10.

ZATITA SIGNALNIH I TELEKOMUNIKACIJSKIH KABELA OD

ELEKTROENERGETSKIH UTJECAJA I ATMOSFERSKOG PRANJENJA

10.1. Zatita TK vodova od lutajuih struja

Lutajue struje nastaju obino u blizini postrojenja istosmjerne elektrovue (na dijelu
mree H je napon 3 kV), kada dio vozne struje napusti tranice po kojima bi se ona
trebala vratiti natrag u elektrovunu postaju (sl. 10.1.) i odluta u susjedne podzemne
kovinske instalacije (npr. kabel s kovinskim platem). Do toga dolazi zato to je
elektrini otpor kabela esto znatno manji od elektrinog otpora tranica.
Lutajua struja tee po kabelu sve dotle dok je njegova trasa blizu tranica. im se
trasa kabela pone udaljavati od njih, lutajua struja izlazi iz njega i vraa se natrag u
tranice.

Slika 10.1. Lutajue struje uz kolosijek s istosmjernom vuom

Mjesto na kojemu lutajua struja ulazi u kabel naziva se katodna zona a mjesto gdje
ga ponovno naputa je anodna zona. Kovinski plat kabela bit e uniten na mjestu
anodne zone.
Elektrokemijska korozija oituje se u dugim brazdama, te u pojavi vlanih providnih
kristala na povrini kovine.
Osnovni nain zatite kovinskih dijelova opreme TK vodova od elektrokemijske
korozije je - njihova izolacija prema okolnom zemljitu. Tako kabeli u korozivnim
sredinama moraju imati plat od plastinih masa, a kabelska kanalizacija treba biti
izvedena vodotijesno. Ta vrsta zatite je pasivna.
Specifini nain zatite od lutajuih struja je tzv. elektrina drenaa, tj. galvansko
povezivanje anodne zone na kabelu s tranicama. Drenaa moe biti:
neposredna
polarizirana
pojaana
Prve dvije zatite su pasivne, a trea je aktivna.

Specifini nain zatite od stvaranja galvanskih elemenata je tzv. katodna zatita. Ona
zahtijeva primjenu vanjskog izvora istosmjerne struje, koji se pozitivnim polom vee
na pomonu, tzv. rtvovanu anodu, a negativnim na kabel tako da kabel cijelom
svojom duljinom ima ulogu katode. Za rtvovane anode najee se koriste
obezvrijeene kovine (tranice, cijevi, odljevci i sl.) dovoljne mase da traju vie
godina. Ta zatita je aktivna i prilino skupa jer zahtijeva struje i do vie desetina
ampera.
10.2. Zatita TK vodova od pranjenja atmosferskog elektriciteta

Atmosferski elektricitet je vrsta statikog elektriciteta, koji nastaje u atmosferi.

Statiki elektricitet je onaj koji miruje. Kao pojava bio je poznat ve davno.
Godine 1752. Amerikanac Franklin dokazuje pokusom s djejim zmajem da je munja
elektrina pojava, a godine 1758. konstruira prvi gromobran u obliku zailjene
kovinske palice, koja je galvanski povezana sa zemljom.
Do pranjenja atmosferskog elektriciteta dolazi u sluaju kada se dva oblaka s
razliitim elektrinim nabojem priblie jedan drugome (munje oblak-oblak), odnosno
kada se naelektrizirani oblak priblii zemlji (munje oblak-zemlja). Za TK vodove je
opasan drugi sluaj. Oblaci su inae na vrlo razliitim visinama od zemlje, od 500 do
10 000 m. Izmeu naelektriziranog oblaka i zemlje stvara se elektrino polje ija
jakost raste to se naelektrizirani oblak vie pribliava zemlji. Sve to se nae u tom
elektrinom polju, dolazi pod utjecaj elektrinog naboja na oblaku.
U TK vodiima koji se nau u tom elektrinom polju dolazi do podjele elektrinih
naboja, pa preko izolatora nosaa i stupova teku kapacitivne struje u zemlju. I u
ljudima, koji se nau u elektrinom polju izmeu oblaka i zemlje, dolazi do podjele
elektrinog naboja, pa oni osjeaju odreeno nespokojstvo.
Kritina visina oblaka za njihovo pranjenje je 500 do 3000 m. Tada jakost
elektrinog polja izmeu oblaka i zemlje postie svoju kritinu vrijednost, po Vilsonu
30 KV/cm, odnosno 3 x 106 V/m i dolazi do stvaranja ioniziranoga kanala, tzv. lidera
od oblaka pa do zemlje.
Kada lider munje dosegne zemlju, dolazi do pranjenja, elektrino polje iezava, a
elektrini naboj na TK vodu se oslobaa i dijeli na dva dijela koji se razilaze. Tom
prilikom dolazi do oteenja TK vodova i prikljuenih ureaja. Jakost struje
pranjenja iznosi od 1 do 250 KA (najee, tj. 85%, 60 KA). Pranjenje ima
aperiodian karakter, pri emu vrijeme trajanja fronta vala (od nule do maksimalne
vrijednosti) iznosi 1,5 do 10 ms. Promjer kanala pranjenja iznosi 3 do 60 cm, a
temperatura u kanalu iznosi i do 20000 oC.
Pranjenje prati optiki efekt bljesak svjetlosti - munja, koji se vidi praktino u istom
trenutku kada doe do pranjenja (brzina svjetlosti co = 3 x 108 m/s.
Nakon bljeska neto sporije dopire do nas akustiki efekt pranjenja - prasak (grom)
(brzina zvuka v = 333 m/s).
Pranjenje atmosferskog elektriciteta na TK vodove moe biti izravno ili posredno, a
njegovo djelovanje moe biti:
elektromagnetsko - inducira u vodiima u blizini mjesta udara (kao i razliitim
drugim provodljivim konstrukcijama) elektrine napone i do 100 KV;
toplinsko - zagrijava vodie kroz koje tee do temperature kaljenja, taljenja
odnosno isparenja (150 do 3000 Ws);
mehaniko - kida vodie i stupove, te rui drvee i manje kamene zgrade,
odnosno dimnjake od opeke.

10.2.1. Zatita zranih TK vodova

Posljedice pranjenja atmosferskog elektriciteta na zrane TK vodove mogu biti vrlo

razliite:
a. na uporitima
nagorijevanje uporita
kidanje dijela uporita
 prekinue, odnosno lom uporita;
b. na vodovima
nagorijevanje izolacije ili plata (zrani kabeli)
kratki spoj izmeu vodia (zrani kabeli)
taljenje vodia na odreenoj duljini (goli i izolirani).
Zatita uporita
S obzirom na vrstu zrane linije uporita mogu biti prizemna, zidna i krovna.
Prizemna uporita obino su drvena, pa se od pranjenja atmosferskog elektriciteta
tite postavljanjem gromobrana. Gromobrani se obino izrauju od jednoga komada
pocinane trake 4x30 mm, iji se jedan kraj zailji i postavi tako da nadvisi vrh stupa
za 10 do 15 cm, a drugi pravocrtni, bez zavoja, spusti niz uporite i u zemlji napravi 5
do 6 zavoja promjera 1 m, ili se vijugavo isprui po rovu (sl. 10.2.).

