Skalarni valovi i torzijska (uvinuta) polja

etiri diferencijalne jednadbe za dinamika elektrina i magnetska polja formulirao je u eg-

zaktnom obliku 1865. godine, na temelju Faradayeve koncepcije elektrinih i magnetskih polja te
hipoteze o eteru, kotski fiziar James Clerk Maxwell (1831. -1879.). U svojem izvornom skalarnom
obliku te jednadbe bile su, zbog mnogo lanova, dugake, nepregledne i veoma nezgrapne za rjea-
vanje jer tada jo nije bilo raunala niti razvijenih algoritama za njihovo numeriko rjeavanje. Da bi
one bile preglednije i razumljivije te lake za rjeavanje njemaki fiziar Henirich Rudolf Hertz (1857.-
1894.) ih je bitno pojednostavnio izbacujui iz njih teko razumljive lanove s kvaternionima (hiper-
kompleksnim brojevima) koji su mu se inili beznaajnima pri rjeavanju problema tehnike naravi
(statika i kvazistatika polja).
Nakon te Hertzove intervencije izvorne Maxwellove jednadbe postale su mnogo preglednije,
razumljivije i lake rjeive te su, u takvom znaajno jednostavnijem ali degradiranom obliku, ubrzo
bile prihvaene u fizici i elektrotehnici. Nedugo nakon toga su ih ameriki matematiar/fiziar J. Wil-
lard Gibbs (1839.-1903.) i britanski fiziar Oliver Heaviside (1850.-1925.) vektorizirali i preveli u sim-
bolian te veoma pregledan operatorski oblik u kojem se otada, kao egzaktne, navode u svim udbe-
nicima elektriciteta i magnetizma, teorijske fizike te, popularno zvane, teorijske elektrotehnike.
Iz tako pojednostavnjenih parcijalnih diferencijalnih jednadbi uzajamno povezanih dinami-
kih elektrinih i magnetskih polja, koje su i u tom obliku jo uvijek izuzetno sloene za rjeavanje,
dobivaju se rjeenja samo za sferne transverzalne elektromagnetske valove (Hertzovi TEM valovi).
Njihovo brzo promjenljivo ulaneno elektrino i magnetsko polje titraju uzajamno okomito u istoj
ravnini i transverzalno na smjer irenja vala. Ti EM valovi po svojoj su prirodi veoma disipativni i ire
se u praznom prostorom brzinom svjetlosti. Zbog disipativnosti oni nisu bili podesni za beini prije-
nos elektrine energije na vee udaljenosti, kakav je svojevremeno zamiljao i razvijao Tesla. Zbog
toga su hercijanski EM valovi nali iroku primjenu, kao nosioci signala, samo u beinim telekomuni-
kacijama te radiju i televiziji, bez kojih je danas nezamislivo postojanje i funkcioniranje civilizacije.

Nakon opsenih eksperimentalnih istraivanja mogunosti beinog prijenosa elektrinih sig-

nala i energije na vee udaljenosti visokonaponskim emiterskim tornjem u Coloradu Springsu
1899./1900. godine i otkria geostacionarnih EM valova Tesla je, po svemu sudei, otkrio i postojanje
veoma prodornih nehercijanskih EM valova neobinih svojstava. Oni su se pokazali znatno manje
disipativnima i stoga podesnijima za beini prijenos veih snaga na velike udaljenosti.
Tesla ih, naalost, nije poblie fizikalno protumaio niti matematiki interpretirao. Tim dale-
kosenim epohalnim otkriem Tesla je, zahvaljujui svojoj izvanrednoj intuiciji i pronicljivosti, dao
znaajan eksperimentalni doprinos za nadogradnju tada jo relativno mlade teorije dinamikih elek-
tromagnetski polja, koji je nadilazio odve skuene okvire poimanja klasine fizike. No, to njegovo
epohalno otkrie ostalo je, naalost, nezapaeno u strunoj i znanstvenoj javnosti.

1
 Ti jo uvijek nedovoljno istraeni i u javnosti gotovo nepoznati nehercijanski skalarni EM va-
lovi su po svom ustrojstvu i nainu rasprostiranja daleko sloeniji od dobro nam znanih TEM valova.
Oni su veoma prodorni i naelno funkcioniraju na sljedei nain:
njihovo elektrino polje titra longitudinalno u pravcu rasprostiranja vala,
njihovo magnetsko polje titra transverzalno i okomito na elektrino polje te istovreme-
no torziono titra znatno veom frekvencijom oko osi/pravca rasprostiranja vala

