SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

Zavod za visoki napon i energetiku
10000 ZAGREB, Unska 3, HRVATSKA

Odravanje elektroenergetskog
sustava
izv. prof. dr. sc. Igor Kuzle
dr. sc. Hrvoje Pandi
Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb

Zagreb, 2012.

SADRAJ
1 Uvoduodravanjeitestiranjeelektrineopreme..........................................................................4
1.1 Uvod........................................................................................................................................4
1.2 Zatoodravatiitestirati.........................................................................................................4
1.3 Pregledpreventivnogodravanjaitestiranjaelektrineopreme...........................................4
1.3.1 Kljunifaktoriuodlukamazaoptimiziranjepreventivnogodravanjaelektrine
opreme .........................................................................................................................................6
1.3.2 Openitikriterijizaefikasanprogrampreventivnogodravanjaitestiranjaelektrine
opreme .........................................................................................................................................6
1.3.3 Kvalifikacijeosobazapreventivnoelektrikoodravanje...............................................7
1.3.4 Optimizacijaintervalapreventivnogodravanja.............................................................8
1.3.5 Kretanjerezultatatesta...................................................................................................8
1.3.6 Pristupsistematskeanalizekvarova................................................................................8
1.3.7 Testiranjenakonodravanja...........................................................................................9
1.3.8 Inenjerskapotpora.........................................................................................................9
1.3.9 Saetak...........................................................................................................................11
1.4 PLANIRANJEEPMPROGRAMA..............................................................................................11
1.4.1 Upravljanjeodravanjem..............................................................................................11
1.4.2 Tehnikizahtjevi............................................................................................................13
1.4.3 tobitrebaloukljuitiuEPMprogram.........................................................................15
1.5 PREGLEDTESTIRANJAITESTNIHMETODA............................................................................16
1.5.1 Vrstetestova.................................................................................................................16
1.5.2 Vrstetestnihmetoda.....................................................................................................17
1.6 Pregleddielektriketeorijeiprakse......................................................................................20
1.6.1 Karakteristikedielektrika(izolacije)..............................................................................22
1.6.2 Izolacijakaokondenzator..............................................................................................25
1.6.3 Ispitivanjaistosmjernimnaponomnaspramizmjeninimnaponom............................26
1.6.4 Nainikvaraizolacije.....................................................................................................27
2 TESTIRANJEELEKTRINEOPREMEISTOSMJERNIMNAPONOM....................................................29
2.1 Uvod......................................................................................................................................29
2.2 Testiranjeizolacijeistosmjernimnaponom..........................................................................30
2.2.1 Dielektrinepojaveipolarizacija...................................................................................33
2.2.2 Prednostiinedostatciispitivanjasistosmjernimnaponom.........................................34
2.3 DCispitnemetode.................................................................................................................35
2.3.1 Ispitivanjeotporaizolacije.............................................................................................35
2.3.2 Kratkoronaoitavanja..................................................................................................35
2.3.3 Vremenskootpornamjerenja.......................................................................................36
2.3.4 Testindeksapolarizacije................................................................................................37
2.3.5 Mjerenjerazinamanapona(istosmjerninapon)...........................................................37
2.3.6 Testnaponomvisokogpotencijala................................................................................37
2.3.7 Testdielektrineapsorpcije...........................................................................................37
2.4 Transformatori......................................................................................................................38
2.4.1 Mjerenjeotporaizolacije..............................................................................................38
2.4.2 Ispitivanjeapsorpcijedielektrika...................................................................................41
2.4.3 Prenaponskoistosmjernoispitivanje(HiPot)...............................................................43
2.5 Kabeliidodatnaoprema.......................................................................................................46
2.5.1 Testmjerenjaotporaizolacije.......................................................................................46
2.5.2 Testnadpotencijalaistosmjernomstrujom..................................................................50
2.5.3 Naponvs.testudarnimnaponom.................................................................................52
2.5.4 Testproputanjastrujeuodnosunavrijeme...............................................................53
2.5.5 Go,NoGoprenaponskitest..........................................................................................54
2.5.6 SpajanjeiprocedurezaDCprenaponskitest................................................................54
2.6 ELEKTRINESKLOPKEIPREKIDAI........................................................................................57
2.6.1 Testmjerenjaotporaizolacije.......................................................................................57
2.6.2 dcvisokonaponskitest.................................................................................................59
2.6.3 Testmjerenjaotporakontakataprekidaa...................................................................59
2.7 Motoriigeneratori................................................................................................................59
2.7.1 Procedurazatestiranjepoljanamota...........................................................................61
2.7.2 Testiranjecjelokupnogstatora(armaturnihnamota).................................................61
2.7.3 Cjelokupnisistematskitestzamotoreigeneratore......................................................63
2.7.4 Istosmjerniprenaponskitest.........................................................................................66
2.7.5 Testnaponnasuprotstrujiproputanja(koraknapontest).......................................67
2.7.6 Testproputenastrujanaspramvremena..................................................................68
2.8 Odvodniciprenapona............................................................................................................69
2.9 Kondenzatori.........................................................................................................................71
2.9.1 Testoviprovjerestanjanovihkondenzatorskihjedinica...............................................71
2.9.2 Testoviprovjerestanjakondenzatorskihjedinicaposlijeputanjaupogon................72
 2.10 OCJENJIVANJEREZULTATATESTOVA....................................................................................73
2.10.1 Dozvoljenikriterijizaocjenjivanjeizolacije...................................................................73
2.11 Predostronostikodtestovaistosmjernestruje...................................................................75

1 UVOD U ODRAVANJE I TESTIRANJE ELEKTRINE OPREME

1.1 Uvod
Troenje elektrine opreme je normalna pojava koja poinje odmah po ugradnji. Ako
se istroenost ne provjerava moe doi do kvarova ili nepravilnosti u radu. Takoer, mogue
je da promjene tereta i alternacije elektrine mree budu napravljene bez koordinacije sa
postojeom mreom, to moe rezultirati pogrenim odabirom opreme, pogrenim
podeavanjem zatite, ili pogrenim sklopnim jedinicama instaliranim u mreu. Svrha
preventivnog programa za odravanje i testiranje elektrine opreme (EPM) je da prepozna ove
imbenike i osigura naine za njihovo ispravljanje. S pomou programa za odravanje i
testiranje elektrine opreme, potencijalne opasnosti koje mogu izazvati kvarove opreme ili
prekide u opskrbi, mogu biti otkrivene i ispravljene. Takoer, EPM program minimizira
opasnosti po ivot i opremu koje mogu biti rezultat kvara opreme kad nije ispravno
odravana. Ispravno odravana oprema smanjuje vrijeme prekida opskrbe minimiziranjem
broja ozbiljnih kvarova. Da bi elektrina oprema ispravno radila potrebno je uspostaviti
uinkovit program odravanja i testiranja. Ovaj program se moe provesti uspostavljanjem
odjela za odravanje ili ugovaranjem posla sa tvrtkom koja se time bavi.
EPM program bi se trebao sastojati od rutinskih pregleda, testova, popravaka i servisa
elemenata elektroenergetske mree kao to su transformatori, kabeli, prekidai, sklopna
postrojenja i sl. zajedno sa pripadajuom opremom kao to je oienje, zatitni ureaji i releji,
nadzorna i mjerna oprema i oprema koja ukazuje na kvar.

1.2 Zato odravati i testirati

Dobro organiziran i implementiran program minimizira broj nesrea i neplaniranih
prekida opskrbe, i produuje srednje vrijeme izmeu kvarova elektrine opreme (MTBF).
Koristi od EPM-a mogu podijeliti na direktne i indirektne. Direktne koristi proizlaze iz
smanjenih trokova popravaka, smanjenog vremena ispada opreme i poveane sigurnosti
osoblja i imovine. Indirektne koristi mogu biti povezane sa popravljenim moralom osoblja,
veom strunou, poveanom produktivnosti i otkrivanjem nedostataka koje su od poetka u
sustavu ili koji su nastali naknadnim promjenama.

1.3 Pregled preventivnog odravanja i testiranja elektrine opreme

Dobar dio osnove uinkovitog preventivnog odravanja elektrine opreme moe se
saeti u etiri pravila:

Odravati opremu suhom

Odravati opremu hladnom

Odravati opremu istom

Odravati opremu dobro privrenom

Veina elektrine opreme je podlona relativno malom broju mehanizama degradacije

i svrha veine EPM aktivnosti je da ih sprijei, da ih uspori ili da smanji njihov utjecaj.
Postoje etiri osnovna pristupa preventivnom odravanju elektrine opreme koja mogu biti
saeta u sljedeim poglavljima. Veina elektroprivreda, proizvoaa opreme i vlasnika
postrojenja koristi kombinaciju tih pristupa. Odluka koji pristup koristiti uvelike ovisi o
specifinostima sustava i opreme, kao i o filozofiji menadmenta.

Rad do kvara
U ovom pristupu EPM se uope ne izvrava. Istroena oprema je popravljena ili
zamijenjena samo kad posljedice istroenosti postanu neprihvatljive (za veinu elektrine
opreme to se podudara sa katastrofalnim kvarovima). Nema eksplicitnog pokuaja da se
nadgledaju performanse ili da se sprijei kvar i prihvaaju se rizici povezani s kvarom. Zbog
openito velike pouzdanosti elektrine opreme ugraene u benignom okoliu, rad do kvara
pristup uglavnom prua zadovoljavajuu pouzdanost i raspoloivost u nekritinim
primjenama. Male tvrtke kojima fali osoblja koje je zadueno za odravanje esto koristi ovaj
pristup, a i vee i iskusnije tvrtke u sektoru proizvodnje takoer esto koriste ovaj pristup za
opremu i sustave koji nisu kljuni.

Provjera i servis samo kad je potrebno

Ovaj pristup je napredak naprama pristupu rad do kvara, gdje osoblje u postrojenju
ili osoblje zadueno za odravanje pregledava elektrinu opremu na manje ili vie redovitom
rasporedu (esto tijekom rutinskih etnji postrojenjem). U ovom pristupu poetni kvarovi su
uglavnom ispravljeni prije nego postanu katastrofalni, naroito ako se posljedica kvara smatra
neprihvatljivom, i najee postoji neformalno motrenje performansi da bi se predvidjeli
budui kvarovi. Mnoga proizvodnja postrojenja koriste ovaj pristup i smatraju ga
zadovoljavajuim.

Planirano preventivno odravanje

U ovom pristupu EPM aktivnosti se vre po fiksnim kalendarskim intervalima, satima
u pogonu ili radnim ciklusima. I procedure i raspored su najee bazirani na preporukama
proizvoaa ili industrijskim standardima. Iako planirani EPM pristup osigurava periodinu
provjeru opreme, ne daje se prioritet sigurnosti ni produktivnosti, niti ne optimizira limitirane
EPM resurse prema dotadanjim iskustvima rada postrojenja. Planirani EPM pristup trenutno
je nadmoan pristup kod postrojenja gdje su produktivnost i sigurnost prioriteti.

Odravanje orijentirano na pouzdanost (RCM)

RCM ukljuuje specificiranje i planiranje EPM aktivnosti prema statistikoj
uestalosti kvara i/ili oekivanom ivotnom vijeku odravane opreme i njenoj kritinosti i
produktivnosti. RCM takoer ukljuuje stalno auriranje EPM procedura i rasporeda da bi
reflektirali stvarno iskustvo u radu postrojenja. RCM je najisplativiji pristup jer poveava
razinu sigurnosti u postrojenju, poveava pouzdanost i dostupnost dok istodobno smanjuje
trokove odravanja tako da koncentrira ograniene resurse namijenjene za odravanje na
opremu koja je najvanija i/ili problematinija, i smanjuje i eliminira nepotrebno odravanje
opreme koja je od manje vanosti i/ili je dosta pouzdana. Sveobuhvatni RCM program
takoer obuhvaa strukturirane propise za istragu temeljnog razloga kvara i ispravak
problema i za nadgledanje performansi da bi se predvidjeli budue kvarove. RCM je esto
koriten u vojsci i sve se vie prihvaa u nuklearnim elektranama i proizvodnim postrojenjima
i njegove prednosti su sve vie prepoznate.

1.3.1 Kljuni faktori u odlukama za optimiziranje preventivnog odravanja

elektrine opreme
Optimalni pristup za pojedino postrojenje, sustav i/ili dio opreme ovisi o razliitim faktorima
ukljuujui sljedee:
Utjecaj kvara opreme na sigurnost
Utjecaj kvara opreme na produktivnost i profitabilnost (ukljuujui trokove ne
proizvodnje kao i trokove popravka ili zamjene pokvarene opreme)
Trokovi preventivnog odravanja (PM)
Uestalost kvarova i/ili oekivan vijek opreme
Mogunost predvianja kvara (ili preko ukupnog vremena rada ili ciklusa, ili preko
zamjetnih znakova predstojeeg kvara)
Vjerojatnost uzrokovanja oteenja opreme ili problema u sustavu tijekom odravanja
i testiranja
Tehnika izuenost osoblja zaduenog za odravanje postrojenja
Dostupnost informacija o pouzdanosti opreme radi podrka RCM-u

1.3.2 Openiti kriteriji za efikasan program preventivnog odravanja i testiranja

elektrine opreme
Uinkoviti programi za preventivno odravanje i testiranje elektrine opreme i podsustava bi
trebali zadovoljavati dolje navedene kriterije:
Prvo i najvanije, strukturirani program za preventivno odravanje i testiranje bi
trebao zapravo postojati. To znai da bi se EPM trebao izvravati prema sljedeem:

Pod propisanom kontrolom menadmenta

U skladu sa definiranim praksama i rasporedima

Pod jasno dodijeljenim vodstvom

Naroito:
Menadment bi trebao dodijeliti visoki prioritet EPM-u. Nuna posljedica toga je da bi
adekvatni resursi osoblje, objekti, alat, oprema za testiranje, obuavanje, podrku u
obuavanju, inenjerstvu i administraciji trebali biti pridrueni EPM-u. Osobito je vana
potpora osoblja koje je sudjelovalo u projektiranju i radu postrojenja.
 EPM aktivnosti bi se trebale prioritizirati prema vanosti sustava i opreme, tako da je
najvie resursa pridijeljeno opremi, podsustavima i sustavima koji su vani za sigurnost.
EPM bi se trebao vriti prema nedvosmislenim pisanim procedurama temeljenim na
specifinim karakteristikama opreme, uporabe i okolia.
EPM procedura i rasporedi bi trebali biti nadgledani i ponovno ispitivani da bi se
osigurao ponovni pregled proceduralnih promjena i inkorporacija modifikacija u postrojenju.
EPM bi trebao imati podrku da bi imao korist od iskustva prikupljenog u postrojenju i
izvan njega (npr. Publikacije profesionalnih drutvenih i industrijskih udruenja, i neformalna
komunikacija sa drugim zainteresiranim organizacijama.)
EPM program bi trebao inkorporirati uinkovitu podrku za istragu temeljnog razloga
kvara, njegov ispravak i kontrolu ponavljanja.
Informacijski sustavi bi trebali biti postavljeni da bi se evidentirali i aurirali zapisi o
odravanju, testiranju i radu postrojenja i da bi se omoguilo ujednaeno biljeenje testnih
podataka kao podrka dvama prethodnima kriterijima.
Samo prikladno obueno osoblje bi smjelo vriti EPM. (O potrebnim kvalifikacijama
za PM osoblje e biti raspravljano u sljedeem poglavlju.)
Menadment bi morao stalno nadgledati i procjenjivati efikasnost EPM programa i
raditi potrebne izmjene kao odgovor na identificirane probleme u rasporedu i na napredak u
tehnologiji odravanja.

Kao to samo ime govori rad do kvara i provjera i servis samo kad je potrebno ne
pruaju dovoljno strukturiranosti, usmjerenosti i nadgledanja da bi zadovoljili kriterije za
pouzdan EPM pristup. Ovi pristupi nisu prihvatljivi za vanu opremu i sustave. Oiti
minimum je planirani EPM.

1.3.3 Kvalifikacije osoba za preventivno elektriko odravanje

Minimalne prihvatljive kvalifikacije osoblja zaduenog za obavljanje preventivnog
elektrikog odravanja ovise o okolnostima. Normalno je prihvatljivo za nespecijaliste
(operatore) da obavljaju povrne preglede i ostalo nezahtjevno preventivno elektriko
odravanje dok su voeni definiranim procedurama i prihvatljivim kriterijima. Iako, efektivne
administrativne kontrole trebaju biti smjetene tako da osiguraju da kljuno preventivno
odravanje na vanoj opremi i sistemima bude izvedeno samo ili barem pod neposrednom i
aktivnom prismotrom ispravno obuenog i iskusnog tehniara za odravanje. Takve operacije
tipino ukljuuju unutarnju inspekciju, testiranje, kalibraciju i revitalizaciju.
Treningzakljunoelektrikopreventivnoodravanjenavanojopremiisistemimaukljuujebarem
sljedee:

Osnove u elektroenergetici
 Ope tehnike elektrikog odravanja

Metode i praksu elektrike sigurnosti

Dizajn i rad opreme i sistema koji se odravaju

Procedure odravanja i testiranja koje je mogue primijeniti na opremi i sistemima

koji se odravaju i testiraju

Za kljune zadae, iskustvo tehniara mora ukljuivati slian posao na istoj ili slinoj opremi,
ako je mogue u istoj radnoj okolini, iako je i iskustvo dobiveno kod treninga pod direktnim
nadzorom iskusnog instruktora prihvatljivo.

1.3.4 Optimizacija intervala preventivnog odravanja

Iskustvo u raznim industrijama pokazuje da obavljanje preventivnog odravanja prema
fiksnom rasporedu rijetko rezultira optimumom prema trokovima prevencije i korektivnog
odravanja i sigurnosti i dobitaka od proizvodnje zbog pouzdanosti i korisnosti opreme. Ako
postoje podaci o kvarovima i odravanju, razumno neposredna metoda moe biti koritena za
optimizaciju ciklusa preventivnog odravanja.
Takoer, nekoliko industrijskih standarda, kao to je National Electrical Code (NEC)
Standard 70B, National Electrical Testing Association (NETA) specifikacije odravanja i
ostale preporuke proizvoaa pruaju smjernice u uestalost odravanja elektrike opreme
koja se moe koristiti kako bi se ustanovio ciklus elektrikog preventivnog odravanja.

1.3.5 Kretanje rezultata testa

Sistematsko kretanje rezultata testa elektrikog preventivnog odravanja kljuan je
element visokokvalitetnih programa elektrikog odravanja. To je istina zato to su amplitude
(prolaz ili pad) mnogih izmjerenih parametara tijekom testa elektrikog preventivnog
odravanja na opremi loi pokazatelji buduih kvarova, osim ako su daleko od normalnog
raspona pa pokazuju predstojei i vjerojatno nepovratan kvar. Primjeri ukljuuju otpor
izolacije, struju istjecanja, kapacitivnost, faktor snage, faktor disipacije, temperaturu leaja i
vibraciju i temperaturu zavoja. Dodue padajui trend u ovim parametrima snano indicira
neminovnu nevolju, osobito ako trend ubrzava. Program koji prati zvuk moe esto upozoriti
osoblje za odravanje i operacijsko osoblje elektrane na vrijeme kako bi primijetili
degradaciju i sprijeili kvara, ili u najmanju ruku minimizirali uinak kvara na sigurnost i
produktivnost.
Kako bi pruio znaajnu informaciju, program trenda mora strukturiran tako da
provjeri uinak vanjskih faktora koji utjeu na rezultate mjerenja ali su nevani za stvarno
stanje opreme koja se nalazi izvan testiranog podruja. Testne procedure trebaju odrediti
oprez kako bi osigurale da vanjski uvjeti koji mogu utjecati na rezultate testa ostanu isti od
testa do testa, ili da isprave rezultate kada je ovo nepraktino. (Npr., oitanja otpora izolacije
uzeta kod varijabilne temperature su korigirana na opu baznu temperaturu). Tipini
beznaajni vanjski uvjeti koji utjeu na testne elektrike rezultate ukljuuju temperaturu,
vlanost i teret.

