KULTURA

Kultura se odnosi na cjelokupno drutveno naslijee neke grupe ljudi, zajednice ili drutva.
Sloena je cjelina to sastoji tri meusobno povezana fenomena: a) orua i tehnika to su ljudi izumili da
bi se prilagodili okolini, b) obrazaca ponaanja koje ljudi rabe kao lanovi drutva i c) zajednikih
vrijednosti, vjerovanja i pravila kao sredstava za definiranje odnosa ljudi prema prirodnoj okolini i jednih
prema drugima. Kultura ini osnovicu nae ljudskosti i drutvenosti, iz ega slijedi da su svi ljudi
kulturni, tj. imaju kulturu. Kultura se sastoji od nauenih i zajednikih obrazaca ivota. Ti neopipljivi
aspekti kulture esto se nazivaju nematerijalnom kulturom i obuhvaaju asptraktne tvorevine kao to su
vjerovanja, norme, vrijednosti, simboli, obilaji i sl. Pod materijalnom kulturom podrazumjevamo fizike
artefakte i objekta proizvedene ljudskom rukom posue, orua, zgrade, namjetaj, strojeve itd. Pod
kulturom podarazumijevamo sve to nam je zajedniko s drugim ljudima i sve to proizvodimo.

KULTURA I PRILAGODBA
U usporedbi sa ivotinjama, ljudska vrsta je bioloki relativno slabo prilagoena zahtjevima
preivljavanja. Umjesto da se prilagoava zahtjevima okoline, ovjek oblikuje okolinu prema svojim
potrebama. U nedostatku krzna, ljudi izrauju odjeu koja ih titi od hladnoe. Da bi se zatitilo
potomstvo, kojem treba mnogo vremena da postane samostalno, nastalo je mnogo oblika obitelji i
drutva. Pojavom homo sapiensa prije otprilike 35.000 godina zavren je razvitak u biolokoj strukturi
ovjeka, i sve promjene otada su vezane za kulturu. Kultura ini mnogo vie od osiguranja pukog
preivljavanja; ona zadovoljava mnoge psiholoke i drutvene potrebe za intimnou i prijateljstvom, za
materijalnom sigurnou i bogatstvom, za drutvenim ugledom. Mada su sve te stvari neopipljive, one su
jednako tako realne i nune ljudima kao hrana i sklonite.

KULTURA I DRUTVO
Drutveni ivot iroko je rasprostranjena pojava u ivotinjskom svijetu i nije karakteristian samo
za ljude. Pele i mravi izraziti su primjeri visoko razvijene podjele rada i organizacije. Najvei dio
ivotinjskog ponaanja odreen je instiktima, dok je ljudsko ponaanje naueno. Uenje u ljudskim
drutvima odvija se kroz kulturu, te na osnovi toga moemo ljudska drutva odrediti kao kulturno
ureene. Najjednostavnije reeno, kad govorimo o kulturi onda se to odnosi na oviaje nekog naroda, a
kad govorimo o drutvu onda mislimo na ljude koji prakticiraju te obiaje.
Kultura i drutvo su isprepleteni i usko povezani. Ne postoji kultura bez drutva, tj. bez ljudi koji
je usvajaju i ponaaju se u skladu s njom. Isto tako, drutvo nemogue je bez kulture. Bez kulture ne
bismo imali jezik kojim izraavamo potrebe, elje, strahove i nade, ne bismo mogli imati svijest o sebi,
nae mogunosti za miljenje i djelovanje bile bi ozbiljno ograniene.

UNAAJKE I KOMPONENTE KULTURE

a) Kultura je zasnovana na simbolima. Simboli su bitni za kulturu kao mehanizam za
spremanje i prenoenje velikih koliina informacija koje ine kulturu.
b) Kultura je nauena i njeno prenoenje ne ovisi o biolokom naslijeu. Glavni proces kojim
se to obavlja jest proces socijalizacije.
c) Kultura je zajednika lanovima nekog drutva. Pojedinci ne usvajaju niti slijede obrasce
svoje kulture u jednakoj mjeri. Minimum konformnosti osigurava se procesom socijalne
kontrole.
d) Kultura se najee javlja kao prilino integrinirana cjelina. Razliiti dijelovi ili sastavnice
kulture sklapaju se tako da su uglavnom uzajamno sukladni.

