Zbirka UE 2014

Zbirka rijeenih zadataka 0001
Zbirka rijeenih zadataka iz

Uinske elektronike
Verzija 1
1
Sadraj
1 Osnovni spojevi i sklopovi.......................................................................................................................3

2. Diodni ispravljai..................................................................................................................................44
3. Usmjerivai............................................................................................................................................45
3. Izmjenini pretvarai.............................................................................................................................81
4. Istosmjerni pretvarai............................................................................................................................90
5. Izmjenjivai.........................................................................................................................................103
2
1 Osnovni spojevi i sklopovi

1.1. Na slici 1.1 prikazan je jednofazni ispravlja optereen isto induktivnim troilom L. Nacrtajte
valne oblike napona na diodi D i prigunici L, te valni oblik struje prigunice iL. Izraunajte
potrebnu vrijednost induktiviteta prigunice L, tako da vrna vrijednost struje diode ne prekorai
zadanu vrijednost ID, max ! Poznato je:
napon izmjeninog izvora u(t) = 100 sin (314 t),

vrna dozvoljena vrijednost struje diode IDM = 10 A.
Slika 1.1 Jednofazni ispravlja optereen isto induktivnim troilom L.
1
u L t dt .
L
Za struju prigunice vrijedi izraz: i L
Izraunajmo vezu izmeu vrne struje kroz diodu i induktiviteta L.
1 T /2 1 T /2 1
U M sin t d t
L L 0 L 0
I DM u t dt u t dt
U U 2U M
I DM M cos t I M cos cos 0
L 0
L L
Te konano slijedi rjeenje za vrijednost induktiviteta:
2U M 2 100
L 63,7 mH
I DM 314 10
Karakteristini valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.2.
3
Slika 1.2 Karakteristini valni oblici napona i struje prigunice L.
1.2. Slika 1.3 prikazuje jednofazni ispravlja optereen djelatnim troilom R i protuelektromotornom
silom EB. Nacrtajte valne oblike napona na troilu ud(t) i struje troila id(t). Izraunajte sljedee:
a) elektriki kut kod kojeg poinje voenje diode D,

b) elektriki kut voenja diode ,
c) srednju vrijednost struje diode ID, avg,
d) efektivnu vrijednost struje diode ID, rms,
e) srednju snagu P koju troilu predaje izvor izmjeninog napona.
Poznato je:
napon izmjeninog izvor u (t ) 220 2 sin t ,
otpor troila R = 2 ,
napon istosmjernog izvora EB = 200 V.
Slika 1.3 Jednofazni ispravlja optereen djelatnim troilom R i protuelektromotornom silom EB.
Dioda vodi samo kada je napon izmjeninog izvora vei od napona protuelektromotorne sile.
a) Uvjet za poetak voenja diode je u(t) = EB , te slijedi
4
220 2 sin t E B
EB 200
t arcsin arcsin
220 2 220 2
t arcsin 0,6428 0,6981 rad t on 2 ,2 ms
40 o el.
1 rad = 57,32 el.
Slika 1.4 Karakteristini valni oblici napona i struje.
b) Kut voenja diode izraunava se iz izraza
180 2 180 80 100 o el.
c) Srednja vrijednost struje diode
I D , avg
1 T u R (t )
T 0 R
dt
TR

1
220 2 sin t 200 d (t )
= 0,698 rad - = 2,443 rad
1

I D , avg 220 2 sin t d (t ) 200 d (t )
2R
I D , avg
1
2R

220 2 cos t 200 t 10,13 A

d) Efektivna vrijednost struje diode
5
220
2
1 T u R (t ) 1
2
T 0 R
I D , rms dt 2 sin t 200 d (t ) 21,16 A
2R 2
*** zapamtite integral
x 1
sin x sin 2 x
2
2 4
e) Srednja snaga koju izmjenini izvor predaje troilu
P PR PB
P I D2 , rms R E B I D , avg
P 2910 W
Snaga izmjeninog izvora koristi se za disipaciju na otporniku i za punjenje istosmjernog izvora

(baterije).
1.3. Slika 1.5 prikazuje LC titrajni krug bez gubitaka, koji se spaja na izvor istosmjernog napona EB
pomou tiristora T u trenutku t=0. Nacrtajte valne oblike struje titrajnog kruga i(t), napona na
tiristoru uT(t), napona na prigunici uL(t) i napona na kondenzatoru uC(t). Izraunajte vrnu
vrijednost struje titrajnog kruga imax te trajanje voenja tiristora tV, ukoliko je poznato:
napon istosmjernog izvora EB = 100 V,

induktivitet prigunice L = 100 H,
kapacitet kondenzatora C = 100 F.
EB
PWM L
PW M1 C
Slika 1.5 LC titrajni krug bez gubitaka.

Ponovimo temeljne izraze za neprigueni serijski titrajni krug:
E
i (t ) B sin t
L
C
u L (t ) E B cos t
u C (t ) E B 1 cos t
6
Vlastita frekvencije titrajnog kruga:
1 2
2 f
LC T
Perioda titrajnog kruga:
T 2 LC
Tiristor dozvoljava samo tok struje u jednom smjeru, te je mogu samo jedan poluval
(poluperioda) sinusnog titraja. Stoga je vrijeme voenja tiristora jednako poluperiodi titrajnog
kruga:
tV T / 2 LC 314 s
Karakteristini valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.6. Vrna vrijednost struje
titrajnog kruga imax jednaka je:
EB
imax 100 A
L
C
Slika 1.6 Karakteristini valni oblici napona i struje.

1.4. Na slici 1.7 prikazan je tiristorski poluvalni ispravlja optereen omsko-induktivnim troilom.
Zadani su sljedei podaci:
efektivna vrijednost izmjeninog napona US, rms = 120 V,

frekvencija f = 60 Hz,
djelatni otpor troila R = 20 ,
induktivitet troila L = 0,04 H,
7
kut upravljanja tiristora = 45el.
Izraunajte:
a) analitiki izraz za struju u sklopu id(t),
b) srednju vrijednost struje Id, avg,
c) srednju snagu na troilu,
d) faktor snage.
TH R
E_Vs
L
Slika 1.7 Tiristorski poluvalni ispravlja optereen omsko-induktivnim troilom.
Ponovimo, odziv struje sklopa sastoji se od prisilnog i prirodnog odziva (homogeno i partikularno
rjeenje). Na poznate izraze potrebno je primijeniti numeriki postupak rjeavanja, no pokazuje se
da je simulacijsko rjeavanje vrlo jednostavno. Stoga je zadatak rijeen na oba naina.
a) Na temelju zadanih podataka izraunajmo
U S 120 2 169,7 V
20 377 0,04
0,5 0,5
Z R2 L
2 2
2
25
tan 1 L / R tan 1 ( 377 0,04 / 20) 0,646 rad
L / R 377 0,04 / 20 0,754 rad
450 0,785 rad
Na temelju izraunatih izraza, moemo napisati analitiki izraz za struju kruga:
id t 6,78sin t 0,646 2,67e t /0,754 A
Napisana jednadba vrijedi u intervalu t , gdje se kut pronalazi numerikim postupkom,

izjednaavanjem izraza za struju kruga s nulom te rjeavanjem po t. Kao rezultat se dobiva =
3,79 rad (217). Prema tome je kut voenja:
= - = 3,79 0, 785 = 3,01 rad = 172
8
b) Srednja vrijednost struje kruga izraunava se na temelju poznate definicije (integriranje struje
kruga u periodi tijekom kuta voenja)
1 3,79
I d, avg 6,78sin t 0,646 2,67e t /0,754 d t 2,19 A

2 0,785
c) Efektivna vrijednost struje kruga takoer se izraunava na temelju poznate definicije
1 3,79
6,78sin t 0,646 2,67e t /0,754 d t 3, 26 A

2
I d, rms
2
0,785
to omoguava izraunavanje srednje snage na troilu (to je snaga na otporniku R)
P = Id, rmsR = (3,26)2 (20) = 213 W
d) Faktor snage je omjer djelatne i prividne snage:
PF = P/S = 213 / (120)(3,26) = 0,54
Slika 1.8 Karakteristini valni oblici napona i struja.
9
Slika 1.9 Oitanje srednje i efektivne vrijednosti struje.
Slika 1.10 Oitanje djelatne, prividne snage i faktora snage.
1.5. Analizira se transformator sa eljeznom jezgrom i efektivnom povrinom A = 10 cm 2. Primar ima

N1 = 400 zavoja, a sekundar N2 = 200 zavoja. Jezgra ima zrani raspor. Bez spojenog tereta (prazan
hod) ekvivalentni induktivitet magnetiziranja s primarne strane iznosi Lm = 0,1 H. Primar se spaja
na izvor pravokutnog napona frekvencije f = 60 Hz, amplitude 120 V, a sekundar na djelatno troilo
otpora R = 3 . Izraunajte vrnu vrijednost indukcije Bmax u jezgri i amplitudu im, max struje
magnetiziranja. Skicirajte struju primara i izraunajte njenu amplitudu! Nadomjesna shema
transformatora prikazana je na slici 1.11.
Kod modela transformatora s nezanemarivim induktivitetom magnetiziranja, umjesto izraza
N2 N2
i1 i2 vrijedi izraz i1 im i2 .
N1 N1
10
dB
Izrazom u N A povezani su inducirani napon i indukcija.
dt
Slika 1.11 Nadomjesna shema transformatora spojenog na izvor i djelatno troilo.
Nakon integracije slijedi
B
1 T /2 US T
dB 2 Bmax

N1 A 0
U Sdt
N1 A 2
B
i konano rjeenje
US 120
Bmax 1, 25 T
4 N1 A f 4 400
1010 4 60
***Uoite razliku izmeu poznatog izraza U 4, 44 NfBA koji vrijedi za sinusne veliine i
upravo izvedenog izraza U 4 NfBA za pravokutni valni oblik napona. Pokuajte objasniti
razliku u faktoru!
Skicirani valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.12. Simulirani valni oblici napona i
struja prikazani su na slici 1.13.
Slika 1.12 Skicirani valni oblici napona i struja.
11
Struja i napon sekundara (amplitude, pravokutnog valnog oblika) odreeni su izrazima:
N2 200
u2 u1
120 60 V
N1 400
u2 60
i2 20 A
R 3
Struju magnetiziranja odreujemo pomou izraza:
US 120
im, max 5A
4 f Lm 4 60
0,1

Konano slijedi izraz za struju primara koja se sastoji od struje magnetiziranja i prenesene struje
sekundara:
N2 1
i1 i2 i m i2 i m
N1 2
1
i1 20 5 10 5 15 A
2
Slika 1.13 Simulirani valni oblici napona i struje primara (gore); napona i struje sekundara (dolje).
Simulacija u simulacijskom programu SIMPLORER provodi se pomou simulacijskog modela

prikazanog na slici 1.14.
12
E R
TFR1P2W1
Slika 1.14 Simulacijski model u programu SIMPLORER.
1.6. Naponski izvor sinusnog napona u(t) = 100 cos (377t) V napaja nelinearno troilo, tako da struja
troila ima oblik koji se moe izraziti Fourierovim redom kao
i (t ) 8 15 cos(377t 30 0 ) 6 cos( 2 377t 45 0 ) 2 cos(3 377t 60 0 ) A.
Izraunajte:
a) snagu koju preuzima troilo,

b) faktor snage troila,
c) faktor izoblienja struje troila i
d) ukupno harmoniko izoblienje struje troila.
a) Potrebno je izraunati snagu na svakoj frekvenciji pomou Fourierovog reda

P Pn U 0 I 0 U n ,rms I n ,rms cos( n n )
n0 n 1

U n , max I n , max
P U 0 I 0 cos( n n )
n 1 2
100 15 6 2
P 08 cos 30 0 0 cos 45 0 0 cos 60 0
2 2 2 2
100 15
cos 30 0 650 W
2 2
b) Efektivna vrijednost napona izvora je
100
U rms 70,7 V
2
Efektivna vrijednost struje je
2 2 2
15 6 2
I rms 82 14 A
2 2 2
Faktor snage izraunava se kao
13
P P 650
PF 0,66
S U rms I rms 70,7 14
Faktor snage moe se izraunati i na drugi nain
15
cos(0 300 )
I1,rms cos(1 1 ) 2
PF 0,66
I rms 14
c) Faktor izoblienja izraunavamo

15
I1,rms

2
DF 0,76
I rms 14
d) Ukupno harmoniko izoblienje odreuje se pomou izraza
2
15
142
2
I rms I1,2rms 2
THD 2 0,86 86 %
I1,2rms 15

2
1.7. U sklopu na slici 1.15 sklopka S periodiki uklapa i isklapa, tako da je uklopljena i isklopljena po
10 ms. Nacrtajte valne oblike napona na prigunici uL i struje prigunice iL. Izraunajte srednju
snagu koju izvor EB1 predaje izvoru EB2 ukoliko je poznato:
naponi istosmjernih izvora EB1 = 100 V; EB2 = 200 V,

induktivitet prigunice L = 10 mH .
L EB2
EB1
D
Slika 1.15 Netransformatorski prijenos energije.
Pretpostavimo sklop s poetnim uvjetima jednakim nuli. Sklopka S se zatvara i poinje interval tZ
u trajanju od 10 ms. Tijekom tog intervala struja u petlji EB1, S, L linearno raste prema zakonu
14
i L di / dt Z t
E B1
di / dt Z 10 10 3 A/s
L
u L E B1 L di / dt Z
te po zavretku intervala tZ postie vrnu vrijednost
E B1 t Z
I LM di / dt Z t Z 100 A
L
Na kraju intervala tZ u prigunici je akumulirana energija
I LM
2
W LM L 50 J(Ws)
2
Po zavretku intervala tZ sklopka S se otvara, te poinje interval tO. Prigunica sada predaje
akumuliranu energiju naponskom izvoru EB2, te vrijede izrazi:
u L E B 2 200 V
u L L di / dt O
EB2
di / dt O 20 10 3 A/s
L
Uoite naizgled paradoksalnu injenicu da izvor nieg napona predaje energiju WLM izvoru vieg
napona. Radi se o tzv. netransformatorskom prijenosu energije pomou prigunice.
Budui da je inducirani napon na prigunici dvostruko vei no tijekom intervala tZ, to je i brzina
pada struje vea. Struja u petlji EB2, L, D pada prema izrazu
i I LM di / dt O t
Struja u krugu pada na nulu nakon intervala tX
I LM
I LM di / dt O t X tX 5 ms
di / dt Z
Srednja snaga koju jedan izvor predaje drugome jednaka je
WLM W LM 50
P 2,5 kW
T t Z t O 20 10 3
Na slici 1.16 prikazani su valni oblici napona i struje prigunice.
15
Slika 1.16 Valni oblici napona i struje prigunice.
1.8. Analizira se rad poluvalnog ispravljaa optereenog induktivnim troilom (slika 1.17). Nacrtajte
valne oblike napona i struje induktivnog troila, te izraunajte srednju vrijednost napona i struje
troila i snagu na djelatnom dijelu troila. Zadano je:
izmjenini izvor amplitude Um = 100 V i frekvencije f = 60 Hz,

djelatni otpor troila R = 2 , induktivitet troila L = 25 mH.
Slika 1.17 Poluvalni ispravlja optereen induktivnim troilom.
Ukoliko se paralelno induktivnom troilu spoji poredna dioda D2 ponaanje sklopa se bitno
mijenja u odnosu na poluvalni ispravlja optereen samo induktivnim troilom.
Potrebno je uoiti trenutke voenja ispravljake diode D1 i poredne diode D2. Oigledno je da
obje diode ne mogu istovremeno voditi (prema KZN za petlju izvor-D1-D2). Slijedi da dok jedna
dioda vodi, druga zapire. Prema tome, mogu se uoiti 2 topoloka stanja sklopa prikazana na slici
1.18.
16
a) b)
Slika 1.18 Dva topoloka stanja sklopa
Dioda D1 vodi kada je napon izmjeninog izvora pozitivan (a), dok dioda D2 vodi kada je napon
izmjeninog izvora negativan (b). Tijekom stanja a) na troilu je napon izmjeninog izvora, dok je
tijekom stanja b) troilo kratko spojeno, dakle na njemu je napon 0. Prema tome, napon na troilu
je poluvalno ispravljeni sinusni napon. Sklop nije odmah po ukljuenju u ustaljenom stanju, no
ovdje emo rjeavati ustaljeno stanje, s valnim oblicima prikazanim na slici 1.19.
Ovaj se zadatak jednostavno rjeava izraunavanjem srednje vrijednosti napona na troilu

integriranjem, no mi emo primijeniti metodu Fourierovog reda, koji za poluvalno ispravljeni
napon ima oblik
Um Um
2U m
u (t ) sin( 0 t ) cos( n 0 t )
n 2 , 4 , 6 n 1
2
2
Struja troila takoer se moe izraziti pomou Fourierovog reda primjenom superpozicije i
izraunavanjem svakog lana zasebno. Srednja vrijednost struje troila odreena je samo srednjom
vrijednosti napona na troilu, to daje istosmjerni lan Fourierovog reda
17
U m 100
U0 31,8 V

U 31,8
I0 0 15,9 A
R 2
Uoimo da struja troila nije nevalovita, ve ima valovitost uzrokovanu viim harmonicima
napona na troilu. U sluaju nevalovite struje troila I0, srednja snaga na djelatnom dijelu troila
jednostavno bi se izraunala primjenom izraza
P0 I 02 R
.
Za valovitu istosmjernu struju troila primjenjujemo izraz
P0 I rms
2
R,
a efektivnu vrijednost struje troila Irms izraunavamo pomou komponenata Fourierovog reda.
Amplitude izmjeninih komponenata struje troila izraunavamo na temelju fazorske analize:
Un
In ;
Zn
Z n R jn 0 L 2 jn 377 0,025 .
Izraunajmo izmjenine amplitude napona
U m 100
U1 50 V
2 2
2U
U 2 2 m 21,2 V
2 1
2U
U 4 2 m 4,24 V
4 1
2U
U 6 2 m 1,82 V
6 1
Tako se dobiva tablini prikaz traenih komponenata Fourierovog reda
n Un(V) Zn() In(A)