Valja naglasiti da skalarni valovi nisu nikakva natprirodna pojava, ve samo vrlo sloena hi-
perdimenzionalna prirodna pojava koja izmie naoj ogranienoj 3D-percepciji i na njoj zasnovanom
poimanju svijeta kao naoj psiholokoj predodbi koja se nuno ne mora podudarati sa stvarnou.
Pri rasprostiranju veoma prodornih skalarnih valova hiperprostorom oni, slikovito reeno, na
odreenim mjestima "probadaju" na 3D prostor, dio puta prolaze njime te se opet vraaju u nama
nedohvatljiv hiperprostor. Pri tomu brzina njihova irenja u hiperprostoru nije ograniena brzinom
svjetlosti kao najveom moguom brzinom naeg 3D prostora. Tesla je pretpostavljao da se oni ire
neogranieno brzo, nadsvjetlosnim brzinama, to znai da mogu gotovo trenutno prevaliti ogromne
svemirske udaljenosti. Do nadsvjetlosnih brzina irenja skalarnih valova moe se doi tako da se iz-
vorne Maxwellove jednadbe s kvaternionima nadopune uvjetom kvantne nelokalnosti.
Longitudinalno-transverzalni skalarni valovi ubrajaju se u veliku porodicu dinamikih torzij-
skih (uvinutih) polja i jedan su od kljunih entiteta jo uvijek osporavane hiperdimenzionalne torzij-
ske fizike ijim se ocem dri poznati ruski astronom dr. Nikolaj Aleksandrovi Kozirev (1908.-1983.).

2
Unato provedenim brojnim istraivanjima te vie tisua objavljenih recenziranih strunih radova
unazad 60-ak godina, veoma perspektivna i dalekosena torzijska fizika jo nije stekla pravo graan-
stva u (civilnoj) fizici iji su visokokolski udbenici s obzirom na to heretiko podruje pomno o-
ieni i sterilizirani. Da bi se odvratio interes javnosti od veoma perspektivne torzijske fizike i ska-
larnih valova nerijetko ih se etiketira kao pseudoznanost!

Torzijska polja i skalarni valovi u naem okoliu

Valja naglasiti da torzijska polja i skalarni valovi nisu samo hipotetski koncepti moderne hi-
perdimenzionalne fizike veoma teko razumljive prosjenom ovjeku. Oni su, naprotiv, veoma ras-
prostranjeni posvuda u prirodi. Torzijska polja neophodna su za prijenos vitalnih signala i ivotodajne
energije unutar i izmeu ivih bia. Bez njih ona ne bi mogla ispravno funkcionirati ni postojati jer ona
predstavljaju energijsku podlogu njihove fiziologije. Tipian primjer prirodnog kvazistatikog torzij-
skog polja je aura koju posjeduju sva iva bia (mikroorganizmi, bilje, ivotinje i ljudi).
Dosadanja istraivanja upuuju da postoje brojni prirodni emiteri i prijemnici skalarnih valo-
va u naem okoliu. U njih spadaju mozak i nervni sustav te aura ljudi, ivotinja i biljaka. Na skalarnim
valovima temelje se vjerojatno i razni oblici izvanosjetilnog opaanja (IOZ-a) kao to su, primjerice,
telepatija, vidovitost, teleradiestezija i tomu slino. Stoga ne udi da kod tih, jo nedovoljno istrae-
nih i protumaenih paranormalnih fenomena, udaljenost i oklapanje (Faradayev kavez) ne igraju ni-
kakvu ulogu, to je uvjerljivo viekratno potvreno brojnim pokusima.
Tesla je bio uvjeren da skalarni valovi mogu utjecati na misli, ali i da ih nae misli (misaoni
proces) takoer mogu generirati. Skalarne valove drao je odgovornima i za pojavu jo uvijek znan-
stveno nedovoljno istraenih kuglastih munja koje je, uz dosad neponovljiv uspjeh, majstorskom
spretnou proizvodio u svom laboratoriju pomou visokonaponskog visokofrekventnog rezonantnog
transformatora.
Manje ili vie snana torzijska EM polja (vortekse) i skalarne valove takoer mogu spontano
generirati snagom svoga oblika pravilni poliedri (piramide i stoci), piramidolika brda (Rtanj, Visoi-
ca) te jai uzvrtloeni (turbulentni) podzemni vodni tokovi.

Hipoteza o eteru
Poevi od Descartesa i Huygensa fiziari su, elei sve pojave svesti na mehaniku, pretpos-
tavljali da sav prostor ispunjava vrlo fina nezamjetna fluidna tvar (eter) koja ne prua otpor gibanju
tijela. Naprezanja, izoblienja i titranja etera drali su uzrokom sviju fizikih pojava gravitacije, elek-
trinih i magnetskih sila, rasprostiranja svjetlosti itd. Budui da bi eter, po svojim svojstvima, trebao
biti idealan fluid koji se ne suprotstavlja gibanju uronjenih tijela podrazumijeva da u njemu vrijedi
Galilejev princip ustrajnosti.
No, neprilike s hipotezom etera zapoele su kad je Hertz dokazao da je svjetlost transverzalni
EM val., a takav val je mogu samo u krutom elastinom mediju koji jedini moe titrati transverzalno,
to eter, po izvornoj pretpostavci, nije! Budui da se velikim naporom doraena hipoteza o elasti-
nom eteru, kao nositelju elektrinih i magnetskih polja te EM valova, spoticala na nepremostive te-
koe, napokon je bila odbaena. Najvea od njih bila je longitudinalno titranje etera koje ne postoji
kod TEM valova.

Sastavio: Dr. sc. Ivan imatovi, dipl.in.el.