1.3.6 Pristup sistematske analize kvarova

Analiza kvarova i istraivanje uzorka mora biti sastavni dio bilo kojeg programa preventivnog
elektrikog odravanja. Koraci koje treba poduzeti nakon kvara su razmatrani i opisani ispod.
1. Koristi analizu uzroka kvara kako bi odredio priblini uzrok kvara. Priblini uzrok je
izraen u uvjetima komadi-dio-nivo uzroka kvara. (relej XX nije djelovao zbog
korodiranih kontakata)
2. Usporedi pribline uzroke s prijanjim kvarovima ili uvjetima na istoj ili slinoj
opremi kako bi odredio da li problem ima sistematski uzrok kvara (npr. kemijski
aktivni okoli u primjeru navedenom iznad)
3. Ako se pokae da nema sistematskih uzroka kvara, ispravi kvar, nastavi proizvodnju i
nastavi izvoditi nadgledanje. Ako postoji vidljiv uzrok, zaponi strukturiranu istragu
uzroka.
4. Ako je problem openit, kontaktiraj ostale pogoene elektrane i proizvoae opreme
kako bi odredio imaju li efektivne korektivne mjere. Ako postoje, prilagodi ove mjere
za specifine prilike opreme u kvaru. Ako ne postoje nastavi na sljedei korak.
5. Ako je problem specifian za elektranu, ili ako je opi, ali ne postoji efektivno rjeenje
razvijeno drugdje, odredi da li je pripisiv jedinstvenom dizajnu sustava, aplikaciji ili
okolinom faktoru, ili operacijskom faktoru kao to je odravanje, testiranje i praksa
upravljanja.
6. Ako se pokae da je problem vezan uz dizajn sustava, opremu aplikacije, ili okoliu,
odredi specifini manjak (preko specifinih testova monitoringa performansi,
monitoringa okolia, itd.), i uini adekvatnu korekciju.
7. Ako je problem vezan uz krivo upravljanje, identificiraj i ispravi specifinu proceduru
koju ukljuuje.
8. Odredi da li je uzrok kvara izazvan manjkom u programu da li u proceduralnom
pisanju , treningu, nadzoru, kompetentnosti ili izvorima, i uini primjerene korekcije.
9. Uini potrebna testiranje i nadgledanje nakon uklanjanja kvara kako bi zakljuio
problem i uvjerio se kako je otklonjen.

1.3.7 Testiranje nakon odravanja

Testiranje nakon odravanja prua najbolje jamstvo da je odravanje provedeno
uspjeno i da si sistem ili komponente vraene u funkcionalno stanje. Testiranje nakon
odravanja vrlo istaknut u bolju funkcionalnost elektrane. U ovim organizacijama, testiranja
nakon odravanja se izvode slijedei bilo koji postupak koji potencijalno moe djelovati na
rad komponente, podsistema ili sistema i opseg testiranja je dovoljno irok kako bi potvrdio
sve potencijalno zahvaene funkcije. Pratei sistemi, podsistemi ili komponente su testirani
zajedno s sistemom, podsistemom ili komponentom koja zapoinje proces ako inenjerova
analiza pokae da je odravanje znaajno djelovalo na te povezane dijelove.

1.3.8 Inenjerska potpora

Inenjerska potpora je namijenjena kako bi osigurala da program preventivnog odravanja
pravilno adresira inenjering i logistike aspekte odravanja. U pogledu ovih grubih ciljeva,
inenjerska potpora odravanja obuhvaa mnogo inenjerskih i menaderskih aktivnosti koje
se dogaaju u elektrani. Ovo ukljuuje barem sljedee funkcije:

Inenjering odravanja

Inenjering sistema

Inenjering dizajna

Trening

Menadment rezervnih dijelova i materijala

Osiguranje kvalitete

Kontrolu kvalitete

Postoje, naravno, mnoga druga podruja odravanja ukljuena u inenjersku potpornu grupu.
Namjera je ovdje pokazati podruja koja odudaraju kod boljeg rada elektrane i nastoje biti
nerazvijena ili nedostaju u drugim organizacijama.
Inenjering odravanja je inenjerska potporna aktivnost najvie direktno ukljuena
preventivnom odravanju. Ova funkcija je predstavljena u svim elektranama s visokim
performansama, iako njezino ime i mjesto gdje se uklapa u organizaciju varira iroko od
elektrane do elektrane. Njezina namjena je optimizacija programa odravanja preko
planiranja, odziva, kontinuirane procjene, i periodinih aktualiziranja smjerova i procedura.
Funkcija grupe inenjerskog odravanja tipino ukljuuje:

Razvoj i kontrolu procedure odravanja

Periodine ocjene i aktualiziranje prakse i procedure

Zapisivanje podataka o odravanju

In service inspection and testing (ISI/IST) razvoj programa

Pruanje smjernica za trening osoblja i trening odravanja

Skupljanje i izrada trenda kvara opreme, pouzdanosti, dostupnosti i podataka

odravanja

Praenje i izrada trenda omjera korektivnog i preventivnog odravanja

Analiza uzroka kvara

Praenje, izrada trenda i analiza

Identificiranje i monitoring performansa opreme, parametara, posebno pretea

kvarova vezanih s odravanjem
 Identificiranje i monitoring indikatora performansi odravanja

1.3.9 Saetak
Prethodno je bio kratak pogled na mogunosti programa preventivnog elektrikog odravanja.
Postoji mnogo naina kako postii napredak u organizaciji, ali otpor promjenama je vjerojatno
glavni uzrok nemogunosti poboljanja u elektrani koja ima sjajnu organizaciju odravanja,
vrhovni menadment je nadiao otpor prema direktnom, dugoronom ukljuenju u
ustanovljenje i implementirane politike koje vode do usavrenog odravanja. Rezultat je
znaajno poboljanje u pouzdanosti, dostupnosti i toplinskoj efikasnosti. Indirektni rezultat je
bio u veoj sigurnosti i veim profitima. Ove promjene u tim organizacijama nisu bile lake, a
zahtijevale su vrijeme i posveenost implementaciji. Uinkoviti menadment je klju
uinkovite organizacije odravanja, a ne broj programa koje menadment ima.

1.4 Planiranje EPM programa

Postoje menaderski, ekonomski te tehniki aspekti (opisano u poglavlju 1.3.), uz

ostale zahtjeve, koji se moraju uzeti u razmatranje prilikom razvijanja kvalitetnog programa
odravanja. Razmotrimo te aspekte kroz proces razvijanja efikasnog i transparentnog
programa odravanja. Glavni dio programa odravanja sastoji se od upravljanja odravanjem,
tehnikih zahtjeva te predmeta vezanih za EPM program.

1.4.1 Upravljanje odravanjem

Dizajn bilo kojeg programa odravanja mora biti potpuno usuglaen s ciljevima
menadmenta elektrane. Odravanje je poput police osiguranja: nema direktne otplate, no
ipak je troak koji se zbraja u ukupni troak konanog proizvoda. Ipak, moe se rei da su
prisutne otplate poput onih navedenih u odjeljku 1.2. Generalno gledajui, menadment
odbija investirati u program odravanja iako su svjesni vanosti dobrog programa odravanja.
Imajui to na umu, ostaje na osoblju elektrane da pokae menadmentu koliko je dobar
program odravanja isplativ i opravdan. Planiranje EPM programa trebalo bi ukljuivati
prednosti dobro isplaniranog odravanja te pregled trokova zbog neispravne opreme nasuprot
trokova preventivnog odravanja za to se sredstva uzimaju iz budeta. Svaki program
odravanja trebao bi biti optimalan razmatrajui minimizaciju trokova i ispravnost opreme.
Plan programa takoer mora ukljuivati toke vezane za test opremu, potreban alat,
osposobljeno osoblje te za vrijeme potrebno kako bi se inspekcije, testovi i odravanje
izvrilo. Uz to, plan mora sadravati i dio vezan za sustave nadziranja odravanja bili oni
automatizirani ili ne. Moraju se poduzeti sljedei koraci kako bi se uspostavilo preventivno
odravanje elektrine opreme i testiranje:

Odrediti faktore koji e initi temelje programa odravanja (npr. potreba za

kontinuiranom proizvodnjom, politika raspolaganja budetom za planiranje
odravanja)
 Nadgledanje i strukturiranje podataka vezanih za neispravnost opreme te trokova
slabije proizvodnje. Napraviti analizu trokova koja pokazuje prednosti planiranog
odravanja.

Uspostaviti prioritete odravanja elektrine opreme. Ova se toka sastoji od

proizvodnog slijeda, odreivanja najvanije i najmanje vane opreme, odreivanja
pouzdanosti opreme itd.

Odreivanje najboljih tehnika odravanja. Ovo ukljuuje odabir najboljih metoda

odravanja te osoblja za razliite tipove opreme i sustave

Raspored i implementacija programa. Cilj ove toke je nadgledanje prednosti i

trokova programa te analiza funkcija programa u svrhu njegova poboljanja
Nakon uspostave programa bitno je da se on sastoji od elemenata poput odgovornosti,
inspekcije, voenja rasporeda itd.
1.4.1.1 Odgovornost
Odgovornost slube za odravanje trebala bi biti jasno definirana transparentnim
organizacijskim grafikonima s jasnim zadaama svake podjedinice za odravanje. Za jasno
definirane zadae mora se pobrinuti vodstvo. Svi odjeli kompanije moraju biti obavijeteni o
zadaama slube za odravanje. Efektivnost slube za odravanje uvelike ovisi o tome koliko
je sluba dobro organizirana i koliko su njezini lanovi meusobno sinkronizirani.
1.4.1.2 Inspekcija
Inspekcija je kljuna za uspjeh bilo kojeg programa odravanja. Potrebno je odvojiti dovoljno
vremena za inspekciju kako bi se kvalitetno utvrdili uvjeti za novu opremu. Cilj inspekcije je
da upozori na nepravilnosti opreme. Kada je inspekcija redovita mogue je bre djelovati u
sluaju nepravilnosti opreme te time umanjiti, u protivnom, vrlo visoke trokove.
1.4.1.3 Raspored
Kako bi se kvalitetno provodilo odravanje, mora se napraviti jasan i strog raspored zadaa
pojedinih lanova. Raspored odravanja mora se bazirati na minimalnom vremena pojedinih
segmenata odravanja. Raspored za inspekciju, rutinsko odravanje i ostale zadae mogu
dosta varirati za razliite vrste opreme i ovisi o mnogo faktora. Ti su faktori, primjerice,
starost opreme, uestalost popravaka, vrijeme u pogonu, uvjeti okoline, teta nainjena loim
rukovanjem te sigurnosni uvjeti. Na temelju tih faktora izrauje se raspored koji daje
optimalnu ravnoteu izmeu trokova odravanja i trokova zamjene opreme.
1.4.1.4 Poslovnenaredbe
Poslovne naredbe postoje za sve slube inspekcije te za slube za rad na opremi. One slue
kako bi se tono znalo kada treba djelovati i na kojem djelu opreme treba djelovati. One se
najee izdaju automatiziranim raunalnim putem.
1.4.1.5 Praenjeizapispodataka
Uspjeh programa odravanja uvelike ovisi o interesu gornjeg menadmenta i osoblja za taj
program. Za efikasan program neminovno je da postoji kontinuiran proces praenja i
zapisivanja podataka vezanih uz rad opreme i odravanja te opreme. Ti podaci moraju biti
dostupni u svako doba kao bi se eventualni problem lake rijeio i samim time minimizirali
trokovi odravanja. Ti se podaci takoer mogu koristiti za praenje pouzdanosti i kvalitete
opreme kroz vie mjeseci ili godina. Ukoliko se praenje i zapis podataka ne radi kontinuirano
i odgovorno gubi se smisao planiranog programa odravanja.


1.4.2 Tehniki zahtjevi

Tehniki zahtjevi mogu se svesti na:

Ispitivanje opreme u elektrani

Hijerarhija opreme po vanosti

Plan ostvarivanja EPM-a

Razvoj procedure za EPM program

1.4.2.1 Ispitivanjeopremeuelektrani
Jedan od preduvjeta za efikasni EPM program jest tonost podataka o opremi u elektrani. To
najee ukljuuje dijagrame, studije o ponaanju opreme u uvjetima kratkog spoja, sheme
oienja i ostale podatke koji se mogu uzeti kao referentne toke za budua testiranja i
procese odravanja. Smisao dijagrama jest da slue kao slubeni zapis o opremi elektrine
instalacije u elektrani. Dravno udruenje proizvoaa elektrine opreme u SAD-u definiralo
je standarde za simbole dijagrama, oznake opreme i simbole elektrinih pojava. Dijagrami i
crtei koji su u estoj upotrebi su:

Dijagram procesa: dijagram meuodnosa pojedinih podsistema

Blok dijagram: grupa meusobno povezanih blokova gdje svaki blok oznaava jedan
podsustav

Jednolinijski dijagram: dijagram na kojem je jednom linijom prikazan tok snage ili
elektrini krugovi. U ovom tipu prikaza fizike zakonitosti su zanemarene

Shematski (osnovni) dijagram: prikazuje sve elektrine krugove i pojedine elemente

u krugu. U ovom prikazu naglasak je na dijelovima kruga i njihovom znaaju za taj
krug

Dijagram kontrolnog niza: prikazuje pozicije kontakata i spojita

Dijagram kontakata: locira i identificira elektrinu opremu, terminale, kablove.

Prikazuje interkonekciju kablovima pomou linija

Interkonekcijski dijagram: prikazuje samo vanjske spojeve kablovima

Dijagram rasporeda u elektrinom krugu: prikazuje fiziki raspored opreme u

elektrinom krugu

Studija o koordinaciji opreme prilikom kratkog spoja: podaci o elektrinoj snazi,

dijagrami i crtei potrebni su tijekom odravanja i testiranja elektrine opreme. To
moe ukljuivati informacije i podatke vezane za releje i zatitne ureaje. Takvi se
podaci najee dobiju prilikom studije o ponaanju tijekom kratkog spoja. Ta se
studija provodi u fazi izgradnje elektrane. Bilo bi mnogo poeljnije da se ta studija
provodi u fazi dizajniranja elektrane pa da se tijekom izgradnje samo potvrde ve
nainjene teze i pretpostavke. Ova bi se studija tijekom izgradnje elektrane trebala
 uzimati kao referentna toka te bi se sve eventualne izmjene vezane za tu studije
trebale ukomponirati u nju za budue reference.

Dijagrami sustava: ovi se dijagrami najee koriste za velike sustave te se sastoje

od:
Sustav kontrole i monitoringa
Sustav osvjetljenja
Ventilacijski sustav
Sustav rashlaivanja i zagrijavanja
Sustavi za hitne sluajeve
Ostali sustavi
Dijagrami sustava mogu imati toke dodirnice, poput dijagrama elektrine opreme,
sigurnosnih dijagrama, dijagrama za hitne sluajeve, hidraulikih, pneumatskih i/ili
mehanikih sustava. Upravo je zbog toga bitno poznavati prirodu tih sustava i njihovo
meudjelovanje.
1.4.2.2 Hijerarhijaopremepovanosti
Pad elektrinog sustava smatra se velikom problemom i prijetnjom za ljude i imovinu. Teko
je napraviti kvalitetan pregled opreme po vanosti zbog varijacije vanosti pojedinih dijelova
opreme u pojedinim elektranama. Zbog toga, stvaraju se timovi ljudi koji su zadueni za
rangiranje opreme po vanosti. Svi najvaniji elementi moraju biti oznaeni na shemama.
Sluba za odravanje mora biti u stanju prepoznati i shvatiti svaki sustav, opremu i njihovu
funkciju te kako bi pojedini elementi mogli utjecati na druge elemente u sustavu.

1.4.2.3 PlanostvarivanjaEPMa
Nekoliko je bitnih faktora kada se govori o frekventnosti odravanja opreme:

Uvjeti okoline

Uvjeti optereenja

Zahtjevi u mrei

Stanje opreme
Smisao rasporeda odravanja je da se utvrdi stanje opreme i koliina rada za odravanje te
opreme. U pravilu proizvoai opreme navedu koliko je esto potrebno vriti odravanje i
inspekciju opreme. Ti se intervali dobivaju uzimajui u obzir standardne radne uvjete i uvjete
okoline. Ukoliko se ti uvjeti promijene tada se i frekventnost odravanja mijenja. Kada se
uspostavi odreena frekvencija odravanja opreme poeljno je da se ta frekvencija ne mijenja
preesto. Ukoliko se dogaaju nepredvieni kvarovi frekvenciju odravanja mogue je
poveati za 50 %. Takoer, ukoliko nije potrebno odravanje za neku opremu dulje vrijeme,
mogue je smanjiti frekvenciju za 50 %. Generalno gledajui, frekvencija odravanja varira
od 6 mjeseci do 3 godine.


1.4.2.4 Izrada uputa i procedura za EPM program

Zavrna tehnika funkcija u izradi i razvoju EPM programa ukljuuje uspostavu uputa,
procedura i metoda za osiguranje rada opreme i komponenata sustava bez kvara. Sluba za
odravanje bi trebala imati potpuno razvijene procedure i upute za servisiranje opreme i
komponenti. Dodatno, sluba za odravanje bi trebala razviti procedure za iskljuenje, zatitu,
preklapanje, alarme i metode snimanja podataka i javljanje neobinih stanja odgovarajuem
tijelu. Snimljeni podaci za odravanje bi se trebali dalje koristiti za procjenu rezultata i kao
indikator moguih modifikacija u programu odravanja. Drugim rijeima, snimljene
informacije bi se trebale koristiti kao povijesni podaci te kao povratna informacija programu
odravanja.

1.4.3 to bi trebalo ukljuiti u EPM program

Preventivno odravanje sustava i testni program bi trebali sadravati sljedee

aktivnosti:
- preventivno odravanje sustava i testiranje
- popravci sustava
- analiza kvarova
- trend odravanja i testnih podataka

Da bi se postiglo efikasan i uinkovit rad, nuno je provesti ove etiri aktivnosti.

1.4.3.1 Preventivnoodravanjesustavaitestiranje
Ova aktivnost obuhvaa nadzor, ienje i podeavanje te testiranje opreme da bi se
osigurao rad bez neprilika do sljedeeg planiranog odravanja. Preventivno odravanje i
testiranje takoer omoguuju predvianje dolazeeg kvara odreenog dijela pa se moe
planirati njegova zamjena bez katastrofalnih posljedica. Informacija o testiranju se moe
dobiti iz nekoliko razliitih standarda kao to su Insulated Cable Engineering Association
(ICEA), National Fire Protection Association (NFPA), Institute of Electrical and Electronic
Engineers (IEEE), American National Standard Institute (ANSI), National Electrical
Manufacturer's Association (NEMA), National Electrical Testing Association (NETA),
Insurance Company Manuals (ICM), National Electrical Code (NEC), Standard 70B i drugi,
ovisno o opremi koja se testira.

1.4.3.2 Elektrinipopravci

Popravak elektrine opreme i pripadajuih strojeva vezanih uz proizvodnju elektrane

je osnovni zahtjev dobrog programa odravanja. Odravanje bi se trebalo provesti ekonomski
i efikasno. Osnovni cilj odravanja bi trebao biti izbjegavanje neoekivanih havarija opreme.
Nadalje, kada se havarija desi, rezervni dijelovi bi trebali biti pri ruci da bi se mogli napraviti
potrebni popravci. Osoblje zadueno za odravanje bi trebalo biti adekvatno obueno za
obavljane popravaka hitno i pravilno da bi se minimiziralo vrijeme ispada.

1.4.3.3 Analizakvarova
Kvar elektrine opreme bi se trebao analizirati (vidi odjeljak 1.3.6) zbog otkrivanja
razloga ispada. Osim ako kvar nije oit, upitna je kvaliteta opreme. Pouzdanost se moe
ugraditi u opremu, no zahtijeva odravanje da bi se ouvala. Sklonost ignoriranju odravanja i
testiranja prevladava pred redovitim planiranim odravanjem i testiranjem jer se redovito
odravanje smatra nepotrebno i preskupo. Stoga, najbolje dizajnirana i izraena oprema se
moe pokvariti zbog nemarnosti. Uzrok svakog kvara bi se morao analizirati da bi se mogle
provesti korektivne mjere za izbjegavanje slinih zastoja.