0 31,8 2 15,9
1 50 9,63 5,19
2 21,2 18,96 1,12
4 4,24 37,75 0,11
6 1,82 56,58 0,03
Ukupna efektivna vrijednost struje troila dobiva se pomou izraza

2 2 2

5,19 1,12 0,11
I rms I k2,rms 15,9 2 16,34 A
k 0 2 2 2
18
Konano slijedi snaga disipirana na otporniku R
P I rms
2
R (16,34) 2 2 534 W
1.9. Ponovo analiziramo poluvalni ispravlja optereen induktivnim troilom, s porednom diodom
spojenom paralelno troilu (slika 1.20).
Slika 1.20 Poluvalni ispravlja s porednom diodom optereen induktivnim troilom.
Efektivna vrijednost napona izmjeninog naponskog izvora je Urms = 240 V, frekvencija f = 60 Hz,
dok je djelatni otpor troila R = 8 .
a) Pretpostavite da je induktivitet troila beskonano velik (idealizacija). Izraunajte snagu na

troilu i faktor snage sa strane izvora. Skicirajte valne oblike napona na troilu i struja dioda D1 i
D2.
b) Izraunajte srednju vrijednost struje svake diode.
c) Odredite induktivitet L takav da valovitost struje troila (peak to peak) na iznosi vie od 10 %
srednje vrijednosti struje troila.
Srednja vrijednost struje induktivnog troila ovisi samo o srednjoj vrijednosti napona na troilu i
djelatnom otporu. Induktivitet troila samo odreuje valovitost struje, odnosno utjee na
izmjenine lanove Fourierovog reda. Ukoliko je induktivitet troila beskonano velik,
impedancija troila za izmjenine lanove Fourierovog reda je takoer beskonano velika, te je
struja troila nevalovita, bez izmjenine komponente.
UO Um L
iO (t ) I O
R R R
Uporaba velike prigunice (velikog induktiviteta) i poredne diode jami gotovo konstantnu struju
troila. Amplituda valovitosti struje troila moe se izraunati kao da je jednaka amplitudi prvog
izmjeninog lana u Fourierovom razvoju. Stoga je peak to peak valovitost jednaka
I O 2I 1
19
a) Srednju vrijednost struje troila moemo odrediti pomou srednje vrijednosti poluvalno
ispravljenog sinusnog napona
iO (t ) I O
UO

Um

240 2 /
13,5 A I rms
R R 8
Snaga disipirana na otporniku tada je
P I rms
2
R 13,5 2 8 1459 W
Efektivna vrijednost struje izvora jednaka je
1
I s ,rms 13,5 2 d (t ) 9,55 A
2 0
Faktor snage jednak je
P 1459
PF 0,637
U s , rms I s , rms 240 9,55
Traeni valni oblici prikazani su na slici 1.21.
b) Iz slike moemo vidjeti da diode vode simetrino, svaka po pola periode izmjeninog napona.
Prema tome je srednja vrijednost struje dioda
20
I O 13,5
I D1 I D 2 6,75 A
2 2
c) Vrijednost induktiviteta potrebnog da se valovitost struje troila ogranii na 10 % srednje

vrijednosti struje troila moe se odrediti iz osnovnog harmonika.
Um 2 240
Amplituda osnovnog harmonika (n=1) odreena je izrazom U 1 170 V .
2 2
Valovitost struje troila mora se ograniiti na iznos iO 0,1 13,5 1,35 A koji odgovara
amplitudi 1,35/2 = 0,675 A. Impedancija troila na osnovnoj frekvenciji mora tada biti jednaka
U1 170
Z1 251
I1 0,675
to se moe prikazati kao
Z 1 251 R jL 8 j 377 L .
Budui da je omski otpor R zanemarivog iznosa prema ukupnoj impedanciji, to se induktivitet

moe priblino odrediti iz izraza
Z1 251
L 0,67 H
377
U stvari zbog zanemarenja viih harmonikih lanova (n>1) vrijednost induktiviteta treba ipak biti
malo vea od izraunatih 0,67 H.
1.10. Tiristor T upotrebljava se za uklapanje otpornikog grijaa snage P na izvor istosmjernog napona
UB (slika 1.22). Potrebno je odrediti:
a) minimalnu vrijednost induktiviteta LS potrebnu da se prilikom uklapanja tiristora ne prekorai
maksimalna dozvoljena brzina porasta struje,
b) minimalno potrebno trajanje okidnog impulsa da bi tiristor ostao u stanju voenja ukoliko se
pretpostavi da je u krugu troila umjesto prigunice LS sada vea prigunica Ld = 10 mH,
c) maksimalnu vrijednost toplinskog otpora hladnjaka za sluaj trajnog optereenja tiristora T
(ustaljeno stanje).
Poznati su podaci:
snaga otpornikog grijaa P = 5 kW,

napon istosmjernog izvora UB = 100 V,
maksimalna brzina porasta struje (di/dt)MAX = 50 A/s,
struja prihvaanja tiristora IL = 100 mA,
toplinski otpor silicij-kuite RthJC = 0,1 K/W = 0,1 C/W,
toplinski otpor kuite-hladnjak RthCH = 0,05 K/W,
temperatura okoline TAmb = 50 C,
21
maksimalna dozvoljena temperatura Si TJ = 110 C,

napon praga tiristora U(TO) = 1,2 V,
dinamiki otpor tiristora rT = 20 m.
TH Ls_Ld
E_B Rd_P
Slika 1.22 Sklop napaja otporniki grija iz istosmjernog izvora napona.
Slika 1.23 Valni oblik struje troila.
Pri rjeavanju ovog zadatka susreemo se s nekoliko razliitih problema. Prvi je problem
odreivanje minimalnog dodatnog serijskog induktiviteta LS potrebnog da se prilikom uklapanja
tiristora ne prekorai maksimalna dozvoljena brzina porasta propusne struje (to je kataloki
podatak). Simulirani valni oblik pokazuje ve poznatu injenicu, da je valni oblik struje troila
nakon uklapanja tiristora eksponencijalan (slika 1.23). Po zavretku prijelazne pojave struja
dosee ustaljenu vrijednost ITS.

t

iT (t ) I TS 1 e

UB
t

iT (t ) 1 e L/R
Rd

22
U B Rd L / R
t
di / dt e
Rd L
Oigledno je da se maksimalna vrijednost izraza postie u poetnom trenutku t = 0.
UB
di / dt MAX
L
Odmah zakljuujemo da ispravnim izborom dodatnog serijskog induktiviteta LS moemo podesiti

brzinu porasta struje tiristora na eljenu razinu.
UB 100
LS min 2 10 6 2 H
di / dt MAX 50 10 6
Minimalna potrebna vrijednost dodatnog serijskog induktiviteta je LSmin = 2 H.
Sljedei problem je odreivanje minimalnog potrebnog trajanja okidnog impulsa tiristora tmin.
Ukoliko okidni impuls tiristora zavri prije nego to struja tiristora naraste na vrijednost struje
prihvaanja (engl. Latching current) IL tiristor e isklopiti. Za rjeavanje ovog zadatka potrebni su
nam podaci o otporu troila Rd i struji tiristora u ustaljenom stanju koje izraunavamo na sljedei
nain.
U B2 100 2
Rd 2
Pd 5000
U 100
I d I TS B 50 A
Rd 2
Ponovimo sada izraz za struju tiristora tijekom prijelazne pojave i izjednaimo je sa strujom
prihvaanja
t
MIN
iT (t ) I TS 1 e IL

to nakon nekoliko koraka daje rjeenje
I Ld I
t min ln 1 L ln 1 L
I TS Rd I TS
10 10 3 0,1
t min ln 1 5 10 (0.002)
3
2 50
t min 10 5 10 s
Okidni impuls tiristora treba minimalno trajati 10 s da bi tiristor po njegovu zavretku ostao u
stanju voenja. To se moe vidjeti na poveanom detalju simulacijskog rjeenja valnog oblika
struje troila (slika 1.24).
23
Slika 1.24 Valni oblik struje troila (uveano).
Posljednji je problem toplinskog prorauna. Da bi se odvela toplina stvorena u poluvodiu zbog

voenja struje, potrebno je poluvodi montirati na odgovarajue rashladno tijelo (odgovarajueg
toplinskog otpora), slika 1.25.
Slika 1.25 Poluvodi montiran na rashladno tijelo.
24
Slika 1.26 Pojednostavnjeni statiki (gornji) i dinamiki (donji) model toplinskog kruga poluvodikog ventila.
U razumijevanju problema moe nam pomoi pojednostavnjeni statiki (gornji) i dinamiki

(donji) model toplinskog kruga poluvodikog ventila (slika 1.26).
Najprije je potrebno odrediti snagu koja se razvija u tiristoru u ustaljenom stanju
PT U (TO ) I TS rT I TS2
PT 1,2 50 20 10 3 50 2 60 50 110 W
Razvijena snaga PT = 110 W (modelirana kao strujni izvor I_P) na svim toplinskim otporima ne
smije stvoriti veu razliku temperature u odnosu na temperaturu okoline od dozvoljene, tako da
temperatura silicija ne prijee maksimalnu dozvoljenu vrijednost. U elektrikoj analogiji
toplinskih pojava, razlici temperature odgovara pad napona. Stoga se moe pisati za ukupni
toplinski otpor
T T TAmb
R th
PT
RthJC RthCH RthH J
PT
Kao rjeenje, trai se maksimalni doputeni toplinski otpor hladnjaka RthHMAX
TJ TAmb
RthH RthJC RthCH
PT
110 50
RthH 0,1 0,05 0,545 0,15 0,4 K/W
110
Potrebno je odabrati toplinski otpor hladnjaka 0,4 K/W ili manji!
25
1.11. Slika 1.27 prikazuje kataloku ovisnost gubitaka diode SKKD 26 (proizvoa SEMIKRON) o
srednjoj vrijednosti struje diode, trajanju voenja diode kao parametru i temperaturi okoline. Uz
koritenje dijagrama sa slike i poznatih podataka odredite srednju vrijednost struje troila
(nevalovite) kojom smijemo opteretiti jednofazni, odnosno trofazni usmjeriva u mosnom spoju
koristei diodu SKR 45. Provjerite rjeenje na drugom katalokom grafu.
Poznati su podaci:
toplinski otpor silicij-kuite RthJC = 0,6 K/W,

toplinski otpor kuite-hladnjak RthCH = 0,2 K/W,
toplinski otpor hladnjaka RthH = 0,7 K/W,
maksimalna dozvoljena temperatura silicija TJ = 125 C,
temperatura okolnog zraka TAmb = 50 C.
Ukoliko je struja troila kontinuirana i nevalovita, tada je struja kroz pojedinu diodu ispravljaa
pravokutnog valnog oblika, ali razliitog trajanja za razliite spojeve ispravljaa. Kod jednofaznog
mosnog spoja ispravljaa trajanje struje diode je 180 el., te rjeenje treba traiti na krivulji rec180
(engl. rectangular). Kod trofaznog mosnog spoja ispravljaa, trajanje struje diode je 120 el., te
rjeenje treba traiti na krivulji rec120.
Slika 1.27 Ovisnost gubitaka diode o srednjoj vrijednosti struje diode, trajanju voenja diode kao parametru i temperaturi
okoline.
Na apscisi grafa nalazi se IFAV, tj. srednja vrijednost propusne struje diode. Potrebno je poznavati
odnos srednje vrijednosti struje diode i struje troila Id, a to je za
jednofazni mosni spoj Id = 2 IFAV IFAV = Id /2
26
trofazni mosni spoj Id = 3 IFAV IFAV = Id /3
Iz poznatih podataka (toplinski otpori i temperature) odredimo maksimalnu dozvoljenu disipaciju

na svakoj od dioda.
T TJ T Amb 125 50 75
PD 50 W
Rthi RthJC RthCH RthH 0,6 0,2 0,7 1,5
Slika 1.28 Ovisnost gubitaka diode o srednjoj vrijednosti struje diode, trajanju voenja diode kao parametru i temperaturi
okoline.
Povucimo na slici 1.28 horizontalnu liniju za P = 50 W i oznaimo presjecita s krivuljama rec120
i rec180. Spustimo se od presjecita na apscisu i dobivamo traene srednje vrijednosti struja dioda
za
jednofazni mosni spoj IFAV2 = 38 A,
trofazni mosni spoj IFAV3 = 34 A.
to daje konano rjeenje za maksimalnu ostvarivu srednju vrijednost struje troila za

jednofazni mosni spoj Id2 = 2*IFAV2 = 76 A,
trofazni mosni spoj Id3 = 3*IFAV2 = 102 A.
Provjerimo rjeenje na desnoj polovici katalokog grafa. Presjecite vertikalne linije povuene od
Tamb = 50 C, i horizontalne linije povuene od P = 50 W nalazi se na krivulji koja odgovara
ukupnom toplinskom otporu sustava RthJA = 1,5 K/W.
1.20. Za poluvalni ispravlja s djelatnim troilom (slika 1.29) efektivna vrijednost napona izmjeninog
izvora iznosi 220 V, f = 50 Hz, otpor troila je 10 . Karakteristini valni oblici napona i struja
prikazani su na slici 1.30. Treba odrediti:
a) srednju vrijednost struje troila,

b) srednju vrijednost snage koja se disipira na troilu,
c) faktor snage sklopa.
27
Slika 1.29 Poluvalni ispravlja s djelatnim troilom.
a) Budui je maksimalna vrijednost napona izvora jednaka:
Us 2 U s, rms 2 220 310,2 V
Srednja vrijednost napona je:
U s 310,2
Ud 98,8 V

a srednja vrijednost struje:
Ud Ud
Id 9,88 A
Rd Rd
Slika 1.30 Karakteristini valni oblici napona i struja za ispravlja s djelatnim troilom.
28
b) Srednja vrijednost snage na troilu je:
U d,2 rms U s2 310,2 2

PI 2
Rd 2405,6 W
4 10
d, rms
Rd 4 Rd
c) Efektivna vrijednost struje troila je:

Us
I d,rms I s, rms 15,51 A
2 Rd
te je faktor snage:
P P 2405,6
0,705
S U s, rms I s, rms 220 15,51
1.21. Za poluvalni ispravlja s porednom diodom i preteno induktivnim troilom (slika 1.31), efektivna
vrijednost napona izvora je 220 V, f= 50 Hz, a Rd = 10 . Pretpostavka je da je Ld za praktine
primjene neizmjeran. Potrebno je odrediti:
a) snagu koju uzima troilo i faktor snage

b) srednju vrijednost struje svake diode
c) odrediti Ld ako struja od vrha do vrha nije vea od 10 % vrijednosti srednje struje
Slika 1.31 Poluvalni ispravlja s porednom diodom optereen induktivnim troilom.
a) Napon na Rd , Ld troilu za poluvalni ispravlja sinusnog napona ima srednju vrijednost:

U
Ud s

te je srednja vrijednost struje troila:
Ud Us 220 2
Id 9,87 A
Rd R d 10
Srednja snaga na otporu je:
Pd I s2 Rd 9,87 2 10 974,2 W
Efektivna vrijednost struje izvora odreuje se iz izraza:
29
1 2 1
I s d t 9,87 2 d t 6,98 A
2 0
I s ,rms
2 0
Faktor snage je:
P P 974,2
0,634
S U s , rms I s ,rms 220 6,98
b) Svaka dioda vodi tijekom jednog poluvala izmjeninog napona. Srednja vrijednost struje
svake diode je:
I 9,87
ID d 4,93 A
2 2
c) Induktivitet odreen doputenom promjenom struje troila 10 % moe se odrediti
aproksimiranjem za osnovnu frekvenciju Fourierovog reda. Vrna vrijednost osnovnog harmonika
napona na troilu (n = 1) ima amplitudu:
2
U 1 U s,rms 155,1 V
2
Valovitost struje od vrha do vrha ograniena je na:
id 0,1 I d 0,1 9,87 0,987 A

i odgovara joj amplituda:
0,987
0,493 A
2
Impedancija troila za osnovnu frekvenciju za to je:
U 155,1
Z1 1 316,5
I1 0,49
odnosno:
Z 1 Rd jLd 10 j 314 Ld 316,5
Budui da se otpor od 10 prema cijeloj impedanciji moe zanemariti, priblina vrijednost
induktiviteta je:
Z
Ld 1 1,008 H