Slika 10.2. Postavljanje gromobrana na stup

Gromobran se ne postavlja na svako prizemno uporite, nego samo na ona koja su
posebno izloena, a takvim se smatraju:
svako uporite na kojemu je ve dolo do atmosferskog pranjenja;
ona kod promjene pravca;
kod promjene presjeka vodova;
kod prelaska zranih vodova na kabel (izvodna uporita);
ispitna uporita;
svako 10. do 15. uporite u ravnici.
Zidna i krovna uporita obino su od eljeza, a budui da se nalaze na izloenim
mjestima na zgradama, sama po sebi predstavljaju gromobrane. Zato ih radi zatite od
pranjenja atmosferskog elektriciteta treba uzemljiti.
Otpor uzemljenja gromobrana ovisi o specifinom otporu tla i iznosi:
za < 250 m Rz < 20
za > 250 m Rz < 8%
Zatita vodova
Goli zrani vodovi tite se od pranjenja atmosferskog elektriciteta prikljuivanjem na
njih prenaponskih odvodnika u odreenim razmacima. To su zapravo iskrita kojima
je jedna elektroda spojena s vodom a druga sa zemljom.
Izolirani vodovi u zranom kabelu mogu se tititi kao i goli s prenaponskim
odvodnicima, s tim da kovinsko nosivo ue bude uzemljeno svakih 200 m, a kovinski
ekran, odnosno plat na krajevima dionice (sl. 10.3.).

Slika 10.3. Uzemljenje nosivog ueta i ekrana zranog kabela

10.2.2. Zatita podzemnih TK vodova

Posljedice pranjenja atmosferskog elektriciteta na podzemne TK vodove mogu biti

razliite:
udubljenja plata;
proig kovinskih pokrova;
proboj izolacije;
prekid vodia;
taljenje vodia.
Kada doe do pranjenja i munja udari u zemlju, ako je otpor tla manji ( = 10 do 100
m), struja se dijeli u vie pravaca. Ako je tlo pijesak ili stijena ( > 1000 m), ono
se pod udarom munje topi i stvaraju se kanali do kabela. Tako nastaju kremene palice
(u narodu nazvane vraje palice).
Od jednog pranjenja mogu na kabelu nastati oteenja na vie mjesta (i do 20).
Obino vie stradaju simetrini kabeli, dok na nesimetrinim kabelima dolazi do
znakovitih oteenja (deformacija parice /tube/, dotik unutarnjeg i vanjskog vodia).
Obino vie stradaju oni vodii koji su blie povrini zemlje.
Razlikuju se normalna zatita, koja se provodi pri polaganju podzemnih kabela, te
posebna zatita u sluaju vee izloenosti pranjenju atmosferskog elektriciteta (vii
predjeli, krevit teren i sl.).
Normalna zatita
paljivo trasiranje: izbjegavanje blizine zatega stupova podzemne mree i
usamljenog drvea. Ako se kabeli polau pokraj drvea, valja voditi rauna o
tome da ono titi kabele od izravnog pranjenja na odreenoj udaljenosti
(zatitna zona), ali se kabel ne smije polagati ni previe blizu, jer moe doi do
preskoka munje iz korijena drvea.
opasivanje usamljenog drvea (ili skupine drvea) s uzemljenim zatitnim
vodiem;
spajanje kabelskog plata i armature u svakom nastavku;
 uzemljenje kabelskog plata barem svakih 2 km.
Posebna zatita
bolja provodljivost (manji otpor) plata i armature (bakar, aluminij);
vea probojna vrstoa (deblja pojasna izolacija);
polaganje zatitnih vodia iznad kabela u zemlji (sl. 10.4.).

Slika 10.4. Polaganje zatitnih vodia iznad kabela u zemlji

Nije vrlo efikasno, ali je jeftino, pa se esto koristi za vee duljine ako je vjerojatni
broj oteenja kabela od pranjenja na 100 km duljine pri 20 olujnih dana u godini
vei od doputenog.

10.2.3. Zatita ureaja prikljuenih na TK vodove

Openito se moe rei da su TK vodovi mnogo manje osjetljivi na velike napone i

struje, nego ureaji koji su prikljueni na njih. Naime, TK vodovi imaju vrlo visoku
izolaciju i probojnu vrstou i homogeni su, dok su ureaji nehomogeni i sadre vie
elemenata koji su vie ili manje osjetljivi na velike napone i struje. Ureaji obino
imaju vlastitu zatitu, ali je ve uobiajeno da se bez obzira na zatitu ureaja na
samom prijelazu s TK voda na ureaj postavlja posebna zatita, koja se realizira
pomou elektrinih osiguraa - naponskih i strujnih.
Minimalna zatita obavlja se postavljanjem odvodnika prenapona, iji je radni napon
dvaput manji od ispitnog napona ureaja (sl. 10.5.).

Slika 10.5. Minimalna elektrina zatita TK ureaja

Elektrini osigurai
Elektrini osigurai su naprave koje slue tomu da prevelike napone odvedu u zemlju
(naponski), odnosno da pri velikim strujama prekinu strujni krug (strujni). Zato se
naponski osigurai ukljuuju u strujni krug paralelno, tj. izmeu voda i zemlje, a
strujni osigurai serijski.
Grubi naponski osigurai obino su izvedeni u obliku zranog iskrita s rasporom
(iljak-ploa), a fini imaju iskrite (2 elektrode) u staklenom balonu, u kojemu je
inertni plin pod snienim tlakom.
Grubi strujni osigurai imaju rastalni vodi u staklenoj cjevici, koja je ispunjena
kvarcnim pijeskom, a na krajevima ima kovinske zavrne kape cilindrinog oblika s
plosnatim ispustima - noicama. Fini strujni osigura ima jedan zagrijevni svitak, koji
pri velikoj struji rastali lem, kojim je zalemljena palica i ona pod djelovanjem opruge
iskoi van.
Zatita terminalnih ureaja
Terminalni ureaji se tite u sluaju kada su vezani na zrani TK vod, i to, ako se radi
o golim vodiima - obvezno, a ako se radi o izoliranim vodovima (zrani kabeli), u
sluaju kada su dulji od 200 m. Elektrino osiguranje terminalnih ureaja je
kombinirano:
grubi naponski (1500 V)
grubi strujni (3 A)
fini naponski (230 V).
Ako su terminalni ureaji vezani na podzemne TK vodove, ne tite se posebno.
Zatita transmisijskih i komutacijskih ureaja
I kod transmisijskih i kod komutacijskih ureaja zatita ovisi o vrsti voda na koji su
vezani, pa se razlikuju sljedei sluajevi elektrinog osiguranja (sl. 10.6.):
isti podzemni vod (u principu bez osiguranja, osim u sluaju elektronskih
centrala kod kojih se primjenjuju fini naponski osigurai);
kombinirani vod, podzemno - zrano (fini naponski osigurai);
isti zrani vod (kombinirano osiguranje: grubi naponski, grubi strujni i fini
naponski osigura).

