SADRAJ 1. UVOD.............................................................................................................................2 2. POJAM KULTURE......................................................................................................3 3. ZNAAJKE I KOMPONENTE KULTURE.............................................................4 3.1. Simboli.....................................................................................................................4 3.2. Jezik.........................................................................................................................4 3.3. Norme......................................................................................................................4 3.4. Vrijednosti..............................................................................................................

5 4. KULTURNA RAZNOLIKOST...................................................................................6 4.1. Razlike meu kulturama.......................................................................................6 4.1.1.Etnocentrizam....................................................................................................6 4.1.2. Kulturni relativizam.........................................................................................6 4.2. Razlike unutar kulture..........................................................................................7 4.2.1. Subkultura........................................................................................................7 4.2.2. Kontrakultura..................................................................................................7 4.3. Etnike grupe i nacije............................................................................................7 4.4. Manjine...................................................................................................................7 5. KULTURA I IDENTITET...........................................................................................9 5.1. Osobni identitet......................................................................................................9 5.2. Grupni identitet......................................................................................................9 6. TIPOVI DRUTVA KROZ POVIJEST...................................................................10 7. ZAKLJUAK..............................................................................................................11 LITERATURA............................................................................................................12

1. UVOD U ovom sam seminaru prije svega razjasnila pojam kulture i pojmove po kojima diferenciramo razliite komponente kulture simbole, jezik, norme i obrasce ponaanja, te razlog pojave raznolikosti kultura. Takoer u pojasniti odnose meu kulturama i unutar samih kultura. Pripadnici svake kulture emocionalno su vezani za svoje norme, obiaje i vrijednosti, a Pratt (2005) pie da je kao "povijesna riznica", kultura vaan imbenik u stvaranju identiteta. Naposljetku, sve se kulture, izuzev ovisnosti o zemljopisnom poloaju, razlikuju i u vremenu, stoga ih u posljednjem poglavlju, gledajui povijesno, svrstavam u pet tipova drutva.

2. POJAM KULTURE Rije kultura je izvedena iz latinskog jezika u znaenju nastanjivati, uzgajati, tititi, tovati. Nesumnjivo je da je kultura jedna od najbitnijih ,ako ne i najbitnija karakteristika ovjeka i ljudskog drutva uope. Svoju posebnost sadri upravo u tome da je ni jedna druga vrsta ne posjeduje. Kultura je ukupnost obrazovanja, znanja, vjetina, etikih i socijalnih osjeaja, drutvenog ophoenja i ponaanja nekog pojedinca u odnosu prema drugome. Ona se moe nazvati svim onim to je ovjek stvorio i iskazao predmetima ili simbolima. Pojam kulture se koristi u suvremenim sociolokim istraivanjima kako bi opisali sve od elitnih umjetnikih aktivnosti (Becker 1982) do dananjih vrijednosti, stilova i ideologije ponaanja (Swidler 1986). Kao sloena cjelina, kultura se sastoji od tri meusobno povezana skupa fenomena: a) orua i tehnika (tj. tehnologija izumljena za prilagoavanje okolini) b) obrazaca ponaanja (ljudi ih rabe kao lanovi drutva) c) zajednikih vrijednosti, vjerovanja i pravila (sredstva za definiranje odnosa ljudi prema okolini)

3. ZNAAJKE I KOMPONENTE KULTURE Iako svaku kulturu promatramo s objektivnog stajalita kao sloenu cjelinu, postoje neke ope karakteristike koje su zajednike svim kulturama: Kultura je zasnovana na simbolima Kultura je nauena Kultura je zajednika Kultura se uglavnom javlja kao integrirana cjelina Komponente po kojima moemo razlikovati pojedine kulture su simboli, jezik, norme i vrijednosti. 3.1 Simboli Osnovna komponenta kulture i omoguavaju ljudima da sebi i drugima predstave dogaaje, objekte i odnose koji ih okruuju. To je svaki fenomen kojemu je drutveno ili kulturalno pripisano odreeno znaenje, tj. predstavlja mehanizam kojeg koriste samo ljudi. Simbol takoer treba razlikovati od znaka. Znak je zatvoren, neproduktivni mehanizam komunikacije te ima vrsto predodreeno znaenje koje se ne moe mijenjati, za razliku od simbola, koji je otvoren i produktivan, te uvijek moe poprimiti novo znaenje ili vie njih. 3.2 Jezik Najvaniji skup simbola koji posjedujemo jest jezik koji se moe definirati kao drutveno strukturiran sustav rijei i reenica sa specifinim znaenjima. Jezik je osnovno sredstvo kojim prenosimo iskustva, vjetine i znanja na sljedee generacije. Takoer je vrlo bitan u drutvenom ivotu zbog shvaanja i objanjavanja tuih i vlastitih postupaka drugim lanovima drutva. 3.3 Norme Drutvena pravila ili upute koje odreuju prikladno ponaanje u odreenim situacijama, koja se koriste u svakodnevnom ivotu. S obzirom na vanost koju drutvo pridaje pojedinoj normi i s time povezanom otrinom sankcija, razlikujemo nekoliko vrsti normi: Folkways radi se o navikama ili obiajima kojima drutvo ne pridaje veliku vanost, i ije krenje izaziva blage ili nikakve sankcije Mores norme koje smatramo bitnim principima drutvenog ivota i ije krenje izaziva otre sankcije 4

