Studija Opravdanosti Snabdijevanja Toplinskom Energijom Iz TE Kakanj Područja Do/i Zenice

Studija
opravdanosti
snabdijevanja

toplinskom
energijomizTE
Kakanjpodruja
do/iZenice
BosnaS/ENOVA

BosnaiHercegovina
JavnopreduzeeElektroprivredaBiHd.d.
Vilsonovoetalite15
71000Sarajevo
BosnaiHercegovina
Tel:+387(0)33751000
Fax:+387(0)33751008
StudijaopravdanostisnabdijevanjatoplinskomenergijomizTEKakanjpodrujado/iZenice Finalniizvjetaj
SADRAJ

1 UVODNARAZMATRANJA....................................................................................................................................13
1.1 DEFINISANJEMOTIVA,ZADATAKAICILJEVASTUDIJE................................................................................................13
1.2 PREGLEDPRAVNOGOKVIRA...............................................................................................................................14
2 PREGLEDTEHNOLOGIJAITRENDOVAUOBLASTIKOGENERACIJEIDALJINSKOGGRIJANJA..............................15
2.1 KOGENERACIJA...............................................................................................................................................15
2.1.1 Principradasistemakogeneracije..........................................................................................................................15
2.1.2 Osnovnekarakteristikesistemakogeneracije........................................................................................................16
2.1.3 Kogeneracijasaparnomturbinom.........................................................................................................................18
2.1.4 Kogeneracijasakombinovanimciklusom...............................................................................................................20
2.2 DALJINSKOGRIJANJE........................................................................................................................................22
2.2.1 Dimenzionisanjevrelovoda....................................................................................................................................23
2.2.2 Cijevistoplotnomizolacijom..................................................................................................................................23
2.2.3 Instalacija................................................................................................................................................................26
2.2.4 Opremaiarmatura.................................................................................................................................................27
2.2.5 Veliinasistema......................................................................................................................................................27
2.2.6 Skladitenjetoplotneenergije................................................................................................................................28
2.2.7 Pumpnestanice......................................................................................................................................................28
2.2.8 Izmjenjivakepodstanice........................................................................................................................................28
2.2.9 Mjerenjeutroenetoplotneenergije.....................................................................................................................28
2.2.10 Pouzdanostsistema...........................................................................................................................................29
2.3 PREGLEDSLINIHPROJEKATA.............................................................................................................................29
2.3.1 Zagreb,Hrvatska.....................................................................................................................................................29
2.3.1.1 TETOZagreb.................................................................................................................................................29
2.3.1.2 ELTOZagreb.................................................................................................................................................30
2.3.2 Be,Austrija............................................................................................................................................................31
2.3.3 Prag,ekaRepublika.............................................................................................................................................32
2.3.4 Kratakopisglavnihpostrojenja..............................................................................................................................32
2.4 ANALIZACIJENAELEKTRINEITOPLOTNEENERGIJE.................................................................................................33
2.4.1 Cijeneelektrineenergije.......................................................................................................................................36
2.4.2 Cijenetoplotneenergije.........................................................................................................................................40
2.5 LITERATURA...................................................................................................................................................42
3 IDENTIFIKACIJAPOSTOJEEGSTANJAGRIJANJANAPODRUJUDO/IZENICE...................................................43
3.1 PREGLEDPOSTOJEEGSTANJAGRIJANJANAPODRUJUDO/IZENICE..........................................................................43
3.1.1 StanjesistemagrijanjanapodrujuZenice............................................................................................................43
3.1.2 StanjesistemagrijanjanapodrujuKaknja............................................................................................................46
3.1.2.1 Proizvodnja...................................................................................................................................................46
3.1.2.2 Transportnavrelovodnamrea.....................................................................................................................48
3.1.2.3 Distribucija....................................................................................................................................................49
3.1.2.4 Vlasnikiodnosi.............................................................................................................................................49
3.1.2.5 Mjerenje........................................................................................................................................................49
3.1.2.6 Karakteristikepotronje................................................................................................................................49
3.1.2.7 Dosadanjiioekivanirazvoj.........................................................................................................................50
3.1.3 Stanjegrijanjanaostalimpodrujimado/iZenice..................................................................................................50
BOSNAS/ENOVA 3
3.2 PREGLEDPODATAKAOTEHNIKOMKAPACITETUIPOTRONJITOPLOTNEENERGIJENAPODRUJUDO/IZENICE...................50
3.2.1 TehnikikapacitetipotronjatoplotenapodrujuZenice.....................................................................................51
3.2.2 TehnikikapacitetipotronjatoplotenapodrujuKaknja....................................................................................52
3.3 PROJEKCIJAPOTREBATOPLOTNOGKONZUMAPODRUJADO/IZENICEDO2030.GODINE..............................................54
3.3.1 Glavniklimatskiparametri......................................................................................................................................54
3.3.2 Projekcijatoplotnogkonzuma................................................................................................................................56
3.3.2.1 ProjekcijakonzumanapodrujuZenicedo2030.godine.............................................................................56
3.3.2.2 ProjekcijakonzumanapodrujuKaknjado2030.godine.............................................................................59
3.3.2.3 ProjekcijakonzumanapodrujuokoOpineKakanj....................................................................................61
3.3.2.4 ProjekcijapokrivanjatoplotnogkonzumamanjihmjestaizTEKakanjdoZenice.........................................61
3.4 OCJENAMOGUNOSTIIKAPACITETAPOSTOJEIHTERMOBLOKOVATEKAKANJUPOGLEDUPROIZVODNJEIMOGUNOSTI
PLASMANATOPLOTNEENERGIJE.........................................................................................................................62
3.4.1 PostojeestanjeuTEKakanj..................................................................................................................................62
3.4.2 Oduzimanjepareusvrhukombiniraneproizvodnjeelektrineenergijeigrijanja.................................................65
3.4.2.1 Oduzimanjesanereguliranimtlakom...........................................................................................................65
3.4.2.2 Oduzimanjesareguliranimtlakom...............................................................................................................65
3.4.2.3 Protutlanireim...........................................................................................................................................66
3.4.3 MogunostidobivanjatoplinskeenergijeuTEKakanj...........................................................................................66
3.4.4 MogunostidobivanjatoplinskeenergijeuTEKakanjizplaniranihblokova..........................................................69
3.4.5 PredvianjeproizvodnjeelektrineitoplinskeenergijeuTEKakanjdo2030.godine...........................................79
3.5 OCJENAMOGUNOSTIIKAPACITETAPOSTOJEIHRUDNIKAZASNABDIJEVANJEUGLJEMPOSTOJEIHTERMOBLOKOVATE
KAKANJ.........................................................................................................................................................90
3.6 LITERATURA...................................................................................................................................................92
4 PRIJEDLOGTEHNIKOGRJEENJAZASNABDIJEVANJETOPLINSKOMENERGIJOMIZTEKAKANJPODRUJA
DO/IZENICE.................................................................................................................................................................93
4.1 IZRADADETALJNOGTEHNIKOGRJEENJA.............................................................................................................93
4.1.1 Intervencijenabloku5i6uTEKakanj...................................................................................................................93
4.1.2 Intervencijenabloku7uTEKakanj........................................................................................................................97
4.1.3 Pripremabloka8zakogeneracijuuTEKakanj.......................................................................................................98
4.1.4 ProcjenainvesticionihulaganjauopremunaturbinamaradikogeneracijeuTEKakanj.....................................100
4.1.5 RjeenjevrelovodnestaniceuTEKakanj..............................................................................................................101
4.1.5.1 Vrelovodnizagrijai.....................................................................................................................................103
4.1.5.2 Kondenzacijskepumpe...............................................................................................................................103
4.1.5.3 Parovodi......................................................................................................................................................104
4.1.5.4 Vrelovodi.....................................................................................................................................................104
4.1.5.5 Popisopremevrelovodnogpostrojenja......................................................................................................104
4.2 PRIJEDLOGTEHNIKOGRJEENJAVRELOVODNOGSISTEMA.....................................................................................106
4.2.1 Prenikcijevi.........................................................................................................................................................106
4.2.2 Debljinastjenkeimaterijalcijevi..........................................................................................................................108
4.2.3 Rezultatianalize....................................................................................................................................................109
4.2.4 Pumpe..................................................................................................................................................................110
4.2.5 Pijezometrijskidijagram.......................................................................................................................................111
4.2.6 Koliinavodeusistemu........................................................................................................................................112
4.2.7 Gubicitoplotenatrasi..........................................................................................................................................113
4.2.8 Sistemnadzoraiupravljanjairazvodaelektrineenergije...................................................................................115
4.2.8.1 Distribuiranisistemdaljinskognadzoraiupravljanja..................................................................................115
4.2.8.2 Sistemautomatskedetekcijekvaranacjevovodu......................................................................................116
4.2.8.3 Senzori,transmiteri,automatskiregulatoriiregulacioniventiliupolju.....................................................116
4.2.8.4 SNpostrojenjezanapajanjeglavnihpumpizacirkulaciju...........................................................................116
4.2.8.5 NNrazvodzanapajanjeostalihureaja......................................................................................................116
4.2.8.6 Sistembesprekidnognapajanja..................................................................................................................116
4.2.8.7 Ostalaoprema.............................................................................................................................................117
4.2.9 Tehnolokesheme................................................................................................................................................117
4.3 TEHNOEKONOMSKAANALIZAIODREIVANJEUKUPNIHINVESTICIONIHTROKOVA.....................................................120
4.3.1 Vrelovod...............................................................................................................................................................120
4.3.2 Radovinatrasi......................................................................................................................................................121
BOSNAS/ENOVA 4
4.3.3 Pumpeiizmjenjivai.............................................................................................................................................121
4.3.4 Ekspanzionisistem................................................................................................................................................122
4.3.5 Armature..............................................................................................................................................................122
4.3.6 Sistemnadzoraiupravljanjairazvodaelektrineenergije...................................................................................123
4.3.7 Eksproprijacija......................................................................................................................................................123
4.3.8 Ukupnitrokovi.....................................................................................................................................................124
4.4 ANALIZAUTICAJAPROJEKTA.............................................................................................................................128
4.5 OKOLINSKIASPEKTI........................................................................................................................................131
4.5.1 Pregleddomaihimeunarodnihstandardaipropisa.........................................................................................132
4.5.1.1 Zakonozatitizraka....................................................................................................................................132
4.5.1.2 Pravilnikograninimvrijednostimaemisijeuzrakizpostrojenjazasagorijevanje....................................134
4.5.1.3 Direktiva2001/80/EZoogranienjimaisputanjanekihoneienjaizvelikihpostrojenjaza
sagorijevanjeuzrak........................................................................................................................................................136
4.5.1.4 Direktiva2010/75/EUoindustrijskimemisijama........................................................................................142
4.5.1.5 Ugovoroenergetskojzajednici...................................................................................................................146
4.5.2 AnalizapodatakaoemisijiCO2,SO2iNOx.............................................................................................................149
4.5.2.1 TrenutnitrendovismanjenjaCO2iglobalnozatopljenje.............................................................................149
4.5.2.2 OkolinskeprednostiTEKakanj....................................................................................................................149
4.5.2.3 EmisijeCO2,SO2iNOx.................................................................................................................................152
4.5.2.4 ProcjenapostojeihemisijaZeniketoplane..............................................................................................154
4.5.2.5 ProraunpostojeihemisijaTEKakanj........................................................................................................155
4.5.3 AnalizapodatakaoredukcijiemisijeCO2,SO2iNOx.............................................................................................155
4.5.3.1 UsporedbaemisijaTEKakanjizeniketoplane..........................................................................................155
4.5.3.2 Proraunemisijaiusporednaanaliza..........................................................................................................156
4.6 LITERATURA.................................................................................................................................................161
5 PREFERIRANORJEENJE....................................................................................................................................163
5.1 DEFINISANJEVARIJANTIPRIJEDLOGATEHNIKOTEHNOLOKIHRJEENJA...................................................................163
5.2 IZRADAPREFERIRANOGTEHNIKOGRJEENJA......................................................................................................164
5.2.1 TrasavrelovodaodTEKakanjdoZenice...............................................................................................................164
5.2.2 Tehnikorjeenje..................................................................................................................................................165
5.3 OKOLINSKIASPEKTI........................................................................................................................................165
5.4 ANALIZARIZIKA.............................................................................................................................................166
5.5 LITERATURA.................................................................................................................................................168
6 EKONOMSKIASPEKTI........................................................................................................................................169
6.1 PARAMETRIIPRETPOSTAVKE...........................................................................................................................169
6.2 METODOLOGIJA............................................................................................................................................171
6.3 PREGLEDREALNIHTOKOVANOVCA(CASHFLOW)SASPEKTAVLASNIKA.....................................................................174
6.4 REZULTATIANALIZE........................................................................................................................................177
6.4.1 Model1(cijenatoplotneenergije18,40/MWh,rokotplatekredita10godina)...............................................177
6.5 SNABDIJEVANJETOPLOTNEENERGIJEIZKOTLOVNICEZENICA.................................................................................194
6.6 LITERATURA.................................................................................................................................................195
7 ZAKLJUAK........................................................................................................................................................196
8 PRILOG1PREGLEDPRAVNOGOKVIRA..........................................................................................................198
8.1 POTREBNEDOZVOLEZAKOGENERACIJSKOPOSTROJENJE........................................................................................198
8.1.1 Okolinskadozvolazakogeneracijskopostrojenje................................................................................................198
8.1.2 DokumentiprostornogureenjaZenikodobojskogkantona.............................................................................202
8.1.3 ProstorniplanZenikodobojskogkantona..........................................................................................................207
8.1.4 ProstorniplanOpineKakanj...............................................................................................................................208
8.1.5 Urbanistikasaglasnostzakogeneracijskopostrojenje........................................................................................209
BOSNAS/ENOVA 5
8.1.6 Graevinskadozvolazakogeneracijskopostrojenje............................................................................................210
8.1.7 Upotrebnadozvolazakogeneracijskopostrojenje...............................................................................................212
8.2 POTREBNEDOZVOLEZACJEVOVOD...................................................................................................................213
8.2.1 Okolinskadozvolazacjevovod.............................................................................................................................213
8.2.2 Urbanistikasaglasnostzacjevovod.....................................................................................................................213
8.2.3 Ureenjegraevinskogzemljita..........................................................................................................................215
8.2.4 Graevinskadozvolazacjevovod.........................................................................................................................216
8.2.5 Upotrebnadozvolazacjevovod............................................................................................................................218
8.2.6 Koritenjecestovnogzemljita.............................................................................................................................219
8.2.7 Kulturnohistorijskoiprirodnonaslijee..............................................................................................................221
8.2.8 Poljoprivrednozemljite.......................................................................................................................................222
8.3 ENERGETSKOCERTIFICIRANJEOBJEKATA.............................................................................................................223
8.4 KORITENJEOBNOVLJIVIHIZVORAENERGIJEIKOGENERACIJE..................................................................................227
8.4.1 Uredbaokoritenjuobnovljivihizvoraenergijeikogeneracije............................................................................227
8.4.2 UredbaoizmjenamaidopunamaUredbeokoritenjuobnovljivihizvoraenergijeikogeneracije......................230
8.4.3 PrimjenaUredbeoOIEiK......................................................................................................................................230
8.5 STANDARDIIPROPISIEVROPSKEUNIJE...............................................................................................................232
8.5.1 Direktiva2004/8/EZopromocijikogeneracije....................................................................................................233
8.5.2 Direktiva2009/28/EZopromocijikoritenjaenergijeizobnovljivihizvora..........................................................234
8.5.3 Direktiva2010/31/EUoenergetskojperformansizgrada....................................................................................234
8.5.4 Direktiva2005/89/EZomjeramasigurnostiopskrbeelektrinomenergijom......................................................235
8.5.5 lan6Direktive2006/32/EZoefikasnostikoritenjakrajnjeenergijeienergetskihusluga................................236
8.5.6 Zelenaknjiga.........................................................................................................................................................236
8.5.7 Bijelaknjiga...........................................................................................................................................................238
8.6 MEUNARODNISTANDARDI............................................................................................................................239
8.7 LITERATURA.................................................................................................................................................240

BOSNAS/ENOVA 6
POPISSLIKA
Slika1:Uporedniprikazkonvencionalnihikogeneracijskihsistema...........................................................................16
Slika2:Konceptipostrojenjakogeneracije..................................................................................................................16
Slika3:Kogeneracijskisistemsaprotutlanomparnomturbinom.............................................................................18
Slika4:Kogeneracijskisistemsakondenzacionomparnomturbinom........................................................................19
Slika5:KombinovanisistemisaJouleRankinovimciklusom......................................................................................21
Slika6:Shemasistemadaljinskoggrijanja...................................................................................................................22
Slika7:IzolovanecijevisistemadaljinskoggrijanjaWarwickuniverziteta,VelikaBritanija........................................24
Slika8:Cijevisistemadaljinskoggrijanja.....................................................................................................................25
Slika9:CijevnjemakogproizvoaaLyondellBasell..................................................................................................25
Slika11:Kompenzacijskijastuk...................................................................................................................................27
Slika12:Shematipineizmjenjivaketoplotnepodstanicesaregulacijom................................................................28
Slika13:BekatoplanaFernwrmeWien................................................................................................................31
Slika14:MreasistemadaljinskoggrijanjaPragasnavedenimgodinamaputanjauradpojedinihogranakai
vrijednostimainvesticija(1bnCZK=1000mCZK=79,6milionaKM)..........................................................................32
Slika15:MagistralnivrelovodTEMelnik(2xNO1200)...............................................................................................33
Slika16:Ukupnapotronjaelektrineenergijedo2009.godine................................................................................34
Slika17:Instaliranaiproizvedenaelektrinaenergijau2008.godinipoizvoru.........................................................34
Slika18:Udioelektrineenergijepoizvoruzaperiod19902030..............................................................................35
Slika19:ProizvodnjaelektrineenergijeiemisijaCO2zaperiod19802030..............................................................35
Slika20:ProizvodnjaelektrineenergijeiemisijaSO2iNOxzaperiod19802008.....................................................36
Slika21:Godinjapromjenacijenaelektrineenergijezadomainstva.....................................................................37
Slika22:Godinjapromjenacijenaelektrineenergijezaindustriju..........................................................................37
Slika23:Cijenaelektrineenergijezadomainstvapotronjado3500kWh/god...................................................38
Slika25:Cijenaelektrineenergijezaindustrijupotronjado1GWh/god.............................................................39
Slika26:Cijenaelektrineenergijezaindustrijupotronjado20GWh/god...........................................................39
Slika27:Poreenjecijenaelektrineenergijezadomainstvaiindustriju.................................................................40
Slika28:Cijenetoplotneenergijeizsistemadaljinskoggrijanja.................................................................................41
Slika29:Cijenatoplotneenergijeza2003.godinu......................................................................................................41
Slika30:DispozicijapostojeevrelovodnemreedaljinskoggrijanjanapodrujugradaZenice...............................44
Slika31:Dispozicijanovogmagistralnogvrelovoda....................................................................................................45
Slika32:ShematoplotnestanicezagrijanjegradaKaknja..........................................................................................47
Slika33:StanjevrelovodnemreepremaKaknju.......................................................................................................48
Slika34:Sanacijapojedinihdionica.............................................................................................................................48
Slika35:Postavljanjeizolacijenacjevovod.................................................................................................................49
Slika36:Specifinapotronjatoplote(W/m2).............................................................................................................53
Slika37:SrednjemjesenetemperatureuKaknjuzagrijniperiod(0C)......................................................................55
Slika38:SrednjemjesenetemperatureuZenicizagrijniperiod(0C)........................................................................56
Slika39:ProjekcijaprirodnogimehanikogkretanjastanovnitvanapodrujuZenicezaperiodod19962010...58
Slika40:ProcjenapriratajastanovnitvanapodrujuZenicezaperiodod19962010..........................................58
Slika41:ProcjenaporastatoplotnogkonzumanapodrujuZenicedo2030.godine.................................................59
Slika42:PotronjatoplotneenergijeposezonamauKaknju......................................................................................60
Slika43:ProcjenaporastatoplotnogkonzumanapodrujuKaknjado2030.godine................................................61
Slika44:Toplotnashemablokova5i6,postojeestanje...........................................................................................64
Slika45:Kakanj110MWZimskireimNel=80,5MW/Q=150,22MW..................................................................71
Slika46:Kakanj230MWNominalnireimNel=230MW,Q=0MW.......................................................................72
BOSNAS/ENOVA 7
Slika47:Kakanj230MWPrelaznireimNel=191MW/Q=189,38MW................................................................73
Slika48:Kakanj230MWZimskireimNel=172MW/Q=303,58MW...................................................................74
Slika49:Blok8,ljetnireim.........................................................................................................................................75
Slika50:Blok8,kogeneracijskireim..........................................................................................................................76
Slika51:TEKakanjKombikogeneracijskiblok100MWljetnireim(kondenzacijskipogon)................................77
Slika52:TEKakanjKombikogeneracijskiblok100MWzimskireim.....................................................................78
Slika53:PlanproizvodnjeelektrineenergijepoblokovimauTEKakanjdo2030.godine........................................81
Slika54:PregledinstaliraneelektrinesnagepoblokovimauTEKakanjdo2030.godine........................................81
Slika55:PregledtoplinskogkonzumapogradovimasamogunouprikljuenjaTEKakanjdo2030.godine..........83
Slika56:PregledtoplinskogkonzumapovarijantamaprikljuenjanaTEKakanjdo2030.godine............................84
Slika57:PregledefikasnostiturbinskogciklusazasluajkogeneracijeblokovaTEKakanj.........................................85
Slika58:ProizvodnjatoplotneielektrineenergijezavarijantugrijanjaKakanjiZenica...........................................88
Slika59:ProizvodnjatoplotneielektrineenergijezavarijantugrijanjaKakanj,ZenicaiSarajevo...........................88
Slika60:Toplotnashematurbinskogciklusabloka5i6TEKakanjsasistemomzagrijaa.........................................95
Slika61:Shemaoduzimanjaparezapotrebevrelovodnestanicedaljinskoggrijanja................................................96
Slika62:Toplinskashemanovoprojektovanogbloka8ukogeneracijskomreimu....................................................99
Slika63:Shemavrelovodnestanicezadaljinskogrijanjeblokova5,6,7i8uTEKakanj..........................................102
Slika64:Uzdunipresjekturbine230MW................................................................................................................102
Slika65:DispozicijaosnovneopremeuTEKakanj....................................................................................................103
Slika66:Padpritiskazasnaguod200MW...............................................................................................................107
Slika67:Padpritiskazasnaguod170MW...............................................................................................................107
Slika68:Dozvoljenipritiskzavisnooddebljinestjenkeimaterijala..........................................................................109
Slika69:Padpritiskazarazliitedimenzijecjevovoda(sastandardnimdebljinamastjenke)...................................109
Slika70:Pijezometrijskidijagramzavarijantusajednompumpnomstanicom........................................................111
Slika71:Pijezometrijskidijagramzavarijantusadvijepumpnestanice...................................................................112
Slika72:Gubicitoplotenatrasiuovisnostiodprenikacijeviitipaizolacije...........................................................114
Slika73:SistemdaljinskoggrijanjauKaknju.............................................................................................................120
Slika74:Trokoviinvesticijeieksploatacijevrelovodazarazliitekombinacijeprenika.........................................125
Slika75:Trokoviinvesticijei40%eksploatacijevrelovodazarazliitekombinacijeprenika.................................126
Slika76:UdiotrokovauinvesticijizavrelovodDN700............................................................................................127
Slika81:Graninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udioO2je6%),zakrutogorivo
zapogoneputeneuradprije27.novembra2003...................................................................................................138
Slika82:Graninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udioO2je3%),zatekuagoriva
zapogoneputeneuradprije27.novembra2003...................................................................................................138
Slika83:UdiouemisijiCO2u1999.godini................................................................................................................147
Slika84:Proizvodnjatoplotneenergije(2014.2042.)..............................................................................................170
Slika85:Potronjauglja(2014.2042.)......................................................................................................................171
Slika86:Finansijskimodel.........................................................................................................................................173
Slika87:TrendkretanjaNPVzbogpromjenaucijenitoplotneenergije(Model1)..................................................178
Slika88:NPVvs.Nivoulaganja(Model1).................................................................................................................179
Slika90:TrendkretanjaNPVzbogpromjenaucijeniuglja(Model2).......................................................................182
Slika91:NPVvs.Nivopromjeneulaganja(Model2).................................................................................................186
Slika93:TrendkretanjaNPVzbogpromjenaucijeniuglja(Model3).......................................................................189
Slika94:NPVvs.Promjenanivoaulaganja(Model3)...............................................................................................193
Slika95:Zahtjevizaprocjenuuticajanaokolinu.......................................................................................................198
Slika96:Proceduradobivanjagraevinskedozvole..................................................................................................211
BOSNAS/ENOVA 8
Slika97:Procedurazaizdavanjeupotrebnedozvole................................................................................................212
Slika98:ShematskiprikaznajvanijihdirektivaizAcquisCommunautairaEnergetskezajednice...........................233
BOSNAS/ENOVA 9
POPISTABELA
Tabela1:Osnovniparametrirazliitihtipovakogeneracijskihsistema.......................................................................17
Tabela2:KarakteristikeTETOZagreb.........................................................................................................................29
Tabela3:KarakteristikeTETOZagreb.........................................................................................................................30
Tabela4:KarakteristikeELTOZagreb.........................................................................................................................30
Tabela5:KarakteristikeELTOZagreb.........................................................................................................................31
Tabela6:KarakteristikeCHPMelnik............................................................................................................................32
Tabela7:KarakteristikeCHP........................................................................................................................................33
Tabela8:TehnikipodacizatoplinarstvoZenice........................................................................................................51
Tabela9:InstaliranetoplotnepodstaniceusistemudaljinskoggrijanjagradaKaknja...............................................53
Tabela10:TehnikipodacizatoplinarstvoKaknja......................................................................................................54
Tabela11:SrednjemjesenetemperatureuZenici(0C).............................................................................................55
Tabela12:Vremenskapodjelapromjenakonzuma....................................................................................................57
Tabela13:SpecifinaiukupnapotronjatoplotneenergijezaKakanj2010.godina...............................................59
Tabela14:Osnovneenergetskeznaajkebloka5.......................................................................................................67
Tabela15:Osnovneenergetskeznaajkebloka6prijerekonstrukcije2011/2012....................................................67
Tabela16:Osnovnekarakteristikebloka8..................................................................................................................69
Tabela17:Osnovnekarakteristikekombiblokanagas...............................................................................................70
Tabela18:PlanproizvodnjeelektrineenergijepoblokovimauTEKakanjdo2030.godine.....................................80
Tabela19:PreglednominalneinstaliraneelektrineitoplinskesnageuTEKakanjdo2030.godine,poblokovimai
ukupno.........................................................................................................................................................................82
Tabela20:RazvojtoplinskogkonzumaprikljuenognaTEKakanjdo2030................................................................83
Tabela21:Distribucijaangairanjapojedinihblokovazapotrebegrijanjado2030.godine(Kakanj+Zenica).............84
Tabela22:ProizvodnjatoplotneielektrineenergijeuTEKakanjdo2030.godine(Kakanj+Zenica)........................86
Tabela23:DistribucijaangairanjapojedinihblokovazapotrebegrijanjauTEKakanjdo2030.godine,varijanta
Kakanj+Zenica+Sarajevo..............................................................................................................................................87
Tabela24:ProizvodnjatoplotneielektrineenergijeuTEKakanjdo2030.godine(Kakanj+Zenica+Sarajevo)........89
Tabela25:Potrebnekoliineugljazaproizvodnjutoplotneenergijedo2030.godine..............................................91
Tabela26:Procjenainvesticionihulaganjaturbinabloka5....................................................................................100
Tabela29:Procjenainvesticionihulaganjazagrijai...............................................................................................105
Tabela30:Preliminarnaanalizaprenikacijevi.........................................................................................................106
Tabela31:Minimalnedebljinestjenkezavisnoodprenikacijeviiklasecjevovoda................................................108
Tabela32:ZapreminavodeucjevovoduizapreminairenjavodepriTsr=112,5C.................................................113
Tabela33:Debljinaizolacijeikoeficijentprovodnostitoplotezarazliitetipoveizolacije.......................................113
Tabela34:RazlikaugubicimatoplotezaizolacijuTip1iTip2.................................................................................114
Tabela35:CijenazanabavkuiinstalacijupredizolovanihcijeviTip1.......................................................................121
Tabela36:Cijenapumpisaibezfrekventneregulacije............................................................................................122
Tabela37:Kretanjebrutoefikasnostiturbinskogciklusablokova5i6uTEKakanjzasluajvarijantegrijanjaKaknjai
Zenice........................................................................................................................................................................128
Tabela38:Kretanjebrutoefikasnostiturbinskogciklusablokova7i8uTEKakanjzasluajvarijantegrijanjaKaknjai
Zenice........................................................................................................................................................................129
Tabela39:Kretanjebrutoefikasnostiturbinskogciklusablokova5i6uzasluajveegangaovanjatoplotnesnage
(varijantagrijanjaKaknja,ZeniceiSarajeva).............................................................................................................130
BOSNAS/ENOVA 10
Tabela40:Kretanjebrutoefikasnostiturbinskogciklusablokova7i8uzasluajveegangaovanjatoplotnesnage
(varijantagrijanjaKaknja,ZeniceiSarajeva).............................................................................................................130
Tabela41:Graninevrijednostivrstihesticazanovapostrojenjasnageiznad50MW........................................136
Tabela42:GraninevrijednostiCOzanovapostrojenjasnageiznad50MW..........................................................136
Tabela43:Graninevrijednostizaemisijeazotnihoksida(NOx)(izmjereneuazotnimdioksidimaNO2)izraeneu
mg/Nm3zapogoneputeneuradprije27.novembra2003...................................................................................138
Tabela44:Graninevrijednostizaprainuizraeneumg/Nm3zapogoneputeneuradprije27.11.2003............139
Tabela45:Graninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udioO2je6%),zakruto
gorivo,zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003....................................................................................139
Tabela46:Graninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udioO2je3%),zatekua
goriva,zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003....................................................................................139
mg/Nm3zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003.................................................................................140
mg/Nm3(udioO2je15%),zagasneturbine,zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003.........................140
Tabela49:Graninevrijednostizaprainuizraeneumg/Nm3(udioO2zakrutogorivoje6%,audioO2zatekuai
gasovitagorivaje3%),zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003...........................................................140
mg/Nm3zapogoneputeneuradprije7.januara2014..........................................................................................144
Tabela53:Graninevrijednostizaprainuizraeneumg/Nm3zapogoneputeneuradprije7.januara2014.....145
Tabela54:Minimalnestopezaodsumporavanjezapostrojenjazagorenvavedenasagorijevanjeputeneuradprije
7.januara2014..........................................................................................................................................................146
Tabela55:BiHenergetskisistemopisgodinjihoptereenja(osnovniscenarij)....................................................148
Tabela56:OdnosiobnovljivihineobnovljivihizvoraenergijeuBiH.........................................................................148
Tabela57:ProjekcijaemisijastaklenikihgasovazaBiHosnovniialternativniscenarij........................................148
Tabela58:Vrijednostiemisijezaodreenekogenerativnesisteme.........................................................................153
Tabela59:Tipinevrijednostiemisijeiztradicionalnihelektrana.............................................................................153
Tabela60:Tipinevrijednostiemisijezaodvojenesistemetoplovodnihiparnihkotlova(t=80%).......................153
Tabela61:Pregledpotronjeenergenatauzenikojtoplani....................................................................................154
Tabela62:StvarnepotronjeenergenatauZenikojtoplaniposezonama..............................................................154
Tabela63:PrimjerelementarneanalizeugaljakoritenihuTEKakanjujanuaru2009.godine...............................156
Tabela64:PotrebezatoplinomKaknjaiZeniceunarednomperiodu......................................................................157
Tabela65:SmanjenjeemisijeCO2poblokovimaiukupnozaperiodod30godina..................................................158
Tabela66:SmanjenjeemisijeSO2poblokovimaiukupnozaperiodod30godina..................................................158
Tabela67:SmanjenjeemisijeNOxpoblokovimaiukupnozaperiodod30godina..................................................159
Tabela68:SmanjenjeemisijaCO2,SO2iNOxpoblokovimaiukupnouzkoritenjeCCGTpostrojenja.....................165
Tabela69:Investicionitroakbezeksproprijacije.....................................................................................................167
Tabela70:Parametrikoritenipriekonomskojanalizi..............................................................................................169
Tabela71:Operativnitrokoviprojekta....................................................................................................................169
Tabela72:Kapitalnaulaganja....................................................................................................................................170
Tabela73:Tabelefinansijskeanalize.........................................................................................................................171
Tabela74:RealnicashflowsaspektavlasnikainvesticijeModel1........................................................................174
Tabela77:Trokovifinansiranjaiotplatniplankredita(milioni)(Model1)...........................................................177
Tabela78:Omjerpokrivenostiduga(Model1).........................................................................................................177
Tabela79:PromjeneuNPVicijeniuglja(Model1)..................................................................................................178
Tabela81:Omjerpokrivenostiduga(Model2).........................................................................................................181
BOSNAS/ENOVA 11
Tabela82:OdnospostotkazaduenjaiNPVa(Model2).........................................................................................183
Tabela83:Odnospostotkazaduenjaiomjerapokrivenostiduga(Model2)..........................................................184
Tabela84:Odnospostotkazaduenjaiomjerakapacitetaservisiranjaduga(Model2)..........................................185
Tabela85:Trokovifinansiranjaiplanotplatekredita(Model3).............................................................................187
Tabela86:Omjeripokrivenostiduga(Model3)........................................................................................................188
Tabela87:OdnospostotkazaduenjaiNPVa(Model3).........................................................................................190
Tabela88:Odnospostotkazaduenjaiomjerapokrivenostiduga(Model3)..........................................................191
Tabela89:Odnospostotkazaduenjaiomjerakapacitetaservisiranjaduga(Model3)..........................................192
Tabela90:PromjeneuNPVuidiskontnojstopi.......................................................................................................193
Tabela91:OdnosfaktoraiskoristivostiiNPVa.........................................................................................................193
Tabela92:PromjeneuinstaliranojsnaziiNPVuza2020.godinu............................................................................194
Tabela93:PromjeneuinstaliranojsnaziiNPVuza2030.godinu............................................................................194
Tabela94:EnergetskirazredipremaenergetskojljestviciodA+doG......................................................................225
BOSNAS/ENOVA 12
StudijaopravdanostisnabdijevanjatoplinskomenergijomizTEKakanjpodrujado/iZenice Finalniizvjestaj
1 UVODNARAZMATRANJA
Ugovorom, broj 01053701/11, koji je zakljuen 15.03.2011. godine, izmeu konzorcija BosnaS
d.o.o. Sarajevo i ENOVA d.o.o. Sarajevo i Javnog preduzea Elektroprivreda Bosne i Hercegovine
Sarajevo(JPEPBIH),JPEPBIHjeiskazalaintereszaistraivanjeiulaganjeuoblastikogenerativnih
postrojenja.
1.1 DEFINISANJEMOTIVA,ZADATAKAICILJEVASTUDIJE
Motivi izrade Studije se klasifikuju u dvije grupe. Prvu grupu motiva ini proirenje mree
snabdijevanja toplotnom energijom podruja do/i Zenice iz TE Kakanj. Drugu grupu ine motivi
uvoenja visokoefikasnih tehnologija u proizvodni portfolio kompanije radi poboljanja okolinskog
aspektaproizvodnjeelektrineitoplotneenergije.
U JP EP BiH se proizvodi do 80% elektrine energije na bazi uglja u TE Tuzla i TE Kakanj, dok se
preostali dio proizvodi u hidroelektranama. Uprkos nekim prednostima koje nudi ovakva struktura
primarnih energenata za proizvodnju elektrine energije (ugalj hidroenergija), kao to je npr.
sigurna opskrba elektrine energije iz termoelektrana na ugalj, realno postoje i nedostaci,
reflektovaniprijesvegakrozvisokevrijednostiemisijaSO2iNOxnapostojeimtermoblokovimaovih
termoelektrana.Nedavnerekonstrukcijeimodernizacijenekihodpostojeihtermoblokovanaugalj
uJPEPBiHrezultiralesuodreenimsmanjenjememisija.Uprkosdosadanjimnaporima,emisijaSO2
iNOx,jouvijekje visoka,aposebno emisija SO2 iNOxizTEKakanj,uprvomreduzbog specifine
tehnologije sagorijevanja u letu sa tenim reimom odvoenja ljake koja neizostavno rezultira
visokimtemperaturamauloitu(oko1500C),kaoivisokogsadrajasumporauugljuzaTEKakanj.
U TE Kakanj vri se, u odreenoj mjeri, kogeneracija elektrine i toplinske energije, ime je
omoguenodaljinskogrijanjegradaKakanj.Zbogogranienjautehnologiji,daljeznaajnijepodizanje
energetskeefikasnostinapostojeimtermoblokovimaTEKakanjrealnojepostiijedinoznaajnijim
proirenjemkogeneracije.
PrioritetnizadatakStudijejedase:
Identifikujepostojeestanjegrijanjanapodrujudo/iZenice;
Ocjeni mogunost/kapacitet postojeih termoblokova TE Kakanj u pogledu proizvodnje i
plasmanatoplotneenergije;
Ocjenimogunost/kapacitetpostojeihrudnikazasnabdijevanjeugljem;
Izradi detaljno tehniko rjeenje za snabdijevanje toplinskom energijom iz TE Kakanj
podrujado/iZenice;
Analiziraokolinskiaspektprojekta;
Izradi preferirano tehniko rjeenje za snabdijevanje toplinskom energijom iz TE Kakanj
podrujado/iZenice;
Izradi ekonomska analiza prema razmatranim opcijama tehnikih rjeenja i analiza
osjetljivostiekonomskihpokazatelja.
Cilj Studije je da se na osnovu pouzdanih i realnih ulaznih podataka i projekcija, na argumentiran

nain,ispita da li jei podkojimuslovimaopravdanosnabdijevanjetoplinskom energijompodruja
do/i Zenice iz TE Kakanj. Studija e izvriti analizu i ocjenu tehnikotehnolokog, ekonomskog i
okolinskogaspekta,uvaavajuiinstitucionalniaspektivaeuregulativu.
Kod izrade i finaliziranja Studije opravdanosti snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj
podruja do/i Zenice, u obzir e biti uzeta postojea Studija grijanja podruja do/i Sarajeva. Po
potrebi,koristiteseidrugidokumenti(tehnikicrtei,studije,elaborati,tehnikespecifikacije,...)
kojeposjedujeJPElektroprivredaBiHd.d.Sarajevo.
1.2 PREGLEDPRAVNOGOKVIRA
Uovomdijelusudatesamoosnovnenapomene,adetaljanpregledpravnogokviradatjeuprilogu1.
Najvei problem sa kojim se suoavaju potencijalni investitori kada pokuaju implementirati svoje
ideje su prikupljanje svih dozvola i odobrenja. Na ovaj nain, sve kompanije zainteresovane za
investiranje ne mogu na jednostavan i brz nain osigurati svu potrebnu dokumentaciju. Ovo
poglavlje sadri pregled pravnog okvira vezanog za dobivanje potrebnih dozvola za ovu vrstu
investicije(okolinskadozvola,urbanistikasaglasnost,graevinskadozvolaiupotrebnadozvola)kao
i analizu zakonodavstva. Kroz analizu pravnog okvira za spomenute dozvole investitor je u stanju
procijeniti vrijeme potrebno za dobivanje svih neophodnih dozvola prema kojem moe planirati
izgradnjuiputanjeupogonpostrojenja.Osimpotrebnogperiodazaizdavanjedozvola,investitore
uistompoglavljunaisvupotrebnudokumentacijukojutrebadapribaviprilikomizgradnje.
StavljenjeakcenatinaanalizuProstornogplanaZenikodobojskogKantonakakobiseuspostavilo
dalijeovajprojekatuskladusadokumentimaprostornogureenjapodrujanakojemsuplanirani
radovinaTEKananjiizgradnjavrelovoda.
U ovom poglavlju analizirana je i Uredbe o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije

(Slubene novine Federacije BiH, br. 36/10 i 11/11). Osim same analize poglavlje sadri prednosti
isporuke, odnosno preuzimanja proizvedene elektrine energije iz OIEiK u mreu, obaveze otkupa
proizvedene elektrine energije iz OIEiK kao i garantovane cijene ne primjenjuju na budui sistem
snabdijevanjatoplinskomenergijompodrujado/iZeniceizTEKakanj.
Osim navedene legislative u ovom poglavlju nalazi se i analiza evropskih direktiva vezane za
kogeneracijuikoritenjeenergijeizobnovljivihizvoraenergije.
2 PREGLED TEHNOLOGIJA I TRENDOVA U OBLASTI KOGENERACIJE I

DALJINSKOGGRIJANJA
2.1 KOGENERACIJA
Uposljednjevrijemeusvijetusepojavljujesveveiintereszatehnologijekojeomugujusimultanu
proizvodnjutoplotneielektrineenergije.SistemikogeneracijeiliCHP(CombinedHeatandPower)
pruaju korisnicima energije, timovima zaduenim za razvijanje zakonskih i regulativnih okvira u
oblasti energije, kao i kompanijama i institutima koji se bave razvijanjem novih tehnologija u
energetici mnoge, prednosti u dostizanju standarda koji se bave pitanjima efikasne industrijske
proizvodnje, zatite okolia i poveanja energetske sigurnosti. Definisanjem pojma distribuirane
proizvodnjeenergije(DistributedGenerationDG1)kaooblastikojauiremsmisluobuhvatalociranje
izvoraenergijeublizininjenihkorisnika,otvorioseprostorzasagledavanjesistemakogeneracijekao
efikasneopcijeurjeavanjuveinekljunihproblemauenergetici.Sistemikogeneracijeosiguravaju
prednosti koje distribuirana proizvodnja energije nosi sa sobom putem simultane proizvodnje
elektrineitoplotneenergije,istovremenopoveavajuiukupnuenergetskuefikasnostsistema.Za
razliku od sistema koji proizvode samo elektrinu ili toplotnu energiju, ovi sistemi proizvode
viestrukekoristiiposjedujupotencijalprimjeneuiremspektruaktivnosti,apoveanaenergetska
efikasnostrezultiraumanjimemisijamanepoeljnihprodukatasagorijevanjanegotojetosluajsa
pojedinanimsistemima.
Prednostisistemakogeneracijepodrazumijevajusljedee:
Osiguravaju simultanu proizvodnju toplotne i elektrine energije, ime se poveava i
energetskaefikasnost;
Mogu biti locirani u blizini korisnika energije. Ovakav poloaj izvora energije drastino
smanjujegubitkekojisejavljajuuprijenosuidistribucijielektrineenergije;
Paralelno uz smanjenje potronje fosilnog goriva, kogeneracija omoguuje redukciju
emitovanjastaklenikihplinovanajedinicuproizvedeneenergije.
Ovi sistemi igraju vanu ulogu u oblasti zatite od klimatskih promjena, koja je jedan od prioriteta
odrivograzvoja.
2.1.1 Principradasistemakogeneracije
Kako je ve reeno, kogeneracija predstavlja proizvodnju razliitih vidova korisne energije, a to su

tipinomehanikaitoplotnaenergija.Mehanikaenergijasemoekoristitizapogongeneratoraza
proizvodnjuelektrineenergije,atoplotnaenergijasemoekoristitizaproizvodnjupare,vreletople
vode,toplogvazduhailiohlaenevodeusvrhuhlaenja.
Kogeneracija pokriva irok spektar tehnologija za namjenu u raznim djelatnostima. Ukupni stepen
djelovanja kogenerativnog postrojenja moe biti do 80%, a katkad i iznad. Tipina mala turbinska
CHPjedinicamoeutedjetioko40%primarneenergijeuusporedbisaklasinomtermoelektranom
sakotlomnafosilnogorivo.
Na slici 1 prikazane su razdvojene sheme konvencionalnog i kogeneracijskog termoenergetskog
postrojenja sa kojih se vide drastine razlike u stepenu iskoritenja primarne energije, sa 67%
odnosno10%gubitaka,respektivno.
1
emsoHadiefendi,AlijaLeki,EminKuli:Kogeneracijaialternativnetehnologijeuproizvodnjielektrineenergije,
BosnaSOilServicesCompany,KonzaltingBiro,Sarajevo,2003
Konvencionalni sistem
Gubici67%
Konvencionalnisistem 33%elektrine
Gorivo proizvodnjeelektrine energije(ilivie)
energije
Kogeneracija
Gubici10%
Industrija
Zakomercijalne
CHP
Gorivo svrhe
sistem
do90%
Sistemdaljinskog
elektrina
grijanja
itoplotna
energija
Slika1:Uporedniprikazkonvencionalnihikogeneracijskihsistema
2.1.2 Osnovnekarakteristikesistemakogeneracije
Izgodineugodinukogeneracijskisistemisesvevienalazeuupotrebi.Nekiodtipovaovihsistema
su trenutno u poetnim fazama komercijalne primjene, dok se komercijalizacija ostalih
kogeneracijskih tehnologija oekuje u narednim godinama. Postoje razliiti koncepti realizacije
procesakogeneracije.Naslici2suprikazanitipovipostrojenjakogeneracije.
Simultanaproizvodnjatoplotnei
elektrineenergije kogeneracija
Protutlanaturbina
Parniciklus
Kondenzacionai/ilioduzimnaturbina
Ciklussaplinskom
Saiskoritenjemtoplote
turbinom
Kombinovani Protutlanaturbina
ciklus:plinskai
parnaturbina Kondenzacionai/ilioduzimnaturbina
Alternativni
Processaparnommainom
procesi
Dizeliplinski
motor Gorivneelije
Vijaneparnemaine
Inovativniprocesi
Ciklussaturbinomnavruizrak
Ciklussainverznomplinskomturbinom
Slika2:Konceptipostrojenjakogeneracije
Prednosti koritenja kogeneracija sa parnom turbinom lee u injenici da se njihovom upotrebom

osigurava visok ukupni stepen energetske efikasnosti. Takoer, u primjeni ovih sistema mogue je
sagorijevati vie tipova goriva. Odlikuju se dugim vijekom trajanja i mogunou podeavanja
izlaznogomjera koliina elektrine i toplotneenergije. S drugestrane,nedostaciovihsistemasu u

vrlosporompokretanju.
Kogeneracijesagasnomturbinomtakoerimajusvojihprednosti.Naime,visokapouzdanosturadu
sistema i niske vrijednosti emisija ispunih gasova ine ove kogeneracije veoma prikladnim za
koritenje.Sdrugestrane,nedostaciovakvihsistemasuupotrebizavelikimpritiscimaulaznoggasa.
Kogeneracije sa kombinovanim ciklusom koriste visokotemperaturne ispune plinove iz plinske

turbine za proizvodnju visokotlane pare u parnom kotlu na ispune plinove. Karakteristike ovog
sistema su visoka iskoristivost elektrine energije i sigurno snabdijevanje toplotnom energijom.
Primjenjujesezaozbiljnijeiveepotroae.
Unovijevrijemesvesuvieuupotrebisistemikogeneracijesamikroturbinom.Njihovakompaktna
izvedba, mali broj pokretnih dijelova, niske emisije ispunih gasova i nepostojanje potrebe za
hlaenjemsistemasamosunekeodprednostiovihsistema.Sdrugestrane,njihovavisokacijenaje
glavni razlog zato ovi sistemi jo nisu u potpunosti prihvaeni od trita. Izvode se sa relativno
niskimkapacitetima,anatritusejavljajuuizvedbamaod30kWdo350kW.
Kogeneracije sa klipnim motorima takoer pruaju niz prednosti u koritenju. Ovi sistemi
kogeneracije imaju visoke stepen efikasnosti generisanja elektrine energije u odnosu na druge
primarne pogonske maine, brzo pokretanje sistema, relativno niska investiciona ulaganja i
mogunost rada pri niskim pritiscima gasa samo su neke od prednosti. Meutim, ovi sistemi
zahtijevaju dosta velike trokove odravanja, ograniena im je primjena u niskotemperaturnim
procesima kogeneracije, posjeduju relativno velike emisija ispunih gasova, imaju potrebu za
hlaenje to zahtjeva instaliranje posebnog dijela sistema za odvoenje toplote i u svom radu
stvarajuniskofrekventnubuku.Ureajiseizvodeuveliinamado65MW.
Najnovije kogeneracijske tehnologije se baziraju na ureajima kogeneracije sa gorivnim elijama u
kojimseenergija skladitenau gorivnojelijipretvarauistosmjernuelektrinuenergiju. Posjeduju
visokstepenefikasnostikonverzijeenergije,vrloniskohemijskoiakustinozagaenje,brzureakciju
na promjene optereenja itd. S druge strane, cijena ovakvih ureaja je jo uvijek visoka, imaju
relativnokratakvijektrajanjaizanjihovradjepotrebnoosiguratipredprocesiranjegoriva,osimako
se ne koristi isti hidrogen. Kapaciteti se kreu od 200 kW do 250 kW to je takoer jedno od
ogranienja u njihovoj primjeni. U sljedeoj tabeli dato je poreenje osnovnih radnih parametara
pomenutihtipovakogeneracije.
Tabela1:Osnovniparametrirazliitihtipovakogeneracijskihsistema2
Motorna
Tehnologija Parnaturbina Dizelmotor Gasnaturbina Mikroturbina Gorivneelije
prirodnigas
Efikasnostel.ciklusa 1547% 2745% 2240% 2245% 1827% 3063%
Kapacitet(MWe) 0,21200 0,035 0,055 1350 0,030,35 0,012
Raspoloivost oko100% 9095% 9297% 9098% 9098% >95%
Radnivijek(sati) >50.000 25.00030.000 24.00030.000 30.00050.000 5.00040.000 10.00040.000
Vrijemepokretanja 1h1dan 10s 10s 10min1h 60s 3h2dan
Pritisakgoriva(bar) <0,35 0,073,1 8,2734,4 2,756,89 0,0343,1
Prirodnigas, Prirodnigas, Hidrogen,
Dizel,procesno Prirodnigas,
Gorivo Svagoriva biogas,propan, biogas,propan, prirodnigas,
ulje biogas,propan
nafta nafta propan,metanol
Nivobuke visok visok visok srednji srednji nizak
Paraniskogi Toplavoda, Toplavoda, Toplota,topla Toplota,topla Toplavoda,para
Oblicitoplotnogizlaza visokog paraniskog paraniskog voda,paraniskogi voda,para niskogivisokog
pritiska pritiska pritiska visokogpritiska niskogpritiska pritiska
Specifinasnagaobjekta
2 >100 3550 3550 20500 570 520
(kW/m )
NOx(kg/MWhukupno) 0,0480,48 1,63,06 0,29 0,09 0,056 0,007

2
CatalogueofCHPTechnologies,U.S.EnvironmentalProtectionAgencyCombinedHeatandPowerPartnership
2.1.3 Kogeneracijasaparnomturbinom
Kogeneracijskisistemzasnovannaraduparneturbineteoretskisesastojiodtriglavnekomponente:
izvor toplote, parna turbina i ponora toplote. Sistem radi prema Rankinovom termodinamikom
ciklusu u njegovim razliitim formama. Toplota se proizvodi u kotlovima koji mogu sagorijevati
gotovosvevrstegorivailinjihovihmjeavina,proizvodeipregrijanuparu.Takoer,umjestokotlova
mogu se koristiti i nuklearni reaktori u istu svrhu. Radne karakteristike ovakvih sistema mogu biti
razliite.Parnaturbinaosiguravaizrazitovisokupouzdanostradaodoko95%savijekomtrajanjaod
25 do 30 godina. Sama instalacija ovih postrojenja traje relativno dugo, 1218 mjeseci za manje
jedinice,do3godinezavelikesisteme.
Kogeneracijski sistemi sa parnom turbinom su najee u upotrebi u industrijskim procesima. Para
odvojena sa turbine se direktno odvodi u proces ili se konvertuje. U industrijskim kogenerativnim
aplikacijama, parne turbine su smjetene u zasebna kuita, i izvedena u jednostepenim ili
viestepenim varijantama. Mogu biti kondenzacione, ovisnoo parametrima pare na izlazu iz kotla.
Turbinemoguraditisakonstantnombrzinomobrtanjausluajupokretanjaelektrinoggeneratoraili
funkcionisatiuiremopsegubrzinazaaplikacijekodrashladnihureaja
Sistemi sa parnom turbinom se primjenjuju u nekoliko izvedbi, koristei razliite tipove parnih
turbina. To su sistemi sa protutlanom parnom turbinom, kondenzacioni sistemi sa parnom
turbinom,isistemisaprimarnomproizvodnjomtoplotneenergijesaibezorganskihfluida.
Kogeneracijskisistemisaprotutlanomparnomturbinom
Ovaj kogeneracijski sistem se po svojoj izvedbi moe smatrati najjednostavnijim od svih. Para
naputaturbinusapritiskomveimilibarjednakimatmosferskom,toovisiokapacitetimasistema.
Takoer, postoji mogunost odvajanja pare sa nekih od meustepena turbine kako bi se koristila
direktno u procesu. Po zavrenom procesu i predaji energije radnom fluidu para se u obliku
kondenzatavraaukotaoiulaziunoviciklus.
Ovakavsistemimasljedeeprednosti:
jednostavnaizvedbaiznekolikokomponenti;
nepostojipotrebazasloenimizvedbamalopaticaturbineuzonamaniskogpritiska;
relativnoniskainvesticija;
smanjenapotrebazavodomzahlaenje;
visokaukupnaefikasnostsistema,zbogtogatonemaotpadnetoploteizkondenzatora;

Slika3:Kogeneracijskisistemsaprotutlanomparnomturbinom
Meutim,ovisistemiposjedujuodreenenedostatke.Jedanodnjihjedasudimenzijeturbinevee
za generisanje istog obrtnog momenta obzirom da se termodinamiki proces odvija pri manjim
razlikamaentalpijapare.
Kogeneracijskisistemisakondenzacionomparnomturbinom
Kodovihsistema,para seodvajasanekogodmeustepenaparneturbine,i to naodgovarajuem

pritiskuitemperaturi.Ostatakparesevodidokondenzatora,gdjesenjenpritisakobaranapritisak
kondenzataodoko0,05baritemperaturuod33C.Nemoguejepronaiprimjenuovojtoplotina
relativnoniskojtemperaturitakodaseonaisputauokolinu.
Odvojena para se takoer moe koristiti za grijanje napojne vode, to poboljava efikasnost
Rankinovog ciklusa, izarad dodatne opremesistema.Uporeenjusaprotutlanimsistemima,ovi
sistemiimaju vee investicijsketrokoveimanjuukupnuenergetsku efikasnostsistema. Meutim,
ovi sistemi pruaju neometanu kontrolu veliine elektrinog izlaza, obzirom da se do odreene
granice,regulacijomtokaparekrozturbinu,moesmanjitiuticajtoplotnogoptereenjanakoliinu
dobiveneelektrineenergije.