Slika 10.6. Elektrino osiguranje transmisijskih i komutacijskih ureaja

10.3. Zatita TK vodova od utjecaja elektroenergetskih postrojenja

Danas u svijetu jaaju tendencije, koje sve vie zaotravaju problematiku zatite TK
vodova od utjecaja elektroenergetskih (EE) postrojenja:
EE postrojenja postaju sve jaa (velike snage reda GW, visoki naponi reda
nekoliko stotina KV, te velike struje reda KA, a pri dozemnom spoju jo i
znatno vee).
TK postrojenja postaju sve osjetljivija (male otpremne i jo manje prijamne
snage, male otpremne i jo manje prijamne struje, te mali otpremni i jo manji
prijamni naponi).
 I EE mrea i TK mrea postaju sve gue, pa time postaje sve vea i njihova
isprepletenost.
Vrste EE vodova
Simetrini
Simetrini vodovi imaju jednake primarne i sekundarne parametre. Ti vodovi uz
uravnoteena optereenja imaju po iznosu (modulu) jednake radne napone (struje),
meusobno fazno pomaknute za 180 kod monofaznih, odnosno 120 kod trofaznih
sustava. Nemaju rezidualne napone prema zemlji, niti homopolarne struje koje teku u
zemlju.
Takvi su trofazni vodovi s uzemljenom (vii naponi) ili izoliranom (nii naponi)
neutralnom tokom u normalnom pogonu.
Nesimetrini
Nesimetrini vodovi nemaju jednake primarne parametre. Naponi (struje) tih vodova
nisu meusobno jednaki, niti fazno pomaknuti za 180, odnosno 120. Nesimetrini
vodovi imaju rezidualne napone prema zemlji i homopolarne struje koje teku u
zemlju. Takvi su monofazni vodovi sa zemljom kao povratnim vodom (npr. kontaktni
vodovi elektrovue na H 25 kV), te trofazni vodovi s uzemljenom ili izoliranom
neutralnom tokom kada su u kvaru (dodir jedne ili dviju faza sa zemljom).
Napomena:
rezidualni - preostali
homopolarni sustav - sustav triju struja koje teku u vodiima trofaznog sustava i
imaju jednake intenzitete i fazne pomake.

Vrste utjecaja
Postoje openito tri mogue vrste utjecaja EE postrojenja na TK vodove s obzirom na
mehanizam njihova djelovanja:
a. galvanski (izravni dodir);
b. induktivni (magnetsko polje);
c. kapacitivni (elektrino polje).

Posljedice utjecaja
Posljedice utjecaja EE postrojenja na TK vodove dijele se u dvije osnovne skupine:
a. opasnost za ivot osoba koje dodiruju vod ili ureaje prikljuene na njih, te za
integritet TK postrojenja i njihovih dijelova;
b. smetnja, tj. smanjenje kvalitete prijenosa informacija.

Smetnje
Smetnja za kontinuirane signale definirana je elektromotornom silom uma, a to je
dvostruka vrijednost napona uma na TK vodu uz zavrni otpor 600 . Napon uma
je frekventno ponderiran napon smetnje, koji se mjeri tzv. psofometrom. Psofometar
je elektroniki voltmetar koji mjeri EMS uma preko filtera, ija karakteristika
priguenja odgovara osjetljivosti ljudskog uha, tj. obavlja frekventno ponderiranje
napona smetnje.
Doputene vrijednosti EMS uma iznose:
za kabelsku javnu TK mreu 1 mV
za zranu javnu TK mreu 5 mV
za zranu poslovnu mreu 10 mV.
Smetnja za diskontinuirane signale (telegrafija i slino) definira se obino kao
postotak od radne struje.
Doputena struja smetnje ne smije biti vea od 5% radne struje.
Regulativa iz podruja zatite TK postrojenja od utjecaja EE postrojenja u nas
Problematika utjecaja EE postrojenja na TK postrojenja uvijek je delikatna, pa se zato
nastoji definirati odgovarajuim propisima, odnosno regulativom.
Danas jo uvijek vrijede dosta zastarjeli propisi Generalne direkcije PTT iz 1952.
godine, koji se sastoje od dva dijela:
a. Naredba o mjerama za zatitu vodova elektroveza od elektrinih vodova, u kojoj
je definiran postupak dobivanja suglasnosti za gradnju EE postrojenja
b. Tehniki propisi o zatiti vodova elektroveza od elektrinih vodova. Ti se
propisi sastoje dalje od etiri dijela, i to:
Zatita vodova elektroveza od neposrednog ili posrednog dodira s
elektrinim vodovima
Zatitne mjere pri pribliavanju i krianju vodova elektroveza s vodovima za
elektrinu vuu
Zatita vodova elektroveza od induktivnog utjecaja elektrinih vodova
Zatita vodova elektroveza od induktivnog utjecaja vodova elektrine vue
(izmjenine i istosmjerne).
Godine 1978. pri tadanjem Zavodu za standardizaciju utemeljena je radna grupa od
predstavnika svih zainteresiranih institucija sa zadatkom da izradi norme, koje e
zamijeniti spomenutu Naredbu i Tehnike propise. Objavljeno je ukupno pet normi, i
to:
N.CO.101 Zatita TK postrojenja od opasnog utjecaja EE postrojenja
N.CO.102 Zatita TK postrojenja od smetajueg utjecaja EE postrojenja
N.CO.103 Zatita TK postrojenja od utjecaja postrojenja elektrovue
N.CO.104 Zatita TK vodova pri uvoenju u EE postrojenja
N.CO.105 Zatita podzemnih kovinskih cjevovoda od utjecaja EE postrojenja
to se tie postupka dobivanja suglasnosti za gradnju EE postrojenja koji je bio
definiran u spomenutoj Naredbi njega bi trebalo regulirati posebnim sporazumom,
koji bi sklopili svi zainteresirani.