Tabui rije je o normama ije je krenje apsolutno zabranjeno Zakoni rije je o formaliziranim drutvenim normama ije potivanje i provoenje reguliraju posebne institucije

3.4 Vrijednosti Osnova za drutvene norme te ih definiramo kao apstraktne ideje o tome to je dobro, ispravno i poeljno. One slue kao mjerila za prosudbu ljudi, pojava i dogaaja, te kao kriteriji za izbor ciljeva i njihovo opravdanje.

4. KULTURNA RAZNOLIKOST

Termin kulturna raznolikost odnosi se na sve kulturne razliitosti na bilo kojoj razini: na razini svijeta ili unutar nekog drutva. Pitanje raznolikosti kultura je postalo jedno od veoma vanih pitanja perspektive suvremenog ovjeanstva jer dotie dva procesa izmeu kultura, a to su proces homogenizacije1 kultura i proces monokulture. Ono se postavilo s problemom kulturnih, rasnih i etnikih konflikata. Odgovor drutva na navedene probleme bio je multikulturalizam (Mesi, 2006), tj. smanjenje iskljuivosti a poveanje tolerancije i snoljivosti izmeu kulturnih razliitosti u drutvu i mita o melting potu (Gelfert, 2002) koji jami jedinstvo i homogenost drutva. Raznolikost kultura posljedica je kulturne eksplozije koja se zbivala u razdoblju neolita i nakon njega. Kroz povijest su na razliitim Zemljinim prostorima nastale razliite kulture i religije koje su prolazile svoj put prilagodbe izvanjskim utjecajima drugih kultura, ali su uvale i reproducirale svoj kulturni identitet. Neke su kulture kasnije nestale, a neke su se odrale do danas. 4.1. Razlike meu kulturama Pripadnici svake kulture emocionalno su vezani za svoje norme, obiaje i vrijednosti. Obrasci kulture se ogledaju u svakom aspektu naeg ivota, tako da nam je teko i zamisliti ivjeti drugaije. 4.1.1. Etnocentrizam Pojam etnocentrizam obiljeava vrednovanje tue kulture na temelju vlastite. Kao pretpostavku da je nain ivota u naem drutvu jedini ispravni nain miljenja, osjeanja i ponaanja. Karakteristian je za razliite drutvene grupe: nacije, plemena, obitelji, institucije, i sl. 4.1.2. Kulturni relativizam Za razliku od etnocentrizma, kulturni relativizam promatra odreenu kulturu sa stajalita te iste kulture kako bi je bolje razumio njihove vrijednosti, vjerovanja i motive.