U stvarnosti e induktivitet biti neto vei od 1,008 H jer su Fourierovi lanovi vii od n=1 u ovoj
procjeni zanemareni.
1.22. Projektirati sklop koji na djelatnom troilu od 100 daje srednju vrijednost napona 40 V. Na ulazu
je izmjenini izvor efektivne vrijednosti 120 V i frekvencije 60 Hz. Izraunati snagu disipiranu na
otporniku kao i faktor snage izmjeninog izvora.
30
Slika 1.32 Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja optereen djelatnim troilom.
Najjednostavnije i najekonominije rjeenje je upotreba jednofaznog poluvalnog upravljivog

ispravljaa s prethodno opisanom upravljakom karakteristikom, prikazan na slici 1.31.
Koritenjem donje jednadbe i uvrtavanjem poznatih podataka dobiva se potrebni kut
upravljanja .
Us
Ud 1 cos
2
2 2
cos U d
1
1 cos 1 40 1 61,2 1,07 rad
Us 2 120
Za izraunavanje snage troila potrebna je efektivna vrijednost napona na troilu:
2 120 1,07 sin 2 1,07
U d , rms 1 75,6 V
2 2
Sada se moe izraunati snaga troila:
U d2, rms 75,6 2
P PR 57,1 W
R 100
Te konano slijedi izraunavanje faktora snage kao omjera djelatne i prividne snage.
P P 57,1
0,63
S U s ,rms I s , rms 120 75,6
100
1.23. Izvesti izlaznu karakteristiku jednofaznog spoja s porednom diodom iz ekvivalentnosti dva
jednofazna spoja s porednom diodom i jednofaznog mosnog spoja, slika 1.32.
Slika 1.33 Dva jednofazna spoja s porednom diodom. S crticom su oznaene veliine polumosnog spoja.
U intervalu u kojem nema komutacije pad napona na komutacijskim induktivitetima je jednak i

jednak je nuli. U intervalu u kojem se odigrava komutacija sve etiri diode vode istodobno, pa je
opet pad napona na komutacijskim induktivitetima jednak. Zato se komutacijski induktiviteti
mogu spojiti u paralelu, i oito izmjenini naponski izvori.
Izlazna karakteristika jednofaznog mosnog spoja (s crticom su oznaene veliine polumosnog

spoja):
31
2U s X k Id
Ud 1
Us
2U s' X k' I d
2U d' 1
2U s'
Dakle, izlazna karakteristika jednofaznog spoja s porednom diodom je:
U s' X'I
U d' 1 k 'd
2U s
Ili pisano bez crtica:
U X I
U d s 1 k d
2U s
Na slici 1.33 prikazane su normirane izlazne karakteristike jednofaznog mosnog spoja i

jednofaznog spoja s porednom diodom. Za polumosni spoj podrazumijevaju se jednofazni s
porednom diodom ili jednofazni sa srednjom tokom.
Slika 1.34 Normirane izlazne karakteristike jednofaznog mosnog spoja i jednofaznog spoja s porednom diodom.
1.24. Potrebno je izravno izvesti izlaznu karakteristiku jednofaznog spoja s porednom diodom, slika
1.35.
32
Slika 1.35 Jednofazni diodni spoj s porednom diodom optereen induktivnim troilom.
Vrijedi:
u d u D 2
Us A Us A
Ud f
T
Pad napona zbog komutacije. Izraun povrine A, slika 1.37:
dik
Lk U s sin t
dt
1
dik U s sin t d t
Lk
Id
1 u
dik U s sin t d (t )
0 X k 0
A X k Id
Na slici 1.36 prikazani su karakteristini valni oblici napona i struja.
33
Slika 1.36 Karakteristini valni oblici napona i struja spoja s porednom diodom.
Slika 1.37 Jednofazni diodni spoj s porednom diodom komutacijska struja ik.
Dakle:
Us X k Id Us X k Id
Ud 1 1
U s 2 2U s
1.25. Na slici 1.38 prikazan je idealni transformator.
34
Slika 1.38 Idealni transformator.
Oznaiti, po elji, smjerove struja i polaritete napona. Neka je prijenosni omjer n = N1/N2 = 2.
Neka je struja sekundara pravokutnog valnog oblika prikazanog na slici 1.39. Amplituda struje je
I.
Slika 1.39 Valni oblik struje sekundara.
Potrebno je nacrtati valni oblik struje primara i odrediti njezinu amplitudu. Valni oblik struje
primara prikazan je na slici 1.39.
Slika 1.40 Valni oblik struje primara.
1.26. Izvedite openiti izraz za trajanje komutacije u izmjeninom strujnom krugu prikazanom na slici
1.41. Karakteristini valni oblici napona i struja tijekom komutacije prikazani su na slici 1.42.
Ovisnost trajanja komutacije o kutu upravljanja prikazana je na slici 1.43.
35
Slika 1.41 Izmjenini strujni krug za analizu komutacije.
Slika 1.42 Karakteristini valni oblici napona i struja tijekom komutacije.
U energetskoj elektronici komutacija je prijelaz struje s jedne grane sklopa na drugu. Za ilustraciju
neka nam poslui nadomjesna shema s mehanikim sklopkama (koje kasnije mogu biti
nadomjetene diodama ili tiristorima). Slika 1.41 predstavlja nadomjesnu shemu komutacijskog
kruga (openitog):
36
dik
uk u2 u1 ( Lk 1 Lk 2 )
dt
1
Lk
ik u k dt
Lk 1 Lk 2 Lkg
Lk Lk 1 Lk 2
Slika 1.43 Ovisnost trajanja komutacije o kutu upravljanja .
37
Slika 1.44 Komutacija u izmjenjivakom reimu rada (definicije kuteva , , , u ).
PRETPOSTAVKE:
tijekom komutacije struja I je konstantna (kontinuirana i nevalovita),

prije komutacije struju I vodila je grana 1, a nakon komutacije vodi je grana 2.
INJENICE:
Za vrijeme trajanja komutacije (tk, u elektrinim stupnjevima izraava se kao u) obje grane
(ventila) vode istovremeno struju, u stvorenoj petlji nastaje napon komutacije uk = u2 - u1 koji
uzrokuje struju komutacije ik. Promjeni struje u krugu (i1 pada na 0, i2 raste na I) opire se ukupni
komutacijski induktivitet Lk = Lk1+ Lk2.
DEFINICIJE:
Komutacijska grupa je grupa ventila koji periodiki i u slijedu komutiraju neovisno od

drugih grupa.
Komutacijski broj q je broj ventila u komutacijskoj grupi.
Pretvara moe biti s mrenom komutacijom, troilom komutiran i s vlastitom komutacijom.
Primjer 1: komutacija kod mreom voenog usmjerivaa
Neka je u openitom komutacijskom krugu u1 = uR, u2 = uS, (meusobni fazni pomak 2 / 3).
Komutacija u mreom voenom usmjerivau nije trenutna, a to nije niti poeljno zbog niza
problema (veliki di/dt, gubici, prenaponi itd.).
Do prirodne (mreom voene) komutacije moe doi samo ukoliko je u2 u2 . Kod dioda
komutacija poinje uvijek u = 0, a kod tiristora se moe odgoditi.
Prouimo sliku 1.41 koja prikazuje naponsko-strujne odnose tijekom komutacije. Napon
komutacije jednak je nuli u presjecitu napona u1 i u2 (jednak je linijskom naponu) i odgovara kutu
upravljanja = 0.
Kut v = t mjerimo od te toke ( = 0), te vrijedi:
uk uS u R 2 U k sin v v u
u t t 2 t
1
t 2
gdje je Lk ukupni komutacijski induktivitet, a Uk efektivna vrijednost linijskog napona.
Izraz za struju komutacije
t t 2
1 1 2 U k
ik u k d 2 U k sin( ) d ( ) cos cos v
Lk t1 Lk t1
Lk
38
2 U k
iko (1 cos v) 0
Lk
Kada je v = + u komutacija zavrava, te vrijedi ik = I = Id
2 U k
Id cos cos( u )
Lk
Slijedi izraz za trajanje komutacije (u = tk):
Lk I d
cos( u ) cos
2 U k
Id
u arccos cos
2 Ik
ukoliko je Ik=Uk/Lk
U sluaju jednakih komutacijskih induktiviteta po granama (Lk1 = Lk2) napon na troilu je
1 1 1
u d u 2 u k u 2 (u 2 u1 ) (u1 u 2 )
2 2 2
to predstavlja aritmetiku sredinu napona faza koje komutiraju.
U izmjenjivakom reimu rada ( = 90) moe doi do problema s trajanjem komutacije, a

problem je prikazan na slici 1.43. Da bi komutacija bila ostvariva u irim uvjetima, tada = 180
mora biti vei od zbroja kuta komutacije u i kuta koji odgovara vremenu oporavljanja tiristora.
Definira se kut (granica komutacije) kao
u 180 u
kut sigurnosti komutacije: = todm

kut sigurnosti upravljanja: = 180
preporua se 2tg
Ovisnost trajanja komutacije u o kutu upravljanja (takoer i o iznosu struje Id) lijepo se moe
uoiti sa slike 1.42. Na slici je uoljivo da (rafirana povrina) komutacija uzrokuje pad napona
Dx.
u u
3 1 3 2 3 2
Dx u k dv U k sin v dv U k cos cos( u )
2 2
2
3 3 L 3 L
Lk I d k I d X I d 6 f k I d
2 2 2
39
Gornja jednadba vrijedi za trofazni most. Sasvim openito za zasjenanu povrinu vrijedi:
u
1 di 1
A
u

k dt Lkg I d Lkg uk
dt 2
gdje je Lkg komutacijski induktivitet grane. Vrijedi openiti izraz za gubitak napona tijekom
komutacije:
Dx f s q Lkg I d
gdje je f - frekvencija mree

s - 1 za SRT, 2 za MOST
q - broj komutacija u komutacijskoj grupi (jednak broju ventila u komutacijskoj grupi)
(primjerice za 3FSRT vrijedi: Dx 3 f Lkg I d )
Relativni pad napona (induktivni): dx = Dx/Udi
1.27. U sklopu na slici 1.45 sklopka S zatvara se u trenutku t = 0. Ako je E1 = 200 V, E2 = 320 V, Lk1 = 30
H, Lk2 = 60 H i Id = 100 A;
nacrtajte valni oblik napona na troilu ud i struje i1 i i2,

izraunajte trajanje komutacije i brzinu porasta struje i2.
S D2
Lk2
Lk1
D1
E2 E1 Id
Slika 1.45 Izmjenini strujni krug za analizu komutacije.
Za isti sklop pretpostavite umjesto istosmjernih izmjenine izvore E1 = u1(t) = 200 sin(314t), E2 =
u2(t) = 300 sin(314t + 2/3), a sklopka S zatvara se u trenutku t = /3. Komutacijski induktiviteti
jednakog su iznosa Lk1 = Lk2 = Lk = 45 H, struja troila Id = 100 A;
nacrtajte valni oblik napona na troilu ud i struja i1 i i2,

izraunajte trajanje komutacije u sklopu.
Rjeenju moemo pristupiti najprije simulacijski pomou simulacijskog programa SIMPLORER

(slika 1.46). Da bi bolje uoili stanje prije zatvaranje sklopke, pomaknut je trenutak zatvaranja
sklopke u t = 100 us.
to se moe vidjeti iz simulacijskog rjeenja za komutaciju u istosmjernom krugu?
40
Inducirani naponi na komutacijskim induktivitetima Lk1 i Lk2 tijekom komutacije nisu jednaki, jer
su komutacijski induktiviteti razliitog iznosa,
napon na troilu tijekom komutacije nije jednak aritmetikoj sredini napona koji komutiraju!
Zato?
trajanje komutacije iznosi tk = 75 s .
rijeite zadatak analitiki.
Slika 1.46 Karakteristini valni oblici napona i struja tijekom komutacije u istosmjernom krugu.
Rjeavanje komutacije u izmjeninom krugu neto je sloenije. Simulacijsko rjeenje (slika 1.46)
ukazuje na sljedee:
premda se sklopka S zatvara pri kutu /3, znai t = 3,33 ms, u tom trenutku nije mogu poetak
komutacije, odnosno prelazak struje grane 1 na granu 2. U tom trenutku je napon izvora grane
2 manji od napona izvora grane 1, te je dioda D2 zaporno polarizirana. Treba priekati da bude
u2 > u1, to je ispunjeno u trenutku t = 12 ms,
budui da su u ovom sluaju komutacijski induktiviteti jednaki, inducirani naponi na njima
tijekom komutacije su takoer jednaki, ali suprotnog predznaka,
napon na troilu tijekom komutacije jednak je aritmetikoj sredini napona koji komutiraju,
priblino trajanje komutacije je 0,4 ms.
rijeite zadatak analitiki.
41
Slika 1.47 Karakteristini valni oblici napona i struja tijekom komutacije u izmjeninom krugu.
Neto detaljniji prikaz komutacije nalazi se na slici 1.48. Jasno se moe vidjeti da se struje u
granama 1 i 2 ne mijenjaju po linearnom zakonu, ve sinusnom.
Slika 1.48 Karakteristini valni oblici napona i struja tijekom komutacije u izmjeninom krugu (uveano).
Za prouavanje svojstava komutacije, posebno ovisnosti trajanja komutacije o razliitim

parametrima komutacijskog kruga, vrlo je pogodna interaktivna simulacija Parameters of Current
Commutation (Theory) u simulatoru IPES, slika 1.49.
42
Slika 1.49 Simulacijski program IPES.
2. Diodni ispravljai
2.1. Izraunati izlaznu karakteristiku diodnog ispravljaa u trofaznom mosnom spoju (slika 2.1), ako je
zadano:
Ul,rms = 380 V (efektivna vrijednost linijskog napona),
Sks = 12 MVA (prividna snaga kratkog spoja mree),
f = 50 Hz.
Slika 2.1 Diodni ispravlja u trofaznom mosnom spoju.
Izlazna karakteristika je:
43
3 3 X I
Ud U s 1 k d
3U s
3U s 2U l , rms

Ud
3 2
U l , rms 1
X k Id 1,35 U l , rms 1 X k Id

2U l ,rms 2 380

Treba nai Xk:
U s , rms 3 U s2, rms
S ks 3 U s , rms I s , rms 3 U s , rms
Xk Xk
3 U s2,rms 3 220 2
Xk 12,1 m
S ks 12 10 6
Dakle:
12,1 10 3 I d
U d 1,35 380 1
2 380
U d 513 11,6 10 3 I d
Koliki je izlazni napon kod Id = 1000 A?
U d 513 11,6 501V
3. Usmjerivai
3.1. Izvesti izlaznu karakteristiku jednofaznog spoja sa srednjom tokom. Uzeti da amplituda napona
polunamota iznosi Us /2.
Rezultat je:
U X I
U d s 1 k d
Us
A zatim uzeti da amplituda napona polunamota iznosi Us, pa opet izraunati izlaznu karakteristiku.
Nacrtati obje karakteristike u normiranom obliku (normirana struja je XkId/Us). to se moe
zakljuiti?
3.2. Izvesti izlaznu karakteristiku idealnog tiristorskog usmjerivaa u jednofaznom mosnom spoju
prikazanog na slici 3.1. Karakteristini valni oblici napona i struja prikazani su na slici 3.2.
44
Slika 3.1 Tiristorski usmjeriva u jednofaznom mosnom spoju.
Slika 3.2 Karakteristini valni oblici napona i struja tiristorskog usmjerivaa.
Srednja vrijednost izlaznog napona:

Us
sin t d t sin td t

U d
0 u
U
s cos cos u

Vrijedi:
45
Id u
1
dik U sin t d t
Lk
s
I
d
u
1
2I d U sin td t
Lk
s

1
U s cos t
u
2I d
Xk
2 X k Id
cos cos u
Us
Dakle, iz diferencijalne jednadbe komutacijskog kruga:
2X k Id
u arccos cos
Us
Uvrtavanjem u izraz za srednju vrijednost izlaznog napona dobije se:
Us 2 X k Id
U d cos cos
Us
2U s X I
U d cos k d
Us
Izlazna karakteristika daje ovisnost srednje vrijednosti izlaznog napona Ud o srednjoj vrijednosti
struje troila Id; parametar je kut upravljanja .
3.3. Usmjeriva je spojen na izmjenini izvor efektivne vrijednosti US,rms = 240V, frekvencije fS = 60 Hz.
U krugu troila je omski otpor R = 5 , prigunica dovoljno velikog induktiviteta tako da je struja
kontinuirana te istosmjerni izvor UDC = 100 V.
Odredite:
a) Kut upravljanja takav da je snaga koju apsorbira istosmjerni izvor PDC = 1000 W!
b) Vrijednost induktiviteta prigunice koja e limitirati valovitost struje (peak to peak ) na Id =
2 A!
c) Za izraunati kut upravljanja , nactrajte valne oblike za napon i struju troila te napon i
struju na tiristoru!
L_d
TH1 TH2
+
R_d
V
ET_S VM_d
E_EMS
TH3 TH4
GND
Slika 3.3.: Shema ispravljaa u jednofaznom mosnom spoju
46
Rjeenje:
a) Da bi istosmjerni izvor od UDC = 100 V absorbirao snagu od PDC = 1000 W, potrebna je struja
od Id = 10 A.
Izlazni napon je:
U d U DC I d R 100 10 5 100 50 150 V
Izraz za srednju vrijednost napona na izlazu iz ispravljaa u jednofaznom punoupravljivom

mosnom spoju:
2 U S
Ud cos

Na osnovu ovog izraza dolazimo do vrijednosti za potreban kut upravljanja:
U d 1
150
cos 1 cos 46o
2 U S 2 2 240
b) Struja troila uz istosmjernu (DC engl. Direct Current) komponentu ima supeponiranu
izmjeninu (AC engl. Alternating Current) komponentu to ima za posljedicu valovitost u struji
troila.
Fourierov red (F.R.) za izlazni napon za sluaj kontinuirane struje troila:

ud ( t ) U d U n cos(n t n )
n 1
Istosmjerna komponenta:
1 2 U
Ud
U S sin(
t ) d( t ) S cos

Amplitude pojedinih viih harmonika se raunaju po slijedeoj relaciji:
U n an2 bn2
, gdje je
2 U S cos( n 1)
cos( n 1)
an
n 1 n 1
sin(n
2 U S sin( n 1) 1)
bn
n 1 n 1
n = 2,4.6,
47
Slika 3.4.: Ovisnost viih harmonika izlaznog napona o kutu upravljanja
Struja toila se dobije superpozicijom:
2

I
I I n
2
d
n 2,4,6... 2
Un Un
In Ud
o L I d R
Z n R j n
, gdje je ,
Impendacija induktiviteta se poveava kako se poveava broj harmonika, stoga je za odreivanje

efektivne vrijednosti struje potrebno izraunati samo nekoliko prvih lanova F.R.
Za odreivanje valovitosti u struji troila, uzet emo u obzir samo prvi lan u AC komponenti F.R.
Za n = 2, Un / US se oita iz slike 3.4.
Za = 45 el. U2 / US = 0,68, U2 = 0,68 2 240 = 230 V.
Peak to peak vrijednosti od 2 A, odgovara zero to peak amplituda od 1 A. Potrebna impendacija za
n = 2:
48
U 2 230
Z2 230
I2 1
Omski otpornik od 5 se moe zanemariti u odnosu na ukupno potrebnu impendaciju od 230 ,

stoga
Z 2 n o L
Z2 230
L 0,31 H
2 o 2
377
Treba uzeti neto veu prigunicu od izraunate, kako bi se eliminirali utjecaji viih harmonika u
AC komponenti struje!
c)
Slika 3.5.: Simulirani valni oblik napona i struje troila
Slika 3.6.: Simulirani valni oblik napona i struje tiristora T1
3.4. Na temelju prethodno izvedene izlazne karakteristike tiristorskog usmjerivaa u jednofaznom

mosnom spoju (zadatak 3.2) potrebno je izvesti izraz za struju punjenja baterije sklopom prikazanim na
slici 3.7.
49
Slika 3.7 Upravljivi punja za baterije.
2U S X k Id
Izlazna karakterisitka: U d cos
US
prikazana je na slici 3.8.
Slika 3.8 Izlazne karakteristike tiristorskog usmjerivaa u jednofaznom mosnom spoju. Mijenjanjem kuta upravljanja ,
mijenja se struja punjenja baterije.
Id IB
Uvrtavanjem:
U d U B
dobije se:
2U S XC IB
UB cos
US
XCIB U B
cos
US 2U s
Us U B
IB cos
Xc 2X c
to je prikazano slikom 3.9.
50
Slika 3.9 Ovisnost struje punjenja baterije o kutu upravljanja .
3.5. Tiristorski usmjeriva u jednofaznom mosnom spoju, prikazan na slici 3.10, upotrijebljen za
upravljanje magnetskim poljem jakog magneta.
Struja troila Id = 400 A. Kako upravljati pretvaraem da se struja troila u najkraem vremenu smanji
na 0 A? Koliko je to najkrae vrijeme?
RJEENJE:
U d 2U s 2 2000
Id cos cos
R R R
Uvrtenjem Id = 400 A i rjeavanjem po , dobije se: = 38,2.