10.3.1. Proraun utjecaja

Parametri utjecaja
Razmak izmeu EE voda i TK voda
Utjecaj je vei to je razmak manji. Odreuje se na ovaj nain:
pri paralelnom voenju, tj. uz promjenu razmaka < 5% - okomiti razmak,
pri kosom pribliavanju izraunava se srednji razmak.
Duljina dionice pribliavanja - l
Utjecaj je vei to je duljina dionice pribliavanja vea.
Specifini otpor zemljita -
Ovisi o dubini prodiranja, a ona dalje ovisi o frekvenciji ometajue struje. to je
frekvencija te struje vea, dubina prodiranja je manja, a specifini otpor zemljita
vei. U sluajevima kada je teko odrediti vrstu zemljita, specifini otpor zemljita se
odreuje prema graevinskoj kategoriji zemljita.
Parametri induktivnog utjecaja
Jakost struje kratkog spoja, odnosno normalnog reima rada
Jakost struje kratkog spoja je jakost struje koja tee po EE vodu u reimu kratkog
spoja. Ovisi o mjestu nastanka kratkog spoja na vodu, te o elektrinim
karakteristikama voda. Daje se obino u obliku dijagrama, u ovisnosti o udaljenosti
napojnog EE postrojenja.
Jakost struje u normalnom reimu rada je struja koja tee po EE vodu u normalnom
reimu rada, a daje se uvijek za najnepovoljnije optereenje.
Meuinduktivitet - M
tj. induktivna sprega na f = 50 Hz. Openito ovisi o srednjem razmaku a,
specifinom otporu zemljita r, te o frekvenciji f.
Redukcijski faktor - r
To je faktor koji pokazuje koliko se smanjuje induktivni utjecaj ako se izmeu EE
voda i TK voda postavi trei vodi uzemljen najmanje na krajevima dionice
pribliavanja, a otpor tih uzemljenja je mali u odnosu na njegov uzduni otpor.
Veliina redukcijskog faktora ovisi o elektrinim karakteristikama treeg vodia, te o
njegovu poloaju u odnosu na vodie, koji utjeu jedan na drugi.
Redukcijski faktor kabela - rk
R p R p
rk = = []
Zp Rp + j Lp
gdje su:
Rp - otpor kovinskoga kabelskog plata na istosmjernu struju []
Zp - prividni otpor kabelskog plata i armature sa zemljom kao povratnim vodom [W]
Rp - aktivni otpor plata i armature [W]
Lp - induktivitet kabelskog plata i armature sa zemljom kao povratnim vodom [H]
to je Rp manji, odnosno to je Lp vei, redukcijski faktor rk je bolji (manji).
Praktino se to postie na dva naina:
primjenom kabelskog plata s malim uzdunim otporom (na primjer
aluminijski plat);
primjenom eline armature.
Vrijednosti redukcijskih faktora kabela za tehnike frekvencije 50 Hz daju se obino u
obliku dijagrama ili tablino.
Redukcijski faktor tranica rt
Redukcijsko djelovanje tranica u neposrednoj blizini TK vodova ovisi u znatnoj
mjeri o prijelaznom otporu na spojevima tranica.
Ako se taj otpor moe zanemariti u odnosu na uzduni otpor tranice, vrijede
navedene vrijednosti redukcijskog faktora. Inae je redukcijski faktor tranica
priblino nezavisan od frekvencije:
neelektrificirane eljeznice:
velike postaje 0,6
jedan ili vie kolosijeka 0,8
elektrificirane eljeznice:
velike postaje 0,2
tri ili vie kolosijeka 0,35
jedan do dva kolosijeka 0,5
Navedene vrijednosti redukcijskih faktora tranica vrijede za zemljita srednjega
specifinog otpora oko 200 m. Za zemljita veega specifinog otpora redukcijski
faktor e biti manji i obrnuto.

Redukcijski faktor zatitnog ueta - ru

Redukcijsko djelovanje uzemljene zatitne uadi ovisi o vrsti materijala od kojega je
ue te o broju uadi. Vrijednosti redukcijskih faktora zatitnog ueta za tehnike
frekvencije daju se obino tablino, a u rasponu su od 0,4 do 0,95.
Takoer je priblino nezavisan od frekvencije.
Ekvivalentna ometajua struja - Ie
Odreuje se mnoenjem vrijednosti ometajue (nazivne, pogonske) struje u EE vodu
telefonskim faktorom oblika (form faktor). Za razliite napone EE mree uzimaju se
razliite vrijednosti ekvivalentne struje.
Za ekvivalentnu vrijednost ometajue struje vodova elektrovue uzima se faktor 0,01.
Meuinduktivitet - Md
Meuinduktivitet je zapravo induktivna sprega na f = 800 Hz. Ovisi o razmaku,
specifinog otpora zemljita te o frekvenciji.
Redukcijski faktor - r
Redukcijski faktor kabela - rk
Za govorne frekvencije (300-3400 Hz) vrijednost redukcijskog faktora kabela
odreuje se prema tablici 10.1.
Tablica 10.1. Redukcijski faktor rk u ovisnosti o vrsti kabela
Vrsta materijala plata Bez armature S armaturom od elinih vrpci
Olovo 20 mm 2
14 mm 2
Q Q
Aluminij 3 mm 2 2 mm 2
Q Q

gdje je
Q povrina kovinskog plata [mm2].
Redukcijski faktor tranica i zatitne uadi
Budui da su ovi faktori nezavisni od frekvencije, vrijede iste vrijednosti kao i za f =
50 Hz.
Karakteristina impedancija - Zk
To je prividni otpor na koji nailazi signal pri irenju po TK vodu. Ovisi iskljuivo o
primarnim parametrima prijenosa voda i frekvencije struje. Vrijednost karakteristine
impedancije simetrinih TK vodova na frekvenciji 800 Hz u rasponu je od 500 do
1200 .

Parametri kapacitivnog utjecaja

Za opasni kapacitivni utjecaj relevantni su sljedei parametri:
Napon - U
je napon EE postrojenja prema zemlji. to je taj napon vei, vei je i njegov
kapacitivni utjecaj.
Meukapacitet - C
tj. kapacitivna sprega ovisi uglavnom o meusobnom razmaku vodia te o visini od
zemlje. Proraun je dosta sloen.
Ekranirajui faktor - e
je onaj koji pokazuje za koliko se umanjuje kapacitivni utjecaj ako izmeu EE voda i
TK voda postoji uzemljeni ekran bilo koje vrste. Npr.
ako se u neposrednoj blizini (< 3 m) trase TK voda ili trase EE voda nalazi
neprekidan drvored: e = 0,7;
ako je EE vod opskrbljen zatitnim uetom: e = 0,75.
Za smetajui kapacitivni utjecaj relevantni su sljedei parametri:
Ekvivalentni ometajui napon - Ue
Odreuje se mnoenjem vrijednosti ometajueg (nazivnog, pogonskog) napona EE
voda s telefonskim faktorom oblika (form faktor):
U e = U Fu
 Telefonski faktor oblika - Fu
za mree do 110 KV bez ureaja koji stvaraju harmonike:
0,005 - 0,007
za mree do 110 KV s ureajima koji stvaraju harmonike:
0,01 - 0,02
za mree iznad 110 KV s izravno uzemljenom neutralnom tokom ili preko
malog otpora:
0,005 - 0,007.

