i ojaana kroz novaenje stotina bonjakih dragovoljaca za brigadu
ratnika dihada. Matar al-Walid, bivi mudahedin, rekao je jednim kuvajtskim
novinama da je u prosincu 1992., kad je stigao u Bosnu, postojao samo jedan vei
odred islamskih fundamentalistikih dragovoljaca, a devet mjeseci kasnije, u
listopadu 1993., "ve ima najmanje dvanaest odreda".369
368 "In the Hearts of Green Birds". Op. cit. Neke druge prie mudahedina koje
su poslije izvedene iz "In the Hearts of Green Birds" tvrde da su zapravo vozila
"bosanskih komunista" (tj. Srba) napala Abua Muaza i njegove prijatelje. "Abu
Muaz al-Qatari". Op. cit.
369 Delo (Ljubljana), 27. listopada 1993. Izvorno objavljeno u Al-Qabas
(Kuvajt).
Stranica
5. srpanj 2010
136
A L-Q A* I 0 1 N DIHAD U EUROPI
Pomou mree domaih pristaa i simpatizera, arapsko-afganistanski emigranti
mogli su slobodno putovati kroz velike dijelove Srednje Bosne. Iako su putovi
verca oruja i opreme kroz Hrvatsku bili praktiki presjeeni, javile su se
nove mogunosti, medu kojima je bila izravna pomo od monih platia kao to su
Sudan, Iran i Osama Bin Laden. Osim toga, unato znatnim gubicima (medu kojima
je bio i neprealjeni vojni zapovjednik Wahiudeen), nova generacija viih
zapovjednika, u kojoj su bili dr. Abul-Harith, Moataz Billah i Abu el-Ma'ali,
izvjebala je arapsko-afganistanski odred u naprednim taktikama borbe i terora,
to im je omoguilo da neprijateljima zadaju teke udarce.
-6-PANJA SE OKREE KA ZAPADU
Evo nas, o islame asnih ljudi.
Ovdje smo da obranimo sve to je sveto.
Evo nas.
U tvoju emo slavu sagraditi stube od svojih lubanja.
Evo nas, evo nas, evo nas.
Molitva Abua Yassera al-Nashmyja, arapskog mudahedina u Bosni
Dogaaji iz 1993. pokazali su sasvim jasno da afganistanskim Arapima najbolje
odgovara atmosfera kaosa i nereda. Raskid odnosa s Hrvatima stvorio je upravo
takvu situaciju tijekom traginog ljeta 1993. Prevladavajui osjeaj mrnje i
surove osvete omoguio je nasilnim strancima da se dobro uklope u lokalno
drutvo. Ali napetosti izmeu mudahedina i bonjakih vlasti pokazivale su da
izmeu ta dva labava saveznika jo uvijek postoje kljune ideoloke, politike i
strateke razlike. Uostalom, Bonjake je dihad zanimao mnogo manje nego borba
za pravedan mir. Kako se ratna srea mijenjala, bivalo je sve jasnije da takav
mir nije mogu ako se prvo ne rijee brojne razmirice izmeu Bonjaka i Hrvata.
138
A L-Q A' ( DIN D 2 i H A D U EUROPI
Zapadnjaki su politiki vode odigrali istaknute uloge u vrenju pritiska na
obje strane kako bi oprostile i zaboravile. Ameriki su dunosnici privatno
zahtijevali da hrvatski predsjednik Franjo Tuman zauzda one medu bosanskim
Hrvatima koji su vodili katastrofalan rat protiv Bonjaka. Takoer su
inzistirali da Tuman povue nekih pet tisua redovnih vojnika koji su iz
Hrvatske poslani da pomognu etnikoj brai u Bosni. Osim toga, Vijee sigurnosti
UN-a je u veljai 1994. poduzelo kljuan korak: zaprijetilo je slubenim
gospodarskim sankcijama ako Hrvatska ne povue svoje snage.370 U igri je bio i
primamljiv paket gospodarske pomoi koji je jako trebao Tumanu i Hrvatskoj.
Oito, ustrajavanje na ratu s Bonjacima imalo bi samo loe posljedice za
umijeane strane.
Iznenadan val teroristikih napada na zapadnjake u podruju Zenice pojaao je
brigu Zapada da izgladi odnose izmeu bosanskih Hrvata i Bonjaka. U listopadu
1993., nakon poetne istrage, izvori UN-a okrivili su strane mudahedinske snage
za nerazjanjeno ubojstvo danskog vozaa humanitarne pomoi. Taj je zakljuak
izazvao znatnu pometnju medu slubenicima UN-a, koji su nakon toga na etiri
tjedna prekinuli sve humanitarne konvoje.371 Svakako su stvari postale
dramatine kad su rtve namjernog nasilja postali ne samo graani, nego i
meunarodni humanitarni radnici. Zatim, 27. sijenja 1994., tri su Britanca -
Simon King, David Court i Paul Goodall - koji su radili za Prekomorsku upravu za
razvitak (ODA) britanske vlade, nou putovali kroz Zenicu u terenskom vozilu s
oznakama UN-a. Vozili su se glavnom cestom kroz centar grada u smjeru oblinjeg
hotela. Ranije te veeri naili su na sivi golf na rubu grada - bilo je neobino
vidjeti neoznaeno civilno vozilo, s obzirom na krajnju nestaicu benzina i
oitu opasnost vonje po mjeseini u ratnoj zoni.
Odjednom je sumnjivi golf ponovo izronio iz mraka i poeo progoniti njihovo
vozilo. Golf je zaas vozio usporedno s britanskim vozilom i natjerao ga da
stane pokraj ceste. Pet "naoruanih bradonja" u mas-
370 Schmidt, William E.: "Croats and Muslims Reach Truce to End the Other Bosnia
Con-flict". The New York Times, 24. veljae 1994., dio A, str. 1.
371 Beelman, Maud S.: "'Mujahedeen' Volunteers Cause Problems for Bosnia".
Associated Press, 21. veljae 1994.
PANJA SE OKREE KA ZAPADU
139
kirnoj odjei, govorei arapski, brzo se iskrcalo iz golfa i uperilo pitolje i
kalanjikove u bespomono vozilo. King, Court i Goodall odmah su se predali,
mislei da nepoznati napadai samo ele ukrasti automobil. Ali ubrzo je postalo
jasno da se radi o ozbiljnijoj stvari. Razliite su verzije onoga to se
govorilo tijekom vonje. Vie medijskih izvjea tvrdilo je da je jedan od
Stranica
5. srpanj 2010
naoruanih stranaca "govorio Britancima na loem engleskom, uvjeravajui ih da
im ne prijeti zlo, ali da ih uzimaju kao taoce kako bi se njihova 'braa'
oslobodila".372 S druge strane, jedan je humanitarni radnik tvrdio da su
otmiari rekli njima trojici: "Oteli smo vas zbog tlaenja nae muslimanske
brae na Zapadu."373 Kako god bilo, stranci su odvezli tri humanitarna radnika
izvan Zenice i orujem ih natjerali da odu do oblinje rijeke. Zatim, kako je
ispriao preivjeli Simon King, "rekli su nam da stanemo dok ne doe njihov
voda".374
Ako je otmica uistinu bila poetni razlog za zasjedu, neto je u tom asu
krenulo po zlu. Umjesto da uzmu zapadnjake kao taoce, napadai su im uzeli
kapute i novanike, te ih prisilili da legnu na tlo. Dvadeset minuta kasnije
stigao je jo jedan automobil bez oznaka, s dvojicom naoruanih ljudi. Nakon
"kratke rasprave", jedan se mukarac odjednom okrenuo i dvaput ustrijelio Paula
Goodalla u zatiljak iz velike blizine.375 Britanski patolog Jan Lowe poslije je
svjedoio na sasluanju o tom dogaaju da je jedan od hitaca ispaljen 15-20
centimetara od Goodallove glave. Rane od metaka bile su pod kutom koji je
"tipian za smaknue". Osim toga, Lowe je natuknuo da je konani trei metak iz
automatskog pitolja cal. 9 mm ispaljen kad je Goodall ve bio mrtav.376
Mrtvozornik koji je sudjelovao u britanskoj istrazi o Goodal-lovoj smrti izjavio
je kako je Britaneva kob bila "stravina i nepotrebna", pa je ak ustvrdio da
osjea "dubok i vatren gnjev" zbog onoga to je vidio: "Teko je shvatiti kako
ljudska bia mogu postupati na
372 Stephen, Chris: "Shots First then the Questions". Guardian (London), 16.
lipnja 1994., str. T4.
373 Shavvcross, William: "Lunacv of life in Bosnia". Evening Standard (London),
3. veljae 1994., str. 18.
374 Williams, David: "How They Executed a Caring Man". Daily Mail (London), 29.
sijenja 1994., str. 1 i 6.
375 Stephen, Chris: op. cit.
376 "Aid Worker 'was executed"\ Guardian (London), 5. veljae 1994., str. 9.
140
A L-Q A' I DIN DIHAO U EUROPI
141
takav nain prema drugim ljudskim biima, ali to se dogaa... Nadam se da e
odgovorni za smrt tog ovjeka biti pronaeni i privedeni pred lice pravde."377
Simon King je ovako opisao smrt prijatelja: "Zauo sam hitac, brzo podigao
pogled i vidio da su ustrijelili Paula... skoio sam prema rijeci." Kad su King
i Court pokuali pobjei, zasula ih je kia metaka. Obojica su pogoeni i teko
ranjeni: King je ustrijeljen dvaput, a Court je dobio metak u prsa. Ipak,
ranjeni su se Britanci borili za ivot, protrali kroz minsko polje i naglavce
skoili u brzu rijeku. King je ispriao: "Osjetio sam da su me ranili u ruku...
Bilo je tako hladno da sam obamro. Ronio sam koliko sam god mogao. Pomagali smo
jedan drugome i poticali se da nastavimo. Tada nisam ni znao da sam dobio i
metak u nogu. Znam da sam se izvukao pukom sreom."378
Taj je incident imao velik odjek u cijeloj zajednici humanitarnih radnika i medu
britanskim medijima. Jim Stuart, jo jedan britanski humanitarni radnik koji je
radio u zenikom podruju, rekao je novinarima: "okiran sam. To izgleda
proraunato i beutno... Jedna je stvar kad riskirate da vas pogodi snajper,
ali kad vas uzmu s ulice i smaknu, to je neto sasvim drugo."379 Ron Redmond,
glasnogovornik UNHCR-a u Sarajevu, osudio je Goodallovo umorstvo kao
"hladnokrvno, brutalno i posve drukije od dosadanjih dogaaja. To je vrlo
zabrinjavajue".380 Larry Hollingworth, voda delegacije UNHCR-a u Zenici, otiao
je i dalje: "To je in terorizma. Umorstvo je oito bilo namjerno, to je
zastraujue." Hollingworth je upozorio da je njegov ured izdao nove upute
zapadnjakim humanitarnim radnicima: da izbjegavaju osamljena sela, da putuju u
skupinama i da nou putuju samo uz vojnu pratnju. "Ne znam tko nas eli
zaustaviti, ali neke skupine postupaju na taj nain", nastavio je Hollingworth.
"Ovdje ima raznih elemenata koji nisu pod kontrolom vlade."381 ak je i
britanski pre-
377 Wilkinson, Paul: "Anger at Bosnia death". The Times (London), 30. srpnja
1994.
378 Stephen, Chris: op. cit.
379 Williams, David: op. cit,
380 Williams, David: op. cit.
381 Moutot, Michel: "Briton's murder prompts securitv alert for aid workers".
Agence France Presse, 1. veljae 1994.
mijer John Major iznio svoje miljenje, izjavivi da je "duboko potresen i
Stranica
5. srpanj 2010
oaloen" tim napadom.382
Ipak, to nije bio kraj prie o umorstvu Paula Goodalla. Taj je incident dodatno
pokvario odnose izmeu bosanske vlade i arapskih mu-dahedina kojima je
pripisana odgovornost. Kako je zbog toga doao u pitanje nastavak zapadnjake
pomoi Srednjoj Bosni, mjesne su vlasti krenule u akciju i pokazale neobino (i
kratkotrajno) zanimanje za istragu o Goodallovu umorstvu. Policija je na
kontrolnoj toki nedaleko mjesta umorstva sluajno primijetila golf u prolazu i
zapisala broj tablica. Vlasnik po imenu Abdul Hadi al-Qahtani (poznat i kao
Abdul Had al-Gahtani) uhien je u golfu dva dana kasnije u drutvu jo dva
stranca. Al-Qahtani, ovjek u ranim tridesetima, bio je saudijski lan stranih
mudahedina i u vrijeme uhienja je imao identifikacijsku karticu koju mu je
izdao zeniki ured Saudijskog visokog predstavnitva za pomo.383 Kad je poslije
talijanska policija pretresla sjedite Anwara Shaabana u Islamskom kulturnom
institutu u Milanu, otkrila je dvadeset praznih identifikacijskih kartica
radnika Saudijskog visokog predstavnitva za pomo u Bosni.384 Al-Qahtani je
navodno bio samo jedan od mnogih stranih boraca u bivoj Jugoslaviji koji su
glumili humanitarne radnike za poznatu saudijsku dobrotvornu organizaciju.
Demaludin Mutapi, zamjenik tuitelja u Zenici, objavio je novinarima da je
al-Qahtani doao u Bosnu "da se bori na Bojem putu, da spasi bosanske
muslimane".385 Saudijski je zatvorenik rekao bosanskim vlastima da je uitelj
teologije iz Rijada i porekao vezu s Goodal-lovim umorstvom.386 Ali kad su im
pokazali fotografiju al-Qahtanija, i King i Court su bili posve sigurni da je on
mudahedin koji je s njima
I
382 Loyd, Anthonv: "Gulf veteran killed in aid convov attack". The Times
(London), 29. sijenja 1994.
383 Higgins, Andrew, Robert Block i Glenn Simpson: "Assault on Charities is
Risky Front for US". The Wall Street Journal, 16. listopada 2001.
385 Stephen, Chris: "No Justice over Murdered British Aid Worker as Suspect
Languishes Behind Prison Bars". Guardian (London), 23. oujka 1994., str. 1.
386 Stephen, Chris: "Shots First then the Questions". Op. cit.
142
AL-DA'IOIN D I H A D U EUROPI
razgovarao na engleskom dok su ih drali na nianu.387 Britanski su dunosnici
bili jo zbunjeniji i ogoreniji kad su saznali da saudijski optuenik za
umorstvo posjeduje britansku putovnicu na ime "A. Jordan", to je bio
31-godinji Britanac koji je nestao u Zenici krajem 1993 388 unato tvrdnjama o
svojoj nevinosti, al-Qahtani nije htio nikako suraivati. Mutapievim rijeima:
"On ne eli govoriti, samo uti. To je njegova obrana." Druga dva mukarca koji
su bili s njim u golfu, obojica s lanim pakistanskim ispravama, bili su
19-godinji Jor-danac i 21-godinji Jemenac. Obojica su poslije puteni zbog
nedostatka dokaza, nakon to ih ni Court ni King nisu mogli sa sigurnou
identificirati.389 Sluaj je ipak bio vrlo sloen, a bosanska je policija
priznala da mnogo toga ne zna o navodnim prijestupnicima. ef zenike policije
Asim Fazli komentirao je: "Jedan je od najudnijih elemenata to to jo ne
znamo pravi identitet [onih]... koje drimo u Zenici. Vrlo slabo surauju i
stalno ponavljaju, unato vozilu, odjei i oruju, da su humanitarni radnici
koji pomau organizacijama koje financiraju privatne osobe."390
Naravno, ostao je i nerijeen sluaj ukradenog britanskog terenskog vozila. Samo
dva dana poslije, policija je dobila obavijest da vie sumnjivaca u istom takvom
vozilu putuje iz Srednje Bosne prema zranoj luci Butmir juno od Sarajeva.391
Bosansko je Ministarstvo unutarnjih poslova zakljuilo da je to oajniki
pokuaj traenih ljudi da umaknu potrazi bosanskih vlasti. Bosanska je vojna
policija pronala i poela goniti ukradeni dip, koji je usput nakratko stao, a
njegovi putnici mudahedini uzeli su dva civilna taoca - ironijom sudbine, jedan
je bio Iranac, a drugi nepoznati Bonjak. Kad je terensko vozilo pokualo
prijei Igman, naletjelo je na stalnu policijsku kontrolnu toku. Kako je
Languishes Behind Prison Bars". Op. cit.
390 Loyd, Anthonv: "Three held for Goodall murder". The Times (London), 2.
veljae 1994.
391 Sudetic, Chuck: "Bosnians Say Police Killed 3 Men Sought in Death of a
Stranica
5. srpanj 2010
Briton". The New York Times, 1. veljae 1994., dio A, str. 9.
143
izvijestio bosanski radio, policija je uputila vie upozorenja automobilu da
stane. Umjesto da se zaustavi, dip je pojurio naprijed i pokuao se probiti
kroz barikadu, dok su oni u vozilu pucali iz automatskog oruja na bonjako
vojno osoblje. Na kraju smrtonosne pucnjave, sva tri arapska gerilca i njihov
iranski talac bili su mrtvi, dok je jedan bonjaki policajac bio teko
ranjen.392 Utvreno je da su tri mrtva muda-hedina Ahmed al-Abdela, Saad Maboul
Ali i Abu Muaz al-Muhajir. Imali su identifikacijske kartice "druge
bliskoistone agencije za pomo u Sarajevu", jednu putovnicu izdanu u Velikoj
Britaniji, te krivotvorenu pakistansku putovnicu s hrvatskom ulaznom i
tranzitnom vizom.393 Osim toga, policija je rekla da su balistiki testovi
pokazali da su u trenutku smrti al-Abdela, Ali i al-Muhajir imali isti pitolj
kojim je ubijen humanitarni radnik Paul Goodall.394
Iako istraga nije trajala dugo, ipak je nakratko ponovo skrenula panju svijeta
na nazonost stranih mudahedina u Srednjoj Bosni. U jednom intervjuu iz tog
razdoblja,* bosanski ministar obrane Hamdo Hadihasanovi procijenio je da je
"vie stotina" stranih mudahedina, "uglavnom Arapa ili ljudi iz srednje Azije",
smjeteno u Bosni kako bi davalo vojnu pomo muslimanskoj vladi. Ali
Hadihasanovi se nije zavaravao u pogledu naravi islamskih gerilaca, pogotovo
onih koji su optueni za sudjelovanje u Goodallovu umorstvu: "Za nas su oni
kriminalci i ve imamo dokaze da imamo posla s teroristima... Zadnji incident u
Zenici, ubojstvo lana osoblja UN-a, to potvruje." Ministar obrane je dodao da
su ljudi uhieni tijekom istrage posjedovali britanske, danske i francuske
putovnice. "Vjerojatno medu njima ima muslimana, kao i europskih dravljana",
zakljuio je.395
Izvori Ujedinjenih naroda uglavnom su se slagali s Hadihasanovi-evom procjenom
stanja. Jedan je potvrdio da "ima prilino mnogo" stranih mudahedina u zenikom
podruju. "Bonjaci pokuavaju sada
392 Radio Bosna i Hercegovina. Sarajevo, Bosna. Emitirano na srpskohrvatskom.
31. sijenja 1994., 19.00GMT.
395 "Mujahideen 'Terrorists' blamed for Briton's Murder". The Press
Association. 1. veljae 1994.
144 AL-OA'IDIN OIHAD U EUROPI
srediti svoju vojsku, a 3. korpus (smjeten) u Zenici jako se trudi da ih dovede
u red."396 Drugi su izvori ukazivali da je samo u zenikom podruju smjeteno
najmanje 200-300 islamskih plaenika. Drugi humanitarni radnici ispriali su niz
bizarnih i nasilnih sukoba s tajanstvenim stranim borcima. Francisco Guevarra,
francuski bolniar iz organizacije Medecins du Monde u Zenici, rekao je
francuskom novinaru: "Morali smo otii iz kue gdje smo se namjeravali smjestiti
zbog prijetnja jednog mudahedina koji je doao i rekao nam da odemo zato to
smo preblizu jednoj od njihovih baza. Mjetani ih se boje, a mi ih izbjegavamo
koliko je god mogue."397 Tjedan dana kasnije, radio je objavio anonimnu
prijetnju koja je najavljivala da e jo radnika UN-ove agencije za izbjeglice
biti na meti ubojica. Ta prijetnja, za koju se poslije utvrdilo da je poslana
preko radija ukradenog iz vozila Paula Goodal-la, oito nikad nije ostvarena.398
Unato tekim rijeima, nakon pukaranja na Igmanu, bosanska je vlada ubrzo
dopustila da se posve zaustavi istraga o Abdulu Hadiju al-Qahtaniju i njegovoj
ulozi kod stranih mudahedina. Zbog nepoznatih razloga, policija nikad nije
ispitivala nikoga u stranim islamskim organizacijama za pomo koje su bile
umijeane u to. Ni njihovi uredi nisu pretraeni. Vlada Alije Izetbegovia
odbacila je bilo kakvu izravnu vezu izmeu odreda arapskih gerilaca i Goodallova
umorstva, te je uporno tvrdila da je al-Qahtani bio odmetnik koji je vrio svoj
osobni program. est tjedana nakon uhienja saudijskog uitelja teologije,
policija je jo uvijek pokuavala uvati njegov identitet u tajnosti, ak i od
UN-a. U meuvremenu, isti bosanski slubenici koji su u poetku zagovarali
agresivnu istragu al-Qahtanija odjednom su ogluili pred prijedlogom da ponovo
otvore sluaj. Govorei o krvavom sukobu na Igmanu, ef zenike policije Asim
Fazli ustvrdio je: "Ubijeni su ubojica i dvojica suradnika. to se mene tie,
sluaj je zavren."399
396 Heinrich, Mark (1994): "Bosnians shoot murder suspects dead". Herald
(Glasgovv), 1. veljae, str. 1.
397 Moutot, Michel: "Briton's murder prompts security alert for aid vvorkers".
Agence France Presse, 1. veljae 1994.
Stranica
5. srpanj 2010
398 Beelman, Maud S.: op. cit.
PANJA SE OKREE KA ZAPAO U
145
Meutim, bilo je drugih, opravdanijih objanjenja zato su Bonjaci toliko
eljeli zatvoriti sluaj Goodall i dopustiti mudahedinima da nastave djelovati
bez zapreka. Humanitarni su radnici nagaali da se bosanska vlada pod
Izetbegoviem boji posljedica kad bi sudila al-Qah-taniju zbog ubojstva. Kao
prvo, takav bi sudski sluaj dodatno istaknuo nazonost stranih muslimanskih
jedinica bez izravnog nadzora bonjake vojske. Kao drugo, suenje bi moglo
otkriti tetne dokaze o sudjelovanju mudahedina u vie teroristikih napada i
surovih krenja ljudskih prava. Ne samo da bi takva otkria nakodila odnosima
Bonjaka sa SAD-om i Zapadnom Europom, nego bi ih Srbi gotovo sigurno
iskoristili da smanje dojam izvjea o vlastitim strahotama i pokoljima.
Napokon, a ovo je moda najvanije, Bonjaci su se moda bojali da bi osudom
al-Qahtanija, zaposlenika Saudijskog visokog predstavnitva za pomo, odaleili
saveznike medu islamskim zemljama Bliskog istoka, a pogotovo Saudijsku Arabiju.
Izetbegovi i njegovi savjetnici trudili su se oko Saudijaca, nadajui se da e
bogati naftaki reim pomoi da se financira poslijeratna izgradnja u Bosni.
Sakib Sokolovi, istaknuti bosanski lijenik koji je dobro poznavao islamske
organizacije za pomo u Sarajevu, procijenio je da su te skupine, uglavnom sa
sjeditima u Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, u 1994. dale Bosni najmanje 62
milijuna dolara.400 Zato su Bonjaci smatrali svoje prijateljske odnose sa
Saudijcima vrlo isplativima, te nisu htjeli ugroziti kljunu financijsku potporu
koja ide s tim. Kapetan David Chown, britanski asnik za vezu kod Armije BiH
smjeten u Vitezu, potvrdio je tu teoriju: "Stalno mi se govori da [bonjaka]
vojska mora trpjeti mudahedine zbog novca koji dolazi iz fundamentalistikih
zemalja."401 ak je i Zijad Ima-movi, predstojnik ureda gradonaelnika Zenice,
rekao za afganistan-ske Arape da je "bilo gospodarskih posljedica zbog njihove
nazonosti ovdje".402 Zbog toga je jedan vii zapadnjaki humanitarni slubenik
zlovoljno primijetio: "Nitko ne eli uti za taj sluaj... Ni bosanska
400 Rohde, David: "Islamic Money Helps Muslims in Bosnia, but Not Enough to
Win". The Christian Science Monitor, 26. sijenja 1995., str. 1.
401 Cohen, Roger: "Foreign Islamic Militants Strain Bosnian Alliance". The New
York Times, 18. veljae 1995., dio 1, str. 3.
402 Fesperman, Dan: "Zenica resists Islamic fundamentalism". The Baltimore Sun,
6. kolovoza 1995., str. 4A.
146
vlada, ni UN, pa ak ni Britanci. Britanci imaju mirovni plan i ele biti u
dobrim odnosima s Bonjacima."403
Bosanske su vlasti svejedno bile rastrgane izmeu pritiska na muda-hedine i
namjernog previdanja njihova zloinakog ponaanja. Bonjaki su vojni
zapovjednici u regiji navodno zastupali drastino "ienje" redova arapskih
gerilaca kako bi ih smirili. Po njima, oni koji ne ele slijediti vodstvo Armije
BiH trebali bi biti uhieni ili protjerani. Ali tu je zamisao brzo uguila
sredinja vlast u Sarajevu, koja je poto-poto htjela izbjei sukob s
nekadanjim fundamentalistikim saveznicima. Na kraju, ne samo da nikakva istka
nije odobrena, nego se dogodilo upravo obratno: mudahedini su opet smjeli
djelovati na svoju ruku i izvan slubene politike bosanske vlade. Dolo je do
preutnog sueljavanja izmeu mjesnih policijskih snaga u Zenici s jedne strane
i bosanskih fundamentalista i njihovih pomagaa s druge. Svjetovni dravni
tuitelji u Zenici, okrenuti zapadu, tvrdili su da al-Qahtanija treba izvesti
pred sud kao i svakog drugog zloinca. Sumnjali su da e takvo suenje naii na
jak otpor u zenikom gradskom vijeu, u kojem su zasjeli tvrdi Bonjaci.404
Kako su tjedni prolazili, bilo je sve manje i manje znakova da Bonjaci ikad
namjeravaju suditi al-Qahtaniju. Tada, sredinom oujka, jedan je sarajevski
sudac izdao nalog zenikom zatvoru da pusti Saudijca pod policijskim nadzorom.
Sudac je poslije objasnio da je putanje potaknuo nalog gradskog tuitelja koji
je oito od suca zatraio priliku da ispita al-Qahtanija kako bi utvrdio je li
povezan s tri arapska sumnjivca koji su izreetani u Goodallovu vozilu na
Igmanu. To je odmah bilo udno, zato to su ta trojica ve bila mrtva, a nije se
znalo ni za kakve druge mogue sumnjivce na suenju u Sarajevu. Suev je nalog
izdan izravno zenikoj policiji, a mjesnim tuiteljima u Zenici nije reeno da
se puta osumnjieni za ubojstvo.405 Sudska je odluka bila zakonska i provediva
zato to je izdana pod pretpostavkom da se al-Qahtani smatra svjedokom u drugom
kaznenom suenju koje se odrava u
Stranica
5. srpanj 2010
147
Sarajevu. Ipak, pretpostavka da e Saudijac biti predan vlastima u Sarajevu bila
je bizarna. Nakon dodatna opsenog istraivanja, britanski novinari nisu otkrili
nikakve dokumente o takvom suenju u Sarajevu u to vrijeme. Osim toga, glavni je
grad bio i dalje pod jakom srpskom opsadom, a jedini je pristup gradu iz Srednje
Bosne vodio kroz osamljen i opasan vojni tunel ispod zrane luke Butmir.406 To
se teko moglo nazvati sigurnim ili zatienim putem za rutinski prijevoz
zatvorenika.
Kao to se moglo i oekivati, deset dana kasnije policija je mirno obavijestila
pravosue u Zenici da je al-Qahtani "tajanstveno" izmaknuo njezinu nadzoru i
nestao iz vida. To je bio vrlo uzrujavajui razvoj dogaaja za mjesno
tuiteljstvo, koje nije znalo ni da je ovjek puten, a svejedno je imalo
odgovornost objasniti nestanak nepovjerljivim britanskim izaslanicima i
sumnjiavim zapadnjakim medijima. Hasagi Mensur, glavni sudski istraitelj u
Zenici, branio je ulogu svojeg ureda u toj stvari i tvrdio da je osobno traio
vie informacija od policije, ali bez uspjeha. Naalost, kako je dodao, "jo
ekamo odgovor". Sudac je tvrdio da ne zna nita o al-Qahtanijevu bijegu, kao ni
o sudbini nestalog zatvorenika.407
Britanska je vlada neobino leerno prihvatila zbrkanu istragu umorstva Paula
Goodalla. Sve do poetka travnja, vie od dva mjeseca nakon zloina, ured
mjesnog tuitelja u Zenici nije posjetio nijedan predstavnik Britanske uprave za
prekomorski razvitak (ODA-e) ni UN-a. Postojala su izvjea da je ODA saznala za
al-Qahtanijev pravi identitet i njegov bijeg putem lanaka objavljenih u glavnim
britanskim novinama. Napokon, 8. travnja, kad je al-Qahtani bio izvan ruku
policije ve gotovo mjesec dana, ODA je poslala predstavnika u tuiteljev ured
da raspravi sluaj. Britansko je ministarstvo vanjskih poslova ipak tvrdilo:
"inimo sve to moemo kako bi bosanske vlasti istraile umorstvo Paula Goodalla
kako treba."408 Ali ak je i ministar vanjskih poslova Douglas Hurd priznao da
je istraga zbrkana i nesuvisla. "Mnogo je nejasnih i mutnih stvari u tom
dogaaju, ali nastojimo to rasvijetliti."409
406 Stephen, Chris i Adam Holloway: "Aid vvorker's suspected killer escapes".
Guardian (London), 2. travnja 1994., str. 1.
409 Mulligan, Peter: "Britain Presses Bosnia over Murdered Aid Worker". Press
Associ-ation. 2. veljae 1994.
148
AL-QA'i 01N IHAD U EUROPI
Obitelj Paula Goodalla bila je realistinija i ni priblino tako uvjerena da e
al-Qahtani ikad biti ponovo uhvaen. Goodallov tast Michael Palmer zahtijevao je
da se utvrdi istina, ali je zakljuio i da traeni Saudijac najvjerojatnije
nikad nee biti izveden pred sud:
Voljeli bismo da se ubojice izvedu pred pravdu, ali tamo nema pravde... Nema
reda i zakona. Ne udi nas nita to se tamo dogaa... Sve se to ini lijepo
dogovoreno. elimo vidjeti ubojice pred sudom, ali mislim da je to posve
nemogue. Nikad neemo saznati cijelu
Na kraju se Palmerovo predvianje pokazalo posve tonim. Sluaj nikad nisu
istraili bosanski, britanski ni UN-ovi istraitelji, a barem nekolicina onih
koji su se smatrali odgovornima za "duboko potresnu" i "alosnu" smrt Paula
Goodalla nisu uhvaeni. Ni danas se ne zna kako je zavrio Abdul Hadi
al-Qahtani.
Odjeci sluaja Goodall osjetili su se 11. oujka u nepotvrenim srpskim
vijestima koje su ukazivale da su moda jo jednog britanskog vozaa humanitarne
pomoi ubile strane postrojbe u Bosni. Prema izvjeu Tanjuga, izvori u Banjoj
Luci tvrdili su da je Abu Musa al-Yemeni, mu-dahedin sa sjeditem u Zenici,
ubio Britanca 8. oujka "bez ikakvog razloga, samo zato to je bio pijan i nije
se mogao kontrolirati". Tanjug je tvrdio da umorstvo nije dobilo publicitet zato
to su mjesne bonjake vlasti htjele "zatakati [stvar]... injenica da se
umorstvo odigralo u [muslimanskoj] Zenici jest poseban problem".411
Zato su Sjedinjene Drave i njihovi saveznici u NATO-u, potaknuti dobrim
razlozima, krajem 1993. i poetkom 1994. drastino pojaali diplomatski pritisak
na hrvatske i bonjake snage kako bi ostavile razmirice iza sebe i vojno se
udruile protiv opasnije srpske prijetnje. Bez sumnje, zapadnjaki su se
Stranica
5. srpanj 2010
diplomati izmeu ostaloga nadali da bi takva koalicijska veza uinila strane
"plaenike" u Bosni suvinima, te bi potaknula oito nesklone bonjake vlasti
da otjeraju mudahedine. Prema rijeima jednog "vieg dunosnika" SAD-a: "Kako
mi gledamo
410 Colley, Teilo: "Escape reports outrage Murdered Briton's Family". Press
Association. 2. travnja 1994.
411 Yugoslav Telegraph Service. Emitirano na srpskom jeziku u Beogradu. 11.
oujka 1994., 10.06 GMT.
149
na stvar, sredinja vlast u [Bosni] bila bi slaba, ali bi muslimansko-hrvatski
dio postao jai. Vanjske veze s Hrvatskom bile bi jae nego one sa Srbima unutar
Bosne. Na kraju bi u Bosni nastala asimetrina federacija."412 Naravno, s
obzirom na uasne dogaaje iz 1993., pregovori izmeu muslimana i katolika bili
su napeti i sloeni.
Nakon vie mjeseci pregovora iza kulisa, 23. veljae 1994. napokon je dogovoreno
primirje poznato kao "Washingtonski sporazum", izmeu Rasima Delia i Ante Rose,
zapovjednika bonjakih odnosno hrvatskih snaga. Poetnim dogovorom, koji je
potpisan u bazi UN-a u Zagrebu, predsjedao je general Jean Cot, UN-ov
zapovjednik u bivoj Jugoslaviji, i general Sir Michael Rose, zapovjednik snaga
UN-a u Bosni. Nakon povijesnog potpisivanja sporazuma, Ante Roso se pokuao
ograditi od neuspjeha prijanjih mirovnih pregovora, te je objasnio da su dola
"nova vremena, novi dijalozi". S druge strane, Rasim Deli je izrazio nadu da e
novo primirje "pokazati nam put prema politikom sporazumu". Osim zavretka
neprijateljstava, dvije su se strane dogovorile da e pustiti mirovne snage UN-a
u "osjetljiva podruja", da e predati ili povui topnitvo na bojinici, te da
e otvoriti putove meunarodnim humanitarnim konvojima i mirovnim snagama.413
U to su vrijeme afganistanski Arapi ve imali velike probleme u napetom odnosu s
mjesnom zajednicom. Washingtonski sporazum, koji je njihovu nazonost u Srednjoj
Bosni pretvorio u relativni anakronizam, samo je poveao njihove nevolje. ak i
u Zenici, utvrdi mudahe-dina, afganistanski su Arapi morali obrijati brade i
skrivati trake sha-hadaa kako bi se pritajili. Unato velikom trudu da se
"islamizira" bonjako puanstvo, mjetani se nisu mogli nagovoriti da odustanu
od svinjetine, alkohola i javnih njenosti. Mnoge su Bonjakinje uporno odbijale
nositi hidab i slijediti druge odredbe za ponaanje ena koje je propisivao
ekstremni islamski fundamentalizam. ak su i stranci priznali da imaju velikih
tekoa u privlaenju domaih muslimana. Jedan je mladi arapski mudahedin
uvjeravao: "Ovdje e trebati vre-
412 Cohen, Roger: "Washington Might Recognize a Bosnian Serb State". The New
York Times, 13. oujka 1994., str. A10.
413 Vuki, Snjeana: "Bosnian Government, Croat Forces Agree on Cease-Fire".
The Associated Press. 23. veljae 1994.
150
A L-Q A' IDI N OIHAO U EUROPI
mena za Alahov put; moramo biti strpljivi." Ali u aritima moi di-hada,
fundamentalistiki je val proao vrhunac i brzo se povlaio. Jedan od
predstavnika grada Zenice pokuao je objasniti to se dogodilo: "Oni koji su
doli ovamo s Istoka bili su loe obavijeteni o Bonjacima, koji su i
istonjaci i zapadnjaci. Njihova osnova da nametnu svoj nain gledanja na vjeru
i poue nas kako da molimo propala je. Htjeli su ovdje zasaditi stabla, zasaditi
palme, ali one ne rastu u Bosni."414
Bonjaki imam u gradu koji je odolio pozivu militantnih islamista oduevljeno
je pratio propast njihovih zamisli. Rekao je: "Svakim ih je danom sve manje."
Drugi neskloni mjesni imam napomenuo je: "Kad se putnici na brodu nadu u oluji,
mole se Bogu. Kad se more opet smiri i brod pristane uz obalu, zaborave ga."415
U trenutku krize, muslimanski su fanatici ponudili novac i oruje kad nitko
drugi nije. Kad je rat u Bosni odjednom promijenio narav, bizarna i umjetna
pojava islami-zma polako se gubila u mraku.
Istodobno, dok se bonjako drutvo oduprlo i odbacilo fanatinu ideologiju
afganistanskih Arapa, prema Washingtonskom su sporazumu Hrvati imali slobodnije
ruke da discipliniraju strane borce. Nakon to je obnovljen savez izmeu
Bonjaka i Hrvata, hrvatska je policija uhitila brojne zloglasne muslimanske
militante, dok je druge natjerala da se skrivaju. Mudahedini su bjesnili zbog
Washingtonskog sporazuma, na koji su prirodno gledali s ljutnjom kao na krajnju
izdaju. Ogoreno su se protivili pokuajima hrvatske vlasti, pa ak i bonjake,
da ih zauzda, iako su se njihovi mjesni pristae sve manje zalagali za istu
islamsku dravu. Stjepan Radi, franjevac iz tog podruja, komentirao je:
"Hrvati jo imaju probleme s mudahedinima, kojima je hrvatsko-bonjaki
Stranica
5. srpanj 2010
sporazum neprihvatljiv. Ali Hrvati osjeaju promjene u zraku. Islamski
fundamentalizam ovdje nije imao izgleda, osim u jednom vrlo kratkom razdoblju.
Ovdanji su muslimani Europljani."416 Napokon, 1994. je Husaamudeen al-Masri,
iskusni egipatski zapovjednik mudahedina i dobar prijatelj Wahiudeena i Moataza
Billaha, poginuo
414 Naudet, Jean-Baptiste: "Fundamentalists fail to create Islamic state in
Bosnia". Man-chester Guardian Weekly, 3. travnja 1994., str. 11.
415 Ibid. 41f; Ibid.
151
u nerazjanjenim okolnostima. Billah je tako ostao posljednji lan izvorne
skupine arapsko-afganistanskih veterana iz Egipta koji su zapoeli stvaranje
stranog odreda u Bosni zajedno sa eikom Abuom Abdelom Azizom Barbarosom i
Anvvarom Shaabanom.417
Ipak, arapski su mudahedini bili poznati po tvrdoglavoj upornosti u bezizlaznim
situacijama. Unato uvjetima Washingtonskog sporazuma i sve veem neslaganju s
Bonjacima, strani su borci nastavili iriti mreu i dovoditi vojnike iz
arapsko-afganistanskih vojnih logora u Sudanu, Jemenu i Afganistanu. Novi i
perspektivni lan arapsko-afgani-stanskog pokreta Abnu Muaz al-Kuwaiti (poznat i
kao Adil al-Gha-nim) stigao je u Bosnu 4. svibnja 1994. Obitelj al-Ghanim spada
u krug trgovakih obitelji u Kuvajtu koje vladaju privatnim sektorom i dobro su
povezane s vladom. Abu Muaz, tipian predstavnik svojeg klana, bio je
31-godinji bivi olimpijski sporta i ugledni sin jednog kuvajtskog guvernera.
Nakon to je nastupio na Olimpijadi, otiao je iz Kuvajta sredinom 1980-ih i
pridruio se militantnim arapskim ratnicima dihada koji su se okupljali u
Afganistanu. Proveo je est godina vjebajui i borei se uz mudahedine, a samo
bi povremeno navratio u Kuvajt, gdje je "skupljao novac i stvarao svijest o
dihadu u Afganistanu. Nakon molitava u kuvajtskim damijama, on bi ustao i
drao govore okupljenima, podsjeajui ih na njihovu dunost da pomognu brai u
Afganistanu."418 Tijekom afganistanskog dihada, Abu Muaz je stekao vrijedno
iskustvo, kako u vojnim stvarima, tako i u organizacijskoj hijerarhiji pokreta.
Kako kae njegov brat, Abu Muaz je ak "radio" s kuvajtskim pokretom otpora
tijekom estomjesene irake okupacije nakon kolovoza 1990.419
Njegov se dolazak u Bosnu poklopio s vremenom kada su tamonji arapski borci
oajniki trebali nekoga da ih vodi nakon gubitka Wahiude-ena al-Masrija i
primjene Washingtonskog sporazuma. Ubrzo nakon dolaska Abu Muaz je brzo
promaknut u vieg zapovjednika mudahedina u Bosni. Jedan arapski militant
blizak Abuu Muazu ovako ga se prisjeao:
417 "Under the Shades of Svvords". Audiokaseta, nastavak kasete "In the Hearts
of Green Birds". Studeni 1997. Azzam Recordings: London.
418 "Abu Mu'aadh al-Kuwaitee", http://www.azzam.com.
419 "Kuwaiti Fighter Killed in Bosnia". The Associated Press. 23. srpnja 1995.
152 AL-OA'IOIN D I K A D U EUROPI
Vrlo bogat ovjek iz Kuvajta, ali svejedno je znao obvezu diibada... Taj je brat
govorio vrlo brzo, ali kad bi govorio, davao nam je pouke iz islama i novosti o
Bosni. Kad bi govorio, osjeali ste se jako dobro. ak i kad bi vam davao
najgore vijesti, bili biste vrlo sretni to ih ujete. Zbog njegove ugladenosti
i organizacijskih sposobnosti, braa su ga izabrala da bude zapovjednik odjela
stranih mudahedina.420
Dr. Abu-Harith odstupio je s poloaja emira stranih mudahedina ljeti 1994., a
zamijenio ga je vatreni mladi Alirac Abu el-Ma'ali.421 Nakon to je Abu
el-Ma'ali preuzeo poloaj, sluajno ili namjerno dolo je do vie znatnih sukoba
izmeu Hrvata i mudahedina. Voda Treeg korpusa Armije BiH sastao se 1. rujna s
civilnim predstavnicima gotovo osamsto Hrvata koji su ivjeli u zenikom
podruju. Sastanak je dogovoren kako bi se smirili sve vei prigovori mjetana
zbog udnog i zastraujueg ponaanja afganistanskih Arapa, koji bi obino imali
napade nasilnog bijesa tijekom relativno manjih sporova sa zapadnjakim
humanitarnim radnicima i hrvatskim civilima. Tada je postignut kompromis:
potpuno povlaenje arapskih vojnika iz preteno hrvatskog sela Podbreja, gdje
je Abu Ma'ali imao glavni stoer za zeniko podruje. Unato dogovoru, Armija
BiH nije poduzela nita da silom izbaci mudahedine iz Podbreja ili ogranii
njihove tamonje djelatnosti.422 HVO je 3. rujna pokuao intervenirati na svoju
ruku i zaustaviti skupinu stranih militanata na putu prema jugu, iz Travnika
prema Mostaru i sredinjoj Hrvatskoj. Uslijedila je estoka bitka u kojoj su
poginula dva ratnika dihada, Malezijac i Iranac.423
Nastavile su se jednako velike napetosti, unato novim naporima asnika Armije
BiH da posreduju tijekom zime 1994-5. "eljko", Hrvat u susjedstvu mudahedinske
baze u Podbreju, bio je voljan razgovarati s novinarima, ali previe se bojao
Stranica
5. srpanj 2010
da bi rekao prezime. Pokazujui zgradu tvornice Vatrostalno u blizini, objasnio
je:
420 "Abu Mu'aadh al-Kuwaitee", http://www.azzam.com.
422 "Croat-Muslim tension in Zenica area over 'al-Mujahid' unit". Hrvatski
radio. Emitirano na hrvatskom jeziku u Zagrebu 20. rujna 1994.; 13.00 GMT
423 Yugoslav Telegraph Service. Emitirano na engleskom jeziku 3. rujna 1994.;
19.14 GMT.
PANJA SE OKREE KA ZAPAOU
153
Ili e otii mudahedini koji su u toj zgradi, ili emo mi morati otii. Rekli
su nam 23. prosinca da ugasimo svjetla na boinim drvcima i otad nas
maltretiraju svaki dan... Dolaze s bonjakim ekstremistima u nae kue i pitaju
je li kua na prodaju. Pitaju hoemo li uskoro otii. Na ulici nam dobacuju
uvrede. Ali mi smo odluili ostati.424
Jo jedan mjesni hrvatski seljak, po imenu Jozo Milanovi, nije bio tako
optimistian: "Oni ulaze i uzimaju to god hoe, a kad sam im jedanput
prigovorio, ispalili su rafal iznad moje glave. U zidu se jo vide rupe od
metaka. Svi emo uskoro morati otii."425 Veinu novinara koji su se pokuali
pribliiti bazi u Podbreju brzo su otjerali namrteni gerilci koji su bili i te
kako spremni uperiti puke u zapadnjake novinare.
Jedan je britanski novinar u listopadu 1994. uspio posjetiti stoer Kateebat
al-Mujahideen u Podbreju i nije vidio nikakve znakove da Arapi namjeravaju
otii iz Bosne, pa ni iz logora u Podbreju. Anthonv Loyd je u londonskom Timesu
opisao to je vidio u zgradi Vatrostalnog: "Crna islamska zastava visjela je u
dvoritu. Ispred reda dotrajalih terenskih vozila, borci su stajali u skupinama.
Bilo je Arapa, bijelaca i Afrikanaca. Veina je imala bradu, neki su obrijali
glavu, a svi su imali istroenu maskirnu odjeu i oruje, svi su bili namrteni,
mravi i strogi."426
Jedan je dragovoljac iz Tunisa u logoru rekao Loydu:
Dolazimo ovamo da umremo, a ne da odemo. Zato emo pobijediti... Zapad kae da
smo mi teroristi, ali gledajte to su oni uinili u Africi, u Aliru; njima
nitko ne kae da su faisti i teroristi... Postati lan mudahedina je neto
vrlo ozbiljno, to je rtva. Ne moe se vratiti kui kad tamonja vlada sazna
to si postao. Ne, moramo ii vjenim putem dihada.427
for G.I.s". The New York Times, 3. prosinca 1995., dio 1, str. 1.
426 Lovd, Anthonv: "Disciples of holy war answer call to fight and die". The
Times (London), 21. listopada 1994.
427 Ibid.
154 AL-OA'IDIN DIHAD U EUROPI
Osim toga, kad je osobno intervjuiran, Abu el-Ma'ali je ljutito porekao rairene
tvrdnje medija da njegove jedinice ine zlodjela i predstavljaju opasnost za mir
i stabilnost u regiji.
Strani su gerilci nastavilli dobru suradnju s mjesnim granama naklonjenih
islamskih dobrotvornih drutava, iako su se nakon sluaja Goodall nali pod
povealom svijeta. Uostalom, kao to je rekao jedan mudahedinski posrednik:
"Dihad se ne odnosi samo na borbu... Odnosi se i na hranu, novac i medije."428
Kad se ponovo javio iz Zenice, Anthonv Loyd je intervjuirao vie Bonjaka koji
su dobili pomo od programa koje je vodilo kuvajtsko Drutvo za obnovu islamske
batine (Jamiat al-Ahya al-Tirath). "Azera", udovica palog vojnika Armije BiH,
rekla je Loydu da dobiva mjesenu mirovinu od organizacije "Islam Sans
Frontieres" pod uvjetom da svaki dan alje sina na sat vremena
fundamentalistike poduke u uredu kuvajtskog drutva u Zenici. Po-duka je bila
zasnovana na temeljima arapskih i kuranskih studija, te je prenosila nasilnu i
ratobornu verziju islama.429
Medu udbenicima u toj koli bio je esej "Stavovi koje moramo promijeniti". To
djelo, koje je objavilo Drutvo za obnovu islamske batine, napisao je Abu Imad
al-Masri (poznat i kao Imad el-Misri, Husavn al-Ara-mawi, Jamal al-Husayni, Abu
Ahmad al-Masri), perspektivni egipatski zapovjednik mudahedina smjeten u
zenikom stoeru. Jo od prvih dana arapskog odreda ujesen 1992., Abu Imad je
bio poznat po redovnim po-dukama i predavanjima iz islama. Knjiga koju su irili
Kuvajani osuivala je "kuffar" (nevjernike) i njihove razne pokuaje
samoupravljanja. I socijalizam i demokracija napadnuti su kao "neprijatelji
Alaha". U "Stavovima koje moramo promijeniti" Abu Imad je promicao i talibanske
ideje o video-snimkama i audiosnimkama glazbe i ljudskih likova: ve i samo
Stranica
5. srpanj 2010
posjedovanje takvih stvari donijet e paklenu kob. Azera je opisala zaarani
krug tragedije bonjakih obitelji poput njezine: "alosno je da koriste nau
djecu kako bi irili islam, djecu koja su ve izgubila oca. Ali nemam nikakvih
drugih prihoda i moram pristati. To znai da plaaju nau vjeru."430
428 Loyd, Anthony: "Islamic radicals offer pensions in return for jihad". The
Times (London), 22. listopada 1994.
429 Ibid.
430 Ibid.
PANJA SE OKREE KA ZAPADU 155
Neki su islamski humanitarni slubenici pokazivali iznimno malo samilosti za
domoroce kojima su trebali pomagati. inilo se da su mnogo vie zadojeni
misionarskim, a ne humanitarnim idealima. Jedan je palestinski predstavnik
Drutva za obnovu islamske batine u Zenici objasnio: "Muslimani su ovdje
okrenuli leda svojoj vjeri... Bog i Kur'an kau muslimanima: "tko ne slua moje
zapovijedi i odupire mi se, taj e biti kanjen". Zato su ovi ljudi kanjeni
ratom dok se ne vrate na pravi put." Kuvajtska je fundamentalistika skupina
financirala osnivanje Balkanskog islamskog centra u Zenici ljeti 1993. Taj je
centar postao vana mjesna ustanova za poduavanje svetog rata i novaenje u
muda-hedinsku brigadu. Jedan "uenik" centra, 15-godinji Elzedin Berbi,
zanimljivo je opisao djelatnosti centra: "Uimo, razgovaramo, zajedno molimo,
gledamo filmove o islamskom dihadu... Postoje razni filmovi, neki su na
bosanskom, drugi na arapskom, ali svi su o dihadu. Rat je pokrenut da se uniti
muslimanski narod, pa se sada mora u dihad."431
U tom su se razdoblju pojavili i zloslutniji znakovi, koji kao da su potvrivali
veu pogibelj koju fanatini plaenici u Bosni predstavljaju za ostatak svijeta.
Radio Mauritania izvijestio je 9. listopada 1994. da je vie islamskih
fundamentalista na ispitivanju u mjesnoj policiji priznalo da je osnovalo
"skupinu za dihad koja bi pripremala gerilski rat i sudjelovala u vojnoj obuci
u jednoj susjednoj zemlji". Te je ljude vodio jedan iraki Kurd i "jo jedan
vojnik koji je doao iz Afganistana i Bosne i Hercegovine [gdje se borio]".
Smatralo se da je nepoznati veteran iz rata u Bosni, rodom iz Maroka, glavna i
odgovorna osoba za nadzor vojne obuke kandidata za dihad.432
Talijanska je policija u studenom 1994. s velikom zabrinutou saznala za jo
jednu urotu radi atentata, koju su organizirali lanovi egipatskih teroristikih
skupina Al-Jihad i Al-Gama'at Al-Islamiyya. Urota je stvorena radi atentata na
egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka tijekom njegova trodnevnog diplomatskog
posjeta Rimu, a on je odmah promijenio planove i otkazao posjet.433 Zbog toga je
talijanska
431 Ibid.
432 "Members of 'extremist jihad group' arrested; confessions broadcast". Radio
Mauritania (Nouakchott). Emitirano na arapskom jeziku 9. listopada 1994., 22.00
GMT.
433 Rodan, Steve: "Mubarak on a povvder keg". The Jerusalem Post, 30. lipnja
1995., str. 11.
156
AL-HA'IOIN DIHAO U EUROPI
policija pojaala rad protiv terorizma, te je pogotovo usmjerila panju na
Shaabanov Islamski kulturni institut. U misiji pod imenom "operacija Sfinga",
talijanska je policija 26. lipnja 1995. uhitila 11 osumnjienih lanova
al-Gama'at Al-Islamiyya (deset Egipana i jednog Palestinca) te obavila slubenu
premetainu na sedamdeset i dvije adrese diljem sjeverne Italije, pa tako i u
Milanu. Uhienici su optueni zbog kriminalne urote, pljake, iznuivanja,
krivotvorenja dokumenata i nezakonitog posjedovanja vatrenog oruja. Policija je
snimila telefonski razgovor u kojem je jedan osumnjieni otvoreno rekao: "Ne
vrimo terorizam u Italiji nego u matinoj zemlji." Jedan od onih koje je
talijanska protuteroristika sluba posebno eljela uhititi, eik Anwar Sha-aban
glavom, nije se mogao nai. Shaaban je oito unaprijed saznao za namjere
talijanske vlade, pa je pobjegao i naao utoite u svojem mu-dahedinskom
vojnom uporitu u Zenici.434
Shaabanovim bijegom u Zenicu poelo je novo razdoblje za arap-sko-afganistanske
mudahedine u junoj Europi. Ponovo su se jasno ukazale razlike izmeu
romantinog idealizma fundamentalistikih mula i fanatine prakse afganistanskih
Arapa. Unato arapsko-afganistan-skoj propagandi koja je osuivala patnje
Bonjaka, njihovo je sudjelovanje u ratu zapravo imalo drugu svrhu. Pokret je
mijenjao operacije kako bi izaao iz uskih okvira Balkana i izravno se suoio s
"nevjernikim" reimima. Za Al-Qa'idu, Srednja Bosna nije bila obina bojinica
- poetkom 1995. postala je strateko uporite za Osamu Bin Ladena i njegove
fanatine pristae kako bi se uvukli u Europu i zapadni svijet.
Stranica
5. srpanj 2010
434 Willan, Philip: "Italians arrest suspected Islamic militants". United Press
International, 16. lipnja 1995.
-7-POSLJEDNJA OFENZIVA
Alah je od vjernika kupio njihov ivot i njihove posjede, te im je kao nagradu
dao raj. Dok se trude da idu Alahovim putem, drugi ih napadaju, a oni uzvraaju.
To je ispunjenje obeanja danog u Tori, Evanelju i Kur'anu. Alah e ispuniti
svoje obeanje i dati im veliku pobjedu.
"Rat na Balkanu" - videosnimka
Krajem 1994. mudahedini su ve gotovo tri godine uporno ratovali u Bosni,
unato mnogim sukobima i nesuglasicama. Strani su gerilci 1995. napokon
samostalno pobjeivali u znaajnim bitkama i ostavili vaan trag na opem tijeku
rata u Bosni. Mudahedinsko je vodstvo paljivo planiralo kako da iskoristi novo
politiko stanje, te se pripremilo za novo i dramatino pojavljivanje u
javnosti. Arapi su odluili privremeno zaboraviti gorinu zbog
hrvatsko-bonjakog Washington-skog sporazuma i pokuati probuditi narodski ar,
koji je bio tako vaan u mjesecima oskudice u 1992. i 1993., tako to e
usmjeriti snage na omraena srpskog neprijatelja. Tako je izmeu svibnja i rujna
1995. dolo do tri velike ratne ofenzive u kojima su sudjelovali brojni strani
158
AL-OA'IOIN OIHAO U EUROPI
ratnici dihada: "operacija Crni lav", "operacija udo" i "operacija Badr". Ti
su se sukobi na kraju pokazali kao glavno naslijede stranih boraca na Balkanu.
Ponovno ujedinjenje hrvatskih i bonjakih snaga, iako odbojno stranim
mudahedinima, promijenilo je tijek rata. Bonjaci su prvi put nakon 1992.
napokon postigli stvarni napredak u iscrpljujuim bitkama protiv srpskih snaga.