1.4.3.4 Trendodravanjaitestnihpodataka
Sustavni trend odravanja i testnih podataka (vidi odjeljak 1.3.5) moe upozoriti
osoblje odravanja o propadanju opreme. To omoguuje osoblju za odravanje bolji nadzor
takve opreme ili omoguuje poduzimanje korektivnih mjera za spreavanje katastrofalnih
kvarova.

1.5 PREGLED TESTIRANJA I TESTNIH METODA

Testiranje elektrine opreme se obino provodi na terenu nakon to se oprema
instalira. Proizvoa obavlja elektrina testiranja na opremi prije nego oprema izae iz
tvornice; ti testovi, znani kao tvorniki testovi, premauju opseg ovog teksta pa se nee dalje
razmatrati. Testovi na terenu se provode iz razloga da se vili dali je novo instalirana oprema
oteena, da bi se pokazalo treba li poduzeti kakvo korektivno odravanje ili zamjena
postojee opreme, da bi se pokazalo dali oprema moe nastaviti sa obavljanjem svoje funkcije
sigurno i adekvatno, da bi se zabiljeilo propadanje opreme kroz njen ivotni vijek, te da se
provjeri nova oprema prije putanja u pogon. U smislu tih ciljeva, elektrino testiranje opreme
se moe podijeliti na sljedee:

vrste testova

vrste testnih metoda

1.5.1 Vrste testova

Vrste testova su prijamna provjera, rutinski testovi odravanja, te specijalni testovi

odravanja koji se provode za specijalne svrhe.

1.5.1.1 Prijamnaprovjera
Ova testiranja su znana kao startni testovi i provode se na novi opremi, obino nakon
instalacije i prije putanja u pogon. Testovi koji se provode unutar godine dana, to je prije
nego garancijski rok istie, su navedeni kao ispitni testovi. Testovi ove vrste se rade na
naponu 80 posto od zavrnog tvornikog testnog napona. Oni se provode da bi se odredilo
sljedee:

Da li je oprema u suglasnosti sa specifikacijama

Da bi se odredilo mjerilo za budue testove
Da bi se utvrdilo da je oprema instalirana bez oteenja
Da bi se potvrdilo da oprema zadovoljava svoju svrhu i ogranienja

1.5.1.2 Rutinskitestoviodravanja
Ovi testovi se provode po redovitim intervalima kroz ivotni vijek opreme. Izvode se
istovremeno sa preventivnim odravanjem i na naponu 60 posto od zavrnog tvornikog
testnog napona. Tijekom rutinskih testova odravanja, vrlo je korisno snimiti informacije o
opremi na poetku i snimiti stanje opreme u kojem se oprema ostavlja. Stoga, ti testovi se
mogu dalje podijeliti na sljedee:
Testovi u kojima se oprema nalazi pri dolasku: ovi testovi se izvode na opremi na prijemu
ili nakon to je oprema iskljuena zbog odravanja, ali prije nego se izvode bilo kakvi poslovi
odravanja
Testovi u kojima se oprema nalazi pri odlasku: ovi testovi se izvode nakon odravanja i prije
putanja u pogon. Ti testovi mogu pokazati stupanj poboljanja opreme te sluiti kao mjera za
budue testove.

1.5.1.3 Specijalnitestoviodravanja
Ovi testovi se provode na opremi za koju se zna da je neispravna ili je bila izloena
nepovoljnim uvjetima koji mogu utjecati na njene radne karakteristike. Primjer moe biti
prekid kvara osiguraem, koji zahtjeva pregled, odravanje i testiranja prije nego se vraa
radu.

1.5.2 Vrste testnih metoda

Testiranjeelektrineopremeobuhvaaprovjeruizolacije,elektrinasvojstvaidrugefaktore
koji su povezani sa sveukupnim radom elektrinog sustava. Stoga, testiranje elektrine opreme se
moepodijelitinasljedeetipove:

- testiranje krute izolacije

 - testiranje izolacijske tekuine
- testiranje zatitnih naprava
- analiza vremena iskljuenja osiguraa
- testiranje uzemljivake elektrode
- testiranje analize plina pri kvaru
- testiranje infracrvenog nadzora

1.5.2.1 Testiranjekruteizolacije
Izolacija moe biti kruti, tekui ili plinoviti dielektrini materijali koji spreavaju tok
elektrine struje izmeu toaka razliitog potencijala. Testiranje izolacije se provodi da bi se
odredio integritet izolacijskog medija. To se obino izvodi tako da se visoki napon prikljui
na testni primjerak te se odreuje struja koja tee u tim testnim uvjetima. Pretjerana struja
moe pokazati dotrajalo stanje ili dolazei kvar izolacije. Izolacijski testovi se mogu provesti
ili istosmjernim naponom ili izmjeninim. Testiranje krute izolacije tim naponima moe se
kategorizirati kao nedestruktivno, odnosno destruktivno testiranje. Destruktivni testovi mogu
uzrokovati kvar ili uiniti je nepogodnom za daljnju upotrebu. Nedestruktivni testovi se
provode na niim naponima i testirana oprema se rijetko oteuje.
Testiranje visokim izmjeninim naponom je primarno 'ispravno' ili 'neispravno'.
Napon se podie na odreeni nivo. Ako oprema zakae ili ako protee znaajna struja,
testirana oprema nije pogodna za rad. Ako oprema ne zakae, prola je testiranje. Ovaj test
moe utvrditi jedino dali je oprema dobra ili loa. Ne moe pokazati s kojom sigurnosnom
granicom je oprema prola testiranje. Ipak, postoje nedestruktivni testovi koji se mogu
provesti izmjeninim naponom, kao to su faktor snage, faktor disipacije, kapacitivnost i dr., o
kojima je vie rije u treem poglavlju.
Testiranja visokim istosmjernim naponom mogu pokazati vie od 'ispravno' ili
'neispravno'. Mogu pokazati da je stanje opreme trenutno zadovoljavajue no moe doi do
kvara u budunosti. Testiranje istosmjernim naponom se provodi za dobivanje informacija za
periodine usporedbene analize. Sa testiranjem istosmjernim naponom, struja proputanja se
mjeri tokom testa i usporeuje se sa strujom proputanja prethodnih testova. Ipak,
visokonaponski istosmjerni test se smatra destruktivnim ako se ispitni napon ne primjenjuje u
prije odreenim naponskim koracima. Visokonaponski istosmjerni testovi se mogu provoditi
na niim naponima i to su nedestruktivni testovi, kao to su otpor izolacije, nivo dielektrine
apsorpcije, te polarizacijski indeks. Detaljnije razlaganje o ovim testovima nalazi se u drugom
poglavlju.

1.5.2.2 Testiranjeizolacijskihtekuina
Izolacijske tekuine koje se koriste u transformatorima i drugim elektrinim elementima su
izloene zagaenju i pogoranju svojstava tijekom vremena. Ti zagaivai imaju tetan utjecaj
na izolacijska svojstva tekuine kao i na izolaciju sustava transformatorskih namota.
Openito, elementi koji izazivaju oneienja izolacijske tekuine su vlaga, toplina, kisik i
ostali katalizatori koji rezultiraju kemijskom reakcijom koja proizvodi kiselinu i mulj koji
napadaju izolacijsku tekuinu. Glavne izolacijske tekuine koje se danas koriste za
transformatore su ulje, silikon i RTemp. Koritenje askarela, koji je prije koriten u
transformatorima, je zabranjeno regulativama zbog velike toksinosti, iako i danas postoje
transformatori s askarelom kao izolacijom. Predloena su testiranja koja nadgledaju stanje
ovih izolacijskih tekuina. Periodino bi trebalo uzimati uzorke iz transformatora kako bi se
proveli razliiti testovi u skladu s ASTM metodama, o kojima je raspravljano u poglavlju 4.

1.5.2.3 Testiranjeureajazazatitu
Testiranje zatitnih ureaja ukljuuje testiranje i odravanje zatitnih releja, prekida
niskonaponske snage te sline opreme kao to su mjerni transformatori i oienje. Razlog
testiranja i odravanja zatitnih releja i ureaja je da bi se osigurala njihova primarna funkcija
pri stvarnim uvjetima rada. Testiranja na zatitni relejima i ureajima te prekidaima se moe
svrstati u rutinske provjere. O ovim testovima e se detaljnije raspravljati u sljedeim
poglavljima o zatitnim ureajima, relejima, prekidaima.

1.5.2.4 Analizavremenareagiranjaprekidaa
Ovaj analiza se provodi kako bi se utvrdilo da li operativni mehanizam prekidaa radi
ispravno. Ovaj test se obino provodi na srednje i visokonaponskom prekidau te prikazuje
poziciju kontakta prekidaa u odnosu na vrijeme. Pomou ovog odnosa zatim odreujemo
brzinu rada prekidaa, otvaranje, zatvaranje i odskoni kontakt te interval zatvaranja i
okidanja prekidaa. Pomou vremena reagiranja prekidaa moemo odrediti stanje
mehanikih dijelova prekidaa, kao to je mehanizam zatvaranja, opruge i amortizeri. Ovo
podruje je detaljnije opisano u poglavlju 7.

1.5.2.5 Ispitivanjeotporauzemljenjaelektroda

Integritet sustava uzemljenja je vrlo vaan u elektrinom sustavu zbog slijedeih razloga:
-odravanje referentne toke potencijala (zemlje) za opremu i osobnu sigurnost,
-osigurati elektrino pranjenje valova za vrijeme udara groma
-sprijeiti pretjerane visoke napone zbog induciranih napona u elektrinom sustavu.

Kako bi se osigurala uinkovitost nultog potencijala potrebna su periodina testiranja

uzemljenja elektroda i sustava uzemljenja. Uzemljenje elektrinog sustava te mjerenje otpora
uzemljenja je detaljnije obraeno u poglavlju 10.

1.5.2.6 Testiranjenaplinovegreke
Testiranje na plinove greke obuhvaa analizu otopljenog plina i test zapaljivog plina.
Analiza otopljenog plina daje informacije o pojedinim zapaljivim plinovima koji su otopljeni
u izolacijskom ulju. Analiza zapaljivog plina daje informaciju o poetnim grekama u
transformatoru ispunjenom uljem tako to mjeri ukupnu koliinu zapaljivih plinova koji se
nalaze u duikovoj kapi transformatora. Zbog pretjerane topline prilikom optereenja
transformatora ili iskrenja unutar transformatorskog izolacijskog ulja, dio ulja u
transformatoru se razgradi te proizvede zapaljive plinove, koji se zatim otope u ulju te s
vremenom oslobode kada se pomijeaju s duikom. Metode otopljenog i zapaljivog plina su
detaljnije obraene u etvrtom poglavlju.

1.5.2.7 Metodainfracrvenogtestiranja
Postoje mnogi ureaji koji pomou infracrvene tehnologije provjeravaju arina mjesta u
prekidaima i ostalim elementima pod naponom u energetskom sustavu. Oni su vrlo korisni
kod rutinskih odravanja i traenja loih veza i spojeva te preoptereenja terminala i linija.
Metoda infracrvenog testiranja je detaljnije obraena u kasnijim poglavljima o testiranju i
odravanju nisko i visokonaponskih prekidaa.

1.6 Pregled dielektrike teorije i prakse

Svi elektrini sklopovi koriste izolaciju za koju se pretpostavlja da ne vodi struju te da struja
tee unutar sklopa; zbog toga izolacija treba imati slijedea svojstva: 1.veliki otpor protoku
elektrine struje, 2. veliku snagu kako bi izdrala elektrini udar, 3. odlina svojstva
provoenja topline. Postoje tri osnovna elektrina kruga: 1. strujni krug, 2. dielektrini krug,
3. magnetski krug. Ova tri kruga su analogna u mnogim aspektima te se vode po istom
zakonu, Ohmovom zakonu.
Na primjer, svaki od ova tri zakona se moe zapisati kao:

strujni krug je I = E/R

dielektrini krug = E/S
magnetski krug = F/

gdje je:
E elektromotorna sila,
F magnetomotorna sila,
R elektrini otpor,
S dielektrini otpor,
magnetski otpor,
I struja u elektrinom krugu,
 elektrini tok u dielektrinom krugu,
magnetski tok u magnetskom krugu.
Prema tome, formule za strujni, dielektrini i magnetski otpor su takoer sline:

S = (1/e)(L/A)
= (1/)(L/A)
R = (L/A)

gdje je:
otpornost,
e dielektrina konstanta,
relativna permabilnost.

Iako se ti sklopovi podudaraju jedan s drugim, oni se u praksi razlikuju. Kod strujnog
(elektrinog) kruga struje putuje samo unutar vodia dok kod dielektrinog i magnetskog
kruga put je kratak, nepravilan i postoji velik udio istjecanja toka, obino u zrak. U praksi je
mnogo tee tono proraunati dielektrini i magnetski krug nego je sluaj kod elektrinog.
Nadalje, struju u elektrinom krugu se moe vrlo jednostavno izmjeriti razliitim metodama,
dok to nije sluaj s mjerenjem u dielektrinom i magnetskom krugu. Dielektrini krug se jo
razlikuje od elektrinog i magnetskog u dizajnu, predvidivosti i pouzdanosti. Dielektrini krug
ukljuuje nekoliko uvjeta i parametara koji se moraju razumjeti kako bi se procijenile
karakteristike i uinak dielektrinog kruga.
Ti parametri su:

a. Dielektrik. Dielektrik je pojam kojim se identificira medij, kao to je izolacija u kojoj

se moe proizvesti i odravati elektrino polje. Energija koja je potrebna kako bi se
dielektrik nabio je djelomino ili u cijelosti povratna kada se naboj otkloni.

b. Dielektrina konstanta. Dielektrina konstanta je poznata kao specifina kapacitivnost

ili permitivnost. Dielektrina konstanta medija i materijala je definirana kao omjer
kapacitivnosti odreene konfiguracije elektroda s dielektrikom kao medijom i
kapacitivnosti iste konfiguracije s vakuumom ili zrakom kao dielektrikom.

c. Dielektrina apsorpcija. Dielektrina apsorpcija je fenomen koji se javlja u

dielektricima pri emu se odvaja pozitivni i negativni naboj na odgovarajue polove
 kada se istosmjerna struja primjeni na dielektrik. Ovaj fenomen ovisi o vremenu te se
obino manifestira kao postupno vremenski smanjujua struja nakon uporabe napona.

d. Dielektrini gubitak. Dielektrini gubitak je vrijeme u kojem se elektrina energija

pretvori u toplinu unutar dielektrika kada se on podvrgne elektrinom polju.
Dielektrini gubitak je povezan s stvarnim gubicima komponenata (u vatima) unutar
dielektrika.

e. Dielektrini faktor snage. Dielektrini faktor snage materijala je omjer snage rasipanja
u materijalu u vatima (gubici u vatima) i umnoka efektivnog napona i struje kada se
mjeri sa sinusoidalnim (ac) naponom. Numeriki se izraava kao kosinus dielektrinog
kuta faze tj. kosinus .

f. Dielektrini faktor rasipanja. Dielektrini faktor rasipanja je tangens kuta gubitaka (90
- ). Poznat je pod nazivom tangens delta, tg .

g. Dielektriki faktor gubitaka ili dielektriki indeks gubitaka. Dielektrini faktor

gubitaka nekog materijala je umnoak dielektrine konstante i njenog faktora
rasipanja.

h. Dielektrina snaga. Dielektrina snaga materijala je potencijalni gradijent (napon) pri

kojem dolazi do elektrinog kvara, a funkcija je debljine materijala i njegovih
elektrinih svojstava.

i. Gradijent napona. Gradijent napona je definiran kao elektrini intenzitet u toki u

elektrinom polju, tj. sila na jedinicu naboja u toki. Numeriki je jednaka gustoi
elektrinog toka podijeljenog dielektrinom konstantom.

1.6.1 Karakteristike dielektrika (izolacije)

Dielektrik (izolacija) za elektrinu opremu i aparate se koristi za razliite primjene. Izraena
je za irok raspon okolinih uvjeta, kao to su temperatura, vlaga, kemijska i druga zagaenja
i izloenost vremenskim prilikama. Jedan od vanih faktora koji utjee na ivotni vijek
izolacije je toplinska degradacija iako i vlaga, zagaenost, naponski udar, te drugi faktori
utjeu na njegovo propadanje. ivotni vijek izolacije ovisi o stupnju kojim je izolacija
optereena, tipu servisiranja kojem se podvrgava, brizi koja se prua prilikom instaliranja i
rada te mehanikim vibracijama i sili koja na njega utjee.
Svojstva izolacijskih materijala koja su potrebna i poeljna su otpornost na povrinsko
proputanje, otpornost na vlagu, kemikalije, ulja i ostale zagaivae te dobra mehanika
svojstva. Vana elektrina svojstva izolatora su volumna otpornost, faktor snage, faktor
rasipanja, kapacitivnost, dielektrina konstanta i dielektrina snaga. Ova svojstva, osim
dielektrine snage se mogu ocijeniti ispitivanjima bez unitavanja.

Ta ispitivanja su:
1. ac dielektrini gubitci
2. faktor snage ili faktor rasipanja (tg )
3. kapacitivnost
4. ac otpornost
5. napon radijskih smetnji
6. dc otpor izolatora
7. dc dielektrina apsorpcija

1.6.1.1 Dielektrinigubici
Budui da ne postoji savrena izolacija, sva kruta i tekua izolacija ima neki mjerljiv gubitak.
Obino su ti gubici vrlo mali u odnosu na tipino koritene izolacije u elektrinoj opremi i
ureajima, te se mijenjaju proporcionalno kvadratu primijenjenog napona. Plinske izolacije,
poput zraka, nemaju mjerljivih gubitaka sve dok ne postanu ionizirani. Dielektrini gubici
mjere se u vatima (W) (komponente otpora) i mjera su disipacije energije kroz i preko
povrine izolacije. Dielektrini gubici veine izolacije poveavaju se s porastom temperature,
vlage i korone. Izolacija moe podbaciti uslijed djelovanja efekta temperature, kod kojega
porast temperature uzrokuje poveanje dielektrinih gubitaka to pak ima za posljedicu daljnji
porast temperature. Ova pojava je trajna i nastavlja se dok izolacija ne podbaci.

1.6.1.2 Faktorsnageifaktordisipacije
Faktor snage definira se kao omjer djelatnih gubitaka (W) u ukupnoj prividnoj snazi (VA), ili
kao kosinus kuta izmeu ukupnog vektora struje ( I T ) i narinutog vektora napona. To je
mjera energetske komponente (komponenta otpora) struje optereenja. Faktor disipacije
definira se kao omjer djelatnih gubitaka (W) prema struji optereenja, ili kao tangens kuta
izmeu ukupnog vektora struje i vektora kapacitivne struje. Kut je komplementaran kutu
. Iako se prividna snaga i djelatni gubici poveavaju kako raste volumen izolacije koji se
testira na odreeni napon, omjer djelatnih gubitaka prema prividnoj snazi (faktor snage ili
faktor disipacije) ostaje isti bez obzira na volumen testirane izolacije. Stoga, osnovni odnos
faktora snage i faktora disipacije eliminira efekt volumena izolacije koji predstavlja veliinu
testiranja elektrine opreme ili ureaja. To pojednostavljuje problem uspostave "normalnih"
vrijednosti izolacije za veinu vrsta elektrine opreme. Ispitivanje faktora snage i faktora
disipacije detaljnije je objanjeno u Poglavlju 3.