10.3.2. Proraun opasnosti

Induktivni utjecaj
Poduna inducirana EMS (Ei) izraunava se pomou izraza:
E i = M I l r 10 3 [V]
gdje su:
- kruna frekvencija ometajue struje [Hz]
M - meuinduktivitet na f = 50 Hz [mH/km]
I - jakost inducirajue struje [KA]
l - duljina dionice pribliavanja [km]
r - redukcijski faktor, odnosno proizvod vie redukcijskih faktora (npr. ).
Napomena: Ovaj proraun obino se obavlja za udaljenosti:
do 1 km, ako je < 500 m
do 2 km, ako je > 500 m
do 3 km, ako je > 3000 m
Kapacitivni utjecaj
Kapacitivna struja pranjenja izraunava se pomou izraza:
i = C U l e 10 6 [mA]
gdje su:
- kruna frekvencija ometajue struje [Hz]
C - meukapacitet [nF/km]
U - napon EE postrojenja prema zemlji [V]
l - duljina dionice pribliavanja [km]
e - ekranirajui faktor, odnosno proizvod vie ekranirajuih faktora (npr. e=p.q ).
Proraun smetnji
a. Induktivni utjecaj
Poduna EMS uma izraunava se pomou izraza:
e 0 = M zz I e l r [mV]
gdje su:
=2..f kruna frekvencija ometajue struje [Hz]
Mzz - meuinduktivitet na f = 800 Hz [mH/km] izmeu TK voda (zemni krug) i EE
voda (zemni krug)
Ie - ekvivalentna vrijednost jakosti inducirane struje [A]
l - duljina dionice pribliavanja [km]
r - redukcijski faktor (odnosno proizvod vie redukcijskih faktora)
EMS uma prouzroena izravnim djelovanjem iznosi:
600
e 1 = M zp I e l r [mV]
Z
gdje je:
Mzp - meuinduktivitet na ref. frekvenciji izmeu TK voda (petlja) i EE voda (zemni
krug) [mH/km]
Z - karakteristina impedancija TK voda na f = 800 Hz [W]
EMS uma zbog nesimetrije TK voda prema zemlji iznosi:
e 2 = e 0 2m + S n2 [mV]
gdje su:
m faktor osjetljivosti TK voda pri induktivnom utjecaju
Sn stupanj nesimetrije prikljuenih TK ureaja
Napomena: Ovaj proraun obavlja se obino za udaljenosti:
250 m u naseljenim mjestima
1000 m u nenaseljenim podrujima.
b. Kapacitivni utjecaj
EMS uma prouzrokovana izravnim djelovanjem iznosi:
e 3 = C U e l e 600 Z [mV]
gdje su:
=2..f kruna frekvencija ometajue struje [Hz]
C meukapacitet [nF/km]
Ue ekvivalentna vrijednost smetajueg napona [V]
l duljina dionice pribliavanja [km]
e ekranirajui faktor (odnosno proizvod vie ekranirajuih faktora)
Z karakteristina impedancija TK voda na f = 800 Hz/W
EMS uma zbog nesimetrije TK voda prema zemlji iznosi:
e 4 = U p c2 + S n2 [mV]
gdje su:
C zt
U p =Ue
C tz
e faktor osjetljivosti TK voda pri kapacitivnom utjecaju
Sn stupanj nesimetrije prikljuenih TK ureaja
c. Ukupni utjecaj
Ukupna EMS uma u pojedinim vrstama TK vodova izraunava se ovim izrazima:
Simetrini zrani goli vodovi:
e = e 21 + e 22 + e 23 + e 24 [mV]
Simetrini zrani kabelski vodovi bez kovinskog plata:
e = e 22 + e 24 [mV]
Simetrini podzemni kabelski vodovi, odnosno simetrini zrani kabelski vodovi s
kovinskim platem:
e = e 2 [mV]

10.3.3. Zatita od utjecaja

Openito
Prvo e biti opisane ope mjere zatite od utjecaja EE postrojenja.
a. U sluaju opasnih i smetajuih utjecaja svih vrsta (galvanski, induktivni i
kapacitivni) treba teiti sljedeem:
razmak izmeu TK i EE trase - to vei;
duljina paralelnog voenja TK i EE voda - to manja;
 vrlo paljivo odreivanje trase, i u sluaju potrebe - korekcija.
b. U sluaju opasnih utjecaja svih vrsta treba na TK vodu na prikladnim
mjestima oznaiti postojanje opasnosti propisanom oznakom (isprekidana izlomljena
strelica crvene boje) kao upozorenje neupuenim. Struno osoblje koje odrava TK
vod pod utjecajem mora obvezno koristiti sredstva osobne zatite (izolacijske
rukavice, obuu, alat i sl.).
c. U sluaju smetajuih utjecaja svih vrsta vrlo je vano izmjeriti simetrinost
TK voda i, koliko je to mogue, poboljati je.