Pri toj vrijednosti kuta , Ud = 1000 V.
Ovisno o vremenu struja ima oblik:
2 2000
Ud cos 1273 V

t
id 509 909e
1273
509 A
2,5
51
Uvrtenjem = 0,2 s i id = 0, dobije se:
909
t 0 ln 0,12 s
509
Slika 3.11 a) Nadomjesni spoj za raunanje struje id. Pojna mrea i tiristor su nadomjeteni izvorom Ud. b) vremenski tijek
struje id u nadomjesnom spoju.
3.6.Tiristorski usmjeriva iz prethodnog zadatka radi u izmjenjivakom nainu rada. Struja opada od
400 A prema nuli. U trenutku izostanka komutacije struja je 200 A. Da li se moe tolerirati jedan
izostanak komutacije?
Slika 3.12 a) Napon ud tijekom izostanka komutacije napajaa magneta opisanog u prethodnom zadatku. b) Nadomjesni spoj
pretvaraa u intervalu - < t < 2.
1
id 200 u d u R d t
L 0
2000 500
200 sin td t 212,9 A
377 0,5 0 377 0,5
Dakle, struja magneta je narasla za 12,9 A prije vraanja u normalni izmjenjivaki rad. Ovaj prirast
struje uzrokuje promjenu napona uR od samo 32 V; to je u usporedbi sa 500 V, vjerojatno dovoljno
malo da se moe zanemariti kao to je to i uinjeno. Ovo je primjer inenjerskog rjeavanja zadatka.
52
3.7. Koliki smije biti najvei kut upravljanja, tiristorskog usmjerivaa iz prethodnih zadataka, slika 3.13,
u izmjenjivakom nainu rada ako usmjeriva ima komutacijski induktivitet iznosa 1 mH?
Slika 3.13 Tiristorski usmjeriva u jednofaznom mosnom spoju za napajanje magneta.
Kut sigurnosti komutacije:
2 X k Id
cos 1 1
Us
X k I d 377 10 3 400
0,075
Us 2000
Koji, kada se uvrsti u izraz za , daje = 31,9. Prema tome max = 180 - = 148,1, a napon u
izmjenjivakom radu iznosi:
Us
Ud cos max cos max 1177 V

Uoiti: kako tijekom odvoenja energije iz magneta struja Id opada, tako i reaktancijski faktor opada,
max raste, omoguujui poveanje napona u izmjenjivakom nainu rada.
3.8. Na natpisnoj ploici istosmjernog stroja s nezavisnom uzbudom pie Uf = 100 V, If = 1 A. Za

napajanje uzbudnog kruga odabran je punoupravljivi usmjeriva u jednofaznom mosnom spoju, spojen
izravno na mreni napon efektivne vrijednosti Urms = 220 V, slika 3.14.
53
a) Izvedite ovisnost srednje vrijednosti napona troila Ud u ovisnosti o kutu upravljanja .

b) Izraunajte kut upravljanja usmjerivaa potreban za osiguravanje uzbudne struje If.
c) Za izraunati kut nacrtajte valne oblike napona i struje uzbudnog kruga istosmjernog stroja te valni
oblik struje jednog tiristora.
RJEENJE:
a) pogledati zadatak 3.4.

b) pogledati zadatak 3.4.
c) karakteristini valni oblici napona i struja prikazani su na slici 3.15.
Slika 3.15 Valni oblici napona i struje uzbudnog kruga istosmjernog stroja te valni oblik struje jednog tiristora.
3.9. Tiristorski usmjeriva esto se koristi za slanje energije iz fotonaposkih modula u napojnu mreu,
slika 3.16. Napon fotonaposkog modula je 100 V, unutarnji otpor je 0,5 , a snaga je 1 kW. Efektivna
vrijednost napona napojne mree je 110 V. Neka je L tako velik da je struja fotonaposkog modula
zanemarive valovitosti. Izraunajte:
a) kut upravljanja kod kojega sunani modul daje snagu 1 kW,
b) snagu koju prima napojna mrea,
c) gubitke snage na unutarnjem otporu.
a) Fotonaponski modul daje snagu od 1 kW, ako je struja:
54
Pdc 1000
Id 10 A
U dc 100
Srednja vrijednost izlaznog napona usmjerivaa iznosi:
U d I d R U dc 10 0,5 100 95 V
Kut upravljanja dobiva se iz upravljake karakteristike:
2U rms 2
U d cos

U d 95
cos 1 164 0 el.
2 2U rms 2 2 110
b) Snaga koju prima napojna mrea iznosi:
Pac I d U d 10 95 950 W
c) Gubici snage na unutarnjem otporu iznose:
PR I rms
2
R I d2 R 10 2 0,5 50 W
3.10. Tiristorskim usmjerivaem u trofaznom mosnom spoju prazni se akumulatorska baterija iz razloga
mjerenja kapaciteta baterije. Zadano je:
Ul,rms = 380 V (efektivna vrijednost linijskog napona)
f = 50 Hz, Ed = 450 V; Lk = 0,5 mH; Pd = 55 kW; Id = konst.
Trai se:
- kut upravljanja
- kut sigurnosti
3 3U S X k Id
U d cos
3U S

X k I d
1,35 U l , rms cos
2U l , rms

X k Lk 2 50 0,5 10 3
U d
1,35 380 cos
Pd 55 10 3 2 380
Id 122 A
Ed 450 U d 513 cos 18,3 V
Kut upravljanja :
513 cos 450 18,3

cos 0,84
147 el
55
Kut sigurnosti komutacije :
180 u
Treba nai kut komutacije u iz diferencijalne jednadbe komutacijskog kruga:
dik
2 Lk 2U l , rms sin t
dt
2U l , rms 2 2 50 0,5 10 3 122
dik sin tdt cos u cos147
2 Lk 2 380
u
2U l , rms u
cos u 0,84 0,07 0,91
dik
2X k sin td t
u 156 el
2X k Id
cos cos u
2U l , rms
Dakle:
180 156 24 el .
3.11. Upravljivi punovalni ispravlja sa preteito induktivnim troilom i protunaponom spojen je na

izmjeninu mreu 240 V, 50 Hz, a na njegovom izlazu djeluje protunapon Ed = 100 V, slika 3.17. Otpor
troila je 10 , a induktivitet troila je dovoljno velik da je struja ispravljaa kontinuirana. Treba
odrediti:
a) kut upravljanja da bi istosmjerni izvor uzimao snagu od 1000 W i

b) vrijednost induktiviteta prigunice koja moe ograniiti valovitost struje od vrha do vrha kroz troilo
na 2 A.

RJEENJE:
a) Za snagu od 1000 W istosmjernog izvora napona od 100 V, struja mora biti ograniena na 10 A.
Potreban izlazni napon moe se odrediti iz jednadbe:
U d E d I d Rd 100 10 10 200 V
56
Kut upravljanja za koji e izlazni napon ispravljaa biti 200 V, odreuje se prema jednadbi:
2U S
Ud cos

U d 200
cos 1 cos 1 46
2U s 2 240 2
b) Valovitost struje troila proizvode izmjenini lanovi Fourierovog reda. Amplitude struje troila bilo
kojeg izmjeninog lana su:
U
In n
Zn
2U s
gdje je Un opisan jednadbama: U n an2 bn2

cos n 1 cos n 1 n n 1 sin n 1

an bn
n 1 n 1 n 1 n 1
Impedancija za izmjenine lanove je: Z R jn L

n d 0 d
Budui da se smanjenje amplitude naponskih lanova i poveanje vrijednosti impedancije zajedno

pridonose smanjenju izmjenine struje s poveanjem n, promjene struje od vrha do vrha mogu se
procijeniti na temelju prvoga izmjeninog lana.
Un 2
Za n = 2: an2 bn2 0,68
Us
Zato je: U 2 0,68 U s 0,68 240 2 211 V
Promjena struje od vrha do vrha od 2 A odgovara maksimalnoj vrijednosti od 1 A, tako da je

impedancija troila za n=2:
U 211
Z2 2 1
I2 1
Otpor otpornika od 10 neznaajan je prema impedanciji od 211 , te je ukupna impedancija:
Z n n0 Ld
odnosno induktivitet:
Z2 Z2 211
Ld 0,34 H
2 0 2 2 f 0 2 2 50
Za potiskivanje utjecaja viih harmonika treba upotrijebiti neto vei induktivitet.
1) Punoupravlji ispravlja u jednofaznom mosnom spoju s omsko-induktivnim

troilom i aktivnim izvorom u krugu troila. Ispravlja je spojen na izmjenini izvor
efektivne vrijednosti 240 V, frekvencije 60 Hz. U krugu troila je omski otpor R = 5
, prigunica dovoljno velikog induktiviteta tako da je struja kontinuirana te
istosmjerni izvor Udc = 100 V. Izraunajte:
a) kut upravljanja takav da je snaga koju apsorbira istosmjerni izvor 1000 W.
57
b) vrijednost induktiviteta prigunice koja e limitirati valovitost struje (peak to
peak ) na 2 A.
c) za izraunati kut upravljanja , nactrajte valne oblike za napon i struju troila
te napon i struju na tiristoru.
a) Da bi istosmjerni izvor od 100 V absorbirao snagu od 1000 W, potrebna je struja od 10 A. Izlazni

napon je:
Uo Udc Io R 100 10
5
100 50
150 V
Izraz za srednju vrijednost napona na izlazu iz ispravljaa u jednofaznom punoupravljivom mosnom

spoju:
2Um
Uo cosa
p
Na osnovu ovog izraza dolazimo do vrijednosti za potreban kut upravljanja:
U p 150p
a cos1 o cos1 46
o
2Um 2 2
240
b) Struja troila uz istosmjernu (dc) komponentu ima supeponiranu izmjeninu (ac) komponentu to ima
za posljedicu valovitost u struji troila.
Fourierov red za izlazni napon za sluaj kontinuirane struje troila:

uo(wt) Uo Un cos(n w t Q
n)
n1
Istosmjerna komponenta:
a p
1 2U
Uo d(wt) m cos
Um sin(wt) a
p a
p
58
Amplitude pojedinih viih harmonika se raunaju po slijedeoj relaciji:
Un an2 bn2
gdje je
2Um cos(n 1)a cos(n 1) a
an
p n 1 n 1
2Um sin(n 1)a sin(n 1) a

bn
p n 1 n 1
n = 2,4.6,
Ovisnost viih harmonika u izlaznom naponu o kutu upravljanja
Struja toila se dobije superpozicijom:

2

I
I I n
2
o
n 2 , 4 , 6... 2
59
gdje je
Uo U Un
Io In n
R Zn R jnwoL
Impendacija induktiviteta se poveava kako se poveava broj harmonika, stoga je za odreivanje

efektivne vrijednosti struje potrebno izraunati samo nekoliko prvih lanova Fourierovog reda.
Za odreivanje valovitosti u struji troila, uzet emo u obzir samo prvi lan u ac komponenti
Fourierovog reda.
Za n = 2, Un / Um se oita iz prethodne slike.

Za = 45 el. U2 / Um = 0.68, U2 = 0.682240 = 230 V.
Peak to peak vrijednosti od 2 A, odgovara zero to peak amplituda od 1 A. Potrebna impendacija za n =

2:
U2 230
Z2 230W
I2 1
Omski otpornik od 5 se moe zanemariti u odnosu na ukupno potrebnu impendaciju od 230 , stoga:
Z2 nwo
L
Z2 230
L 0.31H
2wo 2
377
Treba uzeti neto veu prigunicu od izraunate, kako bi se eliminirali utjecaji viih harmonika u ac
komponenti struje.
c)
60
3.12 Jednofazni usmjeriva u spoju sa srednjom tokom moe napajati troila razliitih tipova (djelatno,
induktivno, s naponskim izvorom), ovisno o poloaju sklopki S1 i S2. Uz odgovarajue troilo,
usmjeriva moe raditi u ispravljakom (I) i izmjenjivakom (II) nainu rada. Pretpostavlja se da
je uz induktivno troilo struja troila Id kontinuirana i nevalovita, a komutacijski induktiviteti u
sklopu su zanemarivi.
Slika 3.18.: Jednofazni usmjeriva sa srednjom tokom
Za ispravljaki nain rada i sve tipove troila, te za izmjenjivaki nain rada (uz induktivno troilo
i naponski izvor) izraunajte srednju vrijednost napona na troilu Ud i srednju vrijednost struje
troila Id. Izraunajte takoer srednju i efektivnu vrijednost struje tiristora (IT1, IT1 rms), te efektivne
vrijednosti struja primara i sekundara transformatora (I1 rms, I2 rms). Za sve spomenute sluajeve
nacrtajte odgovarajue valne oblike napona na troilu ud, struje troila id, struja tiristora (iT1 (t), iT2
(t)) , te struja primara i sekundara transformatora (i1(t), i2(t)).
Za sluaj djelatnog troila bez naponskog izvora i induktivnog troila uz kontinuiranu struju troila
nacrtajte upravljaku karakteristiku usmjerivaa!
Zadani su podaci:
napon primara transformatorau1(t) = 220 2 sin(314t),
prijenosni omjer transformatora n = 2 : 1,
kutevi upravljanja 1 = 45el. ; 2 = 135el.,
naponi naponskog izvora UBI = 30 V ; UBII = 100 V,
djelatni otpor troila Rd = 5.
Ispravljaki reim rada, induktivno troilo (Rd, Id), 1 = 45.

Struja troila Id je kontinuirana. Protu-EMS se protivi Ud
61
2 2
Ud U 2 cos U d cos
U2 cos
0,9
0
U d 0,9 110 cos 45o 70 V

U U B 70 30
Id = d 8A
Rd 5
I
I T, avg d 4 A
2
I
I T, rms d 5, 66 A
2
I V, rms I d 8 A

Id
I l, rms 4A
2
I V, avg I l, avg 0
Izmjenjivaki reim rada, induktivno troilo (Rd, Id), 2 = 135.