1.6.1.3 Kapacitet
U kondenzatoru, naboj Q (koliina elektriciteta) je proporcionalan naponu E. Izraz za tu
relaciju moemo pisati kao:

Q=CE

A A

d d

(a) Air (b) Dielectric

Slika1.3Ploastizranikondenzator

gdje je C konstanta koju zovemo kapacitet. Kapacitet bilo koje elektrine opreme, ukljuujui
kondenzatore, se moe izraunati iz njihovih geometrijskih svojstava. Kondenzator, u svojoj
najjednostavnijoj verziji, je ploasti zrani kondenzator kao to je prikazano na slici 1.3.
Kapacitet takvog kondenzatora se moe izraunati po sljedeoj formuli:

C=KA/d

gdje je:

A = podruje izmeu elektroda

d = debljina izolacije (razmak izmeu elektroda)
K = dielektrina konstanta izolacije (zraka)

Dielektrina konstanta (K) zraka je praktiki jedinstvena, a dielektrine konstante svih drugih
izolacijskih materijala su definirane s obzirom na izraz za zrak ili vakuum. Tablica 1.1
pokazuje dielektrine konstante najee upotrebljavanih izolacijskih materijala. U
sluajevima gdje je geometrijski oblik elektrikog elementa jednostavan i poznat, kapacitet se
moe izraunati matematiki. Ipak, u veini sluajeva, geometrija izolacijskog materijala je
previe kompleksna i nije dovoljno dobro razumljiva za izraun kapaciteta matematikim
putem.
1.6.2 Izolacija kao kondenzator
Savreni izolator se moe predstavljati kao idealni kondenzator, kao to je prikazano na slici
1.4(a). Ipak, svaka izolacija elektrinih elementa ima gubitke i prema tome, izolator nije isti
kondenzator. Dakle, elektrini krug realnog izolatora se moe predstavljati kao kondenzator
sa malim otpornikom spojenim u paralelu, kao to je prikazano na slici 1.4(b).

IC
IC

(a) E

IT

IC IT
IC
IR
? E
(b)

Slika1.4Elektrinaslikaizolacije,(a)idealna,(b)realna

Prirodaizolacijskihmaterijalajetakvadastrujaod60Hznemoelaganoproikroznjih,paje
prematomenjihovasvrhadajuusmjerekrozvodi.Kadajenaponnarinutnavodi,uspostavesedva
polja;jednozbogprotjecanjastruje(magnetskopolje)idrugozbognapona(dielektrinopolje).Linije
magnetskog toka oko vodia su koncentrine krunice, dok su linije dielektrinog toka oko vodia
radijalne. Rezultantnonaponskonaprezanje,zbog dielektrinog polja,varirasaudaljenou izmeu
ekvipotencijalnihlinija.

Tablica1.1Dielektrinekonstanteizolacijskihmaterijala

vakuum 1.0 vlakno 2.55.0

zrak 1.0 staklo 5.49.9

papir 22.6 tinjac 2.57.7

 guma 23.5 drvo 2.57.7

ulje 2.2 porculan 5.76.8

bakelit 4.55.5 polietilen 2.3

Dielektrina konstanta izolatora je pokazatelj koliko e dielektrinog toka izolator propustiti.

Pod istim uvjetima, izolator sa veom dielektrinom konstantom e propustiti vie
dielektrinog toka nego drugi izolator koji ima niu dielektrinu konstantu. Dielektrina
konstanta za veinu komercijalnih izolatora varira izmeu 2.0 7.0 kao to je prikazano u
tablici 1.1. Treba napomenuti da je dielektrina konstanta vode 81 i generalno kada
kondenzator postane mokar, njegova dielektrina konstanta se povea skupa sa kapacitetom,
to rezultira veim dielektrinim gubicima. Idealni izolator se moe predstaviti kao
kondenzator, zbog slinog ponaanja. Dvije najee konfiguracije sagledane kao izolatori su
paralelni ploasti i cilindrini kondenzatori. Na primjer, paralelni ploasti kondenzator
predstavlja izolaciju transformatora ili namotaji stroja, dok cilindrini kondenzator predstavlja
izolaciju kabela.

1.6.3 Ispitivanja istosmjernim naponom naspram izmjeninim naponom

U sluaju primjene napona na izolaciju javlja se struja koje se sastoji od struje optereenja (
I C ) i fazne komponente struje ( I R ). Kao to je prikazano na slici 1.4(b), struja optereenja
prethodi faznoj komponenti struje za 90. Vektorski zbroj struje optereenja i fazne
komponente struje je ukupna struja ( I T ) prikazana na uzorku izolacije. Fazna komponenta
struje takoer se naziva struja otpora, struja gubitaka ili struja voenja. Idealna izolacija
(idealni kondenzator) ponaa se neto drugaije u odnosu na primjenu istosmjernih napona
naspram izmjeninih.

1.6.3.1 Ispitivanjaistosmjernimnaponom
U sluaju prikljuenja istosmjernog napona na izolaciju javlja se velika poetna struja kako bi
se osigurala energija napajanja, meutim, ta struja se tijekom odreenog vremena smanjuje na
minimalnu razinu. Minimalna struja odreena ja kontinuiranim istjecanjem ili gubitkom vata
kroz izolaciju. Energija potrebna za napajanje izolacije poznata je kao efekt dielektrine
apsorpcije.
U praksi su gubici dielektrine apsorpcije (tj. apsorpcijske struje) mnogo vei od
gubitaka kontinuiranim istjecanjem. U sluaju ispitivanja istosmjernim naponom, efekt
dielektrine apsorpcije postaje minimalan tijekom odreenog vremena i zato je mogue
izvesti mjerenja struje kontinuiranog istjecanja. Gubici dielektrine apsorpcije su vrlo
osjetljivi na promjene u sadraju vlage u izolaciji, kao i na prisutnost drugih oneienja.
Malo poveanje sadraja vlage u izolaciji uzrokuje veliki porast dielektrine apsorpcije.
injenica da dielektrini gubici nastaju uslijed dielektrine apsorpcije ini dielektrine
gubitke. Ispitivanje faktora snage i faktora disipacije provodi se vrlo osjetljivim testovima koji
slue za otkrivanje vlage u izolaciji. Kada je istosmjerni napon prikljuen na izolaciju, ukupna
struja na izolaciji obuhvaa kapacitivnu struju optereenja, struju dielektrine apsorpcije i
struje kontinuiranog istjecanja. Detaljnije objanjenje tih struja i njihovog ponaanja
objanjeno je u Poglavlju 2, "Naponsko ispitivanje elektrine opreme direktnom strujom".

1.6.3.2 Ispitivanjaizmjeninimnaponom
U sluaju prikljuenja izmjeninog napona na izolaciju javlja s velika struja koja ostaje
konstantna dok izmjenini napon naizmjenino napaja ili prazni izolaciju. Kod efekta
dielektrine apsorpcije struje ostaju visoke jer se nikad u potpunosti ne uspostavlja
dielektrino polje uslijed ijeg se djelovanja svake polovice ciklusa mijenja polaritet struje.
Kada je izmjenini napon prikljuen na izolaciju dolazi do izoblienja struja izolacije uslijed
punjenja kapaciteta, dielektrine apsorpcije, struje kontinuiranog istjecanja i korone o kojima
se razmatra u nastavku:

a. Kapacitivna struja optereenja. U sluaju izmjeninog napona ova struja je konstantna

i funkcija je napona, dielektrine konstante izolacijskog materijala i geometrijskog
oblika izolacije.

b. Struja dielektrine apsorpcije. U sluaju kad je elektrino polje postavljeno preko

izolacije dipolne molekule se pokuavaju uskladiti s poljem. Budui da molekule u
izmjeninom polju neprestano mijenjaju smjer i nikada se u potpunosti ne usklade,
potrebna energija je funkcija materijala, oneienja (kao to je voda) i elektrine
frekvencije. Ali nije funkcija vremena.

c. Struja istjecanja (vodljivost). Svi izolacijski materijali provode neku struju. U sluaju
da napon poraste iznad odreene razine elektroni e biti udareni od molekula
uzrokujui prolaz struje kroz izolaciju. To je funkcija materijala, oneienja (posebno
vode) i temperature. Pretjerana vodljivost stvara toplinu uzrokujui kvar izolacije.

d. Korona (ionizacijska struja). Korona je proces u kojem se razdvajaju neutralne

molekule iz zraka kako bi formirale pozitivno ili negativno nabijene ione. To se
dogaa zbog prenaglaene zrane praznine u izolaciji. Zrana praznina u ulju ili krutoj
izolaciji moe se pojaviti zbog dotrajalosti od topline ili fizikog naprezanja, loe
proizvodnje, neispravne ugradnje ili nepravilnog rada. Korona razgrauje zrak u ozon
koji u kombinaciji s vodom tvori duikove kiseline. Ioniziran zrak bombardira okolinu
izolacije i uzrokuje toplinu. Kombinacija tih uvjeta uzrokuje propadanje izolacije i
stvaranje ugljika.

1.6.4 Naini kvara izolacije



Proboj izolacije se moe svrstati kao (1) kvar uslijed prekomjernih dielektrinih gubitaka i (2)
kvar uslijed prenaponskih naprezanja. Ovi kvarovi su objanjeni nie.
Prekomjerni dielektrini gubici su rezultat oslabljene izolacije ili oneienja izolacije
sa slabim dielektrikom kao to je voda. Kako se dielektrini gubici poveavaju, temperatura
izolacije raste uzrokujui jo vee gubitke. S vremenom, pojava eventualno rezultira
potpunim unitenjem izolacije. Prenaponska naprezanja nastaju kada je napon narinut na
izolator vei od njegovih dielektrinih svojstava. Molekularne sile su savladane i izolator
postaje vodi. Neki uzroci kvara izolacije uslijed prenaponskog naprezanja su: 1) vanjsko
poveanje narinutog napona, 2) smanjenje debljine izolacije i 3) zrani mjehurii ili raspori u
izolaciji.

PRIMJER KVARA NA IZOLACIJI: Uzmimo primjer uljnog transformatora koji kao

izolaciju koristi ulje i impregnirani papir. Za svrhu ovog primjera pretpostavimo da izolaciju
ini sloj ulja (2 ina) i sloj papira (2 ina). Kako je za oba materijala dielektrina konstanta
ista, 2.0, moemo pretpostaviti da izolacija moe izdrati 2500 V po inu, to daje ukupnu
naponsku izdrljivost 10 kV, kao to je prikazano na slici 1.5.

2" OF OIL P=2 2500 V / IN

10 kV

2" OF PAPER P=2 2500 V / IN

Slika1.5Izolacijaza10kV

STRESS DIELECTRIC POWER

FACTOR

1.9" OF OIL P=2 2500 V / IN. P.F. = 0.1%

0.1" OF WATER P=81 0 V / IN. P.F. = 100%

10 kV
1" OF PAPER P=2 1600 V / IN. P.F. = 0.5%

1" OF AIR P=2 3400 V / IN. P.F. = 0.0%

Slika1.6Izolacijasavodenimizranimoneienjem


S namjerom da stavimo oneienje u izolaciju, zamijenimo 0.1 in ulja sa vodom i 1 in

papira sa zrakom (tj. Stavimo prazninu u papir kao na slici 1.6). Dakle, sa dodanim
oneienjem, umjesto 10 kV imamo 9.750 kV naponske izdrljivosti, pretpostavljajui da
nee doi do proboja u zranim rasporima. Budui da zrak ima nisku dielektrinu konstantu,
trebati e vie naponskog naprezanja nego za papir, slika 1.6. U ovom primjeru, dva naina
kvara moemo opisati na sljedei nain:
Kvar uslijed prekomjernih dielektrinih gubitaka. Oneienje uljne izolacije sa
vodom poveava dielektrine gubitke u ulju i istovremeno smanjuje dielektrinu vrstou
izolacije. Zbog poveanih gubitaka, uljna izolacija e se s vremenom unititi.
Kvar uslijed prenaponskih naprezanja. Ovaj kvar nastaje kada je zrak uveden u
izolaciju. Zrak, iako dobar dielektrik na niem naponu, postane prenapregnut na viim
naponima. Pretpostavljeno je, u ovom primjeru, da zrani rasponi postanu prenapregnuti na
3400 V i tada poinje ionizacija koja rezultira koronom i koja e eventualno oslabiti papirnu
izolaciju. U ovom nainu, smanjenje debljine izolacije i rezultantno naponsko naprezanje
uzrokuju proboj izolacije.

2 TESTIRANJE ELEKTRINE OPREME ISTOSMJERNIM

NAPONOM
2.1 Uvod
Ovo poglavlje obuhvaa testiranje istosmjernom strujom (dc) koje se obino provodi terenski
za odobrenje i odravanje elektrine opreme i ureaja. Na temelju informacija dobivenih ovim
testovima odreuje se da li je potrebno preventivno odravati ili izmijeniti instaliranu opremu,
da li se novoinstalirana oprema moe sigurno pustiti u pogon te se odreuje postupno
propadanje opreme za vrijeme ivotnog vijeka.
Metoda testiranja pomou istosmjerne struje obraena u ovom poglavlju obuhvaa
transformatore, izolatorske tekuine, prekidae, motore i generatore. Vano je prilikom ovih
testiranja imati odgovarajuu opremu i kvalificirane operatore koji e tom opremom rukovati.
Takoer, da bi se dobila optimalna korist od testa jako je bitno da se prilikom testa snimaju
svi podaci i radnje odravanja za budue analize i upute. Nadalje, oprema za testiranje mora
biti u dobrom stanju i mora biti koritena od kvalificiranih operatora. Kad se oprema za
testiranje koristi za podeavanje ostale opreme, ona mora imati dvostruku tonost od tonosti
opreme koja se podeava. Nadalje, oprema za testiranje se mora podeavati u pravilnim
intervalima da bi se osigurala tonost testnih podataka.
Testni naponi i metode, kako je opisano u ovom poglavlju, su veinom u skladu sa
standardima za tip opreme koja se testira. Vrijednosti istosmjernog napona podudaraju se sa
vrijednostima izmjeninog napona koji je specificiran po odgovarajuem standardu.
Preporua se da se konzultira proizvoaa opreme za nain provoenja testa i testne naponske
razine kad nije poznata tona konstrukcija ureaja koji se testira. Ako se ne moe nabaviti
tone informacije o opremi koju testiramo, savjetuje se da se razina istosmjernog napona koji
se koristi za testiranje odredi na temelju nazivnog napona opreme kako bi se izbjegla
oteenja izolacije. Takoer je vano pridravati se dodatnih mjera predostronosti kad se
obavljaju dc testovi, a ove mjere su navedene u poglavlju 2.11.
Elektrine pojave u izolaciji kad je izolacija izloena istosmjernom naponu su ukratko
razmotrene u poglavlju 1. Prije razmatranja razliitih testova pomou istosmjernog napona,
potrebno je bolje razumjeti elektrine pojave u dielektricima.

2.2 Testiranje izolacije istosmjernim naponom

Kad se na izolator narine istosmjerni napon, naprezanje izolacije zbog elektrinog polja
uzrokuje poveanje vodljivosti struje i poveanje elektrine polarizacije. Razmotrimo
elementarni strujni krug koji je prikazan na slici 2.1., koji se sastoji od istosmjernog izvora,
prekidaa i nadomjesne sheme izolatora. Kad je prekida zatvoren, izolacija postane
naelektrizirana i jako velika struja potee im se prekida zatvori. Ipak, struja odmah naglo
padne, i onda se smanjuje sve sporije dok ne dostigne konstantnu vrijednost. Struja koja je
izobliena zbog izolacije moe se podijeliti u nekoliko komponenti kao to je navedeno:
- kapacitivna struja nabijanja
- struja apsorpcije dielektrika
- struja gubitaka po povrini dielektrika
- struja gubitaka kroz sredinu dielektrika

RL
DC izvor napona

RA

C = predstavlja struju nabijanja

RA = predstavlja struju apsorpcije
RL = predstavlja struju kroz sredinu
dielektrika (dielektrini gubici)

Slika 2.1. Elektrina shema izolacije kod istosmjernog ispitivanja

Kapacitivna struja nabijanja

Kapacitivna struja nabijanja je velika kad je narinut veliki istosmjerni napon i rauna se
prema formuli:


gdje je:
ie= kapacitivna struja nabijanja
E= napon u kV
R= otpor u M
C= kapacitet u F
t= vrijeme u sekundama
e= baza prirodnog logaritma

Kapacitivna struja nabijanja je funkcija vremena i smanjuje se kako se poveava vrijeme kroz
koje je narinut napon. To je poetna struja nabijanja kad se narine napon i stoga nije bitna za
ove testove koji se provode. Rezultati testa se ne mogu uzeti u obzir dok god se ova struja nije
smanjila na zadovoljavajue nisku vrijednost.

Struja apsorpcije dielektrika

Struja apsorpcije dielektrika je takoer velika kad se narine ispitni napon i smanjuje se kako
vrijeme prolazi, ali sporije nego kapacitivna struja nabijanja. Ova struja je takoer velika, ali
ne kao kapacitivna struja nabijanja. Struja apsorpcije se moe podijeliti na dvije struje koje su
nazvane reverzibilna i nereverzibilna struja nabijanja. Reverzibilna struja nabijanja se
moe izraunati po formuli:

gdje je:
ia= struja apsorpcije dielektrika
V= testni napon u kV
C= kapacitet u F
D= konstanta proporcionalnosti
T= vrijeme u sekundama
n= konstanta

Nereverzibilna struja nabijanja je istog oblika kao i reverzibilna struja nabijanja, ali je puno
manja. Nereverzibilna struja nabijanja su gubici u izolaciji i stoga nije povrativa. Ipak,
dovoljno vrijeme mora proi dok se ne ponu snimati testni podaci tako da se reverzibilna
struja apsorpcije smanji na malu vrijednost.

Struja gubitaka po povrini dielektrika

Struja gubitaka po povrini dielektrika se javlja zbog vodljivosti na povrini izolacije gdje
vodi izlazi i dovodi ga na potencijal zemlje. Ova struja nije poeljna u rezultatima testova i
stoga je potrebno eliminirati je paljivim ienjem povrine vodia kako bi se eliminirale
klizne staze, ili ju je potrebno snimiti i izbaciti iz rezultata mjerenja.

Struja parcijalnih izbijanja

Struja parcijalnih izbijanja, takoer poznata i kao struja korone, nastaje zbog prevelikog
naponskog naprezanja zraka na otrim dijelovima vodia zbog visokog napona. Ova struja
nije poeljna i treba je eliminirati koristei oklope za zatitu od naponskog naprezanja na
takvim mjestima. Ova struja se ne javlja na manjim naponima, kao to je napon kod mjerenja
otpora izolacije.

Struja gubitaka kroz sredinu dielektrika

Struja gubitaka kroz sredinu dielektrika koja tee kroz izolaciju je najvanija. Ovo je struja
koja slui za ocjenjivanje stanja izolacijskog sustava koji se testira. Treba ostaviti dovoljno
vremena da se ova struja stabilizira prije nego ponemo snimati rezultate testa. Ukupna struja,
koja se sastoji od razliitih struja gubitaka koje su opisane gore, je prikazana na slici 2.2..
 Slika 2.2. Razne struje gubitaka nastale zbog primjene istosmjernog
napona na izolacijski sistem

2.2.1 Dielektrine pojave i polarizacija

Dielektrici imaju svojstvo privremene ili trajne apsorpcije elektrinog naboja i svojstvo
vodljivosti. Kada se na njih dovede napon, sile pozitivnog i negativnog naboja koje su
svojstvene esticama od kojih je nainjen dielektrik nastoje orijentirati te estice u smjeru
narinutog polja. Neki dielektriki materijali sastoje se od molekula koje imaju neparan broj
atoma te je stoga naboj u njima rasporeen asimetrino. Kada se takva molekula smjesti u
elektrino polje, ona e se gibati u njemu te tako postati polarizirana u smjeru polja. Takva se
molekula naziva dipol. Dipoli imaju vanu ulogu za karakteristike izolacije. Dipol se moe
prikazati kao estica koja ima mali pozitivan naboj na jednom kraju, a mali negativan naboj
na drugom kraju. Kada se dipoli podvrgnu DC naponu, polariziraju se i poravnaju s obzirom
na pozitivan i negativan polaritet napona. Ova je pojava poznata pod nazivom dipolna
polarizacija. Na pojavu polarizacije velik utjecaj imaju svojstva materijala, struktura i stanje
izolacije. Nabijene estice, estice s pozitivnim i negativnim nabojima, koje se ne zaustavljaju
na barijeri kontaktnih povrina i koje mogu putovati kroz dielektrik s jedne elektrode na
drugu, ine struju curenja i nisu dio dielektrinih pojava. Nakon to se ukloni izvor napona
kojem je bio podvrgnut dielektrik, polarizirane molekule e se s vremenom vratiti u svoj
prvobitan sluajan razmjetaj pa polarizacija nestaje, odnosno pribliava se nuli. Vrijeme koje
je potrebno da bi se polarizacija spustila na nulu kada se dielektrik kratko spoji naziva se
vrijeme relaksacije. Treba znati da veliki dielektrici imaju veliko vrijeme relaksacije i
potrebno je poduzeti prikladne mjere da bi se u zemlju odvela osloboena energija (napon i
struja) koja nastaje kada se polarizirane molekule vraaju u prvobitno stanje.