Zatita od galvanskog utjecaja

a. Zatita zranih TK vodova
a.1. Pri paralelnom voenju
najmanji horizontalni razmak vodia u pravilu
visina vieg uporita + 3 m, odnosno
u naseljenim mjestima za < 250 V >1 m
za > 250 V >4m
od voda elektrine vue >2m
a.2. Pri krianjima
krianje u rasponu
EE vodovi u pravilu iznad TK vodova (jer su deblji, a time i vri), iznimno u
naseljenim mjestima za napone do 250 V mogu biti i ispod, s tim da je razmak
barem 1 m, a EE vod izoliran
stup TK linije to dalje od EE linije, a nikako ne manje od 5 m
stup EE linije to blie TK liniji, ali ne manje od 2 m
na uporitima TK linije s obje strane krianja - gromobrani (otpor < 25 )
vertikalni razmak pri najnepovoljnijim uvjetima (+ 40oC ili -5oC, s dodatnim
teretom od leda ili snijega):
za vodove elektroprijenosa do
250 V ... 1m
1 KV ... 2m
1-35 KV ... 2,5 m
35-110 KV ... 3,0 m
110-150 KV .. 3,5 m
iznad 150 KV 4,0 m
za vodie elektrovue ... 2,0 m
(zatitne ice paralelno s pravcem voda elektrovue 50 cm iznad njega, ne
manje od 3 zatitne ice, od kojih jedna iznad TK voda, a druge dvije s obje
strane na razmaku 50 cm)
EE vodovi moraju imati na krianju smanjeni raspon, te biti bez nastavaka i
dvostruko zavjeeni
kut krianja izmeu 45 i 90o.
b. Zatita kabelskih TK vodova
b.1. Pri paralelnom voenju
najmanji horizontalni razmak izmeu TK i EE kabela:
za < 10 KV > 0,5 m
za > 10 KV > 1 m bez zatite
0,5 < d < 1 m sa zatitom
Napomena: Zatita se sastoji od uvlaenja EE kabela u eljeznu cijev, a TK kabela u
betonsku cijev.
najmanji horizontalni razmak izmeu uporita EE linije i TK kabela mora biti:
za 110 KV > 10 m
za 220 KV > 15 m
za 400 KV > 25 m
b.2. Pri krianjima
najmanji vertikalni razmak izmeu TK i EE kabela:
za < 250 V > 0,3 m
za > 250 V > 0,5 m bez zatite
0,3 < h < 0,5 m sa zatitom
Napomena: Zatita je ista kao i pri paralelnom voenju, samo su zatitne cijevi duljine
2-3 m.
kut krianja izmeu 45 i 90o
Zatita od induktivnog utjecaja
a. Zatitne mjere na EE vodovima
Za smanjenje opasnog utjecaja koriste se:
simetrino optereenje vodova
transpozicija (upredanje) vodova
smanjenje struje u reimu normalnog rada i u reimu kratkog spoja
skraenje vremena struje kratkog spoja (brzi rastavljai, manje od 1 s)
primjena zatitnog ueta s boljim redukcijskim faktorom
primjena odsisnih transformatora, koji prisiljavaju povratnu struju da sva tee
po tranicama, ime se poveava njihovo ekranirajue djelovanje
zamjena zranog EE voda kabelskim.
Za smanjenje smetajueg utjecaja koriste se ove mjere:
smanjenje snage kojom upravljaju tiristori
ugradnja rezonantnih filtera za eliminiranje harmonike.
b. Zatita zranih TK vodova
b.1. Pri paralelnom voenju
Za smanjenje opasnih utjecaja koriste se sljedee mjere:
ugradnja u TK vodove odvodnika prenapona kojim se TK vod dijeli u vie
dionica, u kojima inducirana EMS ne prelazi doputenu vrijednost;
ugradnja u TK vodove razdvojnih separacijskih transformatora kojima se TK
vod dijeli u vie dionica, u kojima opet inducirana EMS ne prelazi doputenu
vrijednost;
ugradnja u TK vodove uzemljujuih prigunih svitaka;
zamjena zranih TK vodova kabelskim.
Za smanjenje smetajuih utjecaja koriste se ove mjere:
prijelaz sa NF na VF rad;
primjena kompandora;
poveanje razine korisnog signala;
zamjena zranih TK vodova kabelskim.
b.2. Pri krianjima
Kut izmeu TK trase i EE trase treba biti to blii 90o, jer je u tom sluaju
meuinduktivitet izmeu vodova jednak 0, a time i induktivni utjecaj EE vodova
najmanji.
c. Zatita kabelskih TK vodova
c.1. Pri paralelnom voenju
Za smanjenje opasnih utjecaja koriste se sljedee mjere:
ugradnja u TK vodove odvodnika prenapona;
ugradnja u TK vodove razdvojnih transformatora;
 ugradnja na TK kabel redukcijskih transformatora u kojih je na primarni
namotaj prikljuen kovinski plat TK kabela, a na sekundarne namotaje
vodovi u tom kabelu. Na taj se nain u TK vodovima EMS inducirane zbog
vanjskih utjecaja kompenziraju s EMS induciranom od kabelskog plata preko
redukcijskog transformatora. Konani uinak odgovara smanjenju
redukcijskog faktora kabela. U tom sluaju radi se o pasivnoj zatiti;
ugradnja na TK kabel neutralizirajuih transformatora, u kojih je na primarni
namotaj prikljuen tzv. pilotski vodi, a na sekundarne namotaje TK vodovi u
kabelu. EMS inducirana u pilotskom vodiu pojaava se u posebnom pojaalu
i zatim transformira u TK vodove, gdje neutralizira EMS inducirane zbog
vanjskih utjecaja. U tom sluaju radi se o aktivnoj zatiti (ARS - njemaki
Aktive Reduktionsschutzeinrichtung);
polaganje paralelno s TK kabelom uzemljenog tzv. kompenzacijskog vodia;
primjena TK kabela s boljim redukcijskim faktorom;
zamjena inog sustava prijenosa optikim ili beinim (radio).
Za smanjenje smetajuih utjecaja koriste se ove mjere:
prijelaz sa NF na VF rad;
primjena kompandora;
poveanje razine korisnog signala;
primjena TK kabela s boljim redukcijskim faktorom;
zamjena inog sustava prijenosa optikim ili beinim (radio).
c.2. Pri krianjima
Kao i kod zrane TK linije kut izmeu trase TK kabela i EE trase treba biti to blii
90o, da bi meuinduktivitet a time i induktivni utjecaj EE vodova bili to manji.
D. Zatita od kapacitivnog utjecaja
a. Zatitne mjere na EE vodovima
Osim poveanja razmaka i smanjenja duljine pribliavanja, jedna od najefikasnijih
mjera je snienje napona na EE vodu.
b. Zatita zranih TK vodova
Za smanjenje opasnih kapacitivnih utjecaja koriste se sljedee mjere:
ugradnja u TK vodove odvodnika prenapona;
ugradnja u TK vodove uzemljujuih prigunih svitaka;
zamjena zranih TK vodova podzemnim.
E. Zatita pri uvoenju u EE postrojenja
a. Sluajevi
TK vodovi koji se polau u blizini EE postrojenja tite se u sljedeim sluajevima:
kada dolaze iz bezopasnog sektora i zavravaju u sektoru visokog napona;
kada izlaze iz sektora visokog napona i zavravaju u bezopasnom sektoru;
kada prolaze kroz sektor visokog napona.
b. Ope mjere
svi TK kabeli koji se uvode u sektor visokog napona moraju biti podzemni, a
oni koji samo prolaze mogu biti ili podzemni ili zrani;
u sektoru visokog napona TK kabeli moraju imati vanjski plat od plastinih
masa, a uvlae se u cijevi takoer od plastinih masa;
ormari s kuitem od plastinih masa, a ako su kovinski, moraju se uzemljiti;
upozorenje panja, visoki napon.
c. Tipovi zatite
Uz < 430 V - ne treba posebna zatita;
Uz < 1200 V - primjena odvodnika prenapona i eventualno strujnih osiguraa ;
 Uz < 4 KV - primjena serijskog induktiviteta, odvodnika prenapona i
eventualno strujnih osiguraa;
Uz < 18 KV - primjena razdvojnih transformatora, te eventualno odvodnika
prenapona i strujnih osiguraa.