Slika4:Kogeneracijskisistemsakondenzacionomparnomturbinom
Jedna od najznaajnijih karakteristika ovih sistema je da je kompletan termodinamiki proces vrlo

osjetljivnapromjenetemperatureokoline.Dabiseovopokazalonaprimjeru,uzmimozareferentnu
temperaturu kondenzata 38C. Ukoliko se vanjska temperatura povea, povea se i temperatura
kondenzata,recimona46C.Ovapromjenauzrokujesmanjenjeukupnesnagenaizlazuizturbineza
6,5%.Slinotome,akosetemperaturakondenzataoborina26Csnaganaizlazuesepoveatiza
9,5%.Ovebrojkesamooslikavajuosjetljivostsistemanapromjenuvanjsketemperature.
Efikasnostkogeneracijskihsistemasaparnomturbinom
Ukupnaenergetskaefikasnostkogeneracijskihsistemasaparnomturbinomjerelativnovisoka(60
85%). Meutim, efikasnost dijela za proizvodnju elektrine energije je dosta niska (1520%) to
rezultira malom udjelu toplotne i elektrine energije (PHR3). Generalno, to je via temperatura
procesnepare,tojemanjaefikasnostdobivanjaelektrineenergije.Elektrinaefikasnostsedonekle
moe poveati poveanjem pritiska i temperature na ulazu u turbinu. U sluaju sistema sa
protutlanomturbinom,kodkojihjekompletnatoplotnaenergijapareprimjenljivaisavkondenzat
semoeponovoiskoristitiuprocesu,bezdodatnoghlaenjaiisputanjatoploteuokolinu,ukupne
energetska efikasnost moe dosei vrijednost i do 85%. Kako je generisana elektrina snaga
proporcionalnakoliinipareuprocesu,iznosPHRparametraostajenepromijenjenusljedpromjena
optereenja. Kod kondenzacionih sistema toplota osloboena u kondenzatoru i predata okolini
uzrokuje niu ukupnu energetsku efikasnost ovih sistema. Glavna prednost ovih sistema je
mogunost u nezavisnoj kontroli nad toplotnim i elektrinim izlazima iz sistema (promjena PHR).
3
PowertoHeatRatioPHR
Sistemi sa primarnom proizvodnjom toplotne energije imaju vrlo nisku vrijednost energetske
efikasnosti u proizvodnje elektrine energije (515%). Ovo je izrazito niska vrijednost, ali se treba
imatiuvidudaseovdjeonadobivaiztoplotekojaseusuprotnomizbacujekaootpadnatoplotau
okolinu.
Emisijeizkogeneracijskihsistemasaparnomturbinom
Emisije iz kogeneracijskih sistema sa parnom turbinom prvenstveno zavise od vrste goriva koja se
koristizasagorijevanjeukotlu.Zasagorijevanjesemogukoristitiraznevrstedostupnihgoriva,kaoi
njihove mjeavine, mada se ovi procesi mogu odvijati i u kombinaciji sa gasnim ciklusima. Emisije
variraju ovisno o vrsti goriva i uslovima u atmosferi. Glavne komponente produkata sagorijevanja
koje se uzimaju u razmatranje su azotni oksidi (NOx), sumporni oksidi (SOx), vrste estice, ugljen
monoksid(CO)iugljendioksid(CO2).
Nitrogen oksid (NOx) predstavlja mjeavinu uglavnom nitrinog oksida (NO) i azotdioksida (NO2).
NOx jedinjenja nastaju na tri naina: termiki NOx, direktni NOx i gorivni NOx. U industrijskim
kotlovimadominantnisutermikiigorivnitipoviNOx.TermikiNOxseformirakadaazotioksigeniz
zraka koji se koriste u sagorijevanju reaguju formirajui NOx. S druge strane, gorivni NOx nastaju
reagovanjemazotaizgoriva,najeenafte,saoksigenomizzraka.Najznaajnijifaktorkojiutiena
stepenNOxemisijajetemperaturaplamenaukotlu,kaoiudjelazotaugorivu.
Emisije sumpornih oksida (SOx) su direktno povezane sa sadrajem sumpora u gorivu. Sumpor
dioksid (SO2) vee skoro 95% emitovanog sumpora, dok 5% se vee u sumportrioksid (SO3). Ovi
oksidisesmatrajuzagaivaimajerreagujusavodenomparomformirajuisumpornukiselinu,koja
imaizrazitokorozivnasvojstva.Odkotlovskihgorivasumporsadreugalj,naftainekitipoviotpadnih
materijalakojisekoristekaogoriva.
Emisije ugljen dioksida (CO2) uzima se u obzir u kontekstu rastuih prijetnji globalnog zagrijavanja
kojenastajeusljedinfracrvene(termike)solarneradijacijesapovrinekojaseapsorbiraodstrane
CO2(idrugihpoliatomskihgasovakaotosuvodenapara,metan,nesagoreniugljikovodiciivolatili)i
uzrokujeporasttemperatureuatmosferi.KoliinaemitovanogCO2jeufunkcijisadrajakarbonau
gorivuiefikasnostisistema.
2.1.4 Kogeneracijasakombinovanimciklusom
Kombinovani ciklusi su sistemi koji se sastoje od dva termodinamika ciklusa, koji su spojeni
zajednikimradnimfluidomiradenarazliitimtemperaturnimnivoima.Visokotemperaturniciklus
(topping ciklus) oslobaa toplotu, koja se prihvata i dalje koristi u niskotemperaturnom ciklusu
(bottoming)zaproizvodnjudodatneenergijepoveavajuienergetskuefikasnost.Razlikujusedvije
vrstekombinovanihsistema,itosu:
KombinovanisistemisaJouleRankinovimciklusom;
KombinovanisistemisaDieselRankinovimciklusom.
KombinovanisistemisaJouleRankinovimciklusom
Kombinovani sistemi sa JouleRankinovim ciklusom su kombinacija gasne i parne turbine. Jedan

takavsistemjeprikazannasljedeojslici.

Slika5:KombinovanisistemisaJouleRankinovimciklusom
Maksimalna mogua temperatura pare koja se generie na ovaj nain, bez dodatnog sagorijevanja
goriva,je2040Cniaodtemperatureispunihgasovaizgasneturbine,analazisenapritiskuod80
bar.Usluajevimakadsupotrebniveipritisciitemperatureparekoristesedodatnigorionicikako
bipovealitemperaturuispunihgasova.Obino,nemapotrebezaubacivanjemdodatnogzrakaza
sagorijevanje, jer ispuni gasovi sadre relativno visoku koncentraciju oksigena (1516%). Sa
dodatnim zagrijavanjem, temperatura pare moe dostii 540C i pritisak vei od 100 bar. Dodatno
zagrijavanjenesamodapoveavakapacitetsistemavepoveavanjegovuefikasnostprismanjenom
optereenju. Izvorno, sistemi sa kombinovanim ciklusima su bili konstruisani sa srednjim i velikim
kapacitetima(20400MW).
Posljednjih godina su se poeli primjenjivati mali sistemi (415 MW). Stepen koncentracije snage
(snagapojedinicizapremine)kombinovanihciklusajeveinegozaobinugasnuturbinu(Jouleove
ciklus) ili parnu (Rankinov ciklus). Takoer, sva goriva koja se koriste kod gasnih turbina mogu se
koristiti i u kombinovanim ciklusima. Kombinovani sistemi su dosta pouzdani. Moe se raunati sa
8085%pouzdanostiuradu,prosjenomgodinjomdostupnostiuraduod7785%ivijekomtrajanja
od1525godina.Elektrinaefikasnostovihsistemasekreeod3545%,ukupnaefikasnost7088%,
dokjeudjelPHR0,62,0.Elektrinaefikasnostsemoedodatnopoveavatiprimjenomistovremenih
kombinovanihciklusakojiproizvodesamoelektrinuenergiju.Kodovihsistemaelektrinaefikasnost
jeoko60%.Meutim,ovisistemiseneubrajajuusistemekogeneracije.
2.2 DALJINSKOGRIJANJE
Pojamdaljinskoggrijanjasekoristikodsistemagrijanjakodkojihseumjestocentralnekotlovniceza
centralno grijanje pojavljuje predajna stanica, odnosno kuna toplotna stanica, u koju se toplota
dovodi iz udaljene gradske toplane ili termoelektranetoplane. Takve stanice znatno su manje od
kotlovnica. Izvedba stanice zavisi od fluida za transport toplote i vrste mree daljinskog grijanja.
Mree daljinskog grijanja su zatvorene mree izolovanih cijevi koje mogu biti niskog pritiska (za
snabdijevanje toplotom na podruju manjem od 1 km2) i mree visokog pritiska, a koriste se za
prenostoplotneenergijeodizvoratoplotedopotroaa.
Osnovnapodjelamreadaljinskoggrijanjajeizvrenapremavrstimedijakojiprenositoplotu,itona:
Parovodnamreadaljinskoggrijanja;
Toplovodnamreadaljinskoggrijanja.
Parovodna mrea daljinskog grijanja ranije se ee koristila, a sastoji se od jednog parnog voda i
jednogkondenzacijskogvoda.Nedostatakpareje uveemgubitkutoplote zbogvie temperature,
tosmanjujetoplotnuefikasnostitakoeruzrokujemanjekoliineproizvedeneelektrineenergijeu
kogeneraciji.Pritisakparemreeniskogpritiskaiznosido2bar,aumreivisokogpritiskado12bar.
U predajnoj stanici priguuje se pritisak pare, a tu je takoer i mjerna blenda u parnom vodu ili
brojiloukondenzacijskomvodu,radiobraunavanjaisporuenepare.Kunatoplotnastanicamora
imatiizmjenjivatoploteradipredajetoplotesistemutoplovodnoggrijanja,terazdjelniisabirnivod
scirkulacijskompumpom.Brzinaparezavodovesrednjeginiskogpritiskajeizmeu30i50m/s.
Kod toplovodnih mrea daljinskog grijanja u niskotlanim mreama polazna temperatura iznosi do
110C, a povratna je 70C. Kuna toplotna stanica prikljuuje se najee direktno (uz mijeanje s
povratnomvodom).Danassezatransporttoploteuglavnomkoristedalekovoditople(vrele)vodes
temperaturom vode 130/70C (polazna temperatura 130C, povratna temperatura 70C) ili s
temperaturom180/50Citos 2 ili 3cijevi.Kuna toplotna stanica prikljuujeseindirektno (preko
izmjenjivaa toplote) ili direktno uz mijeanje (ako grijala mogu podnijeti prekoraenje pritiska).
Danas je i kod direktnog prikljuivanja uobiajeno koritenje vlastite (kune) cirkulacijske pumpe.
Dalekovodi tople vode imaju centralnu regulaciju polazna temperatura se prilagoava
meteorolokim uvjetima, a reguliu se i pritisak i protok. Minimalna polazna temperatura
dvocijevnogvrelovodaiznosi70Czbogzagrijavanjapotronetoplevode.Trocijevnivrelovodiimaju
jednu polaznu cijev za grijanje i jednu s konstantnom temperaturom (90100C) za zagrijavanje
potronetoplevodeizaklimaureaje,tezajednikupovratnucijev.Predajnastanicaimaureajza
priguivanjepritiskaieventualnobrojilozaisporuenutoplotu.
Takoerpostojiimogunostkoritenjauljazaprijenostoplote koddaljinskoggrijanja,aliiakoona
imaju vei toplotni kapacitet od vode, dosta su skupa i negativno utiu na okoli. Shema sistema
daljinskoggrijanjajeprikazananasljedeojslici.

toplana vrelovod potroai
Slika6:Shemasistemadaljinskoggrijanja
U Evropi, daljinsko grijanje se uveliko koristi kao siguran, ekonomian i ekoloki prihvatljiv nain
grijanja. Na primjer u Danskoj, daljinsko grijanje pokriva oko 60% ukupnih potreba za grijanjem.
Studije su pokazale da daljinsko grijanje iz kogeneracijskih postrojenja ima najniu stopu ugljinog
zagaivanjaodbilokojegdrugogsistema.
2.2.1 Dimenzionisanjevrelovoda
Minimalniprenikcijeviseodreujepokriterijuraspoloivogpadapritiska.Ukolikosuveenazivne
veliinecijevi,dozvoljenajeveabrzinavode.Prosjenabrzinavodezamanjevrelovodeiznosi0,5
m/s pri manjim i 4 m/s pri veim prenicima. Pri veim brzinama mogu da se pojave umovi kao
smetnje, prije svega u razvodnoj mrei, a zatim i u vodovima u zgradama ukoliko se koristi sistem
direktnog izmjenjivanja toplote. Cjevovod treba dimenzionisati tako da na kraju mree i na mjestu
najnieg pritiska postoji razlika izmeu polaznog i povratnog voda dovoljna za kunu podstanicu
(izmjenjivakupodstanicu).
Optimalni prenik cijevi se odreuje prema kriteriju ekonominosti, uzimajui u obzir trokove
investicija (ukljuujui cijevi, izolaciju, pumpne stanice, tip rova), trokove eksploatacije i budui
porastcijena.
Za transport grijnog medija koriste se skoro iskljuivo eline cijevi. Samo pri nekim postupcima
postavljanjacjevovoda,itozamaleprenike,mogudasekoristeplemenitielici,bakarilisintetiki
materijali.
Mogusekoristitiavneilibeavnecijevi.elinecijevisespajajuzavarivanjem.Dimenzijebeavnih
cijevi su utvrene prema DIN EN 10220, a materijali prema DIN 1629 i 17175. avne eline cijevi
mogu da imaju uzduni pravolinijski ili spiralni av. Dimenzije su date prema DIN EN 10220, a
materijalipremaDIN1626i17155.
DebljinazidaelinecijeviodreenajeuDIN2413.Priutvrivanjudebljinezidatrebauzetiuobzir
optereenjakojanastajuuslijedunutranjegpritiskaiirenjacijevnogsistemaizmeuvrstihtaaka.
Uopeno, pored elinih cijevi, za sisteme daljinskog grijanja koriste se i polietilenske (PE) cijevi.
Proizvodnja PE cijevi je ist proces koji ne teti okoliu. Ne ukljuuje koritenje bilo kakvih rizinih
materijalanitibilokakvetetneemisije.Visokehigijenskeosobineovogmaterijalasupotvreneod
strane javnih zdravstvenih servisa veine zemalja svijeta. PE cijevi ne nakupljaju koroziju niti bilo
kakvenaslage.OdostalihprednostiPEcijevnihsistemamogusenavestiodlianvijektrajanja(ido
100godina)imogunostkoritenjamodernihtehnologijakojeomoguavajupostavljanjeiopravku
cjevovodabezoteenjaokolineipromjenereljefa.Vanojenapomenutidaseplastinecijevimogu
reciklirati i da je veina proizvoaa cijevi u evropskim zemljama otvorila pogone za reciklau
koritenihcijevi.
HDPEcijevisuuglavnomnamijenjenezanietemperature(do95C)ipritiskedo16bar.Natritu
semogunaiiproizvoaikojigarantujudozvoljenipritisaksvojihcijeviod25bar,paakiod40bar.
NedostatakHDPEcijevijedapritisakkojiovavrstacijevimoepodnijetibrzoopadasapoveanjem
temperature,tesezbognavedenognekoristizamagistralnevrelovode.
2.2.2 Cijevistoplotnomizolacijom
Sistem vrelovoda i toplovoda s odgovarajuom opremom je sastavni dio postrojenja za isporuku

energije. U mreama za daljinsko grijanje javljaju se gubici toplote koji se u znatnoj mjeri mogu
smanjitipomoutoplotneizolacije.Postavljanjetoplotneizolacijevriseprijesvegaizekonominih
razloga.Trebauporeditiminimumukupnihtrokovasatrokovimautedekadaseprimjenitoplotna
zatita. U prosjeku, gubici toplote u distributivnoj mrei daljinskog grijanja su nii od 10% energije
kojasetransportujecijevima.
Za vrelovode i toplovode u pravilu se koriste predizolirane cijevi. Sastoje se od elinih cijevi,

izolacionogslojaivanjskogkuita.Njihovaglavnasvrhajeodravanjetemperaturefluidaucijevima.
Najee se koriste cijevi s jednim slojem izolacije, a u zadnje vrijeme u Evropi sve popularnije
postajekoritenjedvijecijevikojesuizoliraneunutaristogkuita.
ProizvoaiisporuilaccijevimoraposjedovaticertifikatekvalitetaISO9001iISO14001,amaterijal
moraodgovarativaeimnormamaEN253,448,488i489.Premaovimstandardimaispitujusesvi
aspekti pojedinanih komponenti (izolaciju, vodootpornost, otpornost na pritisak), a onda se
cjelokupan zavren sistem podvrgava na 5 vrlo strogih testova: aksijalno i tangencijalno smiue
naprezanje, starenje, puzanje i udarna vrstoa. Kvalitet elika treba zadovoljavati EN 10088
standard.Odstupanjeprenikacijevinakrajevimakojisezavarujunesmijeprelaziti1mm.
Kao izolacioni materijal se najee koristi poliuretanska pjena s koeficijentom toplotne

provodljivosti k=0.0240.033 W/mK pri srednjoj temperaturi od 50C. Poliuretanska pjena je
sastavljenaiz3komponente:poliol,izocianaticiklopentan,kojasedobivamijeanjemidoziranjem
podvisokimpritiskom.Ostalimaterijalikojisemogukoristitizaizolacijusu:mineralnavuna,staklena
vuna, fleksibilne elastomjerne pjene, vrste (fenoline, PIR ili PUR) pjene, polietilen i silikonski
aerogel. Cijevi sa izolacijom od staklene vune i limenog pokrivaa nisu praktine za podzemnu
instalaciju jer zahtijevaju betonski kanal. U sluaju da se instaliraju bez kanala, moe doi do
penetracijevodeunutarzatitnoglimaioteenjacijevizbogkorozije.
Izolacioni materijal ne smije mijenjati hemijske i fizikalne osobine tokom vremena i zbog
temperature. Ne smije postojati mogunost hemijske reakcije izmeu cjevovoda i izolacionog
materijala i ne smije se lijepiti na cjevovod tokom vremena. Ne dozvoljava se zajednika izolacija
cijevi koje imaju razliite temperature. Kod ravanja i odvajanja izolacija ne smije biti prekinuta.
Prirubnice,armaturaiostalaopremanacjevovodutrebajubitiizolovani,alisamogunouskidanja
prilikompopravkiiradova.
Vanjskokuitesenajeesastojiodpolietilenavisokegustoe(HDPE).Proizvodnjaizolovanihcijevi
zadaljinskogrijanjeuEvropskojUnijijeregulisanastandardomEN253.PremaEN253,zahtjevkojise
postavljapredproizvoaejedacijevimorajupodnositikonstantnurednutemperaturuod130Cu
trajanjuod30godina,odravajuitoplotnuprovodljivostmanjuilijednaku=0,033W/mK.Predlae
seugradnjapredizolovanihcijevisaindikatorimacurenja(dvijeiceZn+Cu),aobaveznajeugradnja
termoskupljajuihspojnicanamjestimaspajanjapredizolovanihcijevi.
Smanjenjegubitakatoplote,posebnonavelikimudaljenostima,imaznatanpozitivanekolokiuticaj.
Nove tehnologije koje predlau upotrebu nepropusne barijere dovode do znaajnih smanjenja u
emisijama CO2. Gasovi koji omoguavaju da toplotna provodljivost izolacije bude smanjena, ostaju
unutar zatitne HDPE cijevi i ne isputaju se u zemlju i atmosferu. Takoer, zatitna cijev i
nepropusna barijera ne dozvoljavaju penetraciju nitrogena i oksigena iz zemlje ili zraka. Sve ovo
omoguavadaPURpjenakojasekoristizaizolacijunepropadaiizdriupotrebniradnivijekod30
godina.

Slika7:IzolovanecijevisistemadaljinskoggrijanjaWarwickuniverziteta,VelikaBritanija

Slika8:Cijevisistemadaljinskoggrijanja
Izolovani vrelovodi su uglavnom sastavljeni iz cijevi duine 6, 12 ili 16 metara. Efikasni radni vijek
vrelovodne mree daljinskog grijanja se predvia na 2530 godina, nakon ega se cijevi trebaju
zamijeniti.

Slika9:CijevnjemakogproizvoaaLyondellBasell
2.2.3 Instalacija
Vrelovodnamreasepostavljapodzemnourovu(nadubiniod0,51m)beskanalnoilikanalno,au
izuzetnim sluajevima i nadzemno. Trasa vrelovoda se odreuje na osnovu raspoloivih podataka
generalnog plana, plana detaljne regulacije grada/podruja i na osnovu programa toplifikacije
grada/podruja, a kapacitet na osnovu toplotnih gubitaka objekata du trase uz odgovarajuu
rezervuzamogueizmjeneplanova.
Vrelovodsepostavljauzemljanomrovunaposteljiciseparisanogpijeska(vaizapredizolovanecijevi
na novim trasama mree). U izuzetnim prilikama dozvoljeno je polaganje instalacije na sloju
separisanog pijeska u postojeim armirano betonskim kanalima samo onda kada je rije o
rekonstrukcijipostojeeinstalacije.
Rovovezapolaganjecjevovodatrebadaizradiosposobljenopreduzeeizoblastiniskogradnje,u
skladu sa odredbama standarda DIN 18300 i EN 805:2000, tj. Zakona o planiranju i izgradnji, a
zagrtanjerovatrebadaseizvriuskladusaodjeljcima3.10.i3.11.,standardaDIN18300.Dimenzije
rovazarazliiteprenikecijevidatesunaslici10.
B = x Da + (x + 1) M m [ ]
B
M Da M Da M
100 mm
Da
Da M Da M Da M Da M Da M
90 - 140 150 280 - 355 300 560 - 630 500 800 - 900 700 1200 - 1300 900
160 - 250 200 400 - 500 400 670 - 710 600 1000 - 1100 800
Slika10:Tipinedimenzijerovazarazliiteprenikecijevi
Rovovitrasevrelovodamogubitiizraenisanagnutimiravnimbonimstranamazavisnooddubine
kanala. Osiguranje i razupiranje rovova treba obezbijediti u skladu da standardom DINu 4124,
odjeljak4.1.do4.3.
Kompenzacija toplovoda vri se kompenzacionim lirama, samokompenzacijom ili u izuzetnim

sluajevima aksijalnim kompenzatorima, odnosno tamo gdje nije mogue primijeniti
samokompenzaciju.
Nakompenzacionimliramapredizolovanogcjevovoda,obaveznajeugradnjakompenzacionih
jastuka,premadetaljusaslike11.
DETALJ POSTAVLJANJA ELASTINIH JASTUKA

NA LUKOVIMA

Slika11:Kompenzacijskijastuk
2.2.4 Opremaiarmatura
Zakrivineikoljenasekoristestandardnikomadi.Ukolikoseistiizraujuzavarivanjem,obaveznaje
radiografskailiultrazvunakontrolazavara.
Zaizborarmaturejemjerodavanradnipritisakitemperatura.Priizborupregradnearmaturebirase
onasnajmanjimotporom.Silazatvaranjaiotvaranjanesmijeprei300N,aakoprelazipotrebnoje
koristitiarmaturuspogonomprekoreduktora.Smjerokretanjakodzatvaranjatrebadajeudesno.
Vrijemezatvaranja,tj.brzinazatvaranja,birasetakodaseniumreiniukuniminstalacijamane
pojavljujunedozvoljenesilepritiska.
Kod elemenata za ugradnju u cjevovod se trebaju koristiti samo prirubniki spojevi. Odgovarajue
prirubnice se primjenjuju za odgovarajuu armaturu i opremu cjevovoda. Proraun prirubnica se
obavlja prema DIN 2005. Za ureaje za zatvaranje i povratne ventile vrelovoda kao materijal se
primjenjujesamoelinilimililivenoeljezo.
Kaomaterijalzazaptivanjeprimjenjujeseklingeritilimaterijalistevrijednosti.Prijepostavljanjase
premazujegrafitnompastomilimanganovimkitom.
Na glavnom vodu daljinskog grijanja treba predvidjeti mogunost zatvaranja cjevovoda da bi se

olakalonaknadnopravljenjeprikljuakaogranakailislinihradova.Nakarakteristinimmjestima
na magistralnim vrelovodima treba predvidjeti pregradne organe sa elektromotornim pogonima i
daljinskimupravljanjem.Instalacijasevriutzv.komoramakojeobezbjeujuventilaciju.
Na odgovarajuim mjestima je takoer potrebno predvidjeti mjesto za mjerne ureaje (protok,

pritisak, temperatura), kao i kablove za daljinski prenos mjernih vrijednosti. Zaporni organi sa
predizolacijomzaodzraivanjeiodmuljivanjeseprojektujuiizvodeiskljuivouahtovima,shodno
EN488.
2.2.5 Veliinasistema
Sistemidaljinskoggrijanjasemogudostarazlikovatiuveliini,odpokrivanjaitavihgradovamreom
primarnihcijevivelikogprenikakojesepovezujunasekundarnecijevi,akojesedaljepovezujuna
tercijalnecijevikojepovezujunekolikodesetakakua.
2.2.6 Skladitenjetoplotneenergije
Spremnicitoplotesemogupostavljatiunutarsistemadabipokrilizahtjevezavrnimoptereenjima.
Skladitenje toplotne energije obuhvata odreeni broj tehnologija kojima se toplotna energija
akumulira u spremnike vrele vode za kasnije koritenje i balansiranje dnevnih i nonih toplotnih
potreba. Toplotni spremnici mogu bili kapaciteta od nekoliko sati pa sve do dnevne vrijednosti
potrebneenergijegrijanja.
2.2.7 Pumpnestanice
Pumpne stanice sistema su sastavni dio svakog vrelovoda i postavljaju se na odgovarajuim

rastojanjimasciljemolakavanjacirkulacijevrelevodeusistemu.Usistemimadaljinskoggrijanjase
koriste centrifugalne pumpe koje se pokreu se elektromotorima. Predlae se koritenje manjih
pumpi postavljenih na rastojanjima do 15 km. S poveavanjem kapaciteta pumpi i rastojanja
poveavajuseigubici.
Obaveznojeodravanjestatikogpritiskauzatvorenomsistemudaljinskoggrijanja,kaoosiguranje
isparavanjaprivisokimpolaznimtemperaturamavode.Ovosevriposebnimureajimautoplanama
itouvrijednostimaod4do6bara.
2.2.8 Izmjenjivakepodstanice
Prijenos toplote sa primarnog (vrelovodnog) na sekundarni (toplovodni) sistem se vri u

izmjenjivakim podstanicama. Glavni dio podstanice je izmjenjiva toplote, ali se instaliraju i
regulacioni ventili, pumpe, ekspanzione posude, termometri, manometri i mjera utroka toplotne
energije.Ovimkomponentamasevriregulacijapritiskaitemperaturevodezaunutranjeinstalacije
u objektu u zavisnosti od ulaznih parametara u vrelovodu, konfiguracije terena, visine objekta i
vanjsketemperature.

Slika12:Shematipineizmjenjivaketoplotnepodstanicesaregulacijom
2.2.9 Mjerenjeutroenetoplotneenergije
Utoplotnojpodstaniciseinstaliramjerautrokatoplotneenergije.Komponentemjeraasu:senzor
protoka,temperaturnesondeikalkulatorutroeneenergije.Senzorprotokamjeriprotokvodekoja
cirkulie u sistemu za daljinsko grijanje. Temperaturne sonde mjere temperaturu polaza i
temperaturu povrata na primarnoj strani. Bazirano na oitanju senzora protoka i temperaturnih
sondi, kalkulator obraunava ukupnu predanu toplotnu energiju potrebnu za grijanje

prostora/zgrade. Kalkulator vri korekcije mjerenja uzimajui u obzir gustou vode i specifinu
toplotukojaodgovaratemperaturimedija.
2.2.10 Pouzdanostsistema
Daljinsko grijanje je veoma pouzdano. U velikim sistemima daljinskog grijanja, do prekida u radu
moe doi samo u izuzetnom sluaju kada doe do oteenja u razvodnom cjevovodu i prateim
radovimakojisuprouzrokovanitomtetom.Uprosjeku,periodbezgrijanjanijenikadduiodjednog
sata.Zbogtogasemoereidajepouzdanostsistemadaljinskoggrijanjaskoro100%.
2.3 PREGLEDSLINIHPROJEKATA
Iakojevrlotekopravitiporeenjasistemadaljinskoggrijanja,jerjesvakizasebespecifian,ilipo
razlozima gradnje, pristupu rjeavanja problema, nainu i izvorima finansiranja, nainu dobivanja
dozvola gradnje, porijeklu opreme i materijala, porijeklu izvoaa radova, ponaanju kupaca i sl, u
nastavku je dato nekoliko regionalnih projekata koje imaju sline karakteristike i pokazali su se
uspjenimukogeneracijskomsnabdijevanjugradovatoplinskomenergijom.
2.3.1 Zagreb,Hrvatska
Grijanje grada Zagreba se vri pomou dva kogeneracijska postrojenja: TermoelektraneToplane

Zagreb (TETO Zagreb) i ElektraneToplane Zagreb (ELTO Zagreb). Magistralni parovod je pod
pritiskomod17barinatemperaturi300C.Kratakpregledikarakteristikesvakogodnjihjedatu
nastavku.
2.3.1.1 TETOZagreb
TermoelektranaToplana Zagreb (TETO Zagreb) je termoelektrana namijenjena simultanoj

proizvodnji elektrine i toplotne energije. Opi podaci i karakteristike TETO Zagreb su prikazene
ispod.
Opipodaci:
poloaj:Zagreb,itnjak
tip:kogeneracijaelektrineitoplotneenergije
ukupnasnaga:440MWe/850MWt
proizvod:elektrinaitoplinskaenergija
Koritenjegoriva:
g1:Prirodniplin
g2:Ekstralakoloivoulje
g3:Tekoloivoulje
Tabela2:KarakteristikeTETOZagreb
Prosjekod
Godinjaproizvodnja 2009 2010
2002
Toplinskaenergija 3.213,769GJ 3.116,581GJ 939.610MWh
Tehnolokapara 253.616t 251.448t 256.889t
Elektrinaenergijaprag 1.358GWh 1.553GWh 2.028GWh
Tabela3:KarakteristikeTETOZagreb
godina
Snagaproizvodnihjedinica tip gorivo
izgradnje
blokC 120MWe/200MWt toplifikacijskiblok g1ig2 1979
blokD 58MWt pom.ParnakotlovnicaPK3 g1ig3 1985
blokE 58MWt vrelovodnikotaoVK3 g1 1977
blokF 56MWt vrelovodnikotaoVK4 g1 1978
blokG 116MWt vrelovodnikotaoVK5 g1ig3 1982
blokH 116MWt vrelovodnikotaoVK6 g1ig3 1990
208MWe/140MWt kombikogeneracijskibloksdvije
blokK g1ig2 2003
(71+71+66MWe) plinsketurbine
112MWe/110MWt kombikogeneracijskibloksajednom
blokL g1 2009
(75+37MWe) plinskomijednomparnomturbinom

2.3.1.2 ELTOZagreb
ElektranaToplanaZagreb(ELTOZagreb)sastojiseizstaroginovogpostrojenja.Staridiopostrojenja
sesastojiodtrivisokotlanakotlakojiparomsnabdijevajudvijeparneturbinesnaga12,5i30MW,
teodjednogniskotlanogkotlakojiproizvodiindustrijskuparuitrivrelovodnakotlazagrijanjetople
vode.
Novi dio se sastoji od dva plinskoturbinska agregata, svaki snage oko 26 MW, s pripadajuim
kotlovimanaispunegasovezaproizvodnjuindustrijskepareizadogrijavanjetoplevode.Kotloviu
sklopustarogdijelapostrojenjakoristetekolouljeizemniplinkaopogonskogorivo,dokplinsko
turbinski agregati koriste iskljuivo zemni plin kao gorivo, uz moguu upotrebu lakog lo ulja kao
rezervnoggoriva.4,5
Opipodaci:
poloaj:Zagreb,Trenjevka
tip:kogeneracijska
proizvodnja:elektrineitoplotneenergije
ukupnesnaga:88.8MWe/439MWt+160t/h
Koritenjegoriva:
g1:Prirodniplin
g2:Tekoloulje
Tabela4:KarakteristikeELTOZagreb
Godinjaproizvodnja Prosjekod
2009 2010
(predanonapragu) 2002
Ogrijevnatoplina 617.227MWh 2.209.068GJ 647.865MWh
Tehnolokapara 454.293t 1.085.985t 348.375t
Elektrinaenergija 391.157GWh 353GWh 369GWh
Prosjenaiskoristivost
H=76,04%
postrojenja
4
Bogdan, erman N, BaburiM: Mogunostoptimiranja pogona ELTO Zagreb,Centar za transfer tehnologije d.o.o.,
Fakultetstrojarstvaibrodogradnje,Zagreb,2001.
5
RekonstrukcijatoplinskogsustavazapripremuvrelevodeupogonuElektranaToplanaZagreb,ATEnekod.o.o.,Zagreb,
2001.
Tabela5:KarakteristikeELTOZagreb
Snagapo godina
tip gorivo
agregatima izgradnje
11MWe toplifikacijskiblok g1ig2 1970
30MWe toplifikacijskiblok g1ig2 1980
kombikogeneracijskibloksdvije
2x23,931MWe g1 1998
plinsketurbine
64MWt pomoniparnikotao g1ig2 1971
116MWt vrelovodnikotao g1ig2 1991
116MWt vrelovodnikotao g1ig2 2010
2.3.2 Be,Austrija
NajveisistemdaljinskoggrijanjauAustrijisenalaziuBeu(FernwrmeWien)injimeupravljaWien
Energie Group, s dosta manjih sistema u pogonu irom zemlje. Wien Energie Fernwrme ima dva
podrujadjelovanjakojisemeusobnonadopunjuju.Jedanodnjihjeodlaganjeotpadasgradskog
podruja Bea (oko 900.000 tona godinje), dok je drugi snabdijevanje klijenata toplotom to je
efikasnije, jeftinije i sigurnije mogue. Tu je takoer ukljueno i iskoritavanje otpadne toplote iz
generirajuih stanica irom grada i njeno ubacivanje u mreu daljinskog grijanja, to rezultira
utedom energije kao i poboljanjem zatite okoline. Ovakav princip sistema daljinskog grijanja je
poznatkaoBekimodel.
Tokom2007/08.poslovnegodineprodatojeukupno5.636GWhza292.000privatnadomainstvai
3.561GWhza5.809 veihklijenataukljuujui kole,muzeje,vladinezgrade i hotele. Odukupnog
iznosaprodaneenergije,95,9%dolaziizprikupljenogotpadaiotpadnetoplote.Trivelikaopinska
odlagalita otpada obezbjeuju 27% ukupne koliine goriva za proizvodnju 116 GWh elektrine
energijei1.220GWhtoplote.Otpadnatoplotaizraznihtvornicaini68,9%ukupnetoplote,dokse
preostalih4,1%proizvodipomoukotlovanafosilnogorivo.U2006.godinizapoetajeproizvodnja
toploteipomoubiomase.
Trenutnoseradiremontpostojeekogeneracijetoerezultirativeomefikasnouobezbjeujui
dodatnih 100 MW kapaciteta daljinskog grijanja. Projekat ukljuuje i geotermalni izvor koji je u
mogunostiobezbijeditido50MWdodatnesnage.
injenicepokazujudajebekatoplanamnogopostiglaudosadanjemrazvojuupogleduokolinske
zatite. Od 1990. godine emisije CO2 su sniene sa 168 kg/MWh na 130 kg/MWh, uglavnom kroz
poveanokoritenjeprirodnoggasaikogeneracije,kaoipoveanjemefikasnostipostrojenja.
Slika13:BekatoplanaFernwrmeWien
U ostalim dijelovima Austrije su konstruisani noviji sistemi daljinskog grijanja na biomasu ili
kogeneracijskapostrojenjanabiomasukaotosuonaugradovimaMdlingiBaden.
2.3.3 Prag,ekaRepublika
Najvei sistem daljinskog grijanja u ekoj Republici se nalazi u Pragu i njime upravlja kompanija
Prask teplrensk. Sistem opsluuje 265.000 domainstava grada Praga i oblinjeg grada
Neratovice,kaoimnogetvornice,institucijeiposlovneobjekte.Sistemseidaljeplaniraproirivati
kakobiobuhvatiojonekaokolnapodrujaipodrujadutrasecjevovoda.
Osnovnadjelatnostkompanijejeproizvodnjatoplotneielektrineenergijekojasezatimubacujeu
distribucijskisistemgradaPraga.Naraspolaganjusuim50izvoratoplote,toplovodnamreaukupne
duine1.365,50km,prikazananadonjojslici,i2988transferstanica.
VanijekarakteristikesistemadaljinskoggrijanjaPragasu:
Tabela6:KarakteristikeCHPMelnik
Medijzatransporttoplote vrelavoda(nanekimdijelovimaido140C)
Pritisakucjevovodu 2,45MPa
Kapacitetsistema 1963MW
Instaliranasnaga 480MW
Dostupnasnaga 350MW
Duinasistema 63,6km(odTEMelnikdomjestaModrany)
Udiotoploteproizvedenekogeneracijom 83%

Slika14:MreasistemadaljinskoggrijanjaPragasnavedenimgodinamaputanjauradpojedinihogranakai
vrijednostimainvesticija(1bnCZK=1000mCZK=79,6milionaKM)
2.3.4 Kratakopisglavnihpostrojenja
TE Melnik I se nalazi oko 35 km sjeverno od centra Praga. 35% toplotne energije se kogenerira
zajedno s elektrinom energijom u postrojenju Melnik I s termoblokovima na ugalj pri emu su
emisije znatno smanjene. Prema tome, zahvaljujui proizvodnji toplote na jednom mjestu i veoj
udaljenostiodgradaPraga,umjestovelikogbrojamalihlokalnihkotlovnicasniskimdimnjacimakoje
su uglavnom zagrijavale po samo jednu zgradu poveavajui nivo smoga, postignuta je znatna
redukcijaemisijezagaivaa.Svih6izvoratoplotesupovezaniuzajednikiparnivodomoguavajui
svakomizvorudaisporuujeparubilokojojturbini.
U Malesice II kogenerativnom postrojenju samo jedna turbine moe biti u pogonu u bilo kojem
trenutku zbog manjka pare. Ovo postrojenje takoer isporuuje paru za nekoliko industrijskih
klijenata:
Tabela7:KarakteristikeCHP
MelnikCHP MalesiceIICHP MichleIIICHP
Brojizvoratoplote 6 2 2
Maksimalnikapacitetpoizvoru (para)230t/h (para)180t/h 35,5+7,5MW
Pritisak 9,4MPa 13,6Pa
Temperaturapare 540C 535C
Gorivo smeiugalj niskosumpornitvrdiugalj prirodnigas
Brojturbina 6 2 1
nekondenzirajue 2x60MWe 2x55MWe 6MWe
ekstrakcijske 2x60MWe
kondenzirajue 2x56MWe
Instaliranielektrinikapacitet 352MWe 110MWe 6MWe
Poredve nabrojanihpostrojenja,velikibrojizvoratoplotenaprirodnigassukupnimkapacitetom
od525MWjespojenonasistem.Oviizvorisekoristezapokrivanjevrnihoptereenjautokugrijne
sezone.Oko30MWtoplotesedobivaizopinskogpostrojenjazaspaljivanjeotpadakojejetakoer
spojenonasistem.

Slika15:MagistralnivrelovodTEMelnik(2xNO1200)
Na osnovu svega navedenog, moe se afirmativno povui paralela izmeu razmatranog projekta
sistemadaljinskoggrijanjaizTEKakanjisistemagrijanjagradaPragaiokolinekojiveduevremena
uspjeno radi, ima visoku ekonomsku opravdanost i pri tome znaajno doprinosi smanjenju
zagaenjaivotnesredine.
2.4 ANALIZACIJENAELEKTRINEITOPLOTNEENERGIJE
Potronja elektrine energije u Evropi je posljednjih godina u porastu. Zahtjev za elektrinom

energijom je povean za 70% u periodu od 1980. do 2008. (slika 16) i oekuje se da e se ovakav
trendnastaviti.6Onoslikavazamjenuupotrebefosilnihgorivasaelektrinomenergijom,posebnou
primarnimsektorimakaotosugrijanjeitransport,tesveveuprimjenuelektrinihureaja,kaoi
boljuiskoritenostenergije.

Slika16:Ukupnapotronjaelektrineenergijedo2009.godine
Premapodacimaza2008godinu,najveidioelektrineenergijeseproizvodikoristeifosilnagoriva
kao energent. Nakon ovog, najvei udio pripada elektrinoj energiji proizvedenoj iz nuklearnih
elektrana. Njihov udio je 28%, iako one ine samo 16% od ukupnog instaliranog kapaciteta. Za
oekivatijedaese,nakonzadnjihdeavanjauJapanu,udionuklearnihelektranaznatnosmanjiti,
teesepristupitidinaminijempristupuuproizvodnjielektrineenergijeizobnovljivihizvora.

Slika17:Instaliranaiproizvedenaelektrinaenergijau2008.godinipoizvoru
Slika17pokazujedaeseudiofosilnihgoriva,gledajuiukupnupotronjuenergenata,smanjiti,dok
e se udio elektrine energije i energije iz obnovljivih izvora poveati. Udio iz obnovljivih izvora
energijebido2030.godinetrebaodosei47%.
6
PowerStatistics2010Edition,EurelectricElectricityforEurope

Slika18:Udioelektrineenergijepoizvoruzaperiod19902030.
Uprkos oekivanom trendu porasta potranje i proizvodnje elektrine energije, predvia se da e

emisijeCO2,SO2iNOxostatinaistomnivou.Procentualno,ovoznaidaedoidosmanjenjaemisija
tetnihgasova.

Slika19:ProizvodnjaelektrineenergijeiemisijaCO2zaperiod19802030.