Nasuprot ujedinjenom neprijatelju i prijetnji zranih napada NATO-a, Srbi su
jedino mogli zadrati onoliko teritorija koliko mogu prije nego to se potpie
neki mirovni sporazum. Naravno, razmirice izmeu hrvatskih i bonjakih snaga
nastavile su krkati oko sporazuma s Armijom BiH iz rujna 1994. da se mirno
zatvori arapsko-afganistanski vojni logor u Podbreju. Javni pritisak hrvatskih
civila protiv nazonosti mudahedina u Podbreju doveo je poetkom veljae do
pomirbenog posjeta Ejupa Gania, bonjakog potpredsjednika Bosne i
Hercegovine.435 Vojni obavjetajni izvori Ujedinjenih naroda ukazivali su da je
Gani djelovao kao "poslanik" Izet-begovieve vlasti u Sarajevu prema vodstvu
jedinice Kateebat al-Muja-hideen.436 Ipak, Gani je javno podupro zahtjeve
Hrvata. Suosjeajno je izjavio: "Kad vidimo muslimanske fanatike koji se ele
boriti, kaemo im: 'Vi ste poljubac smrti.' Oni nam ne trebaju, ima nas
dovoljno. Treba nam oruje."437
Iako je Gani strpljivo sluao pritube ljudi i iako su ponovo dana obeanja,
Bonjaci opet nisu uinili nita da zauzdaju arapsko-afgani-stanske borce.
Spahija Kozli, glasnogovornik Armije BiH za III. korpus sa sjeditem u Zenici,
pokuao je opravdati utnju bosanske vlade u pogledu problematinih stranih
boraca u Zenici: "Ti su ljudi doli ovamo da nam pomognu. Oni normalno rade svoj
posao... Ne znamo hoe li se odseliti. Gospodin Gani je uo hrvatsku stranu
prie. Ali mi nismo imali nikakvih problema s mudahedinima." Jadranko Prli,
ministar obrane bonjako-hrvatske federacije, nije tako dentlmenski
436 Brovvn, Adrian: "Islamic vvarriors become liabilitv". Agence France Presse.
30. studenog 1995.
437 Squitieri, Tom: "In Bosnia, a 'volunteer' war". USA Today, 19. lipnja 1995.,
str. 8A.77
POSLJEDNJA OFENZIVA
159
gledao na situaciju. "Ne moemo vie doputati da ti mudahedini teroriziraju
hrvatska naselja", ustvrdio je. "O rjeenju tog problema ovisi napredak
federacije."438 Zajednica lokalnih politikih skupina (zenika Hrvatska
demokratska zajednica, Hrvatska seljaka stranka Kantona Zenice i Doboja,
Hrvatska graanska stranka Bosne i Hercegovine, zeniki ogranak hrvatskog
kulturnog drutva Napredak i zeniki ogranak Hrvatskog kulturnog kluba) izdala
je 11. oujka zajedniku izjavu za medije u kojoj je naglasila da "obeanja
najviih vojnih i dravnih dunosnika... napokon moraju biti ispunjena glede
uklanjanja postrojbe Al-Mujahid iz Podbrijeja u Zenici".439
S dananjeg je gledita sasvim jasno zato su mudahedine jo titili njihovi
otueni bonjaki saveznici: Armiji BiH jako su trebali njihovi savjeti i
strunost za velike vojne pothvate na pomolu. Letci koje je u veljai 1995.
izdao arapski stoer u Zenici (koji je vodio Abu el-Ma'ali) tvrdile su da je to
bio "mjesec s mnogo posla za mudahedine", jer je "vie skupina, svaka s 3-4
Stranica
5. srpanj 2010
brata" posjetilo gradove i mjesta u rukama Bonjaka, a medu njima i Sarajevo,
Tuzlu, Zavidovie, Brezu, Travnik i Novi Travnik. Ti su predstavnici vodili
pregovarake i ideoloke sastanke s civilima i "postrojbama Armije BiH". Osim
toga, upravo je stigla nekolicina novopeenih mudahedina (uglavnom iz Jemena),
koji su marljivo vjebali za borbu. Osim toga, izvjea ratnika dihada okomila
su se na Hrvate, optuujui ih da "ire glasine i zastrauju postrojbe
mudahedina... Hrvati vrlo dugo pokuavaju izbaciti mudahedine iz Bosne kako bi
slobodno vladali muslimanskom zemljom u svoju korist".440
Mjesec dana kasnije, novi je letak iz uporita u Zenici izvijestio da su arapski
ratnici dihada ve poeli "reorganizirati rovove na bojinici i rasporeivati
promatranice na velikom podruju kako bi bili spremni za nadolazee razdoblje i
novi val napada Srba i Hrvata." Novi "vrlo struni muslimanski instruktori s
velikim iskustvom" navodno su posebno dovedeni u logor Al-Farooq kako bi
poveali obrazovanje i
439 Radio Bosna i Hercegovina. Emisija na srpskohrvatskom jeziku u Sarajevu.
11. oujka 1995., 18:00 GMT.
440 "Theater of Operation: Muslim Bozovva". Islam Report. Glasnik Amerike
islamske skupine (American Islamic Group - AIG), 16. veljae 1995.
160
A L-Q A' (DIN DIHAD U EUROPI
sposobnosti stranog odreda. Konkretne su se borbene operacije jedva spominjale:
mudahedini su tvrdili da su pokrenuli napad odmazde protiv Srba u "planinama
Vlai, gdje su ubili 26 Srba, ali poslije su se morali povui". Osim toga,
srpske su paravojne snage navodno ispalile vie raketa i minobacakih granata na
mudahedinske ciljeve u Zenici i Travniku, moda zbog nervoze u oekivanju
muslimanske ofenzive.441
Kao to je letak dao naslutiti, mudahedini su se uistinu pripremali za niz
vanih operacija u suradnji s Armijom BiH. Nakon Washington-skog sporazuma s
Hrvatima, Izetbegovieva je vlada u Sarajevu prirodno eljela iskoristiti sve
vojne snage da agresivno izgura Srbe iz teritorija na koji su Bonjaci polagali
pravo. Ipak, zbog sudjelovanja ilegalnih stranih boraca, vie tih operacija
ostavilo je mraan i neprivlaan dojam. U svibnju 1995. bonjake su vojne snage
smislile novi plan za "oslobaanje" mjesta Vozua blizu Zavidovia. Jo od
vrhunca bo-njako-hrvatskog rata 1993., Srbi su drali Zavidovie u blokadi s
okolnih planina, gaajui taj rijeni grad s neke tri do etiri tisue
minobacakih granata.442 Pobjeda, iako teka, otvorila bi glavnu cestu izmeu
Zenice i opkoljene bonjake enklave u Tuzli. Osim toga, bosanska se vlada
nadala da e iskoristiti Vozuu da tamo smjesti oko 15.000 bonjakih izbjeglica
iz Srebrenice i epe.443
U hrabrom pokretu na sjever kroz Srednju Bosnu, vojska je dobila nalog da uniti
obrambene poloaje na planini Ozren i pomogne mjestima na bojinici i obrambenim
jedinicama u podruju Podrinja. Bonjaki su zapovjednici okupili vojsku
veliine etiri oklopne i topnike brigade radi tog zadatka.444 Opi strateki
plan, poznat kao "Uragan 95", trebao se jako osloniti na napredne borbene
sposobnosti snaga stranih mudahedina tijekom neprekidne ofenzive koja je
trajala vie od etiri mjeseca.445 Enes Saletovi, tehniar za komunikacije u
Armiji
441 Ibid. 20. oujka 1995.
442 Dahlburg, John-Thor: "'Holy Warriors' Brought Bosnian Ferocity and Zeal".
The Los Angeles Times, 6. kolovoza 1996., str. Ali.
(Bosna), broj 306, 27. rujna 2001.
444 Clark, Mark Edmond: "US Army Doctrinal Influence on the War in Bosnia".
Militarj Revieiv, studeni-prosinac 1999., str. 24.
445 Rogoi, eljko: op. cit.
POSLJEDNJA OFENZIVA
161
BiH, prisjeao se toga: "Na bi zapovjednik pitao: 'Moete li zauzeti ono brdo i
kada?' Oni bi odgovorili: 'Zauzet emo ga kad to Alah kae.'"446 U oekivanju
svoje uloge, arapsko-afganistansko vodstvo u Travniku i Zenici odluilo je
uspostaviti privremeni zborni logor na bojinici za strane borce u Zavidoviima.
Ispoetka su Bonjaci imali veliku zadrku oko koritenja
arapsko--afganistanskih snaga kao dio ofenzive. Neugodna neslaganja izmeu
mjesnih bonjakih vlasti i nepopravljivih mudahedina nisu se mogla samo tako
zaboraviti, a nije se dobro gledalo ni na neprestano protivljenje mudahedina
Washingtonskom sporazumu. Jedan je predstavnik Armije BiH rekao: "oni su
Stranica
5. srpanj 2010
vrhunski borci... ali s njima ne moete raspravljati. Najbolje je nemati nikakva
posla s njima."447 Na alost, u napetom stanju koje je vladalo ljeti 1995., kao
rjeenje za nudu, trebalo je oprostiti mudahedinima i pustiti ih iz kaveza.
Bojnik francuske vojske Herve Gourmelon napomenuo je da su militantni strani
borci openito "drani u priuvi i nikad nisu dobivali obrambene zadatke.
Njihova nazonost znai neizbjean sukob... Ako se pojavi muda-hedinska
jedinica, znamo iz iskustva da emo imati problema."448 Jedan oruar iz
Zavidovia, koji je radio za mudahedine, opisao je stalne napetosti: "Neki su
ljudi tvrdili da [arapski borci] ne ele napasti dok se na nebu ne pojavi
stranica iz Kur'ana. Kad sam ih upitao je li to mogue, oni su se nasmijali: 'To
nije istina. Napadamo kad su vojni uvjeti dobri, kad nam emir zapovjedi napad i
kad Alija [Izetbegovi] zapovjedi napad.'"449
Mudahedini su krajem svibnja poduzimali zadnje potrebne korake za akciju.
Predstojeu su vojnu operaciju nazvali al-Faath al-Mubeen ili "ista pobjeda"
(poznata je i kao "operacija Crni lav").450 Neposredno prije bitke, Abu Muaz
al-Kuwaiti potaknuo je redove gerilaca nadah-nutim govorom i molitvom. Abu Muaz
je rekao okupljenim borcima:
446 Dahlburg, John-Thor: op. cit.
449 Andeli, Suzana: "Uragan '95 i mudahedini". Slobodna Bosna (Sarajevo), 13.
rujna 2001.
450 "The Jihad in Bosnia: Operation Black Lion". Audiokaseta dobivena od
http://www.maktabah.com.
...molimo Alaha (Slavnog i Najvieg), sa svim Njegovim divnim Imenima i svim
Njegovim najviim Osobinama, da nam udijeli isto osvajanje i pomogne nam radi
iste pobjede, jer je On svemoan. Jo molim Alaha (Slavnog i Najvieg) da
prihvati muenike medu nama, ako ih ima... Zato smo doli u Bosnu i
Hercegovinu? Doli smo samo zbog dihada na putu Alaha (Slavnog i Najvieg), te
da pomognemo svojoj brai muda-hedinima.45^
Abu Muaz je u govoru ismijao novinare koji umanjuju utjecaj brigade mudahedina
na odvijanje rata. Naalio se pred sluateljima: "Ako poginem u bitki (ako me
Alah prihvati kao jednog od Shuhadaa), snimite me slijeva, zdesna i s gornje
strane, kako bi ljudi vidjeli da je to Arapin, a ne Bonjak!"452
Zapovjednik operacije Crni lav bio je Abu Abdullah al-Liby.453 Abu Abdullah je
dobio prvo vojno iskustvo kao voza tenka u libijskoj vojsci. 1992. je otputovao
iz Libije u Bosnu i ubrzo se pridruio odredu stranaca u borbama na bojinici.
Zbog formalne vojne obuke bio je dobrodoao medu mudahedinima. Izvori Al-Qa'ide
kau da je Abu Abdullah bio utljiv ratnik dihada koji je stekao potovanje
ostalih kroz djela, a ne rijei: "bio je jedan od brae za koju Najvii Alah
kae "...otri prema nevjernicima i dobri prema vjernicima"." Abu Abdullah je
bio osobno odgovoran za opasnu misiju izvianja u neprijateljskoj pozadini kako
bi izvidio srpske vojne poloaje na tri planine u blizini mjesta Podsijelovo.454
Planinski vrhovi, koji su omoguavali nadzor nad oblinjim dolinama, imali su
kljunu strateku vanost i za Bonjake i za Srbe. Osim toga, Podsijelovo je
bilo kljuna toka srpskih komunikacija s Vozuom.
Tijekom vie zimskih mjeseci 1995. Abu Abdullah je paljivo crtao karte tri
kilometra planinskog terena. Kao dio te odgovornosti, navikao se "odlaziti nou,
odlaziti danju po svakom vremenu, sam samcat, s iskljuenim radio-aparatom,
ponekad tako blizu srpskim bunkerima
451 "Abu Mu'aadh al-Kuwaitee". http://www.azzam.com.
452 "In the Hearts of Green Birds". Audiokaseta koju je preveo Salman Dhia Al
Deen.
453 Ibid.
454 Ibid.
POSLJEDNJA OFENZIVA
163
da su bacali smee na njega ne znajui da je tamo. Taj je brat upoznao ona tri
kilometra kao svoj dep."455 U Drugom svjetskom ratu, to je podruje dobilo
nadimak "Vrata Moskve". Nakon 1992., kad su jedinice Armije BiH nekoliko puta
neuspjeno pokuavale zauzeti taj kraj, bonjaki su vojni strunjaci na kraju
zakljuili da je podruje Posije-lova tako dobro branjeno da se moe pregaziti
samo uz veliku i blisku potporu iz zraka.456 Kako nikad nisu odbijali izazov,
mudahedini su pokrenuli svoje resurse i odluili pokazati da oprezne bonjake
procjene nisu u pravu.
Nakon mnogo priprema, presudna je operacija poela u zoru u subotu 27. svibnja.
Ratnici dihada napredovali su brzo i dojmljivo. Poslije je Abu el-Ma'ali pisao
Stranica
5. srpanj 2010
o onome to se dogodilo tijekom bitke u prvom i drugom slubenom izvjeu koja
je izdao Kateebat al-Mujahideen:
Nakon to su odredi vjernika napredovali i zauzeli vrhove "Vrata Moskve", srpski
su kriari bili izvan sebe i pokuali zaustaviti svoje jedinice u bijegu,
pozvali rezerviste i poeli sa svojom kukavikom navikom [gaanja] civilnih
podruja granatama iz tekog topnitva. Ali Alah ih je opkoljavao s leda. To je
omoguio svojim hrabrim vojnicima, koji su poeli na srpskog neprijatelja
ispaljivati usmjerene granate, na kojima su vidjeli Alahovo ime, pa su molili
Alaha da odnese granate do njihovih ciljeva.457
Oito, podaci o bojitu koje je Abu Abdullah al-Liby tako paljivo skupio
iskoriteni su za izravne i razorne napade topnitva na srce srpske obrane.
Trijumf je imao svoju cijenu: pet bonjakih vojnika i etrnaest stranih
islamista poginulo je u bitki. Abu el-Ma'ali je ubrzo opravdao cijenu ivota za
al-Faath al-Mubeen: "Put dihada mora imati istu krv koju Alah bira kao gorivo
za one koji ostanu... Smatramo ih muenicima."458
Jedna od rtava medu Arapima bio je i sam Abu Abdullah al-Liby, kojeg je
ustrijelio neprijateljski snajperist neposredno nakon bitke, dok
455 Ibid.
456 Rogoi, eljko: op. cit.
457 "Battle of the Manifest Victory - The Lion-Bravery of Bosnia. Communique
No. 1 (29May 1995)". Op. cit.
458 Ibid.
164 AL-OA'IDIN D 2 i H A 0 U EUROPI
POSLJEDNJA 0FEN2IVA
165
je bio u drutvu mudahedina iz Jemena. Zato je u analima Al-Qa'ide "ista
pobjeda" postala slavna pod drugim imenom: al-Layth al-Aswad, ili operacija Crni
lav, u ast poginulog Abua Abdullaha.459 Medu drugim rtvama tijekom bitke bio
je Abu Zayd al-Qatari, 17-godinji musliman iz Katara koji je navodno ustrijelio
vie srpskih vojnika prije nego to je pao; Muhammed Badawi, jo jedan popularni
mudahedin porijeklom iz Egipta, koji je prvo ranjen u prsa, a zatim ustrijeljen
u glavu; i Abdullah Shavbaani, 19-godinjak koji je smrtno ranjen dok je
pokuavao prijei bojinicu sa suborcem, arapskim dragovoljcem po imenu Abu
Muslim al-Yemeni.460
Ipak, prema svim izvjeima, mudahedini su u Podsijelovu ostvarili velik
uspjeh. Prema tvrdnjama mnogih oevidaca, u manje od sat vremena uspjeli su
zauzeti sva tri vrha i uutkati srpske topnike poloaje. Vojnici iz Armije BiH
tvrdili su da su mudahedini pregazili srpske rovove, te ubili ezdeset Srba i
onemoguili tri odreda.461 S radija u zbornom logoru na bojinici poela su
stizati izvjea o pobjedi od oduevljenih zapovjednika odreda. ak su se
domogli dodatnog oruja i streljiva da jo vie pojaaju budue ratne
sposobnosti.462
to se tie nesretnih srpskih zarobljenika, prema rijeima Abua el--Ma'alija,
"podvrgnuti su ispitivanju, dali su vrijedne podatke, a onda su dobili kaznu
koju su zasluili".463 Ali videosnimke koje krue Bosnom i navodno prikazuju
"ispitivanje" srpskih zarobljenika nude mnogo strasniju sliku onoga to je moda
htio rei Abu el-Ma'ali. Zarobljenici su drani kao ivotinje i gladovali
danima, polako mueni do smrti. U vie sluajeva, srpski su zatoenici dobili
noeve i zapovijed da ubijaju jedni druge, inae ih sve eka smrt. Uplaeni bi
ljudi na kraju napali jedan drugoga:
459 "The Jihad in Bosnia: Operation Black Lion". Op. cit.
460 in the Hearts of Green Birds". Op. cit.
461 "Battle of the Manifest Victory - The Lion-Bravery of Bosnia. Communique No.
1 (29 May 1995)". Op. cit.
463 "Battle of the Manifest Victory - The Lion-Bravery of Bosnia. Communique No.
1 (29 May 1995)". Op. cit.
... kad bi pali zbog rana, mudahedini bi im odrubili glavu mesarskom sjekirom
ili motornom pilom, a oni koji bi ostali ivi morali bi ljubiti odrubljene
glave, koje bi se zatim zakucale na stabla. Zatvorenike su konopcima vjeali
naglavce, prikivali bi ih avlima, ili bi im mudahedini vezali cigle za muda i
penis, a onda ih gurali u bave gdje bi se polako utopili, povueni teinom
cigala.
Videosnimke tih strahovitih smaknua navodno je bilo tako lako nabaviti da su se
ak nalazile u videoteci opinskog "Kulturnog doma" u Zavidoviima.464 Jedan
vojnik Armije BiH koji je ratovao uz strane mudahedine potvrdio je novinarima:
"...oni vole ubijati. Gdje god su mogli ubiti noem, uinili su to."465
Za vojnom pobjedom u operaciji Crni lav kod Vozua uslijedio je val gorljivih
Stranica
5. srpanj 2010
poticaja fundamentalistikih muslimanskih voda koji su htjeli okupiti islamski
svijet iz nove ofenzive Armije BiH. Sredinom srpnja, Srebrenica i epa, dvije
bonjake "sigurnosne zone" koje je navodno titio UN, svejedno su preputene
navali srpskih paravojnih snaga. ak 30.000 nevinih bonjakih izbjeglica
pobjeglo je iz Srebrenice pred srpskim snagama, a mnogi su drugi poklani ili
zadrani kao zarobljenici. Srebrenika nona mora ostaje jedno od najuasnijih
poglavlja rata u Bosni. alosno je i ironino kako se UN-ova sigurnosna zona
brzo prometnula u poprite vjerojatno najgoreg sluaja genocida u Europi nakon
Drugog svjetskog rata.
Vijesti o tim dogaajima izazvale su val bijesa i ogorenja diljem Bliskog
istoka, koji nije bio usmjeren samo na Srbe, nego i na mlaki UN, Europu i SAD.
Jedan gorljivi mula u Abu Dhabiju (Ujedinjeni Arapski Emirati) grmio je:
"...moramo poduprijeti nau brau u Bosni. Kolju ih kao janjad. Dihad je sada
obveza za svakog muslimana."466 eik Abdulaziz Bin Baz, veliki muftija
Kraljevstva Saudijske Arabije, potvrdio je to 21. srpnja u izjavi svojim
sljedbenicima: "Islam istie vanost dihada i suradnje, pogotovo kad muslimana
ugrozi neprijatelj." Zatim je rekao: "O, muslimani, nemojte oklijevati da
pomognete brai
L
464 Aneli, Suzana: op. cit.
4S Dahlburg, John-Thor: op. cit.
466 Mardini, Ahmad: "Muslim Clergy Calls for 'Holy War' in Bosnia". Inter Press
Service, 27. srpnja 1995.
166
A L - Q A' IDIN DIHAD U EUROPI
u Bosni i Hercegovini na sve mogue naine, u to spadaju oruje, financijska
pomo i molitve Svemonom Alahu... Kako su neprijatelji pokrenuli snage da se
bore protiv muslimana u Bosni i Hercegovini, postalo je neizbjeno da muslimani
diljem svijeta pomognu svojoj brai."467
Upravo u tom trenutku, sredinom srpnja, arapski su mudahedini u Bosni krenuli u
drugi veliki napad pod imenom "Bitka dostojanstva" ili "operacija udo". Tu je
operaciju vodio potovani zapovjednik Abu Muaz al-Kuwaiti, a cilj je bio zauzeti
planinu Ozren, jo jednu kljunu strateku toku.468 Pripreme za tu bitku poele
su jo u travnju 1995., jer su poetkom tog mjeseca srpske ophodnje izvijestile
kako su naile na skrivenu izvidniku skupinu od dvadeset i dva strana
mudahedina poslana radi sabotae i terorizma protiv Srba, oito kako bi
"smekali" podruje prije nego to izbiju veliki sukobi. Ne zna se sudbina te
dvadeset i dvojice, ali srpska je vojna policija zaplijenila "mnoge dokumente"
koje su ostavili u urbi, a medu njima su bile putovnice, druge isprave i
"izvjea o voenju borba". Prema tim dokumentima, u skupini su bili Alirci,
Tuniani, Egipani, Jemenci, Saudijci, pa ak i jedan graanin Azerbejdana.469
Nikakva lukavstva ni pripreme nisu mogli promijeniti temeljni problem operacije
udo: reljef borbene zone. Bila je to opet opasna misija koja je zahtijevala
napad uzbrdo, kroz gustu umu, koji svejedno mora biti dovoljno silovit da
istjera Srbe iz bunkera i rovova. Abu Muaz al-Kuwaiti poveo je 21. srpnja vie
napadakih skupina mudahedina protiv tih izdrljivih obrambenih poloaja. eik
Anwar Shaaban osobno se obratio arapskim borcima neposredno prije okraja u
"operaciji udo":
467 "Bin Baz calls on Muslims to aid Bosnians". Riyadh Daily, 21. srpnja 1995.
468 "Under the Shades of Svvords". Audiokaseta, nastavak kasete "In the Hearts
of Green Birds". Studeni 1997. Azzam Recordings: London, UK.
469 Aneks III.: Pismo od 14. srpnja 1995. iz Stalne misije Savezne Republike
Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) za Ured Ujedinjenih naroda u enevi, adresirano
na pomonika glavnog tajnika za ljudska prava. "Pravo naroda na samoodreenje:
Koritenje plaenika kao nain krenja ljudskih prava i spreavanja ostvarenja
prava naroda na samoodreenje." Opa skuptina Ujedinjenih naroda. Pedeseta
sjednica; toka 106 privremenog dnevnog reda. 29. kolovoza 1995.
POSLJEDNJA OFENZIVA
167
estitam vam uz doputenje Alaha (SWT) na predstojeoj pobjedi i osvajanju po
Alahu (SWT). Molimo Alaha da nas uvrsti medu one koji stalno unitavaju nae
neprijatelje. Volimo muenitvo na Alahovu putu. Njegovo e vrijeme doi kad
Alah poeli. Ali molimo naeg Gospodina (SWT) da nas uvrsti medu one koji kode
njegovim neprijateljima i one koji neprijateljima nanose kaznu za kaznom.
Posebna postrojba, koju je poveo Abu Umar al-Harbi, Saudijac u ranim dvadesetima
iz Medine, dobila je zadatak da zauzme tri srpska bunkera "na najopasnijem
terenu bojinice". Abu Umar al-Harbi stigao je u Bosnu 1993. i navodno se nikad
nije maknuo s bojita. Uporno se drao logora ili ratnih zona, pokazujui
Stranica
5. srpanj 2010
krajnju odbojnost prema modernoj civilizaciji. Abu Umar je bio duboko potresen
traginim priama o pokoljima bonjakih stanovnika Srebrenice 1995. Vidljivo se
uzrujao kad je uo to se tamo dogodilo, a njegov se vatreni bijes odrazio kao
neustraiva odlunost u borbi. Prvi je srpski bunker bio na istini, na vrhu
velikog otvorenog minskog polja. Nije bilo mogue ni opkoljavanje ni koritenje
privremenih zaklona za postupno napredovanje mudahedina prema bunkerima;
umjesto toga, "postojao je samo jedan put do bunkera, a to je bio izravni napad
sprijeda". Plan napada je bio sirov i jednostavan: jedan bi arapski gerilac
odjednom izbacio salvu RPG-a (raketnih granata) na bunker s druge strane
istine. Tada bi posebna napadaka skupina navalila kroz minsko polje i
samoubilaki se bacila na oteeni bunker. S druge strane, bonjake su snage
obino bile dovoljno oprezne da izbjegavaju upravo takve krvave i smrtonosne
oajnike misije.471
Ali neposredno prije signala za napad Srbi su otvorili vatru na poloaje
mudahedina preko istine, moda oekujui navalu. Zbog toga je veina arapskih
gerilaca izgubila volju da krene u ono to je izgledalo kao sigurna smrt. Iako
su ga pokuali odgovoriti od toga, Abu Umar je odluio sam krenuti u misiju, bez
obzira hoe li mu se pridruiti neodluni suborci. Prema tvrdnjama svjedoka,
iskoio je iz zaklona i potrao kroz minsko polje viui "Allahu Akbar!". Iako
su zatim krenuli
471 "Abu Umar al-Harbi". http://www.azzam.com.
168
A L-Q A' ID i N 0 ZIH A D U EUROPI
i ostali, ta se pustolovina pokazala kobnom za Abua Omara. Ustrijeljen je u
glavu prije nego to je stigao do srpskih bunkera.472
Tijekom operacije udo, jo je jedan poduzetni afganistanski Ara-pin preuzeo
vlastiti neovisan posebni zadatak. Al-Battar al-Yemeni, "Otrica", bio je
iskusan arapsko-afganistanski borac i putnik rodom iz Jemena. Na poetku
osamdesetih al-Battar je navodno dobio obuku kao tenkist u bivoj komunistikoj
armiji Jemena. U okviru obuke, al--Battara je jemenska vlada uz potporu Moskve
poslala na strunu "revolucionarnu" borbenu obuku na Kubi, gdje je uio "stvari
o tenkovima sve dok nije znao gotovo sve o njima". Ali kad se al-Battar vratio u
Jemen, u njemu se probudila islamska vjera, pa se razoarao ateistikim reimom
za koji se bori.473 Napustio je domovinu i estoko se borio zajedno s
arapsko-afganistanskim mudahedinima protiv svojih bivih sovjetskih saveznika u
srednjoj Aziji, sve do osvajanja Kabula 1992. Nekoliko mjeseci kasnije pridruio
se fundamentalistima u Tadikista-nu, gdje je pomagao ekstremistikim gerilcima
u savezu s Al-Qa'idom da se bore protiv postkomunistikog reima koji je
podupirala Rusija.
Al-Battar se na kraju poeo zanimati za novi dihad koji je privlaio
arapsko-afganistanske borce u srce Balkana. Kad je stigao u Bosnu, prijavio se u
izvidniku postrojbu stranaca i pokuao drugim ratnicima dihada prenijeti svoju
strunost u pogledu tenkova: "Nauio je brau kako da legnu pod tenk u vonji
kako bi poveali samopouzdanje dok se kao pjeatvo bore protiv srpskih tenkova.
Imao je veliki san da u borbi otme tenk kao plijen (ghaneema) i okrene ga protiv
neprijatelja. Htio je biti prvi koji e osvojiti tenk za mudahedine."474
U toj je bitki al-Battar, koji je uivao veliko potovanje, bio zaduen za "kotu
702".475 Ubrzo je ranjen, ali privremeno je previo ranjenu ruku kako bi ostao na
bojitu. Meutim, u tom je trenutku vie arapskih mudahedina poelo ustro
zvati al-Battara preko radija: uhvaen je onesposobljeni srpski tenk, koji je
ipak jo funkcionirao, ali stajao je
472 Ibid.
473 "Al-Battaar al-Yemeni". http://www.azzam.com.
474 "Biography of a Martyr". Islam Report (American Islamic Group - AIG), 25.
rujna 1995.
475 Ibid.
POSLJEDNJA OFENZIVA
169
na poloaju izloenom neprijateljskoj vatri. Naravno, Srbi su poto-poto htjeli
sprijeiti kradu svojeg oruja, pa su pokuavali unititi naputeno vozilo.
Al-Battar je odgovorio na poziv i pojurio da preuzme tenk i premjesti ga na
sigurno, do arapskog stoernog mjesta na frontu. Unato ranama, kako kau
mudahedinska izvjea, odluio se vratiti na planinu Ozren i bojite operacije
udo. etiri sata kasnije, u neuspjenom pokuaju da spasi ranjenog arapskog
borca u praznom srpskom bunkeru, al-Battar je poginuo kad je njegov poloaj
pogodila minobacaka granata. Nakon smrti, legenda o al-Battaru bila je moda
korisnija bosanskim mudahedinima nego za njegova ivota. Njegovo je
Stranica
5. srpanj 2010
"mueni-tvo" bilo velika pouka o odlunosti, vjetini i portvovnosti - tri
glavna nadahnuta ideala koje su Abu el-Ma'ali i drugi arapsko-afganistanski
zapovjednici nastojali usaditi svojim radikalnim vojnicima.476
Drugi vojnik koji je zasluan za preuzimanje tenka takoer je poginuo u
operaciji udo: Abu Muslim al-Imaraati, "terenski zapovjednik" stranih
mudahedina. Abu Muslim, iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u Arapskom zaljevu, bio
je mlad otac i revan fundamentalist. Prvi je put uo za dihad u Bosni ubrzo
nakon to mu je ena zatrudnjela. Prije nego to mu se rodio sin, Abu Muslim je
otiao iz kue kako bi se pridruio sve veem broju stranih islamskih boraca u
regiji. Tamo je stekao fanatino borbeno iskustvo od kojeg je otvrdnuo i
pretvorio se od obiteljskog ovjeka u gorljivog vojnika koji je bio "krajnje
estok u borbi i hrabrosti". Mudahedini su irili nepotvrene prie o tome kako
Abu Muslim sam ide na duge izvidnike misije i vraa se s "plastinim vreicama
punima mina" koje je bez iije pomoi naao, onesposobio i pokupio. Ali taj je
mladi imao suvisliji osobni ivot izvan ogranienog prostora dihada i elio se
vratiti kui i prvi put vidjeti sina. Abu Muslim je bio u skupini arapskih
gerilaca koji su prvi osvojili tenk po koji je zatim doao al-Battar al-Yemeni.
Nakon to su prepustili tenk al-Battaru, Abu Muslim je nastavio napredovati
dalje od crte bojinice i ubrzo je poginuo u nerazjanjenim okolnostima.
Muda-hedinski su izvori rekli za njega: "Nije vidio sina na ovom svijetu, ali
[ako Bog da], Alah e ga sjediniti s njegovom obitelji u raju."477
476 "Al-Battaar al-Yemeni". Op. cit.
477 "Abu Muslim al-Imaraati". http://www.azzam.com.
170
AL-OA'IDIN DIKAD U EUROPI
Lokalni su mediji izvijestili da su "srpske snage u ovoj bitki pretrpjele
gubitke u ljudstvu i tehnici". Ukupno je navodno esnaest muda-hedina poginulo
u operaciji udo.478 Medu tim ljudima bilo je barem nekoliko europskih
muslimana. Jedan od njih je bio Abu Musa al-Al-maani, Nijemac turskog podrijetla
koji je radio kao snimatelj za strane mudahedine u Bosni. Iako su mu roditelji
bili Turci, u ranoj ga je dobi posvojila njemaka obitelj i odgojila kao
nemuslimana. Sve do nemirnih godina puberteta, Abu Musa se savreno uklapao u
svoj novi stil ivota. Bio je dobar uenik, dobro odgojen, a svijetla mu je koa
omoguila da se dobro uklopi u europsko drutvo.479
U dobi od petnaest godina, kao i mnogi adolescenti, Abu Musa je postao
buntovnik, upao u nevolje u koli, a kako je razmiljao o sebi, poeo je
shvaati da je njegova pozadina znatno drukija od pozadine drugih njemakih
uenika. Napetost izmeu njega i posvojitelja ubrzo je bila prevelika, pa mu je
njemaka obitelj napokon priznala da nije njihov sin. Naravno, to je otkrie
jako poljuljalo osjeaj identiteta Abua Muslima. Jedan od njegovih prijatelja
mudahedina opisao je to mu je Abu Muslim ispriao o tom otkriu: "Odjeknulo je
u mojem duhu, pa sam se vratio i pitao mamu to to znai. Nije mi htjela rei,
ali nakon mnogo nagovaranja ispriala mi je cijelu priu. Jo je bila u vezi s
mojim roditeljima Turcima, mojim pravim roditeljima, pa sam ih otiao vidjeti i
poeo ivjeti s njima."
Samo nekoliko godina nakon traumatine ivotne promjene, Abu Musa je kao
21-godinjak odluio otputovati u Bosnu i pridruiti se arapsko-afganistanskim
borcima smjetenima u Zenici i Travniku.480 Moe se opravdano zakljuiti da je
kaotino obiteljsko iskustvo Abua Muse bilo povezano s njegovim ukljuenjem u
radikalne islamske djelatnosti. Moda se nakon dugog razdoblja drutvenog bunta
ponadao da e ga takvo ponaanje u najmanju ruku opravdati u oima
ekstremistikih sunarodnjaka. Dapae, poput amerikog talibana Johna Wal-kera
Lindha, ini se da je Abu Musa bio iznad svega nadahnut velikom
478 "Sixteen Arab troops killed in Bosnian fighting: official report". Agence
France Presse, 22. srpnja 1995.
479 "Abu Musa Al-Almaani". http://www.azzara.com.
480 Ibid.
POSLJEDNJA OFENZIVA 171
potrebom da pripada neemu veem od sebe i da bude napokon prihvaen od strane
vrnjaka kao njima ravan.
U to su vrijeme njegovi nadreeni u Zenici i Travniku namjerno uzimali europske
muslimane s naprednim tehnikim vjetinama i iskustvom koje nije bilo na
raspolaganju militantnim prognanicima koji su godinama amili u Afganistanu. Abu
Musa, koji je imao dar za snimanje i montau, postavljen je za slubenog
snimatelja odreda mudahedina: u jednoj je ruci drao kameru, a u drugoj puku
AK-47. Sanjao je da e njegove originalne ratne snimke afganistanskih Arapa u
akciji potaknuti druge idealistike mlade zapadnjake naklonjene islamu da
podupru dihad i pridrue mu se poput njega. Osim toga, Abu Musa je navodno bio
Stranica
5. srpanj 2010
obuzet mislima o muenitvu u ime svoje nedavno prihvaene vjere. Prema
Al-Qa'idinim izvorima, prije operacije udo zavjetovao se zajedno s tri druga
muahedina turskog porijekla "da e se boriti do smrti. Bili su odani Alahu, pa
je Alah bio odan njima".481
Salman al-Farsi, mudahedin iz Tunisa, bio je jo jedna rtva operacije udo.
Al-Farsi je bio izniman vojnik dojmljive vanjtine: velik, snaan ovjek koji je
pomou neobinog prsnog remena privrstio na leda strahovit ma, te je oko ela
vezao crnu maramu. Videosnimke vjebanja arapsko-afganistanskog odreda u Bosni
prikazuju al-Farsija kako struno odbija napad nosei punu ratnu opremu.
Al-Qa'idini su izvori komentirali da je "volio vjebati... kako bi u borbi bio
to jai i poinio to vie tete Alahovim neprijateljima". Nakon to je
poginuo, jedan je njegov sunarodnjak neuvjerljivo tvrdio da al-Farsijevo truplo
nije isputalo vonj trulog mesa nego miomirise. Bezimeni je gerilac objasnio:
"Bilo je to divno, opustilo nas je i utjeilo. [Ako Bog da,] dobar je znak za
Salmana da je ehid [muenik], i to je znak brai koja su osjetila miomiris da
je to pravi put i da budu strpljivi na njemu."482 Naravno, ako nita drugo, ti
su vojnici postali strunjaci da ishod svake bitke, koliko god cijena bila
visoka, pretvore u optimistian i poticajan znak boanskog djelovanja i vodstva.
Ipak, mudahedini su teko mogli sakriti alost zbog toga to je poginuo ugledni
zapovjednik operacije udo Abu Muaz al-Kuwaiti. Abu
481 Ibid.
482 "Salman al-Farsi". http://www.azzam.com.
172 AL-QA'iDIN DZlKAD U EUROPI
Muaz je navodno preivio prve sukobe, ali ubrzo nakon zavretka bitke pogodio ga
je u nogu zaostali srpski snajperist. Zbog zahtjeva koji je u ali iznio tijekom
poticajnog govora prije operacije Crni lav, afga-nistanski su Arapi paljivo
kamerom snimili njegovo truplo kako bi dokazali "1. da je to bio strani
nebonjaki borac i 2. da je istina da se neki muenici doista zateknu s
osmijehom na licu nakon to poginu". Vie dana nakon njegove pogibije, na
sjednici kojom je predsjedao Ahmad al-Sa'adun, skupina zastupnika u Narodnoj
skuptini Kuvajta zatraila je da se "javne komunalije" nazovu u ast Abua Muaza
(Adi-la al-Ghanima) i eika Kulaiba al-Mutairija, predstavnika Drutva za obnovu
islamske batine koji je osloboen u zloglasnoj razmjeni zarobljenika u travnju
1993. i zatim poginuo 1995. kad je automobilom navodno naletio na minu. Prema
rijeima jednog od zakonodavaca koji su zastupali taj prijedlog, Abu Muaz i
al-Mutairi "moraju dobiti besmrtnost zato to su izrazili naelni stav Kuvajta o
islamskim pitanjima".483 Ni sami mudahedini ne bi oekivali toliku javnu
potporu.
Zlosretne Srbe koji su zarobljeni u operaciji udo ekao je pravi pakao. Jedan
vojnik u skupini od dvanaest Srba koji su zarobljeni 21. srpnja opisao je kako
je proveo 24 stravina dana u logoru mudahe-dina u Gostoviima:
Uhvatila me skupina od 12 mudahedina, od kojih je jedan Bonjak posluio kao
tuma... Jedan mi je mudahedin rekao da kleknem i izvukao mesarski no s
polukrunom otricom i malom drkom, koji mu je visio oko vrata, na prsima. Htio
mi je odrubiti glavu, ali bonjaki se tuma upleo i rekao mu neto na
arapskom... Stavili su nam no pod grlo kao da e nam prerezati grlo. Zatim su
donijeli kartonsku kutiju u kojoj su bile dvije odrubljene ljudske glave s kojih
je jo kapala krv... Jednog dana su nas doveli u prostor logora da nas vide svi
mudahedini. Poredali su nas tako da smo bili okrueni, a oni su pjevali i
vikali neto na arapskom. Jedan od njih je imao no u rukama i stalno je
pokuavao prii i prerezati nam grlo, ali druga dvojica su ga zaustavljala.
Pjenio se od srdbe.AM
483 Kuwait News Agency (KUNA). Emitirano na arapskom jeziku 25. srpnja 1995.,
16:21 GMT.
484 Svjedoenje 260/97/10. "Mudahedinski zarobljeniki logori u opini
Zavidovii". Odbor za prikupljanje podataka o zloinima poinjenim protiv
humanosti i meunarodnog prava, Savezna Republika Jugoslavija, Beograd,
Jugoslavija. Sijeanj 1998.
POSLJEDNJA OFENZIVA
173
U Gostoviima su okrvavljeni i izubijani vojnici smjeteni u napola izgraenu i
poplavljenu kuu bez krova. Drugi je srpski zarobljenik to opisao: "im smo
stigli, mudahedini su nas vezali crijevom u koje su pustili zrak pod pritiskom,
pa se proirilo i pritisnulo nam noge. To je izazvalo stranu bol, a Gojko
Vujii je pozvao Boga, pa ga je jedan mudahedin odveo i odrubio mu glavu.
Nisam vidio ime ju je odsjekao, ali znam da je donio glavu u sobu i natjerao
nas da je ljubimo. Onda su mudahedini objesili glavu na avao na zidu."485
Arapsko-afganistansko vodstvo previe se brinulo da bi dugo oplakivalo smrt Abua
Stranica
5. srpanj 2010
Muaza al-Kuwaitija. Sve je vie stvari ukazivalo da se na poticaj radikalnih
mula u inozemstvu organiziraju stotine novih muslimanskih dragovoljaca kako bi
se pridruili odredu Kateebat al--Mujahideen. Strani borci, ohrabreni uspjehom
Crnog lava i uda, kao i laskavim poticajima militantnih vjerskih voda, preuzeli
su sredinju ulogu u planiranju i izvrenju "velikog finala" ljetne vojne
kampanje Armije BiH pod imenom "Uragan '95": povratak Vozue u muslimanske ruke.
Kako bi pobjeda bila to sigurnija, Armija BiH (pukovnik Refik Lendo,
zapovjednik operativne skupine "Bosna" u epu i Zavidovi-ima, imao je vodstvo)
angairala je elitne postrojbe koje su ulijevale strah, pogotovo zloglasne
odrede "Crni labudovi" i Kateebat al-Muja-hideen. Na zahtjev bosanske vlade,
arapsko-afganistanske su postrojbe otile iz Zenice i Travnika, te se okupile na
zbornom mjestu na bojinici u Zavidoviima. Polazei iz Zavidovia, mudahedini
su trebali zauzeti strateki vane banjoluke planine u dotad najveem projektu:
operaciji Badr. Strani su gerilci, koje je ovaj put vodio legendarni Moa-taz
Billah, imali konkretan zadatak da osvoje vrhove Poceljevo i Paljenik. Uzdiui
se 1.943 metra, kao najvii vrh u planinama Vlai sjeverno od Travnika,
Paljenik je zbog poloaja i visine prirodno bio kljuna strateka toka tog
podruja. Osim toga, na vrhu je stajao vaan RTV-odailja.486 Arapski ratnici
dihada koji su bili zadueni za njegovo osvajanje, i koji su tvrdili da ih ima
vie od deset tisua, hrabrili su sami sebe poticajnim legendama o tome kako je
Paljenik za Srbe
485 Ibid.
486 Andeli, Suzana: op. cit.
174 A L - Q A' I D i N OIHAO U EUROPI
nekakva svetinja zato to su na njemu mjesni partizani uspjeno odolijevali
nacistikoj vojsci u Drugom svjetskom ratu. Bonjaci su i sami tri godine
pokuavali osvojiti Paljenik, ali trud im se nije isplatio.487
Na dan 10. rujna 1995., u est sati ujutro, odmah nakon jutarnjih molitava fajr,
mudahedinske su snage pod Moatazom Billahom krenule prema svojim ciljevima.
Prema vie svjedoanstava, militanti su za nekoliko minuta uspjeli zauzeti oba
vrha unato jakoj kii i vjetru.488 Jedan obavjetajni asnik koji je pratio
napad bio je impresioniran uspjehom mudahedina: "Njih tristo je ustalo i poelo
trati prema srpskoj strani viui "Allahu akbar"... Bilo je to nevjerojatno.
Vidjelo se kako ih pogaaju meci, a oni opet ustaju i tre... kao ivotinje.
Srbi su se povukli."489 Srpske su snage uistinu pobjegle s Vozue, a tijekom
bitke su Abu Thabit al-Muhajir i Moataz Billah, zapovjednici stranih odreda,
uli u naputeno mjesto kao pobjednici. Nakon dva dana neprestanih akcija,
arapsko-afganistanski gerilci polako su se vratili na zborna mjesta na frontu.
Srbi su imali velike gubitke, te su izgubili vie tenkova i drugog tekog
naoruanja zbog zajednikog napada Arapa i Bonjaka. Srpski su zarobljenici u
rukama stranaca proli neopisiv postupak; nekim je sretnicima nakon bitke doao
Anwar Shaaban i zatraio da prijeu na islam. Prema tvrdnjama militanata, vie
je vojnika prihvatilo ponudu.
Operacija Badr imala je dalekosene posljedice: nakon to su preuzeli Vozuu,
afganistanski su Arapi ubrzo krenuli dalje i zauzeli grad Maglaj. Maglaj je za
mudahedine imao posebno znaenje jer ga je zasnovalo muslimansko Otomansko
Carstvo.490 Za skupinu vojnika koja je posvetila ivot ponovnom uspostavljanju
kalifata koji su izgubili Otomani, simbolika je bila oita i samorazumljiva.
Ratnici su 17. rujna razbili srpska uporita kod Maglaja, zbog ega su Srbi
pretrpjeli teke gubitke i
488 -rhe Battie of <Bac)r a]_Bosna' - Conquest of Vosica". Armija Republike
BH, 3. korpus; odred "El-Mudahidin": Communique No. 1. Islam Report (American
Islamic Group - AIG), 13. rujna 1995.
489 Hamzi, Edin i Nick Fielding: "Balkan zealots plotted suicide attacks".
Sundaj Times (London), 28. listopada 2001.
490 -j"he Jihad in Bosnia: Operation BADR". Audiokaseta dobivena od
http://www.mak-tabah.com.
POSLJEDNJA OFENZIVA
175
morali zapovjediti ope povlaenje u cijeloj okolici.491 Dapae, vojne su se
operacije nastavile ak i blizu planine Paljenik najmanje do 13. rujna. Prema
vojnom priopenju koje je izdao Abu el-Ma'ali, "mudahedini su zauzeli mnogo
vie planina i novih stratekih poloaja. Osvojeno je vie sela u vlasti Srba,
za to hvalimo Alaha, mnogi su neprijateljski vojnici ubijeni, a njih 60 je
zarobljeno... Alahovi vojnici nastavljaju kretanje kroz podruja u srpskoj
vlasti, a sada se ire po umama i planinskim vrhovima."492
Oko trideset mudahedina, gotovo svi stranog porijekla, ubijeno je tijekom
Stranica
5. srpanj 2010
operacije Badr, medu njima i zapovjednik Moataz Billah, zapovjednik Abu Thabit
al-Muhajir, Abu Mujahid al-Brittani, Abu Mar-yam al-Busni, Abu al-Yusr al-Masri,
Abu al-Munthir al-Yemeni, Abu Talha al-Sharqi, Ibn Luqman al-Djazairi, Abdallah
al-Tunisi, Al-Sa'Sa' al-Jiddawi, Abu Qutaibah al-Jiddawi, Abu Alsa al-Jiddawi,
Abu Rida al-Tunisi, Seif al-Rahman al-Yemeni, Abu Asim al-Yemeni, Abul Ha-rith
al-Masri, Abu Asa'd al-San'ani, Abu Ra'ed al-Djazairi, Abu Udayy al-Masri i Ibn
al-Akwa' al-Yemeni.493
Moataz Billah, najvii vojni zapovjednik mudahedina tijekom velikog dijela
1994. i ljetnih operacija 1995. bio je zadnji ivi lan skupine od tri
legendarna afganistanska Arapina iz Egipta koji su 1992. stigli u Bosnu. Za
operaciju Badr, afganistanski su Arapi koristili Moatazovo iskustvo s "posebnim
postrojbama", pa je imao sredinju odgovornost za planiranje ofenzive. Meutim,
ubrzo nakon trijumfa na Paljeniku, kad se operacija ve smatrala zavrenom,
Moataza je neoekivano ubila minobacaka granata. To je bio pravi udarac
sposobnostima Abua el-Ma'alija i odreda Kateebat al-Mujahideen: Moataz "je vrio
odgovornosti diha-da u Bosni od samog poetka do samog kraja, a onda mu je Alah
dao blago koje je traio." Oplakivali su njegovu smrt i gorljivo se molili da se
pridrui Wahiudeenu al-Masriju i Hussamudeenu al-Masriju u raju "kako bi pravili
drutvo jedni drugima na kamenju raja, gledajui se u srei".494
491 "The Battie of Badr Al-Bosna (Freeing of Maglaj)". Armija Republike BH, 3.
korpus; odred "El-Mudahidin": Communique No. 4. Islam Report (American Islamic
Group -AIG), 23. rujna 1995.
492 "Tne Battie of 'Badr al-Bosna' - Conquest of Vosica". Op. cit.
176 AL-DA'IDIN DIHAO U EUROPI
Tijekom operacije Badr, Moataz je odredio da drugi arapsko-afga-nistanski
Egipanin bude vojni ef na bojinici: Abu Thabit al-Muhajir. ovjek u ranim
tridesetima, Abu Thabit je bio iskusan vojnik egipatske vojske. Nakon to je u
Egiptu dobio mnogo slubene obuke, odluio se pridruiti arapskim mudahedinima
u Afganistanu, gdje se borio vie od est godina. U tom je vremenu odigrao i
kljunu ulogu u obuci novaka u teroristikim logorima s financijskom potporom
Al-Qa'ide du pakistansko-afganistanske granice. Nakon to je stigao u Bosnu
poetkom 1992., u poetnim fazama rata, Abu Thabit je osigurao vaan poloaj u
hijerarhiji vodstva stranog odreda, pa je esto bio emir za borbene operacije na
frontu. Zbog vjetine i ratnog iskustva, bio je smrtonosan na bojinici. Njegovi
su suborci izjavili da je bio "tako vrst i hrabar da se u borbi ne bi ak ni
skrivao od metaka, toliko je bio neustraiv". Ipak, tijekom operacije Badr
platio je svoju neopreznost. U prvim minutama sukoba, Abu Thabit je ustrijeljen
vie puta, dok ga nije dokrajio metak u prsa.495 Jo jednom, iako su
mudahe-dini uspjeli poraziti Srbe, pobjeda je imala gorak okus, gotovo je bila
Pirova pobjeda, jer su izgubili kljune zapovjednike.
Ponovila se jo jedna pojava: znatno sudjelovanje europskih muslimana iz
zapadnjakih zemalja, koji su se borili zajedno sa stranim odredom u operaciji
Badr. Medu njima je bio Abu Mujahid al-Brittani, koji je izgubio ivot na
poetku bitke 10. rujna. Abu Mujahid je diplomirao na jednom britanskom
sveuilitu 1993., kad se islamska zajednica u Velikoj Britaniji jo bunila zbog
ratnih zloina koje su Srbi radili u Bosni. Stigao je u Bosnu 1993. kao
humanitarni radnik koji je navodno prevozio hranu i lijekove ugroenim
Bonjacima u Srednjoj Bosni. Abu Mujahid je koristio svoj poloaj nositelja
pomoi da maskira druge, manje nevine djelatnosti: "U sljedee dvije godine Abu
Mujahid je putovao izmeu Bosne i Britanije nosei vrijedne zalihe tamonjoj
brai. Izmeu tih putovanja iao je po cijeloj Britaniji, sve do zabaenih
podruja, kako bi prikupio novac za stvar i proirio svijest medu tamonjim
muslimanima." Kako tvrde mudahedini, Abu Mujahid se prvi put borio u stvarnom
sukobu tijekom slavne ljetne ofenzive koju su organizirali ljudi kao Moataz
Billah i Abu Muaz al-Kuwaiti. Abu
"Abu Thabit Al-Muhajir". http://www.azzam.com.
POSLJEDNJA OFENZIVA
177
Mujahid se vratio u Bosnu u kolovozu 1995. i ubrzo se nakon dolaska prijavio u
logor za obuku ratnika dihada. Unato aru protiv Zapada, svejedno je ponosno
nosio sat G-Shock i amerike vojne izme. Prema rijeima njegovih instruktora,
"izvrsno" je gaao i bacao granate, te je tvrdio kako e ostati u Bosni:
"sve dok ne pobijedimo ili dok ne postanem muenik"... Kod njega je bilo udno
to to je uvijek govorio, sad kad razmislim, moda tri, etiri, pet puta dnevno,
govorio mi je "inalab [ako Bog da], postat u muenik. Inalah, ovaj put u
Bosni, postat u muenik. "496
Stranica
5. srpanj 2010
Nakon prvog napada 10. rujna, Abu Mujahid, koji je dobio prestian zadatak u
jednoj od jedinica na bojinici, nestao je u ratnoj magli. Kad su se njegovi
gerilski suborci vratili na zborno mjesto, s uenjem su primijetili da Abua
Mujahida nema. Ispoetka su se nadali da je ostao na Paljeniku kako bi pomogao u
uvanju osvojenog teritorija. Ali kad je prolo tjedan dana bez novosti od Abua
Mujahida, Abu Hammam al-Najdi, saudijski zapovjednik mudahedinskog zbornog
mjesta, poslao je skupinu vojnika da ga potrai. Preli su bojite i doli do
praznih srpskih bunkera. U blizini su pronali mrtvaca sa zelenim alom poput
onoga Abua Mujahida. Jedan je vojnik iz te skupine poslije rekao:
Tada mi je glavom prola pomisao da je brat bio ondje, da je ostao kad sam bio u
Bosni, i da e ostati due od mene. Ali samo je Alah znao to je brat uinio za
njega da umre na tako divan nain. U naem duhu ostaje misao: inalah, neka to
Alah prihvati od njega, a ljudi koji su ga voljeli u ovom ivotu, inalah, neka
mu se pridrue u sljedeem.
Tijelo Abua Mujahida sputeno je s planine i odvezeno kombijem do zbornog
mjesta. Abu Hammam je dopustio samo britanskim mudahedinima da udu u kombi i
vide ostatke svojeg pokojnog sunarodnjaka.497
Dana 15. rujna 1995., znatno sudjelovanje arapsko-afganistanskih boraca u dugom
i nesmiljenom ratu u Bosni pribliilo se kraju na uga-
178
sloj eravici operacije Badr. Od svibnja do rujna, u operacijama Crni lav, udo
i Badr mudahedini su dokazali ono to su stalno tvrdili tijekom cijelog sukoba:
da mogu biti vojno uspjena postrojba u borbi ako se dobro organiziraju i zdrue
s jakom ofenzivom bonjake vojske. Njihova je samoubilaka borba bila
nedjelotvorna i krvava, ali iznimno uspjena kad bi se precizno primijenila.
Dapae, nakon ljetne su ofenzive ak i zapadnjaki mediji priznali da su
arapsko-afganistanske postrojbe obino korisnije i hrabrije u bitkama nego
njihovi bonjaki suborci.
Ipak, te su legendarne bitke ujedno uvjerile mnoge kljune politiare da lanovi
stranog odreda na Balkanu predstavljaju jasnu i nedvosmislenu prijetnju za
sigurnost graana Zapadne Europe i Sjedinjenih Drava. Zadnje je ratno ljeto
bilo vjerojatno vrhunac moi i utjecaja stranih mudahedina u Bosni. Iako je rat
u Bosni bio pred zavretkom, taktika je mrea Al-Qa'ide svejedno i dalje rasla,
a balkanski su logori za obuku dobivali stotine novih mudahedinskih
dragovoljaca iz Sjeverne Afrike i Europe. Idealistike je mladie otvoreno
novaio i ideoloki poduavao Al-Qa'idin elitni krug - na europskom tlu. Kako su
se prigode za bitku polako gubile na Balkanu, oduevljena je nova generacija
mudahedina trebala pokazati svoje smrtonosne vjetine na drugom bojitu. To se
moe smatrati jednim od glavnih simptoma ili ak glavnim uzrokom za uspon
militantnog sunitskog terorizma u Europi koji je poeo sredinom 1990-ih.
Takva je nestabilna situacija morala dovesti do loih posljedica za regionalne
susjede Bosne. Francuske su novine ha Tribune 1. lipnja objavile zanimljiv
lanak o skupini pet arapsko-afganistanskih veterana smjetenih u Bosni, koje je
vodio 28-godinji alirski mudahedin-ski zapovjednik.498 Alirski je
zapovjednik prije toga vodio zagrebaki ured Meunarodne ljudske pomoi (Human
Concern International -HCI), jo jedne navodno meunarodne dobrotvorne
organizacije koja je bila izravno povezana s egipatskim islamskim dihadom
Al-Gama'at Al-Islamiyya, Al-Qa'idom i Osamom Bin Ladenom. Ahmad Said Khadr
(poznat i kao Abu Abdurrahman al-Kanadi), regionalni direktor HCI-a
498 "Algeria - July 25 - Militants Suspected in Pari Blast". APS Diplomat
Recorder, br. 4, sv. 43, 29. srpnja 1995.