2.2.2 Prednosti i nedostatci ispitivanja s istosmjernim naponom

Ispitivanje s DC naponom se uobiajeno koristi za ispitivanje elektrine opreme i aparata. Za
ovu vrstu ispitivanja postoji niz prednosti i nedostataka ija vanost varira ovisno o
specifinim okolnostima. Prednosti i nedostatci navedeni su u sljedeim podpoglavljima.
2.2.2.1 Prednosti
DC ispitivanje je pogodno za ispitivanje opreme koja ima vrlo velik nabojni kapacitet,
npr. kabeli;

Naprezanja koja nastaju DC ispitivanjem uzrokuju znatno manja oteenja na izolaciji

u odnosu na AC napon;

Vremensko trajanje primjene DC napona nije kritino kao trajanje primjene AC

napona;

Ispitivanje je mogue prekinuti prije nego doe do kvara opreme;

Istovremeno je mogue ispitivati struju curenja i otpor izolacije;

Mogue je sakupiti prijanje rezultate te na temelju njih donijeti procjenu;

Veliina i teina DC ispitne opreme je znatno manja u odnosu na AC ispitnu opremu;

2.2.2.2 Nedostatci
Raspodjela naprezanja za transformatore, motore i namotaje generatora je drukija pri
DC ispitivanju u odnosu na AC ispitivanje;

Nakon DC ispitivanja potrebno je paljivo izbiti preostali naboj;

Vrijeme potrebno da bi se izvelo DC ispitivanje na visokom potencijalu je vee u

odnosu na AC ispitivanje;

Literatura koja se tie DC ispitivanja kabela sugerira mogue loe uinke DC

ispitivanja na neke kabele;

Oteenja koja nije mogue otkriti DC ispitivanjem mogu izazvati kvar kada se
podvrgnu AC naponu;

Mogue je da napon ne napree jednolino svaki dio izolacije;

Temperaturna i naponska ovisnost o otpornosti;

Formiranje volumnog naboja mogui budui kvarovi;

2.3 DC ispitne metode
Nakon to smo vidjeli kako se ponaa izolacija kada se na nju narine DC napon, promotrimo
razliite testove koji se obavljaju ovom vrstom napona. Na krutoj izolaciji mogue je izvesti
dva testa primjenom DC napona:

Ispitivanje otpora izolacije;

Ispitivanje na visokom potencijalu.

2.3.1 Ispitivanje otpora izolacije

Ovo ispitivanje se moe obaviti primjenom napona 100 15 000 V. Instrument koji se koristi
je megaohmmetar u runoj izvedbi, pogonjen motorom ili elektronski, koji prikazuje otpor
izolacije u megaohmima. Kvaliteta izolacije varira ovisno o temperaturi, vlazi i ostalim
klimatskim faktorima. Stoga je potrebno sva oitanja korigirati na standardnu temperaturu za
klasu opreme koja se ispituje. Temperaturni korekcioni faktori za razne elektrine ureaje su
prikazani tablicom 2.1. Megaohmska vrijednost otpora izolacije je obrnuto proporcionalna
volumenu izolacije koja se ispituje. Na primjer, kabel dug 100 metara ima deset puta vei
otpor izolacije u odnosu na kabel od 1000 metara, uz pretpostavku da su drugi uvjeti identini
za oba kabela. Ovo ispitivanje je korisno za indikaciju trenda pogoranja stanja izolacijskog
sustava. Same vrijednosti otpora izolacije ne indiciraju slabosti u izolaciji, niti ukupnu
dielektrinu vrstou, ali mogu indicirati kontaminaciju izolacije i mogue budue probleme s
izolacijskim sustavom ako se nastavi padajui trend vrijednosti otpora izolacije. Do
vrijednosti otpora izolacije moe se doi koristei etiri metode:

Kratkorona oitanja;

Oitanja ovisnosti otpora o vremenu (ispitivanje omjera dielektrine apsorpcije);

Ispitivanje indeksa polarizacije;

Ispitivanje na step napon;

2.3.2 Kratkorona oitavanja

Ovo ispitivanje mjeri vrijednost otpora izolacije kroz krai vremenski period, npr. 30 ili 60
sekundi te prati toku koja lei na krivulji rastuih vrijednosti otpora izolacije. Jedno oitanje
omoguuje samo grubu provjeru stanja izolacije. Meutim, vana je usporedba oitane
vrijednosti s prijanjim vrijednostima. Kontinuirani padajui trend indicira budue pogoranje
stanja izolacije. Za interpretaciju rezultata je potrebno sve vrijednosti koje se koriste u
usporedbi normalizirati na 20 C te uzeti u obzir utjecaj vlage u zraku.

Tablica2.2Temperaturnikorekcijskifaktori1

1
Korekcijanatemperaturu20Czarotacijskuopremuitransformatorei15.6Czakabele.
 Kabeli
Temperatura Klasa Transformatori
rotacijske
opreme
C F A B Uljni Suhi Code Code Perf. Heat Heat Ozone Lakirana Impregnirani
natural GRS Natural resist. resist.& resist. tkanina papir
Natural perf.GR Natural
s GRS
0 32 0,21 0,4 0,25 0,4 0,25 0,12 0,47 0,42 0,22 0,14 0,1 0,28

5 41 0,31 0,5 0,36 0,45 0,4 0,23 0,6 0,56 0,37 0,26 0,2 0,43

10 50 0,45 0,63 0,5 0,5 0,61 0,46 0,76 0,73 0,58 0,49 0,43 0,64

15,6 60 0,71 0,81 0,74 0,72 1 1 1 1 1 1 1 1

20 68 1 1 1 1 1,47 1,83 1,24 1,28 1,53 1,75 1,94 1,43

25 77 1,48 1,25 1,4 1,3 2,27 3,67 1,58 1,68 2,48 3,29 4,08 2,17

30 86 2,2 1,58 1,98 1,6 3,52 7,32 2 2,24 4,03 6,2 8,62 3,2

35 95 3,24 2 2,8 2,05 5,45 14,6 2,55 2,93 6,53 11,65 18,2 4,77

40 104 4,8 2,5 3,95 2,5 8,45 29,2 3,26 3,85 10,7 25 38,5 7,15

45 113 7,1 3,15 5,6 3,25 13,1 54 4,15 5,08 17,1 41,4 81 10,7

50 122 10,45 3,98 7,85 4 20 116 5,29 6,72 27,85 78 170 16

55 131 15,5 5 11,2 5,2 6,72 8,83 45 345 24

60 140 22,8 6,3 15,85 5,4 8,58 11,62 73 775 36

65 149 34 7,9 22,4 8,7 15,4 118

70 158 50 10 31,75 10 20,3 193

75 167 74 12,6 44,7 13 26,6 313

2.3.3 Vremensko-otporna mjerenja

Dobar izolacijski sustav pokazuje kontinuiran porast vrijednosti otpora izolacije za vrijeme
perioda dok se nalazi pod naponom. S druge strane, izolacijski sustav oneien vlagom,
prainom ili prljavtinom pokazivat e nisku vrijednost otpora izolacije. Kod dobre izolacije,
efekt apsorpcije struje smanjuje se s poveanjem vremena. Kod loe izolacije, efekt apsorpcije
se pojaava zbog visokih struja gubitaka. Metoda vremensko-otpornih mjerenja neovisna je o
temperaturi i veliine opreme. Ona moe donijeti konane rezultate o stanju izolacije. Odnos
vremensko-otpornih oitavanja moe pokazati stanje izolacijskog sustava. Omjer mjerenja
kroz 60 sekundi i mjerenja kroz 30 sekundi naziva se pokazatelj dielektrine apsorpcije (DAR
dielectric absorption ratio):

mjerenje kroz 60s

DAR
mjerenje kroz 30s

DAR vrijednost ispod 1.25 predstavlja razlog za istragu i mogui popravak elektrine
aparature. Obino su DAR mjerenja ograniena runo-upravljanim megaohmmetrom.


2.3.4 Test indeksa polarizacije

Test indeksa polarizacije je specijalna primjena testa dielektrine apsorpcije. Test indeksa
polarizacije je omjer otpora izolacije za vrijeme 10 minuta i otpora izolacije za vrijeme 1
minute. Polarizacijski indeks manji od 1 ukazuje na istroenost opreme i potrebu za hitnim
odravanjem. Ovaj test se koristi za suhe izolacijske sustave poput suhih transformatora,
kablova, rotacijskih strojeva, itd.

2.3.5 Mjerenje razinama napona (istosmjerni napon)

U ovoj metodi, napon se primjenjuje u koracima (razinama) za testiranje izolacije. Kako se
napon povisuje, slabija izolacija e pokazivati manji otpor koji nije bio oit pri manjim
naponima. Vlaga, praina i druge prljavtine mogu se uoiti pri manjim naponskim razinama,
tj. ispod radnih napona, dok se starenje i fizika oteenja u istim i suhim izolacijskim
sustavima mogu otkriti samo pri visokim naponima. Test razinama napona daje vrlo dobre
rezultate ukoliko se redovito primjenjuje u periodinim vremenskim razmacima.

2.3.6 Test naponom visokog potencijala

Test istosmjernim naponom visokog potencijala sastoji se u primjenjivanju napona uzdu
izolacije iznad istosmjernog ekvivalenta vrne vrijednosti 60-Hz operacijskog napona. Ovaj
test moe se primijeniti u naponskim koracima. Kada se napon visokog potencijala
primjenjuje kao test dielektrine apsorpcije, maksimalni napon se postepeno koristi u periodu
od 60 do 90 sekundi. Maksimalni napon se tada zadrava 5 minuta, a svake minute se
oitavaju struje gubitaka. Kada se ovaj test primjenjuje kao test razinama napona, maksimalni
napon se postie u nekoliko jednakih poveanja, obino ne manje od osam, a svaka se razina
zadrava jednaki vremenski period. Vremenski interval izmeu pojedinih koraka trebao bi biti
izmeu jedne i etiri minute. Na kraju svakog intervala mjere se struje gubitaka ili otpor
izolacije prije prelaska na iduu razini. Mogue je izraditi i graf ovisno o mjerenjima kako bi
se grafiki predoilo stanje izolacije. Rutinski testovi se provode s maksimalnim naponom od
80% maksimalnog testnog napona pri prihvaanju ili 60 % tvornikog testnog napona.

2.3.7 Test dielektrine apsorpcije

Test dielektrine apsorpcije se provodi pri naponima mnogo veim od uobiajenih testnih
vrijednosti otpora izolacije te moe prijei 100 kV. Test je dodatak testu visokog potencijala.
U ovom testu, napon se primjenjuje dui vremenski period, od 5 do 15 minuta. Periodino se
oitavaju otpor izolacije ili gubitci struje. Test se vrednuje na temelju otpora izolacije. Ako je
izolacija dobra, prividni izolacijski otpor e se povisivati tokom testa. Test dielektrine
apsorpcije neovisan je o temperaturi i volumenu izolacije na kojoj se provodi.

2.4 Transformatori
Istosmjerno testiranje transformatora ukljuuje ispitivanje vrste izolacije namota i izolaciju
fluida koritenih u transformatoru. Ispitivanje vrste izolacije namota upotpunjuje druge
testove. Ispitivanjem vrste izolacije namota ne moe se doi do zadovoljavajueg zakljuka,
ali mogu se dobiti vrijedne informacije o stanju namota, poput utjecaja vlage ili karbonizaciji.
Istosmjerni testovi smatraju se sigurnim iako mogu izazvati kvarove na namotima. Vano je
istaknuti da su ti kvarovi rezultat poetnih kvarove koje je test namjeravao otkriti. Ukoliko se
takav kvar ne bi otkrio, mogao bi se dogoditi u neplanirano vrijeme.

2.4.1 Mjerenje otpora izolacije

Test se izvodi na nazivnom naponu (ili iznad) za odreivanje postojanja malih otpora prema
zemlji ili izmeu namota kao rezultat istroenosti namota. Na mjerenje utjeu varijable kao
to su temperatura, vlanost, testni napon ili veliina transformatora. Ovaj b se test trebao
provoditi prije i nakon popravka ili za vrijeme odravanja. Podatci o testiranju trebaju se
sauvati u svrhu budue usporedbe rezultata. Dobivene vrijednosti potrebno je normalizirati
na 20oC zbog komparacije. Primjeri vrijednosti otpora dobrih izolacijskih sustava prikazani su
u Tablici 2.2. Procedure pri testiranju:

Ne iskopavajte uzemljenje transformatorskog spremnika i jezgre.

Uvjerite se da su spremnik i jezgra uzemljeni.
Iskopajte sve visokonaponske, niskonaponske i neutralne konekcije, odvodnike munja,
ventilatorske sustave, brojila ili bilo koji niskonaponski sustav povezan s namotima
transformatora.
Prije poetka testa, premostite zajedno sve visokonaponske izvode tako da se uvjerite da su
svi premosnici udaljeni od metalnih i uzemljenih dijelova. Takoer, premostite sve
niskonaponske i neutralne izvode.
Koristite megaohmmetar s minimalnom skalom od 20000 megaohma.
Mjerenja otpora vre se izmeu svakog seta namota i zemlje. Namot koji se mjeri mora biti
odvojen od zemlje kako bi mu se izmjerio izolacijski otpor.
Megaohmmetarska oitanja trebaju se vriti u bremenu jedne minute.
Uinite sljedea oitanja za dvonamotni transformator:

Visokonaponski namot prema niskonaponskom namotu i prema zemlji

Visokonaponski namot prema zemlji
Niskonaponski namot prema visokonaponskom namotu i prema zemlji
Niskonaponski namot prema zemlji
Visokonaponski namot prema niskonaponskom namotu

Tablica3Tipinevrijednostiotporaizolacijezaenergetskeidistribucijsketransformatore

Naponnamota Uzemljenjenamota(M)
transformatora
20oC 30oC 40oC 50oC 60oC
(kV)

<6.6 400 200 100 50 25

6.619 800 400 200 100 50

2245 1000 500 250 125 65

66 1200 600 300 100 75

Sheme spojeva za ove testove prikazane su na Slikama 2.4 (a) do (e) i 2.5 (a) do (e).
Megaohmmetarska oitanja trebaju se sauvati skupa sa testnom temperaturom (oC).
Oitanja se trebaju ispraviti na 20 oC pomou korekcijskih faktora prikazanih u Tablici 2.1.
Ako su korigirane vrijednosti 50 ili vie posto od tvornikih izolacijskih oitanja ili 1000
megaohma, togod je manje, izolacijski sustav transformatora smatra se sigurnim.

Za tronamotne transformatore, test treba sadravati sljedea mjerenja:

Visoko prema niskom, tercijarnom i zemlji (H-LTG)

Tercijarni prema visokom, niskom i zemlji (T-HLG)

Nisko prema visokom, tercijarnom i zemlji (L-HTG)

Visoki, niski i tercijarni prema zemlji (HLT-G)

Visoki i tercijarni prema niskom i zemlji (HT-LG)

Niski i tercijarni prema visokom i zemlji (LT-HG)

Visoki i niski prema tercijarnom i zemlji (HL-TG)

Nemojte provoditi megaohmski test namota transformatora bez transformatorske tekuine jer
e vrijednosti otpora izolacije u zraku biti puno manji nego u tekuini. Takoer, nemojte raditi
test otpora izolacije transformatora kada je pod vakuumom zbog mogunosti preskoka prema
zemlji.
Na slici 2.5. spojevi prikazani na (a), (c) i (e) su najee koriteni spojevi. Spojevi prikazani
na (b) i (d) daju preciznije rezultate.

Prihvatljive vrijednosti otpora izolacije za suhe i sloeno-punjene transformatore trebale bi se

moi usporediti s onima Klase A rotirajuih strojeva.
Uljem-punjeni transformatori ili regulatori napona predstavljaju specifian problem u kojem
stanje ulja utjee na otpor izolacije namota.
U nedostatku pouzdanijih podataka predlae se sljedea formula:

CE
IR
kVA

gdje je:
IR = minimalni 500 voltni minutni istosmjerni napon izolacijske otpornosti u
megaohmima od namota prema zemlji s drugim namotima ili zatienim namotima, ili od
namota do namota s zatienom jezgrom,
C = konstanta izmjerena za 20C,
E = nazivni napon namota prilikom testiranja,
kVA = nazivni kapacitet prilikom testiranja.

___________________________________________________________________________

Vrijednosti od C kod 20C

60 Hz 25 Hz
___________________________________________________________________________
Klasa gdje je ulje ispunjeno do vrha 1.5 1.0
Klasa gdje ulje nije ispunjeno do vrha 30.0 20.0
Klasa gdje je suho ili ispunjeno mjeavinom 30.0 20.0

Ova formula ja namijenjena za jednofazne transformatore. Ako je transformator trofazni

prilikom testiranja, i sva tri namota su testirana kao jedan, tada:
 E = nazivni napon jednog od namota jednofaznog transformatora (faza prema fazi kod
spoja u trokut i faza prema neutralnom vodiu kod spoja u zvijezdu),
kVA = nazivni kapacitet svih trofaznih namota prilikom testiranja.

2.4.2 Ispitivanje apsorpcije dielektrika

Ispitivanje apsorpcije dielektrika je dodatak mjernom ispitivanju namota transformatora za
izolacijsku otpornost. Ispitivanje se sastoji od primjene napona na 10 minuta i uzimanja
oitanja mjerenja u intervalima od 1 minute. Za vrijeme ispitivanja, mjerene vrijednosti
otpora se iscrtavaju na log-log papiru s koordinatama otpora nasuprot vremenu. Nagib
krivulje za dobar izolacijsku sustav je pravocrtna linija koja se poveava u odnosu na vrijeme,
meutim, lo izolacijski sustav e imati krivulju koja e postajati poloenija u odnosu na
vrijeme. To su dva ispitivanja koja se provode za ispitivanje apsorpcije dielektrika.

Slika2.4Ispitivanjeprikljuaka(veza)jednofaznogtransformatoraradiizolacijskeotpornosti

Slika 2.5 Ispitivanje prikljuaka (veza) trofaznog transformatora radi izolacijske otpornosti
(a)povezivanje visoke strane namota s niskom stranom namota i prema zemlji (b) povezivanje
visoke strane namota s zemljom i niskom zatienom stranom namota (c) povezivanje niske
strane namota s visokom stranom namota i prema zemlji (d) povezivanje niske strane namota
s zemljom i visokom zatienom stranom namota (e) povezivanje visoke strane namota s
niskom stranom namota

2.4.3 Prenaponsko istosmjerno ispitivanje (Hi-Pot)

Prenaponsko istosmjerno ispitivanje se primjenjuje na gore navedenim razinama napona kako
bi se odredilo stanje namotne izolacije transformatora. Prenaponsko istosmjerno ispitivanje
nije preporuljivo koristiti na energetskim transformatorima snage iznad 34.5 kV; kod
navedenih transformatora treba provesti prenaponsko izmjenino ispitivanje. Openito, pri
redovnom odravanju transformatora, ovo ispitivanje se ne provodi zbog mogunosti nastanka
oteenja na namotnoj izolaciji. Meutim, ovakvo ispitivanje je potrebno provesti prilikom
preuzimanja transformatora ili nakon njegove reparacije. Ukoliko se provodi prenaponsko
ispitivanje prilikom redovnog odravanja, ispitne izmjenine vrijednosti ne smiju prelaziti 65
posto tvorniki zadanih ispitnih izmjeninih vrijednosti. Vrijednost izmjeninog napona pri
redovnom odravanju je potrebno pretvoriti u odgovarajuu istosmjernu vrijednost napona
mnoei je s 1.6, tj. 1.6 puta izmjenina vrijednost kod periodikog ispitivanja (1.6 x 65 = 104
postotaka tvorniki zadane ispitne izmjenine vrijednosti). Prenaponsko istosmjerno
ispitivanje se moe koristiti kao naponsko korano ispitivanje pri kojem se oitanja propusne
struje vre u koracima. Ukoliko se oita previsoka propusna struja moe se ukloniti napon
kako ne bi dolo do daljnjih oteenja. Zbog tog razloga prenaponsko istosmjerno ispitivanje
se smatra nedestruktivnim ispitivanjem. Neke tvrtke provode prenaponsko izmjenino
ispitivanje pri procijenjenom naponu u trajanju od 3 minute za potrebe periodikog
ispitivanja, umjesto pri 65 posto tvorniki zadanih ispitnih vrijednosti napona. Vrijednosti
koje se koriste pri prenaponskom istosmjernom ispitivanju su prikazane u tablici 2.3.