Slika20:ProizvodnjaelektrineenergijeiemisijaSO2iNOxzaperiod19802008.
2.4.1 Cijeneelektrineenergije
Cijene elektrine energije obuhvataju trokove izgradnje, finansiranja, odravanja i upravljanja

termoelektranama i elektro mreom, i upravljanja i administracije infrastrukture koja omoguava
isporukustrujepotroaima.Nekiodglavnihfaktorakojiutiunacijenuelektrineenergijesu:
tipenergentakojisekoristi;
tiptermoelektranetrokoviizgradnjeiodravanjasuviizaneketipovepostrojenja;
prijenosnaidistributivnamrea;
vremenskiuslovikiaisnijegdoprinosekoritenjuhidroelektrana,potranjazaelektrinom
energijomkojasekoristizahlaenjejepoveanautoplijimmjesecima;
regulativa u nekim zemljama, cijene su u potpunosti regulisane, dok su u drugim
neregulisane(zageneratore)iregulisane(zaprijenosidistribuciju).
U Evropi cijene elektrine energije su vie za domainstva jer su trokovi distribucije vii za manje
potroae. Industrijski potroai troe vie i mogu primiti elektrinu energiju na viem naponskom
nivoutouklanjapotrebuzatransformatorimasavelikimomjeromulaznogiizlaznognapona.Zbog
togajecijenaelektrineenergijezaindustrijskepotroaenia.
Trokoviproizvodnjeelektrineenergijeseustvarnostimijenjanjuizminutauminut.Uprkostome,
veinapotroaaplaatarifubaziranunagodinjemutroku.Promjeneucijenamaobinouzimajuu
obzirpromjeneupotranjizaelektrinomenergijom,dostupnostraznihizvoraenergije(generatora),
cijenu goriva i dostupnost termoelektrane. Cijene su vie zimi jer se koristi skuplja proizvodnja
elektrineenergijekakobisepokrilavrnaoptereenja.
Prosjena cijena struje u BiH u 2010. godini je bila 12,8 feninga po kilovat satu (kWh). Prosjene
cijenepotipustrujesu:
Domainstva:12,1pf/kWh
Industrija:13,5pf/kWh+15KM/kW
Cijene elektrine energije su znatno porasle u zadnjih 20 godina. To pokazuju statistiki podaci
EvropskeKomisije7.Ugrafikonimaispodvidiseprosjenigodinjiporastcijenaelektrineenergijeu
domainstvima(Slika21)iindustriji(Slika22)za30evropskihzemalja,teprosjekuEvropskojUniji.
Zadomainstvajeevidentangodinjiporastkojisekreeod0,28%uPortugaludo16,81%uTurskoj.
Jedino smanjenje cijene za domainstva je registrovano u Francuskoj. U BiH je prosjeni godinji
porastcijeneelektrineenergijezadomainstvabio6,29%.
Uindustrijiseprosjenigodinjiporastkreeod0,38%uNjemakojdo14,26%uTurskoj.UBiHje
prosjenigodinjiporastcijeneelektrineenergijezaindustrijubio1,17%.
Treba napomenuti da je statistika za vee evropske zemlje (15 poetnih lanica evropske unije)
raenazaposljednjih20godina,doksezaostalezemljeradilaza510godina.StatistikazaBiHjeza
periodod19962010.
Godinja promjena cijena elektrine energije - domainstva
20,00%
1%
,8
16
15,00%
6%
,8
11
9%
4%
,1
,1
10
10
10,00%
84
%
8,
08
8,
%
%
29
%
%
96
88
%
69
6,
63
54
50
38
5,
5,
5,
5,
%
5,
%
5,
5,
49
%
43
5,00%
01
94
4,
4,
75
67
%
4,
3,
3,
%
3,
98
%
62
36
34
2,
27
17
%
2,
2,
2,
68
2,
57
2,
%
1,
05
1,
82
%
66
1,
34
28
0,
0,
0,
0,
0,00%
B7i %
)
Cy ia
ia
Ro a y
Sl n d
Bu s)
De e s)
)
No ia
G g
y
E s ia
Fi s
c o atia
c o kia
Hu lic
Re nia
Fr l
m
Sl nd
G c ou in
-0 ce
en
us
H
th ark
um
ey
A d
e
ta
Po ly
Sw ia
xe tria
91
fr o rie s
ga
ur
ar
nd
d e ec
an
en
tv
an
e
5 Spa
ar
do
Ita
n
b
al
rw
an
la
rk
la
pr
ed
19
a
,0
tri
tri
ng
rtu
ec hua
bo
Ne nm
to
gi
La
Lu us
pu
(2 Cr o
la
lg
nl
M
ov
ov
Ire
m
Po
nt
Tu
ng
un
un
el
r
er
m
B
it
Ki
L
h
ite
R
(2
(1
D
Cz
Un
on
on
fo ion
-5,00%
ni
ni
er
n g Un
U
rm
an
an
n
clu ea
pe
pe
(in ro p
ro
ro
di
Eu
Eu
Eu
y
an
m

er
G
Slika21:Godinjapromjenacijenaelektrineenergijezadomainstva
Godinja promijena cijena elektrine energije - industrija

6%
,2
15%
14
5%
,8
12
7%
8%
,1
,8
11
10
%
81
%
25
9,
10%
78
%
54
9,
%
15
8,
8,
%
72
8,
32
7,
%
7,
46
46
6,
6,
%
84
73
%
4,
4,
5%
83
%
25
%
3,
87
%
67
64
3,
35
%
2,
%
2,
2,
%
79
72
70
68
%
2,
54
%
42
17
1,
1,
1,
1,
00
%
1,
86
82
77
1,
70
1,
38
1,
0,
0,
0,
0,
0,
0%
)
Ro tv ia
un y
Hu nia
Fi d
ov )
Sw s)
)
Po a
Be rg
De ar y
ia
c o atia
t h ia
s
B u l ic
m
a
G c ou ga l
nd
Sl en
Fr n
ce
Re s
H
Ire k
ey
ta
Ki ce
y
ia
91
es
fr o rie s
c o wa
i
ar
nd
l
ni
ai
ru
an
tri
ak
an
e
ar
Bi
u
Ita
do
iu
Ne ston
b
al
an
la
rk
e
la
ed
19
e
Sp
tri
tri
ng
tu
ua
bo
nm
ec Cyp
La
us
pu
(2 Cr o
la
lg
lg
r
ite Gre
nl
M
ov
m
nt
Tu
ng
(2 No
un
rm n (1 or
er
m
E
Sl
P
th
Li
xe
h
d
Lu
5
5
R
D
Cz
Un
on
on
o
ni
ni
i
er
ng Un
U
U
an
an
n
fo
clu ea
pe
pe
(in ro p
ro
ro
di
Eu
Eu
Eu
y
an
m
er
G

Slika22:Godinjapromjenacijenaelektrineenergijezaindustriju
7
http://epp.eurostat.ec.europa.eu
Na grafikonima ispod su prikazane cijene elektrine energije u raznim zemljama Evrope za

domainstvaizaindustriju.Zadomainstva,cijenesurazdvojenezagodinjupotronjudo3500kWh
(Slika 23) i do 7500 kWh (Slika 24), dok su za industriju cijene razdvojene na potronju do 1 GWh
(Slika 25) i do 20 GWh (Slika 26) po godini. U naelu, cijena elektrine energije po kWh pada sa
poveanjempotronje.
Usprkosvisokomgodinjemporastu,cijenaelektrineenergijezadomainstvauBiHod12,1pf/kWh
je znatno nia od najniih evropskih cijena za elektrinu energiju. Prosjek evropskih cijena za
kategorijugodinjepotronjedo3500kWhiznosi33,02pf/kWh,dokjezakategorijudo7500kWh
prosjek31,66pf/kWh.
CIJENA ELEKTRINE ENERGIJE U DOMAINSTVIMA (3500 kWh/god)
60 56,0
50,6
50
40,5 39,7 39,6 39,5

38,9 38,4 38,3
40 36,3 35,8
34,5 34,0
33,3 32,7
pf/kWh
30,1 29,6 28,6

28,5 28,4
30 26,7
25,1 25,1
21,8 21,7 20,8
20 17,2
12,1
10
a
nd
Be y
x e den
er g
ia
ia
Sw n
nd
G e
ia
ta
ia
er k
ec nd
e
ly
Po s
Sl al
a
us
H
Bu ia
Fr .
ria
Sl m
ep
i
ar
ar
an
ai
nd
r
c
ec
ni
tv
en
ar
Ita
ak
an
g
al
Bi
iu
n
Ne bou
do
la
an
pr
la
a
st
rtu
ite un g
Sp
ua
nm
La
to
R
e
M
la
m
re
lg
nl
lg
Ir e
ov
ov
Po
m
ng
Cy
Au
Es
Fi
th
m
Ro
De
Ki
G
th
Li
Cz
d
Lu
Un

Slika23:Cijenaelektrineenergijezadomainstvapotronjado3500kWh/god
CIJENA ELEKTRINE ENERGIJE U DOMAINSTVIMA (7500 kWh/god)
60
49,7
48,5 47,6
50
44,2
39,3
40 36,2 36,0 35,2 35,1
35,0
33,8 33,2
31,4 31,1 30,3
pf/kWh
30 29,0 27,6 27,1 27,0

24,9 24,3 24,0
23,5
21,8 21,4
20,2
20 17,3
12,1
10
0
a
nd
Sw g
er y
Po n
ia
Fi a
n
Ki nd
ia
ta
ia
er k
m
s
d
De ly
a
us
H
ria
Bu ia
Sl m
ga
ep
i
ar
e
ar
i
nd
ai
ur
ec
Cz ranc
an
ni
tv
en
ar
Ita
ak
an
al
Bi
iu
n
do
Lu ela
ed
Ne ma
pr
ite Po la
st
rtu
ng
Sp
ua
nm
bo
La
to
R
M
la
re
lg
nl
lg
ov
ov
m
Cy
ng
Au
Es
Ir
Be
F
Hu
h
th
G
m
Ro
Sl
ec
G
th
Li
xe
d
Un

Slika24:Cijenaelektrineenergijezadomainstvapotronjado7500kWh/god
to se industrije tie, cijena u BiH od 13,5 pf/kWh je najnia u Evropi za godinju potronju do 1
GWh, dok je evropski prosjek bio 21,35 pf/kWh. Za potronju do 20 GWh, cijena je neto via od
najniihevropskihcijena,alijouvijekznatnoispodprosjekaevropskihcijena(19,03pf/kWh).
CIJENA ELEKTRINE ENERGIJE U INDUSTRIJI (1 GWh/god)
40
35,2
33,9
35
30 28,6
24,9 24,7
25 23,5 22,7
22,6 22,0 21,9
21,6 21,6 21,3 21,2 21,2 20,8
20,8 20,4 19,9
pf/kWh
20 19,0 18,9
16,6 16,4
15,0
14,2 13,8 13,8 13,5
15
10
Ro ia
G k ia
nd
G g
a
y
Es n
De nd
ce
ia
ta
Be ry
Sw ia
m
Po rk
Sl ly
ia
er e
s
H
us
a
Hu lic
ria
ga
ni
e
an
ai
nd
ur
an
tv
ni
ar
Ita
an
Bi
al
Lu uan
iu
a
do
la
ub
ed
an
pr
Ne ree
la
st
a
ite love
ng
rtu
Sp
nm
bo
La
to
M
la
m
nl
lg
lg
Ir e
ov
Po
m
Cy
ng
Au
ep
Fr
er
Fi
Bu
th
Ki
R
th
Li
xe
h
d
ec
Cz
Un

Slika25:Cijenaelektrineenergijezaindustrijupotronjado1GWh/god
CIJENA ELEKTRINE ENERGIJE U INDUSTRIJI (20 GWh/god)
35
31,7 31,3
30
25,8
25 22,6 22,0
21,1
19,7 19,6 19,6 19,4 19,3 19,1
20 18,6 18,5 18,4 18,0 17,9 17,8 17,7
pf/kWh
16,7 16,5
14,9 14,4 14,3
15 13,9 13,5
12,6 12,4
10
0
Po ia
nd
G k ia
Cz Lith y
ia
Es g
Ro en
G n
nd
Bu e
ia
ta
Fi a
Hu rk
Sl ly
s
a
Ki ce
al
d
us
H
Sw a
De lic
ria
m
ar
i
an
ai
nd
ur
c
an
ni
tv
ni
en
ar
Ita
an
al
Lu rtug
Bi
Ne lg iu
a
do
la
ub
ed
an
pr
la
st
a
ng
ua
Sp
nm
bo
La
to
M
la
m
re
nl
lg
Ir e
ov
ov
Po
m
Cy
ng
Au
ep
Fr
er
er
Be
m
Sl
R
th
xe
h
d
ec
it e
Un

Slika26:Cijenaelektrineenergijezaindustrijupotronjado20GWh/god
Treba naglasiti da je cijena elektrine energije za industriju nia od cijene za domainstva u svim
evropskimzemljama.JedinojeuBiHelektrinaenergijazaindustrijuskupljanegozadomainstva,
tojevidljivoizgrafikonaispod.
Poreenje cijena elektrine energije za domainstva i industriju
60,00
50,00
40,00
pf/kWh
30,00
20,00
10,00
0,00
ia
ia
ia
y
nd
en
n
ia
ce
nd
y
ia
m
s
a
m
d
l
.
a
s
ly
ria
H
ga
ep
ar
nd
ar
an
ur
ai
Cz pru
ec
an
ni
ni
tv
en
ar
an
ak
Ita
al
Bi
iu
do
la
ed
an
la
st
ng
rtu
ua
bo
Sp
nm
La
R
to
la
M
m
re
lg
lg
nl
Ir e
ov
ov
m
Po
ng
Cy
Au
Fr
Sw
Es
er
er
Be
Bu
Fi
Hu
m
th
G
Po
Ro
De
Sl
Sl
ec
Ki
th
G
Li
xe
Ne
d
Lu
it e
Un
Domainstva - 3.500 kWh/god Domainstva - 7.500 kWh/god Industrija - 1 GWh/god Industrija - 20 GWh/god

Slika27:Poreenjecijenaelektrineenergijezadomainstvaiindustriju
2.4.2 Cijenetoplotneenergije
Lokalni trokovi grijanja se sastoje od tekuih (varijabilnih) trokova za gorivo, odravanje, itd. i
fiksnih trokova za opremu za grijanje, kao to su kotlovi, itd. Osnovne stavke u cijeni goriva su
meunarodni i nacionalni osnovni trokovi, nacionalne takse i primijenjeni porez na dodatnu
vrijednost (PDV). Takse i nacionalni PDV se razlikuju od zemlje do zemlje i nisu u potpunosti
harmoniziraniuEvropi,toznatnopridonosirazlikamaukrajnjojcijenizaraznedrave.
UnutarEvropskeUnije,energetsketaksesuunekojmjeriharmoniziraneustanovljenisuminimalni
nivoi taksi u trenutnoj direktivi za energetske takse (Vijee Evropske Unije, 2003). Uobiajena je
praksadaseprimjene taksena fosilnagorivaistruju. NovelaniceEvropske Unije su povlatene i
dozvoljenesunietakseodpropisanih,zbogustupakakojisuodobrenipripregovorimaoproirenju
Unije. Nigdje se ne spominje taksa za daljinsko grijanje, ali je ona ukljuena kroz taksu na fosilna
goriva,akoseonakoristekaoenergentzaproizvodnjutoplotneenergije.
UEvropskojUnijipostojimogunostdaseprimjenisnienastopaPDVazaprirodnigasistruju,aline
izadaljinskogrijanje.Zbogovogmoedoidonekonkurentnostiizmeusistemadaljinskoggrijanjai
onihkojisedirektnogrijunaprirodnigas.
Zarazlikuodelektrineenergije,veomajetekodoidoadekvatnihstatistikihpodatakakadajeu
pitanjucijenatoplotneenergije.Cijenetoplotneenergijenisutransparentneupotpunostiitrenutno
nijeizdatdetaljanpregledcijena,jerjeveinakompanijakojesebavedaljinskimgrijanjemlokalnog
karaktera nisu dravne kompanije. Pored toga, veina dostupnih statistika uzima u obzir ukupnu
energiju proizvedenu za grijanje, te je teko razdvojiti toplotnu energiju koritenu za sisteme
daljinskog grijanja od one koritene za individualne objekte. Dalje, energenti koji se koriste za
proizvodnjutoplotneenergijesurazliiti(ugalj,drvo,biomasa,otpad,toplotnepumpe,geotermalni
izvori) i teko je dobiti direktnu usporedbu sa sistemom grijanja koji se koristi iz TE Kakanj (koja
koristiugaljkaoenergent).
Cijene toplotne energije iz sistema daljinskog grijanja
14
12
10
8
pf/kWh
ia
ay
Bu a
ia
Ro i a
d
y
ia
ce
nd
ly
en
a
d
k
nd
a
S l ic
Es c
m
i
an
an
ar
ar
ni
an
tv
nd
ni
ri
en
Ita
an
ar
bl
bl
rw
an
do
oa
la
la
ed
st
ng
to
ua
La
nm
pu
lg
el
nl
rla
pu
ov
Po
m
Au
er
No
Fr
ng
Cr
Sw
Ic
Fi
er
th
Hu
e
Re
Re
it z
De
Ki
Li
G
th
Sw
Ne
ak
h
d
ec
ite
ov
Cz
Un
Sl
1999 2000 2001 2002 2003

Slika28:Cijenetoplotneenergijeizsistemadaljinskoggrijanja
Izpriloenoggrafikona(Slika28)semoevidjetidajeuperioduod1999.do2003.cijenatoplotne
energije porasla (za sve zemlje za koje su pronaeni podaci) i moe se oekivati da je danas
disparitetjovei,tedajecijenaoko20%viaodcijeneiz2003.
Cijena toplotne energije za 2003. godinu
14
,31
,79
12
11
12
,53
,21
10
78
10
61
40
9,
9,
10
9,
45
37
14
8,
8,
8,
08
8
pf/k W h
62
52
36
7,
15
14
6,
84
6,
6,
44
6,
6,
5,
07
6
5,
68
45
30
29
5,
15
4,
4,
4,
4,
55
4,
4
3,
73
2,
2
0
Fi a
Ge a y
ly
Re ia
t ia
Ka d
E s ia
ce
Cr d
Lit ar y
I ce i a
S w ny
n
S l ia
Po d
ia
k
R o ia
nj
o
Re d s
F d
tv i
c
Hu blic
Bu m
TE a n
lan
ar
Sw d e
Sa a
n
I ta
en
l an
jev
r
n
bli
an
st r
ka
N e ra n
rw
oa
a
lga
nla
ne enic
do
e c rl a n
La
ng
ma
to
nm
l
rm
pu
ov
pu
Au
hu
ra
No
er
ng
Cz th e
De
it z
pla l Z
Ki
T o ta
ak
h
t
ite
i
M
ov
lor
Un
Sl
ce
Ar

Slika29:Cijenatoplotneenergijeza2003.godinu
Usporeujui cijene toplotne energije koju isporuuju TE Kakanj, za grijanje grada Kaknja, i
ArcelorMittal Zenica, za grijanje grada Zenice, vidi se da su one na nivou najniih cijena u Evropi.
Konkurentne su i Islandu koji veinu toplotne energije za daljinsko grijanje dobiva iz geotermalnih
voda.

2.5 LITERATURA
1. http://en.wikipedia.org/wiki/Distributed_generation
2. U.S.DepartmentofEnergyDOE
3. CatalogueofCHPTechnologies,U.S.EnvironmentalProtectionAgencyCombinedHeatand
PowerPartnership
4. TheEuropeanEducationtoolonCogeneration,EDUCOGENproject,secondedition,2001
5. M.P.Boyce:HandbookforCogenerationandCombinedCyclePowerPlants,ASME2001
6. emsoHadiefendi,AlijaLeki,EminKuli:Kogeneracijaialternativnetehnologijeu
proizvodnjielektrineenergije,BosnaSOilServicesCompany,KonzaltingBiro,Sarajevo,
2003
7. TheHeatingBook8stepstocontrolofheatingsystems,Chapter2Districtheating
systemsusedinWesternEurope,DanfosA/S,Denmark,2008
8. Bogdan,ermanN,BaburiM:MogunostoptimiranjapogonaELTOZagreb,Centarza
transfertehnologijed.o.o.,Fakultetstrojarstvaibrodogradnje,Zagreb,2001
9. RekonstrukcijatoplinskogsustavazapripremuvrelevodeupogonuElektranaToplana
Zagreb,ATEnekod.o.o.,Zagreb,2001
10. http://www.wienenergie.at
11. PragueDistrictHeatingSystem,Applicationfor1stGlobalDistrictEnergyClimateAwards,
PrazskaTeplarenska,2009
12. PowerStatistics2010Edition,EurelectricElectricityforEurope
13. http://www.ptas.cz
14. http://www.dbdh.dkDanishBoardofDistrictHeating
15. http://www.ens.dkDanishEnergyAgency
16. http://www.euroheat.orgEuroheat&Power
17. http://www.energy.euEurope'sEnergyPortal
18. http://http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/homeEuropean
CommissionStatistics
19. http://www.eia.govU.S.EnergyInformationAdministration

3 IDENTIFIKACIJA POSTOJEEG STANJA GRIJANJA NA PODRUJU DO/I

ZENICE
U okviru ovog poglavlja identificirano je postojee stanje sistema grijanja na podruju do/i Zenice,
obuhvatajui pripadajuu infrastrukturu, trokove snabdijevanja toplotnom energijom i tehniki
kapacitet. Takoer, prikazana je projekcija toplotnog konzuma podruja do/i Zenice i presjek
klimatskih parametara koji imaju znaajan uticaj na sistem snabdijevanja toplotnom energijom.
Analizaiidentifikacijajeprovedenapremapoglavljimakojasudetaljnoopisanaunastavku.
3.1 PREGLEDPOSTOJEEGSTANJAGRIJANJANAPODRUJUDO/IZENICE
Identificirano je postojee stanje grijanja na podruju Zenice i na ostalim manjim podrujima od

interesa,posebnougraduKaknju,podrazumijevajuipreglednainagrijanja(individualno/centralno
grijanje),kaoivrstegoriva/energentakojisekoriste.Grijanjestambenih(kueistanovi),poslovnih
prostoraidrugihobjekatanapodrujudo/iZenicerijeenojenavienainaito:
Rjeenjescentralnimtoplovodnimsistemomkogenerativniradenergetskihpostrojenja,
Grijanjesindividualnimloitima,
Grijanjenaelektrinuenergiju.
GrijanjeucentralnimdijelovimaKaknjaiZenicerijeenojesacentralnimtoplovodnimsistemom.
3.1.1 StanjesistemagrijanjanapodrujuZenice
Distributer toplotne energije na podruju Zenice je Javno preduzee Grijanje d.o.o. Zenica, koje je
osnovano1967.godine,aosnivajebilaOpinaZenica.Proizvoatoplotneenergijejekompanija
ArcelorMittal Zenica. Za proizvodnju toplotne energije koriste se industrijska energetska
postrojenja,kojeineindustrijskiparnikotlovi,tejednatoplotnastanicaidvijepumpnestaniceza
snabdijevanjegradskogpodruja.Napostrojenjimaproizvoaavriseihemijskapripremanapojne
vode kao i dopuna sistema daljinskog grijanja. Energetska postrojenja u sastavu ArcelorMittal
Zenica su projektovana za kombinovanu proizvodnju tehnoloke pare za potrebe ArcelorMittal
Zenica, proizvodnju elektrine energije na turbogeneratorima i proizvodnju toplotne energije za
grijanje grada Zenice, to predstavlja tipini industrijski kogenerativni rad energetskih postrojenja.
Kao energenti na industrijskim kotlovima koriste se energetski ugalj, koksni i visokopeni gas
(proizvodiradametalurkihpostrojenja)izemnigas.
PostrojenjakojasekoristezagrijanjegradaZenice,akojasuuvlasnitvukompanijeArcelorMittal
Zenica,uglavnomzadovoljavajusadanjepotrebe.UToplaniTermoelektraniukruguArcelorMittal
Zenica nalaze se dva parna kotla, svaki projektovane produkcije pare po 220 t/h (para 96 bar,
540C). Toplotna stanica za grad je projektovane snage 174 MW i po pitanju snage zadovoljava
sadanje.Meutim,uobzirtrebauzetistarostovetoplotnestanice.
Zasluajproirenjasistemadaljinskoggrijanjaobaveznajerekonstrukcijapumpnihstanica(varijanta
je ukidanje manje pumpne stanice u Staroj termoelektrani, te rekonstrukcija i proirenje glavne
pumpnestanicenalokacijiToplaneTermoelektrane).
UnadlenostidistributeratoplotneenergijeJPGrijanjed.o.o.Zenicasugradskavrelovodnamrea
(primarnamrea)itoplotnepodstaniceuprikljuenimobjektima.Kuneinstalacije(sekundarna
mrea)pripadapotroaima.
JP Grijanje Zenica raspolae duinom vrelovodne (primarne) mree oko 120 km iji su parametri:
150/75C,PN25.Naslici 30prikazano jepostojee stanjevrelovodne mreedaljinskoggrijanjana
podruju grada Zenice8. Vrelovodna mrea je zrakasto prstenastog oblika i u cjelini je poloena
podzemno u betonskim kanalima. Cijevi za transport vrele i tople vode su eline te su izolirane
mineralnom vunom i obloene ljepenkom. Postoje dva glavna magistralna vrelovoda, koji su
prenika DN 500, a ija je polazna taka iz kruga proizvoaa toplotne energije ArcelorMittal
Zenica. Usko grlo predstavljaju spojni vrelovodi koji se vode u krugu ArcelorMittal Zenica (dva
spojna vrelovoda DN 400, koji se vode od toplotne stanice do mjernog mjesta gdje se toplotna
energijapredajedistributeru).

Slika30:DispozicijapostojeevrelovodnemreedaljinskoggrijanjanapodrujugradaZenice
Stanjeinstalacijadaljinskoggrijanjakojesuunadlenostidistributeraipotroaausadanjojsituaciji
karakterie:
Dotrajalost i zastarjelost veine instalacija. Ovo se prvenstveno odnosi na vrelovodnu i
toplovodnu mreu u betonskim kanalima i toplotne podstanice. Za vrelovodnu i
toplovodnu mreu u betonskim kanalima ne postoji mogunost detekcije kvarova, zbog
egajeotkrivanjeoteenjacjevovodaoteanoitouzrokujestalanivelikigubitakvrelei
toplevode.Toplotnepodstanicesubezelemenataautomatsketemperaturneregulacije.
Bitno je napomenuti da su pojedine instalacije su u upotrebi i preko 35 godina, te je
nuna rekonstrukcija i modernizacija skoro kompletnog sistema daljinskog grijanja, a za
touglavnompostojeidejniprojektiitehnikarjeenja.
8
ModernizacijadaljinskoggrijanjagradaZenice,JavnopreduzeeGrijanjed.o.o.Zenica
Instalacijegrijanjakojesuuvlasnitvupotroaa(cijevnirazvodi,grijaatijela)suuvelikoj
mjerizastarjeleidotrajale.Uglavnomjezastupljensistemdvocijevnograzvodatoplevode
iradijatorskisistemgrijanja.Veinaobjekataprikljuenihnasistemdaljinskoggrijanjanije
toplotnoizolovana.
U cjelini gledano sistem daljinskog grijanja je zastario i u energetskom pogledu
neefikasan.
RekonstrukcijaimodernizacijasistemadaljinskoggrijanjaugraduZeniciuslovljavavelikafinansijska
ulaganjauduemvremenskomperiodu.
OvajprojektneobuhvatarekonstrukcijusekundarnemreeuZenici,obziromdasetoplotnaenergija
isporuujenapraguizmjenjivakestanice.Problematikasekundarnemreeodnosnogubiciumrei
iakonisusastavnidioovogprojektatrebajusesvakakouzetiuobzir,tesetrebapristupitirjeavanju
isitihutokraemrokusciljempoveanjaefikasnosticjelokupnogprojekta.Stogasepredlaedase
ovaj problem rijei dugoronim ugovorima sa JP Grijanje Zenica kojim bi se JP Grijanje Zenica
obavezaladaeuloitisredstvaurekonstrukcijusvojemree.
U planu je izgradnja treeg gradskog magistralnog vrelovoda u cilju prikljuenja novih potroaa i
zbog loih karakteristika postojeeg sistema. 2001. godine JP Grijanje je izradilo idejno rjeenje za
izgradnju novog gradskog magistralnog vrelovoda koje je 2009. godine usklaeno sa novim
zahtjevima.Trasanovogmagistralnogvrelovodaprikazanajenaslici31.

Slika31:Dispozicijanovogmagistralnogvrelovoda
Kako je prikazano na gornjoj slici predvieno je da se izgradnja novog magistralnog vrelovoda

realizuje u toku izgradnje planirane gradske saobraajnice (GGM glavna gradska magistrala) iz
razlogatoidejnatrasanovogmagistralnogvrelovodauvelikojmjeripratitrasuGGM.
Cijevi za transport vrele i tople vode novog vrelovoda e biti izvedene koritenjem predizoliranih
cijevi. Ova vrsta cijevi sastoji se od eline cijevi, poliuretanske pjene koja je toplotni izolator i
vanjskecijeviodpolietilenavisokegustoe,kojatitiodvanjskihuticajaipredstavljazatitniomota.
Izgradnjom novog magistralnog vrelovoda postii e se mogunost uravnoteenja toplotnog
optereenja pojedinih gradskih magistrala, mogunost prikljuenja gradskih i prigradskih mjesnih

zajednica i naselja, te pojedinih subjekata (RMU, KPZZT), koji do sada nisu obuhvaeni
toplifikacijom.
3.1.2 StanjesistemagrijanjanapodrujuKaknja
Proizvodnja toplotne energije u Kaknju se obavlja u energetskom postrojenju u sklopu

TermoelektraneKakanj,kojeginivrelovodnastanicasaparnimizmjenjivaemtoplotezapripremu
vrelevode,(udaljemtekstu:TE).KotloviuTEKakanjprvenstvenosunamijenjenizaprodukcijupare
visokogpritiskakojapokreeturbinu.
DistribucijutoplotneenergijezapodrujegradaKaknjaobavljaJavnopreduzeeGrijanjeKakanjkoje
jeosnovano1986.godine.Sistemomsezagrijavaoko219.000m2saoko15000stanovnika.
SistemdaljinskoggrijanjagradaKaknjaineslijedeisegmenti:
Proizvodnja: vrelovodna stanica za pripremu vrele vode primarnog nosioca toplotne
energije, locirana u sklopu termoelektrane Kakanj i koja se opskrbljuje energijom
oduzimanjempareizparnihturbinaTEKakanj;
Transport:vrelovododtoplotnestaniceuTEKakanjdotoplotnihpodstanicaugradu;
Distribucija: toplotne podstanice za pripremu tople vode sekundarnog nosioca toplotne
energije i toplovodi (razvod tople vode) od toplotnih podstanica do potroaa toplotne
energije(stanoviikomercijalni/javniprostori).
3.1.2.1 Proizvodnja
U kotlovima svih blokova TE Kakanj sagorijeva se mrki ugalj iz oblinjih rudnika Kakanj,
Breza i Zenica, te u manjim koliinama iz rudnika Graanica, Kamengrad, Bila i
Livno.Svikotlovisusatenimodvodomljake.Pepeosepneumatskiodvodidosilosa,azatim
se zajedno sa ljakom odvozi gumenim transporterima na deponiju. Proizvedena para u
kotlovimasekoristizapogonparnihturbinazaproizvodnjuelektrineenergije.TEKakanjje
ukljuenauelektroenergetskisistem(EES)prekopostrojenja110kVi220kV.

U glavnom pogonskom objektu (GPO) blokova 16, udaljenom oko 30 m od rijeke Bosne,
smjeteni su blokovi 2 x 110 MW, sa odvojenim strojarnicama od kotlovnica. U GPO 16 je
instaliranatoplotnastanicakapaciteta30,4MWt.Shematoplotnestanicejedatanaslici32.

Za zagrijavanje vrele vode unutar toplotne stanice koristi se dio pare blokova 5 i 6, sa
prestrujnog parovoda izmeu STdijela turbine i NTdijela turbine. Ovo je prvi stepen grijanja
kojipodmirujepotrebedaljinskoggrijanja,uvrijemepovoljnihvremenskihprilika.Kadasunie
vanjsketemperature,ukljuujesedrugistepen,kojisesnabdijevasaparomsa6.oduzimanjaili
sareducirstanice.
KarakteristikepareIstepena:
Koliina: 2x10,188t/h
Pritisak: 1,8bara
Temperatura: 2100C
KarakteristikepareIIstepena:
Koliina: 2x11,7t/h
Pritisak: 611bara
Temperatura: 2100C9
9
Temperaturadrugogstepenaje3200C,alizbogstanjaparovodaistaseograniavana2100C

Pozicija Fizikaveliina
1 Pritisak
2 Temperatura
okoline
3 Nadpritisakpare
sa4.oduzimanja
4 Nadpritisakpare
sa6.oduzimanja
5 Nadpritisakvrele
vodeizapumpi
Nadpritisakvrele
6 vodenaizlazuiz
IT
Nadpritisakvrele
7 vodenaulazuuIT
Temperaturapare
8 sa4.oduzimanja
Temperaturapare
9 sa6.oduzimanja
Temperatura
10 kond.izaK1
Temperatura
11 kond.izaK2
Protokvrelevode
12
Temperatura
13 vrelevodeizlaz
Temperatura
14 vrelevodeulaz

Slika32:ShematoplotnestanicezagrijanjegradaKaknja
UGPOubloka7instaliranajetoplotnastanicaTS2snage16,8MWt,kojaobezbjeujevreluvodu
(110C) i toplu vodu (90/70C) za grijanje vlastitih objekata termoelektrane putem kalorifera i
radijatora.
Sa postojeih blokova moe se obezbijediti znatno vea koliina toplote za grijanje naselja,
neregulisanim oduzimanjima iz turbine blokova 5 i 6, a posebno ako se isti namjenski za potrebe
kombinovaneproizvodnje,rekonstruiuuzobezbjeenjepareregulisanimoduzimanjem.
Dakle, kao to je istaknuto, uraen je toplifikacioni sistem kojim se preko niza izmjenjivakih
podstanicauGradusagledavasamocentralnogrijanjestambenihiostalihprateihobjekataukupne
povrine219.000m2iijiradsesvodisamonasezonugrijanja,kojazaKakanjtrajecca182dana.
Povoljna varijanta oduzimanja pare za potrebe grijanja je sa prestrujnog voda STNT i sa 6tog
turbinskog oduzimanja blokova 5 i 6 jer odgovara parametrima pare toplotnih podstanica grijanja
bezreduciranjapritiska.
Para za grijanje vrelovodne stanice obezbjeuje se takoer sa RS4 blokova 5 i 6, odnosno njenih
meuveza sa drugim blokovima. Para se sa prestrujnog parovoda STNT dijela turbine i sa 6.
oduzimanjaturbineblokova5i6koristizagrijanjevrelovodnestaniceTS1.
3.1.2.2 Transportnavrelovodnamrea
Na sekundarnoj strani toplotne stanice TS1 od 30,4 MWt nalazi se vrelovod, koji snabdijeva
toplotom grad Kakanj. JP Grijanje Kakanj raspolae mreom vrelovoda duine oko 20 km (iji su
parametri:150/75C,NP40bar)itoplovodaduineodoko125km(ijisuparametri:90/70C,NP16
bar).Projektovanipritisakje27bar,dokjeradnipritisakoko20bar,apolaznatakajeizTEKakanj.
Cijevizatransportvreleitoplevodesuelineiizoliranesumineralnomvunomiliizopurizolacijom,
doksejedandiomreesastojiodpredizoliranihcijevi.GlavnivodizTEKakanjjeprenikaDN250(
273x6,3mm)ivodisenadzemnodoKaknjaporedrijekeBosneuduiniod4km,priemu1km
cjevovoda spada u nadlenost TE Kakanj, dok je ostatak u nadlenosti JP Grijanje Kakanj. Izolacija
nadzemnog dijela vrelovoda je uraena sa mineralnom vunom, poliuretanskom pjenom i
aluminijskim limom kao zavrnim slojem. Zbog loeg stanja vrelovodne mree (Slika 33), pojedine
dionicemreesuzamijenjene(Slika34).Na2kmvrelovodajezamijenjenaizolacijaizopurizolacijom,
koja se sastoji od mineralne vune, poliuretanskih ljebaka i zavrnim slojem od poliesterskog
staklenogmata(Slika35).Ugradnjomnoveizolacijeodmineralnevuneznatnosusmanjenitoplotni
gubicitransportatoplotedograda.
Slika33:StanjevrelovodnemreepremaKaknju
Slika34: Sanacijapojedinihdionica

Slika35:Postavljanjeizolacijenacjevovod
3.1.2.3 Distribucija
Trenutno su u sistemu 26 toplotnih podstanica za oko 326 poslovnih prostora i 3.050 stambenih
prostora.Nepostojiregulacijananivouzgrada,aupodstanicamapostojirunaregulacija.Javljase
problemregulacijetoplovodnemreeioptimalnogkoritenja.
3.1.2.4 Vlasnikiodnosi
Razmatrajui sistem daljinskog grijanja grada Kaknja, valja uzeti u obzir da je proizvodnja toplotne
energije i dio transporta (prvih 1000 m vrelovoda, gledajui od TE Kakanj) su u vlasnitvu i
odgovornosti TE Kakanj. Preostali dio vrelovoda (transportnog sistema) i sistem distribucije u
vlasnitvu su i nadlenosti JP Grijanje. Vlasnitvo JP Grijanje je do zapornog ventila na ulazu u
pojediniobjekt,nakonegavlasnitvonadpojedinimpodsistemimarazvodatoplote(instalacijama)
prelazinasuvlasnikepotroae.
3.1.2.5 Mjerenje
PremainjenicidajeproizvodnjauvlasnitvuTEKakanj,JPGrijanjekupujetoplotnuenergijuodTE
Kakanj bazirano na mjerenju predane toplote. Ultrazvuno mjerilo toplotne energije je locirano u
termoelektrani, tj. nalazi se u vrelovodnoj stanici. To dakako znai da su gubici transporta toplote
ukljueniucijenipremakrajnjimkupcima(potroaima).Ovdjevaljauoitidadiogubitakanastajeu
dijelu vrelovoda (transportnog sistema) koji je u vlasnitvu i nadlenosti TE Kakanj, a nalazi se iza
take preuzimanja, tj. mjerenja. Mjerenja kod krajnjeg kupca (potroaa) nisu izvedena, niti
individualno,alininanivouzgradeilitoplotnepodstanice.Takoernepostojekontrolnamjerilana
krajnjimtakamailimeutakamatransporta.
3.1.2.6 Karakteristikepotronje
Toplotna energija se koristi iskljuivo za zagrijavanje prostora. Kako je reeno, ne postoji mjerenje
niti na nivou zgrade ili toplotne podstanice, a pogotovo ne individualnih prostora (stanova).
Potronja toplote za grijanje se obraunava na temelju grijane povrine (m2). Priprema sanitarne
toplevodeformalnonepostoji,nonekipotroaisamoinicijativnougraujuindividualnespremnike
toplevodekojisenapajajuizsistemagrijanja.Iakoovonijedozvoljeno,tekojeupraksikontrolirati.
Stoga je indirektno priznata legalizacija ovakvih ureaja kroz naplatu dodatnih 17 m2 (fiktivnih).
Sezonagrijanjatrajeuosnovi182dana.
3.1.2.7 Dosadanjiioekivanirazvoj
RazvojtoplotnogsistemagradaKaknjasemoepromatratikrozdvijefaze:
Ifaza:od1986.do1997.godinekadasetoplotnaenergijanijeplaalaTEKakanj
(daljinskogrijanjegradakao'kompenzacija'zapoveanozagaenjeokoliazbogizgradnje
TEsupstitucijastarihkotlovnicanaugljen),
IIfaza:od1996/97.god.dodanaskadasetoplotnaenergijaplaaTEKakanj.
Karakteristika druge faze je tednja energije, odnosno racionalizacija potronje. Primjenom niza
mjera kao to su balansiranje cijevne mree, kako primarne, tako i sekundarne, analiza koritenja
grijanja i niz eksperimentalnih mjera nastojalo se optimizirati reim eksploatacije. Razvojni planovi
obuhvaaju ispitivanje mogunosti irenja mree, daljnje poboljanje izolacije nadzemnog dijela
cjevovoda, postepenu rekonstrukciju podzemnih cjevovoda i kontinuirano uvoenje predizoliranih
cijevi, razvoj mjerenja toplotne energije kod potroaa i druge mjere racionalizacije. Javljaju se
zahtjevi od krajnjih kupaca (potroaa) za mjerenjem i naplati toplote prema mjerenimoitanim
vrijednostima (ugradnja kalorimetara). Dakako, izvodivost individualnih mjerenja je upitna zbog
karakteristikapostojeihrazvodauzgradama(vertikale).
Uvedeno je eksperimentalno mjerenje toplotne energije: u sistemu daljinskog grijanja u sezoni

1999/2000god.ugraenojeviekalorimetara,razliitihkarakteristikanakarakteristinimtakama.
Ustanovljenojedaugraenikalorimetriimajunesamofunkcijuobraunastvarnoutroenetoplotne
energije,negoifunkcijuregulacijeibalansiranjatoplotnemree.
Kantonjeinvestiraoumjerilauobjektimaunjegovomvlasnitvu(koleidr.),aliobraunseidalje
vri po jedinici povrine zbog nepostojanja odgovarajueg tarifnog modela (postoji prijedlog
obraunapojedinicienergijeMWh,ukljuivofiksniivarijabilnitroak).
PotroaisuputemlokalneTVinformiraniotehnikimmogunostimaugradnjemjerila.Zahtjevjeda
seovapraksadaljeirikrozinicijativuopine(suinvestitoropina/kanton,buduikorisnik).Potrebno
jerijeitipitanjeinvestiranja,krozpovoljnijekrediteieventualnosudjelovanjeElektroprivrede.
3.1.3 Stanjegrijanjanaostalimpodrujimado/iZenice
U dijelovima koji nisu zahvaeni centralnim toplifikacionim sistemom grijanja Zenice i Kaknja,
grijanjeobjekatazasnovanojenaindividualnojosnovi,ukljuujuijavneobjekte,individualnekuei
jedinice kolektivnog stanovanja, gdje se svaka stambena jedinica posebno snabdijeva toplotnom
energijom.Udomainstvimasezagrijanjeuglavnomkoristidrvnabiomasaiugaljkojisenabavljaju
lokalno,dokujavnimobjektimaprevladavakoritenjelouljaiuglja.
Strujazagrijanjekoristiseuvrlomalombrojupojedinanihstanova,kaoosnovnienergent,dokjetaj
broj neto vei kada se koristi za rezervno grijanje i za prelazne periode grijanja u individualnim
sistemimasakotlovimanavrstogorivo.
3.2 PREGLEDPODATAKAOTEHNIKOMKAPACITETUIPOTRONJITOPLOTNEENERGIJE
NAPODRUJUDO/IZENICE
Kakobisedaopregledpodatakaotehnikomkapacitetuipotronjitoplotneenergijenapodruju
do/iZenice,projektnitimjeupotpuniopodatkeotoplotnomkapacitetukorisnikakojisuspojenina
postojeisistemcentralnoggrijanjaiindividualnihkotlovnica.
3.2.1 TehnikikapacitetipotronjatoplotenapodrujuZenice
UpostojeemsistemucentralnoggrijanjaZenicetoplotnikonzumpotrebanzapodmirenjepotroaa
kojisutrenutnoprikljueninasistemgrijanjaseprocjenjujenaoko100MW,odegajetrenutnou
pogonuoko80MW,dokjekapacitettoplotnestanicezagrad174MW.Toplotnastanicajeputena
urad1986.godine.Usastavutoplotnestanicesudvaosnovnaizmjenjivaasapritiskompare1,2bar
idvavrnaizmjenjivaasapritiskompare10bar.Uosnovnimizmjenjivaimavodasemoezagrijati
od70Cdo110C,auvrnimizmjenjivaimaod110Cdo150C.
Na energetskim podpostrojenjima ArcelorMittal Zenica primijenjen je kogenerativni nain

proizvodnjetehnolokepare,elektrineenergijeitoplotneenergije.Proizvodnjaelektrineenergije
se vri na dva turbogeneratora snage 7 MWe i 25 MWe, od ega se oko 4,5 MWe koristi za rad
postrojenjazagrijanjegrada
Odpokretanjaintegralneproizvodnje(2008.godina)kaoenergentinakotlovskimpostrojenjimase
koristeugalj,koksnigas,visokopenigasizemnigas.Omjerpotronjepojedinihenergenatavarira,a
podatke o potronji posjeduje ArcelorMittal Zenica. Sezona grijana traje est mjeseci u
kontinuitetuutoku24sata,od15.10.tekuedo15.04.narednegodine.
Obraunisporuenetoplotneenergijezagrijanjegradasevrinamjernimmjestima,gdjemagistralni
vrelovodiizlazeizkrugaArcelorMittalZenica.IsporukatoplotneenergijesevrinaosnovuUgovora
o isporuci toplotne energije za grijanje grada Zenice, koje svake godine sklapaju distributer i
proizvoatoplotneenergije.
UsistemudaljinskoggrijanjaZenicenalaziseoko570toplotnihpodstanicaodkojihjeoko65%sa
direktnom izmjenom toplote. Kapacitet toplotnih podstanica je u rasponu od 30 kW do 2 MW.
Pritisciupolaznimmagistralnimvrelovodimaiznoseoko12bar.Projektovaniukupniprotokglavnih
cirkularnihpumpiusistemudaljinskoggrijanjaiznosioko3.200m3/h.
PremapodacimaJPGrijanjeZenicausistemucentralnoggrijanjazagrijavaseoko20.000stambenih
jedinicauzgradama,teoko1.600individualnihstambenihobjekata.Ukupnazagrijavanapovrinau
graduZenicijeoko1.250.000m2,odtogaoko1.000.000m2stambenihprostoraioko250.000m2
poslovnih prostora, s tim da je u poslijeratnom periodu oko 15% korisnika iskljueno sa sistema
daljinskog grijanja. U donjoj tabeli prikazani su tehniki podaci za toplinarstvo Zenice, koji su
usklaenisapodacimaizStudijeenergetskogsektoraBiH.
Tabela8:TehnikipodacizatoplinarstvoZenice
Temperaturnireimvrelovoda/primarnastrana 130/700C
Temperaturnireimtoplovoda/sekundarnastrana 90/700C
Regulacijasistema uglavnomruna
Brojtoplotnihpodstanica 570
Ukupnaduinacjevovoda(vrelovoda) 120km
KapacitettoplotnestaniceuArcelorMittalZenica 174MWt
Povrinagrijanjaposlovnihprostora 250000m2
Povrinagrijanjastambenihprostora 1000000m2
Ukupnazagrijavanapovrina 1250000m2
Za potroae u Zenici u primjeni su dva naina naplate grijanja naplata po paualu i naplata po
kalorimetru. Cijena je razliita za fizika lica (graani/stambeni prostori) i pravna lica (poslovni
prostori).
Odsezone2008/2009.cijenegrijanjaposlovnihprostorapopaualuiznosi4,00KM/m2(bezPDVa),
aplaaseiskljuivoutokusezonegrijanja.Zastambeneprostore,cijenajeniaiiznosi0,962KM/m2
(bezPDVa)ukolikoseuslugagrijanjaplaatokomcijelegodine.Ukolikoseplaasamoutokusezone
grijanja(6mjeseci),cijenazastambeneprostoreje1,924KM/m2(bezPDVa).
Ukolikosenaplatavripopotronjitoplotneenergije(naplatapomjerauutrokatoplotneenergije),
ukupnacijenaseformiraodzbiravarijabilnogdijela(isporuenatoplotnaenergijamjerenauMWh)i
fiksnogdijela(paualuiznosuod10%odukupnozagrijavanepovrineprostora).Ovajvidnaplatese
plaa iskljuivo u toku sezone grijanja. Cijena jednog MWh toplotne energije za pravna lica iznosi
102,96KM.CijenajednogMWhtoplotneenergijezafizikalicaiznosi94,36KM.Cijenafiksnogdijela
istajekaokodnaplatepopaualu(4,00KM/m2zapravnalicai1,924KM/m2zafizikalica),arauna
seza10%ukupnezagrijavanepovrineprostora10.
CijenaisporuenetoplotneenergijekojudistributerJPGrijanjeplaakompanijiArcelorMittalje
promjenljivaiugovarasezasvakusezonuposebno.Nepostojidugoroniugovoroisporucitoplotne
energijezagrijanjegradaZenice,touzrokujeestenesporazumeizmeuproizvoaaidistributera
toplotneenergije.
Cijenazazadnjusezonugrijanja2010/2011.godinajeiznosila42KM/MWh(bezPDVa).
UcijenigrijanjakojudistributerplaakompanijiArcelorMittalZenicaukljuenisuenergenti,kojise
urazliitimomjerimasagorijevajunaindustrijskimkotlovskimpostrojenjima:
energetskiugalj(asortimansitni);
industrijskigasovi(proizvodimetalurkihpostrojenja)koksniivisokopenigas;
zemnigas.
Dopuna sistema grijanja usljed gubitaka vrele i tople vode, fakturie se zasebno na osnovu
realizovanedopunemreedaljinskoggrijanja(KM/m3hemijskipripremljenevode).
Napomena:
Osim cijene energenata, od drugih elemenata cijenu grijanja u manjoj mjeri odreuje i sistem
proizvodnje na postrojenjima ArcelorMittal Zenica, konkretno proizvodnja elektrine energije na
turbogeneratoru.
NaenergetskimpostrojenjimaArcelorMittal(industrijskikotlovi,turbogenerator,toplotnastanica)
vrisekogenerativninainproizvodnje:
tehnolokapara(zaradmetalurkihpostrojenjaArcelorMittal);
elektrinaenergija(zapotrebemetalurkihpostrojenjaArcelorMittal);
toplotnaenergijazagrijanjegrada.
3.2.2 TehnikikapacitetipotronjatoplotenapodrujuKaknja
U postojeem sistemu centralnog grijanja Kaknja toplotni konzum tj. angaovana snaga koju JP
Grijanje Kakanj preuzima od TE Kakanj procjenjuje se na 12,5 MW, vrna snaga je 22 MW, dok je
raspoloivi kapacitet u TE Kakanj gdje se nalazi izvor toplote 30,4 MW. Grijna sezona traje est
mjesecipriemunemaprekidauradugrijanjautokudana.Ovakavnaingrijanjaizazivaprobleme
sa komforom kod potroaa, jer je veoma teko, ili bolje rei nemogue, postii projektne
parametre. Iako je TE Kakanj modernizirala sistem i uvela automatsku regulaciju parametara,
regulacijaseidaljevriruno.Ovajsistemsesastojiodpodstanica,ijijeprincipradaizmjenjivaki,i
pumpisakonstantnimprotokom,priemuseregulacijaisporuenetoploteenergijevriregulacijom
temperature u TE Kakanj. Odziv u ovakvom sistemu je veoma spor i potrebno je oko 6 sati da
potroaosjetipromjeneusistemu.
Kapacitet podstanica je u rasponu od 70 kW do 6,5 MW i sastoji se od 27 podstanica. U veini
podstanicaregulacijasevrirunotokomdnevnogobilaskaoperatera,doksesamoukompaktnim
podstanicama, kojih postoji vrlo malo, regulacija vri klizno u skladu sa vanjskom temperaturom
zraka.Utabeli9datjeprikazinstaliranihpodstanicausistemudaljinskoggrijanjagradaKaknja.
10
PodatacidobiveniodJPGrijanjeZenica.
Studijaop
pravdanostisnabdijevanjatoplinskomenergijomizzTEKakanjpodru
ujado/iZenice Finalniizvjestaj
PremappodacimaJP GrijanjeKakkanjusistem mucentralno oggrijanjap

prikljuenojee3.376korissnika,od
toga 326 poslovnih prostora (p pravnih lica)) i 3.050 staambenih pro ostora (fizikkih lica). Zaggrijavana
povrinaa je oko 219.400 m2, od
o toga je 171.240
1 m2stambenog
s p
prostora i 48.160 m2 po oslovnog
2
prostoraa. U 2010. ggodini, sredn
nja specifinaa potronja toplotne energije (W/m m )za grijni period
p po
mjesecimmaod15.10 0.do15.04. je53,52(W/m2).Specifiinapotron njatoplote(W W/m2)zasvvakigrijni
mjesec,prikazanajeenaslici36,aautabeli10 datisutehn nikipodacizzatoplinarstvvoKaknja.
Tabela9:Instaliranettoplotnepodsttaniceusistem
mudaljinskog
ggrijanjagrad
daKaknja
U
Ukupna
Ukupna Broj poovrina
Radnna Radni Instalirana Broj povrina grijanih po
oslovnih
Toplottna temperaatura pritisak Godina snaga grijanih stanova pposlovnih prrostora
podstannica (C) (bar) izgradnje (kW) stanova (m2) p
prostora (m2)
TP1
1 max60
0C 5bar 1986 5.080 246 14.863,4 32 1
11.389,7
TP2
2 max60
0C 5bar 1986 2.541 140 7.561,2 26 2.530,3
TP3
3 max60
0C 5bar 1986 3.811 263 14.645,4 32 1.950,0
TP4
4 max60
0C 5bar 1986 5.082 345 15.704,2 22 1.172,3
TP5
5 max60
0C 5bar 1986 2.541 92 7.700,6 10 5.706,2
TP6
6 max60
0C 5bar 1987 3.650 231 12.627,3 76 4.981,6
TP7
7 max60
0C 5bar 1986 3.641 227 12.396,8 19 1.243,2
TP8
8 max60
0C 5bar 1986 650 71 3.931,4 7 282,4
TP9
9 max60
0C 5bar 1986 4.370 198 10.553,2 17 4.413,8
TP100 max60
0C 5bar 1986 2.000 87 5.249,0 2 182,6
TP111 max60
0C 5bar 1986 6.000 156 9.755,4 7 723,3
TP122 max60
0C 5bar 1987 2.500 134 2.197,9
TP133 max60
0C 5bar 1987 6.500 420 29.089,6 19 3.689,8
TP144 max60
0C 5bar 1991 1.000 51 3.629,1 3 2.029,0
TP155 max60
0C 5bar 2000 1.000 67 3.268,4 3 1.891,7
TP166 max60
0C 5bar 2005 1.000 65 3.782,0
TP177 max60
0C 5bar 2009 2.000 86 4.629,0 6 260,3
TP188 max60
0C 5bar 1988 2.500 29 1.451,4 5 2.144,7
TP199 max60
0C 5bar 2009 390 17 1.286,2 8 527,7
TP200 max60
0C 5bar 2008 120 9 654,8 4 123,0
TP211 max60
0C 5bar 2009 170 5 470,2 2 256,5
TP222 max60
0C 5bar 2002 500 59 2.613,9 1 12,0
TP233 max60
0C 5bar 2009 700 52 3.181,5 8 224,1
TP244 max60
0C 5bar 1998 200 13 562,0
TP255 max60
0C 6bar 1986 1.000
TP266 max60
0C 6bar 2002 70 1 341,0
TP277 max60
0C 6bar 1986 2.541 3 1.519,3
Ukupno: 61.557 3050 171.241,9 326 48
8.156,4
70 66,2 64,51 62,98

8
60
50 44,69 50,9
48,31
40
37,0
05
30
X XI XII I II III IV

Sliika36:Specifiinapotronja m2)
atoplote(W/m
Tabela10:TehnikipodacizatoplinarstvoKaknja11
ProjektnatemperaturazrakazagradKakanj 180C
Temperaturnireimvrelovoda/primarnastrana 150/750C
Temperaturnireimtoplovoda/sekundarnastrana 90/700C
PrincipradaTPjeizmjenjivakisazatvorenomekspanzijom
Nazivnipritisakprimarnestrane NP40bara
Nazivnipritisaksekundarnestrane NP16bara
Regulacijasistema kliznaregulacija
Ukupnaduinacjevovoda(vrelovoda) oko20/125km
Trenutniraspoloivikapacitet cca30MW
Povrinagrijanjaposlovnihprostora 47700m2
Povrinagrijanjastambenihprostora 171300m2
Ukupnazagrijavanapovrina 219000m2
Broj"ugaenih"kotlovnicanapodrujugrada 24
Trajanjesezonegrijanja 15.10.15.04.
ProsjenazimskatemperaturazagradKakanj(sezonagrijanja) +3,7+4,00C
PremapodacimaJPGrijanjeKakanj,cijenegrijanjasurazliitezastambeneiposlovneprostorekoji
suprikljueninasistemcentralnoggrijanjauKaknju.Naplatasevripaualnoizaposlovneobjekte
iznosi4,00KM/m2bezPDVa,dokjezastambeniprostorcijenaniaiiznosi1,43KM/m2,bezPDVa.
Plaanje se iskljuivo vri u toku sezone grijanja. Vano je napomenuti da naplata po utroku
toplotne energije ne postoji. Cijena koju JP Grijanje Kakanj plaa TE Kakanj iznosi 23,35 KM/MWh
bezPDVa.
3.3 PROJEKCIJAPOTREBATOPLOTNOGKONZUMAPODRUJADO/IZENICEDO2030.
GODINE
Osnovnopolazitezatehnikodimenzionisanjesistema,kaoizaproraunekonomskeopravdanosti
projektaizgradnjevrelovodaseogledauprojekcijamatoplotnogkonzumanaprojektnompodruju
za narednih 20 godina. Usljed vrlo dinamikog i nepredvidivog drutvenoekonomskog razvoja u
datom periodu, nemogue je izvriti precizne procjene kretanja toplotnog konzuma. Meutim, u
svrhu izrade tehnikog idejnog rjeenja i ukupne procjene izvodljivosti projekta uvedene su
odreene pretpostavke na osnovu postojeih procjena kretanja rasta sistema, kao i odreene
granine pretpostavke uslovljene obavezama Bosne i Hercegovine po pitanju aspekata energetske
efikasnosti.
Stimuvezi,uovompoglavljusupredstavljeniosnovniklimatskiparametriprojektnogpodrujakako
bi se opisale tehnike potrebe sistema po pitanju oekivanih vanjskih temperatura, kao i prikazani
rezultatiproraunaprojekcijerastatoplotnogkonzumauperiodudo2030.godine.
3.3.1 Glavniklimatskiparametri
Klimatskiusloviimajuznaajanuticajnasistemgrijanja,naroitonakontrolusistema.Glavnitehniki
parametriuvezisaklimatskimuslovimasu:
Prosjenatemperaturazrakatokomsezonegrijanja;
Vanjskaprojektnatemperaturazraka;
Trajanjesezonegrijanja;
Brojdanagrijanja;
Vlanostzraka;
Ruavjetrova.
11
JPGrijanjed.o.o.Kakanj
Studijaop
pravdanostisnabdijevanjatoplinskomenergijomizzTEKakanjpodru
ujado/iZenice Finalniizvjestaj
NateritoorijiBiHposttojetritemp
peraturnezo one:topla,um mjerenaihlaadna.Umjerreneoblastiu ukljuuju
ravniarrskeibrdovitteregijeuceentralnomdijeluBiH.Ljeetasutopla izimeumjerrenohladne.Srednje
zimske temperaturee se kreu oko 00C, a ljetne tem mperature dostiu 350C. Srednje godinje
0 0
temperaature su u o
opsegu izmeu 10 C i 12 2 C, dok u o
oblastima izn nad 500 m nadmorske visine
v su
ispod1000C.Premap podacimaJPGrijanjeKakanju2010.ggodinisrednjamjesenattemperaturaazagrijni
period, od 15.10. do 368 h), u Kakknju je iznossila 7,45 0C. Na slici 37 prikazane
o 14.04. (43 p su
u srednje
mjesennetemperatu urezagrijnip
periodu201 10.godini.
20 8,99
18
15
8,48 9,5
10 7,6
65
5 19
3,1
1,7
72
0 2,64
X XI XII I II III IV
Srednjjamjesenatemperatura

SSlika37:Sredn uKaknjuzagrrijniperiod(0C
njemjesenetemperatureu C)
Premap podacimaFeederalnogHid drometeorolokogzavod daBosneiH Hercegovine,temperaturretokom

zime 20
0092010. bile su neto iznad prosjeka. U Zenici, srednje godinje
g tem
mperature u grijnom
periodu u2010.goddinisubilenetonieneegoupretho odnimgodinaama(2007,2 2008,2009)..Utabeli
11suprrikazanesred
dnjevrijednoostitemperatturepomjessecimau0Cu uZenici.
Tabela11:SrednjemjeesenetempeeratureuZenicci(0C)
Mjeseci 2006 2007 2008 2009 2010
Januar 1,1 4,3 1,1 1,3 0,9
Februar 1,6 6,5 4,2 1,7 2,3
Mart 5,5 8,7 7 5,7 6,3
April 12,2 12,9 11,6 13,4 11,2
Maj 15,3 17 16,9 18,1 15,1
Juni 18,4 20,9 20,6 19,2 19,3
Juli 21,5 22,7 20,9 21,5 21,8
August 18,4 21,3 20,9 21,6 21,7
Seeptembar 16,5 13,7 14,9 17,3 15,6
Oktobar 12,5 9,7 12,5 10,3 9,2
N
Novembar 5,4 2,9 7 7,2 9
D
Decembar 1,8 0,4 3,4 3,5 1,2
Sredn
njavrijednost 10,7 11,7 11,8 11,5 11,1
Srednja mjesenateemperaturazzagrijniperiiod,od15.10 0.do14.04. (4368h),u 2010.godiniiuZenici

jeiznosiila5,73 oC.N
Nadonjojslicciprikazane susrednjem
mjesenetem
mperaturezaagrijniperio
odZenice
u2010.godini.