POSLJEDNJA OFENZIVA
179
u Pakistanu, dugo je financirao i koordinirao arapsko-afganistanski pokret, jo
od sredine 1980-ih. Kanada, Khadrova nova domovina, formalno je optuila HCI u
lipnju 1999. da podupire meunarodni islamski terorizam.499 Obavjetajne slube
SAD-a sloile su se s tom odlukom i dodale da je poznato kako HCI ima jake veze
s organizacijom Al-Gama'at Al-Islamiyya.500 Operacije HCI-a u Bosni sluile su
kao taktika osovina za sjevernoafrike teroriste iz cijelog Sredozemlja.
Temeljit lanak u novinama Le Figaro upuivao je da se "goleme svote novca" za
alirsku Oruanu islamsku skupinu (GIA) prenose kroz zagrebaki ured HCI-a.501
Prema prvom lanku iz La Tribune, skupina alirskih mudahedina poslana je iz
Bosne u Francusku. Tamo su trebali osnovati teroristiku eliju i krenuti u
akcije nasilja "kako bi kaznili francusku vladu". Novine su takoer imenovale
nekoliko umjerenih francuskih islamskih voda kao planirane ciljeve te elije, a
Stranica
5. srpanj 2010
medu njima je bio i istaknuti imam jedne parike damije i suosniva alirskog
Fronta islamskog spasa (FIS), eik Abdelbaki Sahraoui. Nakon to izvre napade u
Francuskoj, teroristi su trebali putovati po cijeloj Zapadnoj Europi, ubijajui
kako bi uutkali druge alirske disidente u egzilu (koji su proglaeni
"izdajicama" jer su se protivili okrutnim nalozima GIA-e).502
Na tajanstven nain, upravo kako je lanak jezivo predvidio, eik Sahraoui
umoren je 11. srpnja u zloinu koji je francuska policija povezala s dva
osumnjiena aktivista GIA-e. Dok je bio iv, Sahraoui je glasno pozivao svoje
sljedbenike da potuju teritorijalni integritet Francuske i ostave rat u Aliru
na drugoj strani Sredozemlja. Stalno se zalagao za miran i diplomatski dogovor
izmeu alirskog islamistikog
499 17. lipnja 1999.: "ININ: Human Concern International Accused by Canadian
Government of Sponsoring Terrorism. You could be next." Newsgroup-poruka na
Islamic News and Information Netvvork, sijeanj 1996., str. 13.
http://www.inin.net.
500 Izvjee CIA-e o "meunarodnim islamskim nevladinim organizacijama" i
vezama s terorizmom. Vidi i: Izjava pod prisegom vieg posebnog agenta Davida
Kanea (Bureau of Immigration and Customs Enforcement, Department of Homeland
Securitv). United States of America v. Soliman S. Bibeiri. United States
District Court for the Eastern Di-strict of Virginia, Alexandria Division. Case
#: 03-365-A. 14. kolovoza 2003., str. 2.
501 Bouilhet, Alexandre i Thierrv Oberiez: "The Providential London Fog". Le
Figaro (Pariz), 3. studenog 1995., str. 26.
502 "Algeria - July 25 - Militants Suspected in Pari Blast". Op. cit.
180
A L - QA' i D i N 0 21H AD U EUROPI
pokreta i francuske vlade.503 Zato je takoer bio savreni cilj za kampanju
nasilja alirskih elija fundamentalistikog terorizma.
Zatim je 25. srpnja 1995. bomba raznijela unutranjost podzemne eljeznice u
Parizu na postaji RER St Michel. U eksploziji je poginulo deset ljudi, a 116 je
ranjeno. Zavladao je velik strah, jer su na toj postaji silazili mnogi
zapadnjaki turisti u posjetu oblinjoj katedrali Notre Dame. Anoniman
telefonski poziv jednoj radio-postaji preuzeo je odgovornost za bombaki napad u
ime glavnog stoera GIA-e. Bomba se sastojala od obinih plinskih boca vezanih
uz detonator i satni mehanizam, te nakrcanih vijcima kako bi se razletjeti
geleri.504 Taj je ureaj bio vrlo slian onome koji se predstavlja u jednoj
lekciji vojnog prirunika arapskih mudahedina koji je objavljen u Pakistanu.505
Francuski je sudac protiv terorizma Jean-Louis Bruguiere poslije svjedoio na
amerikom sudu:
Bilo je neto neobino u sustavu paljenja, znate, koji se stavlja da zapali
smjesu. Koristili su aruljice iz automobila, a brusnim su papirom izbrusili
gornji dio aruljice da izloe niti, pa kad bi se te niti zagrijale, zatvorile
bi krug. Te bi se niti uarile i posluile bi kao detonator. Taj je sustav
funkcionirao vrlo dobro.506
Potraga za moguim sumnjivcima za bombaki napad u metrou dovela je istraitelje
do osumnjienog lana GIA-e koji se skrivao u Stock-holmu. Tog je Alirca jedan
pariki policajac pogreno prepoznao kao jednog od dva mukarca koji su izali
iz putnikog vlaka nekoliko sekundi prije eksplozije. Policajac je primijetio
sumnjivo ponaanje te dvojice dok su jedan drugome dodavali torbu od lane koe.
Kad su forenziari ispitali scenu zloina, komad te torbe otkriven je
zalijepljen za ostatke bombe. Iako je alirskog sumnjivca vedska policija
poslije oslobodila sumnje za sudjelovanje u bombakom napadu u metrou, za-
503 "Political Backdrop to Pari Attacks". Indigo Publications Intelligence
Netvsletter, br. 274, 26. listopada 1995.
504 "Reporter's Transcript of Proceedings". United States of America v. Ahmed
Ressam, aka Benni Noris. United States District Court for the Western District
of Washington. Case #: CR 99-666-JCC. Datum: 2. travnja 2001., str. 28.
5Oi "Political Backdrop to Pari Attacks". Op. cit. 506 "Reporter's Transcript
of Proceedings". Op. cit.
POSLJEDNJA OFENZIVA 181
drali su ga zatvorenog u Stockholmu jer je francuska policija tvrdila kako je
vezan uz terorizam GIA-e.507
Izvorni je lanak u La Tribune imenovao zatvorenika iz Stockholma kao biveg
zaposlenika bosanskog ureda HCI-a u Zagrebu. Prema tvrdnjama CIA-e, ured HCI-a u
Stockholmu bio je pod nadzorom zbog primarnog sudjelovanja u skrivenoj bosanskoj
operaciji verca oruja.508 Le Monde, nadaleko itane francuske novine,
potvrdile su da dravna policija sumnja kako je zagrebaki ogranak HCI-a bio
mogui paravan za eliju GIA-e odgovornu za bombaki napad 25. srpnja.509
Stranica
5. srpanj 2010
Izvjee francuske obavjetajne slube krajem srpnja struno je zakljuilo da bi
se moda "otilo predaleko kad bi se ustvrdilo da sada postoji nekakva 'Zelena
Internacionala'", ali da sigurnosti Zapadne Europe oito prijeti opasnost od
teroristikih elija arapskih (pogotovo sjevernoafrikih) mudahedina
izvjebanih u Bosni.510
Kao da eli potvrditi taj stav, GIA je 17. kolovoza preuzela odgovornost za jo
jedan bombaki napad u parikom metrou, ovaj put na postaji Place de l'Etoile.
Zatim, samo devet dana kasnije, policija je otkrila novu improviziranu bombu od
plinske boce privrenu za tranice u blizini Lyona kojima prolazi brzi vlak
TGV. Sreom, bomba je oito zakazala, ime se izbjegla mogua tragedija i
straan udarac sigurnosti francuskog dravnog prijevoza. Policija je uspjela
skinuti otiske prstiju s ljepljive trake kojom je detonator zalijepljen za boce.
Otisci su odgovarali Khaledu Kelkalu, francuskom dravljaninu alirskog
podrijetla koji je navodno proao obuku u teroristikim logorima vezanim uz
Al-Qa'idu u blizini brdovite granice izmeu Pakistana i Afganistana.511 Smatralo
se da Keikal, koji je imao jake veze s meunarodnom
L
507 "Pari bomb suspect says has alibi in Sweden-report". Reuters. 23. travnja
1995.
508 Izvjee CIA-e o "meunarodnim islamskim nevladinim organizacijama" i
vezama s terorizmom. Op. cit., str. 13. Vidi i: Izjava pod prisegom vieg
posebnog agenta Davida Kanea (Bureau of Immigration and Customs Enforcement,
Department of Homeland Securitv). Op. cit., str. 2.
509 "Pari bomb suspect says has alibi in Sweden-report". Op. cit.
510 Incivan, Erich: "France uncovers Islamist netvvorks". Manchester Guardian
Weekly, 21. srpnja 1996., str. 17.
511 Drozdiak, William: "France's 'Unwanted': Alienated Arab Youths Turning to
Violence". The Washington Post, 14. studenog 1995., str. A14.
182
A L - Q A' I DIN DIHAO U EUROPI
arapsko-afganistanskom mreom, "vodi 'informativni ured' na nekoj tajnoj adresi
i stalno je u vezi s organizacijom Meunarodna ljudska pomo (HCI)", koju je
francuska policija sumnjiila da potajno "financira teroristike i gerilske
operacije".512 Tako su europske djelatnosti HCI-a, pogotovo u bivoj
Jugoslaviji, povezale Kelkala s drugim urotnicima koji su sudjelovali u nizu
parikih bombakih napada koji su se pripisivali GIA-i.
Kelkal je ubrzo postao najtraeniji ovjek u Francuskoj, a policija je pokrenula
temeljitu potragu za njim diljem zemlje. Sluajno ga je jedan Nijemac
intervjuirao nekoliko godina ranije radi akademskog rada o etnikim podjelama u
Francuskoj. Kelkal, dijelei mnoge stavove s drugim imigrantima iz Sjeverne
Afrike, oduevljeno je govorio o svojoj militantnoj vjeri, te je rekao
sugovorniku:
Nisam ni Arapin ni Francuz. Ja sam musliman... Kad uem u damiju, osjetim
olakanje. Tamo ovjeku stisnu ruku, prime ga kao starog prijatelja. Bez
sumnjienja, bez predrasuda... Kad na ulici vidim drugog muslimana, on se
osmjehne, pa stanemo i porazgovaramo. Prepoznajemo se kao braa, iako smo se
prvi put sreli.sn
Vie tjedana kasnije, policija je napokon naila na njegov trag kad je
zaustavila automobil koji mu je vozio namirnice u brdovita i poumljena
predgraa Lyona. Policija je uhitila vie osumnjienih pomagaa u automobilu, od
kojih je jedan bio njegov dobar prijatelj Karim Ko-ussa. Struni obavjetajni
izvori poslije su tvrdili da Koussa nije samo zavrio obuku u arapskim vojnim
logorima u Afganistanu, nego i da je proao "intenzivniji" dodatni teaj u
Pakistanu, na kojem je nauio izraivati napredne autobombe.514 Francuski su
dunosnici rekli novinarima da je Koussa imao bliske veze s raznim teroristikim
urotama GIA-e koji su se odvijali preko ljeta. Kako je izjavio francuski
ministar unutarnjih poslova Jean-Louis Debre: "Mogu vam rei da je Karim
512 "Pari Bombings 'Were Ordered from London'". The Daily Telegraph, 4.
studenog 1995.
513 Viorst, Milton: "The Muslims of France". Foreign Affairs (Council on
Foreign Re-lations), rujan/listopad 1996., str. 78.
514 "Political Backdrop to Pari Attacks". Op. cit.
POSLJEDNJA OFENZIVA
183
Koussa jedan od urotnika u napadu na imama Sahraouija."515 Kelkal je reagirao na
uhienja tako to se povukao dublje u planine, ivei poput okorjela gerilskog
ratnika iz Bosne, Afganistana ili Alira, spretno izmiui golemoj policijskoj
mrei koja je pala na regiju. Napokon je otkriven i ustrijeljen u dramatinom
Stranica
5. srpanj 2010
zavrnom pukaranju s francuskom policijom. Istraitelji su u njegovu posjedu
otkrili dvije puke, od kojih su za jednu forenziari utvrdili da je koritena
za umorstvo imama Abdelbakija Sahraouija 11. srpnja.516
Iako francuska policija nije bila spremna povui definitivne veze izmeu
teroristikih elija GIA-e u Europi i arapsko-afganistanskih voda u Bosni i
Afganistanu, mnogi su se promatrai slagali da su Khaled Kelkal i ostali
odgovorni u najmanju ruku bili uenici "afganistansko--bosanskog bratstva".517
Jedan je zapadnjaki obavjetajni izvor anonimno rekao novinaru agencije
Associated Press da je zabrinjavajue velik broj urotnika koji se smatraju
odgovornima za GIA-inu kampanju terora "dolo kroz Bosnu, gdje je vjerojatno
prolo obuku i steklo borbeno iskustvo".518 Druga su medijska izvjea ukazivala
da je nekolicina sumnjivaca otvoreno rekla istraiteljima kako su "proli obuku
u Afganistanu ili Bosni i Hercegovini".519
Francuski istraitelji koji su pratili meunarodni fenomen muda-hedina
upozoravali su na ozbiljne regionalne prijetnje sigurnosti koje dolaze od
"mladih Aliraca koji su nakon naputanja zemlje otili u Pakistan, Jemen,
Libanon ili Bosnu kako bi se vjebali ili borili".520 Francuska je obavjetajna
sluba procijenila da je vie od tisuu stranih boraca, uglavnom iz Sjeverne
Afrike i Arapskog poluotoka, prolo
L
515 Simons, Marlise: "Dead Bomb Suspect's Ties Still a Mystery in France". The
New York Times, 1. listopada 1995., dio 1, str. 6.
516 Smith, Alex Duval: "Dead Suspect is Linked to Most French Terror Attacks".
Guardian (London), 2. listopada 1995., str. 9.
517 Valle, Alexandre del: "La Bosnie: un Etat Islamiste pro-americain en plein
coeur du monde orthodoxe". 5. travnja 2000. http://www.geo-islam.org.
518 Latal, Sreko: "Mujahedeen Fighters Threaten British Peacekeepers". The
Associated Press. 28. listopada 1995.
519 Nundy, Julian: "France Trial (L-Only)". Voice of America. 24. studenog
1997.
520 Milleu, Gilles: "Complex, Flexible Organization". Liberation (Pari), 3.
studenog 1995., str. 2.
lu I
184
AL-QA'IOIN OIHAD U EUROPI
obuku i borbu sa arapsko-afganistanskim snagama tijekom rata u bivoj
Jugoslaviji. Pariki su izvori tvrdili da ti fanatini dragovoljci ulaze u Bosnu
"glumei lanove muslimanskih agencija za pomo. Te nevladine organizacije, koje
esto vode bivi 'afganistanski Arapi', davale su potporu vojnim operacijama
stranih mudahedina u Bosni."521
Prije ljeta 1995. mnogi su promatrai mirne due smatrali djelatnosti
afganistansko-bonjakih terorista u Europi kao iznimke - niz podudarnih ali
nevezanih akcija koje su poduzele formalno povezane islamske disidentske
skupine. Ipak, nakon to je odjeknuo sluaj Kel-kal-Koussa, brzo se proirilo
uvjerenje da se moda radi o veoj zavjeri. Francuski ministar unutarnjih
poslova Jean-Louis Debre napomenuo je da "iako te skupine imaju odreenu slobodu
djelovanja, usko su vezane s onima koji im daju zapovijedi, koji su osovina
pothvata za izazivanje nereda."522 Uistinu, iako se ponekad inilo da te ljude
pokreu njihovi neovisni motivi i razlozi, ipak su i dalje djelovali pod krovom
opih zapovijedi koje su im davali vii lanovi organizacija Al-Gama'at
Al-Islamiyya, GIA i Al-Qa'ida.
521 Inciyan, Erich: "France uncovers Islamist networks". Manchester Guardian
Weekly, 21. srpnja 1996., str. 17.
522 "France to maintain anti-terrorist guard". Agence France Presse. 16.
studenog 1995.
-8-VAL TERORA POSLIJE DAVTONA
Onim prvacima koji su iznosili istinu danju i nou... I pisali krvlju i patnjama
te reenice... Sukob koji traimo s otpadnikim reimima ne poznaje sokratske
rasprave, platonske ideale ni aristotelovsku diplomaciju. Ali poznaje dijalog
metaka, ideale atentata, bombakih napada i unitenja, te diplomaciju topa i
strojnice... Islamske vlade nikad nisu bile niti e ikad biti uspostavljene kroz
mirna rjeenja i odbore za suradnju. Uspostavljaju se onako [kao i uvijek]:
perom i pukom, rijeju i metkom, jezikom i zubima.
Iz Al-Qa'idina vjebenika koji je predoen na suenju urotnicima u bombakim
napadima na istonoafrika veleposlanstva 1998.
Svakako bismo previe pojednostavili stvar kad bismo pretpostavili da su SAD,
Velika Britanija i Francuska jedina odgovorna meunarodna tijela kojih se ticala
nazonost opasnih islamskih militanata u samom srcu jugoistone Europe. Mnoge
Stranica
5. srpanj 2010
arapske vlade, ak i neke koje nisu bile u dobrim odnosima sa Zapadom, zabrinule
su se nisu li previe bliske ambicioznom odredu ratnika dihada u Bosni. Tijekom
1980-ih,
186
Egipat, Saudijska Arabija, Alir i ostali smatrali su da je politiki zgodan
potez ako potiu svoje gorljive islamiste da pobjegnu u Afganistan. U ono doba,
kratkovidne su vlade u tom podruju zakljuile da je Afganistan, u srcu srednje
Azije, udaljen tisue kilometara od burne politike Bliskog istoka, "u drugom
svijetu". Kad se fundamentalistiki pokret tamo izolira, razmiljali su
utopisti, toliko e biti odvojen od tekuih dogaaja i potpore u zemljama
porijekla da e ubrzo uvenuti i izdahnuti. Ve je 1992., kad su arapski
militanti nastavili s nasilnim disidentskim djelatnostima u srednjoj Aziji
unato usponu i padu tamonjih reima sa sovjetskom potporom, ta se matovita
logika pokazala kao potpun promaaj. Preteno nedemokratske vlade sjeverne
Afrike, ugroene zbog radikalnog islama, posebno su se zabrinule zbog opasnosti
koju su predstavljali Al-Qa'ida i afganistanski Arapi.
Dan nakon stranog bombakog napada GIA-e na postaji metroa St Michel u Parizu,
26. srpnja 1995., egipatska se vladajua elita zapanjila kad je razotkrila jo
jedan razraeni pokuaj atentata na Hosnija Mubaraka, koji se trebao dogoditi
tijekom posjeta Adis Abebi u Etiopiji radi afrikog diplomatskog skupa.523 Napad
se na kraju povezao s elementima organizacije Al-Gama'at Al-Islamiyya i tada
(1995.) 37-godinjim viim egipatskim vojnim zapovjednikom Al-Qa'ide po imenu
Mustafa Hamza (Abu Hazim al-Masri). Abu Hazim je imao visok poloaj u
arapsko-afganistanskoj hijerarhiji; osim toga, bio je povjerljiva osoba i
viegodinji suradnik Abua Talala al-Qasimyja, zloglasnog pokrovitelja stranih
mudahedina u Bosni i glavnog meunarodnog glasnogovornika Al-Gama'ata.524 Abu
Hazim, "koji je mnogo putovao", odigrao je vanu ulogu u meunarodnom radu
Al-Qa'ide kako bi se pomoglo bosanskim mudahedinima. Na vojnom je sudu Sabri
Ibra-
523 Jansen, Michael: "16 die, 60 injured in bomb attack on Egyptian embassy".
The Irish Times, 20. studenog 1995., str. 13.
To Confuse the Security Organs". Al-Sharq al-Awsat, 7. oujka 1999., str. 6. I
vicarska i egipatska policija zakljuile su 1999. da je Abu Hazim "izravno ili
neizravno zapovjedio" zloglasni teroristiki napad u egipatskom Luxoru u
studenom 1997., kad je poginulo 58 europskih turista. Egipatski su dunosnici
dodali da je nakon napada Abu Hazim iz privremenog boravita u Sudanu pobjegao u
sigurnost Bin Ladenovih logora u Afganistanu. Vidi i: Hauser, Christine: "Bin
Laden 'behind Luxor strike'". Middle East Times, 23. svibnja 1999.
VAL TERORA POSLIJE OAYTOMA
187
him al-'Attar, nakon priznanja da je egipatski ratnik dihada, svjedoio kako se
po odluci da se pridrui borbi u Bosni odmah posavjetovao s Abuom Hazimom o
koracima koje treba poduzeti.525
Radei zajedno, Abu Talal i Abu Hazim radili su gotovo dvadeset godina na
okupljanju egipatskih ratnika dihada u jedinstvenu vojnu i ideoloku silu koja
e ukloniti prozapadni svjetovni reim u Egiptu. Al--Qasimy je ve bio traen i
osuen na smrt, zato to je organizirao vie umorstava i pokuaja atentata na
vojne, policijske i vladine dunosnike, kao i nekolicinu mirnih intelektualaca
koji su se protivili vladavini islamskih fundamentalista.526 Ali ovaj put je
otiao predaleko, pa se egipatska vlada pripremila uzvratiti udarac. Kao
odmazdu, pokrenula je agresivnu politiku zatiranja militantnih disidentskih
djelatnosti, kako u zemlji (kroz uhienje stotina sumnjivaca i masovna suenja),
tako i u inozemstvu (kroz vei nadzor islamistikih opasnosti za sigurnost u
drugim zemljama i preventivne akcije guenja pobuna radi zatite nacionalnih
interesa).527
Za sumnjiave vlade u sjevernoj Africi, pogreke poinjene u prolosti zbog
preutne potpore arapsko-afganistanskom odredu u Afganistanu vie se nisu smjele
ponoviti, a pogotovo ne u Bosni. Balkan im je bio pred vratima, preblizu da bi
se osjeali sigurno. Ne bi bio nikakav problem muslimanskim radikalima koji se
okupljaju i koordiniraju u jugoistonoj Europi da promijene smjer i uloe
energiju protiv susjednih "otpadnikih reima" junog Sredozemlja. Snaan korak
kojem je meta Abu Talal al-Qasimy uklonio bi kljunu kariku u meunarodnoj
islamskoj teroristikoj mrei, te bi moda donio korisne podatke o identitetu i
lokaciji drugih neuspjenih atentatora na Mubaraka.
Pojaani nadzor meunarodnih "organa sigurnosti" ispoetka nije omeo al-Qasimyja
u djelovanju na Balkanu. Kako tvrdi njegova supruga Amani Farouk, Abu Talal se
Stranica
5. srpanj 2010
12. rujna vraao u Bosnu, ovaj put kako bi napisao knjigu o arapskom odredu u
Zenici. Sigurno je prvo
To Confuse the Security Organs". Al-Sbarq al-Awsat, 7. oujka 1999., str. 6.
52(5 Ibrahim, Youssef, M.: "Muslim militant leader arrested on way to Bosnia,
Egypt reports". The Houston Chronicle, 24. rujna 1995., dio A, str. 31.
527 Jansen, Michael: "16 die, 60 injured in bomb attack on Egyptian embassy".
The Irish Times, 20. studenog 1995., str. 13.
188
A L-Q A' i DIN DIKAD U EUROPI
stigao u Hrvatsku 11. rujna, s lanim identitetom, a sljedei dan nastavio prema
unutranjosti. Na putu prema Zenici i sjeditu mudahedi-na, Abu Talal je
tajanstveno netragom nestao. Nije ga bilo dva tjedna, a njegov je nestanak
izazvao mnogo govorkanja i rasprava u radikalnim islamskim krugovima.
Zatim su egipatski dunosnici objavili novinarima lista Al-Ahram, najveih
novina u vlasti drave, da je nekadanjeg mulu uhitila hrvatska policija u
Zagrebu. Arapski su obavjetajni izvori iskoristili taj incident kao priliku da
se okome na naivne europske vlade koje su davale azil i utoite ljudima kao to
je al-Qasimy. Jedan je slubenik egipatske vlade mudro upozorio:
Njegovo uhienje dokazuje ono to mi oduvijek govorimo, naime, da te
teroristike skupine djeluju diljem svijeta, koristei mjesta kao to su
Afganistan i Bosna za obuku boraca koji se vraaju na Bliski istok... Europske
zemlje poput Danske, vedske, vicarske, Engleske i drugih, koje tim teroristima
pruaju utoite, sada bi trebale shvatiti da e ih to progoniti u njihovu
vlastitu domu}1*
Abu Talal al-Qasimy uhien je u sloenoj ali spretno obavljenoj operaciji "otmi
i zadri", koju su dogovorile egipatske i hrvatske tajne slube uz navodni
nadzor CIA-e. Ne udi to su Egipani paljivo pratili al-Qasimyja jo od
neuspjenog atentata na Mubaraka 26. lipnja u Adis Abebi. Oito su ga pratili na
putu do Balkana i javili hrvatskoj sigurnosnoj slubi da stie. Hrvati su drali
Abua Talala vie dana, dok su ga ispitivali agenti vie meunarodnih
obavjetajnih i policijskih tijela. Ameriki je FBI navodno bio jedna od
zainteresiranih strana; strunjaci FBI-a "htjeli su ga povezati sa eikom Omarom
Abdelom Rahmanom i drugima koji su 1993. stajali iza napada na Svjetski
trgovaki centar" u New Yorku.529 U Islamskom kulturnom institutu u Milanu
talijanski su istraitelji pronali pismo koje je Abu Talal al--Qasimy poslao
militantnom afganistanskom ratnom vodi Gulbuddinu Hekmatyaru, traei od njega
da primi i smjesti eika Omara Abdela
528 Ibrahim, Youssef, M.: op. cit.
529 "Egyptian Islamists Hit Back". Indigo Publications Intelligence
Neivsletter, 23. studenog 1995., br. 276.
VAL TERORA POSLIJE D AYT ONA
189
Rahmana. Osim toga, u institutu je pronaeno i pismo napisano nakon toga, od
uprave Al-Murabetona (u kojoj su bili Ayman al-Zawahiri i Abu Talal al-Qasimy),
koja zahvaljuje Hekmatyaru to je pristao ugostiti slijepog eika.530
Hrvati su tvrdili da je nakon samo est dana pritvora Abu Talal al-Qasimy
"puten" i tjeran iz zemlje uz zabranu ulaska od godinu dana. Ali zapravo
al-Qasimy nije ni vidio svjetlo dana, nego su ga Hrvati na nepoznat nain
izruili u Egipat na suenje i gotovo sigurnu smrtnu kaznu. Prema dobro
obavijetenim izvorima, to je postignuto tako da se Abu Talal prvo premjestio u
privremeno zatoenitvo na amerikom bojnom brodu na Jadranu, slino kao to se
postupilo s vanim lanovima Al-Qa'ide i talibana za vrijeme rata SAD-a i
Afganistana 2001-2.531 Operacija je bila uspjena, ali ni priblino tako tiha i
skrivena kao to su se nadali odgovorni ljudi. U Londonu je arapski list
Al-Hayat citirao predstavnike organizacije Al-Gama'at Al-Islamiyya koji su
osudili uhienje i upozorili da e zadnje neprijateljske djelatnosti Hrvatske
protiv arapskih mudahedina staviti tu zemlju zajedno s Mubarakovim reimom u
Egiptu "na izravnu crtu osvete islamskih skupina".532
Taj je bijes svakako dobrim dijelom bio usmjeren na jo jednu stranu koja se
smatrala odgovornom za nove probleme stranih mudahedina: Sjedinjene Amerike
Drave. Arapski su borci ve bjesnili zato to diplomati SAD-a i Europe koriste
bonjake pobjede u Vozui i drugdje (bitke plaene krvlju, znojem i suzama
mudahedina) kao sredstvo da zastrae Srbe i natjeraju ih na ope primirje.
Radikalni islamisti sigurno nisu namjeravali da njihove strane rtve u
operacijama Crni lav, udo i Badr budu glasnici mira ili poticaj za pregovore
zapadnjakih politiara. Oni su samo htjeli pokrenuti novu ofenzivu Armije BiH
kako bi se produio rat sa Srbima. Zrane udare SAD-a na srpske ciljeve i
Stranica
5. srpanj 2010
obeanja NATO-a da e Bonjacima napokon ukinuti embargo na oruje smatrali su
drskim pokuajima da se ponite teki napori ratnika di-
.530 Protuteroristiko izvjee talijanskog Odjela za opa istraivanja i
s" "Egvptian Islamists Hit Back". Op. cit. sil Ibrahim, Youssef, M.: op. cit.
190
A L-Q A' IDIN DIHAD U EUROPI
VAL TERORA POSLIJE DAVTONA
191
hada kako bi se ostvarili diplomatski sporazumi koji se potpuno protive njihovim
interesima. U vojnom izvjeu iz Zenice 22. rujna, Abu el-Ma'ali se odluno
obratio svojim "neprijateljima" u vladama SAD-a, Francuske i Britanije:
Zato ste se zaudili pobjedi muslimana? Razlog je dobro poznat: SAD, koji vlada
ovim bolesnim svijetom zajedno sa idovima i kranima... nije htio vidjeti kako
Mutvabideen (poklonici jedinoga Boga, muslimani) slave pobjedu nad poklonicima
kria, pravoslavcima, i htjeli su to iskoristiti za sebe... Znamo da e doi dan
kad emo se boriti protiv idova, a Svemogui e nam udijeliti pobjedu, i znamo
da e se najbolji vojnici boriti protiv krana, i sve su to obeanja i
radovanja od Alahova glasnika... Jamimo brai da vrsto idemo njihovim putem
dok se ne sretnemo u raju, inalah [ako Bog da].sii
Nekoliko dana kasnije, Abu el-Ma'ali je odaslao izravan poziv meunarodnim
pristaama i simpatizerima arapsko-afganistanskog pokreta u Bosni: "USTANITE DA
POMOGNETE BRAI, i uklonite zapreke oko vas. aljemo vam pozdrave... unato
urotama neprijatelja i nevjernika u zlom pokuaju da ponite ove uspjehe i
osvajanja kako bi ih pripisali sebi." Emir mudahedina dalje je napomenuo da "te
pokuaje vodi SAD i kriarski Zapad, pa budite svjesni urota Alahovih
neprijatelja i njihove mrnje prema islamu i muslimanima, a Alah dobro zna to
oni rade".534
Prvi pravi arapsko-afganistanski odgovor na uhienje Abua Talala al-Qasimyja
doao je 20. listopada, kad je tik pred podne strahovita eksplozija zatresla
mirni hrvatski luki grad Rijeku.535 U 11:22 ujutro, bomba-samoubojica je
aktivirao 70 kg TNT-a skrivenih u vozilu marke Fiat Mirafiori, parkiranu pred
sjeditem policije Primorsko-goran-
533 "Importat[sic] Communique to Muslims". Armija Republike BIH, 3. korpus;
odred "El-Mudahidin": Neidentificirana obavijest koju je izdao Abu el-Ma'ali,
datirana 22. rujna 1995. Islam Report, The American Islamic Group (AIG), 23.
rujna 1995.
534 "Congratulations [sic] to the Muslim World". Armija Republike BIH, 3.
korpus; odred "El-Mudahidin": Neidentificirana obavijest koju je izdao Abu
el-Ma'ali. Islam Report, The American Islamic Group (AIG), 25. rujna 1995.
535 Hrvatski radio. Emitirano na hrvatskom jeziku u Zagrebu. 20. listopada
1995., 16:00 GMT.
ske upanije.536 Nepoznati je bomba poginuo, dva su prolaznika teko ranjena, a
dvadeset i sedam drugih ljudi pretrpjelo je lake ozljede. Bomba je bila
dovoljno snana da uniti sjedite policije i oteti vie oblinjih zgrada, medu
kojima je bila poslovnica Zagrebake banke i osnovna kola.537 Hrvatska je
policija u ostacima eksplozije pronala ostatke bombaeve kanadske putovnice
(koju je izdalo veleposlanstvo Ottawe u Kuvajtu), u kojoj je naveden kao
31-godinji mukarac po imenu John Fawzan. Fawzana je ve istraivala talijanska
protuterori-stika sluba zbog njegovih veza s Islamskim kulturnim institutom u
Milanu, koji je kontrolirao vii emir bosanskih arapsko-afganistanskih
mudahedina Anwar Shaaban.538 Prema tvrdnjama CIA-e, bomba--samoubojica, "lan
organizacije Al-Gama'at [al-Islamiyya]", bio je i zaposlenik zloglasne Agencije
za pomo treem svijetu (TWRA).539 Na konferenciji za tisak koju je policija
organizirala na brzinu, hrvatski ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak
izjavio je kako se bombaki napad smatra "ozbiljnim teroristikim napadom".540
Sljedeeg su dana zapadnjaki mediji u Kairu dobili anonimnu fak-siranu
obavijest, navodno od predstavnika organizacije Al-Gama'at al-Islamiyya. U
poruci su preuzeli odgovornost za bombaki napad u Rijeci, koji je poinjen kako
bi se "dokazalo da sluaj eika Talaata Fo-uada Qassema... nee proi samo tako,
nego e izazvati vodopade krvi koji e potei iz hrvatskih interesa iznutra i
izvana... Hrvati, varate se ako mislite da e ova stvar mirno proi."541 U tom
je dokumentu Al-
L
53S Gatti, Fabrizio: "1995: From Milan a car bomb leaves for Fiume". Corriere
della Sera (Italija), 11. studenog 2001.
537 Hrvatski radio. Emitirano na hrvatskom jeziku u Zagrebu. 20. listopada
Stranica
5. srpanj 2010
1995., 16:00 GMT.
538 Gatti, Fabrizio: "1995: From Milan a car bomb leaves for Fiume". Corriere
della Sera (Italija), 11. studenog 2001.
Enforcement, Department of Ho-meland Securitv). United States of America v.
540 "Car-bomb rocks Croatian city". Independent (London), 21. listopada 1995.,
str. 13. .541 "Egvptian Radical Group Claims Bombing in Croatia". The Associated
Press, 21. listopada 1995.
192
A L-Q A' i D i N DIHAD U EUROPI
-Gama'at govorila sasvim otvoreno i strogo zatraila da hrvatska vlada "pusti
eika Qassimija i formalno zamoli oprotenje kroz medije... Zatvorite vrata
pakla koja ste otvorili... inae ete zapoeti rat iji kraj vidi samo Alah
(Bog)." To je apokaliptino upozorenje shvaeno toliko ozbiljno da je egipatski
predsjednik Mubarak odustao od najavljenog posjeta Ujedinjenim narodima u New
Yorku zbog straha od novog pokuaja atentata nakon tog pisma i neuspjele urote
oko Adis Abebe prethodnog ljeta.542
Ameriki su obavjetajci napominjali da je eik Anvvaar Shaaban osobno odgovoran
za organizaciju teroristike akcije u Rijeci. Bombaki je napad trebao biti samo
uvod u novu strategiju koju su primijenili mudahedini. Kako se dugi balkanski
rat primicao kraju, Shaaban "i drugi mudahedinski vode poeli su planirati
napade na NATO-ve snage koje su se trebale poslati u Bosnu".543 U intervjuu
ujesen 1995., u glasniku odreda mudahedina "Poziv na dihad", Abu el-Ma'ali je
bio posebno zadovoljan rezultatima napada u Rijeci. Francuski su istraitelji
smatrali da je teroristiki napad u listopadu "pokazao da je Abu el-Maali blisko
povezan s [Al-Gama'at], kako ideoloki, tako i na djelu."544
Vie godina nakon toga hrvatska je policija traila druge sumnjivce koji su se
smatrali odgovornima za pripremu bombakog napada u Rijeci. Svjedoci, medu
kojima je i policajac s parkiralita sjedita policije, opisali su sumnjivi
mercedes koji je vozio Arapin i koji je odjurio odatle neposredno prije
eksplozije. Nakon to su pregledali fotografije sumnjivaca, svjedoci su sa
sigurnou prepoznali traenog 36-godinjeg egipatskog militanta vjernog
organizaciji Al-Gama'at Al-Islamiyya, po imenu Hassan al-Sharif Mahmud Saad.
Saad, koji je ivio u Cologno
542 "Jamaa claims Croatia bombing, Mubarak cancels New York trip". Deutsche
Presse-Agentur, 21. listopada 1995.
Enforcement, Department of Home-land Securitv). Op. cit.
544 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Franc,ois Ricard: Requisitoire Definitif aux
Fins de Non-Lieu. De Non-Lieu partiel. De Requalification, De Renvoi devant le
Tribunal Correctio-nnel, de mantien sous Controle Judiciaire et de maintien en
Detention. Cour D'Appel de Pari; Tribunal de Grande Instance de Pari.
VAL TERORA POSLIJE 0AYT0NA
193
Monzese (predgrau Milana), bio je istaknuta linost u Islamskom kulturnom
institutu (ICI). ak je sjedio u povjerenitvu Shaabanove vlastite talijanske
dobrotvorne organizacije "II Paradiso". U Italiji se znalo da Saad ima Fiat 131
Mirafiori s tablicama Bergama, upravo onaj koji je iskoriten za napad u Rijeci.
Ve je 1993. putovao iz Italije u Bosnu koristei jemensku putovnicu na ime
Abdullah Essindar. Ali svi su u damiji ICI-a znali da se neto promijenilo u
lipnju 1995., kad je Hassan Saad ukrcao obitelj i imovinu u fiat i trajno otiao
u Bosnu. Njegovi su prijatelji u ICI-u govorili da je otiao kako bi se
pridruio odredu Kateebat al-Mujahideen pod vodstvom Anwara Shaabana.545 etiri
mjeseca poslije, u Rijeci, Al Sharif je iskoristio Johna Fawzana i svoj pouzdani
fiat kao topovsko meso u stranoj demonstraciji odlunosti za Hrvate i sve koji
se usude izazvati organizaciju Al-Gama'at Al--Islamiyya.
Hassana Saada je napokon prepoznala i uhitila bosanska policija u srpnju 2001.
Ministar unutarnjih poslova BiH Muhamed Bei rekao je novinarima: "Utvrdili smo
da je osoba umijeana u postavljanje automobila-bombe u Rijeci, ali zbog drugih
zloina zbog kojih ga trai Egipat, bit e izruen toj zemlji." Drugi egipatski
graanin uhien zajedno sa Saadom takoer se trebao izruiti Kairu na izriit
zahtjev Mubarakove vlade.546 Taj je pojedinac poslije imenovan kao Abu Imad
Stranica
5. srpanj 2010
al-Masri (poznat i kao Imad el-Misri), ovjek koji je napisao udbenike za
dihad u zenikom centru za mlade koji je sponzoriralo kuvajtsko Drutvo za
obnovu islamskog nasljea.547 Kad je uhien, neki su smatrali da je Abu Imad bio
glavni predstavnik Osame Bin Ladena u Bosni. Njegovo se hvatanje bez sumnje
smatralo velikom pobjedom egipatske tajne slube protiv radikalnih islamskih
disidenata smjetenih u Europi.
U meuvremenu, kao odraz kaotine i napete atmosfere ujesen 1995., nakon
uhienja al-Qasimyja i bombe koju je Al-Gama'at postavio u Hrvatkoj, bilo je
samo pitanje vremena kad e se ponovo razbuktati smrtonosne razmirice izmeu
bijesnih mudahedina i zapadnjakih mi-
545 Gatti, Fabrizio: op. cit.
54(; Novinska agencija HINA. Emitirano na engleskom jeziku u Zagrebu. 28. rujna
2001., 13:32 GMT.
547 Gatti, Fabrizio: op. cit.
194 AL-OA'IOIN D ZI H A D U EUROPI
rovnih snaga u Bosni. Zbog paranoja o navodnim "kriarskim zavjerama" protiv
njih, islamski su militanti bili spremni udariti na razne stvarne i izmiljene
nevjernike neprijatelje. Kako je rekao jedan britanski humanitarni radnik,
Arapi "su traili kavgu, a tada se dogodilo da je Britanac ubio jednoga".548
To se dogodilo 5. listopada, kada je britanski vojnik UN-a imao sukob s
Elvedinom Hodiem, veteranom Armije BiH i bonjakim dragovoljcem u odredu
arapskih mudahedina.549 Tijekom ophodnje koja je uvala oruano transportno
vozilo na cesti izmeu Gornjeg Vakufa i Bugojna, u mjestacu Rudina, britanskom
je vojniku odjednom pristupio Hodi, koji je navodno izvikivao parole protiv
Britanaca i UN-a.550 Hodi je izvukao pitolj, uperio ga Britancu u glavu i
otkoio oruje. Smatrajui da ima pravo na samoobranu, britanski je vojnik
preventivno ustrijelio Hodia. Kad je ranjeni bonjaki radikal nastavio s
prijetnjama, vojnik je ponovo pucao i ubio ga.551 Ne znajui dobro za Hodieve
odnose sa stranim odredom, ni Britanci ni UN-ove snage ispoetka nisu shvatili
kakve e posljedice donijeti dogaaj iz Rudine.
Bonjake su vlasti na kraju prihvatile opravdanje iz izvjea britanskih snaga
UN-a, ali u regiji se proirio glas da "obitelj i prijatelji ele krv".552 Kako
su govorili, Hodi je samo gurao kola s krumpirom na polju i ustrijeljen je bez
razloga kad je priao predstavniku UN-a kako bi razgovarao s njim.553 Zbog toga
su zavladale glasine o stranim prijetnjama arapskih mudahedina da e ubiti
etiri britanska vojnika kao odmazdu za Hodievu smrt.554 Ljudi za koje se
sumnjalo da su strani muslimanski borci pucali su iz automatskog oruja i
raketnih bacaa
548 Peterson, Scott: "Bosnia's Holy Warriors: Sinister, or Just Bored?" The
Christian Science Monitor, 7. prosinca 1995., str. 1.
549 Brown, Adrian: "Islamic warriors become liability". Agence France Presse,
30. studenog 1995.
550 "Islamic 'Vendetta' Targets British Troops". Guardian (London), 25.
listopada 1995., str. 13.
551 Peterson, Scott: op. cit.
552 Peterson, Scott: op. cit.
551 "Bosnian Mujahedeen Will Welcome, Not Threaten, US Soldiers". The Associated
Press, 4. prosinca 1995.
554 Borger, Julian: "Vengeful Islamic Guerillas Threaten British Troops Bound
for Bosnia". Guardian (London), 28. studenog 1995., str. 2.
195
na oklopno promatrako vozilo UN-a na cesti izmeu Bugojna i Novog Travnika 10.
listopada, ime su onesposobili vozilo, ali nisu nikoga teko ozlijedili.
Ironijom sudbine, promatrai u vozilu bili su preteno mirovni vojnici iz drugih
muslimanskih zemalja.555 Norveki je konvoj pomoi 22. listopada nakratko bio
zarobljen od strane arapskih mili-tanata u blizini Tuzle. Dvojici su
humanitarnih radnika stavili poveze preko oiju, oteli ih i prijetili im
smaknuem. Ipak, kad su ratnici di-hada shvatili da su lanovi konvoja
Norveani a ne Britanci, odjednom su ih pustili. Jedan od naoruanih ljudi
navodno je govorio arapski i bio osumnjien da je s odredom Kateebat
al-Mujahideen sudjelovao u glavnim bitkama ljeta 1995.556
Britanski je ministar obrane Michael Portillo potvrdio na sjednici britanskog
parlamenta 24. listopada da se zbog prijetnje sigurnosti koju ine strani
muslimanski ekstremisti britanske mirovne snage vie ne alju onako kako je
planirano. Portillo se poalio da je "dolo do problema u Srednjoj Bosni, gdje
se ini da mudahedini djeluju kako bi se osvetili britanskim snagama, pa je UN
privremeno povukao britanske snage s odreenih zadataka pratnje konvoja u
Stranica
5. srpanj 2010
Srednjoj Bosni... To je uinjeno na prijedlog UN-a radi njihove sigurnosti".557
Kris Janovvski, glasnogovornik Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za
izbjeglice (UNHCR) u Sarajevu, sumorno je dodao: "ini se da trae Britance.
Moda im neto zamjeraju. To je alarmantno."558 Chris Gunness, drugi
glasnogovornik UN-a, upozorio je da e meunarodne mirovne snage "smatrati
bosansku vladu odgovornom za prijetnje ili djelovanje protiv britanskih snaga".
Bonjacima su smetale i druge stvari. Jo otkad su u rujnu zavrile bitke na
frontu, "ratom iscrpljene" arapsko-afganistanske postrojbe ostale su na Balkanu
kao brodolomci, pravei probleme mjesnim vlastima gdje god bi se pojavile. Kao
to je objasnio kapetan Colin Arm-
Associated Press, 28. listopada 1995.
556 "Islamic 'Vendetta' Targets British Troops". Op. cit.
'57 Cracknell, David: "Portillo confirms Islamic threat to Bosnia troops". Press
Associ-ation, 24. listopada 1995.
558 "Islamic 'Vendetta'". Op. cit.
196
A L-Q A'i 0 I N DIHAO U EUROPI
VAL TERORA POSLIJE DAYT 0 NA
197
strong-Bell, britanski vojni glasnogovornik: "Problem je to su bili na
bojinici, a sada bojinice vie nema." Strani odred, "osamsto besposlenih
tipova", bio je suvian, a sada je postao prava bava baruta.559 Dugorono
gledano, bio je opasan i za meunarodne snage u regiji i za nevine civile.
Bonjaci su bjesnili zato to mudahedini ometaju neophodne meunarodne konvoje
humanitarne pomoi, te su oito izdali vie strogih upozorenja strancima da
prestanu s izazivanjem nereda.560
Ipak, bosanska vlada nije htjela ili nije mogla poduzeti vrste korake da
ogranii djelatnosti obuke i novaenja odreda Abua el-Ma'alija u Zenici. U
izjavi za javnost, Armija BiH je optuila da je negativan prikaz mudahedina u
medijima zapravo namjeran "pokuaj da se sakrije istina i ne objasni kako je
teak zloin ubojstvo [Elvedina Hodi-a], koji se jo nije bio oporavio od rana
zadobivenih tijekom oslobaanja Vozue na planini Ozren". Iako su odmah openito
osudili "sve nezakonite radnje" koje su poinili muslimanski borci, bonjaki su
dunosnici uporno tvrdili da je "odred El Mudahedin jedna od naj-poslunijih
postrojbi u Republici Bosni i Hercegovini, iji vojnici sada izvravaju svoje
redovne vojne dunosti nakon sjajnih pobjeda na Oz-renu".561 Ipak, nekoliko
tjedana kasnije, zenike su civilne vlasti dale vlastitu neovisnu izjavu o
negativnim posljedicama "odreenih stranaca" na "trud da se uspostavi mir,
sigurnost i jednakost za sve graane naega grada".562
Dana 27. listopada, mali se konvoj od dva britanska terenska vozila, UN-ova
dipa s vojnim promatraima i dva vojna vozila bosanske vlade nalazio na planini
Bliz kod Zavidovia i nadgledao nesigurno primirje. Medu putnicima u konvoju bio
je zapovjednik 35. divizije Armije BiH i ophodnja petorice britanskih vojnika
Kraljevske regimente strijelaca u okviru mirovnih snaga UN-a.563 Dok su
prolazili podrujem, Britanci su naili na tri strana mudahedina koji su ih
pitali to
559 Peterson, Scott. Op. cit.
560 Bellamy, Christopher: "Mujahedin threats 'disturb' UN in Bosnia".
lndependent (London), 26. listopada 1995., str. 14.
561 Radio Bosna i Hercegovina. Emitirano na srpskohrvatskom jeziku u Sarajevu.
4. studenog 1995., 18:00 GMT.
562 Borger, Julian. Op. cit.
563 Ravina, Pazit: "Britons targeted in Bosnia". Sunday Times, 29. listopada
1995.
rade. Kad su se plave kacige vratile s planine do svojih vozila, prema iskazu
potpukovnika Chrisa Vernona, nali su se okrueni petnaestori-com neprijateljski
nastrojenih arapskih ratnika dihada, "dok su jo petnaestorica zauzeli poloaj
za paljbu du ceste kroz oblinje mjesto... Konkretno su im zaprijetili: 'Ubit
emo vas.'"564 Zapovjednik divizije Armije BiH brzo je stupio naprijed i nakon
nekoliko napetih minuta burnih pregovora uspio nagovoriti nesklone gerilce da ne
ubiju nikoga. Kad se konvoj na brzinu okupio da ode, gnjevni su mudahedini
trali uz vozila, lupali po njima i tresli ih, maui i viui da ele prerezati
grkljan petorici Britanaca.565
To je privuklo neugodno mnogo meunarodnih medija i politike panje na
Sredinju Bosnu. Domove britanskih humanitarnih radnika u tri grada u Srednjoj
Bosni militantni su muslimani vandalski ispisali grafitima upozorenja,
obeavajui osvetu. Britanske su tablice i vladine oznake utke maknute s
Stranica
5. srpanj 2010
kamiona i drugih vozila na zadatku u regiji. Proelnik jedne britanske
humanitarne skupine u Bosni komentirao je da "postoji znatna zabrinutost da e
izvriti osvetniki napad... Humanitarne organizacije vraaju ljude iz Bosne, to
je vrlo ozbiljno stanje".566 ak je i Britanska administracija za prekomorski
razvitak (ODA), bivi poslodavac Paula Goodalla, privremeno prekinula svoje
djelatnosti zbog sigurnosnih razloga. Vii vojni i diplomatski vode UN-a u
Bosni, znajui da e ih kriviti za svaki teroristiki in protiv Britanaca koji
bi se mogao izbjei, pojaali su skriveni i javni pritisak na bosansku vladu
kako bi poduzela preventivne korake i osigurala sigurnost britanskih mirovnih
snaga. Chris Vernon je objavio novinarima: "znamo da bosanske vojne vlasti imaju
tekoa pri smirivanju tih ljudi".567 Ipak, "jasno smo rekli bosanskim vojnim
vlastima u Sarajevu da nismo nimalo zadovoljni. Oni kau da je teko nadzirati
te ljude, a mi kaemo da to nije dovoljno dobro opravdanje". Vernon je otiao
tako daleko da je
L
Associated Press, 28. listopada 1995.
5(55 Ravina, Pazit: op. cit.
566 Williams, David: "Fleeing for their lives; British aid vvorkers quit Bosnia
as Islamic guerrillas threaten death". Daily Mati (London), 2. studenog 1995.,
str. 14.
567 Smith, Tony: "UN Warns Islamic Fighters After They Detain Peacekeeper". The
Associated Press, 2. studenog 1995.
198
A L-Q A' IDIN DZlHAD U EUROPI
rekao kako je ve poduzeo preventivne mjere kako bi osigurao neka vojna sredstva
da se zapadnjaki vojnici zatite od osvetnikih napada skupine od oko tisuu
islamskih ekstremista "koji se uglavnom sastoje od Afganistanaca" sa sjeditem u
Zenici.568 U kasnijim je izjavama Vernon spomenuo "snage za brzu reakciju"
sastavljene od francuskih i britanskih snaga koje su spremne na akciju protiv
odreda stranaca.
Velike rijei iz UN-a brzo su dobile odgovor: novu teroristiku prijetnju, u
kojoj su se mudahedini okomili na plave kacige iz svih europskih zemalja.569
Jedan je pripadnik mirovnih snaga UN-a iz Novog Zelanda otet u Zenici, ali nakon
nekoliko sati je osloboen bez nasilja. Otmiari su ga strogo upozorili da
mudahedini "gledaju na sve Europljane jednako kao na Britance, te da Europa i
SAD imaju samo financijske interese u Bosni".570 Sljedee rtve nasuminog
divljanja stranih milita-nata bila su jo dva vojnika UN-a iz Novog Zelanda,
koji su pokuali organizirati utakmice ragbija u Bosni. Dok su se vozili u
blizini Zenice, oteti su i drani u nepoznatoj zgradi gotovo dva sata, trpei
"manje verbalne uvrede". Kad je utvreno da su Novozelanani, puteni su na
slobodu i oruje im je vraeno.571 Britanski humanitarni slubenik u Zenici
sloio se da je situacija dovoljno napeta da "ovjek svakako dobro razmisli
prije nego to ude u automobil i odveze se nekamo".572 Armija BiH otjerala je
mudahedine iz same Zenice, ali oito ih je bilo mnogo u predgraima, kao i u
stoeru u Podbreju. To je znailo da ostaje nesigurnost za konvoje humanitarne
pomoi koji nisu imali drugog naina nego da putuju kroz podruja kojima se
kreu gerilci. U oito simbolinom vandalizmu, spomen-obiljeje ubijenom vozau
ODA-e Paulu Goodallu pokraj ceste juno od Zenice razbio je nepoznati
poinitelj.573
568 Simon, Chris: "UN expands convoy movement in Bosnia". United Press
International, 30. listopada 1995.
569 "Mujahedin group threatens European 'blue berets"'. Deutsche
Presse-Agentur, 2. studenog 1995.
570 Smith, Tony: op. cit.
571 Bell, Cathie: "Soldiers seized on rugby mission". The Dominion
(Wellington), 4. studenog 1995., str. 1.
572 Borger, Julian: op. cit. 573 Borger, Julian: op. cit.
VAL TERORA POSLIJE DAYTONA
199
Ponovno je nasilje stranih mudahedina u Bosni dobilo "odgovor" muslimanskih
militantnih saveznika u drugim zemljama. Ujutro 13. studenog 1995.
automobil-bomba je eksplodirao u saudijskom gradu Rijadu, u amerikom centru za
obuku saudijske Nacionalne garde. Ameriki pukovnik Albert Bleaklev upravo je
izaao iz zgrade i ulazio u svoj automobil. Odjednom je ugledao bljesak, a
udarni je val unitio oblinje parkirane automobile. Bleaklev je "osjetio val
topline" na licu, "kao da je gurnuo glavu u penicu". Njegov je automobil tako
razoren gelerima da je Bleaklev u prvi as pomislio da je bomba u njegovu
Stranica
5. srpanj 2010
vozilu.574 Sedmero je ljudi poginulo, od toga pet graana Sjedinjenih Drava, a
jo je trideset i sedam Amerikanaca ranjeno. Nekoliko mjeseci kasnije, saudijska
je policija pod vodstvom ministra unutarnjih poslova princa Navifa objavila
uhienja i priznanja etvoro osumnjienih za teroristiki napad, a to su bili:
Abdulaziz Bin Fahd Nasser al-Mut-ham, Riyad Suleiman Ishak al-Hajiri, Muslih Ali
Ayed al-Shamrani i Khalid Ahmed Ibrahim al-Saeed.575
Al-Mutham, al-Hajiri i al-Shamrani priznali su da su arapsko-afga-nistanski
veterani, koji su u Afganistanu "upoznali skupine mnogih nacionalnosti koje su
imale ekstremistike stavove o vladarima, vladama i ulemama." Priznanja sve
trojice govorila su o faksiranim porukama od Osame Bin Ladena "kao i brourama
islamskih skupina u Egiptu i Aliru". Al-Shamrani, koji je navodno vodio urotu,
prvo je vjebao na tromjesenom teaju u vojnom logoru Al-Farooq, koji je vodila
Al--Qa'ida. Ve je bio i u dihadu u Bosni, gdje se borio u odredu Kateebat
al-Mujahideen oko etiri mjeseca. Gotovo odmah po povratku iz Bosne u Saudijsku
Arabiju, al-Shamrani je utemeljio i pokrenuo teroristiku eliju s drugim
arapsko-afganistanskim veteranima i poeo planirati kampanju atentata i
bombakih napada protiv saudijskog reima i zapadnjakih ciljeva. Ta je
djelatnost ubrzo dosegla vrhunac u studenome s dramatinom eksplozijom u
Rijadu.576 Ubrzo nakon toga, Saudij-
573 Borger, Julian: op. cit.
574 Dennehy, Kevin: "Cape man relives close call with terrorist bombing vvhile
in Saudi Arabia". Cape Cod Times, 25. listopada 2001.
575 "Culprit in Riyadh bombing arrested; Prince Naif lauds General
Investigations". Riyadh Daily, 23. travnja 1996.
576 Ibid.
200
AL-OA'IDIN D 21 H A D U EUROPI
ci su urno odrubili glavu svoj etvorici, prije nego to su ih istraitelji iz
SAD-a, Italije i Francuske mogli ispitati i provjeriti jesu li djelovali u
okviru vee zavjere.