Protu-EMS potpomae tok struje Id.
62
2 2
Ud U 2 cos 0,9 U2 cos

U d 0,9 110 cos 135o 70
V
U U B 70 (100)
Id = d 6A
Rd 5
I
I T, avg d 3 A
2
I
I T, rms d 4, 24 A
2
I V, rms I d 6 A

Id
I l, rms 3A
2
Ispravljaki reim rada, djelatno troilo (Rd), bez protu-EMS.
63
2
Ud

U 2 1+cos U d 0
1+cos
U d 0, 45 U 2 1+cos

0, 45 110 1+cos 45o 84,5 V
U
I d = d 16,9 A
Rd
Ispravljaki reim rada, djelatno troilo (Rd), protu-EMS.
64
Jedna se karakteristina poluperioda napona ud moe podijeliti na 3 intervala:
1
1

U d U B d ( t) u2 (t ) d( t ) UB d( t ) U d( t) u (t ) sin(
t )
0 0 B
2

Uoite da vrijedi = , a ' se izrauna iz uvjeta u2(t) = UB:
1 (0.785 0.194) 2.947

Ud
U B d ( t ) t ) d( t )
2 U2 sin(
0 /4
1
110 2 cos
U 0,98
cos
B
1 1
0,98 U
B
110 2 1,96 (29,
4 262,9)

93 V
U U d U B 93 30
Id 12,6 A
Rd Rd 5
Upravljaka karakteristika Ud = f()
1. Za induktivno troilo (kontinuirana Id) vrijedi Ud = Ud0cos()

U 1 cos
2. Za djelatno troilo vrijedi U d d 0
65
Slika 3.19.: Upravljaka karakteristika usmjerivaa za djelatno (R), induktivno-djelatno (R-L) troilo te
induktivno-djelatno s izvorom u krugu troila (R-L-E)
3.5. Slika 3.20. prikazuje a) punoupravljivi i b) poluupravljivi usmjeriva u trofaznom mosnom spoju.
a) Opiite ukratko naela rada oba usmjerivaa!
b) Nacrtajte valne oblike napona na troilu za oba usmjerivaa uz = 0el. i = 90el., a za
poluupravljivi spoj jo i za = 30el.!
c) Skicirajte komutacijski krug pri komutaciji s ventila V5 na V6 i napiite izraz za napon
komutacije!
d) Usporedite prividnu, jalovu i djelatnu snagu usmjerivaa u punoupravljivom i
poluupravljivom mosnom spoju ako su im zajedniki podaci: Ud = 500 V, Ud = 250 V i Id= 1000
A!
e) Za punoupravljivi usmjeriva proraunajte prigunicu Ld pri = 0el., ukoliko je zadano Id/Id
= 4%, Ud(0) = 400 V i Id= 100 A!
Slika 3.20.: a) punoupravljivi b) poluupravljivi usmjeriva u trofaznom mosnom spoju
66
a) trofazni mosni spoj usmjerivaa je serijski spoj dvaju trofaznih usmjerivaa u spoju sa
srednjom tokom. Ukoliko je srednja toka sekundara referentna, tada za napone vrijedi:
ud = ud, K ud, A...........trenutane vrijednosti

Ud = Ud, K Ud, A.........srednje vrijednosti
katodna grupa anodna grupa
Kod oba usmjerivaa upravljaka karakteristika katodne grupe je kao za 3FSRT
3 6
U d, K U 2 cos 1.17 U2 cos

2
U d, A 1,17 U 2 cos
Kod punoupravljivog usmjerivaa vrijedi
U 1,17 U 2
Kod poluupravljivog usmjerivaa vrijedi d, A
Upravljaka karakteristika punoupravljivog spoja
U d U d cos 2,34 U
0

2 cos
Upravljaka karakteristika poluupravljivog spoja
Ud
U d 1,17 U 2 cos U2 1 cos
1,17 U2 1,17 1 cos
2
Id Id
I V, avg ; I V, rms
Svaki ventil vodi struju Id 120 el. 3 3
Uvijek vode barem dva ventila istovremeno (1 iz katodne, 1 iz anodne grupe) to zahtijeva
odgovarajui impulsni ureaj (koji su zahtjevi?)
Napon na troilu ud uvijek je jednak segmentu odgovarajueg linijskog napona sekundara.

Kod poluupravljivog spoja se nakon > 60 el. smanjuje efektivna vrijednost struje
transformatora (i mree)
67
68
69
70
d) Odnos prividne (S), radne (P) i jalove (Q) snage

Struja mree kod usmjerivaa ima osnovni harmonik i vie harmonike, budui da u analizi
pretpostavljamo prisutnost samo osnovnog harmonika napona, a djeluju samo harmonici napona i
struje iste frekvencije i to znai da izuavamo prividnu, radnu i jalovu snagu osnovnog harmonika
Za ranije opisani oblik fazne struje moe se izvesti (vidi prilog FOURIER) efektivna vrijednost
osnovnog harmonika struje faze
2
I1 3 I 0,78 Id
d
2
I I d 0,81 I d
* zanimljivo je da je efektivna vrijednost svih harmonika fazne struje 3 te
I 0,81 STr
1,05
vrijedi omjer I1 0,78 to je ujedno i omjer Pdio .
** kako se dolazi do vrijednosti osnovnog harmonika kvazipravokutnika valnog oblika napona ili
v
I1 0,9 I d sin
struje 2 gdje je v trajanje pulsa.
I STr
*** omjer I1 odreuje i omjer Pdio ; za trofazni most to je 1,05 dok je za jednofazni
most jednako 1,11.
Odgovarajua prividna snaga osnovnog harmonika S1 je
2 3
S1 3 U S, rms I1 3 US, rms I d 2,34
U S,rms I d

, gdje je US, rms efektivna vrijednost faznog napona.

P 2,34 U S, rms I d U d0 Id S U d0 I d .
Budui da je poznato d0 slijedi izraz 1
Djelatna snaga osnovnog harmonika moe se izvesti kao:
P1 P U d I d 2,34 U I d S1 cos
S, rms cos
Slijedi jalova snaga osnovnog harmonika:
Q1 Q S1 sin
Moe se pisati openiti izraz u kompleksnom obliku:
S, rms Id cos
S1 P j Q 2,34 U jsin
* radna i jalova snaga ovise o kutu upravljanja, a prividna je snaga konstantna
71
U sluaju sekvencijalnog upravljanja (2 neovisno upravljana usmjerivaa u seriji) vrijedi openiti

izraz:
cos 1 cos 2 sin 1 sin 2

S1 2,34 U I d
j
2 2
Dok je poluupravljivi spoj poseban sluaj sekvencijalnog upravljanja za koji vrijedi:
1 cos sin 1
0
S1 2,34 U I d j Pd
1 cos sin
j
2 2 2
jalova komponenta
djelatna komponenta
Kako odrediti odnose snaga punoupravljivog i poluupravljivog spoja usmjerivaa; usporedba je

logina za istu snagu predanu troilu, a to je u ovom sluaju:
1 1
Pdi Pdio U di U dio
2 (jer je 2 )
PUNOUPRAVLJIVI POLUUPRAVLJIVI
U d 250 U
arccos arccos 60 el.
o
arccos 2 d 1 90o el.
U d0 500 U d0
Radna snaga
1
P I d U d0 cos 1000 500 60
cos P d0
I d U
1 cos Id Ud
2
250 kW 250 kW
* moe se izraunati i na mrenoj strani pomou osnovnog harmonika
P P1 3 U S, rms I1 cos 1
Jalova snaga:
1
Q Q1 I d U d0 sin 1000 500 60
sin Q Q1 I d U
d0 sin
2
433 kVAr 250 kVAr
Prividna snaga
S1 P 2 Q 2 U d0 I d S1 P 2 Q 2
500 kVA 353,5 kVA
72
e) Pojednostavljeni proraun valovitosti struje
Analizirajmo grafiki prikaz na foliji; struja troila id raste kada je ud > Ud, a pada kada je ud < Ud
Vrijede osnovne relacije:
di
uL Ld d u L dt Ld did /
dt
3
u
1
L
dt Ld
id
Prema tome je povrina pravilnijeg trokuta Ld id

Potrebno je izraunati povrinu trokuta i nakon toga izraunati Ld
Najprije je potrebno odrediti koordinate toaka 1, 2, 3 na slijedei nain:
U d0 400
1 arcsin arcsin 107,3o
Ul 419 (pazi, ne uzeti vrijednost 72,7).
1 6
U d0 2,34 U 2 2,34 Ul Ul U
d 0 V
419
3 2 2,34
, gdje je Ul vrna vrijednost linijskog napona
2 120
3 2 2 1 132,7o
0,866 U l U1
Presjecite dvaju linijskih napona je amplitude
3 1 132,7 107,3
20 ms 20 ms 1, 41 ms
Trajanje baze trokuta je 360 360
U U 1 U d0 0,866 U l 37,1 V
Visina trokuta je: d0
1
37,1 1, 41 26, 2 mVs
Slijedi povrina: 2
Konano slijedi proraun prigunice:
26, 2 mVs
Ld 6,55 mH
id 0,04 100
73
3.6. Slika prikazuje usmjeriva u trofaznom spoju sa srednjom tokom. Usmjerivaki transformator
spojen je u Yy spoju. Nacrtajte valni oblik napona na troilu ud ako usmjeriva radi u
ispravljakom ( = 60 el.), odnosno u izmjenjivakom reimu rada ( = 120 el.) uz nevalovitu i
neisprekidanu struju troila Id. Nacrtajte valni oblik struje primara i11(t) i sekundara i21(t)
transformatora. Izraunajte:
a) srednju vrijednost napona na troilu Ud pri kutu upravljanja = 30el.,

b) struju troila Id pri = 30el.,
c) trajanje jedne komutacije pri = 30el.,
d) tipnu snagu usmjerivakog transformatora uz nazivnu struju troila Id,
e) omjer tipne snage troila i snage predane troilu STr/Pd0.
Poznato je:
fazni napon primara transformatora u1(t) = 220 2 sin(314t),
prijenosni omjer transformatora n = 1 : 1,
komutacijski induktiviteti Lk = 800 H,
komutacijski otpori Rk = 0,2 ,
pad napona na tiristorima UT = 1,4 V,
djelatni otpor troila Rd = 5 .
74
75
a) srednja vrijednost napona na troilu Ud pri = 30 el. odreena je upravljakom

karakteristikom Ud = f () (radi se o idealnoj vrijednosti)
3 6
Ud U 2, rms cos 1,17 U2, rms cos

2
3
U d 1,17 220 cos 30o 1,17 220 222,9
V
2
, gdje je U2, rms efektivna vrijednost faznog napona.
b) struja troila Id pri =30 el. odreena je izrazima:
U d, idealno
Id
Rd
U d U d, idealno Dr Dx U T U d, idealno Rk I d 3 f Lk I d UT
, gdje je Dr omski pad napona, Dx induktivni pad napona, UT pad napona na ventilima. Nakon
kraeg izvoda:
76
U d U d, idealno U T I d Rk 3 f Lk
I d Rd U d, idealno U T I d Rk 3 f L
k
I d Rd Rk 3 f Lk d, idealno UT
U
Slijedi rjeenje za struju troila Id
U d, idealno U T 222,9 1, 4 221,5

Id 41,6 A
Rd Rk 3 f Lk 5 0, 2 3 50
0,8 10 5,32
3
i za stvarni napon na troilu Ud:
U d 222,9 1, 4 41,6 (0, 2 103 )

3 50
222,9 7 208,
14, 2V
c) trajanje komutacije u sklopu u odreuje se temeljem prije izvedenog izraza:
Lk
2 I d
u arccos cos

Uk
U ovom je sluaju efektivna vrijednost napona komutacije Uk jednaka efektivnoj vrijednosti

linijskog napona:
U k 3 U l, rms 381V
te slijedi rjeenje:
103
2 41,6 314 0,8
u arccos cos

6 381 6
u arccos 0,866 0,0388 0,5236 0,5966 0,5236
u 0,073rad 4,13o
, ili izraeno u vremenu:

u 0,073
tk 232s
314
d) Izraunavanje tipne snage usmjerivakog transformatora (prividna snaga) STr zahtjeva

poznavanje efektivnih vrijednosti struja i napona mrene i ventilske strane usmjerivakog
transformatora, uz pretpostavku samo osnovnog harmonika napona primara i sekundara.
1 m n
1
STr U I li U vj Iv 3 U1 I1 3 U2 I 2
2
li j
i 1 j 1 2
, gdje je l mrena strana, v ventilska strana.
77
Za efektivne vrijednosti napona vrijedi:
U1, rms =U2, rms =Urms
, dok je efektivne vrijednosti struja primara i sekundara potrebno je izraunati na temelju

idealiziranih valnih oblika. Za struju sekundara vrijedi:
1 T /3 2 1 I2
I 2,2 rms I d dt I d2 d
T 0 3 3
I
I 2, rms I2 d
3
Oblik struje sekundara ovisi o spoju transformatora i za YY spoj koji s u praksi ne koristi (problem
DC premagnetiziranja) izgleda kao na slici 2. Mora vrijediti I1, avg = 0. Slijedi efektivna vrijednost .
1 T /3 2
2 2
2T /3
1
I 2
I d dt Id dt
T 0 3
1, rms
0 3
1 2 4 T 1 2 T 2 2
I d Id2 I d
T 9 3 9 3 9
2
I1 I d
3
Sada se u definicionu firmulu za tipnu snagu mogu uvrstiti svi podaci:
1 1
STr 3 U
2 3
2
rms Id 3U rms
Id
3
1
2

U rms I d 2 3

, to uz zadanu nazivnu struju usmjerivaa daje tipnu snagu transformatora
2 3
STr 220 50 17300 VA
2
e) vaan podatak koji govori o iskoristivosti usmjerivakog transformatora u pretvarau je omjer

tipne snage trafa i snage predane troilu (pri nazivnim uvjetima) STr/PdN.
Snaga predana troilu je istosmjerna snaga PdN:
3 6
PdN U dN I dN S IdN
U
2
Tipna snaga transformatora je:
STr
1
2

U rms I dN 2 3
78
te slijedi traeni omjer:

2 3
STr U rms I dN 2

2 3
1,345
PdN 3 6 3 6
U rms I dN
2
to je dosta vee od idealne vrijednosti 1 i govori o relativno slaboj iskoristivosti trafa, svojstvenoj
spojevima sa srednjom tokom.
3. Izmjenini pretvarai
Intervalno upravljanje (eng. on-off control)
Tiristori spajaju izmjenini izvor na teret u vremenskom razmaku tn koji obuhvaa cjelobrojan broj
perioda ulaznog napona n. Nakon toga u vremenskom intervalu tm koji takoer obuhvaa
cjelobrojan perioda ulaznog napona m tiristori ne vode te je napon na troilu 0. U vremenskom
intervalu tn tiristori vode naizmjenino. Primjenjuju se u sustavima s velikom mehanikom
vremenskom konstantom te u sustavima s velikom toplinskom vremenskom konstantom.
79
Ako je ulazni napon us t U S sin t 2 US, rms sin t spojen

na teret za vrijeme n
peroda, a odspojen s tereta za vrijeme m perioda, efektivna vrijednost izlaznog napona je:
2
n n
U d, rms 2 U
2
sin 2 t d t U S US k
2 n m n m
S
0
gdje je k = n/(n+m) faktor voenja, faktor snage PF = k , T perioda ulaznog napona, a (m+n)T
perida napona tereta (trebala bi biti manja od mehanike i toplinske vremenske konstante tereta).
Uobiajene veliine: (m + n)T = 1 s, m + n 100 (toplinska i mehanika konstanta se izraavaju u
minutama i satima).
Fazno upravljanje ( eng. phase-angle control) omskim troilom
Tiristori spajaju teret na izmjenini izvor za vrijeme jednog dijela svake periode ulaznog napona .
Upravljaki impulsi su razmaknuti 180
80
12
2
4U
1 cos 2 t d t
2
t d t
2
U d, rms S sin
2 U S

4
1 sin 2
US

2
, promjenom od 0 do Ud, rms se mijenja od Us do 0. (uoite nelinearnost po ).
3.1. Za jednofazni regulator napona optereen djelatnim troilom R odredite:
a) efektivnu vrijednost napona troila Ud, rms pomou efektivne vrijednosti napona izvora US, rms i
kuta ,
b) djelatnu i jalovu snagu pomou US, R i ,
c) maksimalnu vrijednost jalove snage pri US, rms = 220 V i R = 10 , uz odreivanje
parametara nadomjesne sheme sklopa kao paralelnog spoja otpora R i impendacije jX.
a)
1 2
uS t d t 2 US, rms sin t

U d,2 rms u (t )
2
2
U 1
U S,2 rms sin 2 t d t S,rms t sin 2 t
2
1
sin 2
U S,2 rms 2

1
sin 2
1
U d, rms U S, rms 2 U S, rms 1 2
sin
2
Dodatak
Svaku periodinu funkciju moemo opisati Fourierovim redom (F.R.). Razvoj funkcije u F.R
openito se sastoji od istosmjerne (DC) komponente te beskonanog broja parnih i neparnih
sinusnih i kosinusnih lanova koji odgovaraju osnovnom i viim harmonicima.
u u t u U 1 , s
sin 2 ... U( n ), s sin n ...
U 2 , s sin
U (1), c cos U ( 2), c cos 2 ... U ( n ), c cos n
...
U DC
1 2
U ( n ), s u sin(n ) d
0
1 2
U ( n ), c u cos(n ) d
0
1 2
u d
2 0
U DC
81
Odgovarajue efektivne vrijednosti:

U
U ( n ), s, rms ( n ), s
2
U
U ( n ), c, rms ( n ), c
2
Napon troila kojeg mi razmatramo je isti izmjenini napon, stoga ovaj razvoj nema istosmjernu
komponentu.
Prema gore navedenom dodatku, napon na troilu se moe rastaviti na sinusne (u fazi s naponom
mree) i kosinusne (pomaknute /2 u odnosu na mreu) lanove za svaki harmonik; promatramo
samo prvi harmonik:
2
sin t sin
t d
t
S
U d, (1),s U

U
U 1
U d, (1), s S, rms 1 cos 2
t d( t ) S, rms t 2 sin(2
t )

1
sin(2 )
2 U S, rms

2
sin( t) cos(
t ) d( t )
S
U d, (1), c U
2 sin 2
U S
sin( t) d(sin t ) Vin

Napomena: Negativan predznak znai da je struja induktivna, ne kapacitivna.
b) Sada se moe izraunati djelatna snaga osnovnog harmonika

1
U d, (1), s sin(2 ) U 2 U 2
P P(1) U S 2 S d
R R R
Takoer se moe izraunati i jalova snaga osnovnog harmonika

U d, (1), c U S sin U S2
2
US
Q Q(1) U S sin
2

R R R
Jalova snaga ima svoj maksimum za sin() = 1, tj. pri = 90 el.
1 U S 2 1 2202
Qmax 1.54 kVAr
R 10
pri = 90 djelatna je snaga:
82
1
( ) sin 2202
P 2 2 2.42 kW
10
c) Parametri nadomjesnog kruga (R` jX):
U S 2 2202
R 20
P 2420
U S 2 220 2
X 31
Q 1540
Fazno upravljanje induktivnim troilom
83
84
Razlikujemo dva sluaja:

0 (struja sinusnog oblika neupravljako podruje)
< (struja izobliena upravljako podruje)
Efektivna vrijednost napona tereta:

1 1 1
U d, rms U S x sin
2 2 x
sin
2 2 2
Napomena: Za omsko troilo x = .