4.2. Razlike unutar kulture

okupljanje, objedinjavanje, vre povezivanje svih pripadnika

Iako smo pripadnici jedne vee kulture, postoje karakteristike po kojima se razlikujemo i na temelju kojih se stvaraju drutvene grupe unutar te iste kulture. Drutvene grupe koje se izdvajaju unutar jedne kulture nazivaju se subkulture i kontrakulture. 4.2.1. Subkultura Subkultura je skup normi, vrijednosti i obrazaca ponaanja koje razlikuje grupu ljudi od ostalih lanova drutva. Subkulturne grupe nastaju iz potrebe ljudi za pripadanjem, za pronalaskom vlastitog identiteta, za spontanou ili, jednostavno, za druenjem sa istomiljenicima. 4.2.2. Kontrakultura Kontrakultura predstavlja skup vrijednosti, radikalno suprostavljenih glavnim vrijednostima dominantne kulture, te se zalae za drugaije naine ivota. 4.3. Etnike grupe i nacije Etnika grupa je drutvena grupa iji pripadnici se jasno razlikuju od ostalih ljudi prema odreenim karakteristikama baziranim na rasnim, nacionalnim, jezikim ili vjerskim izvorima. Za pripadnike etnike grupe se smatra da su kulturno i bioloki slini iako to u principu nije sasvim neophodno. Etnike grupe dijele zajedniko porijeklo u kontinuitetu vremena tj dijele povijest i budunost jednog naroda. Nacija je drutveno-politika kategorija to je definira i kao politiki narod. Zbog toga se danas najee rabi termin nacija-drava za nain organizacije drutva u kojem postoji centralna dravna vlast a stanovnici su graani/dravljani koji osjeaju pripadnost i lojalnost jednoj naciji. 4.4. Manjine Manjine su grupe koje ine manji dio stanovnitva u odreenom drutvu, a njeni se pripadnici zbog svojih fizikih ili kulturnih znaajki nalaze u nepovoljnijem poloaju to je posljedica diskriminacije tj. negiranja ili uskraivanja onih prava i pogodnosti koje uiva veina. Pripadnici manjini imaju osjeaj grupne solidarnosti i zajednike pripadnosti, kao i osjeaja da se razlikuju od veine. Odnos izmeu veine i manjine mogue je urediti na 3 razliita naina: asimilacija - proces u kojem manjina naputa ili postupno gubi svoje obiaje i prihvaa komponente dominantne kulure 7

melting pot proces meusobnog povezivanja i mjeanja kultura manjine i veine pri emu nastaje novi kulturni obrazac kulturni pluralizam priznavanje istodobnog postojanja jednake vrijednosti razliitih subkultura u drutvu uz snanu zakonsku zatitu manjina i meunarodnu kontrolu

Distribucije rezultata (Tablica 1) pokazuju sljedee karakteristike (Cifri, 2009) :

Tablica 1 Distribucije percepcije raznolikosti kultura (%)
Tvrdnje o raznolikosti kultura 1. Raznolike kulture u svijetu treba ouvati 2. Propast moderne kulture bio bi kraj za ovjeanstvo 3. Raznolikost kultura u svijetu bogatstvo je za ovjeanstvo 4. Jedino je moderna kultura vrijedna potovanja 5. Primitivne kulture nemaju dugoronu ansu opstanka 6. Raznolikost kultura samo je teret za ovjeanstvo 7. Propast moderne kulture ne bi ugrozila perspektive ovjeanstva 8. Svaka kultura vrijedna je potovanja 9. U svijetu bi trebala postojati samo jedna kultura 10. Moderna kultura dugorono vodi sve kulture u propast Ne slae se 1, 6 54, 5 2, 6 91, 0 47, 1 88, 8 Slae i ne slae 1,1 32, 3 3,2 5, 9 37, 4 7, 5 Slae se 96, 8 13, 2 94, 2 3, 2 15, 5 3, 8 Aritmetika sredina 4, 73 2, 46 4, 61 1, 60 2, 55 1, 58

22, 2 2, 6 92, 6 30, 7

40, 7 9, 5 5, 3 46, 0

37, 0 87, 9 2, 1 23, 3

3, 28 4, 49 1, 36 2, 95

5. KULTURA I IDENTITET Kulturni identitet je identitet grupe ili kulture, ili pojedinca koliko netko moe biti pod utjecajem pripadnitva nekoj grupi ili kulturi. Postoje suvremena pitanja kulture koja se prenose 8