Slika38:SrednjemjesenetemperatureuZenicizagrijniperiod(0C)
3.3.2 Projekcijatoplotnogkonzuma
Proraunprojekcijarastapotrebatoplotnogkonzumasebaziraonapodacimadobivenimodstrane
preduzea koja se bave distribucijom toplotne energije u Zenici i Kaknju, a odnose se na procjene
proirenja sistema u periodu od narednih 20 godina. Proraun takoer uzima u obzir oekivano
smanjenjepotronjeenergijeuslovljenoprovoenjemmjeraenergetskeefikasnosti.Naime,Bosnai
Hercegovina je u okviru lanstva u Energetskoj zajednici zemalja Jugoistone Europe preuzela
obaveze implementacije zahtijeva EU direktiva iz oblasti energetske efikasnosti u domae
zakonodavstvo.Jedanodnajvanijihzahtjevajesmanjenjeukupnepotronjeenergijeuiznosuod9%
uodnosunabaznu2010.godinu,dokraja2018.godine.Dravniindikativniciljevipoovomzahtjevu
ebitipreciznodefinisaniuokviruDravnogakcionogplanazaenergetskuefikasnostkojeseoekuje
daebitinasnaziodkraja2011.godine.
Stimuvezi,proraunprojekcijepotrebatoplotnogkonzumajeprovedenpremasljedeojformuli:
Qn = Qn 1 (1 + k1, n k2,n )
gdjesu:
Qn Godinjapotrebakonzumazatoplotnomenergijomzantugodinu(MWh),
Qn 1 Godinjapotrebakonzumazatoplotnomenergijomzaprethodnugodinu(MWh),
k1,n Godinjastoparastaukupnegrijnepovrine(%),
k2,n Godinjastopasmanjenjatoplotnihpotrebausljedimplementacijemjeraenergetske
efikasnosti(%).
Cilj provedbe prorauna projekcije kretanja potreba toplotnog konzuma je da odredi granine
vrijednostioekivanestvarnevrijednostitoplotnihpotrebauperiodudo2030.godina.Maksimalna
granina vrijednost slui kao glavni tehniki parametar dimenzionisanja kompletnog sistema, dok
minimalna vrijednost predstavlja ukupne rizike implementaciji projekta i koristi se u proraunu
ekonomskeopravdanosti.
3.3.2.1 ProjekcijakonzumanapodrujuZenicedo2030.godine
Podaci o toplotnom konzumu su formirani na osnovu podataka dobivenih od JP Grijanje Zenica.

Premaistim, trenutni toplotni kapacitet snaga potroaa prikljuenih navrelovodnumreu iznosi
cca. 80 MW. Ovaj podatak ne treba dovoditi u vezu sa trenutnom proizvodnjom i potronjom
energijekojaseproizvodiiisporuujeizArcelorMittala,jeristaovisiofiksnimkoliinamaenergije
koja se isporuuje na osnovu godinjih ugovora i finansijskih projekcija. Ova veliina u proraunu
projekcijerastapotrebatoplotnogkonzumapredstavljapoetnuveliinizabaznu2010.godinu.
Nadalje,potrebnojerazlikovatiiprojektovanekapaciteteinstalisanusnagukodpotroaaistvarnu
potronjukojaumnogomeovisioklimatskimuvjetimainainuzagrijavanjaprostora,tenaglasitida
svipodacikojisedajuikoristezapotrebeproraunauovojisvimostalimstudijamasebazirajuna
projektovanimkapacitetimakojipremaiskustvenimsaznanjimamogubitiido20%veiodstvarnih.
Poveanje kapaciteta toplotnog konzuma, odnosno projekcije i analize promjene istog uzimaju u
obzirsljedee:
1. Poveanjekapacitetakodpostojeihkorisnika;
2. Prikljuenjekorisnikakojisuranijebiliprikljueninasistemgrijanja;
3. Prikljuenjenovihpotroaaizgradskihnaseljakojadosadanisubilaprikljuenanasistem;
4. Daljeirenjemreenaprigradskanaselja;
5. Demografskepromjene.
Sdrugestrane,potrebnojeuzetiuobzirpoboljanjetermikihkarakteristikaobjekatatoedovesti
doodreenogsmanjenjapotronjetoplote.
Smanjenje potronje toplotne energije u sektoru zgradarstva prema zahtjevima EU je
modeliranouovomproraununanaindasezaperiod20102013.godinepretpostavlja
stanjebezpromjena,odnosnoneoekujeseimplementacijamjeraenergetskeefikasnostina
objektima. Za period 2014 2016. godina pretpostavlja se godinje smanjenje potronje u
iznosuod0,2%,azaperiodnakon2017.godinegodinjesmanjenjeuiznosuod0,4%.
Prema navedenim faktorima mogue je napraviti i vremensku podjelu promjena u potronji kako
slijedi:
1. Kratkoronepromjenekojebiobuhvatileperiodod1do3godine,
2. Srednjoronepromjenekojebiobuhvatileperiodod3do5godina,
3. Dugoronepromjenekojebiobuhvatileperiodod5do20godina.
Tabela12pokazujevezuizmeupromjenekonzumaivremenskograzdobljapromjena.
Tabela12:Vremenskapodjelapromjenakonzuma
13god. Kratkorone Poveanje/smanjenekapacitetakodpostojeihkorisnika.
Prikljuenjekorisnikakojisuranijebiliprikljueninasistemgrijanja
35god. Srednjorone Prikljuenje novih potroaa iz gradskih naselja koja do sada nisu bila
prikljuenanasistem
Daljeirenjemreenaprigradskanaselja
520god. Dugorone Demografskepromjene
PremapodacimadobivenimodstraneJPGrijanjeZenica,poveanjetoplotnogkonzumajeplanirano
na 170 MW. Ovaj podatak se odnosi uglavnom na kratkoroni i srednjoroni period razmatranja.
Poveanje toplotnog konzuma uglavnom e predstavljati povratak veih potroaa, koji su u
poslijeratnom periodu izgradili sopstvene kotlovnice, te prikljuenje novih potroaa na planirani
novi gradski magistralni vrelovod DN500 (trei gradski magistralni vrelovod). Izgradnja treeg
magistralnogvrelovodajeplaniranaprilikomizgradnjegradskesaobraajniceGGM(glavnagradska
magistrala). Izgradnja treeg magistralnog vrelovoda DN 500 e omoguiti uslove za toplifikaciju
gustonaseljenihgradskihiprigradskihnaseljakojadodanasnisutoplificirana:gradskonaseljePie,
prigradska naselja Broda, Podbreje, Rujev Do, Vardite, Trgovie, Zukii, Krivae, Kr i dr, vee
industrijskezone(RMU,KPZZTidr).
UsrednjoroniplanulaziitoplifikacijavelikihprigradskihnaseljaTetovo,Janjii,Klope.
Analiza moguih promjena u dugoronom periodu bazira se uglavnom na demografskim

promjenama. Na osnovu podataka dobivenih od Federalnog Zavoda za Statistiku koji obrauju
prirodnoimehanikokretanjestanovnitvaprimjetnajestagnacijapopulacije,tesemoezakljuiti
da nee doi do znaajnijih promjena stanovnitva u narednih 20 godina, odnosno da se ne mogu
oekivati znaajnije promjene u toplotnom konzumu dugorono. Slike 39 i 40 prikazuju prirodno i
mehaniko kretanje stanovnitva za opinu Zenica, prirodno kretanje u periodu 19962010, a
mehaniko kretanje za period 20082010. Kao to se jasno vidi postoji neznatan prirodni prirataj
kojijeanuliranmehanikimodljevompopulacije,tejezaoekivatidaesepopulacijeOpineZenica
zadratinabrojuodcca.120,000.
8.000
7.000
ivoroeni
6.000
5.000 Umrli
Broj stanovnika
4.000
3.000 Prirodni
prirataj
2.000
Migracija
1.000
0
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
-1.000
Godina

Slika39:ProjekcijaprirodnogimehanikogkretanjastanovnitvanapodrujuZenicezaperiodod19962010.
1.400
1.200
Prirodni
1.000 prirataj
800 Migracija
600
400 Prirataj
200
Poly. (Prirataj)
0
96
97
98
99
00
01
02
03
04
05
06
07
08
09
10
-200
19
19
19
19
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
-400

Slika40:ProcjenapriratajastanovnitvanapodrujuZenicezaperiodod19962010.

ProjekcijarastapotronjetoplotneenergijezaZenicu,suprikazanenadonjojslici.
180
160
Toplinski konzum [MW]
140
120
100
80
60
40
20
Godina

12
Slika41:ProcjenaporastatoplotnogkonzumanapodrujuZenicedo2030.godine
3.3.2.2 ProjekcijakonzumanapodrujuKaknjado2030.godine
Prema ranije prikazanim podacima, toplotni konzum u Kaknju se procjenjuje na oko 48,7 MW
instalirane snage, odreene prema standardnim projektnim parametrima. Meutim, podaci o
specifinoj potronji toplotne energije u Kaknju za 2010. godinu (tabela 13) i potronju toplotne
energijeposezonamaod19962011.godine(Slika42),dobiveniodJPGrijanjeKakanj,govoredaje
sistemoptereensamosanekih30%maksimalnesnage,toukazujeilinadostasmanjenitoplotni
komforgrijnogprostora,ilipaknanezainteresovanostkonzumenatazauslugesistemauglavnomiz
ekonomskihrazloga.Sdrugestrane,godinjaspecifinapotronjatoplotneenergijeizraenaod272
kWh/m2 ukazuje na izrazito nizak nivo energetskih karakteristika grijanih objekata u Kaknju, to
ostavljadostaprostoraubudunosti,posebnouperiodudo2030.godine,zaimplementacijumjera
energetske efikasnosti. Osnovna "baseline" stvarna potronja toplotne energiju u Kaknju se moe
definisati za 2010. godinu, u iznosu od 59.619 MWh, kako je prikazano u tabeli 13, to odgovara
toplotnomkapacitetuod13,65MW.
Tabela13:SpecifinaiukupnapotronjatoplotneenergijezaKakanj2010.godina
Specifinapotronja Specifinapotronja Ukupnapotronja
toplotneenergije toplotneenergije toplotneenergije
(W/m2)13 (kWh/m2) (MWh)
Januar 64,51 48,00 10511,00
Februar 62,98 42,32 9268,64
Mart 50,9 37,87 8293,44
April 37,05 26,68 5842,04
Oktobar 48,31 35,94 7871,44
Novembar 44,69 32,18 7046,72
Decembar 66,2 49,25 10786,36
Ukupno 272,24 59619,65
12
RazvojniplanoviZenikodobojskogkantona
13
JPGrijanjeKakanj
60
Ukupna potronja toplotne energije (GWh)
50
40
30
20
10
0
96/97 97/98 98/99 99/00 00/01 01/02 02/03 03/04 04/05 05/06 06/07 07/08 08/09 09/10 10/11
Sezona

14
Slika42:PotronjatoplotneenergijeposezonamauKaknju
KakobiseodrediotrendrastapotronjetoplotneenergijenapodrujuKaknjauperiodu do2030.
godine potrebno je uvesti pretpostavke irenja toplotnog konzuma. Prema podacima JP Grijanje
Kakanj,u2008.godinijeuKaknjubiloukupno212.000m2grijanogprostora,dokjeu2010.godini
konzumobuhvatao219.000m2, kakostambenog takoiposlovnogprostora.Prematome,obuhvat
sistemomjeuposljednjedvijegodinepoveanza3,3%,ili1,64%godinje.
Poveanje kapaciteta toplotnog konzuma, odnosno projekcije i analize promjene istog uzimaju u
obzirsljedee:
1. Poveanjekapacitetakodpostojeihkorisnika;
2. Prikljuenjekorisnikakojisuranijebiliprikljueninasistemgrijanja;
3. Prikljuenjenovihpotroaaizgradskihnaseljakojadosadanisubilaprikljuenanasistem;
4. Daljeirenjemreenaprigradskanaselja;
5. Demografskepromjene.
Premaanalizamaraenim1990.godine,adobivenimodstraneJPGrijanjeKakanj,ukupnitoplotni
konzum na podruju Opine Kakanj koji je mogue prikljuiti na sistem daljinskog grijanja je:
prigradska naselja 24,6 MW, dolina Trstionice 16 MW, dolina Zgoe 8,6 MW, Papratnica i
Kujave4,1MW.UzimajuiuobzirdajesistemuKaknjupredimenzionisan,moesepretpostaviti
da su i ove vrijednosti previsoke, te se mora uzeti odreena rezerva pri odreivanju ukupnog
toplotnogkonzuma.
Sdrugestrane,potrebnojeuzetiuobzirpoboljanjetermikihkarakteristikaobjekatatoedovesti
doodreenogsmanjenjapotronjetoplote.
Smanjenje potronje toplotne energije u sektoru zgradarstva prema zahtjevima EU je
modelirano u ovom proraunu na nain da se za period 20102013. godine pretpostavlja
stanjebezpromjena,odnosnoneoekujeseimplementacijamjeraenergetskeefikasnostina
objektima. Za period 20142016. godina pretpostavlja se godinje smanjenje potronje u
iznosuod0,2%,azaperiodnakon2017.godinegodinjesmanjenjeuiznosuod0,4%.
Na osnovu podataka dobivenih od Federalnog Zavoda za statistiku koji obrauju prirodno i

mehaniko kretanje stanovnitva primjetna je stagnacija populacije, te se moe zakljuiti da nee
doidoznaajnijihpromjenastanovnitvaunarednih20godina,odnosnodasenemoguoekivati
znaajnijepromjeneutoplotnomkonzumudugorono.
14
JPGrijanjeKakanj
Projekcije rasta potronje toplotne energije za Kakanj, prema gore navedenim podacima,
pretpostavkama i projekcijama, su prikazane na donjoj slici. Za potrebe daljinskog grijanja grada
Kaknjaipripadajuaokolnanaselja,do2030.godineoekujeseukupniporasttoplotnogkonzumana
30 MW. Prema ovoj vrijednosti treba dimenzionirati sistem kako bi se osiguralo sigurno
snabdijevanjedo2030.godine.
35
30
Toplinski konzum [MW]
25
20
15
10
Godina

Slika43:ProcjenaporastatoplotnogkonzumanapodrujuKaknjado2030.godine
3.3.2.3 ProjekcijakonzumanapodrujuokoOpineKakanj
PrigradskanaseljaOpineKakanj,kaotosuatii,Doboj,Separacija,ilisuveobuhvaenirazvojnim
planovima JP Grijanje Kakanj ili trebaju biti ukljueni u planirani razvoj ovog lokalnog preduzea.
PlaniranetoplotnepotrebegradaKaknja(30MW)veuzimauobzirproirenjemreenaspomenuta
podruja.
3.3.2.4 ProjekcijapokrivanjatoplotnogkonzumamanjihmjestaizTEKakanjdoZenice
Na podruju izmeuKaknja iZenicenalazi senekolikomanjih mjestaBiljeevo,Lava, Dumanac,

Modrinjeidr,kojipremaprocjenamaizvoaaStudijenisupotencijalnipotroai.
Planiranetoplotnepotrebesvihmjestaiznosicca.23MWismatrasenedovoljnomdabiseostavile
konekcije na magistralnom vrelovodu za budue prikljuke. Mali broj stambenih jedinica na ovom
podruju nalazi se i na nadmorskoj visini oko 500 m, pa bi odvojak, koji bi trebalo napraviti i
podstanicu za podizanje nivoa tlaka, bila nerentabilna. Osim navedenog, itelji ovih mjesta imaju
grijanjesindividualnimloitimatesedovodiupitanjeprelaskanasistemdaljinskoggrijanja.
Ukolikobidolodoznatnogpoveanjatoplotnogkonzumairenjanaseljailiizgradnjeindustrijskih
objekata,lakosemoeizgraditiprikljuaknamagistralnivrelovodipodstanica,adakrajnjiklijent,
grad Zenica ne osjeti. Ovo e omoguiti tano pozicioniranje odvojka, tj. lokacija prikljuka e biti
odabranatobliekrajnjempotroau.
3.4 OCJENAMOGUNOSTIIKAPACITETAPOSTOJEIHTERMOBLOKOVATEKAKANJU
POGLEDUPROIZVODNJEIMOGUNOSTIPLASMANATOPLOTNEENERGIJE
3.4.1 PostojeestanjeuTEKakanj
TE Kakanj je smjetena u dolini rijeke Bosne, 5 km uzvodno od grada Kaknja. Instalirana snaga
Termoelektraneje450MW.UTEKakanjizgraenojesedamblokova,odegasublokovi4x32MW
izvan pogona. U kotlovima svih blokova TE Kakanj sagorijeva se mrki ugalj iz oblinjih rudnika
Kakanj, Breza i Zenica, te u manjim koliinama iz rudnika Graanica, Kamengrad, Bila i
Livno.Svikotlovisusatenimodvodomljake.Pepeosepneumatskiodvodidosilosa,azatimse
zajedno sa ljakom odvozi gumenim transporterima na deponiju. Proizvedena para u kotlovima se
koristizapogonparnihturbinazaproizvodnjuelektrineenergije.TEKakanjjeprikljuenanaelektro
energetskisistem(EES)prekopostrojenja110kVi220kV.Graenajeetapno,kakoslijedi:
Ietapa: blokovi1i2,snagepo32MW,puteniupogon1956.godine(vanpogona);
IIetapa: blokovi3i4,snagepo32MW,puteniupogon1960.godine(vanpogona);
IIIetapa: blok5,snage110MW,putenupogon1969.godine;
IVetapa: blok6,snage110MW,putenupogon1977.godine;
Vetapa: blok7,snage230MW,putenupogon1988.godine.
Blokovi1,2,3i4,svakipo32MW,suizvanpogona,jer im je istekao ivotni vijek,isadasuustanjuda

se ne mogu koristiti. Planirana je demontaa postojee opreme i priprema lokacije za gradnju
zamjenskihblokova.
Blokovi 5 i 6 izvedeni su sa kondenzacijskim turboagregatima, nominalne snage 110 MW svaki

proizvodnjekoda.
Turbinesuizvedenekaotrokuinesameupregrijanjem.Pritomeparaizkotlaekspandiraukuitu
visokogtlaka(VT),nakonegaseodvodicjevovodomhladnogvodameupregrijanjanatragukotao.
U kotlu se vri zagrijavanje pare u meupregrijau te para nastavlja ekspanziju u kuitu srednjeg
tlaka(ST),odakleseprestrujnimcjevovodomvodiukuiteniskogtlaka(NT)tesenakonzavrene
ekspanzijeuvodiukondenzatorgdjepredajetoplinurashladnojvodi.
Sistem termike pripreme napojne vode snabdijeva se parom za zagrijavanje napojne vode preko
nereguliranih oduzimanja, odgovarajueg energetskog nivoa, izvedenih na turbinama srednjeg (ST)
odnosnoniskog(NT)tlaka.
Naovimturbinamaizvedenojetzv.nereguliranooduzimanjeparekojesluizagrijanjegradaKaknja.
Nereguliranooduzimanjeizvedenojeugradnjom"T"razdjelnikanaprestrujnicjevovodpareizmeu
kuitaSTikuitaNT.Od"T"razdjelnikaparasecjevovodomvodidozagrijaamrenevodekoja
transportiratoplinudopotroaaugradu.
Sa postojeih blokova moe se obezbijediti znatno vea koliina topline za grijanje naselja,
neregulisanim oduzimanjima iz turbine blokova 5 i 6, a posebno ako se isti namjenski za potrebe
kombinovane proizvodnje, rekonstruiu i rehabilitiraju uz obezbjeenje pare regulisanim
oduzimanjem.
bez reduciranja pritiska. Tako je uinjeno na bloku 5, a blok 6 se upravo rekonstruie sa istim
karakteristikama,kaoblok5.Naslici44jeprikazanatoplotnashemabloka5ibloka6,kaopostojee
stanje.
Para za grijanje vrelovodne stanice obezbjeuje se takoer sa RS4 bloka 5 i 6, odnosno njenih
meuvezasadrugimblokovima,kaotojeprikazanonaslici44.
Para se sa prestrujnog parovoda STNT dijela turbine i sa 6tog oduzimanja turbine bloka 5 i 6
koristi za grijanje vrelovodne stanice TS1. Blokovi 5 i 6 su rekonstruisani i osposobljeni kao
toplifikacioniblokovisaregulisanimoduzimanjemzapotrebegrijanja.

StudijaopravdanostisnabdijevanjatoplinskomenergijomizTEKakanjpodrujado/iZenice Finalni izvjestaj
BLOK 5 BLOK 6
NO 400
NO 400
VT ST NT VT ST NT
VTB VTB
I oduz. I oduz.
NTB NTB
II oduz. II oduz.
III oduz. III oduz.
VII oduz.
VII oduz.
VI oduz.
IV oduz.
VI oduz.
IV oduz.
V oduz.
V oduz.
KOND KOND
SNV SNV
KP KP
VTZ 1 VTZ 2 NTZ 2 NTZ 1 VTZ 1 VTZ 2 NTZ 2 NTZ 1

ENP KOP ENP
KOP
NTZ 5 NTZ 4 NTZ 3 KLP NTZ 5 NTZ 4 NTZ 3 KLP
RS 5 RS 5
NO 200
NO 200
KEP
NO 150 NO 150
NO 200
NO 200
NO 200
NO 200
RS 3 RS 2 RS 1 RS 3 RS 2 RS 1
NO 200
otplinja
otplinja
NO 300
ekspander odsoljavanja
RS 4 RS 4 BLOK 7
na RS 1 i 2
na lokalnu TS
NO 200
NO 200
na zagrijae zraka
zrak
NO 300
dizne KO 6 dizne KO 5
sa RS 3
TOPLOTNA STANICA ZA GRIJANJE KAKNJA
NO 400
NT VT
sa RS blokova 32 MW
NO 200
TE "Kakanj"
Blok 5i6 - 110 MW Shema meuveza blokova 5 i 6
Crte broj 1

Slika44:Toplotnashemablokova5i6,postojeestanje
BOSNAS/ENOVA 64
Blok 7 izveden je sa kondenzacijskim turboagregatom snage 230 MW proizvoaa koda. Izvedba

turbine je trokuina sa meupregrijanjem, te je osim vee snage i dimenzija te modernije
konstrukcijekuita,koncepcijskivrloslinaturbinama110MW.
SvitehnikipodacidanisuodstraneJPElektroprivredaBiH,udokumentimaitoplinskimshemama
postrojenja.
3.4.2 Oduzimanjepareusvrhukombiniraneproizvodnjeelektrineenergijeigrijanja
Oduzimanjepareusvrhukombiniraneproizvodnjeelektrineenergijeigrijanjamoguejeizvestina
sljedeenaine:
a) Oduzimanjesanereguliranimtlakom;
b) Oduzimanjesareguliranimtlakom;
c) Protutlanaturbina.
3.4.2.1 Oduzimanjesanereguliranimtlakom
Neregulirano oduzimanje za grijanje dovodi do klizanja tlakova u turbini. Neregulirano oduzimanje

realizirano na prestrujnom cjevovodu pomou ugradnje "T" razdjelnika omoguava spajanje i
dovoenjepareuzagrijamrenevode.Ukupnakoliinaparekojajeizalaizkuitasrednjegtlaka
dijeli se na glavnu struju koja ekspandira u niskotlanom dijelu turbine do tlaka u kondenzatoru i
strujukojaideutoplotnojstanicizagrijanjemrenevode.Ovaprotonakoliinagledanakaomaseni
protokmanjaodnazivne(amorabitimanjajerjediopareoduzetzazagrija)stogadolazidopada
tlaka.
Istovremeno,timesedodatnosmanjujemaseniprotokuniskotlanidioturbinetesvitlakovipadaju.
Buduidasukonfiguracijomkuitairotorauelikudefiniranisviodnosikaoposljedicapoveanih
oduzimanja, a time i novih odnosa tlakova, osim loijeg aerodinamikog stupnja korisnosti, te
pogoranja pretvorbe ekspanzije u elektrinu energiju, moe doi i do pojave nedozvoljenih
aksijalnih sila. Presjeci cjevovoda za oduzimanje u svakom sluaju predstavljaju faktor ogranienja
oduzetogvolumenskogprotokatakodazbogpadatlakamoemooduzetimanjekilogramapare.
Stogazasluajoduzimanjasnereguliranimtlakompotrebnojevoditiraunaoograniavanjukoliine
oduzete pare to za posljedicu moe imati znatnije rekonstrukcije u smislu poveanja otvora
oduzimanjanasamomkuitu,tousluajuznatnijihkoliinaoduzimanjamoedovestiidopotrebe
rekonstrukcijeitavogprotonogdijela(statorairotora),tevanjskogkuitaturbinebiloST,biloNT
ilioba.
3.4.2.2 Oduzimanjesareguliranimtlakom
Oduzimanje pare za grijanje sa reguliranim tlakom mogue je izvesti ugradnjom "T" razdjelnika na
prestrujni cjevovod pare od kuita turbine ST do kuita turbine NT. Regulacija tlaka ostvaruje se
ugradnjom zapornog i regulirajueg organa iza "T" razdjelnika. Poloaj ovog zapornog organa
otvoreno do zatvoreno, regulira protok pare u NT dijelu turbine od maksimuma do minimuma.
Razdjelnik pare spaja se cjevovodom sa zagrijaem mrene vode za daljinsko grijanje. Ukoliko je
uspostavljen protok mrene vode kroz zagrija, para iz turbine ide u zagrija gdje kondenzacijom
predajesvojutoplinumrenojvodi.Tlakkondenzacijemoguejezadatiiodravatigazatvaranjemili
otvaranjem zapornog organa. Ukoliko je mrena voda "hladna" trait e vie topline, tlak
kondenzacijepada,aliregulatorgavraanazadanipomouzatvaranjaprotokapareuniskotlanidio
turbine,imeseautomatskipoveavaprotokpareuzagrija.
BOSNAS/ENOVA 65
Poveano oduzimanje pare za zagrija mrene vode odnosno posljedino smanjenje koliine pare
koja ekspandira u niskotlanom dijelu turbine dovodi do poveanja energije za grijanje, ali i do
smanjenjaproizvedeneelektrineenergije.
Ovo rjeenje primjenjuje se onda kada je od primarne vanosti proizvodnja elektrine energije, a
grijanje je izrazito sezonskog karaktera (u sluaju izrazito duge sezone grijanja bilo bi mogue
primijenitiprotutlanuturbinu).
U sluaju primjene reguliranog oduzimanja, tlak oduzimanja se zadaje, a mogue je i iskljuiti

reguliranje. Kod minimalnih protoka u niskotlanom dijelu turbine doi e do vrtloenja i gubici
trenja i ventilacije bit e vei od dobivenog rada. Stoga je potrebno ugraditi sistem za hlaenje
lopatica niskog tlaka koje se hlade utrcavanjem kondenzata po obodu kuita NT. Primjenom
sistemahlaenjaNTdijelaturbinemoguejeoduzeti95%nazivnogmasenogprotokabezposljedica
poturbinuNT.
3.4.2.3 Protutlanireim
Ekspandiranjem pare u parnoturbinskom agregatu dobiva se elektrina energija, a para gubi

energetski nivo kako po pitanju tlaka tako i temperature. Cijeli proces moe se izvesti tako da na
izlazuizturbineparaimaenergetskinivopogodanzagrijanjeilinekudruguupotrebu(naprimjeru
industriji).Izgaranjeukotluiprijenostoplinenaparumoguejerealiziratiuzstupanjkorisnostiod
priblino90%(ovisnoogorivu),apriblino25%bieizgubljenokrozdimnjakiuturbinskomciklusu.
3.4.3 MogunostidobivanjatoplinskeenergijeuTEKakanj
Analiziranesumaksimalnemogunostidobivanjatoplinskeenergijezagrijanjeizpojedinihblokova
TEKakanj.ObraivaStudijejeuzeouobzirsinhroniziranirazvojizvoratoplineitoplinskogkonzuma.
Obraivajevodioraunadainstaliranjetehnologijeproizvodnjetoplinskeenergijeidefaznoranije
negorazvojtoplinskogkonzuma.Kakojeusvojimrazmatranjimaobraivaisuvieoptimistian,kad
je u pitanju razvoj prikljuenog konzuma, te sigurno ima jako puno rezerve u proizvodnim
kapacitetima. Sa druge strane, prevelike rezerve u proizvodnom dijelu mogu uiniti kogeneraciju
veoma skupim rjeenjem. Svi blokovi u TE kakanj e imati mogunost i proizvodnje toplinske
energije,takodaseusvimanalizamapojavljujusviblokovi,odnosnoblokovi5i6,kojisuspremniza
kogeneracijuiblokovi7i8kojieimatikonstruktivnarjeenjazakogeneraciju.
Regulirana oduzimanja na blokovima 5 i 6 mogu dati 150 MW toplinske energije po bloku, tj.
ukupno 300 MW toplinske energije. Umanjenje elektrine snage iznosi 39 MW po bloku, te e
snaganastezaljkamageneratoraiznositi80MW,azadvabloka160MWukupno.Utabeli14su
datedetaljneenergetskeznaajkebloka5ukondenzacionomitoplifikacionomreimu,autabeli15
sudatedetaljneenergetskeznaajkebloka6nakonrekonstrukcije.
U TE Kakanj izvrena je revitalizacija turbine bloka 5 instalirane snage 110 MW. U sklopu radova
izvrena je rekonstrukcija turbine ST i NT kao i pripadajuih cjevovoda koja omoguava regulirano
oduzimanjeparenaprestrujnomcjevovoduizmeuturbinesrednjegtlakaiturbineniskogtlakaza
prvi stupanj zagrijavanja vrele vode. Drugi stupanj zagrijavanja vrele vode vri se nereguliranim
oduzimanjem uz reduciranje tlaka iz turbine srednjeg tlaka (vidi toplotnu shemu na slici 45 Zimski
reim).
Maksimalna toplinska snaga iznosi 150 MW, a pri tome je snaga na stezaljkama generatora 80
MW. Time se postie umanjenje elektrine snage u smislu pokrivanja zimske potronje elektrine
energijeuelektroenergetskomsistemuJPEPBiH.Izistihrazlogablok7trebarekonstruisatikakoje
prikazanonatoplinskimshemamazaljetnireim,slika46,tesrednjireimnaslici47imaksimalni
zimskireimslika48,prikojemjetoplinskasnaga303MW,asnaganastezaljkamageneratora172
MW.
BOSNAS/ENOVA 66
Tabela14:Osnovneenergetskeznaajkebloka5
Novaturbina
Projektovane Grijanje
Grijanje(prema
Parametar vrijednosti (maksimalno
kondenzacioni tenderu)
stareturbine mogue)
reim
Strujanaterminalimageneratora 110MW 118,55MW 100,01MW 80,695MW
Optimalnasnaga 100MW 118,5MW
Toplotnaenergijaukupno 0 0 80MWt 150MWt
Istepen 0 44,7MWt 81,5MWt
IIstepen 0 35,3MWt 68,5MWt
Garancijom specificirana potronja
toplote ciklusa turbine, bruto, za 8371kJ/kWh 7953,7
6527,7kJ/kWh 5009,8kJ/kWh
temperaturu vode za hlaenje 15 snaga110MW kJ/kWh
C
Efikasnost/uinakciklusaturbineza
43,00% 45,26% 54,77% 71,86%
110MW
Koliinapregrijanepare naulazu 334,5t/h
335t/h 335t/h 335t/h
uturbinu za110MW
Pritisak pregrijane pare na ulazu
130bar 130bar 130bar 130bar
turbine
Temperatura pregrijane pare na
535C 535C 535C 535C
ulazuturbine
Koliina meupregrijane pare na 296t/h
305,96t/h 305,14t/h 304,41t/h
ulazuuturbinu za110MW
Pritisak meupregrijane pare na
31,7bar 29,726bar 29,168bar 29,0bar
ulazuuturbinu
Temperatura meupregrijane pare
535C 535C 535C 535C
naulazuuturbinu
Brojnekontrolisanihoduzimanja 8 8 8 8
Brojkontrolisanihoduzimanja 0 1 1 1
Temperaturanapojnevode 240C 235,35C 234,29C 233,96C
Temperaturavodezagrijanje
Istepen 70/115C 70/112,2C
IIstepen 115/150C 112,2/147,2C
Koliinatoplotezagrijanje
Istepen 44,7MWt 81,5MWt
IIstepen 35,3MWt 68,5MWt
Pritisak u kondenzatoru za temp.
0,041bar 0,0378bar 0,0298bar 0,0243bar
Vodehlaenja15C
Maks.snagaturbinezatemp.vode
113,61MW 95,827MW 78,089MW
zahlaenje32C
Pritisakukondenzatoruza
0,0929bar 0,0756bar 0,0632bar
temp.Vodehlaenja32C
Tabela15:Osnovneenergetskeznaajkebloka6prijerekonstrukcije2011/2012
MJERNA KONDENZACIONIREIM GRIJANJE
REIMIRADATURBINE
JEDINICA
Optereenje MW CCA80% Maksimalno Nominalno Nominalno
Snaganaterminalima
MW 96,750 119,535 110 100,341
generatora
ParanaulazuuVTdioturbine
Protok T/H 268 335 306,04 335
Pritisak BAR 130 130 130 130
Temperatura C 535 535 535 535
ParanaizlazuizVTdijela

turbine
Protok T/H 263,94 330 301,43 330,09
BOSNAS/ENOVA 67
Pritisak BAR 26,688 33,041 30,3 32,371

Temperatura C 331,8 343,8 335,2 341,3
ParanaulazuuSTdioturbine
Protok T/H 246,34 306,06 280,22 305,05
Pritisak BAR 24,019 29,737 27,27 29,134
Temperatura C 535 535 535 535
Toplotnaenergija
Istepengrijanja70/115c MWT 0 0 0 44,717
PRESTRUJNI PRESTRUJNI PRESTRUJNI PRESTRUJNI
Mjestooduzimanjapare PAROVODSTNT PAROVODSTNT PAROVODSTNT PAROVODSTNT
DIOTURBINE DIOTURBINE DIOTURBINE DIOTURBINE
IIstepengrijanja115/150c MWT 0 0 0 35,282
Mjestooduzimanjapare VI.ODUZIMANJE VI.ODUZIMANJE VI.ODUZIMANJE VI.ODUZIMANJE
Turbinskooduzimanje
Ioduzimanje
Protok t/h 7,9633 10,761 9,576 4,0669
Pritisak bar 0,137 0,1669 0,1543 0,0949
Temperatura c 52,1 56,2 54,6 44,8
IIoduzimanje
Protok t/h 8,856 11,441 10,295 5,5376
Pritisak bar 0,3995 0,4894 0,4513 0,2729
Temperatura c 75,8 80,8 78,8 66,9
IIIoduzimanje
Protok t/h 5,3055 6,7234 6,1057 1,944
Pritisak bar 0,9082 1,1068 1,023 0,6118
Temperatura c 138 132,6 135,9 115,8
IVoduzimanje
Protok t/h 9,1202 11,891 10,663 8,9775
Pritisak bar 2,0305 2,4868 2,2922 1,9613
Temperatura c 210,5 208 209,6 186,7
Voduzimanje
Protok t/h 7,596 10,25 9,0734 7,9737
Pritisak bar 4,6997 5,7712 5,3127 4,539
Temperatura c 307,9 304,6 305,9 279,3
VIoduzimanje
Protok t/h 5,6821 7,3832 6,6269 58,235
Pritisak bar 7,3829 9,09 8,3577 7,1437
Temperatura c 365,1 363,4 364,4 335,8
VIIoduzimanje
Protok t/h 10,949 14,656 13,009 18,598
Pritisak bar 14,264 17,604 16,167 16,63
Temperatura c 457,1 456,2 456,7 450,8
VIIIoduzimanje
Protok t/h 0 0 0 0
Pritisak bar 0 0 0 0
Temperatura c 0 0 0 0
Temp.Vodenaulazuukotao C 214,1 235,4 230,6 234,2
Specifinapotronjatoplote

turbinskogciklusa
Temp.rashladnevode15c kJ/kWh 8005,4 7895 7943,3 9433,2
Temp.rashladnevode32c kJ/kWh
Na bloku 7 nije izvedeno, ali je mogue dobiti 300 MW toplinske energije. Umanjenje elektrine
snageiznosipritome58MW,teesnaganastezaljkamageneratoraiznositi172MW.
Dakle, ukupno mogue je dobiti 600 MW toplotne energije sa postojeih blokova u TE Kakanj. Pri
tomebiumanjenjeelektrinesnagebilo136MW(58MW+39MW+39MW).
BOSNAS/ENOVA 68
3.4.4 MogunostidobivanjatoplinskeenergijeuTEKakanjizplaniranihblokova
Na osnovu dokumenta koji je izaao u martu 2010. godine, a radi se o Planu izgradnje
elektroenergetskihobjekatauFBiH,planiranajeizgradnjadvablokanalokacijiTEKakanj:
Blok 8, za koga su na slici 49 data toplotna shema za kondenzacijski reim, a na slici 50

toplinskashemazatoplifikacijskireim.
Tabela16:Osnovnekarakteristikebloka8
1 Nazivobjekta Blok8,300MW TEKakanj
2 Osnovnipodacioobjektu Lokacijaobjekta Napostojeojlokaciji
TermoelektraneKakanj
Tipelektrane TETObloksasagorijevanjem
ugljaufluidiziranomslojuili
spraeniugaljsapodkritinim
parametrima167bar,566C
Gorivo Ugalj mrkiHd=12.874kJ/kg;
Potronjacca1,4mil.t/god
Instalisanaelektrinasnagana 300MWe
pragu
Instalisanatoplotnasnaga 300MWt
Stepenkorisnostibloka 39%
Graninevrijednostiemisije NOx <200mg/Nm3
polutanatauzrak SO2 <400mg/Nm3
vrsteestice <30mg/Nm3
3 Ciljeviioekivaniefekti Obezbjeenjekontinuitetaproizvodnjeelektrineitoplotne
izgradnjeobjekta energije
Smanjenjeemisijaiispunjavanjepreuzetihobavezavezanih
zaformiranjetritaJugoistoneEurope
Postizanjeveegudjelakombinovaneproizvodnjetoplotnei
elektrineenergije
Poveanjeenergetskeefikasnosti
4 Procjenatrokova Ukupniinvesticionitrokovi(miliona) 681,00
(kojiseodnoseintegralnonarudniki
termoelektranu)
5 Aktuelno Saglasnosti
stanje nadlenih
pripremnih organa
aktivnosti Priprema Zavrenidejniprojekat
investiciono Zavrenastudijauticajanaokoli
tehnike
dokumentacije
6 Planrealizacijesaplanom Prema projekciji E EB JP EP BiH do 2030. godine, predvieno je da
ulaganja blokueupogon2018.godine
TEKakanjkombiciklus
Kombi ciklus na gas je predvien da se realizira sa novom gasnom turbinom. U tabeli 17 su date
osnovnekarakteristikekombibloka,naslici51datajetoplinskashemazaljetnireim,anaslici52je
datatoplinskashemazazimskireim.
BOSNAS/ENOVA 69
Tabela17:Osnovnekarakteristikekombiblokanagas
1 Nazivobjekta TEKakanj Kombiciklusgasneturbine100MW
2 Osnovnipodacioobjektu Lokacijaobjekta Napostojeojlokaciji
TermoelektraneKakanj
Tipelektrane GTCC
Gorivo PrirodniplinHd=33.380kJ/Nm3
Instalisanaelektrinasnaga cca100MWe
Instalisanatoplotnasnaga 75,8MWt
Stepenkorisnostibloka cca47%
Graninevrijednostiemisije NOx <100g/MWh
polutanatauzrak SO2 zanemarljive
vrsteestice zanemarljive
3 Ciljeviioekivaniefekti Obezbijeditieljenimixgoriva
izgradnjeobjekta UveativrijednostTEnuenjemvrneenergijeirotirajue
rezerve
Poveanjesigurnostisnabdijevanjaiprilagoavanjeuslovima
liberalizovanogtritael.energije
4 Procjenatrokova Ukupniinvesticionitrokovi(miliona) 100,00
Dananjaprocjenaulaganjaublok
100MWjecca1000/kW
5 Aktuelno Saglasnosti
stanje nadlenih
pripremnih organa
aktivnosti Priprema Utokusupripremneaktivnostinaizraditenderskedokumentacijeza
investiciono Studijuizvodljivosti
tehnike
dokumentacije
6 Planrealizacijesaplanom Premapreliminarnimpodacimadostavljenimzaplaniranjerazvoja
ulaganja proizvodnihelektroenergetskihkapacitetauBiH,zavretakizgradnjei
putanjeupogonjeplanirano2020.godine
Dakle,naosnovuplanaizgradnjenovihblokovanalokacijiTEKakanj,bilobimoguedobiti360MW
toplinskeenergije.
BOSNAS/ENOVA 70

Slika45:Kakanj110MWZimskireimNel=80,5MW/Q=150,22MW
BOSNAS/ENOVA 71

Slika46:Kakanj230MWNominalnireimNel=230MW,Q=0MW
BOSNAS/ENOVA 72

Slika47:Kakanj230MWPrelaznireimNel=191MW/Q=189,38MW
BOSNAS/ENOVA 73

Slika48:Kakanj230MWZimskireimNel=172MW/Q=303,58MW
BOSNAS/ENOVA 74

Slika49:Blok8,ljetnireim
BOSNAS/ENOVA 75

Slika50:Blok8,kogeneracijskireim
BOSNAS/ENOVA 76

Slika51:TEKakanjKombikogeneracijskiblok100MWljetnireim(kondenzacijskipogon)
BOSNAS/ENOVA 77

Slika52:TEKakanjKombikogeneracijskiblok100MWzimskireim
BOSNAS/ENOVA 78
3.4.5 PredvianjeproizvodnjeelektrineitoplinskeenergijeuTEKakanjdo2030.godine
Uprethodnompoglavljudatjepregledmogunostidobivanjatoplinskeenergijeizpostojeihinovih
blokovakojiseplanirajugraditi.Blokovi5i6veimajutehnikumogunostzadavanjemaksimalne
koliine topline, jer su ve kod revitalizacije i produenja ivotnog vijeka za jo 100000 radnih sati
uraenizakogeneracijusaregulisanimoduzimanjima.Dakle,naraspolaganjujeveu2012.godini
300MWtzagrijanjenezavisnoodtogadalieilineebititakovelikogkonzuma.
Jasno je da trenutno postrojenja u TE Kakanj mogu dati znatno vie toplinske energije nego to je
mogue plasirati kod potroaa. U tom smislu, interesantno je sagledati, uporedo, mogunosti
proizvodnje toplinske energije i mogunosti njenog plasmana prema gradovima Kakanj, Zenica,
Sarajevo i usputni gradovi i naselja. Svako naselje koje izvri supstituciju lokalnih grijanja sa
daljinskim grijanjem poveavaju energetsku efikasnost koritenja primarnih goriva za nekoliko
desetinaprocenata,asadrugestranesmanjujuoptereenjenaokolinuzbogmanjepotronjegoriva,
aizbogkontrolisanogiureenogpostupkasagorijevanjauloitimakotlovaTEKakanjuodnosuna
individualnaloita.
NabaziinformacijadobivenihododgovornihuJPElektroprivredaBiH,stanjepostojeihiizgradnja
novihblokovatrebadaseodvijajusljedeomdinamikom:
Blok 5 je moderniziran i puten u rad 2003. godine sa namjerom da radi do 2018. godine,
kadaseplaniragaenjeovogblokanakon15godinaradaposlijemodernizacijeiureenjada
radikaokogenerativnopostrojenjesaregulisanimoduzimanjemimogunouproizvodnjeu
prvom stepenu 80 MWt, a sa drugim stepenom ukupno 150 MWt. Planirana proizvodnja
elektrineenergijeizovogpostrojenjaje578GWh/godinje.Planiranaproizvodnjatoplotne
energijejedoulaskabloka6urad20MWh/godinje.
Blok7jerevitaliziranuznaajnojmjeri,posebnokotlovskidioiputenurad2006.godine.
Naglasakjebiovienakotlovskompostrojenju,jerjeonobilorazlogestogispadablokaiz
pogona.Turbinajerevitaliziranaununomobimu,takodabibilapotrebnarekonstrukcijai
zamjenaodreenihdijelovaturbineusvrhunamjenskekogeneracije.Sadasesaoveturbine
grije najveim dijelom objekat TE Kakanj, parom sa treeg oduzimanja turbine. Tako je u
2008.godinistrukturapokrivenostigrijanjapoblokovimaiznosilaovako:
Blok5 65%,
Blok6 25%,
Blok7 10%.
Uciljuozbiljnekogeneracijeturbinabloka7semorarekonstruisatiiakosetodesiunarednihdvije
do tri godine, ovo postrojenje bi moglo da radi do 2028. godine. Planirana godinja proizvodnja iz
ovogpostrojenjaje1444GWh/godinje,kaotojeprikazanoutabeli19.
Ovastrukturaesebrzomijenjatiulaskombloka6upogonnakonmodernizacije,ukoristbloka6.
Naime,utokujemodernizacijabloka6ipozavretkuiputanjuuradovogbloka,onebiti,pored
bloka5,jedanodglavnihblokovakadjeupitanjudaljinskogrijanje.Sovogblokaesemoidobitiu
prvomstepenu80MWt,asdrugimstepenomgrijanjaesemoidobitiukupno150MWt.Planirase
radsovimblokomdo2026.Planiranagodinjaproizvodnjaovogblokaje580GWhgodinje.
Utabeli20jedataproizvodnjaelektrineenergijepogodinamazasvepostojeeblokove,kaoiza
planiraniblok8.Utabeli19semoevidjetipregledinstaliraneelektrinesnageuTEKakanjdo2030.
godine.
Blok 8 je u fazi planiranja i izrade projekata. Odreena je snaga od 300 MWe i u kogeneraciji 300
MWt.Ovajblokbitrebaobitizamjenskiblokzapostrojenjakojaeizaiizpogonanakonodraenog
planiranogbrojasati.
BOSNAS/ENOVA 79
Ovaj blok ulazi u pogon gaenjem bloka 5, dakle 2019. godine. Kako je snaga ovog bloka skoro tri
putaveaodbloka5,tojepotrebnoobezbijeditiznatnoveekoliineuglja,negotojetobiosluaj
do2018.godine.Zablok8seplaniraproizvodnjaod2000GWhgodinje.
Tabela18:PlanproizvodnjeelektrineenergijepoblokovimauTEKakanjdo2030.godine15
Godina G5 G6 G7 G8 Ukupno
GWh GWh GWh GWh GWh
2012. 450 457 1210 2117
2013. 460 468 1274 2202
2014. 460 468 1274 2202
2015. 460 468 1274 2202
2016. 460 468 1274 2202
2017. 368 468 1274 2110
2018. 276 468 1274 2018
2019. 184 468 1176 845 2673
2020. 468 1176 1690 3334
2021. 468 1176 1690 3334
2022. 468 1176 1690 3334
2023. 468 980 1690 3138
2024. 390 784 1690 2864
2025. 312 588 1690 2590
2026. 234 588 1690 2512
2027. 588 1690 2278
2028. 588 1690 2278
2029. 1690 1690
2030. 1690 1690
Iztabele18islike53,vidljivojedaseodravaporastproizvodnjeelektrineenergijesvedo2023.
godine,zatimproizvodnjaopadasa3334GWhna3138GWhgodinje,dabi,ukolikosenitaneuradi
nanovimzamjenskimblokovima,proizvodnjaopalasa3334GWhnasvega1690GWh,tojemanje
negosadanjaproizvodnja.Dalijetobloksakombiciklusomilinovibloknaugalj,tekojesadarei,
jersepokazalojakoskupograditikombibloknalokacijiTEKakanj,zbogizuzetnovisokecijenegasa,
tako da se ovo postrojenje nee uzimati u bilans u ovom izvjetaju. Na slici 54 dat je prikaz
instaliranenominalneelektrinesnageuTEkakanjdo2030.
Ovo se sve odnosilo na proizvodnju elektrine energije. Da bi se uzelo u razmatranje proizvodnja
toplinske energije potrebno je analizirati dinamiku porasta konzuma u gradovima Zenica, Kakanj,
Sarajevoidrugi.
15
JPElektroprivredaBiH
BOSNAS/ENOVA 80
Blok 5 Blok 6 Blok 7 Blok 8 Ukupno
4000
3500
3000
Proizvodnja el. energije (GWh)
2500
2000
1500
1000
500
0
2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030
Godine

Slika53:PlanproizvodnjeelektrineenergijepoblokovimauTEKakanjdo2030.godine
700
600
Instalirana snaga, MW
500
Blok 8
400 Blok 7
300 Blok 6
Blok5
200
100
0
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
Godine