Postupak provedbe ovog ispitivanja je (pogledati slike 2.6a i 2.6b za pravilno spajanje pri
ispitivanju):

Transformator mora proi ispitivanje otpornosti izolacije neposredno prije poetka provedbe
ovog ispitivanja.

Provjeritidalisukuiteijezgratransformatorauzemljeni.Ukolikonisu,uzemljitiih.
Iskopati sve visokonaponske, niskonaponske i neutralne spojeve, niskonaponske sustave
upravljanja, rashladne sustave i mjerne instrumente prikljuene na namot i jezgru
transformatora.
Kratko spojiti i uzemljiti sve visokonaponske i niskonaponske uvodne izolatore kako je
objanjeno u poglavlju Mjerenja otpora izolacije.

Tablica2.3Dielektrineispitnevrijednostizauobiajenoodravanjetransformatora
punjenihtekuinom
Namottransformatora Tvornikiispitniizmjenini Istosmjerninapon
Napon(kV) napon(kV) uobiajenogodravanja(kV)
1.2 10 10.40
2.4 15 15.60
4.8 19 19.76
8.7 26 27.04
15.0 34 35.36
18.0 40 41.60
25.0 50 52.00
34.5 70 72.80



Slika 2.6 Spoj transformatora pri prenaponskom ispitivanju: (a) visokonaponski
namotuispitnomspoju;(b)niskonaponskinamotuispitnomspoju

Spojiti pribor za prenaponsko ispitivanje izmeu visokonaponskog namota i zemlje.
Postupno poveavati ispitni napon na eljenu vrijednost. Drati napon na ispitnoj vrijednosti 1
minutu te, potom, postupno ga smanjiti na nulu.
Ukloniti kratkospojnik (jumper) izmeu niskog napona i zemlje. Spojiti kratko spojeni
niskonaponski namot sa zemljom. Postupno poveavati ispitni napon na eljenu vrijednost.
Drati napon na ispitnoj vrijednosti 1 minutu te, potom, postupno ga smanjiti na nulu.
Ukoliko prethodna ispitivanja nisu uzrokovala poremeaje ili kvarove, smatra se da je
transformator u zadovoljavajuem stanju i spreman za ukljuenje.
Ukloniti sve kratkospojnike i ponovno spojiti primarne i sekundarne spojeve i drugu opremu
koja je bila odspojena.
Upozorenja i napomene pri izvoenju prenaponskog istosmjernog ispitivanja:
Kod transformatora punjenih tekuinom izolacijski sustavi su u seriji, tj. u seriji su vrsta
izolacija i ulje (ili sintetika tekuina). Prilikom prenaponskog istosmjernog i izmjeninog
ispitivanja padovi napona su rasporeeni na sljedei nain:

Napon %papirnoceluloznaizolacija %ulje
izmjenini 25 75
istosmjerni 75 25

Prilikom prenaponskog istosmjernog ispitivanja transformatora punjenih tekuinom, vrsta
izolacija (papir) moe biti prenapregnuta.
Izolacija koja je neznatno oslabljena moe ostati u uporabi jer e, pri normalnom radu, biti
izloena manjim naprezanjima. Meutim, kada je izolacija podvrgnuta naponu prenaponskog
istosmjernog ispitivanja, moe doi do oteenja koje zahtjeva trenutni popravak. Oteenje
izolacije se moe ustanoviti niskonaponskim mjerenjima.
Ukoliko se prenaponsko istosmjerno ispitivanje provodi u okviru redovnog odravanja treba
unaprijed: (1) pretpostaviti da e doi do oteenja; (2) imati priuvne dijelove pri ruci; (3)
imati osoblje osposobljeno za rad; (4) da li su gubici do kojih moe doi zbog kvara i vremena
popravka transformatora unutar gubitaka uzrokovanih rutinskim prekidima napajanja?

2.5 Kabeli i dodatna oprema

Ispitivanje kabela se provodi iz vie razloga: kako bi se dobio grafiki prikaz gubljenja
njihovih svojstava tijekom vremena, kako bi se provela ispitivanja nakon same ugradnje
kabela, kako bi se provjerili spojevi i upletke kabela, te prilikom posebnih ispitivanja nakon
izvrenih popravaka. Ispitivanja kabela se, uobiajeno, provode s ispitnim naponom jednakim
60 posto vrijednosti tvornikog ispitnog napona. Kada nisu poznate karakteristike kabela u
postojeim instalacijama preporua se, pri istosmjernom ispitivanju, koritenje napona ija je
vrijednost zasnovana na procijenjenom izmjeninom naponu, koristei pritom preporuenu
vrijednost za najmanji provodnik u procijenjenom opsegu izmjeninog napona. Istosmjerna
naponska ispitivanja kabela se sastoje od mjerenja otpora izolacije i prenaponskog
istosmjernog ispitivanja. Prenaponsko istosmjerno ispitivanje se moe provoditi kao
ispitivanje provodne struje nasuprot naponu, provodne struje nasuprot vremenu ili u obliku
ide, ne ide prenaponskih ispitivanja.
Preporuljivo je prvo provesti ispitivanje otpora izolacije te, ukoliko dobiveni podaci
zadovoljavaju, nastaviti s istosmjernim prenaponskim ispitivanjem. Nakon to je istosmjerno
prenaponsko ispitivanje zavreno potrebno je ponoviti ispitivanje otpora izolacije kako bi se
uvjerili da nije dolo do oteenja kabela tijekom istosmjernog prenaponskog ispitivanja.

2.5.1 Test mjerenja otpora izolacije

Otpor izolacije mjeri se prijenosnim instrumentom poznatijim kao megaohmmetar
(MEGGER) koji daje oitanja otpora izolacije u megaohmima. To je konstruktivna metoda
odluivanja stanja izolacije kabela kako bi se provjerila oneienja koja nastaju uslijed vlage,
prljavtine ili karbonizacije. Metoda mjerenja otpora izolacije ne daje za rezultat mjeru
ukupne dielektrine vrstoe izolacije kabela ili slabe toke u kabelu. Generalno, sljedei
naponi se mogu koristiti za navedene razine napona kabela.

Naponkabela(V) Naponmegaohmmetra(V)
500
500 1000
2500 5000
5000 15000
15000 10000 15000

Sljedee je navedena uobiajena procedura koritenja megaohmmetra (MEGGER) za testove

mjerenja otpora.
- Iskljuiti kabel s ostale opreme i strujnih krugova kako bi se osiguralo da nije pod
naponom i da ga se moe testirati
 - Isprazniti sav kapacitet koji je ostao u kabelu na nain da se uzemlji prije testiranja, ali
isto tako i poslije testiranja
- Spojiti mjerne vodie sa instrumenta na vodi kako bi ga se testiralo
- Uzemljiti sve ostale vodie zajedno na plat vodia i zemlju; spojiti ovo na mjerni
prikljuak za uzemljenje
- Paralelno mjeriti ostale vrijednosti otpora izolacije izmeu pojedinog vodia i svih
ostalih spojenih vodia, zatim izmeu pojedinog vodia i zemlje itd.
- Zatitni terminal megaohmmetra moe biti koriten da se uklone efekti povrinskih
gubitaka na dijelovima gdje je izolacija izloena na kraju kabela ili oba kraja, te moe
biti koriten da se uklone gubitci prema zemlji

Slika2.7.Spajanjakabelazamjerenjeotporaizolacije:(a)jednoilnikabel,jedanvodipremazemlji;(b)troilnikabel,
jedanvodinaostalevodie,platnazemlju;(c)troilnikabel,jedanvodinaplatinazemlju;ostalizatieni;(d)
troilnikabel,jedanvodinaostalevodie,bezgubitakapremazemlji

Mjerenja otpora izolacije trebala bi se vriti u pravilnim intervalima i rezultati bi se trebali
uvati zbog potreba usporedbe. Takoer, treba uzeti u obzir da je za valjanu usporedbu
potrebno sva oitanja korigirati na baznu temperaturu, kao npr. 15.6 . Kontinuirani silazni
trend je indikacija propadanja izolacije iako su mjerene vrijednosti iznad minimalnih
prihvatljivih ogranienja.
Instalacije kabela i vodia predstavljaju iroku varijaciju stanja gledajui sa stajalita otpora
izolacije. Ova stanja nastaju zbog razliitih vrsta izolacijskih materijala koji se koriste,
razliitih razina napona ili debljine izolacije, te zbog duljine kruga u kojem se vre mjerenja.
Nadalje, takvi krugovi su uobiajeno proireni na velike udaljenosti, i mogu biti izloeni
velikim razlikama u temperaturi koje, pak, imaju znaajan utjecaj na izmjerene vrijednosti
otpora. Mjerni vodii kabela i vodia, takoer, imaju utjecaj na vrijednosti otpora, ukoliko
nisu potpuno isti i suhi ili zatieni.
The Insulated Cable Engineers Association (ICEA) propisuje minimalne vrijednosti otpora
izolacije u svojim specifikacijama za razliite vrste kabela i vodia. Ove minimalne
vrijednosti vrijede za jednoilne kabele nakon to su oni podvrgnuti izmjeninoj struji
visokog napona, a bazirane su na testu istosmjernom strujom gdje za vrijeme jedne minute
moraju izdrati napon od 500 V na temperaturi od 15.5 60 .
Ove minimalne vrijednosti (za jednoilne kabele) bazirane su na sljedeoj formuli:

log

gdje je:

megaohmi po 305 m (1000 stopa) kabela

konstanta za izolacijski materijal

vanjski promjer izolacije vodia

promjer vodia

MinimalnevrijednostikonstanteKza . /
TipIzolacije MEGAOHMI
Impregniranipapir 2640
Lakiranibatist 2460
Smjesapolietilena 30000
Polietilen(termoplastika) 50000
Polivinilklorid 500
Polivinilklorid 2000
Sintetikaguma 2000
EPizolacija 20000
XLPE 20000

Stupanj Prirodnaguma Sintetikaguma

Oznaka 950
Izvedba 10560 2000
Toplinskaotpornost 10560 2000
Ozonskaotpornost 10000 2000
Kerite(smjesa) 4000

Otpor izolacije jednog vodia u vieilnom kabelu prema svim drugim vodiima i platu je:
 log

gdje je:

promjer izolacije ekvivalentnog jednoilnog kabela 2 2

promjer vodia

debljina izolacije vodia

debljina izolacije omota

Takoer, IEEE-ovi standardi 690-1984 i 422-1986 predlau prihvatljivi otpor izolacije od:

10
1000

gdje je:

duljina kabela u stopama

razina napona izolacije

2.5.2 Test nadpotencijala istosmjernom strujom

U prolosti je ovaj test koriten za provjeru prihvatljivosti i odravanje kabela. Novije studije
o kvarovima kabela pokazuju da se ovim testom moda uzrokuje vie tete i oteenja
izolaciji kabela, kao to je XLPE, nego to se moe profitirati takvim testovima (za vie
detalja pogledati Poglavlje 6.). Ovim se moe pokazati relativno stanje izolacije pri naponima
veim ili jednakim operativnom. Takoer, ovaj test se moe koristiti za pronalazak slabih
mjesta u izolaciji kabela, ali i za prekidanje poetnih kvarova. Generalno, nije preporuljivo
koristiti test za prekidanje poetnih kvarova iako ga neki inenjeri upravo zato i koriste.
Dakle, vjerojatnost poetnih kvarova bi trebala biti predviena prije i za vrijeme testa.
Predstojei kvarovi e obino biti indicirani naglim promjenama tj. gubitcima pa se test moe
prekinuti prije nego je izolacija oteena. Vrijednosti testnog napona su bazirane na konanim
tvornikim vrijednostima koje su odluene vrstom i debljinom izolacije, veliinom vodia,
konstrukcijom kabela i primjenjivim industrijskim standardima. Vrijednosti testa
istosmjernom strujom odgovaraju tvornikim testovima izmjeninom strujom koji su
specificirani industrijskim standardima izraenim kao omjer istosmjerne i izmjenine
komponente za svaki izolacijski sustav. Omjer je oznaen kao koji pomnoen sa faktorom
provjere prihvatljivosti od 80% i faktorom odravanja od 60% daje faktor pretvorbe kojim se
dobije naponi za test nadpotencijala. Preporueni faktori prikazani su u tablici 2.4.(a).
Takoer, IEEE-ov standard 400 pokazuje vrijednosti za provedbu testova provjere
prihvatljivosti i odravanja, to je prikazano u tablici 2.4.(b).
Mnogi faktori bi trebali biti razmatrani u odabiru pravog napona za odgovarajue kabele u
uporabi. Generalno pravilo kae da za postojee kabele najvie vrijednosti napona za
odravanje ne bi trebale prijei 60% konanog tvornikog testnog napona, a vrijednost
minimalnog testnog napona ne bi trebala biti manja od ekvivalentne izmjenine komponente
operativnog napona. Ako se kabel ne moe iskljuiti sa sve spojene opreme, testni napon bi
trebao biti smanjen na najniu razinu napona prikljuene opreme. Ovaj test se moe provesti
kao test udarnim naponom.

Tablica2.4A.Faktoripretvorbezatestove

Tipizolacije Testprovjere Testodravanja

prihvatljivosti .
.
Impregniranipapir 2.4 1.92 1.44
Lakiranatkanina 2.0 1.60 1.20
Gumaotpornanazrak 3.0 2.40 1.80
Polietilen 3.0 2.40 1.80
Polivinilklorid 2.2 1.76 1.32
Guma neotporna na 2.2 1.76 1.32
zrak

Tablica2.4B.Testninaponizakabeledonaponasustavaod69kV

Naponsustava Naponsustava Testinstalacije Testodravanja

(fazafaza) (vrnavrijednost) (direktni (direktni
napon)* napon)*
2.5 60 25 20
5 75 35 25
8.7 95 40 30
15 110 55 40
25 150 80 60
34.5 200 100 75
46 250 120 90
69 350 170 125
*Odravanokroz15min

2.5.3 Napon vs. test udarnim naponom

U ovom testu, napon se podie u jednakim koracima i potrebno je vrijeme izmeu svakog
koraka da struja curenja postane stabilna. Kao to je objanjeno u Poglavlju 1., struja je
prilino velika jer je primijenjen napon zbog kapaciteta i dielektrine apsorpcije. Kako
vrijeme prolazi, ove tranzijentne struje postaju minimalne i ostaje struja u stabilnom stanju,
to je zapravo struja curenja i vrlo mala koliina apsorbirane struje. Nakon svakog koraka,
uzima se vrijednost struje curenja prije nego se prijee na sljedei korak. Uobiajeno,
preporueno je najmanje 8 jednakih koraka i najmanje 1-4 minute izmeu svakog koraka.
Zatim se struja curenja prikae na grafu u ovisnosti o naponu. Dok god je nacrtana krivulja na
grafu linearna za svaki korak, izolacija sustava je u dobrom stanju. U nekom trenutku udarnog
napona, struja curenja e poeti osjetno rasti, to e se osjetiti u nagibu krivulje (kao to je
prikazano na slici 2.9.). Ako se test nastavi i nakon to se prijee testni napon, struja curenja
e se jo vie i bre poveati i moe doi do proboja u izolaciji kabela. Osim ako proboj nije
poeljan, test treba zaustaviti im se nagib krivulje zamijeti.

Slika2.9.Testnastrujacurenjaiudarninapon

Maksimalna struja curenja dozvoljena za nove kabele moe biti odluena po ICEA formuli za
minimalni dozvoljeni otpor izolacije koja je prikazana prije. Formula za struju curenja je
sljedea:
 log

gdje je:

struja curenja

testni napon

faktor otpora izolacije

vanjski promjer izolacije vodia

promjer vodia

Tipini specifini otpor izolacije za razliite uobiajeno upotrijebljene izolacije za kabele

dani su u Poglavlju 2.5.1.
Kako bi se lake objasnila formula, dan je primjer kojim se odreuje maksimalna doputena
struja curenja.

PRIMJER: 15 kabel 500 220 izolacije vodia .813 .

Krug je dugaak 2500 762 . Izraunajte maksimalnu struju curenja za maksimalni
testni napon od 65 .

65 10 2.5
10 2 .220 .813
20000 log
1000 . 813

43

2.5.4 Test proputanja struje u odnosu na vrijeme

Kada se postigne krajnja vrijednost testnog napona proputanja struje u odnosu na vrijeme,
moe se ostaviti upaljen na barem 5 min ili vie, a proputanje struje u odnosu na vrijeme
moe biti nacrtano za fiksne intervale vremena Proputanje struje tijekom ovog koraka
smanjuje se od visoke poetne do konstantne vrijednosti. Za dobar kabel krivulja e openito
pokazati kontinuirano smanjenje istjecanja struje u odnosu na vrijeme ili konstantnu
vrijednost bez poveanja struje tijekom testa. Ta je krivulja prikazana na slici 2.10.


2.5.5 Go, No-Go prenaponski test

Visokonaponski test moe se provesti kao go, no-go prenaponski test. U ovom testu napon se
postupno primjenjuje na odreenu vrijednost. Stopa rasta od testnog napona odrava se
osiguravanjem ravnomjernog proputanje struje dok se ne postigne konaan testni napona.
Obino, 1-15 min smatra se dovoljno vremena za dostizanje konanog testnog napona.
Zavrni testni napon moe se smatrati za 5 min, a ako ne postoji nagli porast struje dovoljan
za poremetiti test, ispitivanje je prolo uspjeno. Ovaj test ne daje detaljnu analizu stanja
kabela, ali prua dovoljno informacija o tome da li kabel zadovoljava specifine zahtjeve
visokonaponskih kvarova. Ovaj tip testa se obino izvodi nakon ugradnje i popravka kabela,
gdje samo kabel koji moe izdrati zadanu snagu bez kvara moe biti postavljen.

2.5.6 Spajanje i procedure za DC prenaponski test

Spajanje testne opreme za ovaj test slino je prikazanima na slici 2.7 (a) i za troilni kabel
slino je prikazanima na slici 2.7 (b) i (c). Procedura testa je sljedea:

Slika2.10Proputanjestrujeuodnosunavrijeme.