u pitanja o identitetu. Razne kulturalne studije i socijalne teorije istrauju pitanje kulturnog identiteta. U posljednjim desetljeima to je nova forma identifikacije. Ovaj novi oblik identifikacije rui razumijevanje pojedinca kao jedinstvene cjeline u niz razliitih kulturnih identifikatora. Meu tim nizom kulturnih identifikatora moemo istaknuti sljedee: mjesto, spol, povijest, nacionalnost, jezik, vjersko uvjerenje i estetiku. Kultura kao socijalna praksa nije neto to pojedinac posjeduje. To je socijalni proces u kojem pojedinci sudjeluju u kontekstu promjenjivih povijesnih okolnosti. Pratt (2005) pie da je kao "povijesna riznica", kultura vaan imbenik u stvaranju identiteta. Gans (2003) pie kako neki kritiari kulturnog identiteta argumentiraju da je ouvanje kulturnog identiteta, poto je utemeljeno na razlici, razlikujua sila u drutvu, i da kozmopolitizam2 daje pojedincima bolji smisao graanstva. To ne mora biti uvijek ono to dijeli. Promatrajui praktina udruenja u internacionalnim drutvima, drave mogu dijeliti bitne elemente koje ih ine prepoznatljivima, a to daje zajedniki temelj i alternativne metode meusobnog identificiranja. 5.1. Osobni identitet Osobni identitet temelji se na pojedinevim vrijednostima, idejama, emocijama, ciljevima, te na tome kako pojedinac vidi sebe. Meutim, za osobni identitet nuna je i usporedba s drugima, tj. injenica da svatko vidi sebe razliitim od drugih ljudi (Jeli, 2003). 5.2. Grupni identitet Grupni identitet, tj. osjeanje da pripadamo odreenoj grupi sa kojom dijelimo iste stavove, ponaanja i vrijednosti, veoma je vaan, poto osobi prua osjeanje pripadnosti, sigurnosti i zatite, kao i mogunost da sebe i svoju grupu vrednuje u odnosu na druge grupe i njihove pripadnike.

6. TIPOVI DRUTVA KROZ POVIJEST

Uloga kulture u drutvu moe se najizrazitije sagledati kroz procese identiteta, socijalizacije i institucionalizacije drutva, to su u sutini osnovne funkcije kulture. Gledajui povijesno, tu veliku raznolikost drutva moemo svrstati u sljedeih 5 tipova:
2

Ideja prema kojoj humani i prosvijeeni ljudi uspostavljaju odnose bez obzira na nacionalne, vjerske i dravne granice i unapreuju opeljudske odnose

1) Lovaka i sakupljaka drutva takve skupine mogu osigurati preivljavanje lovom, ribolovom, sakupljanjem plodova 2) Pastirska i poljoprivredna drutva uzgoj domaih ivotinja ili obraivanje zemlje; mnogo pokretljivija, te esto dolaze u dodir s drugim skupinama radi trgovine ili rata 3) Drutva tradicionalnih drava razvoj tih drutava povezan je s rastom gradova, izrazitim nejednakostima u bogatstvu i moi i vladavinom kraljeva i careva; uporaba pisanih znanosta, razvoj znanosti i umjetnosti 4) Industrijska drutva industrijalizacija se zasniva na primjeni znanstvenih spoznaja u proizvodnji i uporabi novih izvora energije; industrijska drutva su takoer urbanizirana 5) Postindustrijsko drutvo neki znanstvenici smatraju kako je na pomolu novi tip drutva koje ima sljedee znaajke prvo, sve vei broj ljudi zapoljava se u tzv. tercijalnom sektoru, tj. u podruju usluga umjesto u proizvodnji materijalnih dobara; drugo, raunalna tehnologija doputa automatskoupravljanje proizvodnim procesima, pa se mijenja i znaaj ljudskog rada.

7. ZAKLJUAK
Sve znanosti brinu se o vlastitoj kulturi i s vremena na vrijeme proispituju njezino znaenje. Tako je i sa sociologijom. Meutim, takav odnos prema vlastitoj kulturi u njezinu je sluaju ''prirodniji'', naglaeniji nego u drugim znanstvenim disciplinama. Ona se bavi drutvom 10

te istodobno preispituje drutvene promjene i sudbinu sociolokih ideja o promjenjenim uvjetima znanja. Kao to drutvo ne moe postojati bez pojedinih ljudi, tako ni ovjek ne moe opstati kao potpuno izolirana jedinka koji ne bi imao nikakvog dodira sa svojom drutvenom sredinom, a ta sredina kao i prirodna rezultat je ovjekove drutvene djelatnosti. Glavna, ako ne i jedina veza izmeu pojedinca i drutva su meuljudski, drutveni odnosi, zajedno s onim drutvenim procesima koji nastaju unutar tih odnosa. Meu njima su svakako vrlo znaajni procesi socijalizacije, u kojima se ovjek formira u drutvenog ovjeka, u socijalno kulturnu linost. I upravo kroz proces socijalizacije ovjek se integrira u drutvo i njegovu kulturu. Razliitosti meu kulturama uvijek e postojati, ali potrebno ih je prouavati i uvaavati kako ne bi.predstavljale problem to je naalost est sluaj. One bi se ipak trebale shvaati kao bogatstvo iz kojeg neprestano moemo uiti - i kao zajednica i kao pojedinci.

11