Slika54:PregledinstaliraneelektrinesnagepoblokovimauTEKakanjdo2030.godine
BOSNAS/ENOVA 81
Tabela 19: Pregled nominalne instalirane elektrine i toplinske snage u TE Kakanj do 2030. godine, po
blokovimaiukupno16
G5 G6 G7 G8 Ukupno
Godina MWe MWt MWe MWt MWe MWt MWe MWt MWe MWt
2011. 110 150 230 16,8 340 166,8
2012. 110 150 110 150 230 16,8 450 316,8
2013. 110 150 110 150 230 16,8 220 300
2014. 110 150 110 150 230 300 450 600
2015. 110 150 110 150 230 300 450 600
2016. 110 150 110 150 230 300 450 600
2017. 110 150 110 150 230 300 450 600
2018. 110 150 110 150 230 300 450 600
2019. 110 150 230 300 300 300 640 750
2020. 110 150 230 300 300 300 640 750
2021. 110 150 230 300 300 300 640 750
2022. 110 150 230 300 300 300 640 750
2023. 110 150 230 300 300 300 640 750
2024. 110 150 230 300 300 300 640 750
2025. 110 150 230 300 300 300 640 750
2026. 110 150 230 300 300 300 640 750
2027. 230 300 300 300 530 600
2028. 230 300 300 300 530 600
2029. 300 300 300 300
2030. 300 300 300 300

Ovo se sve odnosilo na proizvodnju elektrine energije. Da bi se uzela u razmatranje proizvodnja
toplinske energije potrebno je analizirati dinamiku porasta konzuma u gradovima Zenica, Kakanj,
Sarajevoidrugi.Trebaanaliziratitrikonzumaito:
* GrijanjesamoKaknja
** GrijanjeKakanj+Zenica
*** GrijanjeKakanj+Zenica+Sarajevo
RazvojtoplinskogkonzumazaOpineKakanjiZenicajedaturanijimpoglavljima.Razvojkonzumaje
realanibazirannaplanovimaiiskustvimaizslinihsistema.Razvojkonzumausuprotnomsmjeruod
KaknjaiZenice,odnosnopremaSarajevuiusputnimgradovimainaseljimajepredmetnoveanalize
koja upravo treba da se radi dok traje izrada ovog dokumenta. U tom smislu obraiva e
pretpostavitijedankonzumkojibigradSarajevomogaoimatiprikljuennadaljinskisistemgrijanja,a
koji uzima u obzir da je veina gradskih kotlovnica nakon rata obnovljena i da su prilino nove. U
jednojtakvojsituacijidrugiizvortoploteizavrlobogategradove,amitosigurnonismo,biobiveliki
luksuz. Kombinacija i dopunjavanje izvora topline ima smisla, te u tom smislu moe se govoriti o
konzumu koji sigurno nije 600 MW, kao to je predloila studija daljinskog grijanja Sarajeva iz TE
Kakanj,negojetounajboljemsluaju400MW.Ovajkonzumbisemogaoprikljuitiuetirigodine,
koliko bi trajala izgradnja vrelovoda TE KakanjSarajevo. U tabeli 20 je dat pregled prikljuenog
konzumado2030.godinepogodinamazakombinacijesamogradKakanj,KakanjiZenica,teukupno
svatrigrada.UobzirjeuzetovrijemepotrebnozaizgradnjuvrelovodazaZenicuoddvijegodine,kao
izaSarajevoodetirigodine.
PregledrazvojatoplinskogkonzumauzimauobzirimogunostprikljuenjadijelaSarajeva.Ovdjese
misli prije svega na dio novogradskih naselja u Sarajevu i naselja koja e se graditi u narednom
periodu. Na slici 55 se vidi da dominira toplinski konzum do i Sarajeva i djeluje vrlo privlano za
prikljuenje. Meutim, ovaj konzum je znaajno udaljen od izvora topline i revizija studije grijanja
16
JPElektroprivredaBiH
BOSNAS/ENOVA 82
Sarajeva iz TE Kakanj e dati odgovor o isplativosti takvog projekta. Na slici 56 je dat prikaz tri
varijanteprikljuenjakonzumanaTEKakanj.
Tabela20:RazvojtoplinskogkonzumaprikljuenognaTEKakanjdo2030.
Kakanj Zenica Sarajevo Kakanj+Zenica Kakanj+Zenica+Sarajevo
Godina MWt MWht MWt MWht MWt MWht MWt MWht MWt MWht
2011. 13,4 41540 0 0 0 0 13,4 41540 13,4 41540
2012. 17 51000 0 0 0 0 17 51000 17 51000
2013. 19,6 57820 0 0 0 0 19,6 57820 19,6 57820
2014. 21,2 59360 120 180000 0 0 141,2 239360 141,2 239360
2015. 22,9 62975 130 195000 0 0 152,9 257975 152,9 257975
2016. 24,4 65880 140 210000 400 600000 164,4 275880 564,4 875880
2017. 25,5 67575 145 217500 400 600000 170,5 285075 570,5 885075
2018. 26,3 68380 150 225000 400 600000 176,3 293380 576,3 893380
2019. 27,2 69360 155 232500 400 600000 182,2 301860 582,2 901860
2020. 27,7 69250 158 237000 400 600000 185,7 306250 585,7 906250
2021. 28,1 68845 160 240000 400 600000 188,1 308845 588,1 908845
2022. 28,4 68160 162 243000 400 600000 190,4 311160 590,4 911160
2023. 28,7 67445 164 246000 400 600000 192,7 313445 592,7 913445
2024. 28,8 63360 165 247500 400 600000 193,8 310860 593,8 910860
2025. 29 62350 166 249000 400 600000 195 311350 595 911350
2026. 29,3 61530 167 250500 400 600000 196,3 312030 596,3 912030
2027. 29,5 60475 168 252000 400 600000 197,5 312475 597,5 912475
2028. 29,65 59300 169 253500 400 600000 198,65 312800 598,65 912800
2029. 29,9 59800 170 255000 400 600000 199,9 314800 599,9 914800
2030. 30 60000 170 255000 400 600000 200 315000 600 915000
Uprvojvarijanti,gdjejesamgradKakanj,nemanekihproblemasaaspektaobezbjeenjatoplineiz
TE Kakanj.Izvor topline je znaajno vei od konzuma. Dakle, radi se o 30 MW konzuma u krajnjoj
godinianalize.Netrebaposebnoanaliziratiumanjenjeproizvodnjeelektrineenergijezboggrijanja
samogKaknjajerjetorelativnomalibrojnaukupnuproizvodnjuelektrineenergije.Dakle,radiseo
razliitimredovimaveliina.Ovomoebitipokrivenoizbilokojegblokaubilokojevrijeme.
450
400
Toplinski konzum, MW
350
300
Kakanj
250
Zenica
200
Sarajevo
150
100
50
0
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20

Slika55:PregledtoplinskogkonzumapogradovimasamogunouprikljuenjaTEKakanjdo2030.godine
BOSNAS/ENOVA 83
DrugavarijantajekadjeupitanjupokrivenostkonzumaKaknjaiZenicezajedno.Tadaseradio200
MW toplinskog konzuma u krajnjoj godini analize. Za ovu varijantu nainjena je projekcija
pokrivenosti toplinskog konzuma do 2030. godine od strane pojedinih blokova u TE Kakanj,
uvaavajui godine izlaska starih i godine ulaska novih blokova. U tabeli 21 je data distribucija
toplinskogkonzumapopojedinimblokovimaraunajuigodinazagodinudo2030.godine.Takoer
utabeli21jedatagodinjaproizvodnjatoplinskeenergijezasvakugodinudo2030.godine.Ovoje
jedna od moguih varijanti pokrivanja toplinskog konzuma za varijantu 2, ali ovo treba urediti i
dovestidooptimalnog,ondakadasezavriblok6iuradegarantnaispitivanjasaciljemutvrivanja
stepena korisnosti turbinskog ciklusa. Tada e biti potrebno uraditi optimizaciju, u cilju upotrebe
blokovasanajveimstepenomkorisnostizaodreenusnagukonzuma.
700
Toplinski konzum, MW
600
500
Kakanj
400
Kak+Zen
300
Kak+Zen+Sar
200
100
0
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20

Slika56:PregledtoplinskogkonzumapovarijantamaprikljuenjanaTEKakanjdo2030.godine
Tabela21:Distribucijaangairanjapojedinihblokovazapotrebegrijanjado2030.godine(Kakanj+Zenica)
Kakanj+Zenica Blok5 Blok6 Blok7 Blok8
2011. 13,4 41540 13,4 41540 0 0 0 0 0 0
2012. 17 51000 17 51000 0 0 0 0 0 0
2013. 19,6 57820 19,6 57820 0 0 0 0 0 0
2014. 141,2 239360 50 84759 50 84759 41,2 69842 0 0
2015. 152,9 257975 50 84361 50 84361 52,9 89254 0 0
2016. 164,4 275880 75 125858 50 83905 39,4 66117 0 0
2017. 170,5 285075 75 125400 50 83600 45,5 76076 0 0
2018. 176,3 293380 75 124807 50 83205 51,3 85368 0 0
2019. 182,2 301860 50 65000 60 78000 50 65000 72,2 93860
2020. 185,7 306250 0 0 75 123687 60 98950 50,7 83613
2021. 188,1 308845 0 0 75 123144 75 123144 38,1 62557
2022. 190,4 311160 0 0 75 122568 75 122568 40,4 66023
2023. 192,7 313445 0 0 75 121995 75 121995 42,7 69456
2024. 193,8 310860 0 0 75 120302 75 120302 43,8 70256
2025. 195 311350 0 0 75 119750 75 119750 45 71850
2026. 196,3 312030 0 0 50 79478 75 119217 71,3 113335
2027. 197,5 312475 0 0 0 0 75 118661 122,5 193814
2028. 198,65 312800 0 0 0 0 75 118097 123,65 194703
2029. 199,9 314800 0 0 0 0 0 0 199,9 314800
2030. 200 315000 0 0 0 0 0 0 200 315000

BOSNAS/ENOVA 84
ProizvodnjomtoplinskeenergijeublokovimaTEKakanj,akoseneeliizgubitiplaniranaproizvodnja
elektrine energije, tada se poveanim brojem sati rada moe ostvariti planirani EEB i plan
proizvodnjetoplinskeenergije.
Za prethodno utvrenu distribuciju toplinskog konzuma, za svaki blok je izraunata proizvodnja

toplinskeenergijenagodinjemnivouitozasvakugodinudo2030.godine.Priovomproraunuuzet
je u obzir stepen korisnosti svakog turbinskog postrojenja posebno za odreenu prosjenu snagu.
Efikasnostturbinskogpostrojenjajedatazasvakiblokposebnonaslici57.
Bruto efikasnost kogeneracije
100
Blok 5
Efikasnost kogenerativnog
90 Blok 6
Blok 7
80
postrojenja
Blok 8
70
60
50
40
80 130 180 230 280
El. snaga postrojenja, MW

Slika57:PregledefikasnostiturbinskogciklusazasluajkogeneracijeblokovaTEKakanj
BOSNAS/ENOVA 85
Tabela22:ProizvodnjatoplotneielektrineenergijeuTEKakanjdo2030.godine(Kakanj+Zenica)
Kakanj+Zenica Blok5 Blok6 Blok7 Blok8
Godina MWt MWht GWhe MWt MWht GWhe MWt MWht GWhe MWt MWht GWhe MWt MWht GWhe
2011. 13,4 20100 13,4 41540 0 0 0 0 0 0 0 0
2012. 17 25500 2117 17 51000 450 0 0 457 0 0 1210 0 0 0
2013. 19,6 29400 2202 19,6 57820 460 0 0 468 0 0 1274 0 0 0
2014. 141,2 211800 2202 50 84759 460 91,2 84759 468 0 69842 1274 0 0 0
2015. 152,9 229350 2202 50 84361 460 102,9 84361 468 0 89254 1274 0 0 0
2016. 164,4 246600 2202 75 125858 460 89,4 83905 468 0 66117 1274 0 0 0
2017. 170,5 255750 2110 75 125400 368 95,5 83600 468 0 76076 1274 0 0 0
2018. 176,3 264450 2018 75 124807 276 101,3 83205 468 0 85368 1274 0 0 0
2019. 182,2 273300 2673 0 65000 184 100 78000 468 240 65000 1176 82,2 93860 845
2020. 185,7 278550 3334 0 0 100 123687 468 240 98950 1176 85,7 83613 1690
2021. 188,1 282150 3334 0 0 100 123144 468 240 123144 1176 88,1 62557 1690
2022. 190,4 285600 3334 0 0 100 122568 468 240 122568 1176 90,4 66023 1690
2023. 192,7 289050 3138 0 0 100 121995 468 240 121995 980 92,7 69456 1690
2024. 193,8 290700 2864 0 0 100 120302 390 240 120302 784 93,8 70256 1690
2025. 195 292500 2590 0 0 100 119750 312 240 119750 588 95 71850 1690
2026. 196,3 294450 2512 0 0 100 79478 234 240 119217 588 96,3 113335 1690
2027. 197,5 296250 2278 0 0 0 0 300 118661 588 197,5 193814 1690
2028. 198,65 297975 2278 0 0 0 0 300 118097 588 198,65 194703 1690
2029. 199,9 299850 1690 0 0 0 0 0 0 0 199,9 314800 1690
2030. 200 300000 1690 0 0 0 0 0 0 0 200 315000 1690
BOSNAS/ENOVA 86
Trea varijanta je vrlo interesantna, a podrazumijeva grijanje Kaknja, Zenice, Sarajeva i usputnih
gradova. Ova varijanta u krajnjoj godini analize ima 600 MWt konzuma. Kod ove varijante puno je
vee i ozbiljnije angairanje svih blokova u TE Kakanj. U tabeli 23 je data distribucija toplinskog
konzumapopojedinimblokovimaraunajuigodinazagodinudo2030.godine.Vanojeprimijetiti,
da za ovu varijantu u posljednje dvije godine analize nema pokrivenosti toplinskog konzuma sa
kogeneracijskim izvorom topline iz TE Kakanj. Ovo moe uticati na donoenje odluke o novim i
zamjenskimblokovimauTEKakanj.Bezobziranasve,ovavarijantatoplinskogkonzumajeonana
kojoj bi se trebala bazirati kogeneracija u TE Kakanj, odnosno o potrebi planiranja i gradnje pored
bloka8,jojedanblok9,kojiebitizamjenskizablokovekojiizlazeizpogona.Takoerutabeli23je
data godinja proizvodnja toplinske energije za svaku godinu do 2030. godine. Za prethodno
utvrenudistribucijutoplinskogkonzuma,zasvakiblokjeizraunataproizvodnjaelektrineenergije
nagodinjemnivouitozasvakugodinudo2030.godine.Priovomproraunuuzetjeuobzirstepen
korisnostisvakogturbinskogpostrojenjaposebnozaodreenuprosjenusnagu.
UTabeli24jedataproizvodnjatoplinskeielektrineenergijezasvakugodinudo2030.godinepo
pojedinim blokovima i ukupno. Na Slikama 58 i 59 je grafiki prikazana proizvodnja toplotne i
elektrineenergijeizkogeneracije. Jasnosevididajeproizvodnjatoplotneenergijejakomalena u
odnosunaefektekogeneracije,posebnozasluajgrijanjaKaknjaiZenice,atosunajveaefikasnost
pretvorbeprimarneufinalnuenergiju,vrlojeftinatoplinskaenergija,toplinskaenergijagenerisana
uz najmanje poveanje entropije, emisija tetnih gasova, praine i ai, koje emituju mala
individualnaloitasmanjenanekolikoputa(neprocenata),znatnoveikomforgrijanjaustambenim
iposlovnimobjektima.
Tabela 23: Distribucija angairanja pojedinih blokova za potrebe grijanja u TE Kakanj do 2030. godine,
varijantaKakanj+Zenica+Sarajevo
Kak+Zen+Sar Blok5 Blok6 Blok7 Blok8
2011. 13,4 41540 13,4 41540 0 0 0 0 0 0
2012. 17 51000 17 51000 0 0 0 0 0 0
2013. 19,6 57820 19,6 57820 0 0 0 0 0 0
2014. 141,2 239360 50 84759 91,2 154601 0 0 0 0
2015. 152,9 257975 50 84361 102,9 173614 0 0 0 0
2016. 564,4 875880 140 217263 140 217263 284,4 441354 0 0
2017. 570,5 885075 140 217196 140 217196 290,5 450682 0 0
2018. 576,3 893380 140 217028 140 217028 296,3 459324 0 0
2019. 582,2 901860 75 102921 120 164673 240 329346 222,2 304920
2020. 585,7 906250 0 0 120 185675 240 371351 225,7 349224
2021. 588,1 908845 0 0 120 185447 240 370894 228,1 352504
2022. 590,4 911160 0 0 120 185195 240 370390 230,4 355575
2023. 592,7 913445 0 0 120 184939 240 369878 232,7 358628
2024. 593,8 910860 0 0 140 214753 240 368148 213,8 327959
2025. 595 911350 0 0 140 214435 240 367603 215 329311
2026. 596,3 912030 0 0 140 214127 240 367076 216,3 330827
2027. 597,5 912475 0 0 0 0 300 458146 297,5 454329
2028. 598,65 912800 0 0 0 0 300 457429 298,65 455371
2029. 599,9 914800 0 0 0 0 0 0 300 914800
2030. 600 915000 0 0 0 0 0 0 300 915000
BOSNAS/ENOVA 87
Kakanj + Zenica
4000000
Topl- energija
3500000
Elekt. energija
Proizvodnja en. MW
3000000
2500000
2000000
1500000
1000000
500000
0
2010 2015 2020 2025 2030
Godine

Slika58:ProizvodnjatoplotneielektrineenergijezavarijantugrijanjaKakanjiZenica
Kakanj + Zenica + Sarajevo
4000000
Topl- energija
3500000 Elekt. energija
Proizvodnja en., MW
3000000
2500000
2000000
1500000
1000000
500000
0
2010 2015 2020 2025 2030
Godine

Slika59:ProizvodnjatoplotneielektrineenergijezavarijantugrijanjaKakanj,ZenicaiSarajevo
BOSNAS/ENOVA 88
Tabela24:ProizvodnjatoplotneielektrineenergijeuTEKakanjdo2030.godine(Kakanj+Zenica+Sarajevo)
Kakanj+Zenica+Sarajevo Blok5 Blok6 Blok7 Blok8
Godina MWt MWht GWhe MWt MWht GWhe MWt MWht GWhe MWt MWht GWhe MWt MWht GWhe
2011. 13,4 41540 13,4 41540 0 0 0 0 0 0 0 0
2012. 17 51000 2117 17 51000 450 0 0 457 0 0 1210 0 0 0
2013. 19,6 57820 2202 19,6 57820 460 0 0 468 0 0 1274 0 0 0
2014. 141,2 239360 2202 41,2 84759,21 460 100 154600,8 468 0 0 1274 0 0 0
2015. 152,9 257975 2202 52,9 84360,69 460 100 173614,3 468 0 0 1274 0 0 0
2016. 564,4 875880 2202 140 217262,9 460 140 217262,9 468 284,4 441354,1 1274 0 0 0
2017. 570,5 885075 2110 140 217196,3 368 140 217196,3 468 290,5 450682,4 1274 0 0 0
2018. 576,3 893380 2018 140 217027,9 276 140 217027,9 468 296,3 459324,1 1274 0 0 0
2019. 582,2 901860 2673 0 102920,7 184 120 164673,2 468 240 329346,3 1176 222,2 304919,8 845
2020. 585,7 906250 3334 0 0 120 185675,3 468 240 371350,5 1176 225,7 349224,2 1690
2021. 588,1 908845 3334 0 0 120 185447 468 240 370894,1 1176 228,1 352503,9 1690
2022. 590,4 911160 3334 0 0 120 185195,1 468 240 370390,2 1176 230,4 355574,6 1690
2023. 592,7 913445 3138 0 0 120 184939,1 468 240 369878,2 980 232,7 358627,7 1690
2024. 593,8 910860 2864 0 0 120 214753,1 390 240 368148,2 784 233,8 327958,7 1690
2025. 595 911350 2590 0 0 120 214435,3 312 240 367603,4 588 235 329311,3 1690
2026. 596,3 912030 2512 0 0 120 214127,5 234 240 367075,6 588 236,3 330826,9 1690
2027. 597,5 912475 2278 0 0 0 0 300 458146,4 588 297,5 454328,6 1690
2028. 598,65 912800 2278 0 0 0 0 300 457429,2 588 298,65 455370,8 1690
2029. 599,9 914800 1690 0 0 0 0 0 0 0 300 914800 1690
2030. 600 915000 1690 0 0 0 0 0 0 0 300 915000 1690

BOSNAS/ENOVA 89
StudijaopravdanostisnabdijevanjatoplinskomenergijomizTEKakanjpodrujado/iZenice
3.5 OCJENA MOGUNOSTI I KAPACITETA POSTOJEIH RUDNIKA ZA SNABDIJEVANJE

UGLJEMPOSTOJEIHTERMOBLOKOVATEKAKANJ
Uperioduod2010.do2030.godine,planiranojedaseTermoelektranaKakanjsnabdijevaugljemiz
rudnika uglja Srednje Bosne rudnici Kakanj, Breza, Zenica, Graanica, Bila i Tunica. Od 2012.
godine,rudnikTunicaseprestajekoristiti,dokjeplaniranodaseostalirudnicikoristedozavretka
2026.godine.Nakontoga,planiranojesamokoritenjerudnikaKakanj,BrezaiZenica.
RecepturaugljakojaseplanirakoristitiuTEKakanjdo2027.priblinoodgovaraslijedeemomjeruu
procentima:
Kakanj55%,
Breza21%;
Zenica10%;
Graanica9%;
Bila5%.
NakonprestankaeksploatacijerudnikaGraanicaiBila,planiraniomjerje:
Kakanj70%,
Breza20%;
Zenica10%.
JPElektroprivredaBiHjenapravilaanalizupotrebaugljazaproizvodnjuplaniranihpotrebaelektrine
energije (prema elektroenergetskom bilansu za TE Kakanj od 20122030. godine) i rudnici su u
mogunosti isporuiti potrebne koliine uglja. Meutim, neophodno je analizirati da li su rudnici u
stanjuisporuitidodatnekoliineugljazapotrebeproizvodnjetoplotneenergije.
Koristei podatke o planiranom razvoju toplotnog konzuma podruja do/i Zenice, te planiranom
razvojutoplotnogkonzumauSarajevu,uraenajeanalizapotrebnihkoliinaugljazatrivarijante:
a) snabdijevanjetoplotomZenice;
b) snabdijevanjetoplotomZeniceiKaknja;
c) snabdijevanjetoplotomZenice,KaknjaiSarajeva.
Rezultatianalizesuprikazaniutabeli25.
NakonanalizerezerviugljausaradnjisaJPEPBiH,apremaraspoloivimpodacimaizrudnika,moe
se pouzdano zakljuiti da uglja ima u dovoljnim koliinama za instalirane i proirene kapacitete TE
Kakanj za sve razmatrane varijante do 2030. godine. Implementacija ovog projekta bi za posljedicu
imala,kaojedanodbenefita,ipoveanjeproizvodnjeiisporukeugljaizrudnikakojisnabdijevajuTE
Kakanj,tojetakoerveomabitnozadugoronuodrivosttihrudnika.
BOSNAS/ENOVA 90
Tabela25:Potrebnekoliineugljazaproizvodnjutoplotneenergijedo2030.godine
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
a)Zenica
Toplinskibilans(MW) 13,4 17 19,6 120 130 140 145 150 155 158
Toplinskibilans(GWh) 0,00 0,00 0,00 180,00 195,00 210,00 217,50 225,00 232,50 237,00
Koliinauglja(tona) 0 0 0 54.334 58.862 63.390 65.654 67.918 71.045 72.962
b)Zenica+Kakanj
Toplinskibilans(MW) 13,4 17 19,6 141,2 152,9 164,4 170,5 176,3 182,2 185,7
Koliinauglja(tona) 12.561 15.395 17.453 72.252 77.871 83.276 86.051 88.558 92.239 94.281

c)Zenica+Kakanj+Sarajevo
Toplinskibilans(MW) 13,4 17 19,6 141,2 152,9 564,4 570,5 576,3 582,2 585,7

2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. 2027. 2028. 2029. 2030.
a)Zenica
Toplinskibilans(MW) 160 162 164 165 166 167 168 169 170 170

b)Zenica+Kakanj
Toplinskibilans(MW) 188,1 190,4 192,7 193,8 195 196,3 197,5 198,65 199,9 200

c)Zenica+Kakanj+Sarajevo
Toplinskibilans(MW) 588,1 590,4 592,7 593,8 595 596,3 597,5 598,65 599,9 600
BOSNAS/ENOVA 91
3.6 LITERATURA
1. ModernizacijadaljinskoggrijanjagradaZenice,JavnopreduzeeGrijanjed.o.o.Zenica
2. StudijaenergetskogsektorauBosniiHercegovini,Svjetskabanka,2008
3. http://www.grijanje.co.ba/JPGrijanjed.o.o.Kakanj
4. JPElektroprivredaBiHd.d.Sarajevo,ProcjenaiprojekcijaelektroenergetskogbilansazaTE
Kakanjzaperiod2012.2030.godine
5. JPElektroprivredaBiHd.d.Sarajevo,ProjekcijaisporukeugljasarudnikaKoncernaJPEPBiH
premaEEBdo2030.godine
BOSNAS/ENOVA 92
4 PRIJEDLOG TEHNIKOG RJEENJA ZA SNABDIJEVANJE TOPLINSKOM

ENERGIJOMIZTEKAKANJPODRUJADO/IZENICE
4.1 IZRADADETALJNOGTEHNIKOGRJEENJA
U poglavlju 4 su date tehnike mogunosti dobivanja toplinske energije iz pojedinih blokova TE

Kakanj. Tehnika rjeenja za dobivanje toplinske energije mogu biti razliita. Unificiranje rjeenja
moe dati rezultat jednostavnijeg i jeftinijeg odravanja postrojenja. U tom smislu treba i praviti
tehnikarjeenja.
U TE Kakanj na svim blokovima su ugraene parne turbine proizvoaa koda, Plze, Republika
eka.Tosutrokuineturbine,kojesesastojeodvisokotlanogdijela,ukomeparaekspandiraipo
izlaskujednimdijelomidenameupregrijanje,adrugidioidenavisokotlanizagrijanapojnevode.
Potom meupregrijana para ekspandira u srednjetlanom dijelu, a zatim preko dva prestrujna
parovoda se vodi u niskotlani dio, gdje ekspandira do nekog stanja vlane pare. Po izlasku iz
niskotlanogdijelavlanaparakondenziraukondenzatoruuzpomovodeizzatvorenograshladnog
sistema. Kondenzat se pomou pumpe kondenzata, prolazei kroz regenerativne niskotlane
zagrijae, dovodi do spremnika napojne vode sa otplinjaem, gdje se napojna voda priprema
termiki i hidrauliki. Zagrijai se napajaju parom sa pojedinih oduzimanja sa niskotlanog i
srednjetlanog dijela turbine. Spremnik napojne vode se napaja parom sa srednjetlanog dijela
turbine.Izspremnikanapojnevode,vodaidenanapojnepumpekojenapajajukotaouzprethodno
predgrijavanje vode u dva visokotlana zagrijaa vode. Ovi zagrijai se napajaju parom sa prvog
oduzimanjasrednjetlanogdijelaturbineisaizlaznomparomizvisokotlanogdijelaturbine.Dakle,
ovojezajednikakarakteristikasvetriturbineuTEKakanj.
4.1.1 Intervencijenabloku5i6uTEKakanj
Blok5iblok6,ijajetoplotnaemadatanaslici60,imasvekarakteristikeopisaneuprethodnom
paragrafu.Blok6jenakonmodernizacije,kojajeobavljena2003.godine,projektovaniizvedenkao
kogenerativnopostrojenje.Zahvatikojisuuraeninablokuuciljupripremeblokazakogeneracijuai
zbog modernizacije su provedeni da bi nova kondenzaciona parna turbina poveala efikasnost i
pouzdanostiiobezbijedilaoduzimanjaparezapotrebegrijanjeudvijefaze.
Novaturbinajemodernekonstrukcijesasvrhomsmanjenjaunutranjihivanjskihgubitakapare.U
odnosu na postojeu turbinu rotori i brtvene kutije su moderne konstrukcije. Tehniko rjeenje je
popraeno odgovarajuim proraunima, shemama i dijagramima. Ove kalkulacije su raene i
prezentirane za razliita optereenja turbine, tehniko minimalno, optimalno i maksimalno
optereenje,aparametrisudatiupoglavlju4.
Rekonstrukcijaturbineiturbinskogpostrojenjajeobuhvatila:
Novivisokotlanidioturbine;
Novisrednjetlanidioturbine;
Novelopaticerotoraniskogtlakairevitalizacijarotoraniskogtlaka;
Novevisokotlaneisrednjetlanebrzozatvarajueventile;
Novevisokotlaneisrednjetlaneregulacioneventile;
Noveregulacioneventilezaoduzimanjeparezasistemegrijanja;
Rekonstrukcijuleajnihblokovavisokotlanogdijelaturbine;
BOSNAS/ENOVA 93
NovisistemzahlaenjezadnjegredaNTlopatica;
Zamjenucijevi,dizniidifuzoraparnogejektora;
Novisistemodvodnjavanjaturbine;
Novevisokotlaneparovodeturbine;
Rekonstrukciju uljnog sistema za podmazivanje leajeva turbine (novi autonomni sistem
regulacijepritiskaitemperatureuljazapodmazivanje,noveuljnepumpezahitnesluajeve,
nova uljna pumpa za podizanje rotora turbine i generatore, novi filteri za leajno i
regulacionoulje);
Novisistembrtveneiventilacionepareturbine;
NovisistemregulacijeradaturbineSIEMENSsistemSYMADYND(rekonstrukcijeprethodnog
mehanikohidraulinog kontrolnog sistema i prelaska na direktnu elektronsku kontrolu.
Sekundarno i niskotlano ulje stvaraju se sa dva para EH kontrolora VOITH koji su novo
instalirani. Oni daju upravljake signale za otvaranje kontrolnih i prekidnih ventila i za
otvaranje novih zaklopaca u niskotlanom dijelu u spojnim cjevovodima srednjeg i
niskotlanogdijela);
NovisistemzatiteodprevelikebrzineWOODWARDProTech203;
SistempraenjapomjeranjaivibracijaBENTLEYNEVADA3500.
Na bloku 5 je predvieno i uraeno da se para za grijanje vrelovodne stanice daljinskog grijanja

obezbjeujenaslijedeinain:
OduzimanjemparesaprestrujnihcjevovodaSTNTdijelaturbine5i6;
NapajanjeparomsaVIoduzimanjaturbine5i6;
NapajanjeparomprekoRS4bloka5i6;
Napajanjeparomsabloka230MWprekoRS4bloka5i6.
bezreduciranjapritiska.
IranijeseparakoristilazagrijanjevrelovodnestanicesaprestrujnogparovodaSTNTdijelaturbinei
sa6togoduzimanjaturbinebloka5i6,alisutobilaneregulisanaoduzimanjaiopasnaposigurnost
turbine. Poto su ovo bila neregulisana oduzimanja, bez ikakve zatite turbine od prevelikog pada
pritiska i mjerenja koliine oduzete pare, u sluaju njihove izvedbe, postojala bi mogunost da
zagrijai u nekom pogonskom reimu imaju potrebu za veom koliinom pare od maksimalno
dozvoljeneitimedirektnougrozeradturbine.Usluajumanjihoptereenjaturbine,pritisakViVI
turbinskog oduzimanja je manji od pritiska reducir stanica te postoji mogunost da dolazi do
suprotnogstrujanjapare.
Uciljurjeenjaovihproblemauraenojetodasenacjevovododuzimanjasaprestrujnogparovoda
STNT dijela turbine, dodatno, ugradila hidraulika klapna sa prespojnim vodom ija je funkcija
vezana za brzozatvarajui sistem turbine i ima ulogu njene zatite. Detalji rjeenja ovog problema
definisanisuPogonskimuputstvimazaoduzimanjeparesaprestrujnogparovoda.Ovimrjeenjemse
ovo oduzimanje pri radu blokova 110 MW treba koristiti kao osnovno oduzimanje pare za grijanje
NTzagrijaa vrelovodne stanice. Da bi se omoguilo pouzdano koritenje pare VI oduzimanja,
uraeno je regulisano oduzimanje pare sa ciljem da se zatiti od maksimalnog protoka, koja e
onemoguiti da VT zagrijai u vrelovodnoj stanici u bilo kom trenutku povuku vie pare od
projektovanevrijednosti.
Daklenaindobivanjaparezavrelovodnustanicudaljinskoggrijanjadatjenaslici 60,gdjesejasno
vidi kako se vri oduzimanje pare na pojedinim dijelovima turbine i nepoeljno ali rezervno preko
reducirstanicasaVIIIoduzimanjepremasheminaslici61.Parasemoedobiti,kakojeranijereeno
isabloka7,bloka230MW,prekoreducirstaniceRS4blokova5i6.Ovavezaparovodomizmeu
bloka5i6ibloka7jeverealizirana.
BOSNAS/ENOVA 94
BLOK 5 BLOK 6
NO 400
NO 400
VT ST NT VT ST NT
VTB VTB
I oduz. I oduz.
NTB NTB
II oduz. II oduz.
III oduz. III oduz.
VII oduz.
VII oduz.
VI oduz.
IV oduz.
VI oduz.
IV oduz.
V oduz.
V oduz.
KOND KOND
SNV SNV
KP KP
VTZ 1 VTZ 2 NTZ 2 NTZ 1 VTZ 1 VTZ 2 NTZ 2 NTZ 1

ENP KOP ENP
KOP
NTZ 5 NTZ 4 NTZ 3 KLP NTZ 5 NTZ 4 NTZ 3 KLP
RS 5 RS 5
NO 200
NO 200
KEP
NO 150 NO 150
NO 200
NO 200
NO 200
NO 200
RS 3 RS 2 RS 1 RS 3 RS 2 RS 1
NO 200
otplinja
otplinja
NO 300
RS 4 RS 4 BLOK 7
na RS 1 i 2
na lokalnu TS
NO 200
na zagrijae zraka NO 200
zrak
NO 300
dizne KO 6 dizne KO 5
sa RS 3
TOPLOTNA STANICA ZA GRIJANJE KAKNJA
NO 400
NT VT
sa RS blokova 32 MW
NO 200
TE "Kakanj"
Blok 5i6 - 110 MW Shema meuveza blokova 5 i 6
Crte broj 1

Slika60:Toplotnashematurbinskogciklusabloka5i6TEKakanjsasistemomzagrijaa
BOSNAS/ENOVA 95
Utokujemodernizacijaturbinebloka6saslijedeimciljevima:
Produenjeivotnogvijekazanarednih100120hiljadapogonskihsati(1520godina)
imodernizacija;
Mogunost rada revitalizirane turbine u isto kondenzacionom reimu i u
toplifikacionomreimu,odnosnoreimukogeneracijeelektrineenergijeido150MWt
toplotneenergije;
Poveanjesnageturbinena118MW;
Poveanje energetske efikasnosti turbine i turbinskog postrojenja u odnosu na
prvobitnoprojektovanostanje,kodkondenzacionogreimarada;
ObezbjeenjepotrebnekoliineparezaprojektninagrijevnapojnevodekrozVTZe;
Poveanjepouzdanostiiraspoloivostiradaturbineiturbinskogpostrojenja;
Poboljanjeuslovaradapogonskogpersonala.
Postizanjeovihciljevazahtijevaslijedeiobimradova:
KompletnazamjenaVTiSTdijelaturbine;
ModernizacijapostojeegNTdijelaturbine;
Zamjenaprestrujnihparovodaturbineiparovodaturbinskihoduzimanja;
Zamjena pogona ventila turbinskih oduzimanja i povratnih klapni VT dijela sa
servopogonimasapneumatskimpogonima;
ZamjenaBZiregulacionihventilaVTiSTdijelaturbinesaservopogonima;
Zamjenasistemabrtvljenjaiodvodnjavanjaturbine;
Ugradnjanovogsistemaregulacijeizatitaturbine;
Modernizacijasistemauljazapodmazivanjeleajevaturbine;
Zamjenaprekretnogstrojaturbine;
ZamjenasistemazapodizanjerotoraTGa;
Sanacijavakumskogsistemaisistemaregeneracijeturbinskogpostrojenja;
Zamjenaparnihivodenih(hlaenje)regulacionihventilaVTbypassaturbine;
Zamjenasistemaodvodnjavanjabypassa;
ZamjenahidraulinihspojkiENPi;
Zamjenadotrajalearmatureustrojarnici;
Zamjenacijevnogregistrahladnjakavodezahlaenjevodika.
PRESTRUJNI PAROVOD
VTD STD NTD G

ODUZIMNAJE SA
NAPOJNA VODA
SREDNJEG TLAKA
U KONDENZATOR
M
M
REDUCIR STANICA 1 REDUCIR STANICA 2
150C 115C VODA ZA DALJINSKO GRIJANJE

75C
ZAGRIJA 2. STUPNJA ZAGRIJA 1. STUPNJA

Slika61:Shemaoduzimanjaparezapotrebevrelovodnestanicedaljinskoggrijanja
BOSNAS/ENOVA 96
4.1.2 Intervencijenabloku7uTEKakanj
Onotonijedosadauraeno,jestepripremabloka7,230MWzakogeneraciju.
Turbina 230 MW proizvoaa koda, Plze, Republika eka je trokuine izvedbe akcijskog tipa.
Svjea para ekspandira najprije kroz stupnjeve u kuitu visokog tlaka. Nakon toga para se manjim
dijelomoduzimazaregenerativnozagrijavanjenapojnevode,aveisediovodicjevovodomhladnog
meupregrijanjanatragukotaogdjesevrimeupregrijanje.Nakonmeupregrijanjaparasevodiu
kuite srednjeg tlaka iz kojeg se prestrujnim cjevovodom vodi u kuite niskog tlaka. Kuite
srednjeg tlaka ima etiri prikljuka za oduzimanje, a kuite niskog tlaka ima dva prikljuka za
oduzimanje pare u svrhu regenerativnog zagrijavanja napojne vode koje se vri pomou sedam (7)
zagrijaa(4NTZ,2VTZiSNVzagrijanapojnevode).Nakrajuekspanzijeparaizkuitaniskogtlaka
odlaziukondenzator.Kondenzatorjehlaenrashladnomvodom,teparakondenzira,akondenzatse
pomou pumpe kondenzata prolazei kroz regenerativne zagrijae niskog tlaka (napajaju se parom
svaki iz svojeg oduzimanja oznaenih slovima I do IV) dovodi u otplinja i spremnik napojne vode.
OduzimanjeVnapajaotplinjaispremniknapojnevode.Napojnapumpadobavljanapojnuvoduiz
spremnikaukotaopriemusenapojnavodazagrijavaprolazomkrozregenerativnezagrijaevisokog
tlaka(napajajuseparomsvakiizsvojegoduzimanja).
U zimskom reimu potrebna je maksimalna snaga grijanja od cca. 300 MW. Pri ravnomjernom
optereenjuobaserijskispojenazagrijaavrelevodeimaksimalnojtemperaturipolazamrenevode
zadaljinskogrijanjepotrebnojeoduzimatiparuzazagrijaenadvanivoatlaka.Pritisakoduzimanjaza
zagrijavanje u prvom stupnju odreen je pritiskom u prestrujnom vodu, koji se moe vidjeti sa shema
ovogblokaupoglavlju4kojimseparavodiizkuitasrednjegtlakaukuiteniskogtlaka.Oduzimanje
velikog volumnog protoka pare koji je potreban za postizanje toplinske snage trai velike presjeke
cjevovoda to je mogue realizirati ugradnjom T prikljuka na svaki prestrujni cjevovod. Regulacija
pritiska,atimeikoliineoduzetepare,vrisepomouregulacionihzaklopkiugraenihnaprestrujni
cjevovodizaravanja,aispredulazapareuniskotlanokuite.Cjevovodiparedozagrijaamoraju
biti osigurani od neeljenog porasta pritiska pomou sigurnosnih ventila. Za sluaj ispada
turboagregata iz pogona predvia se snabdijevanje zagrijaa parom pomou redukcionorashladne
stanice,kojabipotrebnukoliinuparepreusmjerilaizniskotlanogobilazauzagrijaeprvogstupnja.
Turbina niskog tlaka osigurava se pri tome od povratnog strujanja pare pomou dva serijski
ugraena, prisilno upravljana, protupovratna organa. Isto vrijedi i za zagrija drugog stupnja
zagrijavanja koji se pri ispadu turboagregata napaja preko redukcionorashladne stanice iz hladnog
voda meupregrijanja. U normalnom pogonu turboagregata zagrija drugog stupnja snabdijeva se
paromoduzetomizturbinesrednjegtlaka.
Ukuitesrednjegtlakauvodisemeupregrijanaparatlaka36,4baritemperature530C.Parase
nakon prolaza kroz brzozatvarajue i regulacijske ventile srednjeg tlaka uvodi parorazvodnim
cjevovodomkrozvanjskokuitesrednjegtlakauobje(donjuigornju)polovineunutarnjegkuita.
Na taj nain postignuta je ravnomjerna raspodjela temperatura po obodu provodnog prostora
unutarnjeg kuita ime se izbjegavaju visoka toplinska naprezanja pri prijelaznim pojavama
(promjenamaoptereenja,anaroitopriputanjuupogon).Svrhaunutarnjegkuitajeujednodase
u njemu izvri ekspanzija pare (pri punom optereenju) od ulaznog tlaka 36,4 bar do tlaka od 16,3
bar.Ekspanzijasevrikroz5stupnjeva,apritomeserazvijenakinetikaenergijaparepredajerotoru.
Nakon izlaska iz unutarnjeg kuita tok pare mijenja smjer (para je strujala gledano du osi
suprotnoodgeneratora)iprolaziprostoromizmeuunutarnjegivanjskogkuitasrednjegtlaka,te
ulaziusljedeugrupustupnjeva.Prostorunutarvanjskogkuitasrednjegtlakapodijeljenjeukupno
na4dijelaito:
Prostor nakon i oko unutarnjeg kuita sa grupom stupnjeva iz kojeg se vri
oduzimanje pare (VI) za regenerativno zagrijavanje napojne vode u zagrijau br. 6,
odnosnoVTZ1.Unormalnompogonuturbineuljetnomreimuuovomprostoruvlada
tlakodcca.16,5bar;
BOSNAS/ENOVA 97
Prostor nakon prvog reda rotorskih lopatica grupe stupnjeva iz kojeg se vri
oduzimanje(V)zaotplinja;
Prostorudrugomredurotorskihlopaticagrupestupnjevaizkojegsevrioduzimanje
zaniskotlanizagrijabr.4;
Prostor nakon drugog reda rotorskih lopatica grupe stupnjeva iz kojeg se vri
oduzimanjezaniskotlanizagrijabr.3.Ovajprostorjeistovremenoiprostornakojise
vezujeprestrujnicjevovodpremakuituniskogtlaka.
Oduzimanjeparezadrugistupanjzagrijavanjatrebabitipritiskaveegilijednakogod5,3barimese
postie dovoljna razlika temperature zasienja (pri kojoj se oduzeta para kondenzira) i potrebne
izlaznetemperaturevodezadaljinskogrijanje.
Zbogvelikogvolumnogprotokaparepotrebnogzapunutoplinskusnagudrugogstupnjazagrijavanja,
mjesto oduzimanja trai velike otvore na novom rekonstruiranom kuitu. Osim rekonstrukcije
vanjskog kuita takoer je potrebna rekonstrukcija i unutarnjeg kuita, 1. i 2. nosaa statorskih
dijafragmi, odnosno lopatica, a i samog rotora srednjeg tlaka. Na donjoj polovini vanjskog kuita
treba izvesti dva prikljuka promjera 500 mm za snabdijevanje zagrijaa i otplinjaa potrebnom
koliinom pare. Samu izvedbu i optimizaciju s obzirom na vrstou kuita treba provesti izvoa
rekonstrukcije.
Nakon oduzimanja, pritisak se reducira regulacionoredukcionim ventilom na potrebni pritisak za

zagrijavanjevodedo1500C,tenakonpriguenjauventilutrebapoveatipromjerecjevovodana600
mm. Zbog gabarita predviene su dvije linije zagrijaa 1. i 2. stupnja, svaka linija po 150 MW
toplinske snage. Time se postie da su zagrijai unificirani i jednaki zagrijaima predvienim za
turbine110MW.
4.1.3 Pripremabloka8zakogeneracijuuTEKakanj
Blok 8 se tek projektuje, ali je u projektnom zadatku jasno naznaeno da treba da bude
kogeneracijskopostrojenje.Kaotosevidisaslike62iztoplinskeshemebloka8,turbinajetakoer
trokuina, sa ukupno 7 zagrijaa vode, od toga 2 su visokotlana, a 4 su niskotlani zagrijai uz
spremniknapojnevode.TakoovaturbinaimatrioduzimanjanaNTDturbineitrioduzimanjanaSTD
turbine. Principijelno, potpuno je ista shema oduzimanja pare za potrebe grijanja vrele vode za
daljinskogrijanja.Uzimskomreimu,potrebnajesabloka8maksimalnasnagagrijanjaodcca.300
MW. Pri ravnomjernom optereenju oba serijski spojena zagrijaa vrele vode i maksimalnoj
temperaturipolazamrenevodezadaljinskogrijanje,potrebnojeoduzimatiparuzazagrijaenadva
nivoapritiska.Pritisakoduzimanjazazagrijavanjeuprvomstupnjuodreenjepritiskomuprestrujnom
vodu,kojisemoevidjetisashemeovogblokanaslici62,kojimseparavodiizkuitasrednjegtlakau
kuite niskog tlaka. Oduzimanje velikog volumnog protoka pare koji je potreban za postizanje
toplinske snage trai velike presjeke cjevovoda, to je mogue realizirati ugradnjom T prikljuka na
svaki prestrujni cjevovod. Regulacija pritiska, a time i koliine oduzete pare, vri se pomou
regulacionihzaklopkiugraenihnaprestrujnicjevovodizaravanja,aispredulazapareuniskotlano
kuite. Cjevovodi pare do zagrijaa moraju biti osigurani od neeljenog porasta pritiska pomou
sigurnosnih ventila. Za sluaj ispada turboagregata iz pogona predvia se snabdijevanje zagrijaa
parom pomou redukcionorashladne stanice, koja bi potrebnu koliinu pare preusmjerila iz
niskotlanog obilaza u zagrijae prvog stupnja. Turbina niskog tlaka osigurava se pri tome od
povratnog strujanja pare pomou dva serijski ugraena prisilno upravljana protupovratna organa.
Isto vrijedi i za zagrija drugog stupnja zagrijavanja koji se pri ispadu turboagregata napaja preko
redukcionorashladnestaniceizhladnogvodameupregrijanja.Unormalnompogonuturboagregata
zagrijadrugogstupnjasnabdijevaseparomoduzetomizSTDturbine.
BOSNAS/ENOVA 98

Slika62:Toplinskashemanovoprojektovanogbloka8ukogeneracijskomreimu
BOSNAS/ENOVA 99
Oduzimanjeparezadrugistupanjzagrijavanjatrebabitipritiskaveegilijednakogod5,3barimese
postie dovoljna razlika temperature zasienja (pri kojoj se oduzeta para kondenzira) i potrebne
izlaznetemperaturevodezadaljinskogrijanje.Naturbinibloka8planiranojedasezadrugistupanj
vri oduzimanje pare sa 5. oduzimanja. Tako e 5. oduzimanje biti regulirano oduzimanje. Nakon
oduzimanja,tlaksereduciraregulacionoredukcionimventilomnapotrebnitlakzazagrijavanjevode
do 150 0C, te nakon priguenja u ventilu treba poveati promjere cjevovoda na 600 mm. Zbog
gabarita predviene su dvije linije zagrijaa 1. i 2. stupnja, svaka linija po 150 MW toplinskesnage.
Timesepostiedasuzagrijaiunificiraniijednakizagrijaimapredvienimazaturbine110MW.
4.1.4 ProcjenainvesticionihulaganjauopremunaturbinamaradikogeneracijeuTEKakanj
Blok 5 je ve pripremljen za kogeneraciju sa toplinskom snagom od maksimalnih 150 MW. No, on

sadaradisamaksimalnih30,4MWkolikajesnagasadanjevrelovodnestanice.Dabiradiosapunom
snagomgrijanjapotrebnisuveicjevovodiipripadajuaarmatura.
Tabela26:Procjenainvesticionihulaganjaturbinabloka5
Opremairadovi Cijena
Rekonstrukcijasrednjegtlakaiostalaopremausklopupripremezadvostepeno
zagrijavanjevrelevodezadaljinskogrijanje.
1 Cjevovodparedrugogstupnjazagrijavanjavodezadaljinskogrijanje 504.000
Cjevovod od turbine do zagrijaa drugog stupnja, sigurnosna i zaporna armatura,
odvodnjavanja,odzraivanja,brtvljenja,zavjeenjaiizolacija.
2 Cjevovodpareprvogstupnjazagrijavanjavodezadaljinskogrijanje 960.000
Cjevovod do zagrijaa prvog stupnja, cjevovod sa redukcionorashladnom stanicom
za snabdijevanje zagrijaa iz NT obilaz u sluaju ispada turboagregata, potrebna
ostala sigurnosna i zaporna armatura, odvodnjavanja, odzraivanja, brtvljenja,
zavjeenjaiizolacija.
3 Proirenjesustavamjerenja,regulacije,zatiteiupravljanja 240.000
4 Ostalo 120.000
5 Montaaiprobnipogon 210.000
UKUPNOturbina110MWblok5 2.034.000
Kako su intervencije na kuitu turbine bloka 6 ve ugovorene, one se nee spominjati u

investicionomulaganjimaivrlosuslinaulaganjakaoublok5.
Rekonstrukcijasrednjegtlakaiostalaopremausklopupripremezadvostepeno
zagrijavanjevrelevodezadaljinskogrijanje.
1 Cjevovodparedrugogstupnjazagrijavanjavodezadaljinskogrijanje 504.000
Cjevovod od turbine do zagrijaa drugog stupnja, sigurnosna i zaporna armatura,
2 Cjevovodpareprvogstupnjazagrijavanjavodezadaljinskogrijanje 960.000
Cjevovod do zagrijaa prvog stupnja, cjevovod sa redukcionorashladnom stanicom
za snabdijevanje zagrijaa iz NT obilaz u sluaju ispada turboagregata, potrebna
ostala sigurnosna i zaporna armatura, odvodnjavanja, odzraivanja, brtvljenja,
zavjeenjaiizolacija.
4 Ostalo 120.000
BOSNAS/ENOVA 100
1 Rekonstrukcijaturbinesrednjegtlaka, 3.720.000
Novo vanjsko kuite, novo (krae) unutarnje kuite, novi (krai) prvi nosa
statorskih lopatica, novi rotor sa veim razmakom izmeu stupnjeva koji rade u
unutarnjemkuituionihkojiradeuprvomnosaustatorskihlopatica.
2 Cjevovodparedrugogstupnjazagrijavanjavodezadaljinskogrijanje, 1.080.000
Cjevovododturbinedozagrijaadrugogstupnja,redukcioniventilidvostrukiprisilno
upravljani protupovratni organi, cjevovod sa redukcionorashladnom stanicom za
snabdijevanje zagrijaa iz hladnog voda meupregrijanja u sluaju ispada
turboagregata, potrebna ostala sigurnosna i zaporna armatura, odvodnjavanja,
odzraivanja,brtvljenja,zavjeenjaiizolacija.
3 Cjevovodpareprvogstupnjazagrijavanjavodezadaljinskogrijanje 1.440.000
Rekonstrukcija prestrujnog cjevovoda ST/NT, regulacijske zaklopke, cjevovod do
zagrijaaprvogstupnja,dvostrukiprisilnoupravljaniprotupovratniorgani,cjevovod
sa redukcionorashladnom stanicom za snabdijevanje zagrijaa iz NT mimovoda u
sluaju ispada turboagregata, potrebna ostala sigurnosna i zaporna armatura,
5 Ostalo 360.000
Blok8esegraditidirektnokaokogeneracijskibloksasvimpotrebnimcjevovodimaiarmaturama,
takodaseneeanaliziratiulaganjaublok8zbogkogeneracije.
Vrijednosti investicijskih ulaganja ocijenjene su na bazi podataka i konsultacija sa firmom KODA i

ALSTOMiiskustvanaslinimprojektima.
4.1.5 RjeenjevrelovodnestaniceuTEKakanj
Rjeenjevrelovodnestanicezablok5iblok6datojenaslici 63,gdjesemoevidjetidasevodaza
daljinsko grijanje priprema u dva stupnja. U prvom stupnju voda se zagrijava od 70 do 115oC, a u
drugom 115 na 150oC. Snaga grijanja prvog stupnja je 81,5 MW, a obezbjeuje se sa prestrujnog
parovodaizmeuSTiNTdijelaturbine.Snagagrijanjaudrugomstupnjuje68,5MWiobezbjeujese
sa6.oduzimanjeturbine.
Postojei kondenzacijski agregati nominalne snage 2x110 MW, 1x230 MW, se rekonstruiu u
oduzimnokondenzacijske s regulisanim oduzimanjima pare. Uz turboagregate se postavljaju
izmjenjivaitoplinetipaparavodazazagrijavanjemrenevode.
Ovimkombiniranimkoritenjemzagrijaamrenevodemoeseosiguratiukupno600MWtuzuslov
temperaturnog reima 150/70C. Meutim, ako se radi samo o grijanju Zenice i Kaknja, tada nam
blok7obezbjeujesigurnostusnabdijevanjutoplotnomenergijom.
Mrena voda kao nosilac toplinske energije, transportuje se kroz polazni i povratni vrelovod
pumpamamrenevode.Kaomrenavodakoristiseomekanavoda,kojasedobivaizpostrojenjaza
omekavanjedekarboniziranevodeukruguTEKakanj.
Vrelovodni sistem je koncipiran tako da sklopovi zagrijaa blokova mogu raditi paralelno, dakle u
nekoliko linija zagrijavanja za sluaj istovremenog rada blokova zavisno od polazne temperature
mrenevode.Sklopovizagrijaazablokoveod110MWkojiselokacijskinalazerelativnoblizusastoje
se od po dva zagrijaa spojenih u seriju. Za blok 7 i blok 8 vrelovodna stanica je snage 300 MW i
koncepcijski se rjeava kao dva paralelna sklopa serijskih izmjenjivaa topline, snage po 150 MW,
BOSNAS/ENOVA 101
istihkaonablokovimaod110MW,zbogunificiranostiopreme.Blok7iblok8etakoerbitiuvezani
ujedinstvensistempriprememrenevrelevode.