1. Kabel koji treba testirati mora biti iskljuen, otvoren na oba kraja, uzemljen da se
isprazni elektrostatiki naboj na kabelu. Sklopke, naponski transformatori, prekidai,
2. rastavljai, osigurai, releji, i bilo koja sklopna oprema bi trebala biti iskljuena. Ako
je bilo nemogue isklopiti neki od spojene opreme, testni napon ne smije premaiti
vrijednost koja bi mogla uzrokovati preskok tih ureaja spojenih na kabel. Vidi sliku
2.11 za opremu koja treba biti isklopljena.
 3. Istosmjerni testni napon trebao bi se primjenjivati od faza prema uzemljenju na
svakom vodiu, zatiti i metalnim dijelovima koji su uzemljeni ili drugim vodiima
osiguranim zatitom i osnovnim metalnim dijelovima.
4. Pobrinite se da je na izvoru visokog napona glavni "on / off" prekida iskljuen i da je
prekida za kontrolu iznosa napona okrenut na nultu poziciju prije poetka testiranja.
5. Prikljuite testni visoki napon na uzemljenje uz dobru elektrinu povezanost i
osigurati spojeve ukoliko su vodljivi. Nikada se ne smije DC testni visoki napon
prikljuiti bez navedene veze. Takoer spojite na uzemljenje i testirani kabel.
6. Prikljuite povratnu vezu drugih vodia koji nisu predmet testiranja na terminalno
uzemljenje ili se uvati terminala ako je postavljen eljeni. Visokonaponski prekida
treba biti ukljuen u odgovarajui poloaj. Normalno, 100 V izolaciju je potrebno
staviti na povratnu vezu. Spojite zatitu i izolaciju uzemljivaa i postavite na terminal
uzemljenja. Terminal je predvieno zaobii zbog korone i proputanja povrinskih
struja tako da iste ne utjeu na rezultate testa.
7. Spojite jedan kraj izlazne linije ili kabela do eljene faze kabela, pazei da su spojevi
uski i bez otrih rubova. Gdje korona moe biti oekivana zbog primjene visokog
napona, preporua se da spoj bude izoliran, jasno prikriven s istom plastinom
vreicom, korona prstenom ili zatitom od korone. Drugi kraj izlazne linije ili kabela
je spojen na izlaz ili direktno na testni visoki napon.
8. Kabel koji se koristi za povezivanje testnog visokog napona i kabela koji se testira,
koji je, linija ili izlazni kabel, treba biti kratak, izravno spojen i podran du cijelu
njegovu duljinu, tako da ne dodiruje tlo ili uzemljene materijala ili povrine. Ne bi se
trebali koristiti produni kablovi s izlazne linije ili od kabela do kabela, a zatitni kabel
bi, po mogunosti, trebao biti koriten samo za ovu namjenu. Zatita produnog kabela
i visokonaponskog kabela treba biti spojena osiguraem, koji bi trebao biti udaljen od
spoja kako bi se sprijeio izboj. U sluaju da je produni kabel nezatien, mora se
voditi rauna da bi neizoliranu icu trebalo uzemljiti na povrinu kao to je objanjeno
ranije.
9. Kada se oklopljeni kabel testira, preporua se da bude zatien oko 1 na svakih 10 kV.
Zatita ns prvom kraju testiranog kabela je da je kraj kabela spojen na zemlju kao to
je objanjeno ranije, zatita na drugom kraju kabela moe biti nadzirana.
10. Testni ureaj bi sada trebao biti prikljuen na 115V, 60 Hz utinicu. Vano je da AC
napajanje ima dobre linije regulacije, jer DC izlazni testni napon ovisi o AC ulaznom
naponu. Testni kilovoltni raspon napona treba biti izabran prije poetka testa. Struja se
sada moe ukljuiti i test zapoeti ili kao korak napona ili kao go, no-go test.
11. Nakon to je test zavren, okrenite visokonaponski prekida testnog napona na "off"
poziciju. Pustite testirani kabel da se izbije ili kroz unutarnji strujni krug ili krug
vanjskih uzemljenja primijenjen na kabel tako da napon doe na 2 kV ili ispod. Ne
dirajte kabel dok nije potpuno izbijen.


Slika2.10Visokonaponskitestzakabeleipovezanuopremuiopremukojutrebaiskljuititokomtesta

11. Prikljuite kabel na terenu koji je testiran i ostavite ga povezanim najmanje etiri puta
duljine testnog vremena ili dok kabel je spojen na sustav.


2.6 ELEKTRI
E INE SK
KLOPKE I PREKID
DAI
DC ispiitivanje elekktrinih skloopki i prekiddaa ukljuu
uje sljedeee:
T mjerennja otpornosst izolacije
Test
D visokonnaponski tesst
DC
T otpornnosti kontaktta prekidaaa
Test
Test mjjerenja otpoora izolacijje moe biiti provedenn na svim vrstama ellektrinih sklopki
s i
prekidaa koristeii megom izoolacija otpormetar pozn
natiji kao MEGGER
M
.

2.6.1 Test
T mjereenja otporra izolacijee
Test izoolacijskog otpora
o se saastoji od prrimjene istoosmjernog napona
n (5000-15,000V DC) na
elektrinne sklopne aparate zaa odreivannje megaohm m vrijednosti otpora. Ovaj test ne n znai
kvalitetuu primarne izolacije. Nekoliko
N fa
faktora trebaa imati na umu prilikoom izvoen nja ovog
testa. Prvo
P je da taj
t test moe ukazati niske vrijeednosti izollacijskog ottpora zbog mnogih
paralelnnih putova. Drugi je da d izolacijsski sustav s niskom dielektrinom
d m vrstoom moe
ukazati na visoku vrijednost
v o
otpornost. U pogledu ov voga, rezulttate testa treeba tumaitii samo u
komparrativne svrhhe. To ne znai da je kvaliteta sustava prrimarne izoolacije sa stajalita s
dielektrrinosti upittna. Dijagram m za izraduu ovog testaa na prekidaau snage skklopa prikazzan je na
slici 2.12. Dijagraam spajanjaa pojedinihh grana kru uga za testtiranje otpoornosti izollacije na
distribuucijskoj ploi prikazanaa je na slici 2.13.
2 Priliko
om testiranjja izolacije,, preporuljiivo je da
pomonna oprema, kao naponnski transfoormatori i odvodnici prenapona budu izolirani od
statine zatitne opreme.
o Testovi otporrnosti izolacije rade se s pomou prekidaa kada je
uklopljeen i kada je isklopljen budui
b da se izolacijsk
ki testovi za sabirnice zzatitne opreeme rade
sa jednoom fazom prema
p zemljji dok su drruge dvije uzemljene.
u Procedura zza ovaj testt opisana
je u nastavku:
Prekidaa otvoren: Spojiti visooko naponskki dovod naa pol 1. Uzemljiti ili zatititi ostalee polove.
Isto ponnoviti za pollove 2 do 6,, naizmjencce, sa ostalim
m polovimaa uzemljenim
m.

Slika 2.12
2 Tipini naain spajanja otvorenog preekidaa za tesst otpornosti izzolacije
 Slika 2.13 Testiranje izoolacijske otporrnosti grana kruga
k prema zemlji
z distribucijske ploe

Prekidaa zatvoren:: Spojiti vissoko naponnski dovod na pol 1, sa s uzemljennim polom druge
d ili
tree fazze. Ponovitii to za faze 2 i 3 sa ostaalim fazamaa uzemljenim.
Statinaa oprema (ssabirnice) : Spojiti visooko naponski dovod naa fazu 1 prii emu su faaze 2 i 3
uzemljeene ili zatiene. Ponovviti test za provjeru
p otpornosti izollacije izmeu faza 1 i 2,
2 2 i 3 te
3 i 1.
U sluaaju vanjskoog sabirnikkog povezivvanja uljno og prekidaa, iskustvo je pokazallo da bi
svaki izzvod sa svojjim izolacijsskim dijelovvima trebaoo imati, za pouzdan
p radd, otpornost veu od
10000 megaoma
m prri 20 C. Ovvo podrazum mijeva da je ulje u sprremniku u ddobrom stan nju, da je
prekida odvojen odo svojih vanjskih
v stezzaljki i da je
j porculannski tit za atmosferskee prilike
zatienn. To znai da pojedinne komponeente kao to su ne izoolirani izvodi, krini elementi,
e
izolacijsske motke, zatita od luka, itd., trebaju im mati vrijednoost izolacijsske otporno osti koja
premauuje n
navedenu vrijednnost.
Bilo kojja komponeenta koja jee povrno oiena
o i osuena, a im ma vrijednoost manju odo 10000
megaom ma obino ses unitavajuu iznutra, zbog
z prisutnnosti vlage ili karbonizziranih putoova do te
mjere da
d vie nisu pouzdani za z normalann rad, a bez da budu repparirani. Ovvo se javlja,, obino,
prilikomm rada u nee standardnim uvjetima kao na prrimjer prilikkom grmljaavinskih sm metnji. U
sluaju ne izolirannih izvoda i gornji i doonji dio mo oraju biti saavreno isti ili zatieeni prije
nego see proglase nepouzdanim
n ma zato to je vrijedno ost izolacijsske otpornosti manja odo 10000
megaom ma.
Poto izzvodi i ostaali povezanii dijelovi im
maju vrlo veliku vrijeddnost izolaccijske otporn nosti, za
njihovo testiranje koristi
k se MEGGER insstrument sa opsegom od o minimalnno 10000 megaoma.
m
MEGGER instrumenti koji imaju raspon do 50000 megaoma doputaju praenje propadanja
izolacije prije nego vrijednost dosegne kritinih 10000 megaoma.

2.6.2 dc visoko naponski test

Visoko naponsko testiranje zatitne opreme ukljuuje testiranje prekidaa i sabirnica zatitne
opreme odvojeno. Ovaj veliki test odreuje stanje izolacije dijelova opreme. DC test zatitne
opreme nije preporuljivo koristiti za testiranje AC zatitne opreme zbog toga to sustavi
istosmjernog napona ne proizvode slina naprezanja u izolaciji kao ona u radnim uvjetima.
tovie, DC visokonaponski test proizvodi koronu i ostavlja trag koncentriranih udara na
otrim rubovima i krajevima sabirnica. Korona i tragovi vie su izraeniji kod starije opreme
te je zbog toga preporuljivo izbjegavati testiranje takove opreme.
Procedura DC testova slina je onoj kod AC testova. U tablici 2.5 dane su preporuene
vrijednosti napona za razliite klase opreme prilikom obavljanja DC visoko naponskog
testa.
Visoko naponski test trebao bi se provoditi u slinim uvjetima kao i komercijalni testovi.
Zatitna oprema mora biti obrisana, oiena i vraena u dobro stanje prije obavljanja testa.
Oitanja temperature i vlanosti moraju se biljeiti kako bi se mogle provesti korekcije nakon
testiranja.

2.6.3 Test mjerenja otpora kontakata prekidaa

Nepomini i pomini kontakti prekidaa napravljeni su od materijala koji prua dobar otpor
luku. Meutim ako kontakti nisu redovno odravani otpor uslijed ponavljanja luka raste na
tetu provodnosti kontakata. Pojaana korozija kontakata odraava se na mo prekidaa.
Jedan nain za provjeru kontakata je da se prikljui istosmjerna struja te da se izmjeri otpor ili
pad napona na zatvorenim kontaktima.
Otpor kontakata prekidaa treba se mjeriti od izvoda do izvoda dok je prekida zatvoren. Za
srednji i visoki napon preporuljivo je da se test provodi sa mikroommetrom koji ima DC
izlaz od najmanje 100 A. Upotreba jae struje daje nam pouzdanije rezultate nego upotreba
slabija struja. Vrijednosti otpora obino se mjere u mikroomima ().

2.7 Motori i generatori

Sustav elektrine izolacije je najznaajniji dio motora i generatora koji zahtjeva periodino
odravanje i testiranje.
Tablica 2.5 Struja visokog potencijala
Test vrijednosti odravanja
Nazivni
pogonski Jednominutni istosmjerni
napon ( V ) testni napon
240 1,600
480 2,100
 600 2,300
2,400 15,900
4,160 20,100
7,200 27,600
13,800 38,200
23,000 63,600
34,500 84,800

Izolacijski sustav strojeva je podvrgnut razliitim stupnjevima mehanikog, termikog i

elektrinog naprezanja. Pouzdanost stroja ovisi o ispravnosti njegove izolacije. Zbog toga,
program preventivnog odravanja trebao bi sadravati uinkovit program testiranja, zajedno s
vizualnom inspekcijom i rutinskim odravanjem, da bi se procijenilo stanje izolacije.
Izolirani dijelovi koji se nalaze u motorima i generatorima sastoje se od statorskih
namota, polja namota, potpora namota, olova i prstena kolektora, statorske jezgre i ostalih
dijelova. Odravanje i program testiranja trebao bi biti isplaniran tako da detektira i prikupi
podatke o naznakama zamora materijala (troenja) kojima su motori i generatori podloni.
Slijedei testovi istosmjernim naponom mogu biti provedeni sa svrhom preventivnog
odravanja kako bi se stekao uvid u stanje izolacije motora i generatora.

Test otpornosti izolacije

Ovo testiranje provodi se sa istosmjernim naponima od 500 do 5000 V i daje nam povratnu
informaciju o stanju izolacije stroja. ista, suha izolacija ima jako malo curenja napona u
usporedbi s mokrom i kontaminiranom izolacijom. Ovo testiranje ne provjerava
visokonaponsku vrstou izolacije, ali nam daje informacije o tome da li izolacija ima veliki
ili mali otpor curenja napona. Ovakvo testiranje se esto provodi prije visokonaponskog
testiranja kako bi se vidjelo da li je dolo do kontaminacije ili kvara na izolaciji. Ovakvo
testiranje se moe obaviti na svim dijelovima strujnog kruga prema zemlji. Sljedee procedure
su dane za obavljanje testiranja na poljima namota, statorskim namotima i na pojedinanim
statorskim namotima. Tipino spajanje sinkronog stroja (generatora) prikazano je slikom 2.14.
Slika 2.14 Tipino in-service spajanje za sinkrone strojeve (generatore)

2.7.1 Procedura za testiranje polja namota

Shema spajanja za testiranje je prikazana na Slici 2.15 , a postupak je sljedei :

Podignuti etkice na rotoru

Odspojiti neutralni izvod od neutralnog ureaja ili uzemljenja
Uzemljiti sve statorske izvode, statorski oklop i osovinu rotora
Uzemljiti f1 i f2 na 30 minuta prije provoenja testiranja da se u potpunosti izbiju
namoti.
Odspojiti uzemljenje od f1 i f2 , spojiti test instrument (megohmmetar) izvodom
uzemljenja na uzemljenje, i dovesti testni napon na f1 i f2
Provedi neto od sljedeeg :
Deset-minutni test za odreivanje polarizacijskog indeksa (PI)
Jedno-minutni test za odreivanje pokazatelja dielektrine apsorpcije (DAR)
Jedno-minutni test za odreivanje vrijednosti otpora izolacije.

2.7.2 Testiranje cjelokupnog statora ( armaturnih namota)

Dana je sljedea procedura za provoenje testiranja, te je dijagram spajanja prikazan na Slici

2.16
Slika 2.15 Ispitna shema za otpornost izolacije polja namota.
Slika 2.16 Ispitna shema cjelokupnog statorskog namota.
Provjeri da su statorski oklop i osovine rotora uzemljene
Uzemlji rotorske izvode f1 i f2
Spoji izvode uzemljenja instrumenata na uzemljenje i dovedi testni napon
Svi izvodi motora su spojeni zajedno.
Maknuti uzemljivake izvode sa statorskih namota
Izvesti sljedee:
Deset-minutni test polarizacijskog indeksa (PI)
Jedno-minutni test dielektrine apsorpcije (DAR)
Jedno-minutni test vrijednosti otpora izolacije.

2.7.3 Cjelokupni sistematski test za motore i generatore

Cjelokupni sistematski test ukljuuje generator, transformator, sve statorske namote, izoliranu
faznu sabirnicu, i niskonaponsku stranu namota generatora step-up transformatora. Ovaj test
se provodi kao screening test nakon neprirodnog dogaaja u stroju. Ako su oitanja
zadovoljavajua, nije potrebno raditi daljnje testove. Ako su oitanja upitna i niska, izvodi
stroja se odspoje i pristupa se pronalaenju izvora problema. Slino, moe biti poeljno
testirati motor i pripadajue kabele s izuzeem nepotrebnog iskapanja izvoda motora. Sheme
spajanja prikazane su na Slici 2.17(a) i (b) za sustav generatora i motora.
2.7.3.1 Pojedinanotestiranjenamotastatora

Dana je slijedea procedura za obavljanje tog ispitivanja, a ispitna spojna shema prikazana je
na Slici 2.18.


Uzemljeni stator u intervalima od 30 min.

Odspojiti sve spojke statora od T1 do T6 i ostaviti uzemljenu spojku odspojenu.
Testiranje T1-T4 spojiti sa T2-T5, T3-T6, i rotor uzemljeni.
Testiranje T2-T5 spojiti sa T3-T6, T1-T4, i rotor uzemljeni.
Testiranje T3-T6 spojiti sa T1-T4, T2-T5, i rotor uzemljeni

(a)

(b)


Slika2.17Ispitnashemaspojacijelogsistemazageneratorilimotor:(a)generator(b)motor

Slika2.18Spojnashemazatestiranjepojedinanogstatorskognamota

U tablici 2.6. su prikazana etiri testa za mjerenje otpora izolacije.

IEEE Std 43-1991 , Preporuene prakse za testiranje izolacije rotacionih strojeva, se bavi
problematikom provoenja i interpretacije mjerenja otpora izolacije rotacionih strojeva.
Sagledava faktore koji utjeu ili mijenjaju karakteristike izolacijskog otpora, skicira i
preporuuje ujednaene metode za izradu testova i prezentira formule za izraun priblinih
najmanjih vrijednosti otpora izolacije za razliitih tipova istosmjernih i izmjeninih
rotacijskih strojeva. Vodee smjernice :
Preporueni minimum otpora izolacije Rm za istosmjerne i izmjenine strojeve statorskih
namota te za istosmjerne i izmjenine strojeve rotorskih namota moe se odrediti :

Rm = kV + 1

Gdje:
Rm = preporueni minimalni otpor izolacije u megaohmima pri 400C cijelog namotaja stroja
 kV = razlika potencijala meu spojkama motora, u kilovatima
U primjeni gdje je stroj bitan, smatra se dobrom praksom da inicijalni poetni uvjeti
unutarnjih otpora budu znaajno iznad minimalnih vrijednosti, te padaju prilino blizu tom
iznosu.
Tablica2.6povezivanjeizolacijskihotpora

Testiraninamoti Spojevinaponskogtestiranja Uzemljenje Slika

Rotor,statorskiokvir,f1,f2
Rotacijskopolje f1,f2 2.15
T1,T4,T2,T5,T6

Cijelastatorskaarmatura T1,T4,T3,T5,T3,T6 Rotor,statorskiokvir,f1,f2 2.16

Cjelokupnistator,vodii, Uzemljeniprimar
Rotor,statorskiokvir,f1,f2 2.17
transformator transformatora

Rotor,statorskiokvir,f1,f2

Pojedinanistatorskinamoti: T2,T5,T3,T6

T1T4 T1,T4 Rotor,statorskiokvir,

2.18
T2T5 T2,T5 T1,T3,T6

T3T6 T3,T6 Rotor,statorskiokvir,f1,f2

T1,T4,T2,T5

Vrijednosti polarizacijskog indeksa od 2 ili vie prihvatljive su za naine izolacije

poput lakom i smolom izoliranih namota , budui da termo plastina izolacija ima vrijednosti
vee od 2. vrijednost polarizacijskog indeksa manja od 1 ukazuje na pogoranje namota koje
bi trebalo ispitati. Vrlo visoke PI vrijednosti (iznad 5) ukazuju na isuene, krhke namote, kao
u sluajevima starih strojeva.