Uznemirujui dogaaji u Bosni i na Bliskom istoku izazvali su valove koji su
stigli sve do Washingtona. Kako su mirovni pregovori napredovali izmeu raznih
strana u Bosni, bilo je sve oitije da se sprema konaan dogovor koji e od
prosinca 1995. dovesti vie od 60.000 vojnika NATO-a u regiju da djeluju kao
mirovne snage. Generali i analitiari u Pentagonu nervozno su pratili kako se
poveava "rat" izmeu europskih vojnika UN-a i nepredvidljivih arapskih
militanata. Prema predloenom mirovnom sporazumu u Davtonu, amerike su snage
trebale preuzeti "Sjeverni sektor", podruje od Zenice do Tuzle. To je znailo
da e ameriki vojnici biti odgovorni za odravanje reda u velikom podruju koje
kontroliraju mudahedini.577 Domaa politika potpora za vojno sudjelovanje
SAD-a u Bosni mogla se odrati samo ako operacija bude "kirurka", bez
prolijevanja krvi i bez mjesnog otpora. U jednom tadanjem intervjuu,
potpukovnik Chris Vernon je upozorio da je mrnja mudahedina "uglavnom
usmjerena protiv Britanaca. Teko je rei hoe li se okrenuti i protiv
Amerikanaca".578
Strahovi amerikih politiara svakako se nisu smanjili kad je Abu el-Ma'ali u
intervjuu za hrvatske novine 17. studenoga prorekao da e sukob s Englezima u
Srednjoj Bosni biti jo gori. Ismijao je diplomatske korake pod pokroviteljstvom
SAD-a i obeao: "ako mirovni pregovori naiu na zapreke, vrlo emo brzo
napredovati do Doboja (u srpskim rukama). To je na smjer... Bosna je zemlja
koju je osvojio islam. Za nas nema razlike izmeu Srba i Hrvata.579 Sredinom
studenog, izmeu dvadeset i dvadeset pet saudijskih i sjevernoafrikih
teroristikih voda navodno se susrelo u Bugarskoj, u islamskom centru pod
okriljem Avmana al-Zawahirija kako bi razmotrili prikladan odgovor na uhienje
Abua Talala al-Qasimyja i predstojee slanje snaga NATO-a u Srednju
577 Priest, Dana: "Foreign Muslim Fighting in Bosnia Considered Threat' to US
Troops". The Washington Post, 30. studenog 1995., str. A33.
578 "Bosnian Mujahedeen Will Welcome, Not Threaten, US Soldiers". The
Associated Press, 4. prosinca 1995.
579 The Associated Press, 17. studenog 1995.
VAL TERORA POSLIJE OAVTONA
201
Bosnu. Kao prvu najavu svojih namjera, poslali su strijelca da otvori vatru pred
egipatskim veleposlanstvom u Sofiji, glavnom gradu Bugarske, 20. studenoga.580
Dva dana ranije, arapski su mudahedini u Bosni ubili prvog Amerikanca. Kasno
naveer 18. studenog, u blizini Banovia naeno je tijelo Williama Jeffersona,
43-godinjeg humanitarnog radnika UN-a, graanina Camdena u New Jersevju. Dobio
Stranica
5. srpanj 2010
je dva metka u glavu, to je izgledalo kao smaknue. Istraitelji Ujedinjenih
naroda sumnjali su da su ga strani gerilci ubili mislei da je Britanac.581
Bosanska je vlada zatim izjavila slubenicima UN-a da je uhvatila i ubila tri
islamska vojnika koji su se smatrali odgovornima za umorstvo.582
Zatim, 2. prosinca, novinarska ekipa CBS-a koju je predvodio poznati ameriki
novinar Bob Simon upala je u nevolje nekoliko kilometara od Maglaja. Simon je
kasnije tog dana u emisiji govorio to se dogodilo:
Bosna je zemlja barikada... svakih nekoliko kilometara naiete na kontrolnu
toku, pokaete isprave, malo porazgovarate i krenete dalje... proli smo veliku
kuu pokraj ceste, vidio sam neke bradonje kako stoje s kalanjikovima,
oigledno nisu bili domai. Bili su oito mudahedini. Sto metara dalje bila je
kontrolna toka, ali nisu nam mahnuli da produimo. Uperili su oruje u nas i
rekli nam da izaemo. Napunili su puke, otkaili ih... [naprevoditelj] je uo
kako jedan [odgerilaca] kae drugome: "Trebao bi ih odmah ubiti." Drugi je
odgovorio: "Da, ali dolazi jo 60.000. to emo sa svima njima?"... Oito su
bili mudahedini, koje sam uvijek smatrao nekakvom fantomskom vojskom. Mnogo sam
sluao o njima, ali nikad nisam uistinu vjerovao da postoje kao organizirana
snaga. Ali ipak
postoje.
583
Pola sata kasnije, televizijska je ekipa odjednom putena, ali bez filmova.
Simon je oito bio potresen zbog tog nestvarnog i zastraujueg
580 Bodansky, Yossef: Some Call H Peace: Waiting For War In the Balkans.
International Media Corporation: London, 1996., dio I.
for Gis". The New York Times, 3. prosinca 1995., dio 1, str. 1.
582 Priest, Dana: op. cit.
583 "Possible Threat the Mujahideen Pose in Bosnia". Prilog Boba Simona. CBS
Evening Netvs, 2. prosinca 1995.
202
A L-Q A' ID I N DIHA U EUROPI
dogaaja. Izvjee je mrko zakljuio rijeima: "Problem je da su [muda-hedini]
uistinu profesionalni teroristi. To im najbolje ide. Amerikanci su njihovi
neprijatelji, kao i Britanci i Francuzi, pa moda odlue neto poduzeti."584
Kao da su se ostvarili najgori strahovi opreznih politikih i vojnih strunjaka
SAD-a. Dunosnici Sjedinjenih Drava poeli su o muda-hedinima govoriti kao o
"okorjelim teroristima" i "vrlo hrabrim borcima... Imali su teke gubitke.
Obavili su vane operacije i spremni su na opasne akcije".585 Iako su uvjeti
Davtonskog sporazuma odreivali da se svi strani borci moraju izbaciti iz Bosne
u roku od 30 dana nakon dolaska snaga NATO-a, vojni dunosnici SAD-a sumnjali su
da e se to dogoditi. Za svaki sluaj, mirovne snage NATO-a imale su potporu
zastraujueg arsenala oruja, kao i vrhunskih 60-tonskih tenkova, amerikih
Abramsa i britanskih Challengera. Jedan je vojni analitiar objasnio: "Neki u
bosanskoj vladi ne ele izgubiti te ljude... Nai e nain da ih sakriju."586
Vii slubenik UN-a sloio se s tim: "Problem je to mjesne vlasti ne
kontroliraju mudahedine. Njih titi bosanska vlada. Djeluju posve nekanjeno.
Ne znamo tko ih kontrolira, moda nitko."587
U blizini Zenice, arapski su borci bahato porekli da se idu skrivati i sveano
su izjavili: "Ameriki nas tenkovi ne plae... Doli smo ovamo poginuti u slubi
islama. To je naa dunost. Nikakve nam nevjernike snage nee govoriti kako da
ivimo i to da radimo. Ovo je muslimanska zemlja koju moraju braniti muslimani.
Nas ovdje ima etiristo i svi se molimo da jednog dana postanemo muenici."
Drugi gerilac u mas-kirnoj odjei, koji je zvuao kao da dolazi iz Arapskog
zaljeva, rekao je: "Ameriki e vojnici biti kao vojnici UN-a... Pokvarit e
ovdanje muslimane, donijet e drogu i prostituciju. Unitit e sav posao koji
smo napravili da vratimo Bonjake pravom islamu. Amerikanci grijee ako misle da
emo stajati i gledati kako to rade."588
584 Ibid.
585 priest) Dana: op. cit.
586 prjestj Dana: op. cit.
587 Hedges, Chris: op. cit.
588 Hedges, Chris: op. cit.
203
Ipak, u logoru mudahedina u Zenici, Abu el-Ma'ali i njegovi pristae nisu
poricali da su dola "teka vremena". Iako su se oni marljivo trudili da
onemogue daj proces, bosanska je vlada definitivno poputala meunarodnom
pritisku i suraivala u dovrenju Davtonskog sporazuma. To su arapski militanti
Stranica
5. srpanj 2010
smatrali velikim porazom zato to, kako su poslije naveli Al-Qa'idini izvori,
"mudahedin najvie mrzi ne-prijateljev mir".589 Osim toga, ako se potpie mrski
Davtonski sporazum (kao to se i potpisao 21. studenoga), lanovi stranog odreda
morat e se prvi put uistinu sakriti u Bosni ili napustiti zemlju.
Nakon dva mjeseca manjih sukoba s britanskim i UN-ovim snagama u Srednjoj Bosni,
vodstvo mudahedina uvidjelo je oitu stvar: ti e sukobi samo postati ei i
otriji kad stignu velike snage SAD-a. Jedan britanski muslimanski gerilac
blizak Dr. Abulu-Harithu al-Libyju (bivem emiru odreda Kateebat al-Mujahideen)
opisao je razgovore koji su se vodili u zgradi tvornice Vatrostalno izvan
Zenice:
Kad su Amerikanci doli u Bosnu... situacija se tako razvijala da se inilo kako
emo se morati boriti protiv Amerikanaca. Abul-Harith me pogledao i rekao:
"Postat emo primjer ovim Bonjacima. Borit emo se za nau vjeru i izgubljenu
zemlju. Ako bude po volji Alahu, pobijedit emo i porazit emo [Amerikance] ili
e oni ubiti nas. Ali neemo pobjei, bit emo primjer Bonjacima."
Abul-Harith je odrao rije i "posluio" za "pripremu slanja medicinske opreme
mudahedinima ako se budu morali boriti protiv Amerikanaca".591
Imajui na umu te prijetnje, Clintonova je vlada poela vriti golem pritisak na
Bonjake da zauzdaju islamske ekstremiste prije dolaska NATO-vih snaga.
Diplomati SAD-a poeli su slati vlastita upozorenja, napominjali su Bonjacima
da nee dobiti obeano ameriko oruje ako ne primijene uvjete Davtonskog
sporazuma koji se odnose na strane borce. Glavni ameriki mirovni posrednik u
Bosni Richard Holbrooke
58' "Under the Shades of Swords". Audiokaseta, nastavak kasete "In the Hearts of
Green Birds". Studeni 1997. Azzam Recordings: London.
204
AL-OA'IDIN D 21 HAD U EUROPI
samopouzdano je 2. prosinca rekao na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kui:
"Mudahedini moraju otii... To je golem problem. Ako se Bosna ne rijei
mudahedina u roku od 30 dana [nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sljedei
mjesec], imamo mnogo mrkava." Tu je izjavu dao samo tjedan dana prije dolaska
prvih sedamsto vojnika SAD-a u Bosnu.592 Kako bi rijeila problem, bosanska je
vlada odmah poslala potpredsjednika BiH Ejupa Gania da raspravi situaciju s
Abuom el-Ma'alijem.
Ali Holbrookeove su rijei jasno govorile da amerika vlada jo nije shvatila
kljunu razliku izmeu ograniene lokalne djelatnosti osumnjienih iranskih
agenata i glavne regionalne opasnosti koju ine militantni suniti odani Osami
Bin Ladenu. Holbrooke je opet spomenuo pretjerane tvrdnje o sudjelovanju Irana u
obuci bonjakih snaga. Nekoliko dana kasnije, glasnogovornik amerikog
ministarstva vanjskih poslova Nicholas Burns priznao je da obavjetajne slube
SAD-a na Balkanu "teko mogu razlikovati" radikalne ijite odane Iranu od
uenika diha-da iz Afganistana pod pokroviteljstvom Saudijske Arabije.593
General John Shalikashvili, predsjednik Amerikog zdruenog stoera, ponovio je
3. prosinca optube koje je Holbrooke iznio dan prije glede mudahedina, a zatim
je dodao da se "predsjednik Izetbegovi sloio... oni (dunosnici bosanske
vlade) nas uvjeravaju da e se pobrinuti da te snage odu". S druge strane, ako
snage SAD-a dou pod neprijateljsku vatru dok su na zadatku u Bosni, "dali smo
im upute za borbu protiv snaga poput mudahedina ako nam zaprijete. Ali mislim
da se to nee dogoditi. Oni vrlo dobro znaju da dolazimo s vrlo jakim snagama i
vrlo otrim pravilima borbe".594 Ministar obrane William Perry sloio se da "to
smatramo vanim pitanjem".595 Perry je dodao: "Nemamo razloga misliti da nee
uspjeti ispuniti taj uvjet."596
592 Nelson, Lars-Erik i William Goldschlag: "Bosnia told to kick out Foreign
Extre-mists". Daily Neivs (New York), 2. prosinca 1995., str. 2.
593 Redovna tiskovna konferencija Dravnog tajnitva (State Department). 7.
prosinca 1995. Poslao Federal News Service.
594 "Mujahedeen to leave Bosnia: Shalikashvili". Agence France Presse, 3.
prosinca 1995.
595 "Secretarv of Defense William Perry addressed the risks that are facing
U.S. troops when they reach Bosnia". Prilog Johna McWethyja. ABC World News
Tonight, 4. prosinca 1995.
596 Wright, Robin: "Iranian presence in Bosnia worries US officials". The Los
Angeles Times, 5. prosinca 1995., dio A, str. 1.
VAL TERORA POSLIJE D AYT 0 NA
205
Ipak, Richard Holbrooke je 7. prosinca 1995. poslan na hitan diplomatski put u
Stranica
5. srpanj 2010
Bosnu. Prema glasnogovorniku amerikog ministarstva vanjskih poslova Nicholasu
Burnsu, Holbrooke se sastao s predsjednikom Izetbegoviem u Sarajevu kako bi
naglasio "apsolutno kljunu potrebu" da bosanska vlada potpuno ukloni izmeu 700
i 3.000 "iranskih" ili "afganistanskih" iskusnih boraca koji su ostali u
regiji.597 Burns je objasnio: "Smatramo da bi oni mogli predstavljati prijetnju
tamonjim amerikim i drugim snagama, pa elimo ukloniti tu prijetnju...
Smatramo da nema nikakve koristi od njihove nazonosti tamo, pa je neemo
trpjeti."598 Nekoliko dana kasnije, jo je jedan visoki dunosnik SAD-a slubeno
izjavio da ako NATO-ve snage budu "bilo kako sprijeene u djelovanju od strane
mudahedina, rijeit e to svom potrebnom silom".599 Osim toga, Bijela je kua
napomenula da neuspjeh Bonjaka u ostvarenju obeanja moe dovesti do gubitka
dvjesta milijuna dolara amerike pomoi, koji su bili kljuni za podizanje
bosanskog gospodarstva na noge.600
Nakon jednosatnog sastanka s Holbrookeom u Sarajevu, Izetbegovi je uzeo na
znanje veliku brigu Amerikanaca zbog sigurnosti, te je obeao nervoznom
izaslaniku da e mudahedini otii najkasnije sredinom sijenja.601 To je jednim
dijelom bilo pitanje odnosa s javnou: Bonjaci su bili vrlo ogoreni zbog
negativnih osvrta u medijima koje su trpjeli zbog nevolja sa stranim borcima.
Ipak, samo tri dana nakon razgovora s Holbrookeom, Izetbegovi se pojavio u
Zenici da predsjeda vojnom paradom Armije BiH kao izazov mirovnoj akciji NATO-a.
Oko deset tisua bonjakih vojnika i vie saveznikih "elitnih postrojbi" (medu
kojima su bili i strani mudahedini) prolo je pred Izetbe-
598 Diamond, John: "International News". The Associated Press. 7. prosinca
1995.
599 "Christopher vvarns Bosnians on Moslem activists". Agence France Presse.
13. prosinca 1995.
600 Schvveid, Barry: "Christopher Rules Out Role for Iran in Arming Bosnia".
The Associated Press. 13. prosinca 1995.
601 Lewthwaite, Gilbert A. i Mark Matthews: "US wary of Bosnia's Islamic
allies; Im-portant fighters don't support peace, may be tough to evict". The
Baltimore Sun, 9. prosinca 1995., str. 1A.
206
goviem i njegovim zapovjednicima uzvikujui Allahu Akbar! i "Ameriki nas
tenkovi nee uplaiti!" Glasnogovornih Armije BiH koji je bio nazoan u Zenici
objasnio je: "Ovo je naa demonstracija sile. Moramo dokazati da imamo silu da
se borimo dalje ako treba, ako Davton ne upali."602
Fundamentalistiki ratnici, unato svim manama, oblikovali su i izvjebali
kljunu ratnu jedinicu bonjake vojske. Dokle god Bonjaci nisu bili sigurni da
se rat protiv Srba i Hrvata nee ponovo rasplamsati, nisu namjeravali rtvovati
odred ratnika dihada na zahtjev hirovite vanjske politike SAD-a.
General-brigadir Sakib Mahmuljin, zapovjednik Treeg korpusa Armije BiH sa
sjeditem u Zenici, ponovio je taj dvosmisleni i oprezni stav: "Uinit emo to
god trai mirovni sporazum. To nije problem za nae snage", ustvrdio je
Mahmuljin. Kad je upitan to e se dogoditi ako se arapski militanti odupru
razvojaenju, Mahmuljin je mrko upozorio: "Uinit emo to god odlui na
predsjednik." Ipak, poput Izetbegovia i ostalih, opet je dodao velike pohvale
odredu stranih mudahedina koji "nam je mnogo pomogao. Bili su zajedno s nama u
borbi protiv faizma."603
Nicholas Burns je kategoriki tvrdio na tiskovnim konferencijama amerikih
vanjskih poslova da nije logino oekivati od SAD-a "da samo zaboravi to pitanje
i pretpostavi kako je sve na svojem mjestu". Zato je Amerika, prema rijeima
Burnsa, spremna promicati strogu politiku bez poputanja glede stranih ratnika
koji su jo uvijek u Bosni. Zapravo nije uope bilo tako. Prekid novca za pomo
bonjakoj vladi zbog pitanja mudahedina bio je lana prijetnja. Clintonova
vlada to nikad ne bi razmatrala kao stvarnu mogunost, jer je u toj fazi glavni
prioritet bio odrati i sauvati krhki mir uspostavljen Davtonskim sporazumom.
Prema tome, unato medijskoj halabuci, mnogi istaknuti politiari SAD-a nisu
uope bili sigurni da e Bonjaci ozbiljno natjerati arapske borce da odu.
Umjesto da jae pritisnu Izetbegovia i njegove savjetnike da ih istjeraju,
odluili su se nositi s mudahedinima kao s neizbjenom stvarnou na terenu.
602 Bodansky, Yossef: op. cit.
603 Sisk, Richard: "Islamic Fighters Vow to Exit". Daily News (New York), 10.
prosinca
1995, str. 18.
VAL TERORA POSLIJE D AYT 0 N A 207
Stranica
5. srpanj 2010
Davtonski je sporazum izriito odredio da bosanska vlada otjera vojnike koji
nisu "domaeg podrijetla". Kako bi zaobila tu odredbu, Izetbegovieva je vlada
izdala tisue bosanskih putovnica, rodnih listova i drugih slubenih isprava
brojnim lanovima stranog odreda. Prema rijeima jednog biveg slubenika
amerikih vanjskih poslova, muda-hedini "e dobiti kutije praznih putovnica i
ispuniti ih sami". Drugi je vojni dunosnik dodao, "za dovoljno novca moete
dobiti bosansku putovnicu ak i ako prvi put u ivotu kroite u Bosnu".604 U tom
pogledu, Nicholas Burns je odgovorio amerikim novinarima: ako se ustanovi da su
nezakoniti borci "uistinu stranci, ne smiju dobiti pravo da ostanu i bore se pod
drugim... u drugoj odori".
U stvarnosti, opremljene dobrim domaim ispravama, preostale su skupine
mudahedina mogle djelovati manje-vie otvoreno bez znaajnog mijeanja UN-a,
SAD-a ili NATO-a.605 Mnogi od najopasnijih (a medu njima i Abu el-Ma'ali) imali
su zatitu vjerskih i politikih tvrdolinijaa na najviim razinama bosanske
vlade, pa su se tako mogli lako "stopiti" s bonjakim drutvom. Kao prvi
zapovjednik UN-a u Sarajevu, kanadski general-bojnik u mirovini Lewis MacKenzie
objasnio je: "nije stvar u tome da ih se rijeite... stvar je u tome da ih
podnosite".606 Svi su znali ono to nitko nije htio rei: bez obzira na Davton,
mudahedinska opasnost nee nestati. "Znamo kako je ovdje", priznao je vii
dunosnik bosanske policije u Zenici, "i ne znam zato bismo mislili da e se
stvari promijeniti samo zbog nekog dogovora u Davtonu ili ceremonije u
Parizu".607
Dok su se u zapadnjakim prijestolnicama razmjenjivale diplomatske uljudnosti,
arapsko-afganistanski su mudahedini ve sastavili vlastite konkretne taktike
planove. Prema raznim izvorima, nekoliko je boraca 12. prosinca parkiralo
dostavno vozilo nepoznata izgleda na parkiralitu mudahedinskog stoera u
tvornici Vatrostalno u Podbre-
604 Pyes, Craig i Josh Meyers i William Rempel: "Bosnia Seen as Hospitable Base
and Sanctuary for Terrorists". Los Angeles Times, 7. listopada 2001.
606 "Retired Major General Lewis MacKenzie, Former UN Commander in Sarajevo,
dis-cusses the situation in Bosnia". CBS This Morning with Paula Zahn. 4.
prosinca 1995.
607 O'Connor, Mike: "5 Islamic Soldiers Die in Shootout With Croats". The Neiv
York Times, 16. prosinca 1995, str. 6.
208
AL-HA'IOIN D 21 H A D U EUROPI
ju. Istraga bosanske policije poslije je zakljuila da su ti radikalni borci
bili u zadnjim fazama "pokuaja da sastave automobil-bombu" kad su poinili
nepoznatu tehniku pogreku i vozilo je odjednom eksplodiralo.608 Golema i
neoekivana detonacija ubila je ak etiri mudahe-dina koji su radili bombu i
ozlijedila vie drugih stranaca u okolini. Jedan je ranjeni mudahedin ispriao:
Eksplozija se osjetila... kao sjajno svjetlo... bio sam na podu, i sjeam se
lica Abula-Haritha [al-Libyja] kad je pritrao k meni. Pridignuo me i poloio me
na nosila... Zgrada koju je htio otvoriti bila je zakljuana. Abul-Haritb nije
traio klju, nego je razvalio vrata i unio me.609
Svi dokazi upuuju da se to oruje trebalo koristiti u drugom osvetnikom
teroristikom napadu organizacije Al-Gama'at Al-Islamiyya. Kako je listopadski
bombaki napad u Rijeci bio izravan odgovor na uhienja Abua Talala al-Qasimyja,
neki izvori tvrde da je planirani napad u prosincu trebao biti nasilan odgovor
na osudu od 1. listopada 1995., kad je savezni sud SAD-a osudio duhovnog vodu
Al-Gama'ata, eika Omara Abdela Rahmana, zbog trinaest optuaba za buntovniku
zavjeru radi voenja urote za atentat na egipatskog predsjednika Mu-baraka i za
bombake napade na spomenike New Yorka. U pamfletima koji su poslani slubama
sigurnosti i stavljeni na javna mjesta u barem dvije pokrajine junog Egipta dva
dana nakon osude eika Omara, Al--Gama'at Al-Islamiyya je izdao otru i vrlo
ozbiljnu prijetnju: "Upozoravamo vas (Amerikance) koristei sva nasilna
sredstva."610 U to je vrijeme Abdallah, sin eika Omara, ismijavao injenicu da
je amerika porota osudila njegova oca: "To nas ne udi zato to je SAD
neprijatelj islama."611 Godinu dana kasnije, 1996., amerika je tajna sluba
dobila vie izvjea "slube neke strane vlade" da su "jedan Alirac" (vezan uz
izbjegliki centar Al-Kifah) i jo jedan vii alirski "zapovjednik mu-
VAL TERORA POSLIJE DAYT ONA
209
608 O'Connor, Mike: ibid.
610 Nasrawi, Salah: "Islamic Group Warns Americans Over Conviction of Sheik".
Stranica
5. srpanj 2010
The Associated Press. 3. listopada 1995.
611 Ghalwash, Mae: "Sons of Omar Abdel-Rahman". The Associated Press. 2.
listopada 1995.
dahedina" krajem jeseni 1995. "pripremali nepoznat teroristiki napad u Europi
ako eik Umar Abdal-Rahman... bude osuen".612 Drugi je osumnjieni Alirac
gotovo sigurno bio legendarni Abu el-Ma'ali.613
Zanimljivo je da nacionalnost onih koji su odreeni da izvre samoubilake
bombake napade u ime Al-Gama'ata moda nije sluajna. Kao to se za bombaki
napad u listopadu koristio kanadski graanin, ovaj prosinaki napad kamikaze
opet je ukljuivao jednog mladog i razoaranog muslimana koji je odrastao na
zapadu. U ovom sluaju, kako su izvijestili i Al-Qa'ida i bonjaka policija,
poginuli kandidat za terorista bio je 18-godinji britanski uzorni student iz
jugozapadnog Londona po imenu Sayyad al-Falastini. Sayyad se rodio u Velikoj
Britaniji, ali vei dio rane mladosti proveo je u Saudijskoj Arabiji. Kad se
vratio u London kao 12-godinjak, ubrzo se spetljao s tamonjim radikalnim
pokretom islamskog fundamentalizma koji je novaio mlade dragovoljce za dihad u
Bosni. Kad je navrio 16 godina, prvi se put neuspjeno prijavio za odred
mudahedina na Balkanu, nakon to je u petak uo nadahnutu hutbu (propovijed)
jednog arapskog veterana iz Bosne.614
Ipak, nakon to je na koledu izabran za predsjednika islamskog drutva, Sayyad
je poeo metodiki planirati i tedjeti novac da financira svoj san o dihadu.
Prema tvrdnjama Al-Qa'ide, Sayyad je imao taj nagon zato to su mu preci bili
Palestinci, pa je prema tome imao "obitelj u kojoj se razumjela vanost
dihada". Ljeti 1995. otiao je iz Londona i otputovao u logor za obuku
bosanskih mudahedina. Nakon to je tamo proveo neko vrijeme, "kad je nauio
mnogo stvari", Say-yad je poslan na zborno mjesto dihada na bojinici kod
Zavidovia. U razdoblju prije rujna dobivao je trodnevne misije straarenja u
muslimanskim bunkerima na opasnoj planini Ozren. Zatim, izmeu 10. i 13. rujna,
borio se u drugom redu glavne napadake skupine mudahedina tijekom operacije
Badr.615
organizacijama" i vezama s terorizmom, str. 10.
613 Alirski zaposlenik Al-Kifaha koji se spominje u izvjeu najvjerojatnije
je Fateh Ka-mel, vii pomonik Abua el-Ma'alija u Bosni i poznati meunarodni
terorist. Za vie o Fatehu Kamelu vidi poglavlje 9: Ostaci: sjevernoafrika
mrea "spavaa".
210 A L - Q A' I D I N OIHAD U EUROPI
Kad su se sukobi polako smirili nakon Badra, mnogi su strani dragovoljci poeli
naputati Bosnu i vraati se kui, pa tako i nekolicina britanskih novaka. Ali
Sayyad nije bio spreman na povratak; okusio je borbu, to ga je oduevilo i
promijenilo mu ivot. Medu stranim gerilcima je unato mladosti bio omiljen i
visoko cijenjen zbog znanja engleskog, arapskog i bosanskog. Nije htio da rat
zavri, bunio se (kao mnogi Arapi) da su mirovni sporazumi dogovoreni samo "kako
bi se zaustavile pobjede mudahedina u Bosni... Svijet je tri godine sjedio i
doputao klanje muslimana. Ali im su se muslimani poeli boriti i pobjeivati,
ovi su zavrili rat." ak i nakon Davtonskog sporazuma, Sayyad je tvrdoglavo
odbijao otii, pa se ponovo obvezao da e nastaviti islamski di-had u Bosni. U
prvih nekoliko dana prosinca, kad su uvjeti iz Davtona trebali postati
stvarnost, Sayyada je razdirao oaj kad je vidio da se njegova voljena borba
neizbjeno primie kraju. Ljutito je pitao svoje suborce mudahedine: "Zato smo
svi izgubljeni? Pogledajte [nevjernike]. Gledaju nas i onda nam se smiju jer
imaju svoju dravu. Ali pogledaj nas muslimane, mi jo nemamo ni dravu, ali i
dalje se smijemo!"616
Tada se Sayyad poeo ponaati udno, kao da se priprema za operaciju
"muenitva". Molio se po cijelu no i stalno recitirao stihove iz Kur'ana.
Prethodno je nazvao majku i zamolio je da poalje malo novca kako bi je
posjetio. Odjednom ju je nazvao 10. prosinca i rekao joj da ne alje novac "jer
mu nee trebati". Moe se opravdano pretpostaviti da se Sayyad svjesno
pripremao, duevno i vjerski, za ulogu bombaa--samoubojice. Kako god bilo, 12.
prosinca je neto u njegovu planu krenulo po zlu. Dok je Sayyad stajao pokraj
kombija, ovaj je sluajno eksplodirao, od ega se stresla cijela okolica, pa su
oblinji hrvatski civili bili prestravljeni.617 Prema "slubenom" popisu
Al-Qa'ide, Sayyad je bio esti britanski islamski dragovoljac koji je poginuo u
Bosni, samo dva dana prije devetnaestog roendana. Pokopan je pokraj groba
Mo-ataza Billaha, a na obredu je bilo nazono "vie od tristo pripadnika kreme
stranih mudahedinskih boraca u Bosni".618 Arapski mu je odred poslije posvetio
Stranica
5. srpanj 2010
hvalospjeve:
6U "Under the Shades of Swords". Op. cit.
VAL TERORA POSLIJE 0AYT ONA
211
Sayyad je bio brat koji je od dihada uinio svoje bogatstvo i svoj ivot, davao
je svaki novi svojeg bogatstva da ugodi Alahu, a na kraju mu je dao i svaku
kap svoje krvi. Molimo Alaha (SWTj da prihvati Sayyada kao muenika, da od njega
uini primjer za milijune mladih na Zapadu koji su izabrali ovaj ivot umjesto
onog drugog.619
Kako je izjavio glasnogovornik Pentagona, medu stranim mudahe-dinima u Srednjoj
Bosni bio je jo jedan zapadnjak, koji se sumnjiio da je uhodio amerike snage
kao dio priprema za mogui teroristiki napad: Isa Abdullah Ali, bivi domar na
sveuilitu Howard u Washing-tonu.620 Ali je bio ekscentrian i tajanstven
ovjek, koji je jako iskuavao strpljenje Pentagona i amerikih vanjskih
poslova. Ali je dobio poetno vojno obrazovanje kao ameriki marinac u
Vijetnamu, no poetkom 1980-ih krenuo je drugim putem. Bivi Alijev kolega dao
je jednako neobian opis u jednom vvashingtonskom baru:
Svakako je izgledao kao opasan tip, dolazio je na posao u konoj odjei kao
motorist ili u maskirnoj odjei. Imao je vozake naoale na elavoj glavi, zbog
ega je izgledao kao da je stalno spreman na borbu; njegove su male smee oi
kroz debela stakla izgledale kao letei tanjuri. Vidio bih mu made na desnom
obrazu kad god bi se nagnuo naprijed, bilo da naglasi svoje rijei ili da
promijeni poloaj jer ga smeta komadi metka koji mu je ostao u lijevom bedru
kao suvenir iz zadnje bitke u Zapadnom Bejrutu. Isa mi je rekao da ga je
Stvoritelj stavio na zemlju kako bi branio nevine muslimanske civile.62^
U zadnjim mjesecima rata u Bosni 1995., inilo se da se Isa Abdullah Ali ne
zanima toliko za strahote koje su poinili Srbi koliko za nain da razbije
balkanski mirovni proces pod amerikim pokroviteljstvom.622 Isa Abdullah Ali je
probudio sumnje snaga SAD-a i NATO-a u regiji ubrzo nakon potpisivanja
Davtonskog sporazuma. Brojni stra-ari i nii asnici rasporeeni na raznim
kontrolnim tokama u sjever-
620 "Issa Abdullah Ali (Bosnia)". Indigo Pubtications Intelligence
Neu/sletter, br. 282, 22. veljae 1996.
621 Tracev, Patrick: "Taking a Powder". City Paper (Washington DC), 29. lipnja
2001.
622 "Issa Abdullah Ali (Bosnia)". Op. cit.
212 Al-QA'IOIN DIHAD U EUROPI
noj Bosni izvijestili su da su ga vidjeli vie puta tijekom sijenja i veljae u
blizini amerike baze kod sjevernobosanskog grada Oraja. Drugi su vidjeli Alija
u Lavanskoj dolini. Prema izjavama amerikih vojnika, putovao je u "dotrajalom"
Humveeju i namjerno ih provocirao. Jedan je narednik na kontrolnoj toki NATO-a
izjavio kako se Ali dovezao do same baze kod Oraja, sakrio bombu ispod rukavice
na zemlji, a onda se odvezao. Kako je ve bio optuen jer se lano predstavljao
kao ovlateni lan vojske, ameriki su se dunosnici brinuli da se "pomou
odgovarajue odore i opreme moe lako preruiti u amerikog vojnika".623
Glasnogovornik u Pentagonu potpukovnik Arnie Owens rekao je samo da su Alija
"smatrali moguom prijetnjom sigurnosti amerikih snaga".624 Bio je savren
operativac za izvianje moguih amerikih ciljeva u Bosni i izbjegavanje
NATO-vih sigurnosnih obrua koji su postavljeni za spreavanje teroristikih
napada.
Kako nisu imali pojma o nasilnim dogaajima u Srednjoj Bosni u prosincu,
ameriki su politiari gledali u posve krivom smjeru. Dan nakon iznenadne i
sluajne eksplozije u Zenici, ameriki ministar vanjskih poslova Warren
Christopher najavio je na tiskovnoj konferenciji da je dobio uvjerljive dokaze
da "iranski borci" u Bosni dragovoljno "odlaze ili planiraju odlazak".625
Glasnogovornik Pentagona Kenneth Bacon samouvjereno je rekao novinarima: "Oni
odlaze".626 Te su vijesti moda bile i tone; dapae, razna obavjetajna
izvjea tijekom zadnjih nekoliko godina zakljuila su da je veina iranskih
agenata koji su pomagali Armiji BiH (ako ih je uope bilo) posluno napustila
zemlju 1995. ili ubrzo nakon toga prema uvjetima Davtonskog sporazuma. Izgubio
se i odreeni broj stranih mudahedina kad se pokazalo da je rat protiv Srba i
Hrvata napokon zavrio. Sredinom prosinca, hrvatsko je veleposlanstvo u Sarajevu
potvrdilo da su vee skupine radikalnih islamskih boraca nedavno prole kroz
Hrvatsku na odlasku iz Bosne.627
VAL TERORA POSLIJE OAVTONA
Stranica
5. srpanj 2010
213
S23 Rice-Oxley, Mark: "Islamic maverick toying with US forces in Eosnia:
soldiers". Agence France Presse. 10. veljae 1996.
624 "NATO forces vvarned of US extremist in Bosnia". The New York Times, 23.
sijenja 1996.
625 Schvveid, Barry: op. cit.
616 "Mujahedin leaving Bosnia, US says". Deutsche Tresse-Agentur. 14. prosinca
1995.
627 erkez, Aida: "Local Officials, U.N. Report Islamic Fighters Trickling Out".
The Associated Press. 15. prosinca 1995.
Anwar Shaaban i Abu el-Ma'ali odluili su izvui ironinu korist iz amerikog
interesa da se mudahedini otjeraju iz Bosne. Stotine iskusnih boraca, optuenih
za ratna zvjerstva i struno izvjebani u urbanom ratovanju, odmah su dobili
politiki azil u raznim europskim zemljama, Australiji i Kanadi. Pogotovo je
Kanada bila omiljena medu bivim sjevernoafrikim borcima zbog blagih
useljenikih zakona i naklonosti Quebeca prema govornicima francuskog. Ta je
lukava taktika omoguila Al-Qa'idi da se uvue u kljune zapadnjake demokracije
i tamo osnuje vjete i motivirane teroristike elije. Izvjee koje je poslije
napisao vrlo ugledan francuski protuteroristiki sudac Jean-Louis Brugui-ere
zakljuilo je da je odlazak velikog broja iskusnih boraca iz Bosne donio korist
Al-Qa'idi u smislu da je omoguio mudahedinima "da opet budu korisni irei
dihad po drugim zemljama". Dapae, "medu veteranima "Mudahedinskog odreda" u
Zenici, mnogi su preli na teroristike akcije nakon to je zavrio sukob u
Bosni."628
Ostali su putovali da steknu jo obuke i iskustva u drugim zemljama gdje se
dihad jo vodio, kao to su eenija i Afganistan. Egipatski su izvori rekli
arapskim novinarima da "neki lanovi" organizacija Al-Gama'at Al-Islamiyya i
Al-Jihad idu izravno u borbu protiv ruskih snaga u eeniji nakon to su
napustili bosanska bojita prema uvjetima Davtonskog sporazuma. Prema listu
Al-Hayat, ti su egipatski ratnici dihada "radije ili u eeniju nego da krenu
u europske zemlje i trae politiki azil, pogotovo s obzirom na trud Egipta da
uvjeri europske zemlje da ih ne prime".629
Ipak, mnogi lanovi okorjele arapsko-afganistanske elite (koja je bila najvea
prijetnja sigurnosti Europe i SAD-a) nisu niim pokazivali da namjeravaju
traiti novo utoite. Neuspjena eksplozija vozila koja je ubila Sayyada
al-Falastinija bila je svakako uvjerljiv dokaz da su se vode odreda Kateebat
al-Mujahideen dobro ukopali i da ele ostati tamo gdje jesu. Dr. Abul-Harith
al-Liby sastao se 13. prosinca sa skupinom britanskih dragovoljaca u Bijelom
Buju koji su se trebali vratiti u Veliku Britaniju. Abul-Harith ih je sigurno
upozorio da ne zaborave
L
628 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard: op. cit.
629 Salah, Muhammad: "Egypt: members of Islamic Group, Jihad organization
headed for Chechnya". Al-Hayat (London), 29. oujka 1996.
svoju obvezu za dihad i da stalno budu u vezi s gerilskim zapovjednicima u
Zenici.630
Ako Bijela kua nije razumjela znaenje onoga to su mudahedini spremali u
prosincu 1995., Hrvati su sigurno bili vrlo zabrinuti kad su saznali za
neuspjean automobil-bombu u Podbreju, pogotovo s obzirom da su upravo oni bili
druga glavna meta. Moda je to potaknulo jedan od najteih sukoba izmeu Hrvata
i arapskih mudahedina u ratu u Bosni, manje od 48 sati kasnije, 14. prosinca.
Na taj dan, prema Al-Qa'idinim izvorima, eik Anwar Shaaban odrao je predavanje
odredu nakon jutarnjih molitava. Govorio je o novoj situaciji na Balkanu i "kako
svjetske sile pomou Davtonskog sporazuma nastoje potisnuti pravo islama iz
Bosne. Govorio je brai da budu strpljivi i iskoriste to vrijeme kako bi se
usavrili". Uz njega je stajala krema arapsko-afgani-stanske elite u Europi: dr.
Abul-Harith al-Liby, Abu Hammam al-Najdi (emir "Lavljeg brloga", zbornog mjesta
na bojinici kod Zavidovia), Abu Zivaad al-Najdi (vii vojni zapovjednik
mudahedina i stari prijatelj Abua Hammama), a vjerojatno i Abu el-Ma'ali, koji
je tada u hijerarhiji mudahedina dolazio odmah nakon Anwara Shaabana.
Predstavnici stranog odreda tvrdili su, s obzirom na nazonost tih "kljunih
zapovjednika" u Srednjoj Bosni, da se "cijeli svijet osjeao ugroenim nakon
uspjeha mirovnog sporazuma".631
Abu Hammam al-Najdi, 24-godinji diplomac iz Saudijske Arabije, nije samo bio
odgovoran za Lavlji brlog, nego je i izvrsno govorio engleski. Bio je obrazovan
i oito pametan, te je vrlo sposobno vodio arapski centar ratnih operacija. Abu
Hammam je prvi put stigao u Bosnu 1994. sa zemljakom i prijateljem Abuom
Stranica
5. srpanj 2010
Zivaadom al-Najdijem.632 Abu Ziyaad, jo jedan nadareni saudijski vojni
zapovjednik u dihadu, bio je na glasu jer je naglaavao muenitvo kao uvjet za
uspostavljanje islamske drave. Jednom su ga citirali kako tvrdi da "Alah uzima
muenike medu mudahedinima kad se to Njemu svia, dok druge ostavlja da se bore
protiv Njegovih neprijatelja. Kad bi sve mudahe-dine uzeo kao muenike, tko bi
se borio protiv Alahovih neprijatelja?
VAL TERORA POSLIJE DAYT0NA
215
S druge strane, kad nijedan mudahedin ne bi postao muenik, kako bi dobili
nagradu za svoja djela?"633
Nakon jutarnjeg predavanja 14. prosinca, Shabaan, dr. Abul-Harith, Abu Hammam i
Abu Ziyaad uli su u terensko vozilo koje je vozio mudahedin Abu Hamza
al-Djazairi. Zapovjednici su namjeravali otputovati od Zenice do fronta kod
Zavidovia. Kad su nazvali da dobiju pratnju iz redova Armije BiH i objasnili
okolnosti (kao to je bio obiaj), dogodilo se neto neobino: bonjaki im je
asnik mirno objasnio da im ne treba pratnja i da smiju slobodno putovati. S
obzirom da se inilo kako se svi dre mirovnog sporazuma, nisu uzeli dodatne
vojnike za zatitu i ponijeli su samo nekoliko komada automatskog oruja. Abu
Hamza je bio za volanom, a pokraj njega su sjedili Anwar Shaaban i Abu Ziyaad,
dok su na stranjem sjedalu bili Abul-Harith i Abu Hammam.634
Na cesti prema Zavidoviima, dip je proao prvu kontrolnu toku hrvatskih snaga
(HVO-a) bez problema. Meutim, prema Al-Qa'idinim izvorima, na drugoj kontrolnoj
toki na ulazu u epe zaustavili su ih hrvatski vojnici i zadrali vie minuta.
Dok su tako stajali bez objanjenja, ugledali su velik kamion hrvatske vojske
kako prolazi pokraj njih i ide prema Zavidoviima. Napokon, u kasno popodne,
zapovjednici u terenskom vozilu smjeli su nastaviti put kroz hrvatski teritorij
i stigli do tree toke na rubu epa.635
Otprilike su tada Shaaban i drugi mudahedini shvatili da su upali u nevolje.
Vojni je kamion koji su vidjeli ranije bio parkiran pokraj kontrolne toke.
Hrvatski su vojnici prili i zapovjedili Arapima da izau iz vozila. Shaaban je
uzeo radio i zabrinuto dojavio Abuu el-Ma'aliju u Zenici svoje zadnje rijei:
"Zaustavili su nas." Postoje razliite verzije o onome to se zatim dogodilo.
Arapi tvrde da je na kamionu razmaknuta cerada, iza koje se ukazala strojnica s
vie hrvatskih vojnika. Hrvati su otvorili paljbu iz smrtonosnog oruja, pa su
istog asa poginuli legendarni Anwar Shaaban, dr. Abul-Harith al-Liby i Abu
Hamza al-Djazairi. Abu Hammam i Abu Ziyaad pobjegli su iz vozila, iako ranjeni,
i borili se dok nisu obojica ubijeni.636
L.,
633 "Khattab Martyred but the Jihad Continues". http://www.azzam.com. 2.
svibnja 2002.
216
A L-Q A' IDIN DIHAO U EUROPI
UN-ovi i hrvatski izvori imali su drukiju priu. Glasnogovornik UN-a bojnik
Lindsav Rumgav rekao je: "Vozilo s tri-etiri mudahedi-na provezlo se oko
podneva kroz kontrolnu toku HVO-a (bosanskih Hrvata) prilino blizu epa. HVO
je uao u drugo vozilo i pratio ih do raskrija gdje je uslijedila oruana borba
u kojoj su obje strane pucale iz lakog oruja." Od onih koji su krenuli u
potjeru, barem je jedan hrvatski policajac poginuo u pukaranju.637 Kad su
Hrvati pretraili tijela Shaabana i ostalih, nali su identifikacijske kartice
zaposlenika Agencije za pomo treem svijetu (TWRA), sudanske tvrtke koju su Bin
Laden i Saudijci koristili kao paravan da alju novac i oruje militantnim
islamskim pokretima u Bosni.638
Shaabanovo je tijelo na kraju vraeno mudahedinima, a poginuli iz vozila
pokopani su svi zajedno. Al-Qa'ida je s tugom veliala njegovu smrt:
Kao jedan medu tisuama uenjaka koji danas propovijedaju u svijetu, eik Antvar
je bio medu rijetkima koji su svoje znanje odnijeli na bojinicu i iskoristili
ga gdje je najkorisnije... eik Antvar je odigrao svoju ulogu u voenju
muslimanskog puka protiv neprijatelja, govorei istinu gdje god je bio, sve dok
to nije platio ivotom. Nosio je mudahedinski odred u Bosni na svojim pleima
tijekom sve tri ratne godine... I napokon, kaemo neprijateljima koji stoje iza
atentata na eika Anivara: kad god uklonite nekog mudahedinskog uenjaka,
stotinu je mladia spremno da ga
Stranica
5. srpanj 2010
zamijeni.
639
Zajednika istraga hrvatskih i bonjakih istraitelja na kraju je slono
zakljuila da unato tvrdnjama mudahedinskog odreda Shaabanovo vozilo nije
imalo potrebnu vladinu dozvolu da putuje od utoita u Podbreju do podruja
Tenja. Na sastanku na vrhu, zapovjednik HVO-a u Vitezu Drago Dragevi i
general Treeg korpusa Armije BiH Sakib Mahmuljin zajedno su potvrdili izvjee
istraitelja i otro kritizi-
637 "One dead as Mujahedeen clash with Bosnian Croats". Agence Vrance Presse.
14. prosinca 1995.
States". The Washington Post, 22. rujna 1996., str. A26.
VAL TERORA POSLIJE 0AYT0NA
217
rali mudahedine zbog poticanja mrnje i izazivanja novih sukoba u Bosni.640 Na
kratkom skupu radi rasprave o primjeni Davtonskog sporazuma (upravo na dan kad
je Shaaban poginuo), Izetbegovi je uvjeravao Clintona da njegove snage "ve
rade na rasputanju stranih vojnih snaga"641. Istovremeno, Al-Gama'at
Al-Islamiyya odgovorio je na umorstvo Anvvara Shaabana obeanjem da e uloiti
"svu snagu osvete" protiv svojih neprijatelja.642
Amerika je vlada i dalje vrsto tvrdila, barem pred kamerama, da svi strani
mudahedini odlaze. Ali ministar obrane Perry je ipak priznao da se vie
istaknutih lanova Clintonove vlade "brine da e neki od njih odluiti da ne
odu, nego da se utope u masi... Jo nismo vidjeli da se to dogaa, ali to emo
vrlo paljivo pratiti".643 U stvarnosti, to se dogaalo upravo dok je Perry
govorio te sudbonosne rijei. Muhamed Filipovi, bosanski veleposlanik u Velikoj
Britaniji, potuio se hrvatskim medijima zbog te situacije, te je rekao da neki
strani gerilci uistinu odlaze, ali "mnogi odbijaju suradnju... Mislim da je
teko mogue da e dragovoljno otii."644
Ameriki "scenarij Frankenstein" ostvarivao se u Bosni kao i prethodno u
Afganistanu: arapski borci nisu htjeli napustiti logore za obuku i imali su iza
sebe dovoljno naklonjenih i monih mjetana da prkose volji Amerike. NATO je ve
aktivno djelovao u Bosni, ali ak i sa ezdeset tisua vojnika na terenu, vojsku
SAD-a blokirali su vaniji zadaci vanjske politike. Za predsjednika Billa
Clintona i njegovu vladu, arapski mudahedini tada nisu bili dovoljno velik
prioritet da bi se zbog njih posvaali s Izetbegovievom vladom. Zbog toga, iako
je bilo oito da brojni ratnici namjeravaju ostati na poloaju, vladalo je
veliko
640 "Five mujahidin killed in clash with Bosnian Croats in central Bosnia".
Hrvatska televizijska satelitska emisija na hrvatskom jeziku u Zagrebu, 14.
prosinca 1995., 18:30 GMT.
641 "Izetbegovi promises to disband Moslem volunteer units in Bosnia". Agence
France Presse. 14. prosinca 1995.
642 "Bosnia at risk from cruel war of revenge". The Evening Standard (London),
19. prosinca 1995., str. 16.
643 Gertz, Bili: "Mujahideen appear to be pulling out, as accord requires; Wary
Gis to monitor exit, Perry says". The Washington Times, 21. prosinca 1995., str.
Ali.
644 Hranjski, Hrvoje: "International news". Associated Press. 20. prosinca
1995.
218 Al-dA'IOIN DIHAD U EUROPI
oklijevanje oko koritenja vojne sile da se uklone. Nitko to nije htio priznati,
ali taj "prioritet" Clintonove vlade bio je osuen na zaborav. Kad je upitan
zato njegovi vojnici nita ne poduzimaju da zauzdaju preostale mudahedine,
jedan je asnik NATO-a rekao: "Morat emo priekati... Za njihovo je preseljenje
odgovorna Armija BiH."645
Egipatski islamisti, koji su pucali od bijesa zbog pogibije Anwara Shaabana, jo
su bili edni hrvatske krvi. Kranski vjerski simboli kojima se slavio prvi
mirni bosanski Boi u etiri godine sigurno nisu pomogli da se situacija smiri.
U ranim jutarnjim satima Boia, kako je rekao glasnogovornik HVO-a, nepoznat
broj stranih mudahedina napao je kod epa iz zasjede vozilo HVO-a koje se
vraalo s ponoke. Gerilci su izreetali vozilo paljbom iz automatskog oruja,
te ubili dva vojnika i ranili jednoga.646 Hrvatski izvori u Zagrebu, NATO i
mirovne snage UN-a nisu to potvrdili.
U meuvremenu, otprilike u isto vrijeme, javnost je dobila jedan od prvih
pisanih odgovora mudahedina na burne prosinake dogaaje i naela Davtonskog
sporazuma. Izdan je kao obavijest pod naslovom "uvajte se krivog rjeavanja
Stranica
5. srpanj 2010
pitanja mudahedina", a autori su bili dotad nepoznata skupina pod imenom
"Islamski odbor za zatitu progonjenih... ustanova koja se sastoji od istaknutih
voda arapskih vjerskih skupina koje su u bliskoj vezi s arapskim mudahedinima u
Bosni". Dokument je optuio Hrvate, SAD i NATO za predvoenje kampanje
"neprijateljske" koalicije protiv islama u Bosni. Spomenuo je umorstvo Anwara
Shaabana i njegovih pomagaa, to je naveo kao opravdanje za nesmiljeni rat
terora protiv neprijatelja "pravih muslimana". Zatim je upozorio:
Ako neki od njih [snaga SAD-a/NATO-a] ele uzeti batinu i primijeniti prijetnje,
zastraivanje i prijevaru protiv mudahedina, arapska poslovica kae: Sami su
krivi za svoje nevolje... Ovdje se oruje muenitva i smrti radi Alahova cilja
ponovno visoko cijeni: smrtonosno oruje koje brine SAD.647
645 Bellamy, Christopher: "Nato ready to keep the peace with an iron fist". The
Indepen-dent (London), 24. prosinca 1995., str. 9.
646 Agence France Presse. 28. prosinca 1995.
VAL TERORA POSLIJE DAVTONA 219
Strani je odred u Bosni slubeno rasputen poetkom 1996. i pretvoren u vjebenu
postrojbu za bonjake novake u novoj nacionalnoj vojsci. Kako je vlast gledala
na stvar, Abu el-Ma'ali je odstupio, demilitarizirao jedinicu i prepustio vlast
nad sjeditem odreda u Podbreju jednom mlaem palestinskom militantu.648
Zapravo, Abu el-Ma'ali je jo uvijek igrao sredinju ulogu u sjeditu u
Podbreju i opim djelatnostima preostalih arapskih mudahedina. Tijekom zime
1995-6., zgrada tvornice Vatrostalno u Zenici bila je ivahno mjesto
mudahedinskih djelatnosti. Amerike posebne snage na ophodnji kroz to podruje
zaustavljene su vie puta od strane turskih vojnika UN-a koji su okruili i
uvali golemi tvorniki kompleks.649 Turski je odred namjerno smjeten u Zenicu
kako bi smirio napetosti i sprijeio nasilje, kao tampon izmeu mjesnih
radikalnih islamista, hrvatskih civila u susjedstvu i snaga UN-a.650 Ali ak su
i oni imali razmirice s nepredvidljivim vjerskim fanaticima: "Na su glavni
problem fundamentalisti, koji nas ne vole jer je Turska svjetovna drava",
objasnio je Levent Rudar, glasnogovornik vojnika.651
Umjesto da prekinu djelatnosti koje su radile za vrijeme rata, mnoge su islamske
dobrotvorne skupine u Bosni organizirale novu kampanju kako bi se pomoglo
nevoljnim stranim mudahedinima u njihovim preostalim enklavama. Letci na
arapskom koji su se dijelili u SAD-u u sijenju 1996. (s reklamom preko cijele
strane za Zakladu za svjetsku pomo (Global Relief Foundation - GRF) sa
sjeditem u Illinoisu, poznatu i kao Fondation au Secours Mondiale) likujui su
tvrdili da su preostale jedinice mudahedina "nona mora za amerike snage u
Bosni" i govorili kako je apsolutno nuno da ostanu kako bi omoguili Bonjacima
"da ostanu vjerni svojim islamskim vrijednostima i otvore duu dihadu i ljubavi
prema muenitvu za Alaha". Osim toga, prema tom letku, "mudahedini imaju kolu
koja vjeba stotine mudahedina svaki mjesec... ti e ratnici pobijediti u
svakoj bitki zato to vole mu-
650 "NATO to dispatch further flights to Tuzla: spokesman". Agence france
Presse. 22. prosinca 1995.
651 Cohen, Roger: "Foreign Islamic Militants Strain Bosnian Alliance". The Neiv
220
A L-Q A' i DIN DIHAD U EUROPI
enitvo za Alaha".652 Iako je mirovni sporazum na Balkanu dobro funkcionirao
ve nekoliko mjeseci, GRF i druge muslimanske dobrotvorne skupine marljivo su
radile da dihad ne zgasne u regiji. Odjel riznice Sjedinjenih Drava zamrznuo
je 14. prosinca 2001. imovinu GRF-a tvrdei da je GRF godinama sluio kao
financijski kanal Al-Qa'ide za cijelu jugoistonu Europu.653
Abu el-Ma'ali i njegovi drugovi koji su u Bosni morali djelovati kri-om dobili
su poticaj od prkosne propovijedi koju je objavio eik Omar Abdel Rahman iz
amerikog zatvora sredinom sijenja 1996. Slijepi je eik iznio ove optube:
Amerika je neumorno radila da oslabi muslimane u Bosni... Takav je postupak
Ameriku pretvorio u suradnika Srba radi ubijanja stotina tisua muslimana,
silovanja ena i unitavanja djece. Ako Njemaka podupire Hrvate, a Rusija snai
Srbe, vidimo da su svi, pod vodstvom Amerike, jedinstveni u tome da izoliraju i
oslabe muslimane, i cijeli je plan napravljen da se unite muslimani na Balkanu.
Gledaj, svijete, sluaj1. Islam se ne moe zaustaviti nasiljem, ratom, troenjem
milijuna dolara, laima, prijevarom, mitom i lanim suenjima poput ovoga...
Moni i utjecajni SAD ne smije se ozlijediti pokuavajui zaustaviti te islamske
sile, a to god radio s tim ciljem samo e mu nanijeti tetu, i sam e sebe
Stranica
5. srpanj 2010
dovesti do siromatva i unitenja ako pokua zaustaviti islam.654
Glasnogovornik NATO-a potpukovnik Mark Ravner objavio je 31. sijenja 1996. na
slubenoj tiskovnoj konferenciji da su zadnje "preostale strane snage" odane
mudahedinima odvedene do hrvatske granice u pratnji civilne policije i da su
napustile Bosnu.655 Ipak, dva tjedna nakon tih openitih jamstava, francuski su
vojnici NATO-a uz potporu tekog naoruanja i bojnih helikoptera napali
planinarski dom desetak kilometara juno od Fojnice, zapadno od Sarajeva.656
Kako su
652 Al-Thilal. Published by the Central Information News Agency Netvvork and
the Global Relief Foundation. January 1996.
653 Office of Foreign Assets Control (OFAC) Bulletins. Subject: Benevolence
International Foundation, Inc. and Global Relief Foundation, Inc. 14. prosinca
2001.
655 "Last of Islamic Mojahedin Troops Bow out". Guardian (London), 1. veljae
1996., str. 10.
656 Spolar, Christine: "NATO Finds Arms Cache Near Sarajevo; Islamic
Volunteers Apparently Detained". The Washington Post, 16. veljae 1996., str.
A24.
221
rekli glasnogovornici NATO-a i drugi izvori, planinarski je dom sluio kao
iranska teroristika kola za obuku bonjakih obavjetajaca i stranih
mudahedina. Kad su francuski vojnici zauzeli dom, zarobili su jedanaest ljudi,
od kojih su trojica navodno bili iranski obavjetajci, a jo su dvojica bili
strani dravljani, koji su se smatrali Pakistancima ili "Afganistancima".657
Osim tih ljudi, Francuzi su nali zbirku snajper-skih puaka, poluautomatskih
puaka, bacaa raketa, granata, detonatora i drugih jo opasnijih naprava.