SIMBOLI
Sve ivotinje komuniciraju, tj. prenose bitne informacije, ali jedino ljudi to ine rabei simbole.
Simbol moemo definirati kao bilo koji fenomen kojem je drutveno pripisano odreeno znaenje.
ZnakXSimbol. Odnos izmeu znaka i znaenja koje on prenosi je fiksiran, dok je odnos izmeu simbola
i znaenja koje on prenosi arbitraran proizvoljan. Npr. tamni oblaci znak su skore kie, poviena

-1-
temperatura znak je bolesti i sl. Znakovi su zatvoreni, neproduktivni mehanizmi komunikacije, njihovo
znaenje je vrsto predodreeno i ne moe im se dodati novo. Simboli su otvoreni i produktivni, mogu
poprimiti novo znaenje i efikasniji su od znakova u prenoenju znaenja. Simboli su osnovna
komponenta kulture i omoguavaju ljudima da sebi i drugima predstave u svojoj okolini. Najvaniji skup
simbola koji posjedujemo jest jezik. Odjea, geste, nain prehrane, arhitektura i mnogi drugi materijalni
vidovi kulture mogu imati simboliki karakter. Procesom socijalizacije pojedinci ue prepoznavati
znaenja simbola kulture u kojoj odrastaju. Tjelesna debljina, primjerice, u nekim je kulturama simbol
moi i ugleda, dok u naoj kulturi nije tako. Svastika (kukasti kri) u naoj kulturi simbolizira nacizam,
dok je u Indiji to simbol ivota i sree.

JEZIK
Jezik je najvanija komponenta ljudske kulture. Moemo ga definirati kao drutveno strukturiran
sustav zvunih obrazaca rijei i reenica sa specifinim i proizvoljnim znaenjima. Znaenje neke
rijei se, dakle, uspostavlja na osnovi razlike spram drugih rijei u jeziku, a ne u odnosu prema predmetu
u prirodi koji rije oznaava. Jezik se prenosi uenjem, za razliku od sustava znakova koji se prenose
genetski.
Jezik nam pomae da u drutvenom ivotu da shvatimo tue i objasnimo i opravdamo vlastite postupke.
Budui da ive u grupama, pojedinci moraju na neki nain izraziti to oekuju od drugih i razumjeti to
drugi oekuju od njih. Jezik omoguava da se to postigne.

NORME
Svako drutvo ima manje-vie precizna pravila o ponaanju u najrazliitijim situacijama. U naoj
kulturi, primjerice, smatra se prikladnim jesti za stolom, upotrebljavati jedai pribor, ne srkati, mljackati
ili podrigivati se. Takva pravila nazivamo normama i nalazimo ih u gotovo svim drutvenim situacijama.
Norme su, dakle, drutvena pravila ili upute to odreuju prikladno ponaanje u odreenim situacijama.
Prekriti normu znai ne ispuniti oekivanja okoline i izloiti se sankcijama.
Folkways. U naem drutvu je normalno da se ljudi rukuju pri upoznavanju, poza sveane prilagodbe i
sl. Ako se netko ne pridrava tih pravila, ocijenit emo ga kao udnog, neobinog, neodgojenog,
nenormalnog ili otkaenog. U soc. engleska rije Folkways narodni obiaj, rabi se za obiajne norme
kojima drutvo pridaje manju vanost i krenje kojih izaziva blage ili nikakve sankcije.
Mores lat. obiaj, su pravila kojima se pridaje velika vanost, moralno su obvezujua, a njihovo
krenje uzrokuje otre sankcije. Kraa, prijevara, izdaja, silovanje, ubojstvo ili zlostavljanje djece
uzrokuju snanu moralnu osudu, smatraju se tekim grijehom i znae stroge kazne za poinitelje
izopenje iz zajednice, zatvor ili ak i smrt. Krenje izaziva snane emocionalne reakcije zgraanje,
bijes, revolt.
Tabui. Rije tabu polinezijskog porijekla oznaavala je zabranu ili iskljuivanje. Danas ona oznaava
norme ije je krenje apsolutno zabranjeno. Tabu kanibalizma smatra se ne samo nemoralnim, nego
neprirodnim, neljudskim. Tabu incesta prisutan je u svim drutvima i predstavlja toku prijelaza ljudske
vrste iz prirodnoga u kulturno stanje.
Zakoni. U malim, jednostavnim drutvima svakodnevni ivot reguliran je obiajima i pravilima
poznatima svakom lanu zajednice. U veim drutvima potrebno je regulirati ponaanje velikog broja
razliitih pojedinaca i grupa. Zakoni su formalizirane drutvene norme ije potivanje i provoenje
osiguravaju posebne drutvene institucije i grupe (sudstvo, policija i sl.). Bitna je osobina zakona
legitimna upotreba sile za njihovo provoenje.

VRIJEDNOSTI
Vrijednosti su apstraktne ideje o tome to je dobro, ispravno i poeljno. Vrijednosti izravno ne propisuju
prihvatljivo ili neprihvatljivo ponaanje. Vrijednosti nam slue kao kriterij za izbor ciljeva i za njihovo
opravdanje. Jednakost kao drutvena vrijednost, na primjer, moe biti izraena kao norma jednakosti pred
zakonom, ali i kao jednakost u bogatstvu i ivotnom standardu.
Vrijednosti se razlikuju od kulture do kulture. U zapadnoj kulturi pozitivno vrednujemo istou. U
Maroku pijenje blatnjave vode predstavlja znak mukosti. Arapi visoko vrednuju pobonost.