3.2 Idelani naponski izvor vin (t ) Vin sin t napaja induktivno troilo (RL) faznog kuta = 60 el.
pomou antiparalelnog spoja tiristora. Radi se o jednofaznom regulatoru napona. Kut upravljanja
oba tiristora je jednak i to = 120 el. Izraunajte kut prestanka toka struje (eng. extinction angle)
x pomou aproksimativne metode i nakon toga iterativnim postupkom odredite tono rjeenje!
Fazni kut troila definiran je izrazom za male vrijednosti faznog kuta troila arctgL/R.
Aproksimativna vrijednost kuta prestanka toka struje x odreuje se izrazom: x = + -, gdje je
=0 el. -5el. za male vrijednosti faznog kuta troila, odnosno je =10 el. -25el. za velike
vrijednosti faznog kuta troila.
Vrijednost kuta x dobivenog aproksimativnom metodom moe posluiti kao ishodite za toniji
iterativni postupak.
Za fazni kut troila = 60 el. pretpostavimo =20 el. te slijedi aproksimativno rjeenje za x:
x + 60 20 =220 el.
Tonija vrijednost za x dobiva se iterativnim postupkom rjeavanja transcendentalne jednadbe

struje induktivnog tereta:
R
( x )
sin( x ) sin( ) e L
0
ctg() = R/L = ctg(60 el.) = 0.58

= 120 el. = 2/3 = 2.09 rad
sin( - ) = sin(60 el.) = 0.866
Nainimo pomonu tablicu:
x sin(x-60) ctg (x-) e-ctg(x-) sin(-)e-ctg(x-)

deg rad A B
220 3.84 0.342 1.015 0.362 0.314
222 3.87 0.309 1.032 0.356 0.308
elimo da A i B (predstavljaju homogeno i partikularno rjeenje) budu jednaki
85
Slijedi da je dovoljno tono rjeenje za kut x = 222 el.
Toj vrijednosti kuta x odgovara i kut voenja v = x - = 222 120 = 102 el.
Napomena: Zadaci ovog tipa elegatno se rjeavaju simulacijom!
3.3. Jednofazni regulator napona napaja se iz izmjeninog izvora amplitude 120 V i frekvencije 60 Hz.
Otpor djelatnog troila je R = 15 . Izraunajte:
a) kut upravljanja tiristora potreban da se troilu preda snaga 500 W,

b) efektivnu vrijednost struje izvora,
c) efektivnu i srednju vrijednost struje tiristora,
d) faktor snage izvora i
e) ukupno harmoniko izoblienje (THD) struje izvora.
Slika 3.1 Jednofazni regulator napona.
a) Efektivna vrijednost napona potrebna da troilu preda snagu od 500 W je:
U d2, rms
P
R
U d , rms PR 500 15 86,6 V
Veza izmeu efektivne vrijednosti napona na troilu i kuta upravljanja (upravljaka karakteristika)
odreena je izrazom:
sin 2
U d ,rms U s ,rms 1
2
Upravljaka se karakteristika moe prikazati grafiki slikom 3.2.
86
Slika 3.2 Upravljaka karakteristika.
Iz slike se priblino moe odrediti potrebni kut upravljanja iz normiranog izlaznog napona 86,6/120 =
0,72, te slijedi = 90 el. Tonije rjeenje dobiva se numerikim postupkom, rjeavanjem izraza:
sin 2
86,6 120 1 0 88,1
2
b) Efektivna vrijednost struje izmjeninog izvora izraunava se pomou izraza:
U d , rms 86,6
I s , rms I d ,rms 5,77 A
R 15
c) Efektivna struja tiristora jednostavno se moe izraunati iz izraza:
I d , rms 5,77
I T , rms 4,08 A
2 2
dok se srednja vrijednost struje jednog tiristora izraunava pomou izraza:
1 US U 2 120
IT sin t d (t ) S 1 cos 1 cos 88,1 1,86 A
2 R 2R 2 15
P 500
d) Faktor snage slijedi iz izraza: S 120 5,77 0,72
sin 2
no moe se izraunati i iz izraza: 1
2
e) Efektivna vrijednost struje izvora (troila) uz kut upravljanja = 0 el jednaka je:
U s , rms 120
I rms 8 A
R 15
87
Efektivna vrijednost osnovnog harmonika struje moe se odrediti pomou unaprijed nacrtanog grafa
prikazanog na slici 3.3.
Slika 3.3 Relativna vrijednost harmonika u ovisnosti o kutu upravljanja .
Faktor osnovnog harmonika je C1 = 0,61 , te se dobiva efektivna vrijednost osnovnog harmonika:

I 1, rms C1 I rms 0,61 8 4,9 A
Sada se na temelju od prije poznatog izraza izraunava ukupno harmoniko izoblienje struje:
2
I rms I 12,rms 5,77 2 4,9 2
THD 0,63 63 %
I 1, rms 4,9
4. Istosmjerni pretvarai
4.1. Silazni istosmjerni pretvara prikazan na slici 1.29 sputa ulazni napon Uin = 12 V na izlazni napon
Uout = 5 V. Snaga na troilu je Pout = 100 W. Kao upravljiva sklopka koristi se MOSFET tranzistor
otpora RDS(on) = 0,25 i struje 10 A u zapornom smjeru pri zapornom naponu 100 V. Dioda se
moe modelirati kao konstantni pad napona 1 V u propusnom smjeru i strujom od 1 A pri 100 V
u zapornom smjeru. Sklopke su vrlo brze. Nacrtajte sklop sa statikim modelima poluvodikih
sklopki. Izraunajte gubitke u stanju voenja sklopki i u stanju zapiranja, te ih usporedite.
Izraunajte stupanj korisnog djelovanja pretvaraa.
88
Slika 4.1 Silazni istosmjerni pretvara.
Slika 4.2 prikazuje silazni istosmjerni pretvara prikazan pomou statikih modela poluvodikih
sklopki.
Slika 4.2 Silazni istosmjerni pretvara prikazan pomou statikih modela poluvodikih sklopki.
Budui da je pretpostavljeno da su sklopke vrlo brze, to znai da moemo zanemariti njihova

vremena uklapanja i isklapanja, komutacije u sklopu su zanemarive, pa moemo zanemariti i
sklopne gubitke. Ostaju samo gubici u stanju voenja i gubici u stanju zapiranja. Struja nikad ne
tee kroz integriranu reverznu diodu MOSFET-a, pa nije niti nacrtana.
Da bi se na troilu razvila snaga od 100 W, struja prigunice (srednje vrijednosti jednake struji
troila) mora biti iznosa IL = 20 A. Moe se pokazati da otpor u zapornom smjeru nema utjecaja na
faktor voenja. Srednja vrijednost ulazne struje pretvaraa jednaka je Iin, avg = D1IL.
Napon na troilu ud (ukljuivi i filtar) jednak je
u d q1 U in I L RDS ( on ) q 2 (U D )
u d U out D1 U in I L RDS ( on ) U D U D
89
Moe se izraunati faktor voenja D1 = 0,75, dok dioda vodi 25 % periode. Gubici voenja
tranzistora izraunavaju se kao
PTr D1 I L2 RDS ( on ) 75 W
U stanju blokiranja napon na tranzistoru jednak je UTrR = Uin + UD = 13 V, stoga je zaporna struja
priblino jednaka ITrR = 1,3 A. Gubici tranzistora u stanju blokiranja prema tome su jednaki
PTrR 1 D1 I TrRU TrR 0,25 1,3 A 13 V 4,23 W
Gubici voenja diode mogu se izraunati kao 0,25*(20 A)*(1 V) = 5 W. Zaporni napon na diodi je
samo 7 V, te predstavlja samoulazni napon umanjen za pad napona na MOSFET-u. Zaporna struja
diode stoga je jednaka IDR = 70 nA i stvara zaporne gubitke PDR = 0,75*(70 nA)*(7 V) = 0,368 W.
Ukupni gubici u stanju voenja jednaki su 80 W dok su ukupni gubici u stanju nevoenja
(blokiranja i zapiranja) jednaki 4,6 W. Razlika u redovima veliina je oigledna, te se opravdano
gubici u stanju nevoenja mogu zanemariti.
Uzevi u obzir gubitke voenja, ulazna snaga pretvaraa mora biti Pin = 180 W, dok je izlazna
snaga Pout = 100 W. Stoga slijedi faktor korisnog djelovanja pretvaraa = Pout/Pin = (100 W)/(180
W) =55,6 %, to je vrlo slab faktor.
Razlog slabom faktoru korisnog djelovanja je u velikom padu napona na MOSFET-u u stanju
voenja od 5 V. Stoga se namee zakljuak da je potrebno odabrati drugi MOSFET, povoljnijeg
iznosa RDS(on).
4.2. Ponovo se razmatra silazni istosmjerni pretvara prikazan u prethodnom zadatku. Radna frekvencija
pretvaraa jednaka je f = 100 kHz. Budui da je ustanovljeno da u prethodnom primjeru
upotrjebljeni MOSFET ima preveliki otpor, ovaj puta se odabire MOSFET otpora RDS(on) = 0,05 .
U ovom primjeru poluvodike sklopke se nee vie smatrati idealno brzima, ve e se pretpostaviti
da svaka sklopka ima konano vrijeme uklapanja i isklapanja tS = 100 ns. Izraunajte ukupne
gubitke u sklopu i njegov faktor korisnog djelovanja.
Rijeimo li ponovo sustav jednadbi iz prethodnog zadatka dobivamo faktor voenja D1 jednak
0,5. Gubici tranzistora u stanju voenja jednaki su
PTr D1 I L2 RDS ( on ) (0,5) ( 20 A) 2 (0,05 ) 10 W
Gubici u stanju nevoenja ponovo se mogu zanemariti. Gubici diode u stanju voenja jednaki su
PD = (0,5)*(20 A)*(1 V) = 10 W. Ukupni gubici voenja prema tome su jednaki Pon = 20 W.
Potrebno je jo odrediti sklopne gubitke. U opem izrazu za sklopne gubitke
U rms I on t S f S Vrms I on t S
PS
a a T
moemo odabrati vrijednost a = 2 kao pogodnu. Ona pretpostavlja pravokutnu komutaciju (vidi
sliku 1.31). Tranzistor ima struju u stanju voenja 20 A (Ion) i napon u stanju nevoenja 13 V
(Voff). Dioda ima jednaku vrijednost struje u stanju voenja 20 A, a napon u stanju nevoenja 11
V. Svaki ventil ima vrijeme sklapanja tS = ton + toff = 200 ns. Primjenivi opi izraz za gubitke
90
dobivaju se sklopni gubici tranzistora PSTr = (13 V)(20 A)(200 ns)(100 kHz)/2 = 2,6 W, te sklopni
gubici diode PSD = (11 V)(20 A)(200 ns)(100 kHz)/2 = 2,2 W. Ukupni gubici pretvaraa jednaki
su Ptot = Pon + PSTr + PSD = 20 + 2,6 + 2,2 = 25 W. U ovom sluaju faktor korisnog djelovanja
znatno je povoljniji i iznosi = Pout/Pin = (100 W)/(125 W) =80 %. Sklopni gubici predstavljaju
20 % ukupnih gubitaka i sigurno se ne mogu zanemariti u proraunu efikasnosti rada pretvaraa.
a)
b)
Slika 4.3 Komutacije: a) linearna komutacija tijekom sklapanja tranzistora (a = 6); b) pravokutna komutacija tijekom
sklapanja tranzistora (a = 2).
4.3. Slika 4.4 prikazuje istosmjerni strujni krug u kojem dolazi do kratkog spoja (modelirano
kratkospojnom sklopkom S_KS) u krugu troila Rd. Nacrtajte vremenski tok struje kratkog spoja.
Struju troila prije nastanka kratkog spoja zanemarite (da li je to opravdano?). Izraunajte koliko
vremena protekne od nastanka kratkog spoja do rastaljivanja osiguraa (R_f), ako je poznato:
(I2t)t vrijednost osiguraa (I2t)t = 105 A2s,

induktivitet strujnog kruga L = 50 H,
napon istosmjernog izvora EB = 100 V.
91
L1 R_f
EB Rd S_KS
Slika 4.4 Istosmjerni strujni krug u kojem dolazi do kratkog spoja.
U sluaju kratkog spoja nadomjesna shema se pojednostavnjuje (R = 0), te se samo induktivitet L

suprotstavlja toku struje kratkog spoja. Stoga opravdano pretpostavljamo da e struja po nastanku
kratkog spoja linearno rasti po izrazu
EB
i KS t
L
Prva faza u procesu prekida struje kratkog spoja je taljenje osiguraa. Rastalnica osiguraa e se
rastaliti nakon to se dosegne definirana energija taljenja osiguraa (I2t)t. Kod osiguraa se jo
definira i odgovarajua energija luka (te vrijeme luka). Tek po gaenju luka struja kratkog spoja je
prekinuta.
Ukoliko osiguraem titimo poluvodiki ventil (diodu ili tiristor) moramo pri odabiru osiguraa
paziti da energija pregaranja osiguraa bude manja od energije pregaranja poluvodikog ventila.
U ovom sluaju izraunavamo koliko je vremena potrebno da se po nastanku kratkog spoja
rastalnica osiguraa rastali. Potrebno je izjednaiti energiju taljenja osiguraa s integralom
kvadrata struje kratkog spoja
tX
I t2
t i KS
2
t dt
0
tX 2 tX tX
EB
0 L

t dt
E B2 2
0 L2 t dt
E B2 1 3
t
E B2 3

t X I 2t t
L2 3 0 3L 2
Te konano slijedi rjeenje
tX 3
I t2
t 3L2

10 5 3 50 10 6
3
2
3 7,5 10 8 4,217 ms
E B2 100 2
Dakle rastalnica osiguraa rastalit e se 4,217 ms nakon nastanka kratkog spoja. Rjeenje moemo
provjeriti simulacijski. Slika 1.33 prikazuje valni oblik struje kratkog spoja IL i integrala
kvadrata struje kratkog spoja (energije taljenja) I_ENERG. Jednostavno se uoava da je zadana
energija taljenja osiguraa dosegnuta u trenutku t = 5,2 ms odnosno 4,2 ms nakon nastanka
kratkog spoja.
92
Slika 4.5 Valni oblik struje kratkog spoja i integrala kvadrata struje kratkog spoja (energije taljenja).
4.4. Silazno-uzlazni istosmjerni pretvara radi na frekvenciji f = 20 kHz, L = 0.05 mH. Izlazni
kondenzator je dovoljno velik tako da se moe zanemariti valovitost izlaznog napona. Ulazni
napon je Ui = 15 V. Zahtijeva se regulacija izlaza na Uo = 10 V. Pretvara napaja teret snage 10 W.
Izraunajte faktor voenja D, koji je potreban da bi uz dane parametre kruga izlazni napon bio Uo
= 10 V?
Izraunajmo najprije izlaznu struju pretvaraa, pomou definirane izlazne snage
Io = Po / Uo = 10 W/10 V = 1 A
Poetno nam je nepoznat nain rada pretvaraa. Ako pretpostavimo granini nain rada (granica
izmeu isprekidanog i neisprekidanog naina rada), tada vrijedi:
93
D U 10
o
1 D U i 15
D 0, 4
U T-4 izveden je izraz za graninu vrijednost struje ovog pretvaraa
Ts U o
I oB (1 D) 2
2 L
Oigledno je maksimalna vrijednost gornjeg izraza dosegnuta za D = 1 i iznosi
Ts Vo 50 10

I OB,max 5A
2 L 2 0,05m
U rjeavanju naeg problema stoga emo pretpostaviti D = 0,4 i IOB, max = 5 A, te slijedi izraz za
graninu izlaznu struju
I OB I OB,max (1 D) 2
5 (1 0, 4) 2 5 0,6 2 1,8 A
Budui da je izlazna struja u naem sluaju Io = 1A manja od granina izlazne struje IOB = 1.8A ,
zakljuujemo da pretvara radi u isprekidanom reimu rada za koji vrijedi:
Vo Io 10 1
D 0.3
Vi I OB ,max 15 5
4.5. U uzlaznom istosmjernom pretvarau potrebno je odrati konstantnu vrijednost izlaznog napona
jednaku Uo = 48 V pomou promjene faktora voenja D. Ulazni napon mijenja se u granicama od
12 V < Ui < 36 V. Maksimalna izlazna snaga je Po = 120 W. Zahtijeva se da pretvara radi u
isprekidanom reimu rada, a sklopna frekvencija je fs = 50 kHz.
Pretpostavlja se da su komponente idealne, a C vrlo velik. Potrebno je izraunati najveu

doputenu vrijednost induktiviteta prigunice L!
Polazni su podaci: Uo = 48 V; Ts = 1/fs =20 s; Io,max = Po,max/Uo = 120/48 = 2.5 A
94
Da bi pronali maksimalnu vrijednost L uz koju pretvara jo radi u isprekidanom nainu rada, u
analizi emo pretpostaviti da je struja prigunice IL na rubu neisprekidanog naina rada.
Za zadani opseg vrijednosti ulaznog napona Ui (12 36 V), slijedi raspon omjera voenja D =
0,75 0,25 (vidi karakteristiku pretvaraa, odgovarajuu transformatorsku jednadbu u T-4). Za
taj raspon vrijednosti D, granina vrijednost izlazne struje IOB ima minimalnu vrijednost pri D =
0,75 , to slijedi iz slike 13 u T-4 koja je ovdje ponovljena.
Odgovarajuim se uvrtavanjem u izraz za IOB i izjednaavanjem s IOB, max=2.5 A dobiva konano

traeno rjeenje:
Ts U o
I OB I OB,max D (1 D) 2
2 L
20 106 48
L 0, 75 (1 0,75) 2 9H
2 2,5
4.6. Uzlazni pretvara (Ui=48 V, Uo=60 V, L=1,2 mH, R=1 ) radi s periodom T = T1 + T2 = 1/f .
Upravljivi ventil (tranzistor) vodi tijekom intervala T1 = 1 ms.
a) Izraunajte radnu frekvenciju f i nacrtajte valni oblik napona na prigunici.