Zapovjednik NATO-a admiral Leighton Smith tvrdio je: "To je strahota. Oito
imamo djelatnosti teroristike obuke, pogotovo ta oruja na tom mjestu, ta
plastina igraka s plastinim eksplozivima i detonatorom." Ima i gorih stvari,
rekao je Smith: "Izravno je povezano s ljudima u vladi." Bosanski su se
dunosnici branili tvrdnjama da su to zapravo bezopasni "protuteroristiki"
centri za obuku za jedinice bosanskog ministarstva unutarnjih poslova.658
Naravno, tako se nisu mogli objasniti pronaeni detaljni nacrti koji su oito
napravljeni kao priprema za teroristike operacije, ili dosje pod imenom
"projekt posebnih operacija da se otme srpski asnik ili veza u inenjerskoj
zgradi PTT-a". Dosje je sadravao jezive pojedinosti o razraenom planu otmice i
vie od trideset fotografija i nacrta zgrade, koja je sluila i kao regionalno
sjedite NATO-a.659
Nicholas Burns je opet u ime amerikih vanjskih poslova mrko govorio o pitanju
mudahedina, ali nije niime zaprijetio bosanskoj vladi ako ne poslua. "Jutros
smo dobili iznimno zabrinjavajua izvjea koja kau da su neki dunosnici
bosanske vlade moda sudjelovali u djelatnostima te organizacije... Oekujemo
potpunu suradnju." Reda radi, Burns je ponovio: "SAD potie i nastavit e
poticati bosansku vladu da odmah povue sve strane borce."660 Nekoliko dana
kasnije, glasnogovornik za amerike vanjske poslove ak je izjavio kako "mi
znamo
657 Op. cit.
658 "NATO Raid on Training Camp Uncovets Flagrant Violations of Dayton Accord".
Prilog Boba Simona. CBS Evening News. 16. veljae 1996.
659 Bodanskv, Yossef: op. cit.
660 "WaSnington asks for explanation of Bosnian training camp". Agence Irance
Presse. 16. veljae 1996.
222
A L - Q A' I D i N DIHAD U EUROPI
da oni znaju gdje su ti [mudahedini]".661 U jednom intervjuu za medije
Izetbegovi je izgledao jednako iznenaeno kao i Clintonova vlada, te je priznao
da je baza u Fojnici koju je otkrio NATO bila "naa velika pogreka i krenje
onoga to smo potpisali".662 Kao naelnik glavne bosanske obavjetajne agencije,
Bakir Alispahi se smatrao odgovornim za tu strahotu od baze, pa ga je
Izetbegovi smijenio pod jakim amerikim pritiskom.663
Mjesec dana kasnije, unato tim novim obeanjima, snage NATO-a provalile su u
jo jedan mogui mudahedinski logor koji je vodila etvrta muslimanska brigada
Armije BiH sjeverno od Mostara, u mjestu Radeina. Jedan izvor blizak istrazi
objasnio je: "Operacija je u tijeku, to je ista stvar kao i prije, a blizu je
Mostara." Nakon fotografiranja ljudi u kompleksu i zapljene malih zaliha oruja,
francuski su vojnici otili jer nisu nali nita dovoljno "alarmantno".664 Ipak,
Stranica
5. srpanj 2010
ameriki su vanjski poslovi opet pozvali bosansku vladu da izbaci sve preostale
strane mudahedine, inae e izgubiti ameriku vojnu pomo.
Mudahedini svejedno nisu pokazivali namjeru da odu, a nisu ni tajili svoju
nazonost. U Boinji Donjoj, Abu el-Ma'ali i stotinjak drugih iskusnih gerilaca
pomijeali su se s Bonjacima i preuzeli naputene srpske i hrvatske kue s
izriitim doputenjem bosanske vlade. Vladali su mjesnom politikom i vjerom, te
su tjerali susjede da se dre strogoga islamskog erijatskog zakona. U to doba,
znak na cesti pred mjestom upozoravao je prolaznike "Boji se Alaha!", to je bio
mudar savjet za neiskusne. Za razliku od glavnine bosanskog drutva, koje je
uglavnom bilo svjetovno, mukarci u Boinji Donjoj morali su putati bradu, a
ene su imale duge crne velove, dok su puenje i alkohol bili strogo zabranjeni.
U godinama koje su uslijedile nakon potpisivanja Davtonskog sporazuma, niz
incidenata je istaknuo ozbiljnu prijetnju ekstremizma koja
<5('1 "US repeats calls for mujahedin to leave Bosnia". Deutsche Presse-Agentur.
26. oujka 1996.
662 "Iranian training camp was 'big mistake': Izetbegovi". Agence France
Presse. 30. oujka 1996.
663 Martin, Harriet: "Europe: Bosnia yields to US over ties with Iran". The
Financial Times (London), 4. travnja 1996., str. 2.
664 "New 'Mujahideen' camp raided in Bosnia: NATO source". Agence France
Presse. 21. oujka 1996.
VAL TERORA POSLIJE DAYTONA
223
se krije u Boinji, ne samo za Zapad, nego i za samu Bosnu. Dvojicu Srbina koji
su se previe pribliili selu izbatinali su i muili tri mjesna muslimana,
kojima je zatim naklonjeni sudac odredio uvjetnu kaznu. Kad je vie amerikih
asnika eljelo posjetiti Boinju u sijenju 1999., pristupili su im bijesni
stanovnici, pa su morali odmah otii zbog osobne sigurnosti. Britanskog generala
koji je doao u Boinju radi inspekcije napali su protuzapadnjaki seljani, od
kojih je jedan pokuao silom otvoriti vrata vozila pokazujui rukom da e mu
prerezati grkljan. General je poslije rekao: "Atmosfera je bila vrlo
prijetea... Ne vole ophodnje [mirovnih] snaga." Norveki zapovjednik NATO-a
koji se pokuao umijeati da spasi ivot jednog Srbina u tom podruju odjednom
se suoio s prijetnjama: "Prila su nam dva mjetanina, obojica stranog
podrijetla, koji su pokuali fiziki napasti Srbina i odgurnuli me... Odluili
smo se odmah vratiti do oklopnog vozila, gdje je trei stranac izvukao no. Bilo
je vrlo napeto."665
Abu Sulaiman al-Makki, iskusni arapsko-afganistanski borac iz Saudijske Arabije
koji je postao trajni invalid poetkom rata 1992., ivio je u toj rastuoj
zajednici bivih gerilaca u mjestu Boinja Donja. Takoer je u podruju Tuzle
uspostavio islamsku "organizaciju za pomo" koja je davala dobrotvornu i vjersku
pomo Bonjacima i zajednici stranih veterana odreda Kateebat al-Mujahideen. Abu
Sulaiman je javno izjavio u domaim medijima da elije stranih mudahedina i
dalje funkcioniraju u Tuzli, Zenici, Sarajevu, Konjicu i Bihau. U Bihau,
jednom od utoita dihada koja je imenovao Abu Sulaiman, ameriki je novinar
intervjuirao ovjeka po imenu "Ali", saudijskog graanina "koji se zanimao za
situaciju" i ivio u Bosni vie od godinu dana. Isprva se mladi Arapin pokuao
predstaviti kao student na razmjeni iz Turske, ali na kraju je priznao istinu o
svojem identitetu, smijeei se i govorei: "Svatko ima neku tajnu." "Ali" je
bio jedan od mnogih stranih mudahedina koji su se odluili trajno naseliti u
Bosni kroz vjenanje s Bonjakinjom ili dovoenje obitelji u Bosnu.666 "Abu
alim",
^^ Smith, Jeffrev: "A Bosnian Village's Terrorist Ties: Links to U.S. Bomb Plot
Arouse Concerns about Enclave of Islamic Guerrillas". The Washington Post, 11.
oujka 2000., str. Al.
S(5<5 Smucker, Philip: "Foreign 'holy vvarriors' in Bosnia remain for fellow
Muslims' ake". The Washington Times, 17. veljae 1996., str. A8.
224 A L - Q A' i 0 i N DIKAD U EUROPI
alirski zapovjednik u Zenici, takoer je upozorio: "Nismo doli ovamo da odemo
im stignu Amerikanci. ivimo u doba kad e islam prevladati. Bosna je
muslimanska zemlja i mi emo je braniti."667
Gradonaelnik Bihaa Adnan Alagi tvrdio je da te mukarce nee otjerati pod
uvjetom da samo ele dravljanstvo i da ele "potivati zakon... Zapad ne
razumije situaciju ako se boji nekoliko stotina ljudi s Bliskog istoka... to je
s osam tisua muslimana poklanih u Srebrenici?" etiri duge godine SAD i Europa
nisu htjeli dati vojnu pomo ugroenim Bonjacima. ak i dok su gledatelji
diljem svijeta pratili genocid muslimanskih graana u Srebrenici i drugdje,
nijedna "civilizirana" demokratska vlada nije krenula braniti nevine i
Stranica
5. srpanj 2010
zaustaviti nasilje. U to su vrijeme jedini saveznici Bonjaka bili
nepredvidljivi mudahe-dini. Radilo se o krvnom dugu: Izetbegovi i mnogi tvrdi
bonjaki vode nadvladali su bonjake umjerenjake, pa nisu htjeli neprijatelju
predati Arape koji su rtvovali ivot za islam na Balkanu. Abu Hamza al-Masri
rekao je da je Abu el-Ma'ali "ovisio o Aliji Izetbegoviu... radi zatite".668
Naravno, najlaki nain da se zaobidu uvjeti Davtonskog sporazuma bili su
brakovi i organizirano naseljavanje bivih stranih mudahedina u civilnom
drutvu. Kad bi dobili putovnice, ti bi se naturalizirani "Bonjaci" uklopili u
domae stanovnitvo i postali nevidljivi za snage NATO-a. Bojnik Ralph Coleman,
glasnogovornik NATO-a, potvrdio je medijima: "Znamo da su se neki vjenali s
domaim enama i odluili ostati."669
U meuvremenu, u oujku 1996., Alija Izetbegovi je uputio ljut odgovor
zajednikom pisanom pozivu amerikih senatora Boba Do-lea i Josepha Liebermana.
Ispravno je opovrgnuo da u Bosni postoji znatan broj iranskih vojnih dunosnika,
ali je i potvrdio da je pedeset--ezdeset bivih lanova odreda Kateebat
al-Mujahideen razvojaeno i da se sada smatra civilima. Nakon toga su naseljeni
u dva sela, kao i mjestu Boinja. Izetbegovi je u svojem pismu tvrdio da "nije
u skladu s moralnim naelima naeg naroda otjerati ljude koji su se borili na
naoj strani i nemaju kamo otii jer se ne mogu vratiti u svoje
668 Intervju: eik Abu Hamza al-Masri. Damija u Finsburv Parku, 28. lipnja
2002.
669 Smucker, Philip: op. cit.
VAL TERORA POSLIJE OAVTONA 225
zemlje."670 To objanjenje nije prihvaeno ni u Washingtonu ni u zapovjednitvu
NATO-a na terenu. Ameriki mornariki kapetan Mark Van Dyke zakljuio je:
"Njihova nazonost kri mirovni sporazum. Odavno je proao rok kada je trebalo
maknuti te strane snage. Treba ih odmah istjerati. Oni sudjeluju u obuci. To
treba prestati."671 Na kraju su ameriki i europski zahtjevi Bonjacima da
otjeraju bive arapsko-afganistanske saveznike ostali velikim dijelom
neispunjeni ak i nakon 11. rujna 2001. Tada je ve bilo prekasno - generacije
novih stranih mudahedina dobile su utoite, obuku, financiranje i ideoloko
nadahnue medu navodno razvojaenim ratnicima Al-Qa'ide koji se kriju u Bosni.
Front protiv Srba je zatvoren kad je potpisan Davtonski sporazum, to je
omoguilo vodstvu mudahedina da posadi ljudsko sjeme dihada, stvoreno u Bosni,
po svim glavnim centrima zapadnjake civilizacije. Uhienje Abua Talala
al-Qasimyja i pogibija Anwara Shaabana i dr. Abula-Haritha al-Libyja samo su
raspirili poar mrnje u srcu tih ljudi kad su krenuli kovati nove planove
nasilja i kaosa. Od 1996. nadalje, s meunarodnom teroristikom tajnom mreom po
cijeloj Europi, mnogi od tih planova preli su iz faze pripreme u fazu
izvrenja.
670 "Mujaheddin Presence; President says some mujaheddin veterans remain but
no Iranian military". Radio Bosna i Hercegovina na srpskohrvatskom jeziku u
Sarajevu. 25. oujka 1996., 18:00 GMT.
671 "Mujahedeen still in Bosnia and they must go: IFOR." Agence France Presse.
26. oujka 1996.
OSTACI: SJEVERNOAFRICKA MREA "SPAVAA"
227
-9-OSTACi: SJEVERNOAFRiKA MREA "SPAVAA"
[idovi i krani] su oni koji se bore protiv svake muslimanske pobune u cijelom
svijetu, oni djeluju kako bi irili prostituciju, lihvarenje i ostale vrste
pokvarenosti po cijeloj zemlji. O, svi muslimani! Prekinite promet njihovih
zemalja, rastrgajte ga, unitite njihovo gospodarstvo, spalite njihove tvrtke,
uklonite njihove interese, potopite njihove brodove, sruite njihove zrakoplove,
ubijajte ih na moru, u zraku i na kopnu. Ubijajte ih tamo gdje ih naete, uzmite
ih i opkolite ih, onesposobite svaki njihov poloaj. Ubijte te nevjernike...
Alah e vaom rukom muiti one koji ele ubiti vas; Alah e ih prekriti
sramotom, poslat e vjetar u prsa vjernika i otkriti gnjev u njihovu srcu.
eik Omar Abdel Rahman, zapis iz amerike zatvorenike elije.
Napad na Svjetski trgovaki centar 1993. i bombaki napadi u parikom metrou
dokazali su snagu sjevernoafrikih mudahedinskih organizacija povezanih s
Al-Qa'idom, kao to su Al-Gama'at Al-Islamiyya i GIA. Egipatski i alirski
islamski militanti stekli su velik ugled medu ostalima zbog koritenja
fanatinih metoda i razvitka relativno dojmljive meunarodne mree elija
"spavaa". Tijekom rata u Bosni, neobino velik
broj stranih muslimanskih boraca pozivao se na te skupine iz Magreba, a medu
njima su bili i instruktori iz logora dihada, zapovjednici postrojbi na
bojitu, elitni tjelesni uvari i dragovoljci za samoubilake misije. U
Stranica
5. srpanj 2010
Afganistanu se Osama Bin Laden okruio preteno egipatskim savjetnicima i
postavio ih na visoke poloaje u Al-Qa'idi, pa ak i na elo svojeg prestinog
vojnog odbora. U veljai 1998. Bin Laden je javno ovjerio svoje partnerstvo s
Al-Gama'atom i Al-Jihadom prilikom osnivanja Svjetskog islamskog fronta protiv
idova i kriara. Egipatski su se ekstremisti rado pridruili Bin Ladenovu
proglasu koji je zahtijevao umorstvo amerikih graana kao pojedinanu vjersku
dunost svakog muslimana.
Za radikalne sjevernoafrike mudahedinske borce koji su dobili obrazovanje i
smjetaj na Balkanu, kampanja terora koja je ciljala na Francusku, Veliku
Britaniju, Italiju i SAD zapoela je vie godina ranije. Moda se zadnje
upozorenje na tu kampanju pojavilo poetkom svibnja 1996., kad je jedan
egipatski veteran iz rata u Bosni, poznat kao alim al-Korshani, u hrvatskim
novinama izdao izravnu prijetnju u ime Al-Gama'at Al-Islamiyya. Kad je zavrio
rat u Bosni, al-Korshani se okuio i vjenao s Bonjakinjom, te je ivio
zakonski kao bosanski graanin. Meutim, predstavljao se kao zapovjednik
"Bosanskog islamskog dihada", regionalnog vojnog ogranka Al-Gama'at
Al-Islamiyya, koji se sastojao prvenstveno od arapsko-afganistanskih iskusnih
zapovjednika i fanatinih muslimanskih pristaa iz Europe. Al-Korshani je
naglasio da se europski veterani iz Bosne vjebaju kako bi se vratili u svoje
zemlje porijekla i uvukli se u zapadnjako drutvo. Zaprijetio je:
Svijet e ubrzo uti njihovu poruku. Obueni su za otmice, umorstva i
samoubilake misije... Napadat emo uljeze [mirovne snage UN-a] i njihove
saveznike [vojsku NATO-a] sve dok ne oslobodimo svoju zemlju [Bosnu]. Uinit
emo iste stvari koje rade [naa] braa u Libanonu i Palestini. Ono to se danas
dogaa u Bosni i Hercegovini podsjea me na Kuvajt. Amerikanci su doli kao
osloboditelji, ali su ostali. NATO... eli osnovati baze u Bosni. Neemo to
dopustiti. S naom braom Bonjacima napadat emo ih posvuda... Moja poruka
Hrvatskoj je da oslobodi Abua Talala [al-Qasimyja] ili da nam poalje
informacije o njemu prije nego to bude prekasno. Vrijeme e pokazati da ovo
nije prazna prijetnja.671
L
672 "Has a Nevv Wave of Terror been Created?" Vjesnik (Zagreb), 16. svibnja
1996.
228 AL-flA'IOIN DIHAO U EUROPI
Arapsko-afganistanski val terora upuen iz Srednje Bosne od 1996. nadalje nosio
je jasne osobine tradicionalnih Al-Qa'idinih operacija, ukljuujui i koritenje
islamskih dobrotvornih skupina u svojstvu paravana. U ovom sluaju, zloglasni
Centar za izbjeglice Al-Kifah u Zagrebu posluio je kao poetna toka okupljanja
za mnoge od buduih urotnika. Kao to je prethodno reeno, ured Al-Kifaha u
Zagrebu vodila je zbirka neobinih zaposlenika, uglavnom porijeklom iz Alira, a
medu njima je bio i okorjeli arapsko-afganistanski veteran po imenu Fateh Kamel
(poznat i kao "Terorist Mustafa", "El Fateh"). Kamel, koji je ivio u Kanadi od
1988., bio je sadistiki genij koji je opasno naginjao nasilju. Roen je 14.
oujka 1960. u alirskom mjestu El Har-rach, te je proveo velik dio ivota u
jednoj etvrti Algiersa.673 Njegova elegantna i uglaena vanjtina odavala je
profesionalnost koju je premaivala samo njegova potpuna hladnokrvnost.
U suton afganistanskog protukomunistikog dihada, u godinama 1990. i 1991.,
Kamel je proao obuku na Hindukuu, u arapsko-afganistanskim vojnim logorima
koje je financirao i vodio Osama Bin Laden. To.je bilo kljuno razdoblje
organizacije za Osamu Bin Ladena, pa su mnogi od onih koji su tada proli obuku
na "sveuilitu terora" poslije postali istaknute linosti na vrhu hijerarhije
Al-Qa'ide. Francuska je obavjetajna sluba utvrdila da Kamel i njegovi
suradnici imaju "viestruke veze" s "raznim islamskim teroristikim
organizacijama irom svijeta, a pogotovo u Bosni, Pakistanu, Njemakoj i
Londonu".674 Kamel nije stalno bio na Balkanu, nego je esto putovao po svijetu
kako bi dilao lane putovnice i druge dokumente, te openito odravao rairenu
teroristiku mreu odanu Anwaru Shaabanu iz organizacije Al-Gama'at Al-Islamiyya
i Abuu el-Ma'aliju iz alirske Oruane islamske skupine. Od 1994. do 1997. Fateh
Kamel je stalno putovao (u najmanju ruku) izmeu Milana, Montreala, Pariza,
Hamburga, Frankfurta, Zagreba, Bosne, Kopenhagena, Austrije, Slovenije,
Freibourga, Maroka, Ancone, Istanbula, Belgije i Amsterdama.675
Tribunal Correc-tionnel, de mantien sous Controle Judiciaire et de maintien en
Parquet: P96 253 3901.2, str. 7.
674 Ibid., str. 126.
675 Ibid., str. 148.
Stranica
5. srpanj 2010
OSTACI: SJEVERNOAFRlCKA MREA "SPAVAA"
229
Kamel je prvi put zapeo za oko talijanskoj policiji kad je poticao nazone u
Islamskom kulturnom institutu Anvvara Shaabana u Milanu da se pridrue
mudahedinima u Bosni. Prema tvrdnjama francuske obavjetajne slube, 1995. je
Kateebat al-Mujahideen u Bosni bio pod politikim vodstvom Anvvara Shaabana,
iji je prvi vojni zapovjednik bio Abu el-Ma'ali, dok je trei u hijerarhiji bio
Fateh Kamel, koji je bio zaduen za "logistika pitanja" odreda (ta se uloga
uglavnom svodila na koordinaciju oruja, novaka i lanih isprava u arapskom
stoeru u Zenici).676 Istraitelji koji su provjeravali zapise o pozivima za
brojeve ICI-a izmeu 1994. i 1995. otkrili su dokaze o redovnim kontaktima
unutar trijumvirata Abu el-Ma'ali - Anwar Sha-aban - Fateh Kamel.677
Kamela je jednom prilikom snimila talijanska tajna sluba kako razgovara o
moguim teroristikim napadima i hvali se pomagaima: "Ne bojim se smrti... jer
dihad je dihad, meni je lako ubijati."678 Mrzio je i samo drutvo u kojem je
ivio, te se cinino rugao zapadnjakim stavovima prema muslimanima: "Zna,
ljudi [ovdje] zamiljaju muslimana kako jae devu, prate ga etiri supruge,
bombe eksplodiraju... teroristi, teroristi, teroristi."679 U drugom razgovoru,
snimljenom 1996. odmah nakon zavretka rata u Bosni, Kamel se povjerio svojim
teroristikim drugovima: "Radije u umrijeti nego otii u zatvor. Gotovo sam
izgubio suprugu. Imam 36 godina i sina od etiri i pol mjeseca. Moja se ena
igra s njim, a ja sam ovdje. Gotovo da sam vojnik."680
Ve dokazi iz Kamelova adresara potvruju da je imao ulogu kljunog posrednika i
koordinatora izmeu raznih mrea europskih teroristikih elija i viih
zapovjednika Al-Qa'ide u Bosni i Afganistanu. Medu ostalim telefonskim
brojevima, Fateh Kamel je imao razne kontakte s viim alirskim teroristikim
vodama u Velikoj Britaniji, koji su imali veze s GIA-om i sa
skupinom-podrunicom koja ju je naslijedi-
677 Ibid., str. 100.
678 Pyes, Craig i Josh Meyer i drugi: "Bosnia Seen as Hospitable Base and
Sanctuary for Terrorists". The Los Angeles Times, 7. listopada 2001., str. Al.
679 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Franôis Ricard: op. cit., str. 104.
680 "Mustapha the Terrorist". National Post (Canada), 24. veljae 2001.
230
A L-Q A' 1DIN 0 IH A 0 U EUROPI
la,681 alirskom salafistikom Skupinom za da'wa ["islamski poziv"] i borbu
(GSPC).682
Fateh Kamel se posebno pribliio labavoj mrei jedinica sjeverno-afrikih
doseljenika i europskih obraenika na islam koji su doli pomoi mudahedinima u
prvim fazama rata u Bosni. Praktiki je postao njihov koordinator, pomaui i
zapovijedajui u ime Anwara Shaabana i Abua el-Ma'alija, dva najvia vode
Al-Qa'ide u Europi koji su jo djelovali u Bosni nakon otmice Abua Talala
al-Qasimyja. Tijekom deveto-mjesenog razdoblja 1996. Kamel je odjednom poeo
aktivirati brojne "bosanske" teroristike elije rasporeene po Europi, navodno
po nalogu Abua el-Ma'alija i drugih viih predstavnika GIA-e i Al-Gama'at
Al-Islamiyya, te ih je upuivao da se pripreme za nove operacije diha-da u
Francuskoj i Italiji.
Izmeu 6. i 10. kolovoza 1996. Fateh Kamel je boravio u Milanu, u stanu dvojice
pristaa GIA-e, od kojih je jedan bio Rachid Fettar, ovjek blisko povezan s
organizatorima bombakog napada u parikom metrou 1995. Fettar je bio na visokom
poloaju u vodstvu GIA-e, te se smatrao "nasljednikom" europske ekstremistike
mree koju je osnovao Safe Bourada, zamjenik zapovjednika alirske teroristike
elije koja se smatrala odgovornom za napad u metrou.683 Zato je Kamelov posjet
Fettaru i njegovu drugu Youcefu Tanoutu imao jasan cilj: uputiti jednu
teroristiku eliju da izradi i postavi jo eksplozivnih plinskih boca poput
onih koje su koritene u parikom metrou. Kamel je potivao Rachida Fettara kao
sebi jednakoga, te mu se poalio da Tanout i ostali imaju premalo volje da
naprave eksplozive bez razraenih i dugotrajnih skrivenih postupaka. "Bio sam
uporan, ali nisam nita mogao. U Francuskoj moemo napraviti [bombe] ak i ako
je njihovo
681 Prema svjedoenju Mohameda Berracheda, uhvaenog vode GSPC-a, pred alirskim
sudom, Osama Bin Laden glavom kontaktirao je neke vode GSPC-a satelitskim
telefonom ljeti 1998. i rekao im da osnuju novu oruanu skupinu pod imenom GSPC
kako bi predstavili "bolju sliku dihada" protiv svjetovne vlasti u Aliru.
Vidi: "Bin Laden held to be behind an armed Algerian Islamic movement". Agence
France Presse. 15. veljae 1999.
6n Jean-Louis Bruguiere i Jean-Franc,ois Ricard: op. cit., str. 146.
683 "Bombing trial opens in Pari". CNN Online. 24. studenog 1997. Vidi i:
Stranica
5. srpanj 2010
Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard: op. cit., str. 105.
OSTACI: SJEVERNOAFRIKA MREA "SPAVAA"
231
odredite Francuska. Zna vrlo dobro da u Francuskoj nemam problema; kriom
vraam i ostavljam to god elim."684
U razgovoru s neiskusnijim Youcefom Tanoutom, Kamel je hladno upitao: "ega se
boji? Da e sve eksplodirati u tvojoj kui? Reci mi barem je li Mahmoud dobio
plinsku bocu." Tanout je ponizno ispriao Kamelu kako je jedan od njegovih
drugova iz teroristike elije otiao u zaklon i skrovitost oblinje guste ume
kako bi napravio potrebne bombe. Priznao je Kamelu: "Ne sramim se rei da se
jako bojim." Oito su Tanoutova briga i oklijevanje imali podlogu: dana 7.
studenog 1996. uhieni su i on i Fettar, a njihov su milanski stan pretraili
iskusni talijanski protuteroristiki istraitelji. Otkrili su dvije plinske boce
od 400 g, pet daljinskih upravljaa, trideset i osam metalnih cilindara i druge
materijale za izradu bomba.685 Iako ta milanska elija nije uspjela izvriti
velik teroristiki napad, zlokobno je nagovijestila to e se dogaati u Italiji
i Francuskoj tijekom sljedeih mjeseci.
Druga "bosanska" teroristika elija koju je navodno probudio Fateh Kamel imala
je neto vie uspjeha. Ta je jedinica bila smjetena u pokrajini Roubaix-Lille u
sjeveroistonoj Francuskoj, a vodila su je dva roena Francuza koji su se borili
sa stranim mudahedinima u Bosni: Lionel Dumont (poznat i kao Abu Hamza) i
Christophe Caze (poznat i kao Abu Waleed). Francuski su sudski slubenici rekli
da je Abu el--Ma'ali "imao velik utjecaj" na Dumonta i Cazea, "to ih je navelo
da poine... nasilna djela pod krinkom islama".686
Dumont je odrastao u obitelji s kranskom pozadinom, te je studirao povijest i
elio postati novinar. Odjednom se 1992. ispisao iz sveuilita i dragovoljno se
prijavio za obvezni vojni rok u francuskoj vojsci, te je bio u UN-ovim mirovnim
snagama u Somaliji. Tamo je iz prve ruke vidio propast meunarodne humanitarne
akcije i vojnog debakla SAD-a u Mogadishuu. U glasniku mjesne crkve napisao je:
"Gui me pogled na toliko siromatvo." Potreslo ga je ono to je vidio u Africi,
a kad se vratio u Francusku, nije mogao nai posao.
684 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard: op. cit., str. 105.
686 PyeS; Craig i Josh Meyer i drugi: op. cit.
232 A L - Q A' I 0 I N DIHAO U EUROPI
Dugotrajno iskustvo u Istonoj Africi temeljito je promijenilo Du-monta. Obratio
se na fundamentalistiki islam, prestao je piti alkohol i jesti svinjetinu, a
prijateljima je rekao da ga zovu "Abu Hamza". Njegova je sestra pokuala
objasniti tajanstvenu Dumontovu linost: "On je iskrena osoba... Ako niste bili
u ratu, ne moete zamisliti to ga je poljuljalo."687 Nakon to je odluio da e
djelovati kao "naoruani humanitarac" u ime islama, Dumont je otputovao u Bosnu
i krajem 1993. prijavio se kao voza konvoja pomoi za Centar za izbjeglice
Al--Kifah u Zagrebu, za koji se zna da je u to vrijeme bio vezan uz skupinu
"militantnih Aliraca".688
Dumont se blisko vezao s ovjekom kojeg je tamo upoznao: Chri-stopheom Cazeom,
francuskim studentom medicine koji se takoer obratio na ekstremistiki islam.
Caze je prvi put doao u Bosnu kako bi ponudio svoje usluge mudahedinima krajem
1992.689 U Zenici je radio u mjesnoj bolnici gdje su se okupljali drugi arapski
fundamentalistiki dragovoljci. U toj je istoj bolnici Fateh Kamel poslije
proveo neko vrijeme lijeei ranu na nozi koju je dobio na bojitu.690 Veina
izvora kae da je Caze takoer sudjelovao u vojnim akcijama i proao obuku iz
naprednih gerilskih ratnih vjetina u sjeditu odreda u zgradi Vatrostalnog.
Ratno ga je iskustvo povelo dalje na putu radikalnog islama i njegova poziva na
prolijevanje krvi.691 U tom su vremenu na Cazea utjecala dva islamska
religiozno-politika ideologa koji su bili sastavni dio prekomorske teroristike
mree Al-Qa'ide: Abu el-Ma'ali i eik Abu Hamza al-Masri (poznat i kao Mustafa
Kamel, "Le Man-chot").692
Abu Hamza al-Masri je prognani fundamentalistiki disident rodom iz egipatske
Aleksandrije, koji danas ivi u Londonu. Iz Velike Britanije vodi organizaciju
"Potpora erijatu" (SOS, poznata i kao Ansar
687 Marlowe, Lara: "Errant Frenchman became wanted criminal after adopting
Bosnian case as mujahid". The Irish Times, 18. srpnja 1997., str. 8.
688 Vermaat, Emerson: "Bin Laden's Terror Networks in Europe". A Mackenzie
Institute Occasional Paper. Mackenzie Institute. Toronto, Kanada, 26. svibnja
2002.
691 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard: op. cit., str. 157. 691
Stranica
5. srpanj 2010
233
al-Shareeah), koja je na staroj internetskoj stranici otvoreno rekla da podupire
"mudahedine... u Afganistanu, Bosni, Kamiru itd.", te da novai "vojnike za
bojite" i pomae im.693 Sredinom 1990-ih, Abu Hamza je bio u bliskim odnosima s
GIA-inom teroristikom mreom u Europi, te im je pomagao koordinirajui
skupljanje novca i objavljujui njihov glasnik Al-Ansaar Newsletter.694 Sve
donedavno, Abu Hamza je bio i vatreni mula skromne ali zloglasne damije u
Finsburv Parku na sjeveroistoku Londona. U razgovoru sa mnom, procijenio je da
"svaki tjedan [u damiju] obino doe 1.200 ljudi. Ako je preteko ili ako pada
kia, ponekad doe 900 ljudi. Na blagdane imamo 6.000 ljudi."695
etnja kroz damiju kao da je potvrdila njegovu procjenu. Odreenog petka
stotine mladia, medu kojima su mnogi europski i ameriki obraenici, uspinju se
stubama zgrade da dozive i upiju mudrost svojeg ekscentrinog vode. To pomalo
zabavlja bradatoga mulu: na pitanje dolaze li mu esto posjetitelji iz SAD-a,
nasmijao se i odgovorio: "O, naravno. Ali veina njih su novinari. Svi novinari
dou. [I] ameriki obraenici, mnogi ameriki obraenici iz vojske obratili su
se na islam, mnogi."696 Neposredno nakon samoubilakih otmica aviona 11. rujna,
Abu Hamza je odrao propovijed pod naslovom "Svjetsko trgovako prvenstvo:
vjernici protiv [nevjerne] Amerike".697 Grmio je pred oduevljenim
sluateljstvom: "Terorizam je sredstvo za svakoga da bude po njegovom. Terorizam
je sredstvo za islam... To je sredstvo, to je oruje. Alah je rekao, za
teroriziranje neprijatelja Alaha i vaih neprijatelja, to je oruje, vrlo
uspjeno oruje. Ako ispustite to oruje, Alahovo unitenje i gnjev past e na
vas."698 Osim toga, Osamu Bin La-dena je nazvao "rtvom amerike politike" i
"ovjekom dobra srca".699
693 http://www.ummah.net/sos
695 Intervju: eik Abu Hamza al-Masri u damiji u Finsburv Parku, 28. lipnja
2002.
696 Ibid.
697 "World Trade Series - 'The Believers vs. the Kufr of America'". Hutba koju
je u petak izgovorio Abu Hamza Al-Masri u damiji u Finsburv Parku.
698 Ibid.
2002.
234 AL-OA'IDIN D i H A 0 U EUROPI
Europske su obavjetajne agencije u skladu s tim zakljuile da Abu Hamza
financira i unovauje za mreu sjevernoafrikih elija "spavaa", te da je
istaknut igra u opoj europskoj "legiji stranaca" Al-Qa'ide. Sin i kume Abua
Hamze osueni su na jemenskom sudu 1999. zbog sudjelovanja u pokuaju bombake
urote protiv "neislamskih" ciljeva u toj zemlji.700 Iste je godine tog
militantnog mulu opisala novinarka Deborah Davies u jednom britanskom
dokumentarcu. Njegova propovijed koja je citirana u dokumentarcu bila je poziv
muslimanima da "se izvjebaju" kako bi "uhvatili [nevjernika] i razbili mu glavu
u svojim rukama, pa mu moete zakrenuti vratom, moete mu rasporiti utrobu. Zato
vjebate... da rastrgate ljude na komadie. Nemojte troiti metak na njih...
presijecite ih popola!"701
Ista emisija prikazuje Abua Hamzu kako na sjednici objanjava dijagram
"Muslimanske protuzrakoplovne mree", nacrt za lebdeu mreu opremljenu minama
koja bi trebala nasumce hvatati i unitavati civilne putnike zrakoplove u
Velikoj Britaniji i SAD-u.702 U kasnijoj izjavi za tisak o toj konferenciji,
predstavnici SOS-a objasnili su da su protuzrakoplovnu mreu
smislila naa braa u Afganistanu. Te e mree poveati opasnost i rizik
letenja, to je odgovor na destruktivne izume nevjernikog Zapada. ..Ako se
masovno proizvode, te mree mogu stajati manje od 10 funta, a radar ih ne vidi.
Mogu se izbaciti s bilo kojeg mjesta i preseliti na bilo koje mjesto na svijetu.
Pozivamo svu brau i sestre da i oni smiljaju nacrte i tehnike poput ovih, zato
to je vrijeme za razgovor odavno prolo.703
Ekscentrini Abu Hamza dobio je nadimak "Le Manchot" zbog ozljeda koje su mu
izmeu ostaloga otkinule ake, pa umjesto njih ima metalne kuke. Iako bradati
mula ne voli govoriti o tome kako je dopao tih rana, francuska je tajna sluba
zakljuila da je to posljedica njegova rada s eksplozivom u Afganistanu.
700 Carroll, Rory: "Terrorists or Tourists?" Guardian, 26. lipnja 1999.
701 Davies, Deborah: "Kili or be Killed". Dispatches. Channel 4 UK, 1999.
702 Ibid.
703 Supporters of Shariah (SOS) Nevvsletter, sv. 2, broj 2, oujak/travanj
Stranica
5. srpanj 2010
1999.
235
Unato njegovim dobro vidljivim hendikepima, Abu Hamza je proveo neko vrijeme u
Bosni s odredom arapskih mudahedina, gdje je poduavao mlade uenike dihada
medu kojima je bio i Christophe Caze. Abu Hamza priznaje da je pomagao
arapsko-afganistanskoj mrei u Europi "da ponovo izgradi [mudahedinski] odred"
u Bosni i da prikupi "njihove donacije te ovo i ono. Trudio sam se da ponovo
sredim stvari za njih."704 Caze je bio krajnje odan Abuu Hamzi, kojeg je smatrao
"velikim ovjekom" modernog islama. Naalost, Cazeov odnos s Abu-om Hamzom nisu
svi odobravali. Prema Lionelu Dumontu, Christophe Caze je bio i vrlo blizak Abuu
el-Ma'aliju, koji je postao ljubomoran zbog popularnosti Abua Hamze.705 Na kraju
je Alirac zakljuio da je mula iz Finsburv Parka toliko neeljen konkurent "da
mu je rekao da napusti 'mudahedinski odred' nakon samo nekoliko mjeseci".706
Ipak, ak i nakon nenadanog odlaska Abua Hamze u London, Caze je ostao u vezi s
njim i smatrao ga svojim osobnim "vjerskim vodiem".707 Iako se londonski imam
sigurno uvrijedio zbog niskog ponaanja Abua el-Ma'alija, ini se da mu nije
zamjerio. Ne govori javno o tom incidentu, samo napominje da unato interesu da
pomogne mu-dahedinima "zapravo nisam mogao ostati dugo" u Bosni.708 Zbilja, Abu
Hamza je nastavio poticati Cazeovo sudjelovanje u teroristikim zavjerama koje
je navodno smiljao Abu el-Ma'ali, pa je ak izdavao fetve koje su to
podupirale. Kad su s njim razgovarali francuski istraitelji u Londonu, Abu
Hamza je potvrdio odnos s Cazeom, kao i sastanke koje je s njim odrao pred dva
Cazeova putovanja u Bosnu 1995. i 1996.709 Pod stalnim utjecajem Abua Hamze i
Abua el-Ma'alija, Du-mont i Caze su uvedeni u ivot krvne rtve i "zaronili u
nasilje".710
Christophe Caze vratio se u Francusku kao drugi ovjek kad je njegova sluba u
mudahedinima zavrila u prvim mjesecima 1993. Ne-
2002.
2002.
710 Pyes, Craig i Josh Meyer i drugi: op. cit.
236
prekidno je govorio o svojem ratnom iskustvu i pokuavao nagovoriti prijatelje
da ostave ivot "ovoga svijeta" i pridrue se "junakom" di-hadu u Bosni.711
Cazeov povratak u zapadnjako drutvo oito nije bio korak prema nastavku starog
svjetovnog ivota studenta medicine. Naprotiv, zbog obuke u Bosni vrsto je
krenuo putem da izgradi mreu muslimanskih militantnih istomiljenika u svojem
kraju (Roubaixu) radi neposrednih priprema za vojne operacije protiv
"nevjernikih" ciljeva u Francuskoj.
Planiranje tih operacija poelo je ve ljeti 1995. U lipnju, manje od dva
mjeseca prije niza bombakih napada GIA-e u metrou, Lionel Du-mont je stupio u
vezu s naklonjenim muslimanskim fundamentalistom Abderahmanom Cheffahom kako bi
ga obavijestio o svojem dolasku u Pariz. Dumont je rekao Cheffahu da je svrha
njegova posjeta uspostaviti mjesne "kontakte" u podruju Pariza. Cheffah je
istraiteljima rekao kako je bio siguran da dolazak ljudi poput Dumonta i Cazea,
za koje se znalo da imaju veze u GIA-i, znai kako su ve napravljeni
definitivni planovi za teroristike "akcije" na tlu Francuske.712 Nije jasno
koju je ulogu Dumont odigrao (ako je uope sudjelovao) u prvoj kampanji terora
GIA-e tijekom ljeta 1995. Ipak, nakon posjeta Parizu, Dumont se vratio u Zenicu
da razgovara s nadreenim mudahedinima.
Jednog dana nakon potpisivanja Davtonskog sporazuma, Dumont je opet otiao iz
Bosne u Francusku. On i Caze, ponovo zajedno, brzo su poeli smiljati plan da
izvre niz nasilnih oruanih pljaka u Francuskoj. Plan e izazvati stravu medu
Francuzima, a sva financijska korist bit e darovana kao potpora GIA-i u Aliru.
Kako bi dobili potrebno teko oruje, Dumont i Caze su raunali na skrivene
zalihe u Bosni, koje je nadgledao Abu el-Ma'ali. Njega je "titio" bosanski
predsjednik Izetbegovi, pa je el-Ma'ali uspio skupiti zastraujui arsenal ak
i nakon potpisivanja Davtonskog sporazuma, a najvie se isticao "veliki
dijapazon raketa Strella [zemlja-zrak, ispaljuju ih pjeaci]".713 Moderni
zapadnjaki zrakoplovi mogli su lako izbjei starinske sovjetske rakete SA-7
Strella, ali sporiji zrakoplovi (kao helikopteri i komercijalni
Stranica
5. srpanj 2010
712 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard: op. cit., str. 74. 711
237
avioni) bili su i dalje krhka meta. Caze i Dumont su znali da zbog bliskih veza
s Abuom el-Ma'alijem mogu lako prokrijumariti moan arsenal natrag u
Francusku.714
Iako su dunosnici u Washingtonu tvrdili da svi mudahedini odlaze iz Bosne,
Caze i Dumont pripremili su se da ponovo odu na Balkan i dobiju potrebnu
"opremu" za planirano divljanje. Po dolasku u Bosnu nakupili su dojmljivu zbirku
puaka AK-47, pitolja, granata, bacaa raketa i ostaloga. Ti su se ljudi
spremali za neto vie od pukog zloinakog ivota - pripremali su se za
sudjelovanje u velikom samoubilakom svetom ratu. Neobino je to je upravo u
trenutku kad su se Caze i Dumont spremali za put u Zenicu Fateh Kamel
organizirao paralelnu seobu novaka za dihad iz Europe u Bosnu, u dogovoru s
Anwarom Shaabanom i Abuom el-Ma'alijem.715
Dva francuska putnika vratili su se kui s krijumarskog izleta u prosincu
1995., ubrzo nakon smrti Anwara Shaabana. U Roubaixu, mirnom mjestu na
sjeveroistoku Francuske, Caze je poeo nasrtljivo traiti novake medu
prijateljima, kao dragovoljce da pomognu u "borbi". Imajui na umu svoj plan,
Caze ih je ustro pozivao da mu pomognu da "'produi' dihad na teritoriju
Francuske".716 Te su fraze skrivale konkretniju strategiju da se krene u
"posebno nasilan" niz zloina, "bez ikakva skanjivanja da se ustrijele" nevini
prolaznici.717 Istovremeno, izmeu prosinca i sijenja, Caze je vie puta
razgovarao s Abuom el-Ma'alijem na telefonskom broju mudahedinskog "Glavnog
zapovjednitva" u Zenici.718
U roku od mjesec dana, "Skupina Roubaix", koja je vie sliila na bandu
nasilnika nego na teroristiku eliju, osnovana je pod vodstvom Lionela Dumonta.
Njihovo je skrovite na adresi 59 Rue Henri Carette bilo sumorna dvokatnica
smjetena u getu Alma usred Roubaixa, koji ima nadimak "Kasaba".719 Ta je etvrt
bila leglo droge i kriminala, te
717 United States of America v. Abmed Kessam, aka Benni Noris. United States
District Court for the Western District of Washington. Case #: CR 99-666-JCC.
Datum: 2. travnja 2001., str. 9-10.
719 "Hostage drama after five killed in police raids". Agence France Presse.
29. oujka 1996.
238
AL-QA' 1 0(N OIHAO U EUROPI
se openito smatrala "zabranjenim podrujem" za policiju.720 Zato je bez sumnje
bila savrena za ciljeve bande Roubaix. Na sastanku s Moulo-dom Boughelaneom
(poznatim i kao Carlo Mazzoni) i drugim vjernim pristaama, Dumont je upitao
lanove elije jesu li "spremni da sudjeluju u oruanim akcijama na tlu
Francuske". Mukarci su posluno odgovorili da su spremni za sudjelovanje prema
potrebi.721
Izmeu sijenja i oujka, banda Roubaix je bila na razini svoje ograniene
vizije i bila je glavni osumnjieni u barem est oruanih pljaka vozila koja su
prevozila gotovinu iz supermarketa na francusko-belgij-skoj granici, kao i u
neuspjelom napadu raketom na oklopljeno vozilo Brinks. Policija je isprva bila
zbunjena, zato to su se kamioni s novcem iz supermarketa smatrali ciljevima
male vrijednosti, pogotovo s obzirom na vatrenu mo pljakaa. Nain djelovanja
tih kriminalaca bio je poseban: inilo se da ih vie zanima stvaranje kaosa i
ubijanje nevinih nego pljaka neega vrijednog.722 U jednom sluaju su Caze i
njegovi ljudi ubili francuskog muslimana koji im nije dovoljno brzo predao
kljueve svojeg dragocjenog mercedesa. Unato tolikom trudu, banda je ukupno
opljakala 10.000 dolara, to nije pretjerano dojmljiv plijen u pogibeljnom
zanatu pljakaa oklopnih vozila.723
Urotnici iz Roubaixa, pa i Dumont i Caze, neoprezno su putovali u svojim
vozilima bez skrivanja, razmeui se svojom slobodom, iako su znali da policija
sumnja na njih. Dapae, negdje sredinom oujka, elija je shvatila da je
nekolicina lanova pod izravnom prismotrom mjesne policije, koja ih je smatrala
glavnim sumnjivcima za niz pljaka. Bijesni to se policija uope usuuje
pratiti ih (to podsjea na stav mudahe-dina prema britanskim mirovnim snagama
u Bosni), Dumontova je banda odluila kazniti nevjernika njukala. Dana 29.
Stranica
5. srpanj 2010
oujka zauo se mali prasak iz bijelog peugeota 205 parkiranog ispred
policijskog sjedita oblinjeg Lillea, 15 km jugozapadno od Roubaixa. Policija
je u
720 Dejevsky, Mary: "Islamic terror link to French siege". Independent
(London), 2. travnja 1996., str. 10.
722 Dahlburg, John-Thor: "'Holy Warriors' Brought Bosnians Ferocity and Zeal".
The Los Angeles Times, 6. kolovoza 1996., str. Ali.
723 Pyes, Craig: "Arrest at U.S. Border Reverberates in France". The New York
Times, 22. prosinca 1999., str. Al.
239
automobilu pronala tri plinske boce od 10 kg (zlokobno sline ureajima koje je
GIA koristila prethodnog ljeta) koje nisu eksplodirale kad se uspjeno upalio
detonator, mali eksploziv s jednostavnim daljinskim upravljaem.724 Francuska se
vlada zabrinula prvenstveno zato to je francuski predsjednik Jacques Chirac dva
dana kasnije trebao otvoriti velik meunarodni diplomatski skup G-7 manje od
dvjesta metara od zlosretnog peugeota.
Policija je ubrzo posumnjala na stanovnike 59 Henri Carette, pogotovo nakon to
su svjedoci vidjeli dva osumnjiena lana bande Roubaix (utvrena kao vlasnici
automobila) kako voze taj automobil na podruju Lillea na dan napada.725 Osobno
su dostavili bombu i iznenaujue su se malo potrudili sakriti tragove, pogotovo
s obzirom na "elitnu vojnu obuku" koju su navodno proli u Bosni. Policija je
neuspjeni auto-mobil-bombu nazvala "provokacijom" - bio je to namjerni izazov
koji je policiji uputila sebina ekipa opasnih nitkova.726 Kao da su Dumont i
Caze izazivali policiju da se pobije s njima: "Djelovali su zbog iste mrnje
prema policiji", izjavio je sudski policajac Bernard Gravet u novinama Voix du
Nord.727
Ako je to uistinu bio izazov, onda ga je francuska policija spremno prihvatila,
jer nije olako shvaala napade na sebe. Mudahedinsko je skrovite ve bilo pod
nadzorom zbog pljaka, a sada je policija oprezno okruila kuu snajperima i
protuteroristikim specijalcima GIGN-a. Fanatici u kui prvi su otvorili vatru,
koristei cijeli kuni arsenal: est do osam puaka AK-47, rune granate,
sanduke streljiva i ostalu opremu.728 Obraun je postao tako estok da je
policija morala evakuirati cijelu etvrt. Specijalci GIGN-a na kraju su pokuali
osvojiti zgradu pod kiom metaka, zbog ega su dva policajca ranjena.729 Moda
zbog
724 DeCroix, Christophe: "Four Suspects Killed in Shootout After Car Bomb
Found". The Associated Press, 29. oujka 1996.
725 "Belgian police overpovver gunman, free hostages". Deutsche
Presse-Agentur, 29. oujka 1996.
726 "French fugitive takes Belgian hostages". United Press International. 29.
oujka 1996.
727 Glass, Pierre-Yves: "Bandits or Terrorists? Violent Ghetto Gang Seemed a Bit
of Both". The Associated Press. 1. travnja 1996.
728 "French fugitive takes Belgian hostages". United Press International. 29.
oujka 1996.
729 "Belgian police overpovver gunman, free hostages". Op. cit.
240
AL-ttA'IOIN DIHAO U EUROPI
namjernog potpaljivanja samoubilakih terorista ili samo zbog pukog broja metaka
i granata koji su letjeli kroz zidove, dotrajala se kua zapalila. Krov i gornji
kat uruili su se na tvrdoglave ukuane.730 Istraitelji su pronali tri
pougljenjena tijela: bila su to dva Marokanca, Rachid Souindi i Said el-Laihar,
i jedan Alirac, Teli bel Hachem.731 Takoer su u ostacima kue pronali
dojmljivu zbirku islamskih funda-mentalistikih listova, kao i neke vezane uz
radikalne alirske teroristike skupine.732
Istovremeno, u predgrau Lillea, policija je pokuala zasebno uhititi Omara
Zemmirija i Christophea Cazea pomou barikade na cesti. Njih su dvojica otvorili
vatru na policiju i probili se kroz barikadu u ukradenom automobilu. Caze je
htio pobjei iz Francuske, pa je krenuo autocestom E17 prema belgijskoj granici.
Policija ga je okruila i napokon presrela vozilo na mostu ceste E17 izmeu
francuskog mjesta Mouscron i belgijskog mjesta Kortrijk (Courtrai). Vozai su se
raz-bjeali u panici dok su Caze i Zemmiri vodili ogorenu borbu s
progoniteljima, pa su meci zujali po mostu.733 Caze je po brzom postupku ubijen
u unakrsnoj vatri, ali Zemmiri je uspio pobjei iz kaosa na autocesti. Pobjegao
je preko belgijske granice pjeke, te uao u bogato predgrae Kortrijka.734
Zemmiri je provalio u kuu mjesnog zubara i uzeo njegovu enu i istaicu kao
Stranica
5. srpanj 2010
taokinje. Belgijska policija i snajperisti opkolili su kuu, odluivi da vie
nee biti sigurnosnih propusta.735 Elitne specijalne jedinice provalile su u
kuu nakon sedam sati opsade, te su razoruale Zemmirija prije nego to je dolo
do novog nasilja.736 U automobilu je pokraj mrtvog tijela Christophea Cazea
pronaeno jo streljiva, oruja i granata.737
730 "Belgian police overpower gunman, free hostages". Oop. cit.
731 "Hostage drama after five killed in police raids". Agence france Presse,
29. oujka 1996.
732 Dejevsky, Mary: "Islamic terror link to French siege". Independent
(London), 2. travnja 1996., str. 10.
733 "Hostage drama after five killed in police raids". Op. cit.
734 "Police arrest gunman, hostages released in Belgium". Agence France Presse.
29. oujka 1996.
73i "Hostage drama after five killed in police raids". Op. cit.
736 "Belgian police overpovver gunman, free hostages". Op. cit.
737 Dejevskv, Mary: op. cit.
241
Policija je ubrzo otkrila da je Skupina Roubaix bila dobro povezana s
organizacijama GIA i Al-Gama'at Al-Islamiyya, na to je najvie ukazivalo
sudjelovanje stranih mudahedina, veterana iz rata u Bosni. U Cazeovu
elektronikom adresaru istraitelji su nali opsene informacije o kontaktima s
Abuom el-Ma'alijem i Fatehom Kamelom.738 Adresar je sadravao i telefonske
brojeve jo jednog navodnog lana Skupine Roubaix, majstorskog krivotvoritelja
isprava Zohaira Choulaha -zapovjednika bosanskih mudahedina i kljunog
suradnika Fateha Kamela koji je 1995. proglaen "slubeno nepoeljnim" u
Francuskoj. Choulahov pseudonim "Abdul Barr" stajao je u Cazeovu adresaru
zajedno s odgovarajuim brojem u Sarajevu, vezanim uz navodne lanove
organizacije Al-Gama'at Al-Islamiyya.739
Dravni istraitelji, koje je prvenstveno vodio sudac Jean-Louis Bruguiere, ve
su znali za pravo ime Cazeova sudruga u bijegu Omara Zemmirija. Dana 25.
sijenja 1996. Hocine Senoussaoui (poznat i kao Has-sine Ben Snoussi), graanin
Bosne roen u Tunisu, zadran je u zranoj luci Zagreb na putu u Rim, nakon to
je uhvaen kako pokuava koristiti lanu francusku putovnicu na ime Zemmirija.
Prethodno je Senous-saouija pratila talijanska tajna sluba kao estog
posjetitelja Islamskog kulturnog instituta u Milanu, a smatrao se "bliskim GIA-i
i [egipatskom] Gama'at al Islamiyya". Senoussaoui je takoer navodno radio u
Centru za izbjeglice Al-Kifah u Zagrebu zajedno s Fatehom Kamelom.740 Kako su i
oekivali, istraitelji su u Senoussaouijevu adresaru pronali vie kontaktnih
brojeva za "komunikacijski centar" Abua el-Ma'alija u Zenici.741 Visoki
dunosnik francuske policije potvrdio je da vrlo paljivo prouavaju
afganistansko-bosanski fenomen: "Ve je dovoljno da je jedna osoba sluila u
Bosni. Ovakve se stvari ponavljaju."742
Dvije sredinje osobe u bandi Roubaix, Lionel Dumont i Mouloud Boughelane, jo
su bjeali od policije. Iz Pariza su pobjegli u Bolognu. Lane putovnice s
fotografijama Dumonta i Boughelanea pronaene su
738 United States of America v. Ahmed Ressam, aka Benni Noris. Op. cit. str.
9-10.
739 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Franc.ois Ricard: op. cit., str. 109.
242 A L - Q A" I D t N DIHAD U EUROPI
poslije u bolonjskom uredu ovjeka osumnjiena za terorizam.743 Kako su ih
obavjetajne i policijske slube pratile u stopu, njih su dvojica ubrzo preli
Jadransko more i "nestali" u tek zasnovanim mudahedin-skim naseljima u Srednjoj
Bosni. Dumont je preuzeo ime "Abu Hamza" i vjenao se sa 17-godinjom
Bonjakinjom. U tom je okoliu bio dobro zatien, nimalo se ne razlikujui od
okoline.744
Besramni dvojac Dumont-Boughelane ponovo je krenuo na sitne pljake pod okriljem
dihada. U Srednjoj Bosni su se udruili s drugim veteranima iz odreda stranih
mudahedina, medu kojima je bio Biniam Zefferini (poznat i kao Abu Badr,
Abdullah Badr), izvorno iz Dibutija. Kao i Cristophe Caze, Zefferini je bio
vrlo blizak eiku Abuu Hamzi al-Masriju i due je vrijeme ivio kod njega u
Londonu poetkom 1996. Kad je Zefferini spomenuo muli da se namjerava vratiti u
Bosnu, Abu Hamza mu je dao "mnogo stotina funta" da ih proslijedi Christopheu
Cazeu. Abu Hamza je takoer zamolio Zefferinija da u Bosni nabavi pitolje s
priguivaem, koje je trebao ponijeti sa sobom kad idui put navrati u
Stranica
5. srpanj 2010
London.745
Samo nekoliko mjeseci nakon dolaska u Bosnu, nova Dumontova mudahedinska banda
ve je planirala nove vojne operacije u stilu bande Roubaix, ali ovaj put u
Bosni. Lionel Dumont, Mouloud Boughe-lane i Biniam Zefferini pokuali su 15.
veljae 1997. opljakati benzinsku postaju "Autotech" u Raspotoju, blizu
Zenice.746 Operacija je izmakla kontroli, i nasilni su militanti ubili bosanskog
policajca Rus-mira Dizdara, koji je sluajno naletio u vrijeme pljake.747 Usred
pucnjave, Boughelane je uhien, ali Dumont i Zefferini su uspjeli pobjei.