10.4. Prenaponska zatita digitalnih telefonskih centrala

Uvoenje elektronikih i digitalnih telefonskih centrala u telekomunikacijski sustav

osim mnogobrojnih prednosti donijelo je i neke nedostatke, a prije svega osjetljivost
na prenapone. Osim moguih oteenja organa centrale prenaponski udari uzrokuju
ispade elektronikih osiguraa ugraenih u centrale za zatitu hardware-a , ime se
poveavaju prometni gubici. Iz tog razloga meunarodne institucije uvele su
mnogobrojne tehnike mjere kojima se smanjuje porast teta od prenapona. Propisi i
standardi koji su se bavili gromobranskom i prenaponskom zatitom proireni su i
dopunjeni novim spoznajama i specifinim zahtijevima. Osnova novih preporuka
CCITT, CEI i IEC, kao i VDE standarda temelji se na usklaenosti vanjske i
unutranje prenaponske zatite, te raspodjeli prenapona po stupnjevima i zonama.

10.4.1. Vanjska prenaponska zatita

Vanjska prenaponska zatita u pravilu se dijeli na etiri zone ( Faraday-eva kaveza ).
Prva zona omeena je klasinom gromobranskom instalacijom, s time da se preporua
odvod na svakih 5m (telefonske centrale i raunarski centri). Drugu zonu definira
armaturna mrea prostorije u kojoj je smjetena telefonska centrala. Treu zonu
predstavlja je samo kuite telefonske centrale. Sukladno tome , vanjski netieni
prostor predstavlja zonu 0 . Pojednostavljeni prikaz standarda VDE 0110 i IEC
publikacije 664 dat je na slikama 10.7. i 10.8.

Slika 10.7. Vanjska renaponska zatita

U svakoj zoni treba predvidjeti sabirnice za izjednaenje potencijala koje se spajaju
meusobno i na gromobranski uzemljiva. Otpor uzemljenja trebao bi po mogunosti
biti manji od 2 odnosno 5 ohm-a. Meutim, ako ispravno izvedemo izjednaenje
potencijala i gromobransku zatitu ( ime dobijemo lokalno "plivajue" uzemljenje,
koje onemoguava pojavu naponskih razlika ), tada vrijednost otpora i nije toliko
bitna.
10.4.2. Unutarnja prenaponska zatita
Unutranju prenaponsku zatitu potrebno je ugraditi na svim mjestima gdje energetski
ili telekomunikacijski kabeli prolaze kroz zone. Prenaponska unutranja zatita mora
biti koordinirana s izolacijskom vrstoom primjenjenih elemenata i ureaja kao i sa
osjetljivou sustava elektronske prenaponske i prekostrujne zatite u samoj centrali.
U pravilu ljude i opremu titimo od posljedica udara groma ija struja dosee do
200kA. 50% struje groma odvodi gromobranska zatita, a preostalih 100kA titimo
posebnim sustavom prenponske zatite. Taj sustav mora sniziti prenapon ispod 6kV i
tako redom do zone ureaja kojeg titimo. Selektivnu prenaponsku zatitu
energetskog dijela potrebno je predvidjeti na prijelazima iz zone u zonu, potujui
koordinaciju vrstoe izolacije, prema narednoj shemi:

slika I0.8. Zatitni elementi prenaponske zatite

ZATITNI ELEMENTI
B 100 kA <6 kV
C 10=15 Ka <4 kV
D 2,5=5 kA <2,5 kV
E zatita u samom ureaju (centrali odnosno RSS-u )
Gornji shematski prikaz ujedno daje i koncept rijeenja zatite energetskog dijela
digitalne telefonske centrale odnosno njenih izdvojenih dijelova ( RSS-ova i RSM-
ova). Selektivnom prekostrujnom i prenaponskom zatitom postiemo da do
telefonske centrale stignu prenaponi koji su nii od izolacijske vrstoe centrale
(uobiajeno 1-1,5kV), ime se ostvaruje zatita organa centrale u krugu napajanja.
Koncept zatite na strani TK mree podrazumijeva takoer rastereenja prenaponskih
razina na mjestima prolaza kroz zone. Kod izgradnje novih mrea ti se problemi
rjeavaju ve u projektivi pravilnim odabirom tipa kabela odnosno njegovog
redukcionog faktora, dopunskog zatitnog uzemljivaa ili tita, odabirom mjesta
rasteretnih uzemljenja plata te postizanjem to niih vrijednosti dinamikih otpora
uzemljivaa u suhim uvjetima pravilnim odabirom tipa uzemljivaa. Kada se,
meutim, nova digitalna centrala implementira na postojei TK sustav, naknadni
zahvati na postojeoj mrei obino nisu isplativi pogotovo ako zahtijevaju zamjenu
kabela ili iskope poradi polaganja zatitne trake. U takvim sluajevima na prolazima
kroz zone potrebno je postaviti rasteretna mjesta sa autoregenerativnim zatitnim
sklopovima koji e obaviti zadau smanjenja prenapona na TK vodovima prije ulaska
u centralu i u samoj centrali.
Pravilnim odabirom tipa i stupnja prenaponskie zatite mogue je realizirati uinkovit
sustav prenaponske zatite digitalnih centrala i ostalih elemenata TK sustava
osjetljivih na prenapone ( kao to su malokanalni i viekanalni PCM ureaji, javne
govornice, telefax i modem ureaji te elektronski telefoni ) na tehniki i ekonomski
optimalan nain.

10.4.3. Prenaponska zatita u krugu napajanja

Glede broja grmljavinskih dana, mogunosti direktnog udara groma, vanosti objekta
i drugih elemenata odreuju se tehnika rjeenja energetske zatite objekata digitalnih
telefonskih centrala odnosno RSS-ova. Analize pokazuju da su najvie izloene
elektronske i digitalne telefonske centrale ( RSS, RSM ) u samostojeim objektima na
podrujima s brojem grmljavinskih dana iznad 10, antenskim stupom i velikom
mogunou direktnog udara groma, to se moe svrstati u ekstremne uvjete
ugroenosti atmosferskim pranjenjima. U ovakvim i slinim sluajevima preporuuje
se zatita energetskog dijela centrale prenaponskim sustavom prikazanim na slici br.
10.9.
Poradi ekstremnih uvjeta i direktne izloenosti udaru groma, tehniko rijeenje zatite
ukljuuje odvojni transformator, a vrijednosti otpora uzemljenja ne smiju prijei 2
Ohma u suhim uvjetima. Ukoliko se te vrijednosti poradi velikog specifinog otpora
tla u suhim uvjetima ne mogu postii klasinim trakastim i zvjezdastim
uzemljivaima, potrebno je instalirati mreu klasinih sondi ili primijeniti specijalnu
kemijsku sondu. Podaci o zatitnim prenaponskim elementima VGA i VM dani su u
prilogu ove studije.
Za objekte sa manjim stupnjem izloenosti dostatna konfiguracija sustava
prenaponske zatite u krugu napajanja prikazana je na slici 10.10.