Slika63:Shemavrelovodnestanicezadaljinskogrijanjeblokova5,6,7i8uTEKakanj
Kapacitetgrijanjapolinijizagrijaaje150MW(dvaizmjenjivaaserijskispojena,svakiodpo75MW)
kojizagrijavajuvodunapotrebnupolaznutemperaturu.Svakaodovihlinijazagrijaadimenzionirana
jezaprotokvodeza1/4nominalnogkapaciteta.Omjersnagaizmjenjivaa1i2je1:1tj.svakidobavlja
50%potrebnesnage,odnosnosvakis75MWuz t=40Cpoizmjenjivau.Potrebnaogrjevnapara
zaizmjenjivaedobivaseizoduzimanjaodturbine.Ovisnoopotrebnojkoliinetoplineukljuujese
manjeilivielinijazagrijaa,stimdaseovisnootemperaturiokolinenastojimaksimalnokoristiti300
MWkojemogudatiniskotlanizagrijaiprvogstupnjazagrijavanja,jerjepritomeveaproizvodnja
elektrineenergije.

Slika64:Uzdunipresjekturbine230MW
BOSNAS/ENOVA 102
Razmatrajui situaciju elektrane, njenu konfiguraciju, ispunjenost prostora, razmjetaj opreme i

sadraja,zakljuujemodanijemogueizgraditicentralnutoplinskustanicuukojojbibilasmjetena
sva oprema tj. svi zagrijai, cirkulacijske pumpe, te ostala oprema. Definiranje toplinske stanice
vrelovoda kao jednog jedinstvenog objekta nije mogue ostvariti zbog razmaknutog razmjetaja
blokova u okviru elektrane, nunosti smjetaja zagrijaa uz turbinsko postrojenje (najkrae trase
cjevovoda ogrjevne pare) i princip paralelnog vezivanja skupine zagrijaa na vrelovod, tako da se
razmatra lokacija za smjetaj vrelovodne stanice za blok 5 i 6, te pumpi i pomone opreme. Sav
razmjetaj opreme vrelovoda i toplinske stanice mora biti prilagoen specifinim uvjetima koji
proizlazeizrazvuenedispozicijepostrojenja.DispozicijaTEKakanjjeprikazananaslici65.
Predloenalokacijanovepumpnestanicesaizmjenjivaimatoplote
Ekspanzionirezervoar

Slika65:DispozicijaosnovneopremeuTEKakanj
Mogui prostor za smjetaj toplotne stanice sa pumpama i izmjenjivaima je na mjestu starog

autoparka, to je prikazano na slici 65. Razlog za izmjetanje toplotne stanice i izmjenjivaa je
nedostatakprostoraokoblokova5i6zasmjetajizmjenjivaazagrijanje,iakobibiloidealnodasu
zagrijaitoblieturbinizbogvelikogpromjeracjevovodapare.Zasmjetajpumpnestanicepotreban
jeprostorveliine30x20m2.
4.1.5.1 Vrelovodnizagrijai
Svizagrijaisuistogkapaciteta,tj.75MW.Zagrijavanjeseprovodiudvastepena,tj.dvazagrijaasu
serijskispojenaujednojlinijizagrijavanjavrelevode.
Predviene su i bypass linije svakog izmjenjivaa, ime je omogueno iskljuivanje pojedinih

izmjenjivaaizsistema.
Predvieni su zagrijai vertikalne izvedbe, tipa plat i cijevni snop, oslonjeni na koti 0,0 pumpne
stanice. Iznad zagrijaa predvien je prostor potreban za izvlaenje cijevnih registara. Pad pritiska
krozpojedinizagrijanastranivodeiznosimaksimalno0,5barkodnominalnogprotokavode.
4.1.5.2 Kondenzacijskepumpe
Kondenzat iz zagrijaa I stupnja dotie u zagrija II stupnja, a kondenzat iz tog zagrijaa odvodi se
pumpama kondenzata u napojni spremnik odgovarajueg turbinskog kruga. Za svaki zagrija
BOSNAS/ENOVA 103

predviene su dvije pumpe, jedna radna a druga u rezervi. Regulacija protone koliine se obavlja
pomouregulacijskihventilanatlanimvodovima.

Pumpesusmjetenenakoti0,0ustrojarnici,uzodgovarajueblokoveodnosnozagrijae.

4.1.5.3 Parovodi

Zagrijavanjevrelevodeobavljaseoduzimnomparomizturbine.Raditokraihparovodapredviase
smjetaj zagrijaa to blie izvoru topline tj. parnoj turbini. Parovodi su dimenzionirani obzirom na
nominalnitoplinskiuinakpozagrijauod75MW.

4.1.5.4 Vrelovodi

Vrelovod poloen unutar postrojenja TE Kakanj pripada toplinskoj stanici, izvan granica sistema
daljinskogvrelovoda.Orijentacioneveliinedimenzijavrelovodaodreenesuzasabirnivodiiznose
2xDN1000, a spojni s zagrijaima na DN600. Unutar kruga elektrane vrelovodi se vode visoko
nadzemno.Vrelovodisutermikiizoliranistaklenomvunom.

4.1.5.5 Popisopremevrelovodnogpostrojenja

1. Vrelovodnizagrijai

Zagrija1:
Izvedba vertikalna
Nazivnitoplinskiuinak 75MW
Ogrjevnapara:
Tlak 3bar
Temperatura 250C
Protonakoliina,max. 34kg/s
Vrelavoda:
Ulaznatemperatura 70C
Izlaznatemperatura 110C
Tlak 30bar
Padtlaka 0,5bar
Protonakoliina 444kg/s
Teinapraznogzagrijaa 12t
Brojkomada 5

Zagrija2:
Izvedba vertikalna
Nazivnitoplinskiuinak 75MW
Ogrjevnapara:
Tlak 7bar
Temperatura 450C
Protonakoliina,max. 34kg/s
Vrelavoda:
Ulaznatemperatura 110C
Izlaznatemperatura 150C
Tlak 30bar
Padtlaka 0,5bar
Protonakoliina 444kg/s
Teinapraznogzagrijaa 12t
Brojkomada 5
BOSNAS/ENOVA 104


2. Kondenzacijskepumpe
Koliinadobave 67kg/s
Visinadobave 11bar
Temperaturakondenzata 130C
Snagaelektromotora 120kW
Brojkomada 10

3. Ekspanzijskispremnik
Volumenspremnika(radni) 1.000m3
Tlak 1,05bar
Temperaturamedija 70C
Teina 100t
Brojkomada 2

4. Parovodi
Parovodizazagrijae1:
Pritisakpare 3bar
Vanjskipromjer 800mm
Parovodizazagrijae2:
Pritisakpare 7bar
Vanjskipromjer 600mm

5. Vrelovodiukruguelektrane
Vrelovodpolaz/povrat DN1000
Temperaturamedija 150/70C
Pritisak 20bar
Vrelovodspojzagrijaa DN600
Pritisak 25bar
Vrelovodspojpumpi DN800
Temperaturamedija 150/70C
Pritisak 20bar

Tabela29:Procjenainvesticionihulaganjazagrijai
1 Vrelovodnizagrijai75MW 10kom17 7.500.000
Zagrijai stojee izvedbe s parom u platu i vodom u cijevima, izolirani staklenom
vunom sa pumpama kondenzata, svom potrebnom armaturom i prikljucima, te
mjernimureajima.
2 Spremnici 504.000
Ekspanzijskispremnik1.000m3 2kom
Spremnicizajednosgalerijama,armaturom,mjernimureajimaispojnimcijevima.
3 Cjevovodi 1.100.000
Parovodi, vrelovodi u krugu elektrane i spojni cjevovodi (kondenzat, dodatna voda,
rastereenje iostalo)svespotrebnomarmaturom, mjernim ureajima,izolacijomi
osloncima.Nosivaelinakonstrukcija(stupovi,konzoleicijevnimostovi).

17
Ustudijijepredvieno12vrelovodnihzagrijaaito10novihi2postojeaod75MWkojisuusklopubloka5,
akojie2018.godinebitislobodnikadablok5izaeizpogona,takodaesemoiiskoristitizablok8.
BOSNAS/ENOVA 105

4.2 PRIJEDLOGTEHNIKOGRJEENJAVRELOVODNOGSISTEMA
Pri odabiru adekvatnog tehnikog rjeenja za vrelovodni sistem, potrebno je analizirati nekoliko
parametaraprenikcijevi,debljinustjenke,materijalcijeviidebljinuizolacije.Oviparametriutiu
na pad pritiska, dozvoljeni radni pritisak i gubitke toplote. Optimizacija ovih parametara utie na
odabir pumpi koje e biti instalirane, to je direktno vezano za operativne trokove vrelovodnog
sistema.
Glavniograniavajuiparametarprianalizidimenzijacjevovodajebrzinafluida(vode)krozcjevovod.
Preporuenebrzinezadaljinskevodovesuod2do4m/s.Uzkapacitetpotrebanzagrijanjegradova
Kakanj i Zenica, koristit emo preporuene brzine da bismo dobili opseg moguih prenika. Bie
analiziranedvijevarijante:
1) GrijanjeKaknjaiZenicezajednikimvrelovodom
(ukupnasnaga200MWodTEKakanjdogradaKakanji170MWodKaknjadoZenice);

2) GrijanjeZeniceuzzadravanjepostojeegvrelovodadoKaknja
(ukupnasnaga170MWodTEKakanjdogradaZenica).
TakoerjeanaliziranaiopcijagrijanjasamoZenicebezodvajanjazaKakanj.Meutimustanovljenoje
datakvaopcijanebiimalasmislajerpokrivanjetoplotnomenergijomKaknjasutinskineutienina
konzum ni na investicione trokove (vrlo mali konzum i zanemarljivi trokovi prema ukupnom
konzumuiukupnojinvesticiji).
4.2.1 Prenikcijevi
Kaopolaznaosnovaanalizeprenikacijeviuzimasesistemvrelovodnogtipaparametara150/75Ci
vodasaspecifinimtoplotnimkapacitetomod4200J/kgK.
Tabela30:Preliminarnaanalizaprenikacijevi
Snaga(MW) 170 200
Maseniprotok,m(kg/h) 2.081.632,65 2.448.979,59
3
Maseniprotok,m(m /h) 2.081,63 2.448,98
Brzinafluida,v(m/s) 2 2,5 3 3,5 4 2 2,5 3 3,5 4
Proraunskiprenikcijevi
606,7 542,7 495,4 458,6 429,0 658,1 588,6 537,3 497,5 465,3
(mm)
Preporueniprenikcijevi DN650 DN550 DN550 DN500 DN450 DN700 DN600 DN550 DN550 DN500
Preporueniprenikcijevi,
26" 22" 22" 20" 18" 28" 24" 22" 22" 20"
(in)
Iztabele30semoevidjetidajezasnaguod200MWmoguekoristiticijeviprenikaDN500ivee,
dokjezasnaguod170MWmoguekoristitiicijevprenikaDN450.Ovosuminimalniprenicicijevi
da bi se ispotovala maksimalna preporuena brzina u cjevovodu od 4 m/s. Dalja analiza e
optimizirati prenik cijevi uzimajui u obzir debljinu stjenke (koja utie na pad pritiska, zbog
smanjenogunutranjegprenikacijevi,idozvoljeniradnipritisak),materijal(kojiutienadozvoljeni
radnipritisak)idebljinuizolacije(kojajedirektnovezanauzgubitketoplote).
Pri analizi se mora uzeti u obzir zahtjev da za parametre vrele vode temperature izmeu 120C i
300C i nadpritisak do 64 bar proizvod temperature zida cijevi i radnog pritiska mora biti manji od
7200.IzovogproizlazidapritisakusistemuvrelovodaTEKakanjZenicanesmijebitiveiod48bar.
7200
t (C) p(bar) < 7200 p(bar) < = 48
150
BOSNAS/ENOVA 106
Uzimajuiuobzirdaje:
padpritiskakroztoplotnustanicuuTEKakanj2bar,
toplotnupodstanicuuZenici1,5bar,
irezervuupritiskuod1bar,
dolazisedozakljukadamaksimalnipadpritiskausistemu(linijski+lokalniotpori)nesmijebitivei
od43,5bar.
Pad pritiska se rauna kao zbir linijskih i lokalnih otpora koje fluid mora savladati dok putuje kroz
cijev. Linijski otpori zavise od brzine fluida, prenika cijevi, debljine stjenke i duine vrelovoda, dok
lokalniotporiuglavnomzaviseodkonfiguracijetraseiizborarjeenja.Potojeupitanjumagistralni
vrelovod koji nema velike lokalne otpore (nema naglih promjena pravca), za potrebe studije je
usvojenodalokalniotporiine5%odvrijednostilinijskihotpora.
Pad pritiska u cijevima DN450 i DN500 vei je od 43,5 bar pri optereenju od 170 MW, te ove
prenikeneemokoristitiudaljimanalizama.Padpritiskazavisnooddebljinestjenkejeprikazanna
slijedeim dijagramima. Vidljivo je da se pad pritiska poveava sa poveanjem debljine stjenke. Za
manjeprenikecjevovoda(DN550),poveanjepadapritiskazbogveedebljinestjenkejeznaajnije.
Pad pritiska zavisno od debljine stijenke za kapacitet od 200 MW

DN600 + DN550
60 DN600
DN650 + DN550
55
DN650 + DN600
50 DN650
DN700 + DN550
45
Pad pritiska, bar
DN700 + DN600
40 DN700 + DN650
DN700
35
DN750 + DN550
30 DN750 + DN600
DN750 + DN650
25
DN750 + DN700
20 DN800 + DN550
DN800 + DN600
15 DN800 + DN650
DN800 + DN700
4
,3
,1
,9
,7
,3
,9
,5
,1
,6
,2
,8
,4
6,
7,
7,
8,
9,
10
11
11
12
14
15
17
19
20
22
23
25
NP25 - dozvoljeni pritisak

Debljina stijenke, mm
NP40 - dozvoljeni pritisak

Slika66:Padpritiskazasnaguod200MW
Pad pritiska zavisno od debljine stijenke za kapacitet od 170 MW
60
55
50
45 DN 550
P ad pritis k a, bar
40 DN 600
DN 650
35
DN 700
30 NP25 - dozvoljeni pritisak
25 NP40 - dozvoljeni pritisak
20
15
10
4
,3
,1
,9
,7
,3
,9
,5
,1
,6
,2
,8
,4
6,
7,
7,
8,
9,
10
11
11
12
14
15
17
19
20
22
23
25

Slika67:Padpritiskazasnaguod170MW
BOSNAS/ENOVA 107
NadijagramimasuoznaenedvijegraninevrijednostiklasecjevovodaNP25(crvenalinija)iNP40
(crnalinija).Kodpoveanjatemperaturesmanjujeseizdrljivostmaterijala,takodapritemperaturi
od150C,graninavrijednostzaklasuNP25iznosi22bar,dokjezaNP40,37bar.
Izdijagramasemoezakljuitidajezasnaguod200MW,padpritiskakrozcijeviDN700,DN800i
njihovu kombinaciju nii od 22 bar do debljine stjenke 20,6 bar, to znai da se ove cijevi mogu
koristitiuklasiNP25.
Kombinacije cijevi DN800 i DN650, DN750 i DN650, DN700 i DN650, te cijev DN650 mogue je
koristitiuklasiNP40,jerjepadpritiskaveiod22bar,amanjiod37bar.
KombinacijecijeviDN800iDN600,DN750iDN600,DN700iDN600moguejekoristitiuklasiNP40
dodebljinestjenke20,6mm,jerjepadpritiskaveiod22bar,amanjiod37bar.
AkobisetrasaizgradilaodcijeviDN600iliDN650,kompletancjevovodbiobiuklasiNP40dodebljine
stjenke17,5mm.
SvekombinacijesadimenzijomDN550imajuprevisokpadpritiskadabibileuzeteurazmatranje.
Prianalizidijagrama,evidentnojedanajveiuticajnapadpritiskaimadiotraseodKaknjadoZenice,
kojijeduine30km.Prvidiocjevovoda(2km)neutieznatnonapadpritiska.
Zasnaguod170MW,uklasiNP25mogusekoristiticijeviDN700ivee,teDN650dodebljinestjenke
od 15,9 mm. Trasa izvedena sa cijevi DN600 bila bi izvedena u klasi NP40, dok je cijev dimenzije
DN550neprikladnazbogvisokogpadapritiska(>37bar).Ovosemoevidjetinaslici67.
PrenicicjevovodaDN750,DN650iDN550sunestandardnikodpredizolovanihcijevi,alijemogue
dasuproizvoaizainteresovaniisporuitioveprenikezbogvelikihkoliina.Ekonomskaanalizae
pokazatidalijeopravdanouvrstitiihuanalizu.
4.2.2 Debljinastjenkeimaterijalcijevi
U slijedeoj tabeli prikazane su minimalne vrijednosti debljine stjenke za kombinaciju razliitih

prenikaimaterijalazadvanazivnapritiskaNP25iNP40.
Tabela31:Minimalnedebljinestjenkezavisnoodprenikacijeviiklasecjevovoda
DN600 DN650 DN700 DN750 DN800

API5LGr.A25 9,5 10,3 11,1 11,9
KlasaNP25
API5LGr.A 7,9 8,7 9,5 10,3

API5LGr.B 7,1 7,9 7,9 8,7
API5LGr.X42 6,4 6,4 6,4 7,1
API5LGr.A25 14,3 15,9 17,5 17,5 19,1
KlasaNP40
API5LGr.A 11,9 12,7 14,3 14,3 15,9

API5LGr.B 10,3 11,1 11,9 12,7 14,3
API5LGr.X42 8,7 9,5 10,3 10,3 11,1

Poveanjedebljinestjenkevodikapoveanjudozvoljenogpritiskakojicijevmoeizdrati,tosevidi
izslijedeegdijagrama.
BOSNAS/ENOVA 108
0
5
4

Maksimalni dozvoljeni pritisak zavisno od debljine stijenke i materijala
50
DN600 Grade A25

DN650 Grade A25
DN700 Grade A25
40 DN750 Grade A25

DN800 Grade A25
DN600 Grade A
DN650 Grade A
DN700 Grade A
DN750 Grade A
DN800 Grade A
Pritisak, bar
DN600 Grade B
30
DN650 Grade B
DN700 Grade B
DN750 Grade B
DN800 Grade B
DN600 Grade X42
DN650 Grade X42
DN700 Grade X42
20 DN750 Grade X42
DN800 Grade X42
NP25
NP40
10
4
,3
,1
,9
,7
,3
,9
,5
,1
,6
,2
,8
,4
6,
7,
7,
8,
9,
10
11
11
12
14
15
17
19
20
22
23
25

Slika68:Dozvoljenipritiskzavisnooddebljinestjenkeimaterijala
Isti trend je vidljiv sa promjenom materijala poboljan kvalitet materijala vodi ka poveanju
dozvoljenogradnogpritiska.RazmotrenasuetiritipamaterijalaAPI5L:
Gr.A25,savrstoommaterijala172MPa,
Gr.A,savrstoommaterijala207MPa,
Gr.B,savrstoommaterijala241MPa,
Gr.X42,savrstoommaterijala290Mpa.

4.2.3 Rezultatianalize

StandardnepredizolovanecijeviseproizvodeuklasiAPI5L,Gr.B,toodgovaraelikuklaseSt.37.0ili
P235. Kada se uzmu standardne debljine stjenke dobije se pad pritiska kao to je prikazano na
dijagramu ispod. Ovi rezultati se koriste za dimenzionisanje glavnih cirkulacionih
pumpi.

Slika69:Padpritiskazarazliitedimenzijecjevovoda(sastandardnimdebljinamastjenke)
BOSNAS/ENOVA 109

Za izvedbu cjevovoda u klasi NP25 (maksimalni radni pritisak 22 bar pri 150C), postoje tri
kombinacijeprenikacjevovoda:
1) cijelatrasaDN700,
2) DN750prvidiotrase+DN700drugidiotrase,
3) DN800prvidiotrase+DN700drugidiotrase.
Izpredhodnonavedenogemoesezakljuitidacijelatrasavrelovodatrebabitiizvedenaupreniku
DN700.
ZaizvedbucjevovodauklasiNP40(maksimalniradnipritisak37barpri150C),postojijo9moguih
rjeenja.Kombinacijekojemogudoiuobzirsu:
8) DN800prvidiotrase+DN600drugidiotrase
9) DN800prvidiotrase+DN650drugidiotrase.
Koristeistandardnedimenzijecijevi,moguseodbacitiopcije2),3),5),6),7)i9).Nakrajuostajutri
opcijekojeimajupriblinevrijednostipadapritiska.
Finalni odabir najpovoljnijeg rjeenja ovisi o tehnikim mogunostima i ogranienjima glavnih

cirkulacionihpumpi.Nakontoseutvrdikolikinaporpumpemogudasavladaju,moguejezavriti
tehnoekonomskuanalizu,tezakljuitidalijeisplativijepotroitiviesredstavainicijalnozanabavku
cjevovoda veeg prenika, a utedjeti na eksploataciji sistema, tj. snienim trokovima elektrine
energijezapogonpumpiiodravanjumanjihpumpi,iliutedjetinapoetkutakotoeseizabrati
cjevovodmanjegprenika,alizatopotroitivieueksploatacijiiodravanju.
4.2.4 Pumpe
U sistemu postoje pumpe za odravanje pritiska (dopunu vode u sistemu) i pumpe za cirkulaciju
vode. Glavne cirkulacione pumpe moraju biti u mogunosti da savladaju ukupni pad pritiska u
sistemu. Pumpe za odravanje pritiska su znatno manje snage od glavnih pumpi. Ove pumpe se
dimenzioniupremapritiskuzasienja,takodamorajubitiustanjudaodrepritisakiznad4,7bar.
Pri odabiru klase cjevovoda, potrebno je provjeriti stacionarni pritisak koji ini zbir hidrostatskog
pritiska,pritiskazasienjaipritiskasigurnosti(rezerva).Odabirsevripremaveojvrijednostiizmeu
stacionarnogpritiskaipadapritiskausistemu.
pstac = g h + p zasi + psigurnost
Gustoavodepri150Ciznosi917kg/m3,
TEKakanjjenanadmorskojvisini380m,dokjeZenicana320m,
Pritisakzasienjapritemperaturiod150Ciznosi3,76bar.
p stac = 917 9,81 (380 320 ) + 3,76 + 1 = 10 ,16 bar ,usvajasepstac=11bar.
Ostalaopremanatrasivrelovodajeslijedea:
Izmjenjivaka podstanica sa vie izmjenjivaa, koja e omoguiti etapno putanje u rad
zavisnoodaktualnogoptereenja1xzaKakanj,1xzaZenicu,
BOSNAS/ENOVA 110
Ekspanzionisistem;
Sekcionearmature,zajednosaarmaturamazaodzraivanjeiodmuljivanje.
Pored trokova investicije, u ukupnu cijenu treba uzeti u obzir i trokove eksproprijacije,
eksploatacije,odravanja,teizvoakeradove:
Graevinske iskop rova, zatrpavanje cijevi, rekonstrukcija i/ili izgradnja novih pumpnih
stanica,ahtovazasekcionearmature,izgradnjaizmjenjivakihpodstanica;
Mainske polaganje i spajanje vrelovoda, instalacija pumpi, instalacija izmjenjivakih
podstanica;
Elektrokabliranjeispajanjepumpi;
Instrumentacijainstalacijainstrumenata,nadzoriupravljanje.
4.2.5 Pijezometrijskidijagram
Kaotojespomenutoranije,bierazmatranedvijevarijanterjeenjacirkulacijevodeusistemu.Prva
varijantajerjeenjesajednompumpnomstanicomnalokacijiTEKakanj,kojajeustanjudasavlada
sveotporeusistemu.Naporpumpeje20bar,atraeniprotokjemogueobezbijeditisaviepumpi
povezanihparalelno.
DrugavarijantauzimauobzirdvijepumpnestanicejednuuTEKakanj,adruguuZenici.Ovimese
postierastereenjesistema,tejemoguekoristitiopremusaniomklasompritiska.Lokacijadruge
pumpnestanicejepredvienauZenici,jersetamopredviaizgradnjaizmjenjivakestanicekojae
odvojitimagistralnivrelovododvrelovodnogsistemauZenici.Ovimebisesmanjioobimgraevinskih
radova,takotoesveizgraditinajednojlokaciji.

Slika70:Pijezometrijskidijagramzavarijantusajednompumpnomstanicom
BOSNAS/ENOVA 111

Slika71:Pijezometrijskidijagramzavarijantusadvijepumpnestanice
4.2.6 Koliinavodeusistemu
Tokom zagrijavanja i hlaenja sistema daljinskog grijanja, dolazi do irenja i skupljanja vode. Ove
promjene utiu na rad sistema, te je potrebno instalirati ekspanzioni sistem koji e omoguiti
ekspanziju vode pri zagrijavanju ili dopunu vode kod hlaenja pri zaustavljanju cirkulacije. Da bi se
odredilaveliinaekspanzionogureajaidozirpumpi,potrebnojeprvoizraunatiukupnuzapreminu
vodeucjevovodu.
irenjevodeseizraunavakaorazlikaizmeupoetnetemperature(T1=15C)isrednjetemperature
sistema(Tsr=(150+75)/2=112,5C),apremaslijedeemizrazu:
112,5 15
V = V0
15
gdjeje:
V0zapreminasistemavrelovoda(m3),
v112,5specifinazapreminavodepritemperaturi112,5C(m3/kg),
v15specifinazapreminavodepritemperaturi15C(m3/kg).
Zapreminevrelovodaiirenjavodeuovisnostioddimenzijacjevovodasuprikazaneutabeli32.
Za dimenzionisanje dozir pumpi koje dopunjuju sistem vodom iz rezervoara (ekspanzione posude),
koristiseslijedeiizraz:
V& = m& ( 150 75 )
Gdjeje:
V& protokvode(m3/h),
m& maseniprotokvode(kg/h),
v150specifinazapreminavodepritemperaturi150C(m3/kg),
V75specifinazapreminavodepritemperaturi75C(m3/kg).
BOSNAS/ENOVA 112
Tabela32:ZapreminavodeucjevovoduizapreminairenjavodepriTsr=112,5C
Zapremina Vrijeme Vrijeme
Zapremina irenjavode izjednaenjaza izjednaenjaza
Prenikcijevi (m3) (m3) 170MW(h) 200MW(h)
DN550 15453,22 821,41 6,52 5,55
DN600+DN550 15630,36 830,83 6,60 5,61
DN600 18376,02 976,77 7,76 6,59
DN650+DN550 15828,51 841,36 6,68 5,68
DN650+DN600 18574,17 987,31 7,84 6,67
DN650 21645,51 1150,56 9,14 7,77
DN700+DN550 16035,88 852,38 6,77 5,75
DN700+DN600 18781,54 998,33 7,93 6,74
DN700+DN650 21852,87 1161,59 9,23 7,84
DN700 25067,05 1332,43 10,58 9,00
DN750+DN550 16265,95 864,61 6,87 5,84
DN750+DN600 19011,61 1010,56 8,03 6,82
DN750+DN650 22082,94 1173,81 9,32 7,93
DN750+DN700 25297,12 1344,66 10,68 9,08
DN800+DN550 16504,23 877,28 6,97 5,92
DN800+DN600 19249,89 1023,22 8,13 6,91
DN800+DN650 22321,22 1186,48 9,42 8,01
DN800+DN700 25535,40 1357,33 10,78 9,16
Koristeipodatkeiztabele25,dobijese:
V&200 = 2.448.979,59 (1,026 1,0908) 10 3 = 159 m3/hzasnaguod200MW
V&170 = 2.081.632,65 (1,026 1,0908 ) 10 3 = 135 m3/hzasnaguod170MW
Dozirpumpemorajubitiustanjudaodrepritisakviiodpritiskazasienja(4,7bar).Zbogovogse
odabirepumpasanaporomod6bar.
Vrijemeizjednaenjasemoeizraunatitakotoseukupnazapreminairenjapodijelisaprotokom
dozirpumpi.Rezultatisuprikazaniutabeli30zasnageod170i200MW.
4.2.7 Gubicitoplotenatrasi
Gubicitoplotenatrasisemoguizraunatikoristeistvarnepodatkeodproizvoaacijevi.Koeficijent
gubitka toplote varira u ovisnosti od debljine izolacije, tipa izolacije i dimenzije cijevi. Za
predizolovanecijeviprenikaDN550doDN800,ovajkoeficijentkreeseizmeu60i80W/m.
ZaprenikecijevikojibisekoristilizatoplifikacijuZeniceizTEKakanj,postojedvijedebljineizolacije
Tip1iTip2.Debljinaizolacijesekreeod75,6mmdo120mmzaTip1iod120,6mmdo170mm
za Tip 2. Debljina izolacije za razliite prenike i odgovarajui koeficijent provodnosti toplote su
prikazaniusljedeojtabeli.
Tabela33:Debljinaizolacijeikoeficijentprovodnostitoplotezarazliitetipoveizolacije
Vanjski Vanjski Koeficijent Koeficijent
Vanjski prenik prenik Debljina Debljina provodnosti provodnosti
prenik cijevisa cijevisa izolacije izolacije toploteza toploteza
Prenik cijevi izolacijom izolacijom Tip1 Tip2 izolacijuTip1 izolacijuTip2
cijevi (mm) Tip1(mm) Tip2(mm) (mm) (mm) (W/mK) (W/mK)
DN550 558,8 710 800 75,6 120,6 0,6307 0,4757
DN600 610 800 900 95 145 0,5655 0,4086
DN650 660 900 1000 120 170 0,5375 0,4542
DN700 711 900 1000 94,5 144,5 0,6407 0,4614
DN750 762 1000 1100 119 169 0,6020 0,5087
DN800 813 1000 1100 93,5 143,5 0,7186 0,5158
BOSNAS/ENOVA 113
Rezultatiproraunaovisnoodimenzijicijevizarazliitekombinacijecijevisuprikazaninagrafikonu
ispod.
5,0
4,5
4,0
3,5
Gubici toplote (MW)
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,5
0,0
50
50
00
50
00
50
50
00
50
DN + D 0
50
00
50
00
0
0
55
60
65
70
N5
N5
N6
N5
N6
N6
N5
N6
N6
N7
N5
N6
N6
N7
DN
DN
DN
DN
D
D
D
D
D
D
D
+
DN +
DN +
DN +
DN +
DN +
DN +
+
DN +
+
DN +
DN +
+
0
0
60
65
65
70
70
70
75
75
75
75
80
80
80
80
DN
DN
DN
DN
Tip 1 Tip 2

Slika72:Gubicitoplotenatrasiuovisnostiodprenikacijeviitipaizolacije
Izgrafikonanaslici72sevididasegubicitoplotenatrasikreuod3,9MWdo4,7MWzaizolacijuTip
1,doksuvrijednostizaizolacijuTip2izmeu3,0MWi3,5MW.Uzimajuiuobzirukupnutoplotnu
snagusistema(200MW),dobivasedasugubicizacijevsaizolacijomTip1urasponuod1,94%do
2,33%.ZacijevsaizolacijomTip2,gubicisuurasponuod1,48%do1,73%.
NajvearazlikagubitakatoploteizmeuizolacijeTip1iTip2je1,31MWzaitavutrasu,toznaida
je godinji gubitak, za prosjenu vrijednost od 2000 angaovanih sati, 2620 MWh. Ako se koristi
prodajna cijena toplotne energije 23,35 KM/MWh, maksimalni godinji gubitak na raun toplotne
energije bi bio 60.995 KM. Gubici za ostale kombinacije prenika cjevovoda su prikazani u tabeli
ispod.
Tabela34:RazlikaugubicimatoplotezaizolacijuTip1iTip2
Gubici Gubici RazlikauKM Razlikau
toplote toplote Razlikau Razlikau zacijenuod investiciji
Tip1 Tip2 gubicima gubicima 23,35 izmeuTip2i
Prenikcijevi (MW) (MW) (MW) (MWh) KM/MWh Tip1(KM)
DN550 4,56 3,44 1,12 2.240,37 52.312,64 10.379.760,23
DN600+DN550 4,53 3,41 1,12 2.242,03 52.351,50 10.354.529,93
DN600 4,09 2,95 1,13 2.267,83 52.953,89 9.963.460,17
DN650+DN550 4,52 3,43 1,09 2.177,56 50.846,04 10.694.022,52
DN650+DN600 4,07 2,97 1,10 2.203,36 51.448,43 10.302.952,76
DN650 3,88 3,28 0,60 1.204,02 28.113,82 14.094.748,86
DN700+DN550 4,56 3,43 1,13 2.261,66 52.809,69 10.641.027,50
DN700+DN600 4,12 2,98 1,14 2.287,46 53.412,07 10.249.957,74
DN700+DN650 3,93 3,29 0,64 1.288,11 30.077,47 14.041.753,84
DN700 4,63 3,33 1,30 2.591,60 60.513,91 10.823.089,41
DN750+DN550 4,55 3,45 1,09 2.186,32 51.050,51 10.920.739,02
DN750+DN600 4,10 3,00 1,11 2.212,12 51.652,90 10.529.669,27
DN750+DN650 3,91 3,31 0,61 1.212,77 28.318,29 14.321.465,36
BOSNAS/ENOVA 114
DN750+DN700 4,61 3,36 1,26 2.516,26 58.754,73 11.043.316,21

DN800+DN550 4,60 3,46 1,14 2.282,24 53.290,37 10.862.176,59
DN800+DN600 4,15 3,00 1,15 2.308,04 53.892,76 10.471.106,83
DN800+DN650 3,96 3,31 0,65 1.308,70 30.558,15 14.262.902,93
DN800+DN700 4,66 3,36 1,31 2.612,19 60.994,59 10.996.580,15
Min 3,88 2,95 0,60 1204,02 28.113,82 9.963.460,17
Max 4,66 3,46 1,31 2612,19 60.994,59 14.321.465,36
Prosjek 4,30 3,26 1,04 2077,92 48.519,54 11.386.292,18
Materijalni gubici kroz vrelovod prouzrokovani gubicima toplote su znatno manji od razlike u
investicijiizmeucijevizaizolacijomTip1icijevisaizolacijomTip2.Investicijazacijevisaizolacijom
Tip 2 su u prosjeku skuplje od cijevi sa izolacijom Tip 1 cca. 11.386.000 KM. Ovo znai da bi se
investicija isplatila nakon 260 godina. Logino je zakljuiti da nije isplativo investirati u cijevi sa
debljomizolacijom,takodasepredlaenabavkacijevisaizolacijomTip1.
4.2.8 Sistemnadzoraiupravljanjairazvodaelektrineenergije
U ovom poglavlju e se dati opis i procjena investicionog ulaganja za sistem nadzora i upravljanja
vrelovodom,tesistemnapajanjaelektrinomenergijom.Slijedeaopremajepredviena:
Distribuirani sistem daljinskog nadzora i upravljanja na dvije lokacije (TE Kakanj i prijemna
stanicauZenici);
Sistemautomatskedetekcijekvaranavrelovodu;
Senzori,transmiteri,automatskiregulatoriiregulacioniventiliupolju;
SN postrojenje za napajanje glavnih pumpi za cirkulaciju na dvije lokacije (TE Kakanj i
prijemnastanicauZenici);
NN razvod za napajanje ostalih ureaja na dvije lokacije (TE Kakanj i prijemna stanica u
Zenici);
Sistembesprekidnognapajanjanadvijelokacije(TEKakanjiprijemnastanicauZenici).
Vanojenapomenutidaprocjenomnisuobuhvaeneaktivnostinapostojeimblokovima5,6i7,kao
ninanovomkogeneracijskompostrojenju,negosamoaktivnostivezanezanovivrelovodTEKakanj
Zenica,tj.zaprijem,regulaciju,transportipredajuvrelevode.
4.2.8.1 Distribuiranisistemdaljinskognadzoraiupravljanja
Distribuirani sistem daljinskog nadzora i upravljanja e biti implementiran na dvije lokacije, u TE

KakanjiuprijemnojstaniciuZeniciisadravatieslijedeefunkcionalnosti:
Nadzoriupravljanjesvimtehnolokimparametrimavrelovoda;
Nadzorradadigitalnihregulatoraprocesnihparametaranavrelovodu;
Nadzorsvihrelevantnihprocesnihparametarablokova5,6i7termoelektraneKakanj;
Nadzorsvihrelevantnihprocesnihparametarakogeneracijskogpostrojenjautermoelektrani
Kakanj;
Nadzoriupravljanjesvimpumpamaimotorizovanimventilimanavrelovodu;
Prikazprocesnihmjerenihveliinaisporuenetoplotneenergije;
Nadzorradaautomatskogsistemadetekcijekvaranavrelovodu.
Distribuiranisistemdaljinskognadzoraiupravljanjanaobjelokacijeesesastojatiodredundantnog
modularnog programabilnog logikog kontrolera i SCADA softvera koji e omoguiti akviziciju,
obradu, prikaz i procesiranje svih gore navedenih signala. Programabilni kontroler e posjedovati
slijedeemodule:
Moduldigitalnihulaza;
Modulrelejnihizlaza;
BOSNAS/ENOVA 115
Modulanalognihulaza;
Modulanalognihizlaza;
Modultemperaturnihulaza(RTD);
Ethernetmodul;
SerijskiRS485modul.
Dvijekontrolnesale,uTEKakanjiuprijemnojstaniciuZeniciebitipovezanefiberoptikimkablom
sa 4 vlakna, to e osigurati da svi procesni parametri budu dostupni na obje lokacije. Primarno
upravljanje e se vriti iz kontrolne sale u TE Kakanj, a nadzor svih procesnih parametara e biti
moguukontrolnojsaliuZenici.
4.2.8.2 Sistemautomatskedetekcijekvaranacjevovodu
Sistemautomatskedetekcijekvaranavrelovoduradinaprincipupromjeneelektrinogotporausljed
prodora vode u izolaciju. U izolaciju se postavljaju dva linijska ina provodnika iji otpor mjere
kontroleri curenja rasporeeni du trase. Na ovaj nain je pored detekcije curenja omogueno i
lociranje mjesta curenja. Svi alarmi se automatski prenose u kontrolnu salu distribuiranog sistema
daljinskognadzoraiupravljanja.
4.2.8.3 Senzori,transmiteri,automatskiregulatoriiregulacioniventiliupolju
Na dovodnim linijama pare iz blokova 5,6,7 i kogeneracijskog postrojenja, na toplotnim

izmjenjivaima,teduvrelovodajepotrebnopratitivrijednostitemperature,pritiskaiprotokaparei
vrele vode. U tu svrhu su predvieni smart transmiteri, koji e se vezati na odgovarajue digitalne
regulatore ili direktno na ulazno/izlazne module programabilnog logikog kontrolera. Na toplotnim
izmjenjivaima e se vriti automatska regulacija temperature vode, dok e se koliina isporuene
toplotne energije planirati zavisno od vanjske temperature, te regulirati upotrebom regulatora
protokairegulacionogventilanapovratnojlinijivodeiztoplotnogizmjenjivaa.
Sve vrijednosti procesnih parametara, reim rada svakog regulatora, kao i sva alarmna stanja bie
dostupnaukontrolnojsalidistribuiranogsistemadaljinskognadzoraiupravljanja.
4.2.8.4 SNpostrojenjezanapajanjeglavnihpumpizacirkulaciju
SNpostrojenjezanapajanjeglavnihpumpizacirkulacijupotrebnojeinstaliratinadvijelokacije,uTE
Kakanjiu prijemnojstaniciuZenici. JednoSN postrojenje(6,6kV)esesastojatioddvijeprijemne
elije(omoguavajuiredundantnostnapajanja),5elijazanapajanjemotornihpogona(za4glavne
pumpe i 1 rezervna), 1 elije za napajanje NN razvoda putem trafoa, 1 mjerne elije i 1 preklopne
elije(buscoupler).Sveelijeebitikompletiranesasvommjernomizatitnomopremom,abie
predvienaiugradnjabrojilapotronjeelektrineenergijenaobjedovodnelinije.
4.2.8.5 NNrazvodzanapajanjeostalihureaja

NNrazvodjepotrebnoinstaliratinadvijelokacije,uTEKakanjiuprijemnojstaniciuZenici.NNe
bitinapajanputemtrafoasaSNpostrojenjaiporedtogaizjojednognezavisnogizvora.Koristitese
za napajanje motorizovanih ventila, digitalnih regulatora, transmitera i regulacionih ventila u polju,
rasvjetu i ostale potroae. Pored toga koristit e se i za punjenje baterija koje e se koristiti u
sistemubesprekidnognapajanja.
4.2.8.6 Sistembesprekidnognapajanja
Sistem besprekidnog napajanja je potrebno instalirati na dvije lokacije, u TE Kakanj i u prijemnoj

stanici u Zenici. Sistem treba obezbijediti ukupno 3200W sa autonomijom od 12 h za potrebe
BOSNAS/ENOVA 116
distribuiranogsistemadaljinskognadzoraiupravljanja.Sistemukljuujebezodravajuebaterije,dva
punjaaiinverterauredundantnomreimuradaizaobilaznusklopku(bypassswitch).
4.2.8.7 Ostalaoprema
Ostala oprema ukljuuje signalne, kontrolne i napojne kablove, uzemljivaku opremu, razvodne
kutije,kablovskekanalice,uvodnice,markere,itd.
4.2.9 Tehnolokesheme
Kaotojeopisanoranije,pripremavrelevodesevriuzpomoparekojaseoduzimaizmeuturbine
srednjeginiskogpritiskaiizmjenjivaaprvogidrugogstepena.Izmjenjivaiprvogstepenazagrijavaju
vodusa75Cna115Cikoristesestalno.Izmjenjivaidrugogstepenasekoristekadajeoptereenje
veliko(niskevanjsketemperature)izagrijavajuvodusa115Cna150C.
Vrela voda se transportuje od TE Kakanj do Zenice kroz cjevovod. Prethodno uraena analiza
predlaekoritenjepredizolovanihcijeviDN700saizolacijomdebljine94,5mm.
Za savladavanje otpora (linijskih i lokalnih) izabran je sistem sa dvije pumpne stanice. Sa

pijezometrijskogdijagramasevididajetooptimalnorjeenjedabiserasteretiopritisakusistemu,a
priemusvaopremaicjevovodmogubitiizvedeniuklasiNP25.Ovoznaidasvaopremaspadau
standardnu izvedbu, to omoguava da trokovi ostanu niski i pored visokih zahtjeva za
savladavanjempadapritiska.
Ovisnoomogunostimaproizvoaaidinamiciizgradnje,predlaeseugradnjatriilietiripumpeu
svakoj pumpnoj stanici. Pumpe bi bile instalirane u paralelnu konfiguraciju, to omoguava da se
ukupan protok podijeli. Ovakva konfiguracija ima vie prednosti. Smanjen protok omoguava
jednostavniju izvedbu pumpi, to poveava broj proizvoaa koji mogu odgovoriti traenim
zahtjevimaisamimtimsniavacijenu.
Druga prednost kod koritenja vie pumpi je postepena ugradnja. Ukupni protok od 2450 m3/h je
proraunatzatoplotnusnaguod200MWkojiseoekuje2030.godine.Dotadajeplaniranpostepeni
rastsasadanjih80MWineebitipotrebedapumpetransportujuukupanprotok.Premasadanjim
potrebama (cca. 80100 MW), dvije pumpe od 600 ili 800 m3/h e biti u stanju da zadovolje
potranju. Ovime bi se postigla postepena ugradnja i ne bi bilo potrebe obezbijediti sva finansijska
sredstvaodmah,negobiseraspodijelilanaduiperiod.Ovojeznaajno,jerporedcjevovodapumpe
sunajskupljaoprema.
Instalacija vie pumpi daje i fleksibilnost pri upravljanju, jer uvijek postoji jedna rezervna pumpa.
Istovremeni rad svih pumpi se oekuje samo nekoliko dana u godini pri ekstremno niskim
temperaturama.
Kod ovakve konfiguracije, nije potrebno da sve pumpe imaju frekventnu regulaciju. Frekventna
regulacijaomoguavapumpamaoptimalanradiuteduenergijejersmanjujebrojobrtajapumpepri
smanjenomkapacitetu,odnosnosmanjenomprotoku.Predlaesedajednailidvijepumpebudusa
frekventnomregulacijom,aostalebez.Upravljakalogikaomoguujedasepumpesafrekventnom
regulacijomkoristezamalaoptereenjaipokrivanjavrnihoptereenja.Npr.,akoseugradeetiri
pumpesapo600m3/h,odtogadvijesafrekventnomregulacijom,kadajepotrebanprotokod300
m3/h,koristisepumpasafrekventnomregulacijom.Kadajepotrebanprotokod800m3/h,koristise
obinapumpaod600m3/h,aostatakpokrivapumpasafrekventnomregulacijom.
Ovakvakonfiguracijaomoguavaoptimalan,siguranipouzdanradpumpi,prilagoavasestvarnimi
trenutnimpotrebamasistema,asveuzminimalnooptereenjezainvesticiju.
BOSNAS/ENOVA 117
Predlaesekoritenjepumpislijedeihkarakteristika:
Opcijaa): etiri(4)pumpeusvakojpumpnojstanici(ukupno8pumpi)
Q=600m3/h
H=10bar
NP25
Dvije (2) pumpe sa frekventnom regulacijom, dvije (2) bez frekventne
regulacije.