-2-
JEDINSTVO I MNOGOSTRUKOST KULTURE

KULTURNE UNIVERZALIJE
Kulturne univerzalije organizirane trajnim obrascima drutvenog ivota prisutne u svim
drutvima.
Antropolog Murdock napravio je listu od 88 kulturnih znaajki z kooje smatra da su univerzalne
u svim kulturama. Meu njima su jezik, prehrambni tabui, pogrebni obredi, prava vlasnitva, vjerski
obiaji, sustav srodstva, zabrana incesta, razliita praktina znanja vatra. Raunanje vremena je kulturno
univerzalno, ali naa podjela tjedna na sedam dana znaajka je samo zapadne kulture. Na Javi tjedan ima
est dana, a sajmeni tjedan u Nigeriji etiri.

KULTURNA INTEGRACIJA
Stupanj kulturne integracije varira od jednog drutva do drugog. Kompletna integracija bilo koje kulture
nije mogua, jer svakodnevni ivot i kontakti s drugim kulturama neprestano utjeu na tu pretpostavljenu
savrenu ravnoteu.

RAZLIKE MEU KULTURAMA ETNOCENTRIZAM I KULTURNI RELATIVIZAM

Pripadnici svake kulture emoconalno su vezani za svoje norme, obiaje i vrijednosti. Prosudba tue
kulture prema standardima vlastite naziva se etnocentrizam kulturnicentrizam. Tada kao pretpostavku
imamo to da je nain ivota u naem drutvu ili grupi jedini normalan i ispravan nain miljenja,
osjeanja i ponaanja. Etnocentrizam je pojava karakteristina za razliite drutvene grupe nacije,
plemena, obitelji, sveuilita, crkve, politike stranke.
Ponaanje drugih ljudi ne moemo ahvatiti ako ga interpretiramo sa stajalita svojih vrijednosti,
vjerovanja i motiva. Umjesto toga trebamo ispitivati njihovo ponaanje iznutra sa stajalita njihovih
vrijednosti, vjerovanja i motiva. Promatranje dijela kulture sa stajalita te kulture naziva se kulturni
relativizam.
Takav pristup kulturi ne pita je li neka znaajka moralna ili ne, nego kavu ulogu igra u ivotu drutva.
Npr. kanibalizam antropoloki izvjetaji pokazuju da on u nekim drutvima postoji ali ne kao nain
prehrane nego kao ceremonijalno konzumiranje mesa ratnih zarobljenika. Umjesto osude, antropolog
treba razumjeti takve postupke u konteksu kulturne cjeline. Drutva koja su kanibalizmu pridala
religiozno znaenje naglaavaju tjelesni spekt u svojim mitovima o postanku ovjeka. Oni bit ivota i
drutvene obnove vide simbolizirane tjelesnim tekuinama, hranom i jedenjem. Kulture s apstraktnim
objanjenjem postojanja primjerice Navajo Indijanci vjeruju da ivot potjee iz duha vjetra uope nisu
sklone kanibalizmu.

RAZLIKE UNUTAR KULTURE SUBKULTURA I KONTRAKULTURA

Subkultura je skup normi, vrijednosti i obrazaca ponaanja to razlikuje grupu ljudi od ostalih lanova
rutva. Kada se ti posebni obrasci miljenja i ponaanja prenose na nove lanove, onda tu grupu nazivamo
subkulturom.
Amii veinom ive na farmama, iako se neki bave i stolarstvom i drugim obrtima. Oni doslovno
interpretiraju Bibliju i odbijaju moderne standarde odijevanja, morala, svjetovne zabave, automobile i
kolovanje. Visoko cijene fiziki rad. Amii su vrlo zadovoljni u svojem odbacivanju svjetovnih standarda
i dre da su vrlo posebni zbog svojeg odvajanja od svijeta.
Posebne subkulture rasna, etnika ili nacionalna pripadnost, spol ili dob, socioekonomski status,
profesija ili pak devijatno ponaanje. Ljudi mogu biti roeni u subkulturi ili je svjesno izabrati.
Kad su, meutim, vrijednosti, norme i stil ivota neke grupe u potpunom raskoraku i proturjeju s
kulturom ire drutvene zajednice, govorimo o kontrakulturi. lanovi kontrakulturne grupe kritiziraju i
odbacuju mnoge standarde ire kulture. Toj grupi pripadaju primjerice beatnici, hippies i punkeri.