2.7.4 Istosmjerni prenaponski test

Istosmjerni prenaponski test se provodi na motorima i generatorima radi mjerenja izolacijske
dielektrine probojne vrstoe. Taj test moe se provesti i tijekom redovitog odravanja ili
nakon uinjenih popravaka na stroju. Svi dijelovi stroja mogu biti temeljito testirani ne bi li
osigurali da izolacija ima dovoljno jaku dielektrinu probojnu vrstou za sigurno djelovanje.
Kao ope pravilo za izmjenini napon prilikom tvornikog testiranja namota strojeva bilo
motora ili generatora, bazira se na vrijednosti djelatnog napona stroja. Uobiajeno pravilo za
izradu tvornikih testnih vrijednosti za statorske namote je dvostruka vrijednost napona (E)
plus 1.000 V. Za rotorski namot je vrijednost deset puta vea od uzbudnog napona. Za
konverziju tih vrijednost u istosmjerne testne vrijednosti prenapona , multiplikacijski faktor
iznosi 1.7. Preporuena istosmjerna prijamna provjera iznosi 75 posto izmjeninog napona
koritenog prilikom tvornikog testiranja opreme, dok je za istosmjerni napon prilikom
odravanja preporueno drati na 65 posto tvornike testne vrijednosti. Te vrijednosti se
mogu prikazati slijedeim jednadbama :

Dc testni napon prilikom prihvata = [(2 E)+1.000] 1.7 0.75 V

= (2.55E + 1.275) V

Dc testni napon prilikom odravanja = [(2 E)+1,000] 1.7 0.65 V

= (2.21E + 1.105) V

Spomenute vrijednosti mogu varirati ovisno o tipu i veliini stroja. Standardna trajanje
istosmjernog prenaponskog testa je obino 1 5 minuta za veinu elektrinih strojeva , ali
takoer ovisi o tipu i veliini. itaocu se za daljnje informacije o toj temi preporua
konzultirati IEEE normu 95, Vodi za testiranje izolacije velikih A-C rotacionih strojeva sa
visokim dielektrinim naponom. Da bi dobili suvisli rezultati istosmjerni testni napon
prilikom odravanja ne bi smio biti ispod 50 posto vrijednosti tvornikog izmjeninog
testiranja opreme.

2.7.5 Test - napon nasuprot struji proputanja (korak-napon test)

Test istosmjernog prenapona je kontrolirani test ; poveanje narinutog napona se kontrolira
mjerenjem proputanja struje da bi se identificirala mogua budua otkazivanja izolacije
namota sa svrhom zaustavljanja testa ukoliko doe do kvara. Ovaj test se uobiajeno zove
korak-napon test, a shema testa je prikaza na slici 2.19. Tijek testa se moe opisati kako
slijedi:


Slika2.19.Shemaspojazatestiranjeistosmjernogprenaponazaarmaturuizmjeninogstroja(stator)

Prvi korak napona je uobiajeno izraunatog iznosa napona za testiranje. Oitanje se uzima
u koracima od 1 minute do maksimalno 10 minuta.
Idui korak je poveavanje napona u koracima od oko 1000 V i mjerenje vrijednosti
proputene struje u svakom koraku. Treba napomenuti da je, izmeu dva koraka, potrebno
ostaviti dovoljno vremena da se vrijednost mjerene struje stabilizira.
Za svaki korak je potrebno unijeti vrijednosti mjerene struje na y-os u odnosu na narinuti
napon na x-osi. Za dobar sustav izolacije e dobivena krivulja biti glatka sa rastuim
nagibom. Svaka nagla promjena krivulje znai indikaciju skorog otkazivanja izolacije.
Takoer je potrebno i poduzeti korake za eliminiranje utjecaja korone u svrhu mjerenja
stvarne vrijednosti proputene struje.

2.7.6 Test - proputena struja naspram vremena

Ovaj test moe zamijeniti prethodno navedeni test. Glavna znaajka je odvajanje struje
apsorpcije (eng. absorption current) od ukupne struje proputanja. U testu je dozvoljeno
razumno vrijeme izmeu koraka napona tako da se omogui nestajanje struje apsorpcije
prije oitanja napona. Za potpuno eliminiranje struje apsorpcije potrebno je nekoliko sati
testiranja. Zbog toga je razumno vrijeme izmeu koraka 10-ak minuta. Sam test se opisuje u
dodatku IEEE standarda 95:
 Narinuti napon u iznosu od 30% napona namota stroja i drati napon jednakog iznosa
10 minuta. Oitanje se uzima u jednakim intervalima te se unose na log-log graf, gdje je
proputena struja na y-osi, a vrijeme na x-osi.
Potrebno je stvoriti krivulju u odnosu na unesene toke na grafu. Ta krivulja se koristi
da se izrauna udio struje proputanja u mjerenoj struji. Oitanja ukupne struje u intervalima
od, recimo, 1, 3 i 10 minuta se uvrtavaju u slijedeu formulu koja se koristi za izraun struje
proputanja (C).

2
gdje je:

ukupna struja u intervalima od 1 minute

ukupna struja u intervalima od 3 minute

ukupna struja u intervalima od 10 minuta

Vrijednost komponente C koja se dobije ovom formulom se oduzima od ukupne struje u

intervalima od 1 i 10 minuta. Razlika tih vrijednosti daje vrijednost struje apsorpcije. Ove
vrijednosti se dalje koriste za raunanje faktora apsorpcije N, za koji vrijedi:

gdje je

- struja apsorpcije u intervalima od 1 minute

- struja apsorpcije u intervalima od 10 minuta

Faktor apsorpcije N se tada koristi za odabir vremenskih intervala iz unaprijed izraunatog

rasporeda, kako je pokazano u IEEE standardu 95, 1991. Zatim se nastavlja sa zavrnim
koracima testa koristei te vrijednosti. Oitanje struje proputanja se vri na kraju svakog
koraka.

Nova krivulja se generira unoenjem vrijednosti mjerene struje proputanja na y-os u odnosu
na narinuti napon na x-osi. Dobivena krivulja bi trebala biti rastua ravna linija ukoliko je
stopa porasta narinutog napona linearna. Vlaga u izolaciji e uzrokovati stalni porast krivulje
dok e upljine u izolaciji uzrokovati manje prekide nagiba krivulje. Meutim, nagli prekid
krivulje obino predstavlja predstojei kvar.

2.8 Odvodnici prenapona

Testovi odravanja koji mogu biti napravljeni na odvodnicima prenapona s izmjeninim
naponom su mjerenje otpora izolacije i ispitivanje visokim naponom. U nastavku su poopeni
postupcci odravanjja odvodnikka prenapona za prov
voenje testtova otpora izolacije i visokih
napona::
1. P
Primjenjujuu se (uobiajeno) 25000 V za lin nijski prikljjuak s bazzom uzemljjenom s
u
ureajem zaa ispitivanjeem otpora izolacije
i kaako je prikazano na slicci 2.20. Oiitanja su
k
karakteristi na za svakki od tipovaa odvodnikaa. Ona moguu biti i do 110000 M,, a druga
p
puno nia, primjericee 500 M . Procjena moe bitii temeljenaa na usporeeivanju
o
oitanja s prethodnim m rezultatimma ispitivaanja ili vriijednostimaa ispitivanja sline
o
opreme.
2. O
Odvodnici prenapona mogu se ispitati
i oritenjem visokog izzmjeninog napona.
i ko
I
Izmjenini ispitni nappon trebaoo bi biti 1.7
1 puta veei od proocijenjenog napona
o
odvodnika p
prenapona.
3. T
Terenska isspitivanja odvodnika
o "
"station-clas
ss" mogu ses ostvariti tijekom no ormalnih
o
operacija m
mjerenjem struje krroz odvodn nik. Zbog visoke im mpedancijee prema
o
obiljejima uzemljenjaa odvodnikaa, poveanjee struje iznaad normalne razine upu uuje na
o
oteen oddvodnik. Prrocjena isppitnih podattaka treba biti temelj ljena na ussporedbi
t
trenutnim vrijednostimma struje s vrijedno ostima pretthodnih mjjerenja na slinim
u
ureajima ili usporeddnim vrijeddnostima tri jednopolnna odvodniika u zajed dnikom
s
spoju. Savjetuje se, akko je moguue, i mjeren nje oscilogrrafom, jer sse tako osig
guravaju
n
najpotpunij i podaci too omoguujee najbolju usporedbu.
u

1.

(a)
 (b)

(c)

(d)

Slika 2.20 Ispitni

I spojeevi odvodniika prenapona: (a) osnoovni spoj (bb) spoj za isp
pitivanje
gornjeg odvodnika (cc) spoj za isspitivanje srrednjeg odvvodnika (d) sspoj za ispittivanje
donjeg odv vodnika

2.9 Kondenzat
K tori
Nekolikko razliitihh testova moogu biti proovedeni na kondenzato
k rima koji suudjeluju u korekciji
k
faktora snage. Korrisnici izabbiru one tesstove koje sami
s smatraju potrebnnima i prak ktinima.
Faktori koji utjeuu na selekciiju istih moogu biti tipo
ovi baterija, kao bateriije u trafosttanici ili
distribuucijskim linnijama, vjerrojatnost kvvara i druggo. NEMA Standards Publication n CPI
1976. Sekcija
S 6.066. , dopunjeena u oujkku 1977, '' Terenska
T isttraivanja nna kondenzatorima''
govori o sljedeim opcijama.

2.9.1 Testovi
T prrovjere staanja novihh kondenzaatorskih jeedinica
Prije putannja u rad, prrovjerite sljjedee testove:
 Prikljuak - prikljuak AC/DC visokonaponski test na 75% kapaciteta proizvodnje
Test kratkog spoja prikljuak - kuite impulsni i DC visokonaponski test odreen
tablicama vrijednosti napona. '' Iskustvo je pokazalo da ovakav test nije nuan na svim
kondenzatorskim jedinicama''

2.9.2 Testovi provjere stanja kondenzatorskih jedinica poslije putanja u pogon

Uporabljivost kondenzatorskih jedinica moe biti odreena sa jednim ili vie sljedeih testova
u sluaju da se desi neka nezgoda ili potekoa u radu.

Jakost izolacije linija-linija i linija-kuite visokonaponski test isto kao i kod novih
kondenzatora
Kapacitivna mjerenja po strujnim mjerenjima na poznatom naponu i frekvenciji
Linija linija test na otpornost izolacije
Linija kuite test na otpornost izolacije
Gustoa tekuine na 75 C
Linija kuite i linija linija izolacijski faktor snage

Tablica2.7.AC/DCTerenskaispitivanjakondenzatoranavisokomnaponu

Ocjenakondenzatora(V) Terenskaispitivanja(V)

2161,199 15,000a
1,2005,000 28,500
5,00115,000 39,000
13,20022,000 45,000
a)
Zaunutarnjejedinicetrebalobikoristitisamo7,500

NEMA Standards Publication CPI 1976. , dopunjena u oujku 1977, navodi opcije koje
omoguavaju korisniku da razvije program ispitivanja po svojim potrebama.
Mjerenja izboja otpornika i kalkulacije strujnih mjerenja na niskom naponu mogu biti
usporeeni sa tvornikim vrijednostima i slue kao referenca za budue usporedbe.
Strujna mjerenja na niskom naponu slue za dvije idue svrhe:
Detekcija kratkospojnih podruja u kondenzatoru.
 Odreivanje i korekcija nebalansiranih struja u razdvojenim baterijama tokom
instalacije

Programi ispitivanja za trafostanice i distribucijske linije su se pokazali realistinima tokom

instalacije te u pogonskim situacijama. Tablica 2.7 referencira da NEMA preporua testne
vrijednosti

2.10 OCJENJIVANJE REZULTATA TESTOVA

Mjerenja otpornosti izolacije, skupa sa ostalim informacijama, mogu posluiti kao vodi za
odreivanje koje postupke primijeniti na elektrinim aparatima i kablovima. Izbori su
sljedei:
Postaviti ili resetirati strujni krug u pogon do idue inspekcije
Trenutno resetirati strujni krug, ali planirati im prije mogue korekcije
Izbaciti iz pogona dok se ne naprave potrebne korekcije
Koji se faktori trebaju uzeti u obzir da se odredi da li je izolacija dobra ili loa?

Pravilo palca: Minimalna dozvoljena vrijednost izolacije za ukljuivanje u pogon je 1

M po kilovoltu plus 1 M. Vie je bazirano na iskustvima nego karakteristikama
izolacije. Otpor izolacije nikad ne bi smio biti manji od 1 M za bilo koju opremu.
Tvornike informacije kad su dostupne
Usporeivanje sa vrijednostima koje dobivamo sa primanjem opreme ili instalacijom
Usporeivanje sa vrijednostima dobivenim u prijanjim testovima
Usporeivanje sa vrijednostima od slinih jedinica

Koji se fiziki faktori mogu utjecati na rezultate?

Oneienja ukljuujui prljavtinu, otrove, soli i vlagu

Oneienja pri spajanju prikljuaka, ili na kraju poveznice mogu uzrokovati loe
rezultate i stvarni rezultati navoja ili kablova e biti nepoznati
Rezultati bi trebali biti usporeivani sa uobiajenim temperaturama, na primjer, 20
C. Razliiti izolacijski materijali imaju razliite temperature koji su dostupni u
tvornikoj literaturi

2.10.1 Dozvoljeni kriteriji za ocjenjivanje izolacije

Minimalni dozvoljeni otpori izolacije sa sigurnu uporabu za svaki nominalni napon su zadani
u tablici 2.8. Vrijednosti ispod dozvoljenih ukazuju na vlagu, toplinska ili kemijska
zagaenja, oneienja ili fiziku tetu. Oprema koja ima nie otpore izolacije od dozvoljenih
je osjetljiva na razorne tete i mora se trenutno izbacit iz pogona pa i zbog ekonomskih
razloga.

Tablica2.8.minimalnodozvoljeniotporizolacijena20Czasigurnoputanjeupogonelektrineopreme

Tipininapon Minimalniprihvatljivi
sustavaa b
otpor,M
600V 120,240,480Vac; 1.5
125,250V
2.4kV 2.4kv 3.4
5kV 4.16kV 5.16
7.2kV 6.9kV 8.2
15kV 13.8kV 14.8
36kV 2025,34.5kV 35
72kV 69kV 70
145kV 115,138kV 139
252kV 230kV 231
550kV 500kV 501

a
Otporiznadtihvrijednostinemoranunooznaavatidobrostanjeizolacija,alijeuvjetda
opremamoebitiupogonubezznaajnogrizikaodveliketete.

Izolacijski otpori vei od minimuma pokazuju samo da gore napomenuta oneienja nisu
prisutna i da se oprema moe pustit i u pogon. To ne znai nuno da izolacija ima dovoljnu
dielektrinu vrstou ili da nije dotrajala. isti, suhi izolacijski sustavi u izvrsnim stanjima bi
trebali imati vrijednost izolacijskog otpora za red veliine vei od minimalno doputenih. Kao
primjer, otpor od dobrih 600 Voltne izolacije je obino u vrijednostima od 100 1000 M.
U stvarnosti , mjerenja izolacijskih otpora su jednokratno od malog znaaja dok god su dosta
iznad minimalno dozvoljenih vrijednosti. Meutim, dugorono trend smanjivanja otpora jako
ukazuje na progresivno propadanje koje bi trebalo biti istraeno i ispravljeno.
Utjecaji irelevantnih faktora bi morali biti uklonjeni iz cijele serije oitavanja izolacijskih
otpora. Primarni faktor je temperatura. Mjereni otpor od vrste izolacije moe se promijeniti
za dva reda veliine dok njegova temperatura varira od najnie do najvie vrijednosti u
dozvoljenom rasponu za opremu. Da bi se ti efekti eliminirali, testovi bi se uvijek trebali
obavljati pri istim temperaturama izolacije, ili bi se rezultati trebali konvertirati na uobiajenu
temperaturu.
Procedure testiranja izolacijske opreme bi trebali biti napisani prema tim rezultatima.

U praksi, prva alternativa implicira ili testiranje izolacije kada je na normalnoj pogonskoj
temperaturi, im je prije mogue poslije normalnog perioda ili kad se izolacije ohladi na
stanje kad je temperatura iznad neke toke i ostaje relativno stabilna od testa do testa. Druga
alternativa, koja je uobiajeniji pristup, otpori mjereni na razliitim temperaturama se
konvertiraju na uobiajeni temperaturu od
20 C pomou tablica korekcijskih faktora koje postoje u literaturi i u tablici 2.1.
Temperaturni koeficijenti otpora variraju sa kemijskim sastavom izolacije, tako da postoje
razliiti korekcijski faktori za razliite izolacijske sustave. Literatura proizvoaa opreme je
najbolji izvor za informacije o korekciji temperature.
Vlanost takoer utjee na mjerenje izolacijskih otpora, ali ni priblino toliko koliko
temperatura. Zapravo, velike varijacije u otporu izolacije radi promjene vlanosti, u
nedostatku drugih objanjenja, ukazuju na mogua zagaenja koja se trebaju istraivati.
Obino nije potrebno ispravljati efekte vlanosti. Tablice 2.8 2.13 pokazuju primjere
ocjenjivanja izolacije za razne aparate i opremu kao dobre., loe ili da trebaju daljnja
istraivanja.

2.11 Predostronosti kod testova istosmjerne struje

1. Istosmjerni test moe biti proveden u svako vrijeme kad se oprema moe izvaditi iz
pogona na par sati; iako, preferira se da test bude planiran u vezi sa periodikim
demontiranjem opreme radi inspekcije. To e ostaviti vremena da se istrae
nezadovoljavajui rezultati istraivanja i da se obave potrebni popravci sa minimalnim
utjecajem na uobiajenu proizvodnju.

Tablica2.9.Primjer:Ocjena15kVkabelskogoitavanja

MegaohmVrijednosti
Test Faza1 Faza2 Faza3 Dobro Loe Istraiti
1 4,000 4,500 3,500 X
2 4,000 800 3,500 X
3 4,000 50 3,500 X
4 4,000 200 3,500 X
5 4,000 1,000 3,500 X
6 4,000 4,000 3,500 X

Napomena: Test 4 pokazuje niske vrijednosti a nakon istrage naznaeno je napuknue korica.
Test 5, koji je bio proveden drugog dana na istom kablu, pokazuje vee vrijednosti otpora
uslijed isuivanja. Test 6, proveden treeg dana, pokazuje normalne vrijednosti zbog daljnjeg
suenja ali napuknue korica jo uvijek nije popravljeno

Tablica2.10.Primjer:Gromobran

Megaohmvrijednosti
Test Faza1 Faza2 Faza3
1 8,000 8,000 50,000

Napomena: Vrijednost od 50,000-M je prevelika i moe izazvati oteenje na gromobranu.

Vrijednost od 8,000-M je dobra.


Tablica2.11.Primjer:Generator

Generator Kriterij
Test Tip Stator Rotor Dobro Loe Istraiti
1 PI 4.1 2.6 X
2 PI 4.1 1.2 X
3 PI 4.1 7.0 X

Napomena: Test 2 ukazuje na postojanje vlage ili oneienja

Tablica2.12vrijednostiotporaizolacijezatransformatore

Stanjetransformatora Oitanjenakon1minumegaohmima
(ispravljenona20C)
Novimineralnouljnitransformator 1,000
Starijitransformator 1001,000
Istraiti <100
Transformatorinapunjeniaskarelomsa 1050
visokonaponskimprekidaima

Tablica2.13.DARiPIprimjerizamotoreigeneratore

Kriterij
Test Tiptesta Dobro Upitno Loe
1 1.4 1.251.4 1.11.25 <1.1
2 Polarizacijski 3 23 1.52 <1.5
indeks(PI)

2. Oprema bi trebala biti izvaena iz pogona da bi se testovi uspjeno obavljali na

vrijednosti od 40 C koja se najvie preferira

3. Izolacija navoja bi trebala biti relativno ista i suha. Ako je prisutna neka druga
materija, navoji bi trebali biti oieni da bi se test mogao uspjeno obaviti. Svako
otapalo koje koristimo u ienju bi trebalo biti sposobno da temeljito ispari tako da
povrina izolacije ostane suha inae moe doi do krivih oitavanja.
 4. Gdje je god mogue, pogotovo kod velikih rotirajuih sustava, spojevi faza bi trebali
biti odvojeni tako da se svaka faza zasebno testira, faza na fazu ili spoj faze sa
zemljom. Svi navoji koji se ne testiraju trebali bi biti kratko spojeni i uzemljeni
5. Da bi se pridonijelo sigurnosti, prije bilo kakvih istosmjernih naponskih testova svi
kablovi i jedinice bi trebali biti uzemljeni
6. Treba dopustit da se istosmjerni napon dovoljno isprazni, pogotovo u kablovima na
kojima su netom izvreni testovi. Uobiajeno pravilo palca kae da bi vrijeme
pranjenja trebalo biti 4 puta due od vremena punjenja