Bosanska je policija izdala tjeralice i ponudila nagradu od tisuu njemakih
maraka za podatke o lokaciji dva islamska militanta.748 Nakon dugog ispitivanja
o njegovu sudjelovanju u islamskim teroristikim
243
744 Novinska agencija Tanjug. 23. veljae 1997.
747 Novinska agencija TWRA. 23. veljae 1997.
748 "Two foreigners sought for killing Bosnian policeman". Agence France
Presse. 24. veljae 1997.
bandama u Francuskoj i Bosni, Boughelane je rekao da je Abu el-Ma'ali bio glavni
emir Skupine Roubaix.749
Iako su Bonjaci oklijevali kad je trebalo silom istjerati mudahe-dine, u
ovakvim se stvarima nisu skanjivali. Traei Dumonta i Zefferinija, elitne su
policijske snage 9. oujka na dojavu susjeda opkolile stan u zenikom predgrau
Mokunice i provalile unutra. Dva su se lana bande opet odluila za oruanu
borbu protiv policije, koja je odmah ubacila suzavac da ih istjera.
Glasnogovornik bosanskog ministarstva unutarnjih poslova napomenuo je: "Nisu se
htjeli predati, jedan je pokuao pobjei."750 Ovaj put je ubijen Zeffirini, a
Dumont je opet nekako preivio, pa je uhien. U stanu su pronaena dva pitolja,
za koje se sumnjalo da su koriteni u pljaki "Autotecha", kao i crne skijake
maske.751 Bosanska je policija rekla novinarima da je Dumont zadran zbog
moguih optuaba zbog neuspjele pljake i zbog niza povezanih "ozbiljnih
teroristikih napada... Sve to ukazuje na postojanje skrivene i organizirane
teroristike skupine koja ima zadatak destabilizirati Srednju Bosnu i ostvariti
druge ciljeve."752 Pomonik javnog tuitelja u Zenici Idriz Katki sloio se s
tom ocjenom: "Oekujemo velik i sloen sluaj. Neke svari ukazuju da su Dumont i
[Boughelane] poinili i druge zloine u kojima je ubijena jedna osoba."753
Dumont i Boughelane zavrili su u srpnju pred sudom zbog organiziranja vie
oruanih pljaka benzinskih postaja i jednog skladita u zenikom podruju
izmeu 19. listopada 1996. i 15. veljae 1997., to je dovelo do smrti barem
dvoje ljudi. Drugo se ubojstvo dogodilo u studenom, tijekom napada iz zasjede na
jedno skladite, kad je ubijen noni uvar. Prema tvrdnjama tuitelja, Dumont je
rekao policijskim istraiteljima da se okrenuo kriminalu na kraju rata u Bosni
zato to "mi treba novac za ivot".754 Unato dojmljivoj karijeri mudahedina,
L
750 "Bosnian police kili Italian murder suspect". Agence France Presse. 9.
oujka 1997.
751 "Biniam Killed, Dumont Arrested, Fetic Wounded". Novinska agencija TWRA.
9. oujka 1997.
752 Reuters. 9. oujka 1997.
753 Osloboenje (Sarajevo). 14. oujka 1997.
754 Groult, Svlvie: "Two Frenchmen go on trial in Bosnia for fatal holdups".
Agence France Presse. 7. srpnja 1997.
244 A L - Q A' I D i N DINAO U EUROPI
to je sud posebno napomenuo u presudi, svejedno su dobili najveu zatvorsku
kaznu od 20 godina.755
Ali pria o Dumontu jo nije gotova: naveer 26. svibnja 1999. uspio je zajedno
sa zatvorskim drugom Dihanom Edinom smiono pobjei iz zatvora prerezavi
reetke kuhinjskog prozora.756 Vie dana kasnije, Edin je uhvaen u Sarajevu, te
je priznao da je Dumont pobjegao u bosanski teritorij pod vlau Srba odmah
nakon zajednikog bijega iz zatvora.757 Francuski su protuteroristiki
istraitelji bilo vrlo sumnjiavi zbog Dumontova bijega iz loe uvana
sarajevskog zatvora. inilo se kao udna podudarnost to je pobjegao upravo kad
su traili njegovo izruenje da u Francuskoj odgovara za optube zbog
sudjelovanja u bandi Roubaix. Moda se bosanska vlada brinula zbog onoga to bi
Dumont mogao rei pred francuskim sudom: naime, da golema veina Bonjaka odbija
Stranica
5. srpanj 2010
fanatinu dogmu islamskog fundamentalizma, ali da vii lanovi bosanske vlade i
dalje kriom tite arapske mudahedine, ak i nakon to poine hladnokrvne
zloine protiv nevinih Bonjaka.
Ljeti 1996., kad teroristika elija Roubaix vie nije postojala, Fateh Kamel se
vratio na posao i vodio duge razgovore s Abuom el-Ma'alijem. Fateh Kamel je
izravno i neizravno telefonski zvao Abua el-Ma'alija u sjedite mudahedina u
Zenici 1. srpnja 1996.; 8. srpnja 1996.; 10. srpnja 1996.; 14. srpnja 1996. i
15. srpnja 1996. Kamel je takoer zvao Abu el-Ma'alija na broj njegova privatna
stana u Zenici 11. srpnja 1996.; 12. srpnja 1996.; 13. srpnja 1996.; 16. srpnja
1996.; 17. srpnja 1996.; 5. rujna 1996. i 15. rujna 1996.758 U kolovozu, kad
nije zvao, Kamel je odjednom otputovao na kljuno organizacijsko putovanje
diljem Europe, sa znaajnim postajama u Njemakoj, Italiji i Bosni (gdje se
osobno sastao u etiri oka s Abuom el-Ma'alijem).759
755 "Frenchmen sentenced to 20 years in prison for holdups in Bosnia". Agence
France Presse. 16. srpnja 1997.
756 International Police Task Force-Operations and Information Unit. United
Nations Mission in Bosnia and Herzegovina; Mission Headquarters-Sarajevo.
Dnevnik djelatnosti koji pokriva razdoblje od 27. svibnja 1999. u 07:00 sati do
28. svibnja 1999. u 07:00 sati.
757 "prencn convict to be extradited to France". Agence France Presse. 1.
lipnja 1999.
OSTACI: SJEVERNOAFRIKA MREA "SPAVAA" 245
Otprilike u to vrijeme, Mohammed Kaddari (poznat i kao Tahar Jalal),
predstavljajui se kao blizak prijatelj Abua el-Ma'alija, nazvao je Islamski
kulturni institut u Milanu iz izbjeglikog logora u Nizozemskoj, gdje su
obraivali njegov zahtjev za politikim azilom. Nakon rasprave izmeu Fateha
Kamela i Abua el-Ma'alija, potonji je dobio zadatak da posjeti Kaddarija u
Nizozemskoj i pomogne mu. Otprilike godinu dana kasnije, 12. svibnja 1997.,
Mohammed Kaddari je zaustavljen u australskom gradu Sydneyju s krivotvorenom
talijanskom putovnicom, jednom od est tisua putovnica ukradenih u Napulju
1996. Njegov je adresar imao broj telefona u Montrealu ovjeka po imenu Karim
Said Atmani, veterana iz zenikog odreda mudahedina koji je bio i pomonik
Fateha Kamela u Kanadi i Bosni. Nakon uhienja Dumonta i Boughelanea u Bosni, na
oba su militanta iz elije Rou-baix pronaene putovnice za koje je poslije
utvreno da potjeu iz iste skupine koja je 1996. ukradena u Napulju.760
Pljake koje su Dumont i Boughelane poinili u Bosni u skladitu i na benzinskoj
postaji tijekom zime 1996-7. dogodile su se usred niza slinih neobjanjenih
pljaka, ubojstava i eksplozija diljem Srednje Bosne i Hrvatske. U jednom
bizarnom sluaju, Michael Fahey Calvin, ameriki vojni instruktor koji je radio
za bosansku vladu u okviru amerike skupine plaenika, napadnut je u predgrau
Zenice 20. listopada
1997. Mjesec dana ranije, 18. rujna, golf nakrcan s 80 kg mijeanog eksploziva
(i protutenkovskih mina), zajedno s tempiranim upaljaem, eksplodirao je u
zapadnom dijelu Mostara. Taj napad, koji se dogodio u blizini glavne policijske
zgrade, nanio je veliku tetu i ozlijedio pedesetak ljudi, od toga dvadeset i
troje teko.761
U roku od nekoliko mjeseci, bosanski su istraitelji izdali uhidbene naloge za
devetnaest ljudi traenih u svezi s mostarskim bombakim napadom i raznim drugim
incidentima u zenikom podruju. Na popisu sumnjivaca bio je i zloglasni
saudijsko-bosanski iskusni zapovjednik Abu Sulaiman al-Makki, koji je optuen da
je potajno davao sigurno utoite bjeguncima; Karray Kamel Bin Ali (poznat i kao
Abu Hamza,
760 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Francois Ricard: op. cit., str. 100-1.
761 "Spate of Attacks Against Bosnian Croats goes Unnoticed". Obavijest koju je
izdala hrvatska misija pri Ujedinjenim narodima, 22. rujna 1997.
246
AL-dA'IDIN OIHAD U EUROPI
OSTACI: SJEVERNOAFRiKA MREA "SPAVAA"
247
"Omar Tunianin"), sjevernoafriki iskusni mudahedin u tridesetima; Ahmed
Zuhair (poznat i kao Abu Handala, Abu Hanzala), saudijski borac iz rata u Bosni
koji je dobio dravljanstvo; Saber Lahmar, alirski nastavnik arapskog, star oko
35 godina, koji je radio u saudijskom Visokom povjerenstvu za pomo; Ali Ahmed
Ali Hamad (poznat i kao Ali Hamed Ubeid, Abu Ubaidah al-Bahraini), bivi radnik
u saudijskom Visokom povjerenstvu koji je imao zadatak "distribucije... knjiga";
Nabil Ali al-Hil (poznat i kao "Abu Yemen", Saleh Nedal); Omar Khalil (poznat i
Stranica
5. srpanj 2010
kao Abu Abdullah); Ali Said Baawara (poznat i kao Abu Hudhaifa); i nekolicina
bonjakih dragovoljaca.762 Nakon nekoliko uhienja i premetaina, u javnoj je
izjavi ured saveznog tuitelja BiH objavio zapljenu
24 puke, 10 pitolja, 30 runih bomba, etiri runa bacaa granata, tri runa
bacaa raketa, tri strojnice, 15 granata, pet runih granata, 95 protutenkovskih
mina (PT-6, PT-1, PT-3 i PT-4), jedan spremnik s raketom za baca raketa, vie
od sedam tisua komada streljiva raznih kalibara, 100 metara sporogoreeg
fitilja s detonatorima itd.
Dvije su se skupine ljudi medu tih devetnaest smatrale osumnjienima i za
neuspjenu pljaku oteena franjevakog samostana u Guoj Gori i za stavljanje
eksploziva s namjerom da se digne u zrak katolika crkva u selu Putievo.
Rijeima ureda saveznog tuitelja: "Prije izvrenja djela terorizma, osumnjieni
su danima promatrali ciljeve svojih napada, to pokazuje da su organizirana
skupina koja je pripremila i izvrila klasina djela terorizma."763
Jedan od ljudi koje je traila bosanska policija, Karrav Kamel Bin Ali, bio je
bivi lan arapske postrojbe ratnika dihada smjetene u traumatiziranom mjestu
Gua Gora. Francuska je obavjetajna sluba otkrila jasne dokaze da je Karrav
Kamel esto imao bliske veze s Fetehom
762 Kari, Eldin: "Trial to Jihad Warriors Soon". AIM (Alternative Information
Netivork) Press, http://www.aimpress.org. 28. prosinca 1997. Vidi i: Hedges,
Stephen J.: "Extre-mism lingers after Balkan wars". The Chicago Tribune, 25.
studenog 2001. Vidi i: "Abu Hamza has wings". Dani (Sarajevo), 24. travnja 1998.
Vidi i: Toholj, Miroslav [bivi ministar informiranja Republike Srpske]:
"Mujaheddins in Bosnia and Herzegovina".
763 Kari, Eldin: op. cit.
Kamelom i njegovim vojnim emirom Abuom el-Ma'alijem.764 Karrav je dobio bosansko
dravljanstvo 1994. i ubrzo ga je nakon rata zatitila bosanska vlada, ak i
nakon to je poinio zloine protiv mjetana. Bivi bosanski mudahedin koji je
poslije zavrio na sudu zbog pomaganja Karravu Kamelu tvrdio je kako je mjesna
policija znala gdje se nalazi, ali da ga nisu htjeli nai. "Bio je u Kokiima i
nije se skrivao. Svi su znali da je tamo. Kako je bio u Bosni od 1992., mnogi su
ga znali. Bio je u Kokiima kod Jajca, u Travniku i Zenici, pokraj Zavi-dovia,
i volio bih vidjeti dokaze o tome... Susjedi su znali, kao i veina tamonjih
izbjeglica."765
Nakon opsene istrage, bosanske su vlasti utvrdile da je Karrav odgovoran za
ubojstvo Hishama Diaba 1997. (poznatog i kao Abdul Walid), navodnog ijitskog
vjerskog aktivista, pred Balkanskim islamskim centrom u Zenici, s devet metaka
ispaljenih iz automatske puke.766 I Lionel Dumont i Mouloud Boughelane poslije
su rekli istraiteljima da je Diaba ubio Karrav Kamel Bin Ali na izriitu
zapovijed Abua el--Ma'alija u zapovjednom centru mudahedina u Zenici.767 Tako
su prestala sva nagaanja da su arapsko-afganistanski militanti u Bosni pristae
revolucionarne ijitske ideologije uvezene iz Irana. Karrav Kamel je pobjegao u
Njemaku, gdje je u lipnju 1999. sudjelovao u estokoj pucnjavi sa skupinom
njemakih policajaca u Frankfurtu.768 Na kraju su ga uhvatili samo par tjedana
kasnije, 11. kolovoza 1999., dok se skrivao u Kolnu.769
Ahmed Zuhair, roen u saudijskom gradu Jeddahu, doao je u Bosnu iz Sudana i
navodno se borio medu stranim mudahedinima.770 Ironijom sudbine, i on je
nedavno puten iz bosanskog zatvora, gdje su ga drali od sijenja 1996. zbog
optube da nezakonito posjeduje tri
L
764 Heimovi, Esad: "Zenica police caught the two leaders of the Roubaix
Group". Ljiljan (Sarajevo), 19. oujka 1997.
765 "Abu Hamza has wings". Op. cit.
766 "Abu Hamza has wings". Op. cit.
768 Jean-Louis Bruguiere i Jean-Franc.ois Ricard: op. cit., str. 160. 76S
Jean-Louis Bruguiere i Jean-Franôis Ricard: op. cit., str. 122.
(Bosna). Broj 306,27. rujna 2001.
248
A L-Q A' IDIN DINAD U EUROPI
strojnice.771 Ali nepoznati vii predstavnik bosanske vlade na neobjanjiv ga je
nain pomilovao 27. svibnja 1997. Medu drugim zlodjelima, policija je sumnjala
da je Zuhair zajedno s Ahmedom Faizom al-Shem-berijem bio glavni sudionik u
okrutnom umorstvu amerikog humanitarnog radnika Williama Jeffersona u studenom
1995.772 Osim toga, Bosanci su ga imenovali kao organizatora napada
automobila-bombe u listopadu 1997. u Mostaru, koji je pripisan organizaciji
Stranica
5. srpanj 2010
Al-Gama'at Al-Islamiyya. Prema kasnijim bosanskim novinarskim izvjeima,
Zu-haira je napokon uhitila zapadnjaka policija krajem kolovoza 2002. tisue
kilometara dalje, u Pakistanu, te je odmah prebaen u ameriki zatvor za lanove
Al-Qa'ide u kubanskom zaljevu Guantanamo.773
Saber Lahmar, jedan od sumnjivaca vezanih uz saudijsko Visoko povjerenstvo, prvi
je put stigao u Bosnu 17. oujka 1993. Lahmar je bio poznati lan GIA-e, te je
pobjegao od progona u Aliru. Poslije se vjenao s Bonjakinjom, a njegov je
tast neobinim sluajem nekad bio radnik u veleposlanstvu SAD-a u Sarajevu.
Nakon opsene istrage bosanske policije 1997., Lahmar je uhien i osuen na
zatvor zbog oruane pljake i provale, ali ubrzo je puten u okviru opeg
pomilovanja 2000.774 Ponovo je uhien krajem listopada 2001., kad je uhvaen u
skupini od jedanaest islamskih militanata koji su namjeravali malim zrakoplovom
poletjeti sa sitnog uzletita u Visokom u Srednjoj Bosni i samoubilaki se
zabiti u dvije NATO-ve vojne baze u Tuzli i Bratuncu. Njegova ena Emina Sui
potvrdila je da joj nije govorio mnogo stvari, ali branila je mua tvrdei da
nije sposoban za djela terorizma: "On je miran ovjek... Zapravo je vrlo
srameljiv."775
Nekoliko mjeseci nakon razotkrivanja bande Karrava Kamela 1998., ve su se
spremali novi dogaaji na burnom Balkanskom poluotoku. Obavjetajne slube SAD-a
i Egipta, kao i neke druge slube, paljivo su pratile vie skupina radikalnih
islamskih disidenata koji su djelovali
771 Hranjski, Hrvoje: "International News". The Associated Press. 21. veljae
1996.
772 Kari, Eldin: op. cit.
773 Novinska agencija SRNA. Emitirano na srpskom jeziku u Bijeljini. 28.
kolovoza 2002., 8:20 GMT.
774 "Six Algerian terror suspects in US custodv". Reuters. 18. sijenja 2002.
775 Hedges, Stephen J.: "Extremism lingers after Balkan wars". The Chicago
Tribune, 25. studenog 2001.
249
u Bosni, pogotovo egipatske sljedbenike organizacija Al-Gama'at Al--Islamiyya i
Al-Jihad. Jedan od ljudi koji su praeni, Sabri Ibrahim al--'Attar, opisao je
svoju sudbinu na suenju koje je uslijedilo:
Ostao sam [u Bosni] gotovo jo godinu dana, kad sam sudjelovao u dihadu s
arapskom braom pod zapovjednitvom muslimanskog mudiahedina koji je imao
ameriko dravljanstvo, ali arapsko podrijetlo. Ipak, nakon to je u Dajtonu
potpisan mirovni sporazum, mi Arapi zakljuili smo da vie nismo poeljni u
Bosni... morali smo pobjei na Kosovo. Dok sam iao tamo, mene i druge uhitile
su srpske tajne slube i, mislim, CIA-ini agenti. Nismo mogli provjeriti
identitet onih koji su nas uhitili. Samo se sjeam da su bili vrlo otri i
neljudski se ponaali prema nama. Drali su nas oko mjesec dana, a onda su me
zajedno s ostalima izruili egipatskoj policiji.776
Ti ljudi, poznati kao "albanski povratnici", izazvali su veliku graju kad su
izrueni Egiptu i zatim izvedeni pred jedno od najveih masovnih suenja
islamskim militantima u Sjevernoj Africi u 1990-ima. Sudjelovanje SAD-a u
izruenju ekstremistikih Egipana vrlo je ozbiljno shvatio njihov emir Avman
al-Zawahiri. Vie istaknutih zapovjednika Al-Jihada uhieno je u Albaniji i
izrueno Egiptu, a medu njima je bio Ahmad Salamah Mab-ruk, Zawahirijeva "desna
ruka".777 Osim toga, Zawahiri nije ni oprostio ni zaboravio nestanak Abua Talala
al-Qasimyja u slinim okolnostima, pa se pripremao za osvetu Americi. Osama Bin
Laden je 23. veljae 1998. izdao zajedniku izjavu s Aymanom al-Zawahirijem i
drugim saveznikim radikalnim islamskim vodama u ime "Svjetskog islamskog fronta
protiv idova i kriara" (slika 9). Bin Laden je pozvao "svakog muslimana koji
vjeruje u Boga i eli biti nagraen da slijedi Boju zapovijed da ubija
Amerikance i pljaka njihov novac gdje god i kad god ga nade. Takoer pozivamo
muslimanske uleme, vode, mladie i vojnike da krenu u napad na sotonske snage
SAD-a i vraje pristae koji sklapaju saveze s njima."778
To Confuse the Securitv Organs". AI-Sharq al-Awsat (London). 7. oujka 1999.,
str. 6.
777 "Al-Sharq Al-Awsat Publishes Extracts from Al-Jihad Leader Al-Zavvahiri's
New Book". Al-Sharq al-Awsat (London), 2. prosinca 2001. str. 6.
778 "World Islamic Front Statement Urging Jihad Against Jews and Crusaders".
Zajednika izjava za tisak koju su dali eik Osama Bin Laden, Avman al-Zawahiri,
Abu Yasir Rifa'i Ahmad Taha, eik Mir Hamzah i Fazlul Rahman, 23. veljae 1998.
250
A L-QA' I DIN D IH AD U EUROPI
Stranica
5. srpanj 2010
OSTACI: SJEVERNOAFRlCKA MREA "SPAVAA" 251
Slika 9. Osama Bin Laden, uz kojeg sjede Egipani Ayman al-Zawahiri (lijevo) i
Abu Hafs al-Masri (desno), objavljuje osnivanje meunarodnog teroristikog
fronta protiv "idova i kriara" na tiskovnoj konferenciji odranoj u veljai
1998.
Prvi oiti odgovor na Zawahirijev i Bin Ladenov poziv na dihad doao je 7.
kolovoza 1998. kad su dva veleposlanstva SAD-a u istonoj Africi gotovo
istodobno bila rtve samoubilakih napada elija Al-Qa'ide za koje se smatralo
da su odane Zavvahirijevoj egipatskoj skupini Al--Jihad. Jedan dan prije toga,
"Ured za informiranje skupine dihada u Egiptu" objavio je izjavu putem
Al-Hayata optuujui ameriku vladu da je pripremila uhienje "albanskih
povratnika" zbog "proglaenja dihada protiv SAD-a i Izraela i njihove trgovine,
te suradnje s muda-hedinima na Kosovu izvan utjecaja SAD-a". Izjava je jo
napominjala: "elimo ukratko rei Amerikancima da je njihova poruka primljena i
da se odgovor, za koji se nadamo da e biti paljivo proitan, [sprema]... na
jeziku koji razumiju."779
Talijanski su istraitelji poslije tvrdili da su nali izravne veze izmeu
urotnika Al-Qa'ide koji su bili odgovorni za bombake napade na veleposlanstva u
kolovozu 1998. i biveg sjedita Anwara Shaabana u
Slika 10. Mamdouh Mahmud alim, jedan od elnika Al-Qa'ide, koji je putovao u
Bosnu malo prije bombakih napada na amerika veleposlanstva u istonoj Africi
1998.
Islamskom kulturnom institutu u Milanu.780 Jedna od tih veza je bio Abu Hajer
al-Iraqi (Mamdouh Mahmud alim), veteran u Al-Qa'idi i jedan od glavnih urotnika
koje je ameriko ministarstvo pravosua optuilo u svezi s napadima u kolovozu
(slika 10). Zanimljivo, samo par tjedana prije zavrnih detalja na dvostrukom
napadu u istonoj Africi, Abu Hajer je skoknuo u Bosnu radi vanog trodnevnoga
"poslovnog sastanka". Njegovu vizu, koju je izdao bosanski konzulat u
..?"
1 "Islamic Jihad vows Revenge". Al-Hayat (London), 6. kolovoza 1998.
/8 Ryan, Kelly: "From Milan to Madrid to Montreal: the world-wide web of
terror". Canaian Broadcasting Companj (CBC). Izvorno emitirano: 14. prosinca
2001.
. kl
252 AL-QA'lDtN 01HAD U EUROPI
Turskoj, poduprla je bosanska korporacija poznata kao Ljiljan Com-merce Group,
tijelo pod kontrolom Enaama Arnaouta i saudijske Meunarodne zaklade dobre volje
(BIF). Dana 5. svibnja 1998. na Hotel Metalurg poslano je pismo s Arnaoutovim
potpisom, traei smjetaj za "jednog od direktora organizacije BIF u Bosni".
Kao to je najavljeno, hotelski rauni pokazuju da je Abu Hajer odsjeo u
Metalurgu nekoliko dana kasnije, od 7. do 10. svibnja, to je platio Arnaoutov
raun u Ljiljanu.781 Tek se treba rasvijetliti svrha ovog iznenadnog i
zanimljivo tempiranog posjeta Bosni.
Istovremeno, amerika je CIA progovorila glasnije o svojim brigama zbog
nazonosti Abua el-Ma'alija i njegovih savjetnika u Bosni. U nepoznatom trenutku
tijekom 1998. CIA je navodno otkrila novu urotu, koju je smislio taj mladi i
okorjeli Alirac da prokrijumari velike koliine plastinog eksploziva C-4 i
detonatora "egipatskoj teroristikoj skupini" radi napada na vojne baze SAD-a u
Njemakoj. Sreom, CIA je uspjela presresti poiljku eksploziva prije nego to
je stigla do Egipana, pa je tako teroristiki plan sprijeen.782 Meutim, ak i
uz te oigledne nagovjetaje, vlada SAD-a nije poduzela nita da bi osigurala
uhienje ili kanjavanje zloglasnog Abua el-Ma'alija u Zenici. Najvie to je
Bijela kua htjela promicati bilo je potpuno protjerivanje stranih boraca, to
su Bonjaci trebali uiniti jo od veljae 1996. i jo nisu ostvarili.
Sto se tie Fateha Kamela, on je u to vrijeme tajanstveno nestao i s Bliskog
istoka i iz Europe. Nakon debakla s Roubaixom u oujku 1996., francuska je tajna
sluba pratila Kamela na povratku iz Kanade, kad je poeo novaiti novu skupinu
mladih, gorljivih sjevernoafrikih sudionika terorista, od kojih su mnogi (poput
Kamela) bili vezani uz rat u Bosni. Sudac Jean-Louis Bruguiere, koji je pratio
kako se razvija Kame-lova mrea u Kanadi, tvrdi da je Kamelovo iznenadno
zanimanje za Sjevernu Ameriku uvelo opasno novo doba za Abua el-Ma'alija i
njegove uenike: "promijenila se struktura organizacije i njezini ciljevi.
781 "Government's Evidentiary Proffer Supporting the Admissibility of
Co-Conspirator Statemems". United States of America v. Enaam M. Arnaout. United
States District Court Northern District of Illinois, Eastern Division. Case #:
02 CR 892. 31. sijenja 2003., str. 69-70.
782 Pyes, Craig i Josh Meyer i drugi: "Bosnia Seen as Hospitable Base and
Sanctuary for Terrorists". The Los Angeles Times, 7. listopada 2001.
Stranica
5. srpanj 2010
OSTACI: SJEVERNO AFRIKA MREA "SPAVAA"
253
Ciljevi [vie] nisu bili samo u Francuskoj ili Europi."783 Dok veina
Amerikanaca nije imala pojma o tome, Al-Qa'ida i njezina meunarodna
teroristika legija stranaca odluno su naciljale domovinu njihova najmonijeg i
najmrskijeg neprijatelja: Sjedinjenih Amerikih Drava.
Fateh Kamel je u Montrealu usko suraivao s drugim mudahedin-skim veteranom iz
Bosne koji je nezakonito ivio u Kanadi. Zvao se Karim Said Atmani (poznat i kao
"Abu Hisham"), a rodio se 1966. u Maroku. Bio je nadaleko poznat po "znatnom
iskustvu s dihadom u Aliru... bio je voda i iskusni borac u Aliru
1990-ih".784 Jedan je dunosnik SAD-a poslije nazvao Atmanija "ludim ratnikom
kojem je nos toliko slomljen i iskrivljen da bi mogao njukati iza ugla".785
Izmeu ostaloga, Atmani je prethodno radio kao dio zloglasne teroristike elije
GIA-e, poznate kao Skupina specijalaca Mansour Mehani, koja je bila odgovorna za
bombaki napad na meunarodnu zranu luku u Al-giersu od 26. kolovoza 1992., kad
je poginulo devet ljudi, a ranjeno je njih 123.786
Nakon toga, oko pet godina od 1994. do 1999. Atmani je radio kao desna ruka
Fateha Kamela medu bosanskim mudahedinima.787 Atmanijeve veze s arapskim
borcima na Balkanu bile su duge i znaajne: Atmani je pogotovo, poput Fateha
Kamela, navodno imao blizak osobni odnos s Abuom el-Ma'alijem. Tijekom 1994. i
1995. Atmani je imao slubenu dunost da organizira preseljenje stranih gerilaca
u Bosnu sa zbornih mjesta u Milanu i drugdje u Europi. Talijanska je policija
pronala odgovarajue dokaze u Islamskom kulturnom centru, este pozive Atmanija
za Abua el-Ma'alija u Zenici tijekom sredine 1990-ih.788 Atmani nije bio obian
vojnik, nego relativno dobro poznata linost
783 Berton, Hal i drugi: "The Terrorist Within; Chapter 5: 'The Terrorist
Tracker'". The Seattle Times, 23. lipnja - 7. srpnja 2002.
784 Unakrsno ispitivanje Ahmeda Ressama. United States v. Mokhtar Haouari.
United States District Court Southern District of New York. Case: 00CR15. 27.
lipnja - 6. srpnja 2001., str. 653.
78.5 pyeS) Craig i Josh Meyers i William Rempel: op. cit.
786 Unakrsno ispitivanje Ahmeda Ressama. Op. cit., str. 651. Vidi i: Televizija
Alir. Emisija na arapskom: 31. kolovoza 1993., 19:00 GMT.
254
A L-QA' ID i N DIHAD U EUROPI
medu bosanskim mudahedinima. Tijekom operacije Sfinga, 26. lipnja 1995.,
Talijani su pretraili ured eika Anwara Shaabana u Milanu i pod Shaabanovim
osobnim blokom za pisanje pronali lanu putovnicu sa slikom Karima Saida
Atmanija.789
Iako je vjerojatno bio samo operativac srednje razine u labavoj meunarodnoj
mrei dihada, Atmani je imao dojmljiv ugled u protu-teroristikoj zajednici.
Ipak, unato neospornim godinama teroristike "strunosti", Atmani nije bio
originalan mislilac. Kad je doao u Kanadu, drao se provjerenih metoda: poeo
je planirati "oruanu pljaku mjenjanice u Montrealu" i tipinu akciju za
skupinu GIA Meliani, "teroristiki napad na neku zranu luku SAD-a".790
U Kanadi su se Fateh Kamel i Atmani sprijateljili s mijeanom skupinom drugih
mladih, nezaposlenih i nemirnih sjevernoafrikih useljenika, kao i s nedavno
pristiglim Ahmedom Ressamom.791 Ressam je roen u Aliru, gdje je ubrzo upao u
nevolje s mjesnim vlastima. Sluajui prie o ratu za neovisnost 1962. od
roditelja, nezaposleni se Ressam poeo dosaivati svojim relativno besmislenim
ivotom i ubrzo se "oduevio [televizijskim] emisijama o 'nerijeenim' zavjerama
kao to je Kennedvjevo ubojstvo".792 U prvim danima alirskog graanskog rata
Ressam je pobjegao iz domovine nakon to ga je alirska policija optuila za
krijumarenje oruja za islamske fundamentaliste u Sjevernoj Africi. Prvo je
otputovao u Francusku, a zatim 1994. u Montreal. Atmani, Labsi, Boumezbeur i
Ressam zajedno su se uselili u stani u nezanimljivoj zgradi od crvene cigle po
imenu Place de la Malicorne, u radnikoj etvrti Anjoua u istonom Montrealu.
Ressam je doao u Montreal zbog nonih klubova i Armanijevih odijela, a ne zbog
dihada i Osame Bin Ladena. Kad nije naao posao, okrenuo se sitnom kriminalu
kao nainu zarade za eljeni stil ivota na Zapadu.
Ressam je u sijenju 1995. ve bio spretan lopov koji je krao toliko udena
Armanijeva odijela. U lipnju ga je kanadski sudac osudio zbog krade u duanu,
odredio globu od sto dolara i zapovjedio mu da na-
790 Unakrsno ispitivanje Ahmeda Ressama. Op. cit., str. 649.
791 Berton, Hal i drugi: op. cit.
Stranica
5. srpanj 2010
792 Johnson, Scott: "Tale of the Wayward Son". Newsweek, 8. svibnja 2000., str.
39.
255
pusti Kanadu do 23. srpnja 1995. Ressam nije dopustio da mu sudska presuda stoji
na putu novog kriminalnog zvanja, u kojem je uio mala lukavstva, prijevare s
kreditnim karticama i lane isprave. Kanadski useljeniki slubenici nikad nisu
izvrili nalog za njegovu deportaciju, pa Ressam nije otiao. Dovoljno je razvio
svoje sposobnosti da zapne za oko bogatog i utjecajnog lana muslimanske
zajednice u Montrealu, koji je blisko suraivao s Ressamovim cimerima. To je bio
afganistan-sko-bosanski gerilac Fateh Kamel. U to je vrijeme Kamel koristio svoj
posao kao paravan za sve vaniju ulogu meunarodnoga teroristikog planera.
Zaposlio je perspektivnog Ressama kao neprocjenjiv izvor putovnica, kreditnih
kartica, sitnih kraa i drugih nunih funkcionalnih sredstava teroristike
djelatnosti.793 Ponovno, kao to e francuski sudac Jean-Louis Bruguiere poslije
svjedoiti pred amerikim sudom, Fateh Kamel je postao voda jo jedne "urotnike
elije", samo ovaj put sa sjeditem u Montrealu.794
Kamel, Atmani i ostali u Place de la Malicorne uvukli su Ahmeda Ressama duboko u
svijet radikalnog islama. Razgovarali su o teroristikim napadima GIA-e u
Francuskoj i sloili se "da bi bila dobra ideja izvriti jo jednu operaciju u
Francuskoj u budunosti... slagali smo se s tim bombakim napadima."795 Doveli
su Ressama u damiju da slua mudrost Abderraoufa Hannachija, starijeg
Tunianina koji je izvorno potjecao iz seoske obitelji u Tunisu i odselio se u
Kanadu 1994. "kako bi sebi stvorio ivot, poput drugih Tuniana". Hannachi je
imao slab uspjeh u nalaenju posla zbog premalo obrazovanja i iskustva. Ali
Hannachi je uvijek redovno posjeivao mjesnu damiju As-Sunnah An-Nabawiya u
Montrealu, gdje su ga smatrali potovanim i utjecajnim ovjekom.796
Damija As-Sunnah je nakon osnutka postala velik centar zajednice, koji svakog
petka privlai ak 1.500 vjernika. Tijekom 1990-ih,
794 United States of America v. Ahmed Ressam, aka Benni Noris. Op. cit., str.
9-10.
795 Izravno ispitivanje Ahmeda Ressama. United States v. Mokhtar Haouari,
United States District Court Southern District of New York. Case: 00CR15. 27.
lipnja - 6. srpnja 2001., str. 589-90, 704.
796 Marsden, William i Nicolas Van Praet: "Mystery surrounds 'Raouf: Montrealer
seen as key link between local terror cells, Bin Laden camps". Montreal Gazette,
16. veljae 2002., str. BI.
256
AL-OA'IDIN D 2 i HAD U EUROPI
njezina je knjiara prodavala mnoge knjige i videosnimke o dihadu i
mudahedinima, kao i jednu snimku prvog emira bosanskih mudahe-dina, koji je
bio saudijski veteran eik Abu Abdel Aziz Barbaros. eik se obraao gledateljima
na loem engleskom: "Doite u Afganistan... Samo plaate karte. Ne traim od vas
da se rijeite godinjeg ili date otkaz ili odustanete od privatnog posla.
Predlaem vam da doete za vrijeme godinjeg odmora radi vjebanja, a idue
godine, na drugom godinjem odmoru, doite za dihad. Ako ste pravi vjernici,
Alah od vas oekuje da radite jo jedan posao."797
Unutar lokalne muslimanske zajednice 1997. zaule su se glasine kako su "neki
vrlo utjecajni lanovi" i "neki vode" u Masjid As-Sunnah An-Nabawiya i Masjid
as-Salaam (u drugoj damiji kamo je iao Ah-med Ressam s prijateljima) "pomogli
i zatitili" pothvat da se skupe "stotine tisua dolara" od 1992. radi pomoi
militantnim islamskim teroristikim skupinama u Aliru. Radei zajedno na
prikupljanju donacija za dihad od sjevernoamerikih muslimana, navodno su
prikupili vie od 100.000 dolara samo u 1997. godini.798 Unato tim vrlo javnim
glasinama, kanadska vlast nije poduzela nikakve pravne korake protiv damije ili
njezinih nadzornika.
U damiji As-Sunnah, Abderraouf Hannachi je govorio protiv zapadnjake kulture
kao alosne bolesti i izrazio svoju goruu mrnju prema SAD-u. Takoer je
ponosno govorio o tome kako su ga izvjebali Al-Qa'idini strunjaci u logoru
Khalden u istonom Afganistanu, te kako ovaj ivot ima smisla samo ako se ponudi
kao rtva za sljedei. Druina iz Malicornea bila je oduevljena Hannachijem i
Fatehom Ka-melom, koji su se duboko potovali kao vani ljudi u mjesnoj
muslimanskoj zajednici. Atmani, Ressam i ostali sanjali su o slinoj slavi u ime
islama, te su poeli planirati vlastitu fantaziju dihada. Na suenju jednom od
njegovih kolega urotnika, Ressam je svjedoio da je vrsto odluio da e se
pridruiti mudahedinima nakon to se vie njegovih prijatelja 1997. vratilo u
Montreal iz logora Al-Qa'ide u Afganistanu. Ressam je izjavio: "Moji su se
Stranica
5. srpanj 2010
prijatelji vratili i govorili mi o obuci koju
798 Ali Ben Mohammed (Ali@mohammed.cora): "Subject: Vol de l'argent du Djihad".
Newsgroups: soc.culture.algeria, soc.culture.maghreb. 15. veljae 1997.
OSTACI: SJEVERNOAFRIKA MREA "SPAVAA" 257
su dobili, o onome to su nauili, te o dihadu, pa sam ja... potaknuli su me...
pa sam se zainteresirao." Zatim je objasnio da je pristupio Hannachiju,
"prijatelju koji je bio u Afganistanu" kako bi dogovorio pojedinosti vlastitog
putovanja da se pridrui Al-Qa'idi.799
Vie je lanova druine iz Malicornea tiho napustilo Montreal u oujku 1998. u
potrazi za vojnom obukom u Afganistanu. Ressam je odletio u Karachi u Pakistanu,
gdje mu je Abderraouf Hannachi dogovorio susret sa zloglasnim
afganistansko-bosanskim voditeljem teroristikih logora za obuku Abuom
Zubavdahom.800 Na sudu je Ressam objasnio ulogu Abua Zubavdaha u Al-Qa'idinoj
mrei: "On je ovjek koji je zaduen za logore. Prima mladie iz svih zemalja.
On vas prihvaa ili odbija. I brine se za trokove logora. Dogovara vae dolaske
i odlaske."801 Tada su hladnokrvni teroristiki voditelj Zubavdah i skupina
viih pomonika Al-Qa'ide irom svijeta planirali osnovati dvije odane elije
"spavaa", jednu u Jordanu i drugu u Montrealu, kako bi pokrenuli razorne napade
na amerike ciljeve pred novi milenij.
Ressam nije znao da je jedan od glavnih voda paralelne jordanske elije,
palestinski Amerikanac Khalil al-Deek (kao Karim Said Atmani u Montrealu)
takoer arapski veteran iz rata u Bosni, povezan s odredom mudahedina. Deeka je
poslije jordanska policija optuila za ulogu u dogovoru putovanja izmeu
Afganistana i Jordana za ljude ukljuene u jordansku urotu. Deek je bio poznat u
Bosni, gdje je stigao 1994. s "Konvojem milosti", agencijom za "pomo" sa
sjeditem u Velikoj Britaniji.802 Inae, Khalil al-Deek slubeno porie
sudjelovanje u borbama. Ali bosanska putovnica i zapisi o boravitu otkrivaju da
je al-Deek ivio u podruju pod pretenom kontrolom mudahedina oko muslimanskog
sela Boinja Donja, gdje je ivio i Abu el-Ma'ali.803
Abu Zubavdah je u Karachiju dao Ahmedu Ressamu novi identitet, afganistansku
odjeu i ovlatenje za putovanje do prenoita u Jalala-
799 Izravno ispitivanje Ahmeda Ressama. Op. cit. str. 545-6.
800 Marsden, William i Nicolas Van Praet: op. cit.
801 Izravno ispitivanje Ahmeda Ressama. Op. cit., str. 547.
802 Dellios, Hugh. The Chicago Tribune, 5. oujka 2000., str. 1.
803 Smith, Jeffrev: "A Bosnian Village's Terrorist Ties; Links to U.S. Bomb
Plot Arouse Concerns about Enclave of Islamic Guerillas". The Washington Post,
11. oujka 2000., str. Al.
258 A L - Q A' I D I N IHAD U EUROPI
259
badu. Ubrzo nakon toga, Ressam je premjeten u oblinji logor za obuku u
Khaldenu.804 Logor je imao ukupno oko sto ljudi, podijeljenih u elije u kojima
je ivjelo est do etrnaest novaka. Poduavalo ih se da svaka elija treba
postojati i funkcionirati neovisno o bilo kakvoj sredinjoj strukturi
zapovjednitva. U logoru Khalden, Ressam je sudjelovao u vojnoj obuci koju su
vrila dva lana jordanske milenijske teroristike elije, a zvali su se
"Khaled" i "Mughirah".805 Ressam je objasnio da su u Khaldenu nauili "kako da
raznesu infrastrukturu neke zemlje... Elektrane, plinare, zrane luke,
eljeznice, velike tvrtke... Hotele gdje se odravaju konferencije."806 Dok je
bio u Afganistanu, Ressam je takoer sudjelovao u odvratnim pokusima s kemijskim
orujem na psima i nauio "kako mijeati otrove s drugim tvarima, staviti ih
zajedno i mazati ih na kvake na vratima... za koritenje protiv obavjetajaca i
drugih vanih osoba".807
Na "teorijskim satovima", lanovi elija su uili i raspravljali strategiju iza
prolih teroristikih akcija, kao i rat Hezbolaha protiv SAD-a u Bejrutu i
neuspjelu urotu za atentat na Hosnija Mubaraka 1995. u Adis Abebi. Svakog bi se
petka u Khaldenu svi sastali i razgovarali o nainima da uspostave mree za
potporu terorizmu na terenu u Aliru, Europi i Sjevernoj Americi. Vjerski i
vojni slubenici Al-Qa'ide, kao to je bio Asadallah, sin eika Omara Abdela
Rahmana, elijama su drali predavanja o vanim ciljevima i prioritetima
dihada. Ressam je poslije svjedoio na sudu: "Govorili smo o Americi kao o
neprijatelju islama."808 Posebno se sjeao jedne fetve koja se nairoko dijelila
u afgani-stanskim logorima, a "izdao ju je eik Omar Abdel Rahman, imala je
njegovu sliku... Pisalo je da je to fetva Omara Abdela Rahmana iz zatvora.
Pisalo je: borite se protiv Amerikanaca i svugdje kodite njihovim
interesima".809 Jedan primjerak te iste fetve bio je na arapskoj
Stranica
5. srpanj 2010
804 Marsden, William i Nicolas Van Praet: op. cit.
805 Obavjetajno izvjee o Ahmedu Ressamu talijanskog Odjela za opa
istraivanja i posebne operacije (DIGOS). Datum: 24. srpnja 2001.
806 Dickev, Christopher: "Training for Terror: From credit-card fraud to the art
of disguise, how Bin Laden schools his recruits in mavhem". Newsweek, 24. rujna
2002.
809 Izravno ispitivanje Ahmeda Ressama. Op. cit., str. 552.
Osama Bin Laden
Al-Qa'ida
Shaykh Omar Abdel Rahman
AI-GamaatAl-lslamivva
Abu Abdel Aziz "Barbados"
Abu Talal al-Masri
Abu Hamza al-Masri
Teroristika elija) Teroristika elija / (Teroristika elija Milano /
\ Pariki metro \ Montreal
Teroristika elija Roubaix/Lille
Khaled Kelkal Karim Koussa HCI - Zagreb
lionel Dumont Christophe Caze
Slika 11. Afganistansko-bonjaka mrea.
internetskoj stranici kratka vijeka koju je stvorio Khalil al-Deek, jo jedan
milenijski teroristiki urotnik.810
Ressam se upoznao s vie pojedinaca u logoru Khalden koji su bili dio elije
Al-Qa'ide od 60 ljudi, preteno tuniskih veterana mudahedi-na iz Bosne. elija
se rasprostrla po Njemakoj i Italiji, a vodio ju je neimenovani emir iz Jemena.
Ressam je napomenuo da je nekolicina drugih iskusnih mudahedinskih zapovjednika
radila s elijom, a medu njima su bila tri zloglasna afganistansko-bosanska
ratnika: Abu Sulai-man al-Makki, Abu Ishaq al-Makki i Abu Zubair al-Haili.811
Mogue je da "neimenovani emir" u Jemenu kojeg je spomenuo Ressam nije nitko
drugi nego stari invalidni bosanski prijatelj trojice Saudijaca, Abu Asim
al-Makki (poznat i kao Muhammad Hamdi al-Ahdal) (slika 11).
L
810 Al-Minhaj, str. 27. http://www.badr.com. Datum: 1997.
260
A L-Q A' ID i N DZlHAD U EUROPI
OSTACI: SJEVERNOAFRICKA MREA "SPAVAA"
261
to se njega tie, Karim Said Atmani nikad nije zaboravio svoje jake veze iz
prolosti s mudahedinskim zajednicama u Srednjoj Bosni. Kad je poslije vrila
premetainu u tronom sjeditu elije u Place de la Ma-licorne, policija je
nala obrazac kanadske vlade za status izbjeglice na ime Said Atmani, u kojem je
bio prazan list papira s memorandumom "Veleposlanstvo Republike Bosne i
Hercegovine u Maleziji". Papir je nosio tragove nekog telefonskog broja u
Zenici.812 Atmani je privremeno otiao iz Kanade u travnju 1998., odmah nakon
odlaska Ressama i njegovih prijatelja za Afganistan.
Dok je Ahmed Ressam vrio zadnje pripreme za povratak u Sjevernu Ameriku,
kanadska je policija 14. listopada 1998. uhitila Atmanija na slapovima Nijagare,
gdje je s dva druga Alirca htio prijei u kanadski teritorij iz SAD-a. Putovao
je s lanom kanadskom putovnicom koja mu je navodno ve omoguila da proe
useljenike provjere u SAD-u; osim toga, kod njega su naene hrpe kreditnih
kartica koje je ukrao britanskim i azijskim turistima. U nalogu za uhienje
protiv njega, kanadska je policija napomenula da je Atmani koristio sedam
razliitih imena i da je "osoba poznata kao nasilan islamski ekstremist". Ipak,
umjesto da zavri u zatvoru ili dobije neku drugu kaznu, nakon to je zatvoren
kod slapova Nijagare, Said Atmani je ve 18. listopada 1998. otjeran natrag u
Bosnu.813 Atmani je puten iz kanadskih ruku iako je francuska obavjetajna
sluba vie puta izrazila veliko zanimanje za Atmanija zbog njegovih veza s
bandom Roubaix i drugim teroristikim napadima GIA-e u Francuskoj. Francuska
policija takoer tvrdi da su kanadski obavjetajni dunosnici odbacili njihov
poetni rad na istraivanju Atmanijeva zapovjednika Fateha Kamela, izrugujui se
izvjeima o militantnim djelatnostima i govorei o tom majstoru terorizma kao o
"obinom poslovnom ovjeku".814
Francuski protuteroristiki strunjaci danas smatraju da je Atmani pokuavao ui
u Kanadu kako bi odigrao sredinju ulogu u milenijskoj bombakoj uroti s Ahmedom
Stranica
5. srpanj 2010
Ressamom. Ressam se krajem 1998. sastao s vie drugih lanova elije i
predstavnicima Al-Qa'ide u Afgani-
814 pyeSj Craig i Josh Meyers i William Rempel: op. cit.
stanu. Dogovorili su povratak u Kanadu u tri paljivo isplanirane faze. Atmani,
koji se najvjerojatnije vratio u Srednju Bosnu ljeti 1998., trebao je doi u
Montreal u treoj i konanoj fazi. Nakon uspjenog povratka svih lanova elije,
Atmani, Ressam i drugi planirali su izvrenje niza operacija u stilu Roubaix
(uglavnom pljaka banaka) kako bi financirali velik teroristiki napad na SAD;
konkretno, golemu eksploziju bombe u meunarodnoj zranoj luci Los Angelesa
tono na poetku novog tisuljea. To je izabrano zato to je "zrana luka
osjetljiva stvar, kako politiki, tako i gospodarski".815 Ressam je poslije na
sudu iznio jezive pojedinosti svojeg plana:
Otii u u Los Angeles, pregledat u zranu luku. Pregledavat u zrane luke dok
ne naem jednu dobru, a onda u donijeti kolica za prtljagu. Stavit u kolica na
mjesto koje nije sumnjivo i gledat u kako reagira osoblje za sigurnost, koliko
im treba da ih primijete... to je bilo samo za vjebu.
Pri izvrenju stvarne urote, "prvo u pokuati staviti eksplozive u jedan kofer,
a ako ne stanu u jedan, uzet u jo jedan".816
Ali nakon to je Atmani otjeran, elija se poela raspadati. Ressam se bez
problema vratio u Montreal, ali izgubio je jednog od najiskusnijih partnera u
dihadu. Pokuao je nazvati Atmanija u Bosni, ali ovaj se vie nije htio vratiti
u Kanadu da izvede operaciju. Atmani je oito bio poznata linost u europskim i
amerikim protuteroristikim krugovima, pa je bilo preopasno za njega da ponovo
pokua ilegalno ui u Kanadu ili SAD.817 Bez obzira na Atmanija, Ressam je bio
spreman za nastavak misije koju mu je dodijelio Abu Zubavdah. Dobio je 3.500
dolara da plati trokove teroristikog napada drugoga poznatog
sje-vernoafrikoga veterana iz "dihada u Bosni" koji je ivio u Kanadi.818
Druge lanove elije koji su ve rasporeeni u SAD-u umirivali su koordinatori
iz Montreala govorei da je Ressam "bio u Afganistanu i Bosni"
L
81! Izravno ispitivanje Ahmeda Ressama. Op. cit., str. 572.
816 Izravno ispitivanje Ahmeda Ressama. Op. cit., str. 573-4.
818 Unakrsno ispitivanje Ahmeda Ressama. Op. cit., str. 655, 662.
(ISTACI: SJEVERNOAFRIKA MREA "SPAVAA"
263
te da "vatra gori".819 Govorili su o Ressamovu dolasku kao o "velikom
blagoslovu". Jedan je urotnik poslije izjavio da je tono znao to to znai:
"taj ovjek dolazi radi nekog nasilnog djela".820
Ressama je 14. prosinca 1999. zaustavila granina policija na prijelazu Port
Angeles kod Vancouvera. U njegovu su automobilu istraitelji nali najavu
terora: 40 kg eksploziva i jednostavne tempirane ureaje. Ressam je pokuao
pobjei na smion nain, to podsjea na neuhvatljiva Lionela Dumonta; jedan je
carinik to opisao:
Gledao sam ravno u njega, uperio sam pitolj u njegovu smjeru... Brzo je odjurio
u guvu, odbio se od jednog automobila, nastavio trati kao lud. I to me zapravo
pokrenulo, postao sam jako nervozan, kad je doao do putnikog vozila i pokuao
preuzeti vlast nad vozilom ili otvoriti vrata. Pomislio sam: "Ovaj tip jako eli
pobjei, opasan je. "821
Moda u iekivanju predstojeeg milenijskog napada, Fateh Kamel je odjednom
napustio svoj kanadski dom u proljee 1999. nakon to je zaradu od prodaje
svojih tvrtki prepustio Mokhtaru Haouariju, jo jednom kljunom lanu
teroristike elije Malicorne i intimnom suradniku Ahmeda Ressama. Kamel je
oito zauvijek naputao Montreal. Prvo je otputovao u Njemaku, zatim u Siriju,
pa u Jordan, gdje ga je napokon uhvatila slavna jordanska tajna sluba
Al-Mukhabarat.822 U Kamelovu je adresaru pronaen bosanski telefonski broj u
Teslicu, gdje se mogla dobiti izravna veza s Abuom el-Ma'alijem.823 U roku od
nekoliko dana, 16. svibnja 1999., Jordan je izruio zloglasnoga islamskog
terorista Kamela Francuskoj, gdje su ga ekale optube za brojne zloine.824
Gotovo u isto vrijeme, Al-Mukhabarat je navodno obavije-
819 Izravno ispitivanje Abdelghanija Meskinija. United States v. Mokhtar
Haouari. United States District Court Southern District of New York. Case:
00CR15. 27. lipnja -6. srpnja 2001., str. 323-36.
820 Ibid., str. 337.
Stranica
5. srpanj 2010
821 McKenna, Terence: "Trail of a Terrorist" - Program #2004. Canadian
Broadcasting Company (CBC). 25. listopada 2001.
822 Trueheart, Charles i Anne Svvardson: "French Link Algerian to Islamic
Radicals; Man Jailed in Seattle Lived With Member of Group That Carried Out
Robberies". The Washington Post, 23. prosinca 1999., str. A8.
stio ameriku CIA-u o "barem tri urote" koje je otkrio kod sumnjivih arapskih
mudahedina sa sjeditem u Bosni, a radilo se o napadu na amerike ciljeve u
Europi.82i Bosanski je tisak tvrdio da je Abu el-Ma'ali pobjegao od pritiska
SAD-a na Balkanu radi njegova uhienja i navodno pronaao privremenu sigurnost u
Nizozemskoj.826 Afganistansko-bosanska prijetnja vie se nije mogla
zanemarivati, ak ni medu najveim skepticima u vladi SAD-a.
' -i -*
825 Goldberg, Jeffrev: "Learning How To Be King". The New York Times Magazine,
6. veljae 2000., str. 42.
826 Habul, Emir: "Reactions in South East Europe to the attacks on 11
September". AIM (Alternative Information Network) Press,
http://www.aimpress.org. 22. listopada 2001.
-10-
POSLJEDICE11. RUJNAZABOSNU
O, Alijo [Izetbegoviu], o potovani! Zbog tebe e Amerika poludjeti!
Redak arapske pjesme koju pjevaju strani mudahedini u Bosni.
Mi smo muslimani, ali mi smo drukiji od tih ljudi. Mi smo Europljani. Volim
piti i volim gledati ene u kratkim suknjama. Prekasno je da postanem pravi
musliman, a to vrijedi za 90 posto ljudi ovdje. Svi u Bosni vole piti i pjevati.
asnik 17. krajike brigade Armije BiH
etiri godine nakon krajnjeg roka da svi mudahedini odu iz Bosne prema uvjetima
Davtonskog sporazuma kojem je kumovao SAD, vlada Sjedinjenih Drava napokon je
poduzela kaznene mjere protiv bosanske vlade jer nije ispunila obeanja. Nakon
otkria brojnih teroristikih urota vezanih uz Abua el-Ma'alija i Al-Qa'idu,
ameriki program vojne pomoi Bosni odjednom je zaustavljen bez objanjenja. Kad
time nije nita postignuto, Clintonova je vlada navodno krenula korak dalje i
POSLJEDICE 11. RUJNA ZA BOSNU
265
zaprijetila da e prekinuti svu gospodarsku pomo Ujedinjenih naroda Bosni.
Alija Izetbegovi, u zadnjim danima na poloaju predsjednika Bosne i
Hercegovine, opet je odluio popustiti pod pritiskom SAD-a i deportirati Abua
el-Ma'alija. Ali jo jednom, godinu dana kasnije, alirski se teroristiki
zapovjednik vratio u Bosnu i navodno je slobodno dolazio i odlazio bez smetnja
domae vlasti.827 Pristup "mrkva i batina", za koji su se zalagali brojni
predstavnici amerikih vanjskih poslova zimi 1995., slubeno je doivio
neuspjeh.
Istraga koja je uslijedila nakon jedanaestorujanske urote iskopala je
informacije o teroristikim elijama u Bosni koje su zapanjile Bijelu kuu.
Clintonova je vlada krajem 2000. dobila povjerljivo izvjee vanjskih poslova o
bosanskom pitanju, koje je upozoravalo na problem tolike veliine i opsega da su
"svi bili zgranuti". Izvjee se izriito odnosilo na poznate teroristike
operativce koji se kriju na Balkanu, medu kojima je Karim Said Atmani.