Opcijab): tri(3)pumpeusvakojpumpnojstanici(ukupno6pumpi)
Q=800m3/h
H=10bar
NP25
Jedna (1) pumpa sa frekventnom regulacijom, dvije (2) bez frekventne
regulacije.
Optimalnorjeenjeizpredhodnedvijeopcijejeopcijaa).Obziromdabipumpebileuparuimebise
dobila maksimalna fleksibilnost pri odravanju ili eventualnim kvarovima. Svaka puma (sa i bez
frekventneregulacije)imalabiradnuirezervnupumpu.
Da bismo odvojili magistralni vrelovod od gradskog sistema grijanja, predlae se izgradnja

izmjenjivake podstanice sa istim parametrima sekundara kao to se trenutno koristi 130/70 C.
Ovimbiseomoguilodagradskisistemgrijanjaradipriniempritisku,jerjeudostaloemstanju,uz
minimalne zahvate na toplotnim podstanicama u postojeem sistemu grijanja. Postoje ogromni
gubici vode u gradskom sistemu zbog dotrajalosti cijevi. Postoji mogunost estih zastoja u radu i
bespotrebnihgubitakavelikekoliinevodekojutrebastalnodopunjavati.Dopunamagistralnogvoda
je predviena iz TE Kakanj, te bi bilo veoma teko utvrditi odgovornost zbog finansijskih posljedica
prouzrokovanihstalnimgubitkomvode.Razdvajanjemmagistralnogvrelovodaigradskogsistemase
osiguravaautonomijaradamagistralnogvrelovoda.
Izgradnjaizmjenjivakepodstanicesepredvianaistojlokacijikaoidodatna(druga)pumpnastanica.
Priizgradnjisekoristiistipristupkaoikodizgradnjepumpnihstanica.Predlaeseugradnjatriilietiri
cijevna izmjenjivaa toplote, to omoguava optimalan rad i postepenu ugradnju prema proirenju
toplotnesnage.
Parametriizmjenjivaasu:
Opcijaa): etiri(4)izmjenjivaapo44MW
Primar:150/75C,NP25
Sekundar:130/70C,NP16

Opcijab): tri(3)izmjenjivaapo59MW
Primar:150/75C,NP25
Sekundar:130/70C,NP16

UtoplotnojpodstaniciuZenicisepredviaugradnjamjeraautrokatoplotenasekundarudabise
evidentirala stvarna predata energija JP Grijanje Zenica. Regulacija polazne temperature sekundara
predviasepromjenomprotokaprimarauzavisnostiodvanjsketemperature.Dopunasekundarnog
vrelovodnogsistemahemijskipripremljenomvodomjeunadlenostiJPGrijanjeZenica.Nepredlae
sedopunasekundaraizprimarnogvodadasenebinaruiointegritetsistema.Dopunujepotrebno
vriti iz gradskog vodovodnog sistema grada Zenice uz instaliranje sistema za hemijsku pripremu
vode.
BOSNAS/ENOVA 118
Ugradnja mjeraa utroka toplote u TE Kakanj predviena je na povratu primara, ime bi se

evidentiralaukupnaproizvedenatoplotnaenergijaiomoguilakalkulacijatoplotnihgubitaka.
Ukoliko se odabere opcija grijanja gradova Zenica i Kakanj zajednikim vrelovodom, neophodno je
rijeitispajanjegrijanjaKaknjanavrelovod.IzraivaStudijepredlaeizgradnjutoplotnepodstanice
saizmjenjivaimaipumpamasekundaradimenzionisanihnapredvienutoplotnusnagu30MW.Ovo
biomoguiloautonomanradvrelovodnemreeiodvajanjeodsekundarnemreegradaKaknja,jerse
uKaknjususreuistiproblemikaouZenicidotrajalostcijevnemreeinesigurnostpriradusaviim
pritiscima.
Lokacija toplotne podstanice je predviena u neposrednoj blizini postojee vrelovodne mree u

naseljuRampa(vidiSliku73),toomoguujemaksimalnokoritenjepostojeecijevnemree.Ovakvo
rjeenje bi odvojilo prostore koji su u vlasnitvu TE Kakanj, a trenutno su spojeni na zajedniki
vrelovod koji slui za grijanje grada Kaknja. Ukoliko ovo nije fiziki mogue odvojiti, predlae se
ugradnja mjeraa utroka toplotne energije za prostore TE Kakanj. Ovim bi se omoguilo potpuno
odvajanjekapacitetauvlasnitvuJPGrijanjeKakanjodTEKakanjineovisnuitanunaplatustvarno
utroenetoplotneenergije.Usvakomsluajujeneophodnougraditimjerautrokatoplotneenergije
nasekundaruradiutvrivanjastvarnoisporuenetoplotneenergijeJPGrijanjeKakanj.
TroakinvesticijezaizgradnjutoplovodnepodstaniceuKaknjujeniinegozatoplotnupodstanicuu
Zeniciradismanjenesnagepostrojenja.
Natrasisupredvieneizolacionearmaturesaaktuatorimakojeomoguujuautomatskuilimanuelnu
izolacijupojedinihdionicausluajupotrebe (curenjeilikvar). Nasvakudionicuseinstaliraosjetnik
pritiska koji je povezan sa centralnom komandnom salom. Zbog veliine sistema (Vuk = 25.067 m3),
predlae se instalacija izolacionih armatura na svakih cca. 8,5 km, to iznosi est (8) dionica. Svaka
dionica bi imala cca. 3134 m3 vode u cjevovodu. U sluaju isputanja vode iz pojedine dionice,
potrebnojujeponovonapunitivodomza56sati,toznaidabipumpezadopunuvodemoralebiti
sa protokom od cca. 600 m3/h. U cilju smanjenja trokova, predlae se koritenje jedne od glavnih
cirkulacionih pumpi za dopunu vode u sistemu. Istom analogijom predlae se koritenje glavnih
cirkulacionihpumpizainicijalnopumpanjevodeusistem.Kadabisekoristiledvijeglavnepumpeod
600m3/h,trebalobicca.21satdasecijelisistemnapunivodom.
Ekspanzionaposuda,kojasekoristiprilikomirenjaiskupljanjavodeusistemu(opisanauparagrafu
4.2.6),koristieseipriinicijalnompunjenjutakotosevodaprekobypassventilausmjeridirektno
naglavnecirkulacionepumpe.Dopunaekspanzioneposudesevriprekoelektromagnetnogventila
sa hemijski pripremljenom vodom iz postrojenja TE Kakanj. Ekspanziona posuda treba da bude
zapremine1350m3.Ovajkapacitetsemoepostiisarezervoaromprenikacca.14mivisinom10
m.
TehnolokeshemesuprikazaneuPrilogu(crteibroj6027000PID0021001R0P&IDuTEKakanji
6027000PID0021002R0P&IDizmjenjivakastanicaZenica).
BOSNAS/ENOVA 119
Lokacijanove
toplotnestaniceza
potrebegrijanja
gradaKakanja

Slika73:SistemdaljinskoggrijanjauKaknju
4.3 TEHNOEKONOMSKAANALIZAIODREIVANJEUKUPNIHINVESTICIONIHTROKOVA
U ovom dijelu bie predstavljena procjena potrebnih zahvata i investicije, a sve na osnovu
prikupljenihponuda,trenutnihtrinihcijena,teiskustava.
4.3.1 Vrelovod
Vrelovod,kakojeopisanouranijimpoglavljimaebitiizraenodpredizolovanihelinihcijevi,asve
u skladu sa vaeim evropskim normama koje reguliraju ovu oblast. Obzirom da proizvoai nude
cijevi sa dva razliita nivoa izolacije (vidi tabelu 33 sa karakteristikama), uraena je i kratka analiza
isplativosti upotrebe jednog ili drugog tipa cijevi. Na osnovu rezultata analize, utvreno je da
BOSNAS/ENOVA 120
koritenje cijevi Tip 2 ne bi imalo znaajan uticaj na utedu energije, pa samim tim i ekonomski
rezultatibibilinepovoljni.
Poredrazliitihtipovaizolacije,cijeviseproizvodeiurazliitimklasamanazivnogpritiska.Naosnovu
prorauna pada pritiska (vidi Sliku 69), evidentno je da dvije klase cijevi zadovoljavaju postavljene
uvjeteNP25iNP40.CijeviNP25sesmatrajustandardnim,doksecijeviNP40radepospecijalnoj
narudbi,pasusamimtimiznatnoskuplje(cca.30%).Tehnoekonomskaanalizaukojojsuuobzir
uzete razliite kombinacije prenika i klasa cijevi pokazuje da je kada se u obzir uzmu vrijednost
investicijeieksploatacionitrokovipovoljnijeiinaveiprenikiniinazivnipritisak(NP25).Cijene
cijevisubaziranenakonkretnojponudiponuaaimogusevidjetiutabeli35.
Tabela35:CijenazanabavkuiinstalacijupredizolovanihcijeviTip1
Predizolovanecijevi Graevinskiradovi Mainskiradovina
Prenikcijevi Tip1 natrasiTip1 trasiTip1
Cijeneu Cijeneu Cijeneu
DN550 30.030.000,00 8.418.033,68 8.990.692,86
DN600+DN550 29.906.032,00 8.418.033,68 9.102.892,86
DN600 27.984.528,00 8.418.033,68 10.841.992,86
DN650+DN550 30.810.000,00 8.830.295,97 9.177.692,86
DN650+DN600 28.888.496,00 8.830.295,97 10.916.792,86
DN650 42.900.000,00 8.830.295,97 12.076.192,86
DN700+DN550 30.608.136,00 8.830.295,97 9.252.492,86
DN700+DN600 28.686.632,00 8.830.295,97 10.991.592,86
DN700+DN650 42.698.136,00 8.830.295,97 12.150.992,86
DN700 30.437.880,00 8.830.295,97 13.310.392,86
DN750+DN550 31.590.000,00 9.291.059,71 9.331.032,86
DN750+DN600 29.668.496,00 9.291.059,71 11.070.132,86
DN750+DN650 43.680.000,00 9.291.059,71 12.229.532,86
DN750+DN700 31.193.160,00 9.291.059,71 13.388.932,86
DN800+DN550 31.394.792,00 9.291.059,71 9.409.572,86
DN800+DN600 29.473.288,00 9.291.059,71 11.148.672,86
DN800+DN650 43.484.792,00 9.291.059,71 12.308.072,86
DN800+DN700 31.043.000,00 9.291.059,71 13.467.472,86

Vrelovod bi takoer bio opremljen sistemom za praenje curenja, i to pomou ica za signalizaciju
kojeseinstalirajuispodizolacijeprilikomprefabrikacijecijevi. Ovajsistemomoguavadaseutvrde
svaeventualnacurenjanacjelokupnojtrasivrelovoda,tedaseodreditanalokacija,toumnogome
pojednostavljujeisniavacijenuodravanja.
icazasignalizaciju: 264.000,00
4.3.2 Radovinatrasi
Radovi na trasi su u direktnoj korelaciji sa vanjskim prenikom cjevovoda koji e biti instaliran. U
procjeni trokova uzeti su u obzir graevinski i mainski radovi, a isti su bazirani na aktuelnim
cijenama na tritu dobivenim sa slinih infrastrukturnih projekata iz tekue godine. Cijena
graevinskih i mainskih radova za instalaciju predizolovanih cijevi Tip 1 su prikazane u tabeli 35.
IzgledrovazadvijevrelovodnecijevijedatuPrilogu(crteabroj6027000DW1454001R0Detalj
rova).
4.3.3 Pumpeiizmjenjivai
Pumpeiizmjenjivaisudimenzioniraninaosnovupotrebnihkapacitetazatoplotnomenergijom,te
postojeeg stanja na blokovima u TE Kakanj (vidi poglavlje 4.1). Bitno je naznaiti da se pri izboru
pumpi i izmjenjivaa vodilo rauna o minimiziranju trokova eksploatacije i maksimizaciji pogonske
BOSNAS/ENOVA 121
sigurnosti.Trokovikojisuprikazaniikojisekoristezaekonomskeanalizebaziranisunaaktuelnim
trinim cijenama, odnosno budetskim ponudama nekih od vodeih svjetskih proizvoaa ove
opreme. Bitno je napomenuti da je odabrana kombinacija pumpi sa i bez frekventne regulacije.
Pumpesafrekventnomregulacijomsu ido80%skupljeodklasinihpumpi,noobziromnaprirodu
protokamedijauvrelovodukojivariraovisnoovanjskojtemperaturi,ovainvesticijaeseisplatitiu
veoma kratkom periodu, tim prije to vrijednost pumpi u ukupnoj vrijednosti opreme iznosi svega
0,5%.
Tabela36:Cijenapumpisaibezfrekventneregulacije
Cijenau Cijenau
glavnihpumpi glavnihpumpisa
Prenikcijevi
bezfrekventne frekventnom
regulacije regulacijom
DN550 266.577,78 479.840,00
DN600+DN550 260.420,48 468.756,86
DN600 190.938,63 343.689,53
DN650+DN550 256.630,05 461.934,10
DN650+DN600 187.148,20 336.866,76
DN650 144.337,25 259.807,04
DN700+DN550 254.341,35 457.814,43
DN700+DN600 184.859,50 332.747,09
DN700+DN650 142.048,54 255.687,38
DN700 116.176,27 209.117,28
DN750+DN550 252.813,67 455.064,60
DN750+DN600 183.331,82 329.997,27
DN750+DN650 140.520,86 252.937,55
DN750+DN700 114.648,59 206.367,45
DN800+DN550 251.828,95 453.292,10
DN800+DN600 182.347,09 328.224,77
DN800+DN650 139.536,14 251.165,05
DN800+DN700 113.663,86 204.594,95
Cijena pumpi je u direktnoj korelaciji sa protokom i naporom pumpe. to je vei pad pritiska u
sistemu,potrebnesupumpesaviesnage,tj.pumpesaveimnaporom.Padpritiskajeudirektnoj
vezisaprenikomcjevovoda(vidipoglavlje4.2.3isliku69)krozveinazivniprenikjemanjipad
pritiska i obratno. Zbog toga je troak za nabavku pumpi ugraenih na sistem sa veim nazivnim
prenikomcjevovodaniiodtrokapumpiugraenihnasistemsamanjimprenikomcjevovoda.
4.3.4 Ekspanzionisistem
Projektovani sistem daljinskog grijanja je zatvorenog tipa, te je stoga potrebno imati i ekspanzioni
sistemkojiekompenziratipromjeneuzapreminivodekojasenalaziucjevovoduusljedpromjenau
temperaturi medija. Predvieno je da se ekspanzioni sistem instalira unutar TE Kakanj, a isti e se
sastojati od ekspanzionog atmosferskog rezervoara i pumpi za odravanje pritiska. Vrijednost
investicije je procijenjena na osnovu aktuelnih cijena izgradnje slinih rezervoara u svijetu, te na
osnovukonkretneponudezapumpe.
Ekspanzioni sistem (rezervoar i diktir pumpe), zavisno od prenika vrelovoda: 142.500,00

192.500,00.
4.3.5 Armature
Armature su rasporeene du trase kako bi se omoguilo to efikasnije odravanje sistema. U

procjenusuukljueneisveizolacioneslavineokopumpi,filteri,nepovratniventili,temjerautroka
BOSNAS/ENOVA 122
toplote.Procjenetrokovazaarmaturesubaziranenaiskustvenimpodacima,tecijenamasaslinih
projekataraenihuproteklihgodinudana.
Armature,zavisnoodprenikavrelovoda: 637.000,00782.000,00
4.3.6 Sistemnadzoraiupravljanjairazvodaelektrineenergije
Distribuiranisistemdaljinskognadzoraiupravljanja:
a) Oprema,softverilicenceukontrolnojsaliuTEKakanj 350.000,00
b) Oprema,softverilicenceukontrolnojsaliuprijemnojstaniciuZenici 200.000,00
c) 5kmfiberoptikogkablasa4vlakna 375.000,00
Ukupno: 925.000,00
Sistemautomatskedetekcijekvaranacjevovodu: 150.000,00
Senzori,transmiteri,automatskiregulatoriiregulacioniventiliupolju: 350.000,00
SNpostrojenje:2x300.000 600.000,00
NNrazvod:
a) NNrazvoduTEKakanj,ukljuujuitrafo400kVA6,6kV/0,4kV: 125.000,00
b) NNrazvoduprijemnojstaniciuZenici,ukljuujuitrafo250kVA6,6kV/0,4kV:100.000,00
Ukupno: 225.000,00
Sistembesprekidnognapajanja:
a) SistembesprekidnognapajanjauTEKakanj(2000W,12h): 20.000,00
b) SistembesprekidnognapajanjauprijemnojstaniciuZenici(1200W,12h): 15.000,00
Ukupno: 35.000,00
Ostalaoprema: 275.000,00
Ukupnomaterijal: 2.560.000,00
Projektovanje: 250.000,00
Radovi: 625.000,00
Ukupnosistemnadzoraiupravljanja,tesistemrazvodaelektrineenergije: 3.435.000,00
4.3.7 Eksproprijacija
Za magistralni vrelovod s maksimalnim radnim pritiskom od 25 bar, definiraju se radni koridor i

sigurnosnipojas.
irinaradnezoneovisiovrstizemljitakrozkojeprolazivrelovod,azaovustudijuuzetje
radnikoridoririne16m.
Sigurnosni pojas za odravanje vrelovoda (pravo slunosti), je povrina na kojoj vlasnik
vrelovoda uvijek ima pravo pristupa. Nakon izgradnje vrelovoda,to je zona, irine 5 m,
lijevoidesnoodsredinerova.
Eksproprijacija e se vriti u skladu sa Zakonom o izvlatenju (Slubene novine FBiH, broj 70/07).
Procjenacijenekotanjaeksproprijacijeraunatajenasljedeojosnovi:
Za privatno vlasnitvo uzeta je prosjena cijena eksproprijacije od 18 KM/m2 u irini radne
zonevrelovoda.
Visina naknade za koritenje cestovnog zemljita, za irinu rova od 3,3 m uzeta je prema
Uredbi o mjerilima za obraun naknade za koritenje cestovnog zemljita i naknade za
obavljanjeprateihdjelatnostinaautocestamaibrzimcestamauFBiH,akakojeopisanou
poglavlju2.2.6.
BOSNAS/ENOVA 123
Za autoceste godinja naknada je 1,50 KM/m2 pomnoena sa koeficijentom

usklaivanja0,50(zapovrinepreko5.000m2),azabrzecestegodinjanaknadaje
1,00KM/m2pomnoenasaistimkoeficijentomusklaivanja0,50.
Visina naknade za koritenje zemljita na zatitnom pojasu javnih cesta (regionalni
putilokalneceste)je3,00KM/m'.

Ovenaknadesezasvakunarednugodinuumanjujuza50%.

Zbog nedefinisane visine naknade za koritenje zemljita koje se nalazi u sklopu zatitnog
pojasaeljeznikihpruga,zapotrebeoveStudijecijenakotanjajeprocijenjenana3KM/m'.
Zadravnovlasnitvouzetajeprosjenacijenaod10KM/m2uiriniradnezonevrelovoda.
Ovdjejepotrebnonapomenuti,danakontoVladaFBiHproglasijavniinteresizgradnjepredmetnog
vrelovoda,VladaFBiHkao100%vlasniknadravnomzemljituizemljituunutarsigurnosnogpojasa
za gore spomenute ceste moe donijeti odluku u kome nije potrebno izvriti plaanje naknade za
predmetnazemljita,jerjeInvestitor(ElektroprivredaBiH)unjenomveinskomvlasnitvu.Potrebno
je da Investitor prikupi saglasnost nadlenih institucija za prolazak vrelovoda i da nakon zavrenih
svihradovasvevratiuprvobitnostanje.
Ukupnitrokovieksproprijacijeiznosecca.2.150.000,00.
UsluajudaVladaFBiHoslobodiJPEPBiHplaanjanaknadezazemljukojajeunjenomvlasnitvu,
ukupnitrokovieksproprijacijebiiznosilicca.2.060.000,00.
4.3.8 Ukupnitrokovi
Naslijedeimdijagramimasuprikazaniukupnitrokoviinvesticije,kojisunavedeniiznad,tetrokovi
zaelektrinuenergijuutroenuzapokretanjeglavnihcirkulacionihpumpi.
Slika74dajeprikazukupnihinvesticionihtrokovazajednosaeksploatacionimtrokomzanapajanje
pumpiza30godina.EvidentnojedajevrelovodsaDN700najisplativijavarijanta.Ukupnitroakza
ovaj vrelovod je 76.840.700,00 od eka je inicijalna investicija 61.726.485,00 dok je troak za
elektrinuenergijuza30godina15.114.215,00.
Takoerjerazmotrenaopcijasaeksploatacionimtrokom40%odukupnogtroka,tojeprikazano
naslici75.Ovdjepostojeetirikombinacijecjevovodakojesuimajupriblinoistitroak.Loginoje
zakljuiti da je optimalno rjeenje izabrati vrelovod sa DN700 radi fleksibilnosti sistema, koje e
omoguiti eventualno vee optereenje. Za ovu varijantu, troak za elektrinu energiju je
6.045.686,00dokjeukupnitroak67.772.171,00.
Naslici76jedatprikazraspodjelesvihtrokovazavrelovodDN700.Najvei udioini investicijaza

vrelovod (49,2%), te mainski (21,5%) i graevinski radovi (14,3%). Trokovi za ostalu opremu i
radoveine15%ukupneinvesticije.Ovdjenisuuzetiuobzirtrokovizaeksploataciju.
BOSNAS/ENOVA 124
10.000.000
20.000.000
30.000.000
40.000.000
50.000.000
60.000.000
70.000.000
80.000.000
90.000.000
100.000.000
BOSNAS/ENOVA
DN
55
DN 0 91.744.389
60
0+
D
N 55
0 90.922.953
DN
60
DN 0 81.676.083
65
0+
D
N 55
DN 0 91.815.553
65
0+
D
N 60
0 82.568.683
DN
65
DN 0 92.213.007
70
0+
D
N 55
DN 0 91.387.530
70
0+
D
N 60
DN 0 82.140.661
Ukupnitroak
70
0+
D
N

65
0 91.784.985
DN
70
DN 0 76.840.700
InvesticijaTip1
75
0+
D
N 55
DN 0 92.707.812
75
0+
D
N 60
DN 0 83.460.942
75
0+
D
Eksploatacija30god.
N 65
DN 0 93.105.267
75
0+
D
N
Slika74:Trokoviinvesticijeieksploatacijevrelovodazarazliitekombinacijeprenika
70
DN 0 77.934.397
80
0+
D
N 55
DN 0 92.461.656
80
0+
D
N 60
DN 0 83.214.786
80
0+
D
N 65
DN 0 92.859.111
80
0+
D
N 70
0 77.733.289
125
Finalniizvjetaj
0
10.000.000
20.000.000
30.000.000
40.000.000
50.000.000
60.000.000
70.000.000
80.000.000
90.000.000
BOSNAS/ENOVA
DN
55
DN 0 70.935.765
60
0+
D
N 55
0 70.594.957
DN
60
DN 0 66.771.727
65
0+
D
N 55
DN 0 71.783.432
65
0+
D
N 60
0 67.960.201
DN
65
DN 0 80.946.279
70
0+
D
N 55
DN 0 71.534.062
70
0+
D
N 60
DN 0 67.710.831
70
0+
Ukupnitroak40%
D
N 65
0 80.696.909
DN
70
DN 0 67.772.171
75
0+
InvesticijaTip1
D
N 55
DN 0 72.973.592
75
0+
D
N 60
DN 0 69.150.362
75
0+
D
N
Eksploatacija40%
65
DN 0 82.136.439
75
0+
D
N 70
DN 0 68.985.117
Slika75:Trokoviinvesticijei40%eksploatacijevrelovodazarazliitekombinacijeprenika
80
0+
D
N 55
DN 0 72.804.301
80
0+
D
N 60
DN 0 68.981.071
80
0+
D
N 65
DN 0 81.967.148
80
0+
D
N 70
0 68.860.874
126
Finalniizvjetaj

Armaturesa
aktuatorima
Ekspanzionisistem
1,2%
0,3% Elektrooprema
Izmjenjivai 2,3%
3,2% Nadzoriupravljanje
icazasignalizaciju 3,2%
0,4% Eksproprijacija
3,5%
Pumpnastanica
0,4%
Glavnepumpesaibez
frekventneregulacije CjeviTip1
0,5% 49,2%
Mainskiradovina
trasiTip1
21,5%
Graevinskiradovina
trasiTip1
14,3%

Slika76:UdiotrokovauinvesticijizavrelovodDN700
BOSNAS/ENOVA 127
4.4 ANALIZAUTICAJAPROJEKTA
Kaotojeopisanoupoglavlju3.4.5,naslici58jegrafikiprikazanaproizvodnjatoplotneenergijeu
poreenjusproizvodnjomelektrineenergije.Evidentnojedajeudioproizvodnjetoplotneenergije
uukupnoproizvedenojenergijijakomalen(cca.810%)inebitrebaouticatinaEESiEEB,ekonomiju
rada i performanse sistema JP EP BiH, ekonomiju FBiH i BiH u cjelini. Istina, proizvodnja toplotne
energije e uticati na poveanje energetske efikasnosti pojedinih blokova u TE Kakanj, te na
poveanjeenergetskeefikasnostizacijelisistemElektroprivredeBiH.Ovojejakobitno,obziromda
eseuskorousvojitiZakonoenergetskojefikasnosti,teutomduhuovajprojekatjakopomaeJPEP
BiHdaodgovorizahtjevimaspomenutogZakona.
ZasluajvarijantegrijanjasamoKaknjaiZeniceizvrenjeproraunpoveanjaenergetskeefikasnosti
pojedinihblokovazaperioddo2030.godinezasvakugodinudana.Utabeli37jedatokretanjebruto
efikasnosti turbinskog ciklusa blokova 5 i 6 u TE Kakanj do kraja ivotnog vijeka, te poveanje
energetskeefikasnostikojejevrloznaajnozablok6kojieraditiznatnodueodbloka5.
Tabela 37: Kretanje bruto efikasnosti turbinskog ciklusa blokova 5 i 6 u TE Kakanj za sluaj varijante grijanja
KaknjaiZenice
Kakanj+Zenica Blok5 Blok6
Efikasnost
turbinskog Poveanje Bruto Poveanje
Godina MWt MWht MWt MWel ciklusa18 efikasnosti MWt MWel efikasnost efikasnosti
2011. 13,4 41540 13,4 115 46 1 0
2012. 17,0 51000 17 114 47 2 0
2013. 19,6 57820 19,6 114 48 2 0
2014. 141,2 239360 50 106 53 8 91,2 96 64 18
2015. 152,9 257975 50 106 53 8 102,9 93 66 20
2016. 164,4 275880 75 100 57 12 140 83 74 28
2017. 170,5 285075 75 100 57 12 140 83 74 28
2018. 176,3 293380 75 100 57 12 140 83 74 28
2019. 182,2 301860 50 106 53 8 120 88 70 24
2020. 185,7 306250 0 120 88 70 24
2021. 188,1 308845 0 120 88 70 24
2022. 190,4 311160 0 120 88 70 24
2023. 192,7 313445 0 120 88 70 24
2024. 193,8 310860 0 140 83 74 28
2025. 195,0 311350 0 140 83 74 28
2026. 196,3 312030 0 140 83 74 28
2027. 197,5 312475 0 0
2028. 198,65 312800 0 0
2029. 199,9 314800 0 0
2030. 200,0 315000 0 0
Utabeli38jedatokretanjebrutoefikasnostiblokova7i8uTEKakanjdokrajaivotnogvijeka,te
poveanje energetske efikasnosti, koje nije toliko veliko zbog malog angaovanja toplotne snage u
odnosunaraspoloivu.
18
Ureimugrijanjadobivaselinearnominterpolacijomizmeupodatakazaefikasnostturbinskogciklusau
tabelama14i15.
BOSNAS/ENOVA 128
Tabela 38: Kretanje bruto efikasnosti turbinskog ciklusa blokova 7 i 8 u TE Kakanj za sluaj varijante grijanja
KaknjaiZenice
Kakanj+Zenica Blok7 Blok8
Efikasnost
Godina MWt MWht MWt MWel ciklusa efikasnosti MWt MWel efikasnost efikasnosti
2011. 13,4 41540 0 0 0
2012. 17,0 51000 0 0 0
2013. 19,6 57820 0 0 0
2014. 141,2 239360 41,2 222 48 5 0 0
2015. 152,9 257975 52,9 220 49 7 0 0
2016. 164,4 275880 39,4 222 47 5 0 0
2017. 170,5 285075 45,5 221 48 6 0 0
2018. 176,3 293380 51,3 220 49 7 0 0
2019. 182,2 301860 50 220 49 6 72,2 285 50 7
2020. 185,7 306250 60 219 50 8 50,7 289 48 5
2021. 188,1 308845 75 216 52 10 38,1 292 47 4
2022. 190,4 311160 75 216 52 10 40,4 291 47 4
2023. 192,7 313445 75 216 52 10 42,7 291 48 4
2024. 193,8 310860 75 216 52 10 43,8 291 48 4
2025. 195,0 311350 75 216 52 10 45,0 290 48 4
2026. 196,3 312030 75 216 52 10 71,3 285 50 7
2027. 197,5 312475 75 216 52 10 122,5 274 55 12
2028. 198,65 312800 75 216 52 10 123,65 274 55 12
2029. 199,9 314800 0 0 199,9 257 63 20
2030. 200,0 315000 0 0 200,0 257 63 20
Naslici77jedatprikazpromjeneenergetskeefikasnostipojedinihblokovaTEKakanjuperiodudo
2030.godine.
30
Blok 5
Blok 6
25 Blok 7
Povecanje bruto efikasnost
Blok 8
20
15
10
0
2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

Slika77:Prikazkretanjapoveanjaenergetskeefikasnostipojedinihblokova(Kakanj+Zenica)
Meutim za sluaj vee anagaovanosti toplotne snage pojedinih blokova situacija bi se znaajno
promijenila u pozitivnom smislu u pogledu energetske efikasnosti blokova. Tako je u tabeli 39
prikazanokretanjeefikasnostiblokova5i6zasluajgrijanjaKaknja,ZeniceiSarajeva,dokjeutabeli
40istiparametarprikazanzablokove7i8.Znaajnojeveiporastbrutoefikasnostiblokova,tose
posebnoodnosinablok7,kojibiusluajukogeneracijeimaonajpovoljnijiodnossnagaelektrinei
toplotne.SrednjiporastefikasnostiblokovananivouTEKakanjzasluajgrijanjasamoKaknjaiZenice
iznosi 12,31%, a za sluaj grijanja pored Zenice i Kaknja i Sarajeva, taj porast je znatno vei i u
prosjekunanivouTEKakanjiznosi21,9%zaposmatraniperioddo2030.godine.Naslikama79i80je
prikazansrednjiporastefikasnostiblokovauposmatranomperiodu.
BOSNAS/ENOVA 129
Tabela39:Kretanjebrutoefikasnostiturbinskogciklusablokova5i6uzasluajveegangaovanjatoplotne
snage(varijantagrijanjaKaknja,ZeniceiSarajeva)
Kak+Zen+Sar Blok5 Blok6
Efikasnost
Godina MWt MWht MWt MWel ciklusa efikasnosti MWt MWel efikasnost efikasnosti
2011. 13,4 41540 13,4 115 46 1
2012. 17,0 51000 17 114 47 2
2013. 19,6 57820 19,6 114 48 2
2014. 141,2 239360 50 106 53 8 91,2 96 64 18
2015. 152,9 257975 50 106 53 8 102,9 93 66 20
2016. 564,4 875880 140 83 69 24 140 83 74 28
2017. 570,5 885075 140 83 69 24 140 83 74 28
2018. 576,3 893380 140 83 69 24 140 83 74 28
2019. 582,2 901860 75 100 57 12 120 88 70 24
2020. 585,7 906250 120 88 70 24
2021. 588,1 908845 120 88 70 24
2022. 590,4 911160 120 88 70 24
2023. 592,7 913445 120 88 70 24
2024. 593,8 910860 140 83 74 28
2025. 595,0 911350 140 83 74 28
2026. 596,3 912030 140 83 74 28
2027. 597,5 912475
2028. 598,65 912800
2029. 599,9 914800
2030. 600,0 915000
Tabela40:Kretanjebrutoefikasnostiturbinskogciklusablokova7i8uzasluajveegangaovanjatoplotne
snage(varijantagrijanjaKaknja,ZeniceiSarajeva)
Kak+Zen+Sar Blok7 Blok8
Bruto Poveanje Bruto Poveanje
Godina MWt MWht MWt MWel efikasnost efikasnosti MWt MWel efikasnost efikasnosti
2011. 13,4 41540
2012. 17,0 51000
2013. 19,6 57820
2014. 141,2 239360
2015. 152,9 257975
2016. 564,4 875880 284,4 176 81 39
2017. 570,5 885075 290,5 174 82 40
2018. 576,3 893380 296,3 173 83 41
2019. 582,2 901860 240 184 75 33 222,2 253 65 22
2020. 585,7 906250 240 184 75 33 225,7 252 66 22
2021. 588,1 908845 240 184 75 33 228,1 251 66 22
2022. 590,4 911160 240 184 75 33 230,4 251 66 23
2023. 592,7 913445 240 184 75 33 232,7 250 66 23
2024. 593,8 910860 240 184 75 33 213,8 254 64 21
2025. 595,0 911350 240 184 75 33 215,0 254 64 21
2026. 596,3 912030 240 184 75 33 216,3 254 65 21
2027. 597,5 912475 300 173 83 41 297,5 237 73 29
2028. 598,65 912800 300 173 83 41 298,65 236 73 29
2029. 599,9 914800 300,0 236 73 29
2030. 600,0 915000 300,0 236 73 29
BOSNAS/ENOVA 130
45
Blok 5
40 Blok 6
Blok 7
Povecanje bruto efikasnost
35 Blok 8
30
25
20
15
10
0
2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

Slika78:Prikazkretanjapoveanjaenergetskeefikasnostipojedinihblokova(Kakanj+Zenica+Sarajevo)
40
40
35
35
30
30
25 25
20 20
15 15
10 10
5 5
0 0
Blok 5 7 Blok 5 12
Blok 6 25 Blok 6 25
Blok 7 8 Blok 7 36
Blok 8 9 Blok 8 24

Slika79:Srednjepoveanjeenergetskeefikasnosti Slika80:Srednjepoveanjeenergetskeefikasnosti
pojedinihblokova pojedinihblokova
(varijantaKakanj+Zenica) (varijantaKakanj+Zenica+Sarajevo)
Nakon analize rezervi uglja prema raspoloivim podacima iz rudnika (poglavlje 3.5), moe se
pouzdano zakljuiti da uglja ima u dovoljnim koliinama za instalirane i proirene kapacitete TE
Kakanjzasverazmatranevarijantedo2030.godine,tepoveanjepotronjeugljazbogproizvodnje
toplotneenergijeneebitnouticatinaplasmandomaegugljaizrudnika.
4.5 OKOLINSKIASPEKTI
Prilikom razmatranja ponuenih rjeenja uzeti su u obzir i okolinski aspekti i odgovarajua domaa
regulativa, kao to je Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za
sagorijevanja Zakona o zatiti zraka Federacije BiH. Osim domae regulative uvaena je i EU
regulativa, naroito Direktiva 2001/80/EZ preuzeta iz ugovora o energetskoj zajednici. Okolinski
aspektisuzapotrebestudijeopisanikroztripoglavlja:
Pregleddomaihimeunarodnihstandardaipropisa,
AnalizapodatakaoemisijiCO2,SO2iNOx,
AnalizapodatakaoredukcijiemisijeCO2,SO2iNOx.
BOSNAS/ENOVA 131
4.5.1 Pregleddomaihimeunarodnihstandardaipropisa
4.5.1.1 Zakonozatitizraka
Zakon o zatiti zraka (Sl. novine Federacije BiH, br. 33/03 i 04/10) regulie tehnike uvjete za
sprjeavanja ili smanjivanja emisija u zrak, uzrokovanih ljudskim djelovanjem koje se moraju
potovati u procesu proizvodnje, na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, planiranja zatite
kvalitetezraka,posebneizvoreemisija,katastaremisija,kvalitetzraka,nadzorikaznezaprekrajeza
pravneifizikeosobe.
Prema ovom zakonu zabranjeno je uzrokovanje znaajnog zagaivanja zraka ili nanoenje tete
okoliuputememisija.Svakiizvoremisijamoradaispunjavasljedeeuvjete:
da su emisije zagaujuih materija u zrak, kao i emisije neprijatnih mirisa, smanjene na
najmanju moguu mjeru uz upotrebu najboljih raspoloivih tehnika u fazama planiranja,
projektovanja,putanjauradirada,i
daemisionekvoteigraninevrijednostiemisijanebuduprekoraene.
Emisije u zrak koje potiu iz izvora emisija za koje postoji obaveza procjene uticaja na okoli i
pribavljanjeokolinskedozvoleregulirajuseokolinskomdozvolom.
Zanoveizvoreemisijazakojejepotrebnaokolinskadozvola,kaoiusluajevimakadaseprocjenida
mogutetnouticatinaljudskozdravljei/iliokoliucjelini,nazahtjevFederalnogministarstvaokolia
iturizma19podnosilaczahtjevaizraujestudijuozrakuukojojdetaljnoopisujeoekivaneemisijeu
zrakinjihovuticajnaokoli.
MinistarstvoneezahtijevatiizraduStudijeozrakuodpodnosiocazahtjevakomesezaizvoremisije
izdaje okolinska dozvola, na osnovu Studije o uticaju na okoli, pod uvjetom da su tom studijom
obraenaslijedeapitanjakojasenalazeulanu10.zakonaozatitizraka:
podatkeoprojektu,ukljuujuilokaciju,okruenje,infrastrukturu,prirodudjelatnostiigdje
jetopotrebnotehnologijukojaesekoristiti;
poreenjetehnologijekojasekoristiuodnosunanajboljeraspoloivetehnologije,posebice
onekojeseodnosenaemisijeuzrak;
kvalitet i koliinu supstanci koje e se koristiti za proces proizvodnje i za produkovanje
energije,gdjejetopotrebno;
kvalitetikoliinusupstancikojeebitiemitiranetokomnormalnogradaobjektaukljuujui
difuzneemisije;
kvalitetikoliinusupstancikojeebitiemitiraneizobjektausluajunesreaveihrazmjera;
opis uticaja na okoli koje imaju zagaujue materije tokom normalnog rada i u sluaju
nesreaveihrazmjerakojiobuhvaa:
skicupodrujakojejepoduticajemuokoliniizvoraemisije;
opiskvalitetazrakauodlunompodrujuusluajunerealiziranjadatogprojekta;
opis dodatnog zagaenja prouzrokovanog projektom uz koritenje detaljnih prorauna
prijenosaiinformacijaolokalnimmeteorolokimuvjetimagdjejetoodgovarajue;
opissveukupnogkvalitetazrakaurelativnompodruju;
opisuticajasveukupnogkvalitetazraka(tojestoekivanogkvalitetazrakanakonrealiziranja
projekta) na ljude, biljni i ivotinjski svijet, tlo (putem depozicije), materijalno i kulturno
naslijee koji ukljuuje opis sveukupnog zagaenja zraka u odnosu na granine vrijednosti
predvieneprovedbenimpropisima;
19
PremaPravilnikuopogonimaipostrojenjimazakojejeobaveznaprocjenauticajanaokoliipogonimaipostrojenjima
kojimogubitiizgraeniiputeniuradsamoakoimajuokolinskudozvolu(Sl.novineFBiH19/04)termoelektraneiostala
postrojenjasasagorijevanjesatoplotnimizlazomod50MWivieokolinskudozvoluizdajeFederalnoministarstvookoliai
turizmanakonprocjeneuticajanaokoli.
BOSNAS/ENOVA 132
listu preventivnih i olakavajuih mjera kojima se spreava, ili ukoliko to nije mogue,
smanjujeuticajuzrokovanemisijamadatogprojekta;
opispodatakakojisekoristeimetodakojesuprimijenjeneupripremiStudije,
netehnikirezimekojisepripremaradiinformiranjajavnosti.
Netehniki rezime studije o zraku mora biti javno objavljen odmah nakon kompletiranja na nain
prilagoen sredini u kojoj e objekat biti lociran ili imati uticaja na sredinu, u periodu od najmanje
dvamjeseca.
Studija o zraku je integralni dio dokumentacije kod izdavanja okolinske dozvole za izvore emisija.
Federalno ministarstvo okolia i turizma nee izdati okolinsku dozvolu u sluaju da Studija o zraku
ukazuje na znatne tetne uticaje na ljudsko zdravlje i/ili okoli. U postupku izdavanja okolinske
dozvole za izvore emisija, prije donoenja odluke o zahtjevu za izdavanje doputenja mora se
pribaviti miljenje bilo koje opine koja bi mogla biti pod znaajnim uticajem toga izvora. Opina
mora dostaviti svoje miljenje s primjedbama i sugestijama najkasnije 15 dana od dana traenja.
Federalnoministarstvookoliaiturizmauovomsluajuvodiraunopribavljenommiljenju.
Uovomsluajuokolinskadozvolasadrii:
razloge na osnovu kojih je nadleni organ utvrdio kako su preduzete sve potrebne
preventivne mjere protiv zagaivanja zraka, ukljuujui primjenu najboljih raspoloivih
tehnologija,poduvjetomdaprovoenjetakvihmjeranezahtijevapretjeranetrokove;
primjenljivost odreenih zabrana i ogranienja na izvor emisije koje su definirane u
dokumentimaprostornogureenja;
definiranjeodgovarajuegnainaispustazagaujuihmaterijaiz izvoraemisijeidefiniranje
ostalihuvjetaisputanja;
graninevrijednostiemisijakojedaniobjektmorapotovati;
izriitu obavezu da vrijeme rada objekta ne smije prekoraiti granine vrijednosti emisija i
kvalitetezraka;
odreivanje lokacija za uzimanje uzoraka, mjerenje i odreivanje postupaka koji e se
koristitikakobiseispunileobvezekojesetiuperiodinogmjerenja;
mjerekojeesepoduzetiusluajunesreaveihrazmjera.
Operator stacionarnog izvora emisije jednom godinje dostavlja izvjee Federalnom ministarstvu
okoliaiturizma.Izvjeesadripodatkeoemisijamaizdanogaizvora,opotronjienergijeigoriva,te
opepodatkeopotencijalnomuticajunazdravljekojimoguimatisupstancekojeemitiradatiizvor.
Izvjeemorabitijavnoobjavljenoodmahnakontojesainjenonanainprilagoendatojsrediniu
kojojeobjekatbitilociranzarazdobljeodnajmanjedvamjeseca.
Premazakonuoizmjenamaidopunamazakonaozatitizraka(Sl.novineFederacijeBiH,br.04/10)
operatorstacionarnogizvorazagaivanjazrakaduanje:
podatke o stacionarnom izvoru, operatoru i svakoj njegovoj primjeni dostaviti nadlenom
organuzazatituokoliainadlenominspektoruzatiteokolia;
osiguratiredovnopraenjeemisijeiotomevoditievidenciju;
osigurativrenjemjerenjaemisijezagaujuihmaterijaizstacionarnogizvora;
voditi evidenciju o izvrenim mjerenjima sa podacima o mjernim mjestima i rezultatima
mjerenja,teuestalostimjerenjaemisija;
voditievidencijuoupotrijebljenomgorivuiotpadukodprocesasuspaljivanja;
voditievidencijuoraduureajazasmanjivanjeemisija.
U sluaju da redovito izvjee operatora, promjena u propisima ili nalaz inspekcije pokae da se
granine vrijednosti emisije ne mogu osigurati prema uvjetima utvrenim u okolinom doputenju,
nadlenieorganposlubenojdunostiponovnorazmotritiokolinodoputenje.
BOSNAS/ENOVA 133
O prekoraenju graninih vrijednosti emisija iz izvora emisija operator je duan odmah obavijestiti
Federalno ministarstvo okolia i turizma i nadlenog inspektora zatite okolia. Ministarstvo i
nadleni inspektor zatite okolia e naloit obustavu rada izvora emisije dok se ne poduzmu
neophodne mjere radi usklaivanja sa standardima emisije. Federalno ministarstvo i nadleni
inspektor zatite okolia odreuje najvee doputeno razdoblje za bilo koje tehniki neizbjene
prekidetijekomkojihkoncentracijeemisijauzrakprijelazepredvienegraninevrijednosti.Usluaju
kvaraoperatorsmanjujeiliprekidaraddoksenesteknuuvjetinormalnograda.Utomsluajuizvor
emisije ne moe ni pod kojim uvjetima nastaviti rad due od osam sati bez prekida, a ukupno
godinjetrajanjeradautakvimuvjetimanemoebitidueod96sati.
Federalnoministarstvookoliaiturizmae,kaoistanovnitvokojeiviuokruenjuizvoraemisije,u
najkraemvremenskomrokubitiobavijetenionesreiveihrazmjerauizvoruemisije.
Federalniministareposebnimpropisomreguliratimonitoringemisijaikvalitetezraka.Ukolikosene
moe primijeniti ni jedna granina vrijednost emisija utvrena posebnim propisima, nadleno e
ministarstvoodreditigraninuvrijednostemisijezadatiizvor.
Pitanjakojaseodnosenaemisijuizpostrojenjazasagorijevanjesnominalnomtermalnomsnagom
jednakomiliveomod10MWkaoiizpostrojenjazasagorijevanjesnominalnomtermalnomsnagom
manjom od 10 MW ureuju se provedbenim propisom koji proizlazi iz zakona o zatiti zraka.
Federalno ministarstvo okolia i turizma moe dopustiti privremeno prekoraenje graninih
vrijednostiemisijaodreenihzapogonesasagorijevanjemkojikoristedomaavrstagoriva.
4.5.1.2 Pravilnikograninimvrijednostimaemisijeuzrakizpostrojenjazasagorijevanje
Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. novine

Federacije BiH br.12/05) ureuje granine vrijednosti zagaujuih materija u zrak iz postrojenja za
sagorijevanjefosilnihgoriva(vrsta,tenailigasovita)ito:
1) postrojenjaukojimaseproduktisagorijevanjakoristeneposrednozazagrijavanje,suenjeili
2) nekidruguvrstutretiranjapredmetailimaterijala.
3) postrojenja za naknadno sagorijevanje, tj. bilo koji tehniki ureaj projektovan za
preiavanje
4) otpadnih gasova putem sagorijevanja koji ne funkcionie kao nezavisno postrojenje za
sagorijevanje,
5) pogonizaregeneracijukatalizatorazakatalizacijuprocesakrekovanja,
6) pogonizakonverzijusumporvodikausumpor,
7) reaktorikojisekoristeuhemijskojindustriji,
8) koksnepei,
9) kauperi.
Odredbeovogpravilnikaneprimjenjujusenapostrojenjakojaimajupogonnadizel,benzinigasne
motoreiligasneturbine,bezobziranagorivokojesekoristi.
Prema ovom pravilniku postrojenja/pogoni mogu da rade samo u okviru nominalnog termalnog
inputa i da koriste u radu samo goriva onih karakteristika koja je proizvoa opreme datog
postrojenjailipogonaspecifinoodredio.
Zavisnoodnominalnogtermalnoginputapojedinanogloitamogusekoristitisljedeaulja:
Akojenominalnitermalniinput0,07MWmogusekoristitiekstralaka(EL)ulja;
Akojenominalnitermalniinput>0,0710MWmogusekoristitiekstralaka(EL)ilaka(L)
ulja;
Akojenominalnitermalniinput>10mogusekoristitisvevrstemazuta.
Ispusnigasoviseisputajunakontrolisannainputemdimnjakaaokolinskomdozvolomodreujuse
uslovi isputanja zagaujuih materija. Tokom projektovanja energetskog postrojenja moraju se
predvidjetiprikljucizamonitoringemisijeiobezbijeditiuvjetizapravilnomjerenjeiste.
BOSNAS/ENOVA 134
Ako se desi da postrojenje koristi istovremeno dvije ili vie vrsta goriva za koje postoje razliiti
provedbeni propisi za granine vrijednosti emisije, granina vrijednost emisije za takvo postrojenje
odredit e se uzimajui u obzir pojedinane granine vrijednosti goriva i teinsko uee pojedinih
vrstagorivarazmjernounesenimtoplotama.
Stosetieemisijesumpordioksida,ovaseograniavajukroz:
propisivanjedozvoljenogsadrajasumporaugorivu;
utvrivanjeuvjetasagorijevanjakakobisekoristilimehanizmivezivanjasumporazapepeo;
emisionekvotezaizvoreijajeemisijaodnacionalnogznaaja;
propisivanjegraninihvrijednostiemisije;
okolinskudozvolu.
Prema ovom pravilniku postojee kotlovnice, energane i elektrane snage preko 10 MW mogu da
koristeugljevekojinemajuviisadrajsumporaodonogzakogasudobiliurbanistikusaglasnost.U
sluaju da postrojenja ne mogu zadovoljiti ovaj uslov, u okolinskoj dozvoli e se utvrditi koritenje
ugljevasaviimsadrajemsumpora.
tosetienovihkotlovnicaienergana,premaovompravilnikuisteseprojektujutakodasekoriste
tehnologije sagorijevanja koje e obezbijediti maksimalno vezivanje sumpora iz uglja za pepeo. Ovi
uvjetiseutvrujuuokolinskojdozvoli.
Emisijasumpordioksida(SO2)iznovihpostrojenjanaugaljtoplotnesnageizmeu50i300MWse
odreuje linearnom inerpolacijom vrijednosti od 2000 mg/m3 (to je granina vrijednost za nova
postrojenja na ugalj toplotne snage do 50 MW) i 400 mg/m3 (to je granina vrijednost za nova
postrojenjanaugaljtoplotnesnagepreko300MW).
OvastavkasePravilnikaseneprimjenjujenapostrojenjakodkojihjeupostupkudobivanjaokolinske
dozvoleutvreno:
dasuovizahtjevitehnoekonomskineodrivi;
da je izabrana konstrukcija loita i tehnologija sagorijevanja uglja koji omoguuju
maksimalnovezivanjesumporazapepeo;
dapostrojenjeneugroavazdravljeljudiiekosisteme.
EmisijaSO2iznovihpostrojenjanatenogorivotoplotnesnageod50do300MWograniavasena
1700mg/m3.
GraninevrijednostiemisijezaSO2zanovapostrojenjanagasovitagorivaiznose:
Zagasovitagoriva35mg/m3;
Zagaspretvorenutenostanje(kondenzovan)5mg/m3;
Zagasovenisketoplotnevrijednostiizgasifikacijerafinerijskihtaloga,koksnoggasa,gasaiz
visokihpei800mg/m3.
Graninevrijednostiemisijezaazotnihoksida(NOx),zanovapostrojenjatoplotnesnageiznad50MW
iznose:
Zavrstagoriva650mg/m3;
Zavrstagorivasa10%manjeodisparljivihjedinjenja1300mg/m3;
Zatenagoriva450mg/m3;
Zagasovitagoriva350mg/m3.
Premaovompravilnikugraninevrijednostivrstihesticazanovapostrojenjasnageiznad50MWsu
prikazaneuslijedeojtabeli:
BOSNAS/ENOVA 135
Tabela41:Graninevrijednostivrstihesticazanovapostrojenjasnageiznad50MW
Vrstagoriva ToplotnikapacitetMW Graninavrijednost(mg/m3)
vrsta >500 50
<500 100
Tena Svapostrojenja 50
Gasovita Svapostrojenja 5popravilu:
10zagasizvisokihpei:
50 za gasove proizvedene u industriji elika koji se mogu
koristitiidrugdje.
NavedenesuigranineemisijeaimjerenemetodompoBacharachu:
Loitanagas: 0
Loitanaekstralakoulje: 1
Loitanalakoulje: 1
Loitanasrednjeitekoulje: 2
Sadrajvolatilnihorganskihspojeva(VOC)usobnimpeimau irokojprodajinesmijedaprekorai
slijedeevrijednosti:
vrstagoriva(runoloenje) 80mg/m3
vrstagoriva(automatskoloenje) 40mg/m3
Ekstralakoulje 6mg/m3
Graninevrijednostizaugljenmonoksid(CO)suprikazaneuslijedeojtabeli:
Tabela42:GraninevrijednostiCOzanovapostrojenjasnageiznad50MW
Kategorijaizvora Graninavrijednostemisije(mg/m3)
vrstafosilnagoriva:
150
>150MWth
vrstafosilnagoriva:
1000
0,351MWth
Tenagoriva
1700
1050MWth
Kaotosemoevidjetiunastavkuovogpoglavlja,vrijednostinekihodgraninihvrijednostiemisija
kojesenalazeuPravilnikuograninimvrijednostimaemisijeuzrakizpostrojenjazasagorijevanje(Sl.
novine Federacije BiH br.12/05) su ista ili slina onima koje su odreena za pogone putene u rad
prije 27. novembra 2003 i koje se nalaze u Direktivi 2001/80/EZ o ogranienjima isputanja nekih
oneienjaizvelikihpostrojenjazasagorijevanjeuzrak.
4.5.1.3 Direktiva2001/80/EZoogranienjimaisputanjanekihoneienjaizvelikihpostrojenjaza
sagorijevanjeuzrak
OvaseDirektivaprimjenjujenapostrojenjazasagorijevanje,ijijenominalnitoplinskiuinak50MW
ilivei,bezobziranaupotrebuvrstegoriva(kruto,tekueiliplinovito).Tojetakoodreenozatoto
postojea velika postrojenja za sagorijevanje znatno doprinose emisijama sumpornog dioksida u
Evropskoj zajednici, pa je potrebno smanjiti te emisije. Osim toga, sve drave lanice potpisale su
Gothenburki protokol 1. decembra 1999. godine uz Konvenciju Ekonomske Komisije Ujedinjenih
narodazaEvropu(UNECE)iz1979.godineoprekograninomzagaenjuzraka,kojaukljuujeobaveze
smanjenja sumpornog dioksida i azotnih oksida. Da bi postigao ovaj rezultat Evropska zajednica e
pokuati postii smanjenje emisija i kroz koritenje kombinirane proizvodnje toplotne i elektrine
energije, koja moe poboljati cjelokupnu efikasnost upotrebe goriva. Izraena je i znatna porast
upotrebeprirodnoggasakojaeinastaviti,posebnokrozupotrebuplinskihturbina.
BOSNAS/ENOVA 136
Prema direktivi najkasnije do 1. jula 1990. drave lanice su bile dune da izrade odgovarajue
programe za postepeno smanjenje ukupne godinje emisije iz postojeih postrojenja za
sagorijevanje.Tiprogramitrebajusadravativremenskirasporedipostupkepremakojimasetrebaju
provesti. Drave lanice nastaviti e se tako pridravati gornjih granica emisije i odgovarajuih
postotakasmanjenjazasumpornidioksid,odreeniupriloguIiupriloguIIoveDirektive20.
Usluajudatemeljitaineoekivanapromjenaupotranjienergijeiliraspoloivostiodreenihvrsta
goriva ili odreenih proizvodnih pogona u nekoj od drava lanica uzrokuje ozbiljne tehnike
potekoe u provedbi programa, Komisija e, na zahtjev te odreene drave lanice i uzimajui u
obziruvjetenjezinihzahtjeva,donijetiodlukukojomseutojdravilanicimijenjajugornjegranine
emisijei/ilidatuminavedeniuPrilozimaIiII,tepriopitisvojuodlukuVijeuidravamalanicama.
Svaka drava lanica moe uputiti Vijeu odluku Komisije u roku od tri mjeseca. Vijee moe
kvalificiranomveinomurokuodtrimjesecadonijetidrukijuodluku.
Prema ovoj direktivi drave lanice e poduzeti odgovarajue mjere kako bi osigurale da sve
graevinske dozvole ili, ukoliko za to nije predvien postupak, upotrebne dozvole za nove pogone,
kojepremaocjeninadlenihtijelaispunesveuvjetezaizdavanjedozvoleprije27.novembra2002.
ukolikojepogonputenuradprije27.novembra2003,sadreuvjetevezanezapotivanjegraninih
vrijednostiemisijasumpornogdioksida,azotnihoksidaipraineizstavaAodPrilogaIIIdoVII.
UpriloguIIInalazesegraninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udio
O2je6%),zakrutogorivo.PodstavomAsenalazijedangrafikonkojisetrebapratitipriutvrivanju
graninihvrijednostiemisija.
UpriloguIVnalazesegraninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udio
O2je3%),zatekuagoriva.PodstavomAsenalazijedangrafikonkojisetrebapratitipriutvrivanju
graninihvrijednostiemisija.
UpriloguVnalazesegraninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udio
O2 je 3%), za gasovita goriva. Pod stavom A se nalazi tabela sa graninim vrijednostima emisija.
Granine vrijednosti emisije za SO2 za nova postrojenja na gasovita goriva putene u rad prije 27.
novembra2003.iznose:
Zagasovitagoriva35mg/Nm3;
Zagaspretvorenutenostanje(kondenzovan)5mg/Nm3;
Zagasovenisketoplotnevrijednostiizgasifikacijerafinerijskihtaloga,koksnoggasaigasaiz
visokihpei800mg/Nm3.
U prilogu VI nalaze se granine vrijednosti za emisije azotnih oksida (NOx) (izmjerene u azotnim
dioksidima NO2) izraene u mg/Nm3 (udio O2 za kruto gorivo je 6%, a udio O2 za tekua i gasovita
gorivaje3%).PodstavomAsenalazitabelasagraninimvrijednostimaemisija.
20
GraninevrijednostinavedeneuPriloguIiuPriloguIIDirektive2001/80/EZoogranienjimaisputanjanekihoneienja
iz velikih postrojenja za sagorijevanje u zrak odnose se na zonu EU15, tj na slijedee Drve lanice: Belgija, Danska,
Njemaka, Grka, panija, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Velika Britanija, Austrija, Finska,
vedska.
BOSNAS/ENOVA 137

Slika81:Graninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udioO2je6%),zakruto
gorivozapogoneputeneuradprije27.novembra2003.