ETNIKE GRUPE I NACIJE

Etnike grupe su drutvene grupe koje se meusobno razlikuju poglavito u kulturnim znaajkama
jeziku, religiji, povijesti i podrijetlu, obiajima, stilu odijevanja ili kienja.
-3-
 Za razliku od preteno kulturnog karaktera etnikih grupa, nacija je ponajprije drutveno-politika
kategorija, to znai da je nacija politiki narod. Zbog toga se danas najee rabi termin nacija-drava za
nain organizacije drutva u kojem postoji centralna dravna vlast na odreenom teritoriju, a stanovnici su
graani/dravljani koji osjeaju pripadnost jednoj naciji.
Unato uvrijeenom pojmu nacija-drava, nacija i drava nisu istoznanice.
Sukobi izmeu etnikih grupa imaju psiholoke i socioloke uzroke. Psiholoki uzroci povezani su sa
procesom socijalizacije kad djeca u vrlo ranoj dobi usvajaju ne samo svijest o etnikoj pripadnosti, nego
stereotipe i predrasude o vlastitoj i tuim nacijama. Na sociolokoj razini su glavni uzroci etnocentrizam i
grupno zataranje. Etnocentr. vrednovanje tuih kultura sa stajalita vlastite. Grupno zatvaranje proces
kojim grupe odravaju svoje granice ograniavajui ili zabranjujui meugrupne kontakte brakove,
trgovinu, druenje i sl.

MANJINE
Ne odnose se samo na statistiku zastupljenost neke grupe u ukupnom stanovnitvu. Npr. crni u
JAR-u smatraju se manjinom iako ine 75 posto stanovnitva.
Manjinska grupa je grupa koja ini manji dio stanovnitva u odreenom drutvu, a njeni
pripadnici zbog svojih fizikih i/ili kulturnih znaajki nalaze u nepovoljnijem poloaju. Manjinske su
grupe uvijek u nekoj mjeri etniki razliite od veine, pa se esto govori o etnikim manjinama.
Socioloki manjina ima sljedee znaajke:
- njezini su pripadnici u nepovoljnijem poloaju, to je posljedica diskriminacije negiranjem
ili uskraivanjem onih prava i pogodnosti koje uiva veina
- pripadnici manjine imaju osjeaj grupne solidatnosti i zajednike pripadnosti, kao i osjeaj da
se razlikuju od veine
- manjinske su grupe obino u nekom stupnju fiziki i drutveno izolirane od ire zajednice. Za
manjine je karakteristino i to da se veina brakova sklapa unutar grupe, a mnogo manje
izmeu pripadnika manjine i veine.
Odnos izmeu veine i manjine mogue je urediti na razliite naine. Ako iskljuimo genosid,
postoje tri osnovna naina rjeavanja meuetnikih odnosa asimilacija (proces u kojem manjina naputa
ili postupno gubi svoje obiaje i prihvaa obrasce ponaanja, norme i vrijednosti veine), model lonca za
taljenje melting pot (koji oznaava proces meusobnog povezivanja i mijeanja kultura manjine i
veine, pri emu nastaje novi kulturni obrazac) i kulturni pluralizam (priznavanje istodobnog postojanja i
jednake vrijednosti razliitih subkultura u drutvu uz snanu zakonsku zatitu manjina i meunarodnu
kontrolu npr. vicarska u kojoj jednakopravno ive Nijemci, Francuzi, Talijani i Retoromani).

TIPOVI DRUTVA KROZ POVIJEST

Kulture postaju tijekom vremena sve slonije i tom procesu se za sada ne vidi kraj. Najee se drutva
svrstavaju u sljedeih pet tipova:
1) Lovaka i sakupljaka drutva takve skupine mogu osigurati preivljavanje
lovom, ribolovom, sakupljanjem plodova
2) Pastirska i poljoprivredna drutva uzgoj domaih ivotinja ili obraivanje
zemlje; mnogo pokretljivija, te esto dolaze u dodir s drugim skupinama radi
trgovine ili rata
3) Drutva tradicionalnih drava razvoj tih drutava povezan je s rastom gradova,
izrazitim nejednakostima u bogatstvu i moi i vladavinom kraljeva i careva;
uporaba pisanih znanosta, razvoj znanosti i umjetnosti
4) Industrijska drutva industrijalizacija se zasniva na primjeni znanstvenih
spoznaja u proizvodnji i uporabi novih izvora energije; industrijska drutva su
takoer urbanizirana
5) Postindustrijsko drutvo neki znanstvenici smatraju kako je na pomolu novi
tip drutva koje ima sljedee znaajke prvo, sve vei broj ljudi zapoljava se u
tzv. tercijalnom sektoru, tj. u podruju usluga umjesto u proizvodnji materijalnih
dobara; drugo, raunalna tehnologija doputa automatsko upravljanje
proizvodnim procesima, pa se mijenja i znaaj ljudskog rada
-4-
-5-