Slika 10.9. Gromobranska zatita telekomunikacijskog vora

Slika 10.10. Sustav prenaponske zatite napajanja
Napomena: U manjim objektima koji nisu izloeni direktnim atmosferskim
pranjenjima, umjesto zatite sa DEHNport i VM 280 moe se primjeniti kombinirana
zatita VGA 280/100 kA .

10.4.4. Prenaponska zatita na strani TK mree

Analize ispada elektronskih osiguraa ( EMRP 0-n ) koji osiguravaju osnovni blok (
"policu" ) od 128 pretplatnikih brojeva unutar RSS-a pokazuje da je mogui uzrok
ispada pojedinih EMRP-a prenaponski udar unesen sa strane TK mree. Prenaponske
smetnje posljedica su prijelaznih pojava susjednih energetskih sistema, eljeznikih
pruga, trafostanica, prolaza ispod visokonaponskih dalekovoda, slabih ili nikakvih
uzemljenja susjednih objekata i objekata TK mree i sl. Pogotovo se oituju na
kabelskim dionicama sa prijelazom sa podzemnog kabela na zrani ( samonosivi )
kabel odnosno u mreama sa zranim instalacijama duim od 40 m u prosjeku.
Smetnje se prenose konduktivnim, induktivnim ili kapacitativnim putem. Samo
adekvatno primjenjena vanjska i unutranja selektivna prenaponska zatita, kvalitetni
armirani kabeli i ispravna uzemljenja ine djelotvoran sustav potpune prenaponske
zatite telefonske centrale. Ukoliko bilo koji od navedenih elemenata sustava ne
udovoljava kriterijima , neophodna je sanacija za koju se predlae slijedea
procedura:
Provesti analizu zauzea TK mree za blokove od 128 prikljuaka iji elektronski
osigurai (EMRP) po statistici najee ispadaju i odrediti kabelske pravce i izvode
koji potencijalno mogu uzrokovati ispad pojedinih EMRP-a;
Obaviti kontrolu i sanaciju svih uzemljivaa na izvodima TK mree na koje ukae
rezultat analize iz toke 1. na nain da se postigne vrijednost otpora uzemljivaa
manja od 30 Ohma u suhim uvjetima;
Obaviti kontrolu i sanaciju prespoja i uzemljenja zatitnih plateva TK kabela te
kompletnosti i ispravnosti zatite na svim ( zauzetim i slobodnim ) paricama
obuhvaenih izvoda, a na instalacije due od 50 metara obavezno ugraditi zatitu 3.
stupnja;
Obaviti kontrolu i po potrebi sanaciju radnog i zatitnog uzemljenja objekta centrale i
instalacija u objektu uz postizanje maksimalnog otpora uzemljivaa od 5 Ohm-a u
suhim uvjetima; obaviti kontrolu prespoja metalnih masa na sabirnicu za izjednaenje
potencijala i korigirati mogue induktivne petlje ;
Na mjestima prijelaza sa podzemnih kabela na samonosive - zrane kabele obavezno
ugraditi zatitu 2. a po potrebi i 3. stupnja te rasteretna mjesta na svakih 300-500 m
du zrane kabelske dionice;
Na svim mjestima prolaza ispod visokonaponskih dalekovoda i u blizini trafostanica
te elektro postrojenja eljeznice ugraditi rasteretna mjesta sa zatitnim modulima 3.
stupnja i dopunskim uzemljivaem ukoliko po podacima iz dokumentacije na tim
dionicama nije ugraen TK kabel sa maksimalnim redukcionim faktorom ili
realizirana dopunska zatita trakom ili metalnom cijevi;
U naroito ugroenim podrujima Na kabelskim dionicama bez izvoda koje su due
od 1000 m bez usputnih rasteretnih uzemljenja u nastavcima postaviti rasteretno
mjesto 3. stupnja sa uzemljivaem do 20 Ohma na svim paricama ( ulaz-izlaz ) na
udaljenosti ne veoj od 200 m od centrale;
U centrali na glavnom razdjelniku ili meurazdjelniku ugraditi zatitne module 3.
stupnja na svim paricama GM kabela koji su dulji od 1000 m.

Slika 10.11. Prenaponska zatita TK kabela

10.4.5. Prenaponski zatitni elementi i moduli

Veina telefonskih centrala izdri prenaponske udare do 1 kV. Linijski ulaz obino je
tien osiguraem i varistorom. Meutim, varistor nakon 100 prenaponskih udara
oslabi za 10 puta (od 1200A na 120A) to znai da centrala ostane nezatiena. Iz tog
razloga potrebno je ugraditi LPA module, koji su tako konstruirani da osiguravaju
puno dulji "ivotni vijek" varistora.
Prenaponski moduli konstruktivno su prilagoeni za sve letvice (PAP, KRONE,
ELIS, KAPSCH), sastoje se od najkvalitetnijih elemenata i tite u longitudinalnom i
transvezalnom smjeru. Tropolni simetrini plinski odvodnik u ukljuenom stanju
istovremeno djeluje na obje grane i prema zemlji. Plinski odvodnik opremljen je
termo klipom za zatitu pri dodiru telekomunikacijskog i energetskog voda. Varistori
predstavljaju finu prenaponsku zatitu s brzim odzivnim vremenom. Varistori su u
modulu tieni impendancijom prigunice. Prigunice sa kapacitetom plinskog
odvodnika u dinaminim uvjetima tvore efikasan LC filter i priguuju amplituda
impulsa, te podravaju varistore u stanju provodnosti do ukljuenja plinskog
odvodnika. Sinhronizirano djelovanje svih zatitnih elemenata u LPA modulu osnovni
je kvalitativni zahtijev.
Za razdjelnike tipa BAB ( proizvodnje TESLA-ERICSSON) razvijen je novi
prenaponski zatitni modul oznake BE-x04, koji se ugrauje direktno na razdjelnik i
titi etiri parice. Prenaponski zatitni modul dopunjuje postojeu zatitu standardno
ugraivanu na BAB reglete (dvopolne plinske odvodnike ).
Ugraena kombinacija najmodernijih komponenata danas dostupnih na tritu (
samoobnovljivi prekostrujni osigurai, varistori i suppressor diode velike provodnosti
) garantiraju efikasnost modula do 10 kA za standardni impuls 8/20 msec odnosno
mogunost maksimalnog optereenja do 100 A za "dugi val" ( standardni impuls
10/1000 msec ). Brzina reagiranja zatite je do 25 nsec ( a,b-zemlja) odnosno do 1
nsec (a-b).