Predsjednik Clinton je zapovjedio diplomatskim predstavnicima da ponovo posjete
Aliju Izetbegovia i osobno mu prenesu poveanu ameriku zabrinutost i veliku
potrebu da se izbace preostali strani mudahedini. U toj skupini elitnih
izaslanika bila je ak dravna tajnica Madeleine Albright glavom. Kako je rekao
jedan bivi slubenik amerikih vanjskih poslova:
To nije bio samo sastanak, bilo je 10 do 12, sa zapovijedima izravno iz Bijele
kue... Stalno smo ponavljali Izetbegoviu da, ako doe dan kad otkrijemo da su
ti ljudi vezani uz neki strani teroristiki incident, taj e dan cijeli odnos
izmeu SAD-a i Bosne prijei iz prijateljstva u neprijateljstvo.,828
Obnovljeni i javni pritisak na Bonjake ostvario je neke ograniene uspjehe.
Karim Said Atmani osuen je u odsutnosti 6. travnja 2001. na parikom sudu zbog
optuaba glede njegova sudjelovanja u bandi Rou-baix i drugim teroristikim
mreama GIA-e u Francuskoj. Istog dana, na amerikom saveznom sudu u Los
Angelesu, Ahmed Ressam je osu-
827
Pyes, Craig i Josh Meyers i William Rempel: "Bosnia Seen as Hospitable Base and
Sanctuary for Terrorists". Los Angeles Times, 7. listopada 2001.
828 Ibid.
266
Stranica
5. srpanj 2010
A L-Q A'i D I N IHAO U EUROPI
den zbog urote za vrenje teroristikih napada tijekom proslave tisuljea u
SAD-u. Izmeu travnja i srpnja, Bonjaci su pristali na ograniena uhienja
najistaknutijih militanata koji se skrivaju u regiji, naime, osuenog terorista
Atmanija, Abia Imada al-Masrija i Hassana Al Sharifa Mahmuda Saada (koji je
pripremio napad automobilom-bom-bom u listopadu 1995. u Rijeci).829 Gotovo da
nema sumnje da su imena te trojice bila istaknuta u izvornome povjerljivom
izvjeu Dravnog tajnitva o pitanju Bosne. Atmani je odmah izruen Francuskoj,
gdje je 25. listopada 2001. osuen na pet godina zatvora zbog davanja lanih
isprava meunarodnoj mrei za novaenje i potporu teroristima.830
Za bosansku je vladu pravi obrat u odnosima sa SAD-om u pogledu pitanja
mudahedina nastupio 11. rujna 2001., kad je velika veina Bonjaka, kao i velik
dio ostatka svijeta, bila uasnuta kad je saznala za razaranja u New Yorku i
Washingtonu koja su izazvali radikalni islamski militanti vjerni Osami Bin
Ladenu. U Bosni je ok zbog napada napokon naveo vladu u Sarajevu da se sloi s
politikom SAD-a glede pitanja meunarodnog terorizma. Bosanski je ministar
vanjskih poslova Zlatko Lagumdija poslije tvrdio da se 11. rujna "svijet...
rascijepio na modernu civilizaciju s jedne strane i barbarstvo i terorizam s
druge... Bosna i Hercegovina je odluila stati na stranu civiliziranog svijeta.
Odluila je biti dio rjeenja, a ne dio problema... Radi nas samih... izabrali
smo stranu."831
Prva oita politika rtva bosanske promjene stava u odnosu na mudahedine bio
je bivi predsjednik Alija Izetbegovi. Izetbegovi je zaglibio u skandalu kad
su mnogi Bonjaci poeli istraivati u kojoj je mjeri bio vezan s
arapsko-afganistanskim mudahedinima. Izetbegovi je oajniki grmio u medijima,
osuivao terorizam kao apstraktan pojam, ali usto tvrdio da "mudahedini i
teroristi nisu ista stvar".832 Iako
829 Sanderson, Ward: "Bosnian police arrest four men, including one suspected
of ter-rorist ties". Stars and Stripes, 27. srpnja 2001.
830 Von Derschau, Verena: "2 Sentenced for Islamic Netvvork Roles". The
Associated Press. 25. listopada 2001.
831 Schvvartz, Steven: The Two Faces of Islam. Doubleday: New York, 2003., str.
191.
832 "Former Bosnian president says mojahedin and terrorists not synonymous".
Novinska agencija HINA. Emitirano na engleskom jeziku u Zagrebu. 9. listopada
2001., 13:34 GMT.
267
je priznavao nazonost "manje od sto" bivih stranih mudahedina u Bosni, bio je
uporan: "Nijedan od njih nije osumnjien ni za kakve teroristike djelatnosti u
Bosni i Hercegovini, a ni stabilizacijske snage SFOR-a pod vodstvom NATO-a nisu
imale nikakvih problema s bivim mudahedinima u zadnjih est godina."833 Rekao
je to iako su oiti sudski dokazi i presude donesene u Izetbegovievu sudstvu
dokazivali obratno. Bivi je predsjednik takoer nijekao da su operativci
Al--Qa'ide namjerno dobivali putovnice i utoite na Balkanu: "Mislim da je to
odvratna la. Tko im je to dao?,.. Osim toga, mislim da u Bosni i Hercegovini
nema Bin Ladenovih suradnika."834 Unato velikom trudu da prikrije svoju
dvolinost u odnosu prema muslimanskim militanti-ma, Izetbegovi je zauvijek
prestao biti potovani politiki voda. Mjesec dana nakon teroristikih napada u
New Yorku i Washingtonu, slubeno je odstupio s elnog mjesta najjae bonjake
nacionalistike stranke, tvrdei da to ini zbog zdravstvenih razloga.
Izetbegoviev kontroverzni odlazak nije dokrajio bosanske veze s Osamom Bin
Ladenom i afganistanskim Arapima. Krajem rujna 2001. bosanski su mediji javljali
da su se skupine pojedinaca koji pripadaju osumnjienim teroristikim
organizacijama nedavno provukle kroz granine kontrole i da se skrivaju u
bosanskim gradovima. Zatim su jedne sarajevske novine objavile optuujue
informacije koje su navodno potjecale iz dosjea bonjake obavjetajne agencije
AID, a koje su pokazivale da su jedan od efova Agencije za pomo Treem svijetu
i Sluba za dravne granice Ministarstva unutarnjih poslova dobili zapovijed
biveg predsjednika Izetbegovia u svibnju 1996. (tri mjeseca nakon konanog
roka Davtona da se otjeraju svi strani borci) da daju slubene bosanske isprave
najmanje etrdesetorici bivih stranih lanova odreda Kateebat al-Mujahideen.835
Ipak, bosanska je vlast vrsto tvrdila da nakon odlaska Izetbegovia vie nema
potpore za afgani-stanske Arape na Balkanu. Glasnogovornik bosanskog
ministarstva
833 "Muslim leader denies there are Bin-Ladin's supporters in Bosnia". Novinska
agencija SRNA. Emitirano na srpskom jeziku u Bijeljini. 9. listopada 2001.,
07:18 GMT.
Stranica
5. srpanj 2010
834 Ibid.
835 "fen suspected terrorists reportedly enter Bosnia, vvhereabouts unknown -
weekly". Novinska agencija SRNA. Emitirano na srpskom jeziku u Bijeljini. 27.
rujna 2001., 19:42 GMT
268
A L-Q A' i 0 i N D 21H A D U EUROPI
vanjskih poslova Amer Kapetanovi objasnio je: "[I amerika i bosanska vlada]
surauju u najveoj mjeri u tom podruju, jer nitko ne eli da Bosna bude vezana
uz zemlje koje podupiru teroriste."836
Kako bi to naglasila, bosanska je vlada suraivala s vladom SAD-a u brojnim
razraenim i uspjenim akcijama protiv terorista u lokalnim podrujima. Jedan je
asnik NATO-a u lanku koji je poslije objavljen u amerikim vojnim novinama
objasnio to se zatim dogodilo: "Te su akcije bile male... Dva-tri tipa prate
situaciju, doe par terenskih vozila, par tipova tiho ude, ulove ih, utvrde ih i
odvuku ih do vozila i zatim u mjesto pritvora." Kao to je opisano, 25. rujna u
3:30 ujutro, est amerikih specijalaca, Zelenih beretka, u etiri unajmljena
terenska vozila, zaustavilo se pred hotelom Hollywood u predgrau Sarajeva.
Vojnici su razvalili ulazna vrata hotela i izvukli oruje, te su uhvatili dva
mukarca s Bliskog istoka koji su tamo spavali: bili su to Jordanac Hamed Abdel
Rahim al-Jamal i Egipanin Al-Halim Hassam Khafagi. Obojica su deportirani u
zemlje porijekla nakon desetak dana.
Devet sati kasnije, ista estorica amerikih specijalaca ponovili su akciju u
mjesnom sjeditu saudijskog Visokog povjerenstva za pomo na Ilidi. Unato
bliskim vezama s vladom Saudijske Arabije, Visoko povjerenstvo je ipak smjelo
biti predmet akcije "jer se inilo da je mjesto sastanaka i sredinja lokacija
za neke ljude koje su [SFOR-ovi obavjetajci] pratili ili nadzirali", prema
jednom izvoru NATO-a. Uz pomo talijanskih karabinijera koji su bili smjeteni s
vojnom policijom, Amerikanci su uhitili jo dva sumnjivca i zaplijenili vie
zanimljivih dokumenata. asnik NATO-a je napomenuo: "Tada smo otkrili do koje se
mjere nevladine organizacije koriste kao paravan za neke sumnjive djelatnosti."
Predstavnici amerike vlade navodno su suoili saudijskog veleposlanika u
Sarajevu s tim inkriminirajuim dokazima, a on je bio "iznenaen, te je obeao
da e to prouiti". SAD je zatim zatraio od bosanske vlade da slubeno zatvori
lokalna sjedita etiri islamske dobrotvorne organizacije, medu kojima i
saudijsko Visoko povjerenstvo.837
836 Altier, Jean-Pierre: "Bosnia denies links to Islamic terrorists". Agence
France Presse. 29. rujna 2001.
837 Naylor, Sean D.: "Routing Out Terrorism in Bosnia". Army Times, 10. prosinca
2001., str. 12.
269
Potaknute tim rezultatima, protuteroristike operacije SFOR-a nastavile su se
27. rujna s akcijom na uzletitu u Visokom, sjeverozapadno od Sarajeva. Ta je
akcija bila prilino velika: sastojala se od najmanje dva-tri oklopna borbena
vozila M2 Bradlev, trideset do etrdeset dipova Humvee, te osam do deset
naoruanih borbenih helikoptera. Prema amerikim vojnim dunosnicima, njihovi su
obavjetajni podaci ukazivali da se uzletite u Visokom koristi kao osovina za
"organizacije koje podupiru meunarodne teroristike organizacije". Jedna od
njihovih glavnih briga bila je mogunost da se zrakoplovi za zapraivanje
preureuju radi biolokog ratovanja.
Dapae, nekoliko dana kasnije, njihov strah da Visoko skriva teroristiku urotu
protiv Zapada pokazao se osnovanim. Izmeu 17. i 21. listopada, bosanske su
vlasti uhvatile najmanje jedanaest islamskih mi-litanata vezanih uz meunarodnu
sjevernoafriku mreu elija "spavaa", koji su planirali sirovi zrani napad na
dvije amerike vojne baze u Bosni: Eagle Base i Camp Connor. Novine Wall Street
Journal navele su anonimni izvor NATO-a koji je rekao da su teroristi
osumnjieni da planiraju okupiti malu flotu lakih zrakoplova i helikoptera na
uzletitu Visoko, te se samoubilaki zaletjeti u strana vojna postrojenja. Te su
informacije dole od obavjetajaca 16. listopada u Sarajevu, koji su
prislukivali razgovor u kojem se raspravljalo o amerikom bombardiranju
Afganistana i "kakva treba biti reakcija" u Europi. Nakon razgovora o gaanju
raznih amerikih i britanskih ciljeva u regiji, sugovornici su zakljuili s
rijeima "sutra poinjemo". Navodni voda skupine koja se uglavnom sastojala od
Aliraca i Egipana bio je 41-godinji Alirac po imenu Bensavah Belkacem
(poznat i kao Majed). Amerika je obavjetajna sluba dobro upoznala Belkacema
kroz praenje satelitskih telefona nekolicine njegovih teroristikih sljedbenika
u Afganistanu. Policija koja je pretraila razne Belkacemove lokalne stanove
nala je alirske i jemenske isprave, prazne putovnice, kao i, prema bosanskom
Stranica
5. srpanj 2010
ministru unutarnjih poslova Muhamedu Beiu, telefonske brojeve Al-Qa'idinih
viih teroristikih koordinatora i veterana rata u Bosni Abua Zubavdaha i Abua
el-Ma'alija.838 Detaljniji pregled zapisa o tele-
838 McGrory, Daniel: "Bin Laden aide arrested in Bosnia". The Times (London),
11. listopada 2001.
270
foniranju pokazao je da je Belkacem takoer zvao lokacije u Afganistanu najmanje
sedamdeset puta tijekom mjeseca nakon 11. rujna.
Jedan od ostalih uhienih jedanaest sumnjivaca bio je nedavno pomilovan Saber
Lahmar, poznati terorist GIA-e koji je ve bio zatvoren zbog svoje uloge u
teroristikim akcijama u Bosni. Jedan je bosanski asopis 19. listopada objavio
da je telefonski broj Abua el-Ma'alija pronaen medu Lahmarovim stvarima u
vrijeme uhienja.839 Znalo se i da Lahmar radi za saudijsko Visoko povjerenstvo
za pomo.840 Uple-tenost dobrotvornih drutava u urotu, pogotovo kad su se
ubrzale usporedne istrage BIF-a i drugih organizacija u SAD-u, vie se nije
zanemarivala. Saudijsko je Visoko povjerenstvo stavljeno pod otvoren nadzor, pa
se otkrila njegova uloga iskoritavanja siromanih i potrebitih, te koritenja
oruja svojeg golemog bogatstva da agresivno promie strogi vahabitski islam. U
srpnju 2001. Visoko je povjerenstvo javno otkrilo da je u devet godina prikupilo
600 milijuna dolara za svoje programe u Bosni.841 Tek treba ponuditi uvjerljivo
objanjenje za nain kako je potroen lavovski dio tog novca.
Dunosnici SAD-a, uz pomo novog oduevljenja bosanske vlade da razotkrije bive
arapske saveznike, napokon su poeli otkrivati istinu
0 zapanjujuim ograncima za novaenje i financiranje labavo organiziranoga
arapsko-afganistanskog pokreta, iako su se skrivali iza humanitarnog paravana.
Uhienje Sabera Lahmara bilo je posebno neugodno za bosansku vladu, s obzirom da
je ve bio u njihovim rukama zbog poznate uloge koju je odigrao u lokalnoj mrei
sjevernoafrikih teroristikih elija. ini se da je njegovo pomilovanje 2000.
bilo velika pogreka bosanske vlade: dapae, zbog toga su stotine vojnika
amerikih
1 britanskih mirovnih snaga na Balkanu zamalo izgubile ivot.842 Otkrie
teroristike urote na uzletitu u Visokom izazvalo je graju, kako u bosanskim
medijima, tako i u zapadnjakim glavnim gradovima koji
839 Habul, Emir: "Reactions in South East Europe to the attacks on 11
September". AIM (Alternative Information Nenvork) Press,
http://www.aimpress.org. 22. listopada 2001.
840 Purvis, Andrew: "Targeting "Eagle Base"". Time, 5. studenog 2001., str. 36.
841 Schwartz, Steven: op. rit., str. 189-90.
842 Rubin, Daniel: "NATO: Terrorist attacks against U.S. installations in
Bosnia averted". Knight Kidder News Agency. 25. listopada 2001.
POSLJEDICE 11. RUJNA ZA 80SNU
271
su se jo oporavljali od oka zbog stranih napada 11. rujna. Europske su se
vlade posebno brinule zbog mogunosti da se slian zrani napad planira tako
blizu njima. SAD i Velika Britanija su gotovo istog asa privremeno zatvorili
veleposlanstva i konzulate u regiji dok se ne napravi nova strateka procjena
moguih teroristikih prijetnja u Bosni. Ministar vanjskih poslova BiH
Lagumdija poslan je 17. listopada u Belgiju na razgovore na visokoj razini s
njemakim kancelarom Ger-hardom Schroderom.
Nakon est godina nevjerojatnog neznanja, istraitelji irom svijeta napokon su
uvidjeli ulogu Bosne kao glavnog centra za novaenje i financiranje terorista,
pogotovo pojedinaca koji rade u ime Al-Qa'ide. Bosanski obavjetajni i
policijski dunosnici izjavili su da prate vie stotina dokumenata koji su
oduzeti nedavno uhienim osobama osumnjienima za terorizam i da takoer izravno
nadziru barem sedamnaest drugih stranaca koji su moda povezani s terorizmom.
Zamjenik bosanskog ministra unutarnjih poslova Tomislav Limov objasnio je
medijima: "Jo nemamo dovoljno dokaza da uhitimo te ljude... ali moemo
nadzirati njihovo kretanje i djelatnosti, te sprijeiti bilo kakvu akciju s
njihove strane."843 Limov je takoer potvrdio da je bosanska vlada (na elu s
Alijom Izetbegoviem i njegovim drutvom) izdala ukupno 750 putovnica
stanovnicima Balkana arapskog podrijetla, od ega se za 120 znalo da je izdano
tijekom posebno kritinog razdoblja sredinom 1990-ih, usred rata u Bosni. Nakon
Davtonskog sporazuma 1995-6., prema Limovu, Izetbegovi je izdao jo tisuu
bosanskih putovnica novopeenim graanima strane nacionalnosti, od kojih je
navodno dvjesta bilo "arapskog porijekla".844
Nekoliko mjeseci kasnije, u sijenju 2002., unato odlunim nalozima bosanskog
Vrhovnog suda, bosanska je vlada deportirala osumnjiene za terorizam pod
Stranica
5. srpanj 2010
vodstvom Belkacema i odmah ih premjestila (uz ameriku pomo) u zatvor u
"Rendgenskom logoru" ("Camp X-Ray") u kubanskom zaljevu Guantanamo. Ako je
Al-Qa'ida mislila da je ste-
843 "Algerians arrested in Bosnia had links with Al-Qaeda: police". Agence
France Presse. 29. listopada 2001.
844 "Limov says 19 arrested in wake of Sept 11 suicide attacks". Novinska
agencija ONASA. 29. listopada 2001.
273
kla politike simpatije medu Bonjacima, te su iluzije propale kad se manje od
tristo ljudi okupilo u Sarajevu da se buni protiv oito nezakonitih deportacija
Belkacema i njegovih prijatelja. Kao to je napisao Stephen Schvvartz, strunjak
za tu regiju, u gradu od 400.000 stanovnika koji je velikom veinom muslimanski,
taj je protestni skup bio smijean.845 Veliki dio naroda u Bosni - Hrvata,
Bonjaka i Srba - ve se odavno umorio od cirkusa s arapskim mudahedinima i
osjeao jaku odbojnost prema teroristikim napadima 11. rujna.
Meutim, posao obavjetajnih agencija i protuteroristikih istraitelja u Bosni
nije jo zavrio. Jedan asnik SFOR-a, dobro upoznat s nedavnim operacijama,
komentirao je: "Jako smo zatresli grmlje... Izazvali smo nered medu njima, ali
dugo e trajati dok se to rijei."846 Zapadnjaki su dunosnici prvi put bez
oklijevanja pohvalili bosansku vladu zbog definitivne promjene odnosa prema
Al-Qa'idi i mudahedinima. Jedan se asnik NATO-a sloio: "Naa je najvea
pobjeda to smo ukljuili i aktivirali vladu Bosne i Hercegovine... Sada
sudjeluju. Ni oni ne ele teroriste [u Bosni]."847 ak je i glavni tajnik NATO-a
lord Robertson dao izjavu. "Pozdravljamo postupke vlade u Bosni i Hercegovini i
impresionirani smo njima", rekao je u javnoj izjavi. Ali je i upozorio:
"opasnost... nije nestala. Te su mree onesposobljene, ali nisu unitene.
Istraga se nastavlja. Dakle, na posao nije gotov."848
Bosanski su se dunosnici napokon sloili da je terorizam naao utoite u
njihovoj zemlji bez njihova znanja. Naglasili su svoju suradnju s amerikom
vladom i priznali opasnost islamskih militanata i drugih skupina koje koriste
kaos na Balkanu kao izgovor za nasilje. Savezni ministar unutarnjih poslova BiH
Muhamed Bei otvoreno je rekao na sarajevskoj konferenciji za tisak: "Terorizam
predstavlja prijetnju svim interesima Bosne i Hercegovine, njezinih naroda i
graana, a u toj borbi Bosna i Hercegovina mora blisko suraivati sa susjednim
zemlja-
845 Schvvartz, Steven: op. cit., str. 190.
846 Naylor, Sean D.: op. cit., str. 12.
847 Naylor, Sean D.: op. cit., str. 12.
848 Ulbrich, Jeffrey: "NATO Secretary-General says at least one suspect in
Bosnia linked to Bin Laden". The Associated Press. 26. listopada 2001.
ma i meunarodnom zajednicom."849 Dunosnici poput Beia i bosanskog ministra
vanjskih poslova Lagumdije vie su puta naglasili razliku izmeu modernog,
"civiliziranog" europskog islama na Balkanu i nasilnog fundamentalistikog
islama Afganistana, Saudijske Arabije i Osame Bin Ladena. Lagumdija je istaknuo
pred novinarima da unato otkriu elija Al-Qa'ide u Bosni "ne vjerujem da Bosna
ivi s druge strane crte, na mranoj strani svijeta gdje vlada terorizam".850
Lagumdija je bio iznimno iskren i posve precizan u pogledu pojedinih
drutveno-politikih imbenika koji su odgovorni za pojavu prijetnje islamskog
terorizma u regiji: sukob u kojem su susjedi razliitih nacionalnosti nasrnuli
jedni na druge, razoreno gospodarstvo, slabe vladine ustanove, kao i procvat
organiziranog kriminala.851 Izvjee Meunarodne krizne skupine (International
Crisis Group - ICG) o nazonosti Al-Qa'ide na Balkanu imalo je potpuno jednake
nalaze, te je zakljuilo da ti imbenici "zajedno stvaraju okoli u kojem
meunarodne teroristike mree mogu skrivati ljude i novac".852 Tijekom 1990-ih,
Al-Qa'ida i afganistanski Arapi mogli su se razvijati u regijama kao to je
Bosna hranei se patnjom i bijedom onih koji su izostavljeni iz mirovne
dividende nakon Hladnog rata. U gotovo svakoj muslimanskoj zoni sukoba koja se
pojavila u zadnjih petnaest godina, Al-Qa'ida je koristila populistiku dogmu
preruenu u mutne i matovite prie o vjerskoj i islamskoj povijesti kako bi
unovaila ratom pogoene i oamuene dragovoljce koji su izgubili osjeaj za
osobnost i vrijednost sebe kao pojedinca. Bosna, kao i mnoge druge zemlje koje
su muile skupine arapsko-afgani-stanskih islamskih militanata, vie je godina
trpjela katastrofalan rat koji je zauvijek promijenio politiko, kulturno i
vjersko lice njezinih naroda. To to SAD i Europa nisu intervenirali prije 1995.
da sprijee
849 "Bosnian Federation government voices concern about internal terrorist
Stranica
5. srpanj 2010
threat". Novinska agencija SRNA. Emitirano na srpskom jeziku u Bijeljini. 8.
listopada 2001., 16:30 GMT.
850 Jahn, Gforge: "Police arrest terrorist suspect after tracing phone call to
Bin Laden". The Associated Press. 8. listopada 2001.
851 "Bosnian FM admits risk of terrorism at home". Agence France Presse. 30.
listopada 2001.
852 Cerkez-Robinson, Aida: "New report urges West to keep close tabs on Islamic
groups across the Balkans". The Associated Press. 12. studenog 2001.
LI
274 AL-OA'IDIN OIHAD U EUROPI
275
genocidni rat bila je velika vanjskopolitika greka koja je nehotice u Bosni
otvorila vrata protuzapadnim islamskim fanaticima.
ak i kad je krvav i besmislen rat zavrio, preostalo nepovjerenje medu narodima
i sveope sumnje u dugovjenost Davtonskog sporazuma uguili su poslijeratni
gospodarski rast. Tvrdoglavo nastojanje Alije Izetbegovia da ostane vjeran Abuu
el-Ma'aliju i njegovim ljudima imalo je ozbiljne posljedice za Bosnu, barem u
financijskom pogledu. Iako je Izetbegovi tako moda prikupio dodatnu potporu od
pristaa radikalnog islama u Saudijskoj Arabiji i Arapskom zaljevu, taj je novac
svakako manji od onoga to je izgubljeno zbog oklijevanja i nesklonosti
zapadnjakih i europskih gospodarskih ulaganja na Balkanu. ak i u ranim danima
Otomanskog Carstva, Bosna je uvijek imala koristi od svojeg stratekog poloaja,
kao glavno sjecite raznih civilizacija Europe i Bliskog istoka, a pogotovo kao
mjesto kljunih zapadnjakih trgovakih putova. Time to je uplaio europske i
amerike poslovne ljude svojim poputanjem protuzapadnom ekstremizmu i islamskim
militan-tima, Izetbegovi je ugrozio ne samo osjetljive uvjete iz Davtona, nego
i stoljea meunarodne trgovine i poslovanja u jugoistonoj Europi.
Sreom za njegov pokunjeni narod, dugogodinji bosanski predsjednik nije bio
uspjean u toj promaenoj misiji. ak su i bivi lanovi onoga ime se ponosio -
Sedme muslimanske brigade - skeptino odbacili njegovu potporu arapskim
mudahedinima. Jedan vojnik iz te jedinice, koji se predstavio kao "Mustafa",
rekao je 1993. britanskom novinaru izmeu dva dima cigarete: "Ovamo dolaze mnogi
ljudi iz stranih zemalja. ele da postanemo strogi muslimani, bez alkohola i s
haremima." Meutim, kako je Mustafa dodao, aljivo se zgraajui: "Mi volimo
piti i ne trebamo hareme. Ionako mogu dobiti koju god curu hou."853 U pogledu
Izetbegovieva skandaloznog ponaanja, ministar vanjskih poslova Lagumdija
napomenuo je kljune (iako spore) poromjene i reforme koje su poduzete u
bosanskoj unutarnjoj i vanjskoj politici. "Prije godinu dana, vlast je bila dio
problema terorizma, a danas je sastavni dio rjeenja", rekao je Lagumdija.
"Nai su prioriteti borba protiv korupcije i kriminala, te jaanje dravnih
ustanova."854
853 Eagar, Charlotte: "Muj more fun if you're a Cool Dude in Bosnia". Observer,
7. studenog 1993., str. 19.
854 "Bosnian FM admits risk of terrorism at home". Op. cit.
ak e i predstavnici Al-Qa'ide danas priznati da njihov pokus u Bosni nije
proao onako kako su oekivali. Kad je upitan hoe li Bosna u blioj budunosti
postati "novi Afganistan", militantni londonski mula i afganistansko-bosanski
veteran Abu Hamza al-Masri dao je nesiguran odgovor: "Mislim da Bosna ima vrlo
slabe ljude koji su trenutano samo zbunjeni. Oni ele islam, oni vole islam,
ali zbunjuju ih postupci Saudijske Arabije i rat protiv islama sa Zapada. Jo se
nisu snali."855
Razoaranje Abu Hamze potvruje injenica da su arapsko-afgani-stanski teroristi
veterani u velikoj veini sluajeva uli u slijepu ulicu kad su pomou Bonjaka
pokuali stvoriti poslijeratne teroristike elije. Regionalni strunjak Stephen
Schwartz tvrdi u svojoj zadnjoj knjizi da bonjaki gerilci nisu slijedili svoje
arapske mudahedinske uitelje na nova bojita u eeniji i srednjoj Aziji (za
razliku od onoga to se dogodilo u Afganistanu i drugdje) zato to tvrda
filozofija Al-Qa'ide i njezinih vahabitskih pokrovitelja u Saudijskoj Arabiji
nije bila u skladu s jedinstvenim vidovima bonjake kulture i drutva. Bonjaci
skupljeni sa svih strana koji su podupirali mudahedine ili im se pridruili
nisu bili nita vie nego kratkotrajni savez iz iste koristi. Rijetko je tko
ozbiljno mislio nastaviti sa dihadom kad se njihovi domovi oslobode iz ruku
srpske vojske. Zbog toga su na kraju bez obzira na propagandu, kako pie
Schvvartz, "odrpani mudahedini koje su unovaili Ab-dullah Azzam i Bin Laden
otkrili da im sarajevske ulice nisu dom".856 Francuski protuteroristiki sudac
Bruguiere u velikoj se mjeri slae s tom ocjenom i pie kako su "salafistike
ratnike dihada" posvuda odbacili Bonjaci, koji su muslimani, ali nisu
Stranica
5. srpanj 2010
fundamentalisti.857
Zbog toga, kad je zagustilo, ni bonjaka vlast ni bonjaki narod nisu stali u
obranu radikalnih Arapa onako kako su talibani uinili u Afganistanu. Umjesto
toga, nakon 11. rujna, Bonjaci su drastino promijenili pogled na stvar i
postali kljuni saveznik u borbi protiv tero-
L
2002.
856 Schvvartz, Steven: op. cit., str. 175.
Tribunal Correc-tionnel, de mantien sous Controle Judiciaire et de maintien en
Parquet: P96 253 3901.2, str. 170.
276 AL-OA'IDIN DIHAO U EUROPI

277
rizma. To je izazvalo djelomian (iako privremen) pad afganistansko--bosanske
veze, kao i mnogo glavobolja vodstvu snaga Al-Qa'ide u regiji. Slubenik BIF-a
Enaam Arnaout 12. veljae 2002. zabrinuto je nazvao brata "dr. Hishama" da
raspravi kako su "oni" odveli ovjeka po imenu Al Hajj Boudella (biveg
instruktora u teroristikom logoru Al-Sadda u Afganistanu i dugogodinjeg
direktora ureda BIF-a u Bosni) "u posebnom zrakoplovu... na Kubu". Arnaout,
uvjeren da i njega neizbjeno eka neto takvo, objasnio je Hishamu kako e
pokuati preuzeti krivnju na sebe i maknuti je sa saudijskih osnivaa BIF-a.
Sumorno je govorio: "To znai, hou rei za nas, da emo progutati smrt. To
znai da e otrica pasti na nas, ali ne znamo kako."858 Manje od mjesec dana
kasnije, otrica je uistinu pala: bosanska je policija pretraila regionalno
sjedite BIF-a u Sarajevu i uhitila direktora Muniba Zahiragia, biveg
bonjakog obavjetajca s vezama u bosanskom ministarstvu vanjskih poslova.
Zahiragi je navodno izruio gotovo stotinu tajnih dokumenata o ljudima
osumnjienima za fundamentalistiki terorizam u Bosni.859
Enaam Arnaout, neposredno prije nego to je i sam uhien u SAD-u, uzrujano je
nazvao Zahiragia u zatvor da utvrdi kolika je teta. Zahiragi je preko
telefona priznao: "Uzeli su stvari... Imao sam dokumente od obavjetajne slube,
gdje sam prije radio, i imao sam razne dokumente od, kako se kae, od posla."
Arnaout, ne znajui koliko je Zahiragi ve odao, zapovjedio je bonjakom
uhodi: "Nemoj davati podatke o drugima... Hou rei, sada za nas, ja ne znam
nita o tebi... Ne znam tvoj ivot... to ti zna o meni, nema pojma o
meni."860 ak
858 "Government's Evidentiary Proffer Supporting the Admissibility of
02 CR 892. 31. sijenja 2003., str. 74. Vidi i: "Government's Response to
Defendant's Position Paper as to Sen-tencing Factors". United States of America
v. Enaam M. Arnaout. United States District Court Northern District of Illinois
Eastern Division. Case #: 02 CR 892, str. 38.
859 Whitmore, Brian: "Bosnian Charities Tied to Terror". The Boston Globe, 2.
srpnja 2002., str. 1.
02 CR 892. 31. sijenja 2003., str. 103.
i bez dokaza prikupljenih od Zahiragia, kako nije mislio da mu prislukuju
telefon, Arnaout je amerikom ministarstvu pravosua dao sve to je trebalo da
se osudi za kljunu ulogu u Al-Qa'idi, u to su spadale i operacije u Bosni i
Hercegovini. U tom su se pogledu Bonjaci pokazali kao mnogo nepouzdaniji
partneri u dihadu nego slini gerilski pokreti u eeniji, Kamiru i
Afganistanu. Arnaout je nakon toga priznao krivnju za pljaku novca od donatora
BIF-u i nezakonito slanje pomoi naoruanim militantnim skupinama u Ceeniji i
Bosni, iako i dalje porie savezne optube da je aktivno pomagao Osami Bin
Lade-nu i Al-Qa'idi.
Ipak, ostaje pitanje bi li Bonjaci izdrali protiv hrvatske i srpske navale da
im na poetku nisu pomogli problematini strani mudahe-dini. ak su i neki
istaknuti zapadnjaki politiari priznali da je doprinos afganistanskih Arapa
sukobu u Bosni moda bio vaniji nego to se prije mislilo. Richard Holbrooke,
bivi glavni ameriki mirovni pregovara na Balkanu, otiao je tako daleko da je
Stranica
5. srpanj 2010
rekao kako Bonjaci vjerojatno "ne bi preivjeli" bez strane pomoi
afganistanskih Arapa i drugih lanova stranog odreda mudahedina. Dok je UN
slijegao ramenima i odbijao intervenirati da zaustavi pokolj nevinih civila,
afga-nistanski su Arapi ve bili dobro izvjebani za nasilne osvetnike napade
koji su trebali usaditi strah u srce "neprijatelja islama". Preuzeli su svoju
boansku misiju, koju je oblikovala mona ideologija eika Ab-dullaha Azzama, s
fanatinim arom, mnogo vie nego to je bosanska vlada uope sanjala. Zbog
toga, kako istie i Richard Holbrooke, savez s militantnim Arapima koji je
sklopio Alija Izetbegovi bio je bez sumnje "savez s vragom" od kojeg se Bosna
tek treba posve oporaviti.861
U tome lei prava opasnost kad se doputa da se zamreni etniki i vjerski
regionalni sukobi u siromanim zemljama razviju i poveaju dok zapadnjaci
ravnoduno gledaju. Iako se moda nakon neuspjeha u Mogadishuu 1993. ini da
treba platiti veliku cijenu za vojnu i diplomatsku intervenciju u tim raznim
"regionalnim" krizama, pouka 11. rujna glasi da nitko ne moe izbjei nasilju
koje se mnoi u njima. Kad prepustimo male i ugroene narode na milost i
nemilost vrlo zlih ljudi - bez obzira govorimo li o Slobodanu Miloeviu ili
Osami Bin Ladenu
L
861 pyes> Craig i Josh Meyer i drugi: op. cit.
L
278 AL-ttA'IOIN 02IHA0 U EUROPI
- dopustili smo najveu nepravdu. Na kraju je hrabrost i dobra volja Bonjaka
moda bila kljuan razlog za konani neuspjeh arapsko-afga-nistanskog pokusa u
Bosni. Unato stranom ratu i oskudici, Bonjaci su se oajniki drali svojeg
identiteta i odoljeli salafistikom i vahabit-skom pranju mozga. Balkan se
svakako pokazao kao vrlo obrazovno iskustvo i korisna stuba pri ulasku Al-Qa'ide
u Europu, ali to je mogla biti samo kratkorona baza djelovanja za tu
teroristiku skupinu. Kako vrijeme prolazi, a Bonjaci se vraaju predratnom
nainu ivota i svojem jedinstvenom euroazijskom naslijeu, islamski radikalni
misionari s Bliskog istoka prirodno e se smatrati staromodnim karikaturama. To
se ve i poelo dogaati im je zavrio rat u Bosni.
L
ZAKLJUAK: POUKE "AFGANISTANSKIH BOSANACA"
Moglo bi se mnogo raspravljati o naslijeu arapskih mudahedina u jugoistonoj
Europi. Moe se zakljuiti da je pokuaj stvaranja funda-mentalistike drave u
Bosni (usporedno s napredovanjem talibana u Afganistanu) potpuno propao. Tvrdi
muslimani i njihovi pristae u bosanskoj vladi i drutvu uglavnom su maknuti ili
su pali u sjenu. ak i kad je bio najradikalniji, Alija Izetbegovi je bio
daleko od jednog Mullaha Omara ili ak Radovana Karadia. Izetbegovia prije
moemo usporediti s raznim osobama koje su vodile nacionalistiku politiku u
eeniji nakon 1992., kao to je Dohar Dudajev. Iako su daleko od pravih
fundamentalista, ljudi kao Izetbegovi su dovoljno slabi, i ideoloki i vojno,
da iz istog oaja budu spremni na suradnju s radikalnim muslimanima, koje
prvenstveno vodi Al-Qa'ida. Ta pojava nije posve logina, pa treba svaliti dio
krivnje i na zapadnjake vlade jer nisu ponudile drugu mogunost ugroenim ali
narodskim vladama siromanih zemalja, kakva je bila vlada koja se 1992. raala u
Sarajevu. To posebno vrijedi s obzirom da je i sama vlada SAD-a priznala
suvereno pravo tih legitimnih vlada da se brane, ali im je s druge strane
paradoksalno zabranila da kupe oruje radi ostvarenja tog temeljnog prava.
'*-.
280
AL-QA'IDIN OIHAD U EUROPI
Iako to moe biti olakotna okolnost, to ne objanjava zato je Alija Izetbegovi
nastavio podupirati i braniti arapske mudahedine ak i nakon to je vidio
neoborive dokaze da Abu el-Ma'ali i njegovi sljedbenici predstavljaju izravnu
prijetnju ne samo SAD-u i Europi, nego i samim Bonjacima (Dumontove pljake u
Zenici, automobilske bombe protiv Hrvata i tako dalje). Dugorone posljedice
Izetbegovieve suradnje moda e se tek osjetiti. U studenom 2001. ameriki su
vojnici otkrili zbirku dokumenata i oruja koju je Al-Qa'ida sakrila u podrumu
jedne "vile" u tek osloboenom afganistanskom gradu Kabulu. Medu tim papirima
bio je prirunik za izradu bomba koji su na bonjakom jeziku napisali balkanski
novaci koji su radili za Osamu Bin Ladena. Prirunik je bio iznenaujue iscrpan
- imao je dijagrame, matematike izraune i kemijske formule. Na jednoj
stranici, pod naslovom Eksplozija za Oklahomu, autor je popisao odgovarajue
molekularne recepte za TNT, amonij-nitrat i nitroglicerin. Oito su ti ljudi
paljivo prouili teroristiki napad na Oklahoma City u travnju 1995. i bili
spremni oponaati primjer koji su dali desniarski militanti Timothv McVeigh i
Stranica
5. srpanj 2010
Terrv Nichols. Ameriki su vojnici u blizini pronali i dvadeset dvije
protutenkovske rakete Milan, kao i detaljne upute o ruenju nebodera.862
Unato tim jezivim otkriima, islamski ekstremisti u Bosni nikad nisu uspjeli
unovaiti vie od manjih skupina mjesnih dragovoljaca. Uspjean savez izmeu
stranaca i Bonjaka nikad nije bio ostvariv zato to su te dvije skupine imale
vrlo razliite ciljeve. Kao to je napisao Stephen Schvvartz: "Dok je
frustrirana mlade iz srednje klase u Sau-dijskoj Arabiji traila muenitvo kao
alternativu beskorisnom i dosadnom ivotu, Bonjaci, iji su preci bili prvaci
vjere, nisu htjeli umrijeti. To su dva lica islama u najjasnijim slikama:
istinski dihad Bonjaka u odnosu na lani "dihad" saudijskih vucibatina."863
Bonjacima je to bio rat za preivljavanje, nita vie od toga. Bilo je krajnje
nerealno kad je Anwar Shaaban zamiljao da e se tisue mladih balkanskih
muslimana pridruiti "karavani muenika" kao to se dogodilo u Afganistanu i
Kamiru. Oputeni i ueni europski islam koji se razvio u Bosni
ZAKLJUAK: POUKE "AFGANISTANSK I H BOSANACA"
281
862 Fielding, Nick: "Secrets of Al-Qaida: Network studied Oklahoma-style borab".
Sunday Times (London), 18. studenog 2001.
8(;3 Schvvartz, Steven: The Two Faces of Islam, Doubledav: New York, 2003., str.
175.
potpuno se protivio strogim dogmama vahabita i salafita koji su afga-nistanski
Arapi poto-poto htjeli progurati u druge zemlje. Sukob izmeu bosanskog islama
i stranog fundamentalistikog islama bio je kljuan: mnogi su mjesni muslimanski
vode posebno zamjerali Saudijcima njihov oholi stav, jer ele nauiti svoju
"zaostalu" brau to je "pravi" islam. Naravno, ironija je leala u tome to su
Bonjaci imali vlastitu bogatu vjeru i religioznu tradiciju jo od vremena
Otomanskog Carstva, mnogo prije nego to je saudijsko vahabitsko kraljevstvo
uope bilo iskra na obzoru povijesti. Za razliku od vrijednih Bonjaka, arapski
su militanti bili jedva legitimna skupina, i k tome su esto sluili kao
neprijateljska prijelazna pojava koja je brisala pravi islam i umjesto njega
postavljala zbirku plemenskih dogma i ksenofobine propagande, punu proturjeja
i mrnje. Zato se vanost Bosne ne moe pripisati uspjehu afganistanskih Arapa u
novaenju ili uspostavljanju islamske drave.
Bosna je za Al-Qa'idu bila uistinu vrijedna kao preka na ljestvama prema
Zapadnoj Europi. Bila je mjesto u blizini Londona, Ilijada i Kaira u kojem su se
teroristiki novaci mogli vjebati, skupljati u elije i traiti zaklon od
progona policije u drugim zemljama. Pogotovo je za sjevernoafrike militantne
skupine poput alirske GIA-e Bosna bila najbolja slobodna ratna zona gdje su
mogli uspostaviti oblinje prekomorske operacije. Prema jednom anonimnom bivem
dunosniku amerikih vanjskih poslova, "oni dolaze u Bosnu da se odmore u hladu,
zato to su mnoga druga mjesta prevrua za njih".864 Bosna je takoer bila
idealna za neke gospodarske projekte Al-Qa'ide, koji su se pogotovo vrtjeli oko
islamskih dobrotvornih organizacija koje su uglavnom potjecale iz Saudijske
Arabije, odakle su dobivale i mnogo novca. S obzirom na veo tajne koji je pao
preko tih stvari, pitamo se hoemo li ikada saznati istinu o tome gdje su
nestale stotine milijuna dolara koje su prikupile skupine kao saudijsko Visoko
povjerenstvo i Meunarodna zaklada za dobru volju. Ipak, nitko se ne bi trebao
uditi to mrea Al-Qa'ide u Europi i danas ima vrlo dobre financijske izvore.
Kljuna uloga Bosne bila je u okupljanju raznih sastojaka mijeane skupine
nezadovoljnih i nezaposlenih europsko-sjevernoafrikih mladi-
864 pyes> Craig i Josh Meyer i drugi: "Bosnia Seen as Hospitable Base and
Sanctuary for < i
Terrorists". The Los Angeles Times, 7. listopada 2001., str. Al.
II
282
A L-Q A' i DIN DIHAO U EUROPI
a koji su rado sluali one iste prie o dihadu i muenitvu koje su 1980-ih
privukle tolike Saudijce i Kuvajane u Afganistan. Zapanjujue je koliko je
godina trebalo svjetskim obavjetajnim slubama, pogotovo u Europi, da
prepoznaju novu prijetnju koju predstavljaju sjeverno-afriki islamski
prognanici i elije "spavaa". Anonimni lan panjolske tajne slube izjavio je
novinarima asopisa Time: "U Europi nas je previe muio vlastiti terorizam -
ETA u panjolskoj, IRA u Velikoj Britaniji, Korzikanci u Francuskoj i tako dalje
- pa smo se posvetili tim prijetnjama... ak i nakon napada na amerika
veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji, islamska se prijetnja inila dalekom."
Prema tom panjolcu, "sve se promijenilo nakon 11. rujna. Prije toga smo gledali
na Bin Ladena kao na nekoga s drugog planeta, kao na Marsovca".865
Bosna je postala kljuno mjesto susreta preteno saudijskih, egipatskih i
Stranica
5. srpanj 2010
jemenskih pomagaa Osame Bin Ladena i sjevernoafrikih vojnika dihada (od kojih
su mnogi bili europski graani). Bosna je bila karika koja je europske i
kanadske teroristike mree pod vodstvom ljudi kao Fateh Kamel i Khaled Kelkal
povezivala s viim mudahedin-skim vodama u Sudanu i Afganistanu. Iako su ti
ljudi pristajali uz alirsku GIA-u, dobivali su koordinirane zapovijedi izravno
od teroristikih glaveina Al-Qa'ide, pobonika Bin Ladena, kao to je Abu
Zubaydah. Gotovo kao da je Bin Laden "naruivao" teroristike akcije od
pojedinih elija GIA-e. ak su i neki Saudijci, kao novinar Jamal Kashogji,
prorekli da "ako se [islamskim militantima] dopusti da odu u Bosnu i tamo dobiju
vojnu obuku, poslije e imati dobre izglede za neto drugo".866 Stefano
Dambrouso, milanski tuitelj koji je istraivao mjesne veze s Al-Qa'idom, danas
potvruje: "Pravi problem u Europi prije 1998. bili su Alirci, koji su
sudjelovali uglavnom u pojedinanim dogaajima bez koordinacije... Nakon toga je
Bin Laden poeo povezivati i koordinirati sve postojee elije, zbog ega je ta
pojava postala mnogo radikalnija i monija."867 Drugim rijeima, iskra je nala
bavu baruta kad je sloena mrea kandidata za meunarodni terorizam u
865 "Hate Club". Time, 5. studenog 2001., str. 26.
866 Ford, Peter: "Islamic Conference Yields Cautious Words, No Action". The
Christian Science Monitor, 4. prosinca 1992., str. 6.
867 "Hate Club". Time, 5. studenog 2001., str. 26.
ZAKLJUAK: POUKE "AFGANI STANSKIH BOSANACA"
283
Europi i Kanadi, koju su izgradili Anwar Shaaban, Abu Talal al-Qasimy, Abu
el-Ma'ali i drugi, naila na financijski i politiki utjecaj saudijskog
prognanika Osame Bin Ladena.
Nijedan od monih muenika iz Bosne nee samo tako nestati u povijesti. Barem
dvojica od devetnaest samoubilakih otmiara 11. rujna - Nawaf al-Hazmi i Khalid
al-Mihdar - borili su se 1995. u Bosni s odredom stranih mudahedina.868
Abdelaziz al-Muqrin (poznat i kao Abu Hajer) - glavni terorist Al-Qa'ide u
Saudijskoj Arabiji i nekad naj-traeniji ovjek u tom kraljevstvu - tvrdio je
kako je vjebao u vojnim logorima u Bosni, te da je tamo svjedoio muenitvu
osmorice arapskih mudahedina u borbi.869 Dapae, u izjavi objavljenoj u svibnju
2002., vii kuvajtski glasnogovornik Al-Qa'ide Sulaiman Abu Ghaith nahvalio je
poetna postignua eika Abdullaha Azzama i voda arapskih mudahedina u Bosni,
medu kojima je bio "prijatelj Anwara Sha'abana Moataz [Billah], Husaamudeen,
Wahiudeen, [i] Abu Muaz al-Kuwai-ti... ostali su vrsti na Alahovu putu, jer
onaj tko se posveti Alahu ne trai nita zauzvrat. Onaj tko leti visoko iznad
neprijatelja nee dati neprijatelju priliku da likuje nad njegovom tugom."870
Zato za afganistanske Arape Bosna ostaje legenda i plaljiva pria: propaganda i
otvorena rana koja trai okrutnu odmazdu. Al-Qa'idini lovci na ljude ponudili su
tu priu oajnim bliskoistonim mladiima u mnogim europskim prijestolnicama kao
mitski bijeg iz monotonije njihovih zatvora u urbanoj dungli. Ipak, ak su i
neki od najpametnijih i najperspektivnijih lanova europske muslimanske
zajednice propali u taj udni podzemni svijet. Abu Ibrahim, 21-godinji
londonski predstavnik Azzam Publications (propagandnog centra Al-Qa'ide u
Britaniji) pristao je na intervju za vrijeme obuke za dihad u Bosni. Dao je
zanimljiv uvid u nain razmiljanja tih indoktriniranih ratnika:
868 "Report on the Joint Inquiry into the Terrorist Attacks of September 11,
2001". House Permanent Select Committee on Intelligence/Senate Select Committee
on Intelli-gence. Senate Report No 107-351/House Report No. 107-791. 107.
Kongres, 2. zasjedanje; prosinac 2002., str. 131.
869 http://www.aal3ah.net. 1. lipnja 2004.
870 Abu Ghaith, Sulaiman: "A message from Abu-Ghaith to the Mujahideen fee kuli
makaan". http://www.jehad.net. 23. svibnja 2002.
284
AL-OA'IDIN DIHAO U EUROPI
ZAKLJUAK: POUKE "AFGANISTAN5KI H BOSANACA"
285
Kad doete ovamo, ljudi misle "kad ode u Bosnu, samo stoji dok granate padaju,
a svuda oko tebe se puca". Ne znaju da mi ovdje sjedimo i jedemo kebab. Ne znaju
da ovdje imamo sladoled i kolae. Ne znaju da moemo telefonirati ili faksirati
bilo gdje u svijetu. Ne znaju da je ovo za nas lijep godinji odmor na kojem se
upoznajemo s nekima od najboljih ljudi koje emo ikad vidjeti u ivotu. Ljudi iz
cijelog svijeta, ljudi iz Brazila, Japana, Kine, Bliskog istoka, Amerike,
Sjevera, Juga, Kanade, Australije, upoznajete ljude iz cijelog svijeta}7^
S obzirom na nedavna uhienja novih sjevernoafrikih elija "spavaa" u Velikoj
Britaniji, panjolskoj i Kanadi, koje su povezane s Al--Qa'idom, svakako se ne
bi reklo da je meunarodna kampanja protiv terorizma pod vodstvom SAD-a unitila
Stranica
5. srpanj 2010
staru afganistansko-bo-sansku mreu. Iako su mnogi od njezinih najistaknutijih
ljudi, kao to su Anwar Shaaban, Abu Zubavdah, Fateh Kamel, Abu Talal al-Qasimy
i drugi, u meuvremenu uhieni ili ubijeni, njezina najjaa ostavtina nije
odumrla. Oruja i borilake vjetine, koje su posjedovali ljudi kao Moataz
Billah, istaknuti arapsko-afganistanski zapovjednik u Bosni 1993., sada se
prenose na nove generacije dragovoljaca diha-da. Abu el-Ma'ali jo uvijek
izmie mrei obavjetajnih sluba vie zemalja, medu kojima su SAD, Kanada,
Francuska, Italija i Velika Britanija. On nije jedini: redovno se skupine
veterana iz Bosne otkrivaju diljem Europe i drugdje, usred planova za nova djela
razaranja i unitenja.
Tako se pria opet vraa na same ehide ["muenike"], koji su se borili i
prolijevali krv na poljima smrti zaraene Bosne. Kao to su svjedoenja iz ove
knjige trebala pokazati, ne moe se govoriti o samo jednoj stvari koja je
okupila te dragovoljce. Doli su razni ljudi, od olimpijskih sportaa i
razmaenih prineva iz Arapskog zaljeva, do sitnih lopova i obinih siledija.
Ipak, zajedno su rtvovali ivot za vjersko-politiki cilj koji nije prezao ni
pred ime da ostvari pobjedu. Okrenuli su leda civiliziranom ivotu u modernom
svijetu i pridruili se kriarskom ratu svjetskih sukoba i terora. U biti, ako
ih ocjenjujemo prema
pravilima Al-Qa'ide, bili su izvanredni. Kako je rekao Abu Uthman al--Kuwaiti,
jo jedan od istaknutih afganistansko-bosanskih veterana:
Oni su bili braa koja su ostvarila ono emu se nadamo: muenitvo na Alahovu
putu. Posvuda su traili muenitvo, a Alah ih je izabrao da se pridrue
Karavani muenika u bosanskoj zemlji. Odgovorili su na Alahov poziv na dihad. U
ovom svijetu ljudi imaju elje. Oni koji eznu za neim, to e i dobiti. To su
oni koji su ostali na Alahovu putu i tako stekli muenitvo. Ta su braa bila
ujedinjena. Ali nisu se ujedinili u nacionalizmu, niti u socijalizmu, niti u
zajednikom jeziku. Ujedinio ih je tevhid [vjersko jedinstvo] i njihova
poslunost i odanost Alahu. Moe se uistinu rei da su ta naa braa krema
drutva. Tako mi Alaha, jo nismo vidjeli takve ljude! Jedan je pjesnik rekao:
"Neka nam suze poteku iz oiju i sjetimo se obeanja. Izgubili smo prijateljstvo
koje vie neemo nai na ovome svijetu." Abu Hussam i Kulaib, pa ak i djeak
Khubajb borili su se u bitki kao lavovi. Njihov su cilj bili oboavatelji Kria
(kranski fundamentalisti). Odgovorili su na poziv: "Doi u dihad!"g72
Dokle god priu o bosanskim muenicima prepriavaju radikalni klerici i snimke i
propagandni filmovi pristaa Al-Qa'ide, nema sumnje da e veterani iz Bosne, kao
i njihova braa koja su ostala leati na bojitu, i dalje nadahnjivati
novopeene islamske fanatike diljem svijeta. Ali moda e tragine pouke nauene
11. rujna 2001. dovesti do toga da e se velike pogreke koje su ameriki i
europski politiari poinili u odnosu na arapske mudahedine u ratu u Bosni
paljivo izbjegavati u budunosti.
871 Videosnimka intervjua: Abu Ibrahim al-Brittanee; 21-godinjak, Golders
Green, London.
872 "The Martyrs of Bosnia: Part I". Videosnimka. Azzam Publications: London,
2000.
.......... II
POGOVOR
AL-QA'IDIN PUT: Od Afganistana preko BiH do mekanog trbuha Europe
Kada je hrvatsko izdanje knjige Evana F. Kohlmanna "Al-Qa'idin di-had u Europi:
afganistansko-bosanska veza" ulo u samu zavrnicu London je doivio svoje
najgore trenutke nakon Drugog svjetskog rata. Svi strunjaci koji prate
suvremeni terorizam odmah su se sloili da je za simultane eksplozije u srcu
Londona odgovorna Al -Qa'ida. U tom trenutku nametnulo se nekoliko loginih
pitanja: Gdje je sve to poelo? Kako to da je takva bezobzirna organizacija
pustila korijenje i u Europi i tko je to omoguio?
Odgovor na veinu tih kljunih upita pokuava pronai Evan F. Kohl-mann,
savjetnik amerikog Ministarstva pravosua i FBI-ja za podruje meunarodnog
terorizma i autor nekoliko knjiga o Al-Qa'idi. Njegovu novu knjigu na istu temu
svakako vrijedi ne samo proitati nego i koristiti kao udbenik kako u
obavjetajno-sigurnosnom radu dravnih tijela tako i za shvaanje naina
djelovanja Al-Qa'ide koja je odavno prestala biti nekakav "regionalni problem",
te nakon 11. rujna 2001. postala vrlo ozbiljna globalna prijetnja irom svijeta.
Dakako, Kohlmann je Amerikanac. On stvari procjenjuje i prosuuje na podlozi
djelovanja amerikih slubenih institucija, tajnih slubi i raznih stratekih
instituta koji spadaju u sam vrh kvalitetne analitike. Evan F. Kohlmann takoer
koristi veliku koliinu otvorenih izvora koji vrlo solidno pokrivaju glavnu temu
knjige koja je sada u cijelosti dostupna hrvatskoj javnosti (proteklih mjeseci
izazvala je naglaenu panju kroz krae prikaze u medijima u BiH, na Kosovu,
Stranica
5. srpanj 2010
Srbiji i Crnoj Gori, te Makedoniji).
Kohlmannovi dokazi nee niti u Hrvatskoj u svih itatelja naii na dobar prijem,
osobito ne u onih koji nikada nisu razmiljali o postoja-
POGOVOR
287
nju "afganistansko-bonjake veze". Ako stvari gledamo crno-bijelo lako je
shvatiti njihov oprez: "to se tu uope ima raspravljati - Bonjaci su se samo
branili od agresije!" To, naravno, ne zadovoljava nekoga po-ut Kohlmanna koji
dvije treine dana intenzivno razmilja i diskutira u timovima analitiara iz
FBI-ja i Ministarstva pravosua SAD-a.
Amerikanci su provjerene cjepidlake kada neto istrauju do kraja. Oni tada
navode i vlastite greke i krive procjene, ali jo se vie bave tuim loim
potezima koji su vezani ili uz neprimjerene obiaje ratovanja ili uz terorizam.