b) Izraunajte srednju vrijednost struje kroz prigunicu.
c) Nacrtajte valni oblik struje prigunice te izraunajte njenu maksimalnu i minimalnu
vrijednost.
d) Nacrtajte valni oblik struje kondenzatora te izraunajte njenu efektivnu vrijednost.
a) Napon na prigunici u ustaljenom je stanju izmjenian, te vrijedi:
U i T1 (U 2 U1 ) (T T1 )
(U 2 U1 ) T U 2
T1
U1 T1
(U 2 U1 ) T U 2
T1
1 U 2 U1 1 60 48 1
f 200 Hz
T U2 T1 60 103
1
T 5ms
f
95
1ms 4ms
A uL
T1 T2
T
A = 48 V 1 ms=12 V 4 ms = 48 Vms
b) Ako zanemarimo gubitke vrijedi:
P1 P2
U i Ii U o I o
U
U i Ii U o o
R
2
U 1 602 1
Ii o 75 A
R U i 48 1
c)
Ii=IL=75A
di
u L
dt

I
i di u dt 48
40 A

I
L 1, 2
1
I 75 40 55 A; I 75 20 95 A
2
d) struja kondenzatora ic je izmjenina komponenta struje kroz diodu (pretpostavlja se da je

napon na kondenzatoru dovoljno gladak).
96
95A
iv
55A
IR=60A
ic
T2 T1
Efektivna vrijednost struje diode (na intervalu T2) dobiva se primjenom Simpsonovog pravila za
efektivne vrijednosti (moe li i drugaije?)
952 4 752 552

I 76 A
D, rms 6

, a uzeto na intervalu T:
4 4
ID I 76 68 A
5 D, rms 5
Stoga,
I
C
I 2 I 2
D R 682
602 32 A
1 t T
o
1 T
Favg dt f t0
f (t ) 4 f t0 f t0 T
T t o
6 2
1 t T 2 o
1 T
Frms f (t ) dt f 2 t0 4 f 2 t0 f 2 t 0 T
T t o
6 2
4.7. Neizravni istosmjerni pretvara s transformatorom ima sljedee parametre:

US = 24 V
N1/N2 = 3
Lm = 500 H
R = 5
C = 200 F
f = 40 kHz
UO= 5 V
Odredite:
a) potreban faktor optereenja sklopke D;
b) srednju, maksimalnu i minimalnu vrijednost struje magnetiziranja iLm; te
c) valovitost izlaznog napona!
97
a) Pomou odgovarajue transformatorske jednadbe dobiva se
D N2
UO U S
1 D N1
D 1
5 24
1 D 3
D 0,385
b) Srednja vrijednost struje magnetiziranja dobiva se pomou odgovarajueg izraza
U O2 52
I Lm 540 mA
U S D R 24 0,385 5
Promjena struje magnetiziranja unutar jedne periode takoer se jednostavno izraunava
iLm
U S D

24 0,385 460 mA
Lm f 500 10 6 40000
te slijedi maksimalna i minimalna struja magnetiziranja
iLm 460
iLm ,max I Lm 540 770 mA
2 2
i 460
iLm ,min I Lm Lm 540 310 mA
2 2
Budui da je iLm,min > 0, dokazan je neisprekidani nain rada pretvaraa!
c) Valovitost izlaznog napona slijedi izravno iz izraza
U O D 0,385
0,0096 0,96%
UO R C f 5 200 106 40000

4.8. Projektirajte neizravni istosmjerni pretvara s transformatorom za izlazni napon od 32 V, uz ulazni
napon od 24 V. Otpor troila je 20 . Pretvara treba raditi u neisprekidanom nainu rada, a
minimalna struja magnetiziranja treba biti barem 20% srednje vrijednosti struje magnetiziranja.
Valovitost izlaznog napona mora biti manja od 1%. Odaberite prijenosni omjer transformatora i
induktivitet magnetiziranja, sklopnu frekvenciju pretvaraa, faktor optereenja sklopke i vrijednost
izlaznog kondenzatora! Pretpostavite da su sve komponente idealne!
Izlazni napon pretvaraa odreuje se pomou transformatorske jednadbe, na temelju D i N1/N2.

Pretpostavimo prijenosni omjer transformatora N1/N2 = . Tada moemo odrediti faktor
optereenja sklopke
1 1
D 0, 4
U S N 2 24

1 32 2 1
U O N1
98
Srednja se vrijednost struje magnetiziranja dobiva pomou izraza
32
2
U O2
I Lm 5,33 A
U S D R 24 0, 4 20

Minimalna struja magnetiziranja jednaka je 20% srednje vrijednosti struje magnetiziranja i iznosi
0,2 5,33 =1,07 A.
elimo radno frekvenciju izvan ujnog podruja (f = 30 kHz) te moemo izraunati eljeni
induktivitet magnetiziranja Lm = 37,5 H. Minimalnu vrijednost kapaciteta kondenzatora
odreujemo iz izraza:
D 0, 4
C 66,7F
R
U O 20 0,01 30000
f
UO
4.9. Za neizravni pretvara iz prethodnog primjera, povea se vrijednost otpora troila sa 20 na 50 .

Pokaite da je struja magnetiziranja u tom sluaju isprekidana i izraunajte izlazni napon
pretvaraa!
Uz koritenje poznatih vrijednosti Lm = 37,5 uH, f = 30 kHz, N1/N2 = 0,5, D = 0,4 te R = 50 ,

uvrtavanjem u izraz za minimalnu vrijednost struje magnetiziranja dobiva se ILm,min = -2,13 A.
Budui da nije mogua negativna struja magnetiziranja, zakljuujemo da se radi o isprekidanom
nainu rada pretvaraa te primjenjujemo odgovarajue izraze:
R 50
U O U S D 24 0, 4 45,3 V
2 37,5
10 30000
6
2 Lm f
U isprekidanom nainu rada izlazni napon vie nije jednak 32 V, ve raste na 45,3 V, kao i u
sluaju uzlazno-izlaznog pretvaraa!
4.10. Izravni istosmjerni pretvara s transformatorom ima sljedee podatke:
US = 48 V
R = 10
Lx = 0,4 mH
C = 100 F
f = 35 kHz
N1 / N2 = 1,5
N1 / N3 = 1
D = 0,4
Lm = 5 mH
Odredite:
99
a) Izlazni napon, maksimalnu i minimalnu struju kroz Lx, valovitost izlaznog napona.
b) Vrnu struju u primarnom namotu transformatora. Provjerite da li struja magnetiziranja pada
na nulu prije poetka sljedee sklopne periode!
a) Izlazni napon se odreuje iz :
N 2 1
U o U S D 48
0, 4 12,8
V
N1 1,5
Srednja struja kroz Lx jednaka je struji troila jer je srednja struja kroz C u ustaljenom stanju
jednaka 0. Stoga:
U o 12,8
I Lx 1, 28A
R 10
Iz (24):
U o (1 D) 12,8 (1 0,4)
iL 0,55A
x
Lx f 3 35000
0, 4 10
Maksimalna i minimalna vrijednost struje iLx:

i 0,55
I L , max I Lx L 1, 28
x
1,56 A
x
2 2
i 0,55
I L ,min I L L 1, 28
x
1,01A
x x
2 2
b) Struja u primarnom namotu transformatora je jednaka zbroju preneene struje sekundara na

primar i struje magnetiziranja. Vrna vrijednost struje sekundara je ista kao i ILx,max. Vrna
vrijednost struje magnetiziranja se dobije iz :
U S D
T 4
48 0,
IL iL 0,11A
m ,max m
Lm 5 10 35000
3
Vrna vrijednost struje kroz primarni namot transformatora:
N 2 1
I max I L ,max IL
m ,max
1,56 0,11 1,15A
N1 1,5
x
Vrijeme koje je potrebno da struja magnetiziranja padne na nulu nakon otvaranja sklopke, dobije
se pomou:
N 0, 4 1
Tx D T 3 11, 4s
N1 35000
100
S obzirom da je sklopka zatvorena DT = 11,4 s vremena, vrijeme koje je potrebno da struja

magnetiziranja ponovo poprimi vrijednost nula nakon poetka periode je 22,8 s, to je manje od
sklopne periode od 28,6 s.
4.11. Pretvara treba tako dizajnirati da daje na izlazu 100 V kada mu je na ulaz prikljueno 170 V.
Otpor troila je 50 . Odaberite prijenosni omjer transformatora, omjer voenja sklopke te
sklopnu frekvenciju. Odaberite takav Lx da je struja iLx neisprekidana.
Neka je prijenosni omjer N1/N3 = 1. Ovakav odabir prenosnog omjera rezultira,iz (30),
maksimalno moguim omjerom voenja sklopke od 0,5. Slijedi:
N1 U S D 170 0,5
0,85
N 2 max Uo 100
Da bi se osigurao rad sklopa u sigurnom podruju, odaberimo N 1/N2 = 0,5. Omjer voenja sklopke
je tada:
U o N1 100
D 0,5 0,294
U S N 2 170
Srednja struja kroz Lx je istao kao i struja troila jer je strednja struja kroz C u stacionarnom stanju
jednaka 0. Stoga:
U o 100
IL 2A
x
R 50
Da bi se osigurao rad sklopa u neisprekidanom reimu, iLx mora biti manji od 4 A (dva puta
srednja vrijednost) kako bi bilo ILx, min > 0. Iz (20) i odabirom za sklopnu frekvenciju 25 kHz
(izvan slunog podruja), dolazimo do:
N D 0, 294
Lx ,min U S 2 U o 170 2 100

706H
N1 f I L
x
25000 4
Zbog sigurnosti odabiremo: Lx = 1 mH.
5. Izmjenjivai
Uvodno razmatranje
PRAVOKUTNA MODULACIJA
101
102
io (t ) in (t ) if (t )
U DC
t
T
A e , 0 t
R 2
, gdje je A konstanta koja se izraunava iz poetnog uvjeta i = L/R.
U trenutku t = T/2, sklopke S1 i S2 se otvaraju, a sklopke S3 i S4 se zatvaraju. Napon na R-L troilu

postaje negativan iznosa UDC pa struja poprima oblik:
t T
U 2
T
io (t ) DC B e
, t T
R 2
, gdje je B konstanta koja se izrauna iz poetnog uvjeta.
Kada se sklop po prvi puta prikljuuje na izvor napajanja, struja kroz prigunicu je nula te se javlja
prijelazna pojava dok struja ne dosegne stacionarno stanje. U stacionarnom stanju, io(t) je
periodina i simetrina oko nule.
Izraunavanje konstanti A, odnosno B:
103
U DC
io (0) A e 0 I min
R
U
A I min DC
R
T U
io DC B e 0 I max
2 R
U
B I max DC
R
Stoga, u stacionarnom stanju valni oblik struje troila ima slijedei oblik:
U DC U DC
t
T

R min I e
, 0 t
R 2
io (t ) t
T
U DC U DC 2
T
R I max R e , t T

Maksimalna vrijednost struje troila:
T U DC U DC
T
i I max
I
min e 2
2 R R
U stacionarnom stanju vrijedi Imax = -Imin , to nakon uvrtavanja u prehodni izraz daje:
U DC 1 e 2t
I max I min
R 1 e 2t

Snaga koju absorbira troilo:
P I d,2 rms R
, gdje je Id, rms efektivna vrijednost struje troila odreena slijedeim izrazom:
2
1 T 2 2 T /2 U DC U DC
i (t ) dt
T 0 R
I d, rms I min e t / dt
T 0 R
Ako se zanemare gubici na sklopkama, snaga koju daje izvor je jednaka snazi koju apsorbira
troilo i iznosi:
PDC I DC U DC
104
Slika 5.1. Pravokutni napon i struja R-L troila u stacionarnom stanju
5.1. Izmjenjiva s naponskim ulazom na izlazu daje pravokutni napon frekvencije f = 60 Hz. Izlazni
napon se filtrira serijskim rezonantnim filtrom. Upotrijebite relativnu magnitudu treeg harmonika
da bi usporedili ponaanje filtra pri razliitim faktorima dobrote Q. Slika 5.2 prikazuje
nadomjesnu shemu izlaznog kruga izmjenjivaa. Pretpostavljeno je da elementi filtra (L i C) nisu
idealni, te imaju ekvivalentne serijske otpore.
105
Slika 5.2 Nadomjesna shema izlaznog kruga izmjenjivaa.
Razvoj u Fourierov red izlaznog napona izmjenjivaa daje izraz
4U O
sin( n / 2)
u (t ) cos n 120 t
n 1 n
Bez filtra, kao to je poznato, amplituda treeg harmonika jednaka je 1/3 amplitude osnovnog
harmonika. Ukoliko se serijski troilu spoji RLC filtar rezonantne frekvencije 1 / LC = 120
rad/s, amplituda treeg harmonika napona na otporniku U3 moe se odrediti pomou izraza
R R / ZC
U out ( n ) U in ( n ) U in ( n )
jnL j / nC R jn / r j / n / r R / Z C
gdje je ZC karakteristina impedancija titrajnog kruga L / C , a r rezonantna frekvencija

1 / LC . Faktor dobrote jednak je omjeru karakteristine impedancije i otpora titrajnog kruga
ZC L/C
Q
R R .
Izraunajmo s odabranim rezonantnim filtrom amplitudu treeg harmonika (180 Hz) napona na
otporniku U3.
4U O R 4U O 1 4U O 1
U3
3 j 360L j /(360C ) R 3 j 3Q jQ / 3 1 3 1 (64 / 9) Q 2
Ukoliko je Q relativno velikog iznosa, trei harmonik amplitude priblino je 1/(8Q) amplitude
osnovnog harmonika. Trei se harmonik moe priguiti ispod 3 % osnovnog harmonika ukoliko je
ispunjeno 1/(8Q) < 0,03 ili Q > 4,2. Harmonici vieg reda jo su bolje prigueni. Serijska
rezonancija moe biti jako korisna primjerice u visokofrekvencijskim meukrugovima pretvaraa.
106
Primjerice pri frekvenciji 60 kHz, karakteristina impedancija od 144 moe se postii sa L >
382 H, C = 0,0184 F, to su znatno povoljnije vrijednosti nego pri frekvenciji 60 Hz. Slika 5.3
prikazuje simulirane karakteristine valne oblike analiziranog sklopa u ustaljenom stanju.
Slika 5.3 Karakteristini valni oblici napona i struja u ustaljenom stanju.
5.2. Izmjenjiva s naponskim ulazom (engl. Voltage Source Inverter) napaja troilo koje se sastoji od
otpornika R = 2 i serijski spojene prigunice L = 3 mH koja slui kao filtar. Izmjenjiva se
napaja iz istosmjernog izvora Uin = 144 V. Izlazna frekvencija izmjenjivaa je fO = 60 Hz. Koja je
najvea mogua eljena komponenta izlazne struje ovog pretvaraa i koji napon ona stvara na
otporniku R? Ukoliko se kut upravljanja (preklapanja) postavi na vrijednost 30 koji je
Fourierov spektar izlazne struje pretvaraa? Izraunajte snagu koja se predaje troilu pri = 30,
uzevi u obzir samo harmonike do petoga!
U opisanom pretvarau, valni oblik napona ud (t) na izlaznim stezaljkama pretvaraa dobro je
definiran stanjima sklopki. Moe se uzeti kao nadomjesni izvor za rjeavanje ovog problema.
Najvea mogua amplituda napona ud ostvaruje se oigledno kada je kut upravljanja jednak =
107
0. eljena komponenta napona ud (osnovni harmonik) ima amplitudu 4Un/ = 183,3 V i efektivnu
vrijednost 2 2 Uin/ = 129,6 V. Amplituda struje id koja odgovara osnovnom harmoniku napona
moe se odrediti iz nadomjesnog kruga za frekvenciju 60 Hz, a izlazni napon ud (napon na
otporniku, prigunica samo slui kao filtar) jednak je umnoku izraunate struje s vrijednosti
otpora R!
U d, rms
I d ( zeljeno ) 56, 43 A
R j L
U d ( zeljeno ) I R 112,8 V
Ovaj se napon moe uzeti kao referenca za fazu. Efektivna vrijednost osnovnog harmonika napona
na otporniku prema tome je Ud, rms = 113 V.
Podsjetimo se sada Fourierovog reda za kvazipravokutni valni oblik
n
sin
2 U in
2
ud (t )

n
cos(n out t) cos(
n out t n )
n 1
4 U in
ud( zeljeno ) cos cos out t
2 2
Ukoliko se kut upravljanja podesi na 30, amplituda izlaznog napona smanji se za faktor cos(/2)
= cos(15) = 0,966. Svaka pojedina komponenta struje odreena je impedancijom R+jndL. Za
n-tu komponentu, jednadba Fourierovog reda omoguava nam pisanje svake pojedine
komponente u obliku fazora napona
n
sin
2 2 U
in n n

2
Un cos
n 2 2
Uz odgovarajuu komponentu struje
Un
In
out L
R j n
Slijedi kratka tablica za prvih nekoliko vrijednosti harmonika pri = 30
f Fazor Ud Fazor Id
60 125,2<-15 54,5<-45,5
180 30,6<45 7,76<75,5
300 6,71<-75 1,12<-145,5
Ukoliko se proraun snage na otporniku uzmu samo prvi, trei i peti harmonik (to je opravdano)
snaga e pri = 30 na otporniku iznositi
P 54,5 R (7,76) 2 R (1,12) 2 R 6,