Kohlmann zato nikoga ne tedi. On ne mrzi muslimane, ali bez ustruavanja citira
mrnju koju osjeaju i ire fundamentalistiki orijentirani islamisti. itatelj
u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama u kojima se hrvatski lako razumije i teno
ita, ne mora se odmah uzbuivati kada ve na poetku Kohlmannove detaljne
studije (a kako poglavlja odmiu to je sve uestalije) proita neto na raun
Bonjaka i njihovih ratnih politiara, kao i kada je rije o Hrvatima.
Jednostavno, knjigu valja proitati od korica do korica, pa je onda obvezatno
povezati sa sadanjou, te na koncu priznati da je taj analitini Amerikanac u
mnogo stvari u pravu to potkrepljuje provjerljivim i postojeim izvorima.
Ali postoji li neto u emu je Kohlmann izrazito u krivu ili pretjeruje?
ini nam se da je iz hrvatskog kuta gledanja ipak potrebno posebno naglasiti
dvije stvari: da nije bilo sovjetske (ruske) intervencije u Afganistanu
Al-Qa'ida vjerojatno ne bi bila stvorena. Isto tako, da nije dolo do sukoba u
BiH izazvana prvim udarom tada premone srpske strane ojaane povuenim orujem
i ljudstvom bive JNA iz Slovenije i, djelomice, Hrvatske, Al-Qa'ida nikada ne
bi dola na ove prostore, barem ne tako izravno i gotovo neprikriveno.
Sve je poelo u Afganistanu ranih 80-tih godina prologa stoljea. Tadanja
mona sovjetska vojska lako je okupirala Afganistan i u Kabu-lu uspostavila
vlast po volji Moskve. Rusi su dugo uspjeno kontrolirali vee gradove, ali ne i
sela i planinske lance u koje se nisu svojevremeno usudile popeti niti nekad
najbolje britanske kolonijalne postrojbe, potpomognute Gurkama i Indijskim
strijelcima. Sovjetska (ruska) Ahilova peta u Afganistanu bila je opskrba
gradova i vojnih baza irom zemlje. Prokomunistika afganistanska vojska bila je
preslaba i neuinkovita da sama osigurava ruske konvoje, pa su se generali u
Moskvi odluili za vlastitu pratnju, esto sastavljenu od neiskusnih novaka i
nesposobnih do-
288
AL-dA'IOIN DIHAO U EUROPI
POGOVOR
289
asnika i niih asnika. Zasjede koje su im u poetku postavljali pripadnici
raznih lokalnih plemena, za koje je prosovjetski Afganistan bio djelo Sotone
("ejtana"), nisu znaajnije ometale vojnu i civilnu opskrbu.
Stvari su se poele mijenjati kada je amerika CIA s obje noge kroila u
Afganistan. Zapravo CIA-ini operativci i terenski kontrolori obino se nikada
nisu micali iz svojih baza u Pakistanu. Njihova zamjenjujua snaga bili su
islamski dragovoljci koji su prihvatili opi naziv pripadnika otpora u
Afganistanu - "mudahedin". CIA je prihvaala takve ljude ali ih nije nesebino
financirala kao to su to inile Saudijska Arabija i druge naftom bogate
arapsko-islamske zemlje. Amerika pragmatina doktrina u "prljavom" gerilskom
ratovanju glasila je: "Daj ovjeku ribu, jest e je jedan dan. Naui ga pecati,
jest e ribu itav ivot."
CIA nije eljela da se takve neregularne postrojbe od samog poetka naue
primati pomo, dobro se potkoe a onda simuliraju ratovanje. Iskustva sa
sajgonskim reimom u Vijetnamu koji je ameriki dravni proraun kotao
milijarde baenih dolara bila su jo dovoljno svjea i pouna. Umjesto mnogo
novaca, tisuama stranih boraca koji su stizali iz dvadesetak arapsko-islamskih
drava CIA je ponudila svoje instruktore i znanje u savladavanju vjetina koje
mora poznavati svaki uspjean gerilac, a to oni nigdje drugdje nisu mogli
dobiti.
Amerikanci su te arolike mudahedine poduili taktici, nainima borbe protiv
sovjetskih oklopnih vozila, postavljanju neprobojnih zasjeda. Mudahedini nisu
dobili mnogo amerikog suvremenoga pjeakog oruja: "kalanjikova" i strojnica
tog tipa bilo je u sasvim dovoljnim koliinama i u Pakistanu i u slubenim
zalihama CIA-e i Pentagona (zaplijenjenih u Vijetnamu, Nikaragvi, kupljenih od
Stranica
5. srpanj 2010
Izraelaca itd.).
Od tih ljudi nejednaka obrazovanja i radnih navika CIA je sklepala vojsku koja
je znala dobro raspaliti po sovjetskim konvojima a onda brzo pobjei. Kada su
gubici u sovjetskoj kopnenoj vojsci poeli bivati sve uestaliji, zrani napadi
ruskih jurinih aviona i helikoptera postali su ei. U tom trenutku CIA u
borbu baca svoj tajni adut: protuzrane raketne lansere visoke kvalitete tipa
"Stinger". Do pojave "Stingera" mudahedini su rijetko obarali ruske borbene
letjelice. Sa "Stingerima" sovjetski piloti (uz Ruse tu je bilo mnogo
Ukrajinaca, Bjelorusa, pripadnika baltikih naroda, ak i po koji een kao npr.
Dohar Dudajev, kasnije velika Jeljcinova nevolja na Kavkazu) vie nisu bili
apsolutni gospodari afganistanskog neba.
Zbog gubitaka zrakoplova i posada borbeni letovi su se prorijedili i poduzimali
samo ukoliko je to bilo nuno. Jurini helikopteri vie nisu pratili vojne
konvoje zbog opasnosti da budu oboreni im uzlete. Takav kopneni transport bez
zrane zatite postajao je sve laki plijen osokoljenih mudahedina. Ruske
kolone nemilosrdno su unitavane. I dok su se gortaci iz afganistanskih plemena
zadovoljavali da preivjele ruske vojnike ubiju na tradicionalni nain (brzo ih
zakolju i eventualno izvade utrobu), strani dragovoljci prednjaili su u
nevjerojatnim okrutnostima poznatima samo iz srednjovjekovnih saracenskih i
turskih vremena. To je postala uobiajena praksa medu inozemnim mu-dahedinima.
Instruktori i kontrolori iz CIA-e to nisu spreavali jer su vjerovali da e
takve bestijalnosti loe djelovati na sovjetsku vojsku u Afganistanu u
psiholokom smislu i jo vie smanjiti njihovu volju za borbom. U izvjeima
CIA-e to je nazivano "specijalnim ratovanjem".
Dio borbeno najsposobnijih stranih mudahedina CIA je nagradila dodatnom
besplatnom obukom: kako postati uinkoviti pirotehniar. Na tim teajevima
islamistiki borci nauili su kako najlake mogu konstruirati bombu iznenaenja,
minirati neki mikrocilj, kako postavljati eksplozive s tempirnim mehanizmom u
irem prostoru, gdje postaviti minu u vozilu, bunkeru, na mostu, seoskom ili
gradskom objektu i si. Pirotehniarsko-bombaka elita budue Al-Qa'ide stvorena
je u Afganistanu uz izravnu ameriku pomo. Takve pojedince CIA je slala u tajne
akcije irom Afganistana.
Ipak, osobna korist zbog znanja kojeg su stekli, bila je daleko vea od tete
koju su oni napravili Rusima diui ih u zrak u ravnici i izvan planinskih
prijevoja kroz koje su milili vojni konvoji. Veina muda-hedinskih bombaa i
pirotehniara preivjela je rat i nije se razvoja-ila. Svoje znanje prenijeli
su na novu generaciju bombaa-fanatika kada su se 1989 i 1990. vratili u
vlastite zemlje. Njihovi uenici su to uinili novom narataju islamskih
pirotehniara sredinom 90-tih godina. Oni su pak instruirali palestinske
radikalne skupine koje su se suprotstavljale Izraelu. Tada je bilo jasno da
Al-Qa'ida (baza, mrea) doista postoji i da Osama Bin Laden nije nikakav mit iz
afganistanskih brda. No, u prvim danima osnivanja te organizacije Bin Laden i
njegovi najblii suradnici trebali su novi rat. Nali su ga tamo gdje o tome
nisu niti sanjali.
290
AL-QA'IDIN DIHAO U EUROPI
POGOVOR
291
Raspad Jugoslavije poklopio se s prijelomnim trenutkom u ivotu Osame Bin
Ladena. Prvi Zaljevski rat i ameriki napad na Irak 1991. godine koji je
poduziman i sa teritorija Saudijske Arabije dodatno je radikalizirao Osamu Bin
Ladena i prisilio ga da preciznije uoblii svoje ideoloke stavove i namjere.
Svojim pristaama tumaio je da su ruski bezbonici poraeni i otjerani iz
Afganistana, ali da je pravi neprijatelj islama Amerika i njezin vojni i
gospodarski imperijalizam kojeg zbog toga treba napadati gdje god se stigne
irom svijeta.
Od samog poetka u Al-Qa'idi su se okupljali tehnokratski teroristi. Oni su
meusobno komunicirali, razmjenjivali ifrirane poruke i informacije preko dva
zapadnjaka izuma kojima je Bin Laden bio fasciniran: prvi je bio satelitski
telefon (mobiteli u to doba nisu jo bili dominantni), drugi - raunalo. Iz
afganistanskih brda i saudijske pustinje lako se uspostavljala veza sa Sudanom,
Alirom, Marokom, fun-damentalistikim simpatizerima u Kanadi i - Bosnom (kako
ju je sam Bin Laden zvao). Kada su u BiH poeli stizati prvi "mudahedini" sa
sobom su dovlaili za njih na prvi pogled netipinu opremu: limene kovege sa
satelitskim telefonima i antenama, te raunalne zaslone i tipkovnice.
itavo vrijeme rata u BiH (od 1992-1995.) Bin Ladenovi ljudi i povjerenici
drali su na taj nain pod kontrolom islamistike borce bez obzira na formalno
podreivanje Armiji BiH. Te tehnike Bin Ladenov krug nije savladao samoukim
Stranica
5. srpanj 2010
radom. I tome ih je poduila CIA u Afganistanu. Nije im poklonila niti prodala
ureaje. Kao bogat ovjek, Osama Bin Laden ih je. u poetku kupovao sam da bi
potom, preko posebnog fonda u koji su visoke svote uplaivali mnogi imuni
Arapi, nabava suvremenih sredstava postala rutinska, ali i obvezatna. Raunalna
pismenost postala je temeljna snaga Al-Qa'ide 90-tih godina prolog stoljea.
Vanjski izgled bradatih turbanaa i gonia deva davao im je prednost pred
neprijateljima koji su ih nerazborito potcjenjivali. Tako je saudijska
obavjetajna sluba iz Rivadha slala u Washington izvjea u kojima se uporno
tvrdilo (sve negdje do 1998. godine i dizanja u zrak amerikih veleposlanstava u
Keniji i Tanzaniji) da Osama Bin Laden nije sposoban prevesti preko ceste niti
jato gusaka, a kamoli stvoriti respektirajuu teroristiku organizaciju od koje
klecaju koljena i na samo spominjanje njezina imena.
Kada je zapoeo rat u BiH Amerikanci nisu bili svjesni koliko e Al--Qa'ida
profitirati. Uz izvrsnu tehnologiju Al-Qa'ida je oduvijek najveu panju
poklanjala stratekom planiranju. Bin Laden i njegov stoer, tada raspren u
nekoliko arapsko-islamskih zemalja, dogovarao je to fizika i borbena nazonost
organizacije u BiH moe donijeti za islamsku stvar u budunosti. Amerikanci
nikako nisu eljeli poraz muslimanske strane u BiH. Aliju Izetbegovia
Washington je elio odrati pod svaku cijenu, ak i ako stoji u vodi koja mu
dopire do samog nosa. Clintonova administracija eljela je da Armija BiH u
vojnim bitkama oslabi bosanske Srbe i prisili ih na pregovore (to su 1995.
godine umjesto Bonjaka napravili Hrvati prije i nakon "Bljeska" i "Oluje"
priredivi teren za amerika zrana bombardiranja srpskih ciljeva u BiH koja su
odvela bosanske Srbe i njihova patrona Slobodana Miloevia ravno u Davton).
Stoga ne udi da se 5.000 dragovoljaca iz arapsko-islamskog svijeta tako brzo
okupilo i pristiglo u Bosnu pridruivi se Armiji BiH. Dio posla obavila je
naravno CIA sjetivi se mnogih svojih saveznika iz Afganistana. No, ni Osama Bin
Laden nije sjedio besposlen. On se kretao pod amerikom sjenom to je kasnije
postao Al-Qa'idin specijalitet. Kada su mudahedinske postrojbe, sastavljene
uglavnom od arapskih veterana iz Afganistana stigle na teren sustavno su ih,
strpljivo i vrlo lukavo obraivali Al-Qa'idini ljudi od kojih su se mnogi borili
u Afganistanu i na svojim tijelima imali oiljke od ruskih metaka. Jer,
Al-Qa'ida je jo 1992. i 1993. godine mislila na vremena kada e se rat okonati
i kada e "pobrati najslasniji kajmak". U sutini Bin Ladenovi povjerenici (neka
vrsta islamistikih politikih komesara) u borbenim su uvjetima vrili vrbovanje
buduih pouzdanih lanova organizacije ("Mree").
Vlada Alije Izetbegovia, njegov vojni kadar i narod koji je na svojoj koi
1992. i 1993. godine iskusio to sve donose teke borbe sa Srbima ali i
Hrvatima, doekali su mudahedine s oduevljenjem i olakanjem u nadi da e se
uz njihovu pomo ratna srea konano okrenuti u korist bonjake strane.
Izetbegoviu je u to doba bio dobrodoao svaki ratni saveznik, jer se u sukobima
na dvije bojinice (protiv dobro naoruane vojske bosanskih Srba i HVO-a) Armija
BiH mogla raspasti.
Islamistiki borci bili su tvrd protivnik. Veina je imala iza sebe iskustvo
dugotrajna krvavog ratovanja u Afganistanu. U sukobe su ulazili bez straha, a
prema protivnikoj strani bili nemilosrdni jednako kao i u Afga-
292 A L - Q A' 1 0 I N DIHAD U EUROPI
nistanu. Njihova pravila ratovanja bila su da nema nikakvih pravila. Sraunatom
okrutnou (rafiniranim metodama nauila ih je i CIA) zastraivali su Srbe te
pojaavali svoju reputaciju beskompromisnih ratnika koji rue sve pred sobom, ne
tedei civile i ne uzimajui zarobljenike. Praksa im je bila da uhvaenim
srpskim vojnicima odsijecaju glave, sve snimajui, a onda video-vrpce ostavljaju
na mjestima dostupnima srpskoj strani. Zanimljivo je da su tu mudahedinsku
taktiku surovosti iz BiH kasnije 1994--1996. i 1998-1999. koristili eenski
pobunjenici izvodei je (uz obvezatno ukljuenu video-kameru) nad ruskim ratnim
zarobljenicima i civilima.
Bosanski Srbi uskoro su do te mjere strahovali od susreta s "afgani-stanskim
koljaima" da je tu injenicu iskoristila i Armija BiH nazivajui neke od svojih
brigada "mudahedinskim". Ipak, niti mudahedini, niti njihove bonjake kopije
nisu niti u jednoj odluujuoj bitci ostvarili prednost dovoljnu za pobjedu.
Bosanski Srbi izbjegavali su pjeake kontakte "licem u lice" s "Afganistancima"
(Bonjake su nazivali Turcima) i masovnim topniko-raketnim udarima neprekidno
tukli po uporitima i bazama Armije BiH drei je na distanci.
U BiH Srbi i Hrvati nisu imali jake zrakoplovne snage, niti veliki taktiki
radijus kao to je to bio sluaj s ruskim ratnim zrakoplovima u Afganistanu.
Zato su se mudahedini u potpunosti posvetili pjeakim borbama u kojima nisu
imali prevelike gubitke. Operirali su i danju i nou (jer ih iz zraka nitko nije
napadao). Srbima su postavljali zasjede (istovjetne ili sline onima protiv Rusa
Stranica
5. srpanj 2010
u Afganistanu), ubijali su njihove zalutale izvidnice, likvidirali straare koje
je uhvatio san, napadali su srpska ali i hrvatska sela i masakrirali svakog
civila kojeg bi zatekli (kue su naravno bile sravnjene sa zemljom koritenjem
eksploziva ili su zapaljene). Imali su ak vremena, jer ih nitko nije ozbiljnije
ometao, za izvianje vojnih objekata i baza UNPROFOR-a, pijuniranje svih vojnih
i administrativnih aktivnosti meunarodnih mirovnih snaga u BiH i si.
Zanimljivo, prikupljene podatke nisu dijelili s Armijom BiH (ak i onda kada bi
im oni bili korisni na bojinici) nego su o svemu prvo izvjeivali povjerenike
Al-Qa'ide na terenu ili ih slali dalje Osami Bin Ladenu i njegovim
zapovjednicima. Budua Al-Qa'ida se dakle kalila u borbenim uvjetima koji su
bili potrebni da odabrano ljudstvo stekne samopouzdanje, naui odluivati i
improvizirati u tekim uvjetima, te se izvlaiti iz okruenja ak i u
bezizlaznim situacijama.
POGOVOR
293
Bosna je Al-Qa'idi posluila za infiltraciju na pet razina. U propagandnom
smislu organizacija je dobila idealni teren za promociju svojih ideja o istim
islamskim dravama bez stranog utjecaja. U ratnim godinama Al-Qa'idini
propagandisti neometano su djelovali, primjerice, na podruju Zenice,
proizvodei ak na licu mjesta propagandni materijal pogodan za distribuciju na
lokalnom terenu. U tim uradcima oitavaju se tragovi amerike poduke koju su
mnogi "mudahedini" dobili od CIA-e u Afganistanu upravo na podruju tzv.
psiholokog ratovanja.
U tim propagandnim radionicama u potpunosti je koritena raunalna tehnologija,
suvremeni strojevi za kopiranje, ukljuujui i video--radionice i
foto-laboratorije (eenske teroristike skupine kasnije preuzimaju tu metodu i
zadravaju je sve do danas). Taj propagandistiki napor bio je vaan jer je
spotove (poinjali su i zavravali ritminim borbenim pjesmama) nainjene u BiH
Al-Qa'ida podjednako pokazivala i zainteresiranim Bonjacima koje je eljela
zavrbovati kao i simpatizerima u arapsko-islamskim zemljama. Zahvaljujui takvoj
taktici Al-Qa'ida je novaila ljude u Aliru, Maroku, Sudanu, Jordanu, Iraku,
Pakistanu itd. Propagandni materijali iz Afganistana i rata s Rusima bili su ve
zastarjeli, pa su svjee autentine video-sriimke o novomu "svetom ratu" bili
esto dovoljna injekcija za neodlune. Kada bi pristali pristupiti organizaciji,
bili bi poslani u BiH na tzv. "ivu obuku na terenu". Primjerice, kljuni ljudi
u alirskim zabranjenim islamistikim organizacijama FIS i GIA proli su kroz
obuku i estoke borbe upravo u BiH. Time su poboljali svoju taktiku spremnost
koju su onda demonstrirali kod kue ili na specijalnim zadacima za potrebe mree
Al-Qa'ide.
Bosna je Al-Qa'idi bila potrebna i zbog pranja novca ne samo preko raznih
humanitarnih i kulturnih udruga nego i putem rubnih dijelova administrativnog
aparata kojeg su gradili i odravali Bonjaci i vlast Alije Izetbegovia. Taj je
novac Al-Qa'ida je kasnije koristila kroz poslovni fond za financiranje svojih
operacija protiv amerikih i zapadnih ciljeva.
Ipak, za Al-Qa'idu je dugorono BiH, kao suverena drava, osobito od 1995.
godine, bila idealno mjesto za sklanjanje njezinih vanih ope-rativaca
dobivanjem azila i dravljanstva. S obzirom da su bonjakoj strani priskoili u
pomo kada je bilo najtee, oekivali su da e Izet-begovieva administracija i
dravna uprava tu "krv" i rtvovanje sada i vratiti. Tako se i dogodilo. Oko 900
"mudahedina" nakon 1995. go-
294
dine dobilo je dravljanstvo. Njih 450 ostalo je ivjeti u BiH. Mnogi su se
oenili, osnovali obitelji i naselili se u podrujima koja su upoznali tijekom
rata. Medu ostalim isticali su se i po tome to su bosanskim muslimanima
zabranjivali konzumaciju alkohola, a hrvatskim i (rjeim) srpskim civilima
ubijali svinje kao "neiste ivotinje". Oni vie nisu bili zanimljivi za
Al-Qa'idu. Kao obini vojnici bili su samo "topovsko meso" i posluili kao
paravan za infiltraciju daleko veih igraa. Druga polovica "mudahedina" koja
je takoer dobila dravljanstvo BiH bila je za Al-Qa'idu "suho zlato". Svi su
pribavili valjane i originalne osobne isprave i putovnice, pa su se s tim
dokumentima mogli lako kretati gdje god je "mrea" to odredila. Ta struktura
Al-Qa'idinih operativaca nije se vratila u svoje zemlje (veinu njih traile su
tamonje vlasti ili su ih osudile na dugogodinje zatvorske kazne). Njihov
zadatak bio je da se iz BiH premjeste "duboko na Zapad" na tlo Europske Unije
sve do Velike Britanije. Svoje "bosanske" putovnice bez problema i danas
pro-duavaju u diplomatsko-konzularnim predstavnitvima BiH. Inae, u Europi
Island je jedina zemlja koju Al-Qa'ida nije obilazila.
Stranica
5. srpanj 2010
Ti "balkanski Arapi" promijenili su svoj izgled. Vie nitko nije nosio brade,
niti tradicionalnu islamsku odjeu. Svi su se brzo europeizirali i rairili po
itavoj Europi stvarajui svuda Al-Qa'idine elije. U Rimu, Madridu, Parizu,
Londonu, gradovima irom Njemake i Nizozemske i drugdje (ak i u neutralnoj
vicarskoj i Austriji) stupili su u vezu s muslimanima odraslima i odgojenima na
zapadni nain. Polako su ih pridobijali i vezivali uz ciljeve i naine borbe
fundamentalistikog islama. Ta Al-Qa'idina elita okuplja tehniku i humanistiku
inteligenciju, odvjetnike, lijenike, uspjene dioniare i poduzetnike. Od 1996.
godine organizacija je dobila dananji izgled: stvorena je mrea autonomnih
elija poznatih kao Al--Qa'ida. Svaka elija ima svoj posebni naziv, glavnog
vodu, zamjenike, operativce koji se ne rtvuju, strunjake za strateko
planiranje, obavjetajne savjetnike za mikrooperacije, eksperte za analizu mjera
sigurnosti u svim europskim dravama, logistiku, vojnike-samoubojice i
komplicirani (strogo konspirativni) sustav komuniciranja, kurirsku slubu i
pomone elije za izvlaenje nakon veih akcija ukoliko atentati nisu
samoubilaki.
Do 2001. godine sve neovisne elije kontaktirale su glavni stoer Osame Bin
Ladena u Afganistanu. Nakon toga povijesno vodstvo preseljeno je u Pakistan, a
operativni stoer u Irak. Evan F. Kohlmann
POGOVOR
295
tvrdi da Al-Qa'idina uporita u BiH iz ratnih vremena jo uvijek postoje.
Kampovi za obuku pretvoreni su u centre za novaenje po drugim osnovama: niu
razna islamska kulturna drutva (plee se folklor, upoznaje islamska kultura),
osnivaju se sportski klubovi, te fiktivne banke i tvrtke koje se bave
najrazliitijim poslovima.
Nadalje, Kohlmann otvoreno tvrdi da su zbog sporosti amerike administracije
obavjetajna izvjea o tom problemu u Washingtonu dugo zanemarivana ili ih
odgovorni politiari uope ne itaju. Najvea sila svijeta zbog toga se esto u
praksi ponaa kao "gorila bez mozga" zakljuuje Kohlmann. Kad su, primjerice,
suprotno tek postignutome Davtonskom sporazumu "mudahedini" okupirali srpsko
selo Boinju na Ozrenu, amerika slubena reakcija (1996. godine) bila je: "Neka
im bude. Barem znamo gdje su".
ini se da su se Amerikanci ozbiljnije trgnuli tek kada su od svojih
obavjetajaca iz Europe dobili potvrde da je Al-Qa'ida u ratnim i poslijeratnim
godinama uspjela u BiH pridobiti i 200 radikalno islamistiki orijentiranih
Bonjaka od kojih je stvorena tzv. "bijela Al-Qa'ida" (pridruili su joj se i
lanovi iz Sandaka i sa Kosova) koja nije sumnjiva niti na prvi pogled, niti
pregledom regularnih osobnih isprava, a iji pripadnici nemaju policijske dosjee
niti otiske prstiju u kartotekama zapadnih zemalja. U BiH je nedavno
nenajavljeno doputovao direktor CIA-e Porter Goss gdje je od
Obavjetajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA) traio detaljna
objanjenja oko te teme i poduzimanje zajednikih akcija oko razbijanja "mree".
Porter Goss je efovima OSA-e predoio dokaze: kada u Saudijskoj Arabiji,
Kuvajtu, Iraku, Egiptu, Aliru, Maroku ili eeniji ubiju ili uhvate Al-Qa'idine
aktiviste, esto i vane lokalne vode, uvijek dvojica ili trojica njih imaju
putovnice BiH. CIA je posumnjala i u podatke Ministarstva civilnih poslova u
Vijeu ministara BiH da je neto vie od 900 "mudahedina" dobilo dravljanstvo
uglavnom samo na temelju toga to su bili pripadnici Armije BiH. CIA-in oprez
vezan je uz mogunost da je tajno mnogo vie islamistikih boraca, na podlozi
ratnog staa u Armiji BiH, dobilo dravljanstvo i isprave, te da su se potom
neregistrirani rasprili svugdje gdje je to eljela Al-Qa'ida.
Amerikanci su takoer otkrili da je Al-Qa'ida zapravo u BiH sustavno i
viestruko "prala identitet". Za mnoge se "mudahedine" ni
296
danas ne zna gdje su roeni niti kako su se ranije zvali, pa ipak su dobili
putovnice BiH jer su prilikom podnoenja molbe za izdavanje isprava njihovi
ratni zapovjednici (Bonjaci) o njima govorili sve najbolje. Takve "spavae"
teko je na vrijeme otkriti, a Amerikanci (Goss i CIA) strahuju da bi Al-Qa'ida
upravo preko njih pokuala napasti misiju NATO-a u sarajevskoj zranoj luci, te
misiju amerike vojske u Tuzli (moda i amerike vojne logore na Kosovu). No,
mogue je da su bivi"mudahedinski" pripadnici Armije BiH, s "opranim
identitetom" jo ranije zavrili u zapadnoj Europi gdje su se povezali s ve
postojeim elijama Al-Qa'ide.
Naime, Al-Qa'ida je u svim svojim logorima za obuku (u Afganistanu, Pakistanu i
BiH) provodila poseban trening koji je mjeavina fizikoga i duhovnog drila,
kombinacija islamistikih naela i uenja sa suvremenom psihologijom. Mlade
Stranica
5. srpanj 2010
lanove organizacije, unovaene u Europi, Al-Qa'ida sada alje u Irak gdje
provode neko vrijeme u borbenim postrojbama. Nakon toga odlaze na
specijalizirane teajeve zatvorenog tipa. Oni se, primjerice, u BiH vie ne
odvijaju u barakama gdje se stalno rastavlja i sklapa naoruanje nego u udobnim
prostorijama. Slubeno u svim tim odgojno-obrazovnim centrima na raznim stranama
svijeta dre se razni vjerski teajevi. Iza tog paravana bruse se osobe koje e
sutra postati konspirativni lanovi "mree" i ukljuiti se u rad neke od
europskih elija.
Nitko od predavaa i voditelja teaja ne spominje Al-Qa'idu. Njihovo je da
izvre odabir najperspektivnijih kandidata u kojih se uoava najvii stupanj
lojalnosti i spremnosti za ostvarenje ciljeva islamske revolucije. Nakon toga
slijedi pokusni rok, moda neka manja operacija ili vaan kurirski posao. Kada
jednom ude u eliju Al-Qa'ide lan iz nje moe istupiti samo mrtav. Njemu vie
nita nije vano: ni obitelj, niti biva drava, nego cilj. Konspirativnost,
pristojnost, pokornost, skromnost, glavni su obrasci ponaanja unutar elije.
U vanjskom svijetu novopeeni operativac ne smije poticati znatielju susjeda,
poznanika s posla, a najmanje policije. U zgradama gdje Al--Qa'idina elija ima
iznajmljene stanove pridravanje kunog reda i odravanje korektnih odnosa s
okolinom strogo je uvjebani nain ponaanja. Nema prie o politici, islamu,
vlastitim ratnim podvizima. Tabu su i mnoge druge sitnice koje kameleonskom
operativcu mogu doi glave.
POGOVOR
297
On stoga radije govori o nogometu (najpopularnijem europskom sportu), uzrujava
se zbog loeg vremena, redovito sortira svoje smee, ljubazan je s potarom,
znatieljnim staricama pridrava ulazna vrata ili im rado preputa mjesto u
dizalu. Na poslu je uredan, sam isti svoj stol, nikoga ne ogovara, uzima
ponueni alkohol (prilikom uredskih proslava), kua svinjetinu ukoliko s
kolegama svrati u vrijeme ruka u kakvu zalogajnicu i openito ponaa se kao i
svaki dobro odgojeni europski japi.
Kada zatreba on e sjesti na podzemnu eljeznicu i na toperici svog runog sata
mjeriti vremena prolaza vlakova kroz tunelske cijevi, vrijeme stajanja na
postajama, vremenski razmak od ulaska u podzemnu do izlaska iz nje. Kree i u
"razgledavanje" grada autobusom. U Londonu uvijek sjedi na gornjoj platformi s
koje ima bolji pregled okoline. Biljei i vremena i mjesta kada autobuse
posjeuju kontrolori prijevozne tvrtke i transportna policija. Sve usput snima,
ali ne pijunskom kamerom, nego najnovijim modelom mobitela. U sutini rije je
o sljedeoj taktici: Al-Qa'ida preko svojih prikrivenih terenaca svakodnevno
promatra kako je zapadni sigurnosni sustavi motre i koliko su u tome uspjeni.
A kada stigne ifrirana zapovijed za napad na pomno proueni "mekani cilj" na
simpatini stanar i susretljivi kolega sa susjednog stola na poslu, preuzet e u
najveoj pjeakoj guvi krajem dana ili ujutro ruksak pun eksploziva koji e
ili aktivirati s daljine ili se raznijeti zajedno s njim. Suvremene industrijske
demokracije izuzetno su ranjive jer da bi ostvarile masovnu proizvodnju ne mogu
istodobno provoditi masovni obavjetajno-policijski nadzor i znaajnije
ograniiti kretanje ljudi to Al-Qa'ida savreno poznaje i maksimalno koristi.
Zato jednom zauvijek treba zapamtiti da Al-Qa'idini teroristi nisu gortaci iz
Afganistana ili iz neke druge zabiti, nego kolovani i uspjeni graani Europe,
pritajeni, uspavani, zamrznuti.
Kako Al-Qa'ida na europskom tlu novai svoje najvatrenije pristae pokazuje i
svjei primjer jednog francuskog dravljanina. Bio je to pristojan deko iz
mijeanog braka (majka Tunianka, otac s Kariba). Pohaao je srednju kolu u
Parizu i bio posve normalan. Uz francuski od majke je nauio i arapski. Jednoga
dana pridruio se skupini svojih vrnjaka koji su usred Pariza kamenovali
restoran McDonald's. Postao je utljiv i dugo boravio izvan kue. Majka je
uskoro primijetila jednu novinu. Kada bi se vratio u stan zajedno sa svojom
djevojkom ponaao
298
A L-Q A' ID I N D2IHA U EUROPI
se drugaije nego prije. Rekao joj je neka vie ne sjeda pokraj njega, nego
dalje, u kut kaua. Odbijao je da se dre za ruke. Nakon nekog vremena traio je
od djevojke da sjedne negdje drugdje u sobi. Iza toga sastajali su se samo u
nazonosti njegove majke, a pogledi im se vie nisu smjeli susresti. Potom se
udaljio i od majke. Rekao je da putuje u Siriju s nekim prijateljima. Nestao je
i nita se o njemu nije ulo sve dok nije javljeno da je zarobljen u Faluji kao
pripadnik irake elije Al-Qa'ide. Mladieva preobrazba trajala je godinu dana.
Opisani obrazac Al-Qa'ida koristi za sve mlade ljude roene na Zapadu za koje
misli da bi ih mogla pridobiti strpljivim uvjeravanjem.
Stranica
5. srpanj 2010
Stoga se ini da je iznenadna intervencija direktora CIA-e u BiH, kao i naknadni
podaci njegove agencije, zakanjela reakcija. Amerikancima nee puno pomoi to
to ute da su oni bili kumovi Al-Qa'ide, dozvo-livi da se islamski radikali iz
koliko-toliko kontrolirane afganistanske borbene skupine pretvore u tako
razgranat, ubitaan i opasan teroristiki pokret svjetskih razmjera. Istodobno,
napadom na Irak 2003. godine, Amerikanci su dali povod Al-Qa'idinim elijama da
kao mete biraju upravo one zemlje koje vojniki pomau oruanim snagama SAD-a u
Iraku.
"Afganistansko-bosanskom vezom" Evan F. Kohlmann baca jasniju sliku na pozadinu
Al-Qa'idinog "svetog rata" (dihada) u Europi i mada isputa ili namjerno ne
govori o nekim vanim detaljima vezanima uz dananju strukturu i operativnu
sposobnost Al-Qa'ide, hrvatskoj javnosti prua priliku da zauzme stav o tom
nesumnjivo velikom izazovu suvremenoj civilizaciji. Jer, o propustima
meunarodne zajednice, kao i o politikim, vojnim, pravnim, civilizacijskim i
moralnim aspektima ovog problema i Hrvatska mora i te kako voditi rauna.
Informirani ovjek nee, naravno, smetnuti s uma da je Al-Qa'ida amerika
kreacija, poput kakva smrtonosnog virusa koji je prvo razvijan za neto drugo a
potom se otrgnuo kontroli, mutirao i pobjegao iz laboratorija.
"
KAZALO
Abu el-Ma'ali (ili Abdelkader Mokhtari) 88-90, 109-110, 112-113, 126, 136, 152,
154, 159, 163-164, 169, 175, 190, 192, 196, 200, 203-204, 207, 209, 213-215,
219-220, 222, 224, 228-232, 235-237, 241, 243-245, 247, 252-253, 257, 262-265,
269-270, 274, 280, 283-284
Afganistan 12-13, 15, 18-29, 32-36, 39-44, 46-50, 52-53, 55, 60-61, 63-65, 68,
76-80, 82-83, 92-93, 95-96, 104-105, 108-110, 116, 121, 127, 129-130, 133-135,
151, 155, 171, 176, 181-183, 186-189, 199, 204, 213, 217, 227, 229, 233-234,
256-258, 260-261, 269-270, 273, 275-277, 279-280, 282, 286-294, 296-297
Al-Adnani, Tamim 25-26
Al-'Attar, Sabri Ibrahim 187, 249
Al-Awdah, eik Salman 44-46
Al-Bahraini, Abu Muhammad al-faatih (eik Hamid al-Khalifa) 76-77, 134
Albanski povratnici (AJ-Jihad) 249-250
Al-]ibad (asopis) 25
Al-Jihad (Egipat) 45, 65, 103, 155, 213, 227, 249-250
Al-Kifah, Centar za izbjeglice 61-63, 70, 77, 208, 228, 232, 241
Al-Korshani, alim 227
Al-Kuwaiti, Abu Ali 107, 113, 131
Al-Kuwaiti, Abu Muaz (ili Adil al-Ghanim) 151, 161, 166, 171-173, 176,283
Al-Kuwaiti, Abu Uthman 285
Al-Liby, Abu Abdullah 162-163
Al-Liby, dr. Abul-Harith 109, 126, 132, 203, 208, 213-215, 225
Al-Madani, Abu Zubair (Mohammed al-Habashi) 35, 82-83, 87
Al-Madani, Abul-Abbas 82, 84
Al-Makki, Abu Asim (Muhammad Hamdi al-Ahdal) 80, 259
Al-Makki, Abu Ishaq 50, 64, 259
Al-Makki, Abu Sulaiman (ili eik Khalid Harbi) 51, 78, 80, 223, 245, 259
Al-Masri, "General" Abu Ayman 43
Al-Masn, Abu Hamza 11-12, 49, 89, 224, 232-235, 275
Al-Masri, Abu Hazim (ili Mustafa Hamzah) 47, 186-187
Al-Masri, Husaamudeen 42, 150
Al-Masri, Wahiudeen 42, 107, 109-110, 113-114, 120, 126, 131-134, 136, 150-151,
175, 283
Al-Mihdar, Khalid 283
Al-Muqrin, Abdelaziz (ili Abu Hajer) 283
Al-Murabeton 47-48, 189
Al-Mutairi, eik Kulaib 114, 172
Al-Muwafaq 67-68
Al-Qadi, Yasin Abdullah 67-68
Al-Qahtani, Abdul-Hadi 141-142, 144-148
Al-Qasimy, Abu Talal (ili Talaat Fouad Qassem) 44,
47-48, 64, 102-103, 186-190, 193, 200, 208,
225, 227, 230, 249, 283-284 Al-Sadda, logor za obuku 23, 36-37, 79, 96, 276
Al-Sutayhi, Hassan Abd-Rabbuh 28 Al-Turabi, Hassan 69 Al-Zawahiri, dr. Ayman 48,
67, 103, 109, 189,
200, 149-250 Alir 18, 32, 46, 88-89, 91, 125, 153, 179, 183,
186, 199, 228, 236, 248, 253-254, 256, 258,
290, 293, 295
Stranica
5. srpanj 2010
An-Nahda (Tunis) 40, 103-104 Arnaout, Enaam 26-27, 35-36, 42, 58, 61, 78, 252,
276-277 As-Sunnah An-Nabawiya, damija (Montreal) 255-
256 Atmani, Karim Said (ili Abu Hisham) 245, 253-257,
260-261, 265-266 Australija 213, 284 Ayadi, Chafiq bin Muhammad 68 Aziz, eik
Abu Abde! (ili Abdelrahman Al-Dosari)
32-36, 42-44, 50-51, 53, 76, 80, 91, 95, 101-102,
107, 135, 151,256 Azzam Publications 283 Azzam, eik Abdullah Yusuf 13, 17-28,
33-34, 37,
40, 51, 54, 61, 65, 67, 76, 83, 275, 277, 283 Az-Zindam, eik Abdul-Majid 44, 48
Baazaoui, Mondher Ben Mohsen 103
Bahrein 76, 91-92, 102
Bandera 49, 78, 81-82
Be 69, 71-72, 102-103
Bel Hachem, Teli 240
Belkacem, Bensayah (ih Majed) 269-272
BIF (Meunarodna zaklada dobre volje) 27, 36, 57-61, 78, 82, 121, 127, 252, 270,
276-277
Biha 223-224
Billah, Moataz 42-43, 110, 112-113, 136, 150-151, 173-176,210,283-284
Bin Ali, Karray Kamel (ili Abu Hamza al-Tunisi) 245-247
Bin Laden, Osama bin Muhammad 12-14, 23-24, 26-28, 34-37, 39, 41, 44-48, 51-53,
55, 57, 60-61, 65-70, 72, 82-83, 88-89, 95, 97, 102-103, 105, 109-110, 128, 136,
156, 178, 193, 199, 204, 216, 227-228, 233, 249-250, 254, 266-267, 273, 275,
277, 280, 282-283, 289-292, 294
300
AL-dA'IOIN DIHAD U EUROPI
Bjelanica S7-88
Boinja Donja 222-223, 257
Boudella, Al-Hajj 37, 276
Boughelane, Mouloud (ili Carlo Mazzoni) 238,
241-243, 245, 247 Bruguiere, sudac Jean-Louis 180, 213, 241, 252,
255, 275 Butmir 82, 84-85, 87, 142, 147
Calvin, Michael Fahey 245
Caze, Christophe 12, 231-232, 235-242
Clinton, predsjednik William Jefferson 72, 203,
206, 217-218, 222, 264-265, 291 Crveni polumjesec, saudijski 55, 64
eenija 65, 108, 213, 275, 277, 279, 295 atovi, Safet Abid 58-61
Davtonski sporazum 200, 202-203, 206, 210-214,
217-218, 222, 224-225, 236, 249, 264, 271,
274, 295
Deli, Rasim 124, 149 Doboj 49, 159, 200 Drutvo za buenje islamske batine
(Jamiat a!-Ahya
al-Tirath) 154 Dumont, Lionel (ili Abu Hamza) 231-232, 235-239,
241-245, 247, 262, 280
Eagle Base 269
Egipat 18, 20, 28, 38, 42, 44-48, 73, 77, 88, 91,
99, 102, 132, 151, 164, 175-176, 186-187, 189,
193,199,208,213,248-250,295 EHRA (Egipatska agencija za humanitarnu pomo) 73
Eiffelov toranj 46 El-Laihar, Said 240
Fettar, Rachid 230-231
Filipini 18, 33, 74
FIS (Islamski front spasa) 179, 293
Fojnica 220, 222
Gani, Ejup 158, 204
GIA (Oruana islamska skupina) 40, 88, 179-184, 186, 226, 229-230, 233, 236,
239, 241, 248, 253-255, 260, 265, 270, 281-282, 293
Goodall, Paul 138-141, 143-148, 154, 197-198
Gorade 77
GRF (Svjetska zaklada za pomo) 219-220
Guantanamo, zaljev 248, 271
Gua Gora 115, 246
Hamad, Ali Ahmed Ali (ili Abu Ubaidah al-
Bahraini) 246 Hamas 56 Hamburg 228
Hampton-el, Clement Rodnev 70, 97-100 Hannachi, Abderraouf 255-257 Hassanein,
Mohammed el-Fatih 69-71 HCI (Meunarodna ljudska skrb) 178-179, 181-182
Hekmatvar, Gulbuddm 127, 188-189 Hezbolah 56, 92, 121,258 Hodi, Elvedm 194,
196 Holbrooke, Richard 122, 203-205, 277 Hrvatska 30-31, 35, 50, 58, 71-72,
105-106, 136,
Stranica
5. srpanj 2010
138, 149, 152, 188-189, 212, 227, 245, 286-287, 298
Igman 43, 82, 84, 133, 142, 144, 146
URO (Meunarodna islamska organizacija za
pomo) 64-65
Iran 92, 121, 136,204,247 Istona Afrika - bombaki napadi na veleposlanstva
1998. 39, 41, 65, 74-75, 185, 250-251, 290 Izetbegovi, predsjednik Alija 68,
124, 126, 144-
145, 158, 160-161, 204-207, 217, 222, 224,
236, 264-267, 271, 274, 277, 279-280, 291, 293
Jajce 106, 247
Jalaidan, Waei Hamza 22, 24, 66-68
Jamiat al-Ahya al-Tirath 154
jedanaesti rujna 11-12, 48, 51, 60, 65, 74, 103,
108, 188, 225, 233, 264, 266, 270-272, 275,
277, 282-283, 285-286 Jefferson, VCilliam 201, 248 Jemen 18, 44, 48, 50, 80,
151, 159, 164, 168,183,
259 Jordan 19, 48, 102, 142, 257, 262, 293
Kaddari, Mohammed (ili Tahar Jalal) 245 Kamel, Fateh 228-232, 237, 241, 244-245,
252-
256, 260, 262, 282, 284 Kanada 12-14, 65, 179, 213, 228, 245, 252-255,
260-261, 283-284, 290 Kamir 20, 33, 130, 233, 277, 280 Kateebat al-Mujahideen
126, 134, 153, 158, 163,
173, 175, 193, 195, 199, 203, 213, 223-224,
229, 267
Kelkal, Khaled 181-184,282 Khalden, logor za obuku 256, 258-259 Kherchtou,
L'Houssaine 39 King, Simon 138-142 Konvoj milosti 257 Konjic 129, 223 Kopenhagen
48, 102, 228 Kosovo 67, 104, 108, 249-250, 286, 295-296 Koussa, Karim 182-184
Kruica 132, 134 Kuvajt 96, 102, 145, 151-152, 172, 191, 227, 295
Lahmar, Saber 246, 248, 270
Lille 231, 238-240
Lindh, John Walker 48, 170
London 11, 14, 49, 52, 89, 122, 124, 130, 189,
209, 228, 232-233, 235, 242, 281, 286, 294, 297 Los Angeles, meunarodna zrana
luka 261
Ljiljan Commerce Group 252
Maglaj 174, 201
Mahmuljin, Sakib 206, 216
Makhtab-e-Khidamat 20, 22
Mansour Meliani, skupina specijalaca 253
Maroko 18, 52, 91, 155, 228, 253, 290, 293, 295
Mehurii 35, 43, 88, 90, 110,115,120,123,126,131
Milano
Islamski kulturni institut 30, 38-40, 71, 102, 141,
188,191, 193,229,241,245,251 Mohammed, Khalid Shaykh (ili Mukhtar) 96 Montrcal
228, 245, 253-257, 261-262
KAZALO
301
Mostar 56, 129, 152, 222, 245, 248 Mubarak, predsjednik Hosni 38, 47, 155,
186-189, 192-193, 208, 258
Napulj 245
NIF (Nacionalni islamski front), Sudan 69
Nizozemska 245, 263, 294
Nosair, El-Sayyid 59-60
Njemaka 13-14, 36, 63, 91, 93, 220, 228, 244, 247, 252, 259, 262, 294
ODA (Britanska administracija za prekomorski
razvoj) 138, 147, 197-198 operacija Badr 158, 173-176, 178, 189, 209-210
operacija Crni lav 158, 161-162, 164-165, 172-
173, 178, 189
operacija udo 158, 166, 168-172, 178, 189 operacija Sfinga 156, 254 Ozren 160,
166, 169, 196, 209, 295
Pakistan 18-20, 23, 25, 32, 34, 48, 55, 65, 68, 96-97, 102, 125, 179-183, 228,
248, 257, 288, 293-294, 296
Paljenik 173-175, 177
Pariz 11, 74, 122, 180, 186, 207, 228, 236, 241, 294, 297
Peshavvar 19-22, 28, 41, 64, 66, 133
Podbreje 152-153, 158, 198, 207, 214, 216, 219
Podsijelovo 162, 164
Putievo 246
Stranica
5. srpanj 2010
Radina 43
Rahman, eik Omar Abdel 13, 42, 44-46, 54, 59,
61, 63, 71, 96, 97-98, 188-189, 208-209, 220,
226, 258
Ressam, Ahmed 254-262, 265 Rijeka 190-193, 208, 266 Roubaix, skupina 236-239,
241-245, 260, 265
SA-7 Strella, rakete 236
Saad, Hassan al-Sharif Mahmud 192-193, 266
Sahraoui, eik Abdelbaki 179, 183
Saidani, Mohamed Ben Brahim 41, 103
Saif, eik Omar bin Ahmad 44
Salafistika skupina za molitvu i borbu (GSPC) 230, 275, 278
alim, Mamdouh Mahmud 26, 36, 251
Salmati al-Farisi, logor za obuku 22
Sarajevo 43, 60, 69, 76-77, 82-90, 93, 101, 115, 135, 140, 142-143, 145-147,
158-160, 195, 197, 205, 207, 212, 220, 223, 241, 244, 248, 266, 268-269, 272,
276, 279
Saudijska Arabija 18-19, 32-33, 44-45, 48, 51-53, 57-58, 64, 66-68, 72-73,
79-80, 93, 91, 99, 108, 132, 145, 165, 186, 199, 204, 209, 214, 223, 268,
273-275, 280-281, 283, 288, 290, 295
Sayyaf, Abd-i-Rab Rasoul 22-23
Sedma muslimanska brigada, 3. korpus Armije BiH 126, 144, 152, 158, 206, 216,
274
Senoussaoui, Hocine (ili Hassine Ben Snoussi) 241
Shaaban, eik Anwar 37-44, 48, 53, 71, 76, 102-103, 135, 141,151, 156,166,174,
191-193, 213-218, 225, 228-230, 237, 250, 254, 280, 283-284
Simon, Bob 201
Sirija 20, 32, 45, 262, 298
Slovenija 30, 71, 129,228,287
SOS (Pristae erijata) 232, 234
Souindi, Rachid 240
Srebrenica 160, 165, 167, 224
Stockholm 180-181
Sudan 20, 59, 69, 71, 76, 110, 128, 136,151, 247,
282, 290, 293 Svjetski islamski front protiv idova i kriara 227,
249-250 Svjetski trgovaki centar 46, 48, 51, 60, 63, 70, 74,
96-98, 104, 188,226
Tadikistan 45, 168
Takfir waal Hijra 27
talibani 12, 48, 52, 108, 116, 154, 170, 189, 275,179
Tanout, Youcef 230-231
Tesli 49-50, 262
Teanj 49
Tora Bora 52
Toti, ivko 111-112, 134
Travnik 35, 43, 56, 74, 77, 90-92, 94, 106-108, 110, 115, 118-119, 123, 125,
127, 127-128, 131, 151,159-161, 170-171, 173, 195, 247
Tucson, Arizona 22, 61, 77
Tuman, Franjo 138
Turbe 118
Turska 56, 91-92, 102, 130, 219, 223, 252
Tuzla 71, 101, 159-160, 195, 200, 223, 248, 296
TWRA (Agencija za pomo Treem svijetu) 69-72, 1941,216
Ujedinjeni narodi 29, 46, 58, 84, 93, 97, 110, 118,
135, 143, 158, 192, 195, 201, 265 Uragan 160, 173
Vatrostalno, tvornica kod Zenice 152-153, 203,
207, 219, 232 Visoko 90, 248, 269-270 Visoko povjerenstvo za pomo, saudijsko
73, 141,
145, 246, 248, 268, 270, 281 Vitez 111, 119-120, 125, 131-134, 145, 216 Vozua
160, 162, 165, 173-174, 189, 196
Washingtonski sporazum (1994.) 149-151, 157, 160-161
Yousef, Ramzi Ahmed 23, 96-97
Zagreb 35, 41, 63, 74, 78, 106, 149, 181, 188, 218, 228, 232, 241
Zahiragi, Munib 276-277
Zavidovii 159-161, 165, 173, 196, 209, 214-215, 247
Zefferini, Biniam (ili Abdullah Badr) 242-243
Zemmiri, Omar 240-241
Zenica 12, 43, 49, 53, 71, 74, 85, 91, 93, 109-112, 114-115, 117, 119, 124-126,
Stranica
5. srpanj 2010
138-150, 154-156, 158-161, 170-171, 173, 187-188, 190, 196, 198, 200, 202-203,
205-207, 212-215, 219, 223-224, 229, 232, 236-237, 241-245, 252-253, 260, 280,
293
Zuhair, Ahmed (ili Abu Hanzala) 246-248
epe 70, 173,215-216,218
DOSAD IZALO U BIBLIOTECI BOO KMARKER
Slavoj iek
IRAK: POSUENI AJNIK
Svjetski poznati slovenski filozof Slavoj iek je neposredno nakon
jedanaestorujanskih teroristikih napada na SAD djelom Welcotne To The Desart Of
The Real (Dobro doli u pustinju Realnoga) privukao pozornost ravnu onoj to su
je izazvale reakcije Noama Chomskog ili Edvvarda Saida na iste dogaaje. U
najnovijoj knjizi Irak: posueni ajnih, u svom iekovskom stilu, ne tedei
nikoga, pokuava odgovoriti na pitanje koja je ideoloka i politika pozadina
napada na Irak.
iek govori o ratu u Iraku, Bushovoj vladavini, vezama izmeu Saddama
Husseina i Al-Qa'ide, (ne)pronadenom oruju za masovno unitenje, novom
svjetskom poretku i dominaciji SAD-a, pozadini izraelsko-palestinskog sukoba.
Koristei elemente lakanovske psihoanalize, te povezujui primjere iz visoke
teorije (He-gel, Kant, Marx, Nietzsche, Badiou, Hardt, Negri) i pop kulture
(film, knjievnost) iek progovara o demokraciji, loim stranama globalizacije,
hegemoniji, ljudskim pravima i meuljudskim odnosima openito.
meki uvez: 110 kn
John Rose MITOVI CIONIZMA
Ova kontroverzna knjiga predstavlja kritiko izvjee o historijskim, politikim
i kulturnim korijenima cionizma. John Rose, profesor sociologije na Sothwark
College i London Metropolitan Universitv, razotkriva mitoloke temelje te mone
politike sile: antike, srednjovjekovne i moderne. Rose pokazuje kako je
cionizam kao iva politika sila te mitove upotrijebio kao opravdanje za svoje
vrlo realne i politike ciljeve, naime za istjerivanje te uzastopni progon
Palestinaca.
Poglavlje po poglavlje, autor pomno ispituje mitove cionizma. Sluei se
najnovijim istraivanjima, on razluuje injenice od izmiljaja, dajui nam
detaljan prikaz njihova porijekla i razvoja. Tako, medu ostalim, dovodi u
pitanje cionistike biblijske pretenzije na temelju najnovijih i zapanjujuih
arheolokih zakljuaka; podrobno istrauje veze judaizma s Bliskim istokom, i
jasno pokazuje kako cionizam neopravdano prisvaja ujedno idovsku religiju i
idovsku povijest.
Ispituje posebice njegovo glavno naelo, koje se eli prikazati odgovorom na
europski antisemitizam, zakljuujui da je njegovo dovoenje u pitanje preduvjet
za mir i pomirenje u palestinskoj zemlji.
meki uvez: 120 kn
Azar Nafisi
LOLITA U TEHERANU
Azar Nafisi je tijekom postrevolucionarnih dana islamske republike pokazala

izvanrednu hrabrost okupljajui svakog etvrtka ujutro u svojoj kui tajni
kruok od sedam mladih ena da bi s njima itala i raspravljala o zabranjenim
djelima zapadne literature - u vrijeme kada su ljudi uhvaeni u itanju djela s
njezine knjievne liste, romana Vladimira Nabokova, Henrvja Jamesa, Jane Austen,
Scotta Fitzgeralda zavravali u zatvoru.
Nafisina sjajna pria prikazuje fascinantan portret iransko-ira-kog rata
doivljenog iz Teherana dajui nam rijedak uvid, iznutra, u ivot ene u
revolucionarnom Iranu. Rije je o knjizi ispunjenoj silnom strau i poetinom
ljepotom, koja progovara izvanredno originalnim glasom...
Knjiga koja je poluila oduevljene pohvale Suan Sontag, Geraldine Brooks,
Margaret Anvood, Bernarda Levvisa i mnogih drugih.
meki uvez: 130 kn
USKORO IZLAZI U BIBLIOTECI BOOKMARKER
Fran Vinar
TERORIZAM: (NE)POBJEDIVI NEPRIJATELJ
Teroristike metode, taktike i tehnike radikalnog islamizma
Postoji li "bijela" Al-Qa'ida? Kako operiraju Al-Qa'idine islami-kaze? to je
"krvava stonoga"? Kako Al-Qa'ida organizira atentate i kakva joj je budunost?
Fran Vinar, ugledni vojni analitiar, na ova pitanja odgovara u knjizi o
suvremenom terorizmu ekstremnih islamistikih skupina. Uz Al-Qa'idu obuhvaene
su i sve njezine "sestrinske" i suradnike organizacije: Hamas, Islamski Jihad,
Hezbollah. Iraki teroristiki ogranak, njegove metode, taktike i tehnike
Stranica
5. srpanj 2010
detaljno su analizirane, kao i eenski i alirski radikalni pokreti.
Na koncu vaan je i odgovor na pitanje kako se boriti protiv suvremenog
terorizma funda-mentalistike orijentacije i moe li se on pobijediti.
U pripremi
www.naklada-ljevak.hr (na internet kupnju, Naklada Ljevak poklanja vam do 20%
popusta)
Evan Kohlmann
Afganistansko-bosanska mrea
Izdava Naklada LJEVAK d.o.o.
Za izdavaa ZDENKO LJEVAK
Lektor i korektor ANA BRNARDI
Kazalo NINA VUJII
Prijelom
ANA POJATINA Studio LJEVAK
Priprema Studio LJEVAK "
ISBN 953-178-679-8
Tisak GRAFPEX, Zagreb
Knjinica Zelina
540024233
Stranica

Al-Qa'Idin Džihad U Europi - Blok Za Pisanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Al-Qa'Idin Džihad U Europi - Blok Za Pisanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

5.

114 AL-OA'IDIN DIHAO U EUROPI

116 AL-QA'IDIN 0 I H A U EUROPI

276 AL-OA'IDIN DIHAO U EUROPI

Azar Nafisi je tijekom postrevolucionarnih dana islamske republike pokazala

You might also like