2
06 kW
108
Poznavajui fazore struje moemo napisati toniji izraz za valni oblik struje
iout t 77,1 cos(120

t 44,5 ) 11
cos(360 t 75,5 ) 1,58
cos(600
t 145,5
) ...
Potpuni oblik Fourierovog reda za struju izgleda ovako
n n
sin cos
4 Vin
2 2 n n out L
iout (t ) cos n out t 1
tan
n1 n R n
2 2
out L
2 2
2 R
Za napon na otporniku ud(t) potrebno je samo gornji izraz pomnoiti s R.
Iz simuliranih valnih oblika vidljivo je da kvaliteta napona izmjenjivaa s RL teretom nije dobra
zbog visokog sadraja harmonika. Poveanjem filterske prigunice L, smanjili bi i eljenu
komponentu napona, pa to nije dobro rjeenje. Niskopropusni filtar s jednim polom ne moe
kvalitetno priguiti harmonike niskog reda. Stoga je zanimljivo prouiti rjeenje sa serijskim LRC
krugom, dakle postojeem troilu dodat emo jo i kondenzator C. Na taj nain dobivamo tzv.
rezonantni izmjenjiva.
5.3. Dodajte troilu pretvaraa iz prethodnog zadatka u seriju jo i kondenzator i ponovite analizu!
Usporedba valnih oblika izmjenjivaa uz RL i RLC troilo
Kapacitet kondenzatora potrebno je odabrati tako da se postigne rezonancija serijskog titrajnog

kruga pri eljenoj osnovnoj frekvenciji pretvaraa, dakle 60 Hz, a to znai
1
0 120
L C
109
Potrebna vrijednost kondenzatora je C = 2345 F. eljena komponenta napona i dalje je

(4Uin/)cos(/2). Najvea mogua vrijednost amplitude struje je 183,3/R = 91,6 A, to odgovara
efektivnoj vrijednosti 64,8 A
Ukoliko se izrauna impedancija na pojedinim frekvencijama, dobiva se
Frekvencija Impedancija RLC kombinacije

60 2
180 3,62
300 5,79
Rezonantni filtri pogodni su kada je potrebna konkretna izlazna frekvencija. Najbolji se rezultati
postiu primjerice kod izvora neprekinutog napajanja ili u AC rezonantnim meukrugovima
istosmjernih pretvaraa.
Simulirani valni oblik pokazuje da je valni oblik struje kod LC rezonantnog filtra povoljniji nego
kod samo L filtra.
5.4. PWM izmjenjiva napaja mali asinkroni motor. Motor ima ulazni induktivitet priblino 40 mH i pri
punom optereenju uzima 500 W. Ulazni istosmjerni napon je 325 V, a nazivni napon motora je
230 V pri frekvenciji 50 Hz. Koju dubinu modulacije (amplitudni indeks modulacije) je potrebno
primjeniti pri f = 50 Hz? Moete li predloiti sklopnu frekvenciju sklopki pretvaraa? Koja je
dubina modulacije (indeks ma) potrebna ako elimo smanjiti brzinu motora na 80% nazivne brzine
(uz konstantni U/f)?
110
Ukoliko je radna frekvencija pretvaraa (sklopna frekvencija) mnogo vea od frekvencije
modulacijske funkcije (referentna sinusna funkcija), kroz motor e tei struja sinusnog valnog
oblika, premda je na njegovim stezaljkama pravokutni napon s modulacijom irine impulsa.
Nominalni napon motora efektivne vrijednosti 230 V podrazumijeva vrnu vrijednost sinusnog
napona od 325 V, to odgovara vrijednosti ulaznog istosmjernog napona.
Prema tome dubina modulacije ili amplitudni indeks modulacije moraju biti jednaki 100% ili m a =
1 pri frekvenciji 50 Hz, jer je tada efektivna vrijednost osnovnog harmonika napona na motoru
jednaka 230 V. Mali izmjenini motor moe se priblino modelirati kao serijski spoj otpornika i
induktiviteta (RL). Ukoliko se motor pri punom teretu napaja iz izvora sinusnog napona efektivne
vrijednosti 230 V i frekvencije 50 Hz struja motora bit e jednaka
230 230

Z R j L
uz razvijenu snagu
2
P 500 W I R
Ukoliko umjestu sinusnog napona na motor primjenimo napon s modulacijom irine impulsa
(PWM), pri dovoljno velikom frekvencijskom indeksu modulacije mf trebali bi dobiti isti rezultat.
Vrijednost otpora R moe se pronai pomou izraza
230 V
I rms 2 R 500 W, I rms
R 2 L2
2
2302 R
500 W , 2302 R 500 R 2 2 L2
R 2 2 L2
Uz poznate podatke L = 40 mH i = 100 rad/s, kvadratna jednadba ima po R rjeenje R = 104,3

(drugo je rjeenje nerealno). Stoga je vremenska konstanta L/R jednaka 0,384 ms. Ukoliko se
skopna frekvencija fS odabere tako da bude puno bra od izraunate vremenske konstante L/R , taj
e induktivni LR teret uspjeno filtrirati sklopnu frekvenciju proputajui nepriguenu osnovnu
frekvenciju 50 Hz. Odaberimo stoga sklopni period TS = 40 s koji odgovara sklopnoj frekvenciji
fS = 25 kHz. Sklopni period je gotovo 10 puta krai od vremenske konstante tereta L/R, te ak 500
puta krai od periode referentne sinusoide (20 ms). Simulirani valni oblici prikazani su na slikama.
Struja motora je gotovo idealnog sinusnog valnog oblika, kao to smo i eljeli.
Da bi brzinu motora smanjili na 80% nazivne brzine, moramo frekvenciju napona napajanja
takoer smanjiti na 80% nazivne frekvencije, tj. na 40 Hz. Da bi se odrao konstantan U/f omjer
potrebno je i napon napajanja motora (efektivnu vrijednost) smanjiti na 80% nazivne vrijednosti,
tj. na 184 V. Pretpostavivi linearno podruje rada (nema premodulacije) , amplitudni indeks
modulacije treba iznositi 80% ili ma = 0,8 = uref / utri.
Svojstvo PWM-a:
Pri amplitudnom indeksu modulacije ma = 1, vrna vrijednost osnovnog harmonika napona upravo
je jednaka ulaznom istosmjernom naponu.
111
5.5. Za rezonantni izmjenjiva s naponskim ulazom i serijskim titrajnim krugom potrebno je skicirati
valne oblike napona na troilu u(t), napona na kondenzatoru uC(t), te struje troila i(t)! Izraunajte
vlastitu (rezonantnu) frekvenciju f0 i efektivnu vrijednost napona kondenzatora UC! Izraunajte
istosmjenu (nevalovitu) struju Id naponskog izvora! Izraunajte efektivnu vrijednost struje IC
kondenzatora Cd na ulazu u pretvara!
Radi se o pretvarau s naponskim ulazom, te je valni oblik napona na troilu u(t) pravokutan, to
se vidi i na slici. Pretpostavimo da pretvara radi na rezonantnoj frekvenciji f0, te je stoga valni
oblik struje troila sinusan i u fazi s naponom u(t). Valni oblik napona na kondenzatoru prema
tome je takoer sinusnog valnog oblika, ali s faznim pomakom od 90 u odnosu na struju troila.
Vlastita (rezonantna) frekvencija izraunava se pomou izraza
1 106 0
0 125 103 f0 20 kHz
L C 64 2
Faktor dobrote Q titrajnog kruga jednak je omjeru karakteristine impedancije i otpora titrajnog
kruga
L
Z LC L 64
10 6 125
103
Q C 0 25
R R R 0,32
Dakle radi se o prilino velikom faktoru dobrote, kvalitetnom titrajnom krugu, te se mogu
primjeniti pribline formule (izvedene u literaturi).
Tako je vrna vrijednost napona na kondenzatoru priblino za faktor dobrote (tonije za faktor
4 Q
) vea od istosmjernog napona u krugu, pa e efektivna vrijednost napona na kondenzatoru
biti jednaka
1 4 Q 1 4 25
UC d
U 32 720
V
2 2
dok se efektivna vrijednost struje troila moe izraunati na dva naina
UC UC U 720
I rms C 90 A
X L X C 0 L 125 10 106
3 64
Istosmjerna (nevalovita) struja izvora Id jednaka je ispravljenoj srednjoj vrijednosti sinusne struje
troila i(t)
I d 0,9 I rms 0,9

90 81 A
Ako istosmjerni izvor daje istosmjernu komponentu ispravljene struje troila i(t), tada kroz
kondenzator tee izmjenina komponenta IC ispravljene struje troila i(t). Te dvije komponente
struje zajedno daju efektivnu vrijednost struje troila, pa se jednostavno moe izraunati efektivna
vrijednost struje kondenzatora IC.
112
I rms 2 I C2 I d2
I C I rms 2 I d2 902 812 39 A
Uoava se svojstvo rezonantnih pretvaraa, a to je da su vrne vrijednosti napona (i struja) znatno

vee od istosmjernog napona napajanja, pa su naponska i strujna naprezanja komponenata velika.
5.6. Na slici 1.36 prikazan je izmjenjiva sa strujnim ulazom koji na izlazu daje pravokutni valni oblik
struje frekvencije 50 Hz, vrne vrijednosti IO = 20 A. Na djelatnom troilu potrebno je dobiti
efektivnu vrijednost napona 230 Vrms. Projektirajte potreban paralelni rezonantni filtar s faktorom
dobrote Q = 10. Koja je vrijednost otpornika?. Koliko je priguenje treeg harmonika na troilu?
Koja je amplituda 50 Hz harmonika struje koja tee kroz prigunicu?
Slika 5.4 Izmjenjiva sa strujnim ulazom.
Pravokutni valni oblik struje amplitude 20 A osigurava osnovni harmonik struje (50 Hz) amplitude
4I0/ = 25,5 A i efektivne vrijednosti 25,5 / 2 = 18 A. Idealni paralelni rezonantni filtar s
rezonantnom frekvencijom fr = 50 Hz propustit e tu struju do otpornika nepriguenu.
Da bi na otporniku dobili efektivnu vrijednost napona 230 Vrms potrebna je njegova vrijednost R
= 12,8 . To je vodljivost G = 0,0783 S. Snaga razvijena na troilu je P = 4,14 kW.
Paralelni rezonantni titrajni krug traenog faktora dobrote Q = 10 trai karakteristinu admitanciju
YC = 0,783 S pri r = 100 rad/s.
Nakon istovremenog rjeavanja izraza

C
YC
L
r 1 / LC
uz zanemarenje faktora dobrote pojedinih komponenti (prigunica i kondenzator su idealni) dobiva

se rjeenje L = 4,07 mH i C = 2491 F. Na temelju jednadbe za priguenje titrajnog kruga
I out s /r

I in j ( s / r ) Q jQ s / r
2
113
moe se izraunati priguenje treeg harmonikog lana struje koje iznosi priblino 27. Budui da
je kod pravokutnog valnog oblika struje trei harmonik ve priguen na 1/3 osnovnog harmonika,
to e ukupno priguenje treeg harmonika struje bit 3*27 = 81 puta, odnosno trei harmonik struje
samo je 1/81 osnovnog harmonika.
to je s potrebnom prigunicom, odnosno njenom 50 Hz komponentom struje? Na prigunicu je

narinut napon frekvencije 50 Hz, efektivne vrijednosti 230 Vrms, budui da se nalazi paralelno
otporu R. Reaktancija prigunice X = L = (4,07 mH)(100 rad/s) = 1,28 , te slijedi efektivna
vrijednost struje Irms = (230 V)/(1,28 ) = 180 A. Istu bi vrijednost dobili da smo faktor dobrote
Q pomnoili sa strujom otpornika. Slika 1.37 prikazuje simulirane valne oblike promatranog
sklopa u ustaljenom stanju.
Slika 5.5 Karakteristini valni oblici napona i struja u ustaljenom stanju.
5.10. Dizajnirajte bipolarni PWM izmjenjiva koji e na izlazu davati napon efektivne vrijednosti 75 V;
60 Hz. Izmjenjiva je spojen na istosmjerni izvor od 150 V. Teret je sTHDerijska kombinacija R-L
troila; R = 12 , L = 60 mH. Odaberite sklopnu frekvenciju tako da je 10 .
Potreban indeks amplitudne modulacije:
U1 75 2
ma 0.707
U dc 150
Amplituda struje pri osnovnom harmoniku 60 Hz:
114
U1 75 2 75 2
I1 4.1 4 A
Z1 12 2 60 0.06 25.6
2 2
Efektivna vrijednost struje harmonika ima ogranienje s obzirom na zahtjev THD 10 .
I

2
n , rms
n2
0.1
I1, rms
4.14
I

0 .1 0.293
2
n , rms
n2 2
Dominantni strujni harmonik je onaj na sklopnoj frekvenciji fs. Pretpostavimo da priblino vrijedi:
I mf
I

I mf , rms
2
n , rms
n2 2
I mf 0.1 4.14 0.414 A
Normalizirani frekvencijski spektar za bipolarni PWM za prve harmonike je prikazan u slijedeoj

tabeli:
Un/Udc ma=1 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1
n =1 1.00 0.90 0.80 0.70 0.60 0.50 0.40 0.30 0.20 0.10
n = mf 0.60 0.71 0.82 0.92 1.01 1.08 1.15 1.20 1.24 1.27
n = mf 2 0.32 0.27 0.22 0.17 0.13 0.09 0.06 0.03 0.02 0.00
Iz tabele za n = mf i ma = 0.7 Un /Udc = Umf /Udc = 0.92
Umf = 0.92 * Udc = 0.92 * 150 = 138 V
Minimalna impedancija tereta na f = fs
U mf 138
Z mf 333
I mf 0.414
Uz pretpostavku: Z mf L m f 1 L , vrijedi:
m f 1 L 333
333
mf 14.7
377 0.06
Odabirom za mf = 15, granino su zadovoljeni uvjeti koji su postavljeni. Zbog sigurnosti, za m f

emo odabrati prvi vei neparni cijeli broj, mf = 17.
Sklopna frekvencija je tada: fs = mf * fref = 17 * 60 = 1020 Hz.
Daljnje poveanje mf, bi smanjilo THD, ali na raun poveanih sklopnih gubitaka.
115

Zbirka UE 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka UE 2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zbirka rijeenih zadataka 0001

Zbirka rijeenih zadataka iz

1 Osnovni spojevi i sklopovi.......................................................................................................................3

1 Osnovni spojevi i sklopovi

napon izmjeninog izvora u(t) = 100 sin (314 t),

Slika 1.1 Jednofazni ispravlja optereen isto induktivnim troilom L.

Izraunajmo vezu izmeu vrne struje kroz diodu i induktiviteta L.

Te konano slijedi rjeenje za vrijednost induktiviteta:

Karakteristini valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.2.

Slika 1.2 Karakteristini valni oblici napona i struje prigunice L.

a) elektriki kut kod kojeg poinje voenje diode D,

1 rad = 57,32 el.

Karakteristini valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.4.

Slika 1.4 Karakteristini valni oblici napona i struje.

b) Kut voenja diode izraunava se iz izraza

180 2 180 80 100 o el.

c) Srednja vrijednost struje diode

*** zapamtite integral

e) Srednja snaga koju izmjenini izvor predaje troilu

Snaga izmjeninog izvora koristi se za disipaciju na otporniku i za punjenje istosmjernog izvora

napon istosmjernog izvora EB = 100 V,

Slika 1.5 LC titrajni krug bez gubitaka.

Vlastita frekvencije titrajnog kruga:

Perioda titrajnog kruga:

Slika 1.6 Karakteristini valni oblici napona i struje.

efektivna vrijednost izmjeninog napona US, rms = 120 V,

kut upravljanja tiristora = 45el.

Slika 1.7 Tiristorski poluvalni ispravlja optereen omsko-induktivnim troilom.

a) Na temelju zadanih podataka izraunajmo

Na temelju izraunatih izraza, moemo napisati analitiki izraz za struju kruga:

id t 6,78sin t 0,646 2,67e t /0,754 A

Napisana jednadba vrijedi u intervalu t , gdje se kut pronalazi numerikim postupkom,

= - = 3,79 0, 785 = 3,01 rad = 172

I d, avg 6,78sin t 0,646 2,67e t /0,754 d t 2,19 A

c) Efektivna vrijednost struje kruga takoer se izraunava na temelju poznate definicije

6,78sin t 0,646 2,67e t /0,754 d t 3, 26 A

to omoguava izraunavanje srednje snage na troilu (to je snaga na otporniku R)

P = Id, rmsR = (3,26)2 (20) = 213 W

d) Faktor snage je omjer djelatne i prividne snage:

PF = P/S = 213 / (120)(3,26) = 0,54

Karakteristini valni oblici napona i struja prikazani su na slici 1.8.

Slika 1.8 Karakteristini valni oblici napona i struja.

Slika 1.9 Oitanje srednje i efektivne vrijednosti struje.

Slika 1.10 Oitanje djelatne, prividne snage i faktora snage.

1.5. Analizira se transformator sa eljeznom jezgrom i efektivnom povrinom A = 10 cm 2. Primar ima

Kod modela transformatora s nezanemarivim induktivitetom magnetiziranja, umjesto izraza

Slika 1.11 Nadomjesna shema transformatora spojenog na izvor i djelatno troilo.

Nakon integracije slijedi

Slika 1.12 Skicirani valni oblici napona i struja.

Struju magnetiziranja odreujemo pomou izraza:

Simulacija u simulacijskom programu SIMPLORER provodi se pomou simulacijskog modela

Slika 1.14 Simulacijski model u programu SIMPLORER.

i (t ) 8 15 cos(377t 30 0 ) 6 cos( 2 377t 45 0 ) 2 cos(3 377t 60 0 ) A.

a) snagu koju preuzima troilo,

a) Potrebno je izraunati snagu na svakoj frekvenciji pomou Fourierovog reda

b) Efektivna vrijednost napona izvora je

Efektivna vrijednost struje je

Faktor snage moe se izraunati i na drugi nain

c) Faktor izoblienja izraunavamo

d) Ukupno harmoniko izoblienje odreuje se pomou izraza

naponi istosmjernih izvora EB1 = 100 V; EB2 = 200 V,

te po zavretku intervala tZ postie vrnu vrijednost

Na kraju intervala tZ u prigunici je akumulirana energija