Slika82:Graninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udioO2je3%),zatekua
gorivazapogoneputeneuradprije27.novembra2003.
mg/Nm3zapogoneputeneuradprije27.novembra2003.
Vrstagoriva Graninavrijednost(mg/Nm3)
vrsta:
50>500MWth: 600
>500MWth: 500
Od1.januara2016
50>500MWth: 600
>500MWth: 200
BOSNAS/ENOVA 138
Tena:
50>500MWth: 450
>500MWth: 400
Gasovita:
50>500MWth: 300
>500MWth: 200
UpriloguVIInalazesegraninevrijednostizaprainuizraeneumg/Nm3(udioO2zakrutogorivoje
6%, a udio O2 za tekua i gasovita goriva je 3%). Pod stavom A se nalazi tabela sa graninim
vrijednostimapraine.
Tabela44:Graninevrijednostizaprainuizraeneumg/Nm3zapogoneputeneuradprije27.11.2003.
Vrstagoriva ToplotnikapacitetMW Graninavrijednost(mg/Nm3)
vrsta 500 50
<500 100
Tena Svapostrojenja 50
Gasovita Svapostrojenja 5popravilu:
10zagasizvisokihpei:
50 za gasove proizvedene u industriji
elikakojisemogukoristitiidrugdje.
to se tie novih postrojenja putene u rad poslije 27. novembra 2003, Drave lanice e poduzeti
odgovarajue mjere kako bi osigurale da sve graevinske dozvole ili, ukoliko za to nije predvien
postupak,upotrebnedozvole,ispunjavajuuvjetevezanezapotivanjegraninihvrijednostiemisija
sumpornog dioksida, azotnih oksida i praine, opisanih u stavovima B od Priloga III do VII. Iste
graninevrijednostiemisijaprimjenjivatiesenanovedijelovepostrojenjazasagorijevanjekojasu
proirenazabarem50MW,ibiteutvreneuskladustoplinskimkapacitetomitavogpostrojenja
zasagorijevanje.tosetieovedvijevrstepostrojenja,dravelaniceesepobrinutidaseprovjeri
tehnika i ekonomska izvodljivost kombinirane proizvodnje topline i elektrine energije. Ukoliko se
izvodljivostdokae,imajuinaumutriteiopskrbnusituaciju,pristupiteseugradnji.
UpriloguIIInalazesegraninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udio
O2je6%),zakrutogorivo.PodstavomBsenalazijednatabelasagraninimvrijednostimaemisija.
Tabela45:Graninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udioO2je6%),zakruto
gorivo,zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003.
Vrstagoriva 50>100MWth 100>300MWth >300MWth
Biomasa 200 200 200
Opisluaj 850 200 200
UpriloguIVnalazesegraninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udio
O2je3%),zatekuagoriva.PodstavomBsenalazijednatabelasagraninimvrijednostimaemisija.
Tabela46:Graninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udioO2je3%),zatekua
goriva,zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003.
50>100MWth 100>300MWth >300MWth
850 400 200 200
(linearnosmanjenje)
UpriloguVnalazesegraninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneumg/Nm3(udio
O2 je 3%), za gasovita goriva. Pod stavom B se nalazi tabela sa graninim vrijednostima emisija.
GraninevrijednostiemisijezaSO2zanovapostrojenjanagasovitagorivaputeneuradposlije27.
novembra2003.iznose:
Zagasovitagoriva35mg/m3;
Zagaspretvorenutenostanje(kondenzovan)5mg/m3;
BOSNAS/ENOVA 139
Zagasovenisketoplotnevrijednostiizgasifikacijekoksnoggasa400mg/Nm3;
Zagasovenisketoplotnevrijednostiizgasifikacijegasaizvisokihpei200mg/Nm3.
U prilogu VI nalaze se granine vrijednosti za emisije azotnih oksida (NOx) (izmjerene u azotnim
dioksidima NO2) izraene u mg/Nm3 (udio O2 za kruto gorivo je 6%, a udio O2 za tekua i gasovita
gorivaje3%).PodstavomBsenalazetabelesagraninimvrijednostimaemisija.
mg/Nm3zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003.
Vrstagoriva ToplotnikapacitetMWth Graninavrijednost(mg/Nm3)
vrsta
Biomasa: 50>100 400
100>300 300
>300 200
Opisluaj: 50>100 400
100>300 200
>300 200
Tena 50>100 400
100>300 200
>300 200
Gasovita
Prirodnigas: 50>300 150
>300 100
Ostaliplinovi: 50>300 200
>300 200
Uistomprilogusenalaziijednaposebnatabelasagraninimvrijednostimazaemisijeazotnihoksida
(NOx)(izmjereneuazotnimdioksidimaNO2)izraeneumg/Nm3(udioO2je15%),zagasneturbine.
mg/Nm3(udioO2je15%),zagasneturbine,zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003.
Vrstagoriva >50MWth
(toplotnikapacitetpremaISO
standardu)
Prirodnigas 50
Tekuagoriva 120
Gasovita goriva (sva osim prirodnog 120
gasa)
UpriloguVIInalazesegraninevrijednostizaprainuizraeneumg/Nm3(udioO2zakrutogorivoje
6%, a udio O2 za tekua i gasovita goriva je 3%). Pod stavom B se nalaze tabele sa graninim
vrijednostimapraine.
Tabela 49: Granine vrijednosti za prainu izraene u mg/Nm3 (udio O2 za kruto gorivo je 6%, a udio O2 za
tekuaigasovitagorivaje3%),zapogoneputeneuradposlije27.novembra2003.
Vrstagoriva ToplotnikapacitetMWth Graninavrijednost(mg/Nm3)
vrsta 50>100 50
>100 30
Tena 50>100 50
>100 30
Gasovita Svapostrojenja
popravilu: 5
zagasizvisokihpei: 10
zagasoveproizvedeneuindustriji
elikakojisemogukoristitii 50
drugdje:
BOSNAS/ENOVA 140
Prema ovoj Direktivi drave lanice osiguravaju da graevinske dozvole ili, ukoliko za to nije
predvien postupak, upotrebne dozvole sadre postupke u sluaju neispravnog funkcioniranja ili
kvaraopremezaproiavanje.Usluajukvara,nadlenatijelaeposebnozahtijevatiodupraveda
smanjiiliprekineprocese,akosenijemoguevratitinauobiajenofunkcioniranjeurokuod24sata,
ili da se za rad postrojenja za sagorijevanje upotrijebe goriva koja su manji zagaivai. U svakom
sluaju,nadlenatijelatrebaobavijestitiurokuod48sati.Ukupnotrajanjeradabezproiavanjau
razdobljuod12mjeseciniukomsluajunesmijepremaiti120sati.Nadlenatijelamogudozvoliti
iznimkeod24satai120sativie,akoponjihovommiljenju:
a) postojivelikapotrebazaodravanjemzalihaenergije,ili
b) epostrojenjezasagorijevanjeukvarubitiprivremenozamijenjenadrugomelektranom,to
biizazvaloukupnopoveanjeemisija.
Nadlenotijelomoedozvolitimaksimalnususpenzijuod6mjeseciodobvezepridravanjagraninih
vrijednosti emisije za sumporni dioksid. Postrojenje za sagorijevanje koje obino koristi gorivo s
niskimudjelomsumpora,akoseupravanemoepridravatitihgraninihvrijednostizbogprekidau
nabavigorivasniskimudjelomsumporauslijedozbiljnenestaice.Komisijutrebaodmahizvijestitio
takvimsluajevima.
Nadleno tijelo moe osloboditi obveze pridravanja graninih vrijednosti emisije postrojenja za
sagorijevanje koja obino koristi iskljuivo plinovito gorivo, i koja bi u protivnom morala imati
postrojenjezaproiavanjeotpadnihplinova,idozvolitidaiznimnoinajdue10dana,osimakone
postojivelikapotrebazaodravanjemzalihaenergije,koristidrugagorivazbognenadanogprekidau
opskrbiplinom.Nadlenotijelotrebaodmahobavijestitiosvakompojedinomtakvomsluaju,kadse
ondogodi.DravelaniceeodmahobavijestitiKomisijuosluajevimaovojvrstisluaja.
Pri izdavanju dozvola postrojenjima koja istovremeno koriste dvije ili vie vrsta goriva, i koja su
proirenazabarem50MW,nadlenotijeloeutvrditigraniceemisijenaslijedeinain:
1. prvo,uzimajuigraninevrijednostiemisijeposebnozasvakogorivoisvakooneienje,koje
odgovarajunominalnomtoplinskomuinkupostrojenjazasagorijevanje,kaotojevegore
opisano;
2. drugo, utvrivanjem graninih vrijednosti emisije prema teini goriva, koje se izraunavaju
mnoenjem gornje pojedinane granine vrijednosti emisije s toplinskim uinkom koji
proizvodi svako gorivo, te se dobiveni rezultat podijeli zbrojem toplinskih uinaka koje
proizvodesvagoriva;
3. tree,zbrajanjemgraninihvrijednostiemisijepremateinigoriva.
Kod postrojenja na vie vrsta goriva koja za vlastitu potronju koriste destilacijske ili preradbene
ostatkeprirafiniranjukrutenafte,sameilizajednosostalimgorivima,primjenjivateseodredbeo
gorivimasnajviomgraninomvrijednostiemisije(odreujuemgorivu),akopriradupostrojenjaza
sagorijevanjeudjeltoggorivauukupnomzbrojutoplinskihuinakasvihgorivaiznosibarem50%.Ako
je udio odreujueg goriva manji od 50%, granina se vrijednost emisije utvruje razmjerno
toplinskom unosu kojega proizvodi pojedino gorivo u odnosu na zbroj toplinskih uinaka koje
proizvodesvagoriva,naslijedeinain:
1. prvo,uzimajuigraninevrijednostiemisijeposebnozasvakogorivoisvakooneienje,koje
odgovarajunominalnomtoplinskomuinkupostrojenjazasagorijevanje,kaotojevegore
opisanoutabelama;
2. drugo, utvrivanjem granine vrijednosti emisije za odreujue gorivo (gorivo s najviom
graninom vrijednosti emisije prema opisanim graninim vrijednostima u gore navedenim
tabelamasagraninimvrijednostima,tegorivosviimtoplinskimuinkom,usluajudadva
goriva imaju istu graninu vrijednost emisije); ta se vrijednost izraunava mnoenjem
graninevrijednostiemisijezatogorivo,navedeneutabelamasagraninimvrijednostima,s
faktorom dva, te umanjivanjem dobivenog rezultata za graninu vrijednost emisije goriva s
najniomgraninomvrijednosti,
3. tree, utvrivanjem graninih vrijednosti emisije prema teini goriva, koje se dobivaju
mnoenjemizraunategraninevrijednostiemisijestoplinskimuinkomodreujueggoriva
BOSNAS/ENOVA 141
i mnoenjem ostalih graninih vrijednosti emisije s toplinskim uinkom koji daje svako
pojedino gorivo, te dijeljenjem dobivenog rezultata zbrojem toplinskih uinaka koje
proizvodesvagoriva.
4. etvrto,zbrajanjemgraninihvrijednostiemisijepremateinigoriva.
Kao alternativa mogu se primjenjivati slijedee prosjene granine vrijednosti emisije za sumporni
dioksid(bezobziranakombinacijugorivakojasekoristi):
zapostrojenjazasagorijevanjeukolikojepogonputenuradprije27.novembra2003:1000
mg/Nm3,uprosjekuzasvatakvapostrojenjaunutarrafinerije;
zapostrojenjazasagorijevanjeukolikojepogonputenuradposlije27.novembra2003:600
mg/Nm3, u prosjeku za sva takva postrojenja unutar rafinerije, osim plinskih turbina.
Nadlena tijela e se pobrinuti da primjena ovih odredbi ne uzrokuje poveanje emisije iz
postojeihpostrojenjazasagorijevanje.
Otpadni plinovi iz postrojenja za sagorijevanje isputaju se na kontrolirani nain kroz dimnjak.

Upotrebne i graevinske dozvola za postrojenja za sagorijevanje navode uvjete isputanja plinova.
Nadleno tijelo obvezno je posebno osigurati da visina dimnjaka bude izraunata na nain da se
zatitezdravljeiokoli.
PremaovojDirektividravelanicetrebajupoduzetiodgovarajuemjerekakobiosiguraledauprava
postrojenja za sagorijevanje u razumnim vremenskim rokovima obavjetava nadlena tijela o
rezultatimakontinuiranihmjerenja,okontrolimjernihinstrumenata,pojedinanimmjerenjimaisvim
ostalimmjerenjimakojasevrekakobiseocijenilaprovedbaoveDirektive.Dravelanicetrebajui
odrediti kazne koje e se primjenjivati pri krenju nacionalnih odredbi usvojenih sukladno ovoj
Direktivi.Tekaznetrebajubitiefikasne,razmjerneipreventivneudonosunaprekraje.
4.5.1.4 Direktiva2010/75/EUoindustrijskimemisijama
Direktiva 2010/75/EU Evropskoga Parlamenta i Vijea o industrijskim emisijama integrie: IPPC

direktivu, Direktivu o spaljivanju otpada (200/76/EC), Direktivu o velikim postrojenjima za
sagorijevanje LCP direktiva (2001/80/EC), Direktivu o hlapljivim organskim spojevima nastalim
upotrebomorganskihotapalaVOCSolventsdirektiva(1999/13/EC)iDirektivaotitandioksidu.Ova
novaDirektivajeusvojena24Novembra2010.godineapublikovanajezvanino17Decembra2010.
u slubenom glasilu EU. Ova Direktiva stupila je na snagu 6 januara 2011. godine i ista mora biti
transponovanaunacionalnozakonodavstvozemaljalanicaEUdo7januara2013.godineDirektivom
se propisuju obveze pojedinanog i/ili kontinuiranog praenja emisija uz osigurane visoko
standardizirane tehnike mjerenja u cilju osiguranja valjane ocjene izmjerenih emisija oneiujuih
tvariipotivanjepropisanihgraninihvrijednostiemisija.
Poglavlje III ove direktive primjenjuje se na postrojenja za sagorijevanje, iji je nominalni toplinski
uinak50MWilivei,bezobziranaupotrebuvrstegoriva(kruto,tekueiliplinovito).Odredbeizove
direktiveseneprimjenjujunaslijedeapostrojenjazasagorijevanje:
postrojenja u kojima se proizvodi sagorijevanja koriste za direktno grijanje, suenje, ili bilo
kojedrugeobradepredmetailimaterijala;
postrojenja za postsagorijevanje dizajnirana za proiavanje otpadnih plinova putem
sagorijevanja,kojanisudjelovalakaosamostalnapostrojenjazasagorijevanje;
postrojenjazaobnovukatalizatorakatalitikogpucanja;
postrojenjazapretvaranjevodikovogsulfidausumpor;
reaktorikoriteniuhemijskojindustriji;
koksnepei;
cowpers;
bilokojitehnikiureajkojisekoristizapogonvozila,brodovailizrakoplova;
gasneturbineigasnimotorikojisekoristenamorskimplatformama;
postrojenjakojakoristebilokojivrstiilitekuiotpadkaogorivo.
BOSNAS/ENOVA 142
Ovo je tako odreeno zato to postojea velika postrojenja za sagorijevanje znatno doprinose
emisijama sumpornog dioksida u Evropskoj zajednici, pa je potrebno smanjiti te emisije. Da bi
postigao ovaj rezultat Evropska zajednica e pokuati postii smanjenje emisija i kroz koritenje
kombinirane proizvodnje toplotne i elektrine energije, koja moe poboljati cjelokupnu efikasnost
upotrebegoriva.Izraenajeiznatnaporastupotrebeprirodnoggasakojaeinastaviti,posebnokroz
upotrebuplinskihturbina.
Prema ovoj direktivi drave lanice e poduzeti odgovarajue mjere kako bi osigurale da sve
graevinske dozvole ili, ukoliko za to nije predvien postupak, upotrebne dozvole za nove pogone,
koje prema ocjeni nadlenih tijela ispune sve uvjete za izdavanje dozvole prije 7. januara 2013.
ukoliko je pogon puten u rad prije 7. januara 2014, sadre uvjete vezane za potivanje graninih
vrijednostiemisijasumpornogdioksida,azotnihoksidaipraineizAneksaV,dijela1.
Sve granine vrijednosti emisija izraunavaju se na temperaturi od 273 15 K, , na pritisku od 101,3

kPainakonkorekcijezasadrajvodenepareuotpadnimplinovimainastandardiziranomudjeluO2
od6%zakrutagoriva,aod3%zasagorijevanje,osimplinskihturbinaiplinskihmotorakojikoriste
tekuaiplinskagorivai15%zaplinsketurbineiplinskemotore.
UpriloguV(dio1,stav2),nalazesegraninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2),izraeneu
mg/Nm3,zatekuagorivaizakrutagoriva,saizuzetkomzagasneturbineigasnemotore.
Tabela50:Graninevrijednostizaemisijesumpordioksida(SO2)izraeneumg/Nm3zapogoneputeneurad
prije7.januara2014.
Toplotnikapacitet Ugljeniligniti
Biomasa Treset Tekuagoriva
MWth drugakrutagoriva
50100 400 200 300 350
100300 250 200 300 250
>300 200 200 200 200
Zapostrojenjazasagorijevanjenakrutagoriva,kojapremaocjeninadlenihtijelaispunesveuvjete
za izdavanje dozvole prije 27. novembra 2002. ukoliko je pogon puten u rad prije 27. novembra
2003,ikojaneradevieod1500operativnihsatigodinjekaoprosjekuperioduod5godina,vai
graninavrijednostzasumpordioksida(SO2)od800mg/Nm3.
Zapostrojenjazasagorijevanjenatekuagoriva,kojapremaocjeninadlenihtijelaispunesveuvjete
za izdavanje dozvole prije 27. novembra 2002. ukoliko je pogon puten u rad prije 27. novembra
2003,ikojaneradevieod1500operativnihsatigodinjekaoprosjekuperioduod5godina,vae
graninevrijednostizasumpordioksida(SO2)od:
850mg/Nm3ukolikoseradiopostrojenjimaijitoplotnikapacitetneprelazi300MW;
400mg/Nm3ukolikoseradiopostrojenjimaijitoplotnikapacitetprelazi300MW.
mg/Nm3,zagasovitagoriva,saizuzetkomzagasneturbineigasnemotore:
Zagaspretvorenutenostanje(kondenzovan)5mg/Nm3;
Zagasovenisketoplotnevrijednostiizgasifikacijegasaizkoksnihpei400mg/Nm3
Zagasovevisokihpeigasaizvisokihpei200mg/Nm3.
Zapostrojenjazasagorijevanjegasovanisketoplotnevrijednostiizgasifikacijerafinerijskihostataka,
kojapremaocjeni nadlenihtijelaispunesveuvjetezaizdavanjedozvoleprije27.novembra2002.
BOSNAS/ENOVA 143
ukolikojepogonputenuradprije27.novembra2003,vaigraninavrijednostzaemisijesumpor
dioksida(SO2)od800mg/Nm3.
UpriloguV(dio1,stav4),nalazesegraninevrijednostizaemisijeazotnihoksida(NOx)(izmjereneu
azotnimdioksidimaNO2)izraeneumg/Nm3zatekuagorivaizakrutagoriva,saizuzetkomzagasne
turbineigasnemotore.
mg/Nm3zapogoneputeneuradprije7.januara2014.
Toplotni kapacitet
Ugljenilignitidrugakrutagoriva Biomasaitreset Tekuagoriva
MWth
50100 300 300 450

450usluajusagorijevanjalignitauprahu
100300 200 250 250
>300 200 200 150
Postrojenja za sagorijevanje u hemijskim pogonima koja koriste tekue proizvodne ostatke kao
nekomercijalna goriva za vlastitu potronju iji toplotni kapacitet ne prelazi 500 MW i koja prema
ocjeni nadlenih tijela ispune sve uvjete za izdavanje dozvole prije 27. novembra 2002. ukoliko je
pogonputenuradprije27.novembra2003podlijeugraninimvrijednostzaemisijeazotnihoksida
(NOx)od450mg/Nm3.
Zapostrojenjazasagorijevanjenakrutailitekuagoriva,ijitoplotnikapacitetneprelazi500MW,
kojapremaocjeni nadlenihtijelaispunesveuvjetezaizdavanjedozvoleprije27.novembra2002.
ukolikojepogonputenuradprije27.novembra2003,ikojaneradevieod1500operativnihsati
godinje kao prosjek u periodu od 5 godina, vai granina vrijednost za azotni oksid (NOx) od 450
mg/Nm3.
Zapostrojenjazasagorijevanjenakrutagoriva,ijitoplotnikapacitetprelazi500MW,kojasudobila
dozvoleprije1.jula1987.godineikojaneradevieod1500operativnihsatigodinjekaoprosjeku
perioduod5godina,vaigraninavrijednostzaazotnioksid(NOx)od450mg/Nm3.
Zapostrojenjazasagorijevanjenatekuagoriva,ijitoplotnikapacitetprelazi500MW,kojaprema
ocjeni nadlenih tijela ispune sve uvjete za izdavanje dozvole prije 27. novembra 2002. ukoliko je
pogonputenuradprije 27.novembra2003,ikojaneradevieod1500operativnihsatigodinje
kaoprosjekuperioduod5godina,vaigraninavrijednostzaazotnioksid(NOx)od400mg/Nm3.
Premadijelu1stav5,zagasneturbine (ukljuujuikombiniraneciklusenaplinskihturbina (CCGT))

kojekoristelakeisrednjedestilatakaotekuagorivapodlijeunagraninevrijednostiemisijezaNOx
od 90 mg/Nm3 i za CO od 100 mg/Nm3. Gasne turbine koje se koriste za nune potrebe i koje su
operativnemanjeod500satigodinjenetrebajudapratenavedenegraninevrijednosti.
U prilogu V (dio 1, stav 6) nalaze se granine vrijednosti za emisije NOx i CO u postrojenjima za

sagorijevanjenagas.
BOSNAS/ENOVA 144
Tabela52:GraninevrijednostizaemisijeNOxiCOizraeneumg/Nm3zapogoneputeneuradprije7.januara
2014.
NOx CO
Postrjenja za sagorijevanje na gas, osim gasnih turbina i

100 100
gasnihmotora
Postrojenja za sagorijevanje gasa iz visokih pei, iz
200)21
koksnih pei ili niske toplotne vrijednosti iz gasifikacije
rafinerijskihostataka,osimgasnihturbinaigasnihmotora
Postrojenja za sagorijevanje na ostale plinove, osim
200(1)
gasnihturbinaigasnihmotora
Gasneturbine,ukljuujuikombiniraneciklusenaplinske
50 100
turbine(CCGT)kojekoristeprirodnigaskaogorivo
Gasneturbine,ukljuujuikombiniraneciklusenaplinske
120
turbine(CCGT)kojekoristeostaleplinovekaogorivo
Gasnimotori 100 100
Zagasneturbine,ukljuujui kombiniranecikluse naplinsketurbine (CCGT), graninevrijednosti za

emisijeNOx iCOnavedeneutabeliiznadprimjenjujusesamoiznad70%optereenja.Gasneturbine
kojesekoristezanunepotrebeikojesuoperativnemanjeod500satigodinjenetrebajudaprate
navedenegraninevrijednosti.
Za gasne turbine, ukljuujui kombinirane cikluse na plinske turbine (CCGT), koja prema ocjeni
nadlenih tijela ispune sve uvjete za izdavanje dozvole prije 27. novembra 2002. ukoliko je pogon
puten u rad prije 27. novembra 2003 i koja ne rade vie od 1500 operativnih sati godinje kao
prosjekuperioduod5godina,vaegraninevrijednostiazotnihoksida(NOx)od:
150mg/Nm3ukolikoseradiopostrojenjimazasagorijevanjeprirodnoggasa;
200mg/Nm3ukolikoseradiopostrojenjimazasagorijevanjeostalihplinovailitekuihgoriva.
U prilogu V (dio 1, stav 7), nalaze se granine vrijednosti za prainu izraene u mg/Nm3, za tekua
gorivaizakrutagoriva,saizuzetkomzagasneturbineigasnemotore.
Tabela53:Graninevrijednostizaprainuizraeneumg/Nm3zapogoneputeneuradprije7.januara2014.
Ugljen i lignit i druga kruta
ToplotnikapacitetMWth Biomasaitreset Tekuagoriva
goriva
50100 30 30 30
100300 25 20 25
>300 20 20 20
Zapostrojenjazasagorijevanjeoddestilacijeiobraenjeostatakaizpreradesirovenaftezavlastitu
potronju u postrojenjima za sagorijevanje, koja prema ocjeni nadlenih tijela ispune sve uvjete za
izdavanjedozvoleprije27.novembra2002.ukolikojepogonputenuradprije27.novembra2003,
vaigraninavrijednostzaprainuod50mg/Nm3.
UpriloguV(dio1,stav8),nalazesegraninevrijednostizaprainuizraeneumg/Nm3,zagasovita
goriva,saizuzetkomzagasneturbineigasnemotore:
21
300mg/Nm3ukolikoseradiopostrojenjimaijitoplotnikapacitetneprelazi500MWkojapremaocjeninadlenihtijela
ispunesveuvjetezaizdavanjedozvoleprije27.novembra2002.ukolikojepogonputenuradprije27.novembra2003.
BOSNAS/ENOVA 145
Zagasizvisokihpei10mg/Nm3;
Zagasoveproizvedeneuindustrijielikakojisemogukoristitiidrugdje30mg/Nm3.
U prilogu 5 (dio 5, stav 1) nalaze se minimalne stope za odsumporavanje za gore nvavedena

postrojenjazasagorijevanje.
Tabela54:Minimalnestopezaodsumporavanjezapostrojenjazagorenvavedenasagorijevanjeputeneurad
prije7.januara2014.
Minimalnastopazaodsumporavanje
Postrojenjazasagorijevanje,kojapremaocjeninadlenih
Toplotni kapacitet tijela ispune sve uvjete za izdavanje dozvole prije 27.
MWth novembra 2002. ukoliko je pogon puten u rad prije 27. Ostalapostrojenja
novembra2003
50100 80% 92%
100300 90% 92%
>300 96% 96%
tosetiesvihostalihpostrojenja,ukljuujuiipostrojenjanakojasepozivalan4stav4Direktive
2001/80/EZoogranienjimaisputanjanekihoneienjaizvelikihpostrojenjazasagorijevanjeuzrak
ikojaebitiputenauradod1.januara2016.godinetrebajuispunjavatiuvjetevezanezapotivanje
graninihvrijednostiemisijasumpornogdioksida,azotnihoksidaipraine,opisanihuAneksuV,dijelu
2. Iste granine vrijednosti emisija primjenjivati e se na nove dijelove postrojenja za sagorijevanje
koja su proirena za barem 50 MW, i bit e utvrene u skladu s toplinskim kapacitetom itavog
postrojenjazasagorijevanje.
mg/Nm3,zatekuagorivaizakrutagoriva,saizuzetkomzagasneturbineigasnemotore.
4.5.1.5 Ugovoroenergetskojzajednici
Takoerjeuzetuobzirugovoroenergetskojzajednici,odnosnosvalegislativa(Theacquis)izistog
ugovora,akojaimaestosnovnihsektora:
TheAcquisonElectricity(Elektrinaenergija);
TheAcquisonGas(Gas);
TheAcquisonEnvironement(Okoli);
TheAcquisonCompetition(Konkurencija);
TheAcquisonRenewables(OiE);
TheAcquisonEnergyEfficiency(Energetskaefikasnost).
Sve EZ direktive vezane za energetsku zajednicu po navedenim sektorima, a koje je BiH duna
implementiratikrozsvojepravilnike,mogusepotvrditinainternetstranicizajednice22.
Ugovor o energetskoj zajednici je stupio na snagu u julu 2006. godine ukljuujui sljedee stranke
ugovora:Evropskazajednica(EU)najednojstraniiugovornestranekojeineAlbanija,Bugarska,BiH,
22
http://www.energycommunity.org/portal/page/portal/ENC_HOME/ENERGY_COMMUNITY/Legal/EU_Legislation
BOSNAS/ENOVA 146
Hrvatska,Makedonija,CrnaGora,Rumunija,SrbijaiUNMIKKosovouskladusarezolucijom1244UN
a.
Prema studiji ugovora23, a koji se odnosi na emisije staklenikih gasova u BiH, ukupna proizvodnja
energijeudravivariraod5,8TWhdo9,2TWh.Sukladnoovome,emisijaCO2variraod6,3milionau
2001.do9,8milionatonau2020.godini,emisijemetanavarirajuod44tonedo74tone,aemisija
NOxvariraod109do169tonazaistegodine.EkvivalentneemisijeCO2suovakvezboguticajametana
iNOx.
Oekuje se da e emisije SO2 biti smanjene sa 143 na 18 Gg u skladu sa planom desumporizacije.

Konano planirane emisije lebdeih estica su unutar granica od 2 do 2,3 hiljade tona godinje na
dravnomnivou.BiHjepotpisnicaUNFCCCkonvencijeoddecembra2006.godineipratiinstrukcije
premavodiuzaPripremuzaDravnuKomunikacijuzazemljelanicekojenisuukljueneuAneksI
konvencije.Potronjaenergijeu2009.jeiznosila2385kWh/capitatojetakoermanjeodsvjetskog
prosjeka(zazemljeOECDovajprosjekiznosi2752kWh/capita).
KoliineemisijastaklenikihgasovazaBiHregistarsuevidentiraneuskladusaUNFCCCvodiljamaza
izvjetavanje i prema Evropskoj CORINAIR metodologiji. Prema istom izvjetaju zajednice najvei
izvor CO2 je energetski sektor sa 74%. Ostale emisije ukljuuju poljoprivredu, industriju i otpad. U
energetskom sektoru najvie mjesto zauzima energija dobivena iz termoelektrana na ugalj (77%),
zatimnatenagoriva(17%)igas(6%).

Slika83:UdiouemisijiCO2u1999.godini
Prema istom izvjetaju predviene su mjere smanjenja staklenikih gasova iz energetskog sektora
vezanzapoveanjeefikasnostisistema,kogeneraciju,prenosikoritenjeobnovljivihizvoraenergije.
Transfer tehnologija se desio samo u malom broju sluajeva: u velikim dravnim kompanijama s
ciljem da se provedu mjere smanjenja uticaja emisija na okoli. BiH naalost nema kvalitetno
razvijenu strukturu u cilju identifikacije i prikupljanja informacija u vezi sa dostupnim novim
tehnologijamaiposebnimsubvencionimsistemima.
MadaDNA24tijelojonijeniuspostavljenouBiH,razvijenojenekolikoCDMprojekata.Oekujeseda
ovakviprojektiseodnosnenasmanjenjeN2Ouproizvodnjikoksa,smanjenjeemisijaCH4urudnicima,
termoenergetskeblokoveimanjehidroelektrane.BHfokalpointzaCDMjeMinistarstvoprostornog
planiranja,graevinarstvaiekologijeRepublikeSrpske.
23
StudyonthePotentialforClimateChangeCombatinginPowerGenerationintheEnergyCommunity,30/03/2011
24
DesignatedNationalAuthority,dravnotijeloodgovornozaodobravanjeCDMprojekatakojiseodnosenaprodajuCO2
kreditaizBiHkvalifikovanimkupcima.
BOSNAS/ENOVA 147
Tabela55:BiHenergetskisistemopisgodinjihoptereenja(osnovniscenarij)
Godina PEAK MIN. ENERGIJA Rast Optereenje
MW MW GWh % %
2010. 2033 781 11639,6 65,36
2011. 2130 822,7 12255,4 5,3 65,68
2012. 2181 842,4 12545,2 2,4 65,66
2013. 2233 861,3 12845,5 2,4 65,67
2014. 2287 882,1 13173 2,5 65,75
2015. 2342 899,7 13391,3 1,7 65,27
2016. 2398 928,7 13816,3 3,2 65,77
2017. 2456 947,3 14134 2,3 65,7
2018. 2515 970,1 14483,6 2,5 65,74
2019. 2575 993,2 14775,8 2,0 65,5
2020. 2637 1017,1 15173,4 2,7 65,69
Tabela56:OdnosiobnovljivihineobnovljivihizvoraenergijeuBiH
Godina Obnovljiviizvori Neobnovljiviizvori
% %
2010. 50,11% 49,89%
2011. 47,58% 52,42%
2012. 46,48% 53,52%
2013. 46,26% 53,74%
2014. 45,11% 54,89%
2015. 44,37% 55,63%
2016. 43,02% 56,98%
2017. 42,05% 57,95%
2018. 41,03% 58,97%
2019. 40,22% 59,78%
2020. 39,17% 60,83%
Projekcija dozvoljenih emisija staklenikih gasova za BiH (preuzeto iz dokumenta Ugovora o

Energetskojzajednici)datesuusljedeojtabeli.
Tabela57:ProjekcijaemisijastaklenikihgasovazaBiHosnovniialternativniscenarij
God. TE(GWh) CO2 CH4 N2O CO2 SO2 NOx estice
izlaz /Gg/ /t/ /t/ Gg Gg Gg t
Osnovniscenarij:
2010 5.807 6.293 48 109 6.327 142,9 7,83 1994
2011 6.424 6.994 53 121 7.032 162,8 8,13 2235
2012 6.714 7.323 55 126 7.363 171,6 8,57 2345
2013 6.839 7.385 56 127 7.425 124,8 8,40 2356
2014 7.231 7.733 58 133 7.776 88,7 8,31 2238
2015 7.450 7.969 60 138 8.013 55,2 8,56 2302
2016 7.871 8.439 64 146 8.485 32,6 9,19 2455
2017 8.191 8.694 66 150 8.742 30,3 8,84 2283
2018 8.542 9.071 68 157 9.121 16,1 9,02 2101
2019 8.832 9.390 71 162 9.441 16,9 9,39 2192
2020 9.231 9.821 74 169 9.875 18,0 9,87 2300
Alternativniscenarij:
2010 5.653 6.119 46 106 6.153 142,9 7,58 1418
2011 6.217 6.763 51 117 6.800 162,8 7,84 1556
2012 6.459 7.034 53 121 7.073 171,6 8,21 1620
2013 6.319 6.810 51 118 6.847 124,8 7,70 1516
2014 6.613 7.032 53 121 7.071 88,7 7,28 1443
2015 6.812 7.255 55 125 7.295 55,2 7,60 1493
2016 7.170 7.658 58 132 7.700 32,6 8,15 1572
BOSNAS/ENOVA 148
2017 7.427 7.858 59 136 7.901 30,3 7,83 1540

2018 7.705 8.161 62 141 8.206 16,1 7,97 1342
2019 7.936 8.407 63 145 8.453 16,9 8,21 1379
2020 8.264 8.768 66 151 8.817 18,0 8,66 1450
Dakle, postoje dva osnovna scenarija, osnovni bez mjera energetske efikasnosti i koritenja
obnovljivih izvora energije i optimistiniji alternativni scenarij sa realistinim uraunatim mjerama
energetskeefikasnostiikoritenjemobnovljivihizvoraenergije.
Specifinifaktoriemisijekojisukoriteniuovomeradukodproraunaemisijazakonkretnuanalizu
mogunosti snabdijevanja grada Zenice kogenerativnim sistemom u TE Kakanj su raunati za
odgovarajue vrsta uglja koji se koriste u kakanjskoj termoelektrani, a u skladu sa specifinim
faktorimakojisekoristeuizvjetajuzaUgovoroenergetskojzajedniciiupotpunostisuuskladusa
obavezamasmanjenjaemisijapremaistomugovoru.
4.5.2 AnalizapodatakaoemisijiCO2,SO2iNOx
4.5.2.1 TrenutnitrendovismanjenjaCO2iglobalnozatopljenje
AkoseuEvropskojunijipostignepoveanjeproizvodnjeelektrineenergijedobiveneizkogeneracije
za 100 TWh godinje, to se smatra moguim, onda bi godinja emisija CO2 bila smanjenja za 50
miliona tona. Ova injenica, zajedno sa drugim prednostima kogeneracije opravdava koritenje i
promovisanjekogeneracije25.
Fenomenglobalnogzatopljenjajedanjeodnajveihizazovadananjeenergetike.Zbogtogajevano
utvrditi kakav uticaj na njega ima kogeneracijska tehnologija. Zbog vee efikasnosti proizvodnje
energije u kogeneraciji, njena primjena rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu to je
dokazano u poglavlju 4.5.3 za konkretan projekat Studije opravdanosti snabdijevanja toplinskom
energijomizTEKakanjpodrujado/iZenica.
Zbogefikasnijegkoritenjagorivaukogenerativnimpostrojenjima,poredutedegorivaismanjenja
trokova,kogeneracijamoe,aliinemorauvijek,dadoprineseismanjenjuemisijetetnihgasovau
tokujednegodineradapostrojenja.Tozavisiodsamogsistemazakogeneracijukaoitehnologijakoje
sekoristezaodvojenuproizvodnjuelektrineitoplotneenergije,aliivrstegorivakojasekoristeu
tim procesima.Takoer, moguejedadoedosmanjenjajednevrsteposmatranesupstance (npr.
CO2),aporastadruge(npr.SO2iliNOx).Svezavisiodvrstegoriva.
4.5.2.2 OkolinskeprednostiTEKakanj
Prednost je da se velike termoelektrane uglavnom nalaze na periferijama gradova, imaju

odgovarajuu opremu za smanjenje zagaenja, kao i visoke dimnjake za disperziju zagaujuih
materija. Nekoliko korisnih polaznih informacija preuzeto je sa internet stranice kakanjske
termoelektrane:
25
Modelplaniranjarazvojadistribuiranekogeneracijeinjeneintegracijeuregionalnienergetskisistem,BrankaGvozdenac,
NoviSad,2010
BOSNAS/ENOVA 149
Prvo znaajno poboljanje kvaliteta zraka na na degradiranu povrinu od cca.1 ha dovezen

podruju opine Kakanj postignuto je humus i ta povrina je ozelenjena. Isto tako, na
sufinansiranjem izgradnje sistema daljinskog prostoru oko skladita uglja na brdu Hrasno
grijanja prigradskih naselja i grada Kaknja iz izvrena je rekultivacija 1,1 ha zemljita, te je oko
termoelektrane, to je imalo za posljedicu cijele deponije izvrena sadnja cca. 6.000 sadnica
prestanak rada velikog broja kotlovnica i umskogivjetrozatitnogpojasa.
individualnih loita. U sklopu izgradnje V etape
izgraenjedimnjakvisine300m,nakojisuspojeni Osimnavedenihradnji,utokujeirealizacijadrugih
dimovodnikanaliblokova5,6i7.Izgradnjomovog aktivnostikojimsenastojismanjitinegativanuticaj
dimnjaka poboljana je disperzija emitovanih naokolinu:
tetnih materija u odnosu na ue podruje oko
termoelektrane. Potpuni prestanak emisije tetnih Spajanjedimovodnihkanalablokova5i6na300
materijaizdimnjakavisine100metarauslijedioje metarskidimnjak,
prestankom rada blokova 1, 2, 3 i 4. Provedenim Izgradnja daljinskog sistema grijanja grada
aktivnostimaizgradnjenovogelektrofilterabloka5 Kaknja(termoelektranauestvovalaufinansiranju)
i dogradnje elektrofiltera bloka 6, tokom 1997. i Rekonstrukcija elektrofiltera blokova 5, 6 i 7
1998. godine, emisija vrstih estica iz (period19972005),
termoelektrane je prvi puta dovedena u zakonske Izgradnjaiputanjeuradpostrojenjezatretman
okvire. U pogledu zatite kvaliteta vode rijeke otpadnihvodaimuljeva,
Bosnevanojenapomenutidajeizgradnjometape Sanacijaiproduenjetunelaispoddeponijeljake
V termoelektrane izgraeno i postrojenje za ipepela,
tretman otpadnih voda i muljeva. Ovo postrojenje Izgradnja sistema kvaenja pepela prije
jeputenourad1999.godineaistogodinjetretira odlaganja,
cca. 5,5 miliona m3 otpadnih voda, ime se Rekultivacija prostora oko deponije uglja
smanjuje optereenje rijeke Bosne za oko 150.000 "Hrasno"iprostoraukrugutermoelektrane,
ES(ekvivalentnihstanovnika).Tokom1998.godine Rekultivacijaogledne parcele na deponijiljake i
instaliran je monitoring sistem emisije tetnih pepelaTurbii(cca.3ha),
materija,temonitoringkvalitetazraka.Ovajsistem Izgradnja sistema za kvaenje deponije ljake i
omoguava kontinuirano praenje emisije vrstih pepelausunomperiodu,
estica, SO2, NOx, CO i CO2. U sluaju poveanja Prestanak rada blokova 4 X 32 MW (Prestanak
emisije vrstih estica i CO, odgovorno osoblje emisijepolutanatakrozdimnjak100m),
poduzima tehnikoorganizacione mjere u cilju Rekonstrukcija kotlova blokova 5 i 7 (winwin
smanjenjaemisija. projekat). Rezultat rekonstrukcije je poveana
Uslovi disperzije emitovanih tetnih materija se energijska efikasnost blokova 5 i 7 i smanjene
prate pomou meteoroloke stanice locirane na specifineemisijetetnihmaterijaizovihblokova,
brdu Turbii iznad termoelektrane.Na stanici za Ugradnjaniskoazotnihloitanablokovima5i7
praenjekvalitetazraka u Kaknju,mjerise sadraj (dodatno smanjenje specifine emisije NOx iz ovih
lebdeihestica,SO2,NOx,COuzraku,zatim,mjeri blokovazacca.20%),
se brzina vjetra, smjer vjetra, temperatura zraka, Rekonstrukcija i zatvaranje rashladnog sistema
vlanostzraka,teintenzitetasolarnogzraenja. blokova 5 i 6 (Rezultat: smanjena je godinja
Uciljusmanjenjapovrinskeemisijevrstihestica koliina zahvaene vode iz rijeke Bosne za preko
sa deponije ljake i pepela, na aktivnom dijelu 80%),
deponije tokom 2001. godine je instalirano Rekonstrukcija rashladnog sistema bloka 7
postrojenje za kvaenje povrine deponije koje se (Rezultat: poveanje energijske efikasnosti bloka i
po potrebi proiruje. Takoer, u istom cilju, na smanjenja gubitaka vode u rashladnom sistemu),
deponiji je asfaltiran pristupni put za kamione i Izvoz i zbrinjavanje 24 t otpada kontaminiranog
radne maine mjestu utovara ljake i pepela u PCBom,
kamione, te je izvrena rekultivacija na oglednoj Izgradnja hibridnog filtera na bloku 5 (Primjena
parceli povrine cca. 3 ha. Znaajan dio nastalog najbolje raspoloive tehnike u cilju smanjenja
pepela i ljake se nastoji koristiti kao sirovina u emisijevrstihestica),
proizvodnjicementaigraevinskihmaterijala,ime Ugradnja priguivaa buke na sigurnosnim
se u znatnoj mjeri smanjuje potencijalno ventilima blokova 5, 6 i 7, te na anfar ventilima
optereenjeokolinezbogizbjegnutogodlaganja. bloka7,
Certifikacija sistema okolinskog upravljanja
U pogledu zatite i unaprjeenja kvaliteta tla, prema zahtjevima Standarda BAS EN ISO
znaajan rezultat je postignut rekultivacijom 14001:2006,
degradiranih povrina. U krugu termoelektrane je Izradaprojektaureenjadeponijeljakeipepela,
BOSNAS/ENOVA 150
Izrada Studija odsumporavanja i denitrifikacije

dimnihplinova,
Sadnja umskog i vjetrozatitnog pojasa na
deponiji ljake i pepela (preko 6 000 sadnica
autohtonihvrsta),
Uspostavasistemaupravljanjaotpadomuskladu
sazakonskimzahtjevimaitd.
PLANOVITERMOELEKTRANE:
Rekonstrukcija bloka 6 u cilju poveanja

energijske efikasnosti (Oekivani rezultat: uvanje
reursa, smanjenje specifine potronje uglja,
odnosno smanjenje specifine emisije svih
produkata sagorjevanja uglja, dodatno smanjenje
emisije azotnih oksida zbog ugradnje niskoazotnih
loita)
Izgradnja vreastog filtera na bloku 6
Bioloka rekultivacija zapadne kosine deponije
ljakeipepela
Potpunoograivanjedeponijeljakeipepela
Uspostava sistema upravljanja oborinskim
vodamanadeponijiiokodeponije
Smanjenje emisije buke iz sistema za vanjsku
dopremuuglja
Proirenje kapaciteta za kogeneraciju (za
daljinskogrijanjeokolnihpodruja)
SmanjenjespecifinepotronjevodeuTE
Ruenje dimnjaka blokova 14 (visina dimnjaka
100m)
Demontaaopremeblokova14
Modernizacija pogona za tretman otpadnih
voda.26
26
www.tekakanj.ba
BOSNAS/ENOVA 151
Dakle, TE Kakanj ve snabdijeva grad Kakanj i prigradska naselja toplotnom energijom u sezoni
grijanja.PredajatoplotneenergijevriseJavnompreduzeu"Grijanje"Kakanj.
Osnovni trini proizvod TE Kakanj je elektrina energija. Proizvodnja elektrine energije je zavisna
odresursa,tejeistovremenousklaenasapotrebamainteresnestraneElektroprijenosaSarajevo.
VeleprodajaelektrineenergijejeunadlenostiJavnogPreduzeaElektroprivredaBiH.
4.5.2.3 EmisijeCO2,SO2iNOx
Veikogenerativnisistemikojisegradepriindustrijiilitermoelektranama,kaotojeovajuKaknjusu
zbog svoje veliine i uticaja na okoli pod strogim nadzorom dravnih organa. Proizvoai takve
opreme,prilikomizgradnjepostrojenja,brinuosvimaspektimauticajanaokoliiotomedabuka,
vibracije i emisija tetnih gasova u atmosferu bude u skladu sa graninim emisijama, koje su
propisane vaeim zakonom o okoliu. Najvanije pitanje uticaja kogeneracije na okoli jeste da li
konkretna kogeneracija poboljava ili degradira kvalitet zraka. To pitanje je naroito vano za
naseljena podruja, gdje kvalitet zraka ne smije biti loijeg kvaliteta od dozvoljenog i gdje je
tolerancijazadodatnimemisijamamala.
Procjena uticaja kogeneracije na okoli je esto komplikovana, jer se ona razlikuje od mjesta do
mjesta na kojem se postrojenje postavlja. Dosadanje prakse prelaska sa konvencijalnog sistema
grijanja lokalnim kotlovnicama na toplovodne mree sa kogenerativnih sistema velikih
termoelektranasuuBiHuvijekimalepozitivanuticaj(smanjenjeemisije)ubliziniglavnelokacije
Tuzla,gradKakanj,Ugljevik.
MrenaemisijananivouBiHza2010.godinuiznosi:27:
CO20,726kg/kWh,
SO20,022kg/kWh,
NOx0,001kg/kWh.
Primjeraradi,usvojeniemisionifaktorzakogenerativnesistemenaugaljuEngleskojje0,591
kg/kWh28.
U tabeli 5821 prikazani su tipini nivoi emisija za razliite kogenerativne tehnologije. Stvarni nivo
emisijezavisiodkogenerativnetehnologije,godineproizvodnjepostrojenja,stanjaukojemsenalazi
jedinica, njene instalisane snage, optereenja, vrste i kvaliteta goriva koje se koristi, ugraene
opremezasmanjenjezagaenja.Iznavedenograzlogatabela58dajesamonekeope,alivaeei
validnereferentneparametreuskladusaEvropskimnormama.
Zakoni i regulative koji odreuju granine emisije za elektrane i toplane obino su primjenljivi i na
kogenerativnesisteme(tabela58).
Zaproizvodnjutoplotneielektrineenergijeuodvojenimpostrojenjimaneophodnojeuobziruzeti
podatke iz oba ciklusa. U tradicionalnim elektranama ovi podaci su malo drugaiji i prikazani su u
tabelama59i60.
27
NihadHarba,2011,UticajkarbonskeintenzivnostinarazvojpojedinihelektroprivrednihpreduzeauBiH,IIISavjetovanje
oenergeticiuBiH,Neum2011,iZinaidaDimitrijevi,2011,Primjenaokolinskiheksternihtrokovauelektroenergetskom
sektoruuBosniiHercegovini,IIISavjetovanjeoenergeticiuBiH,Neum2011,
28
RevisedEmmissionfactorsfornationalcalculationmethodologies,ChristinePout,2009,UnitedKingdom
BOSNAS/ENOVA 152
Tabela58:Vrijednostiemisijezaodreenekogenerativnesisteme29
Specifineemisije[gr/kWhe]
Sistem Gorivo ee[%]
CO2 CO NOX HC SOX estice
2
Dizel0,2%S 35 738,15 4,08 15,56 0,46 0,91 0,32
Dizel
Dual1 593,35 3,81 11,303 3,95 0,09 0,04
Gasnimotori Prirodnigas 35 577,26 2,80 1,90 1,00 0 0
Prirodnigas 25 808,16 0,13 2,14 0,10 0 0,07
Gasneturbine
Dizel0,2%S 1.033,41 0,05 4,35 0,10 0,91 0,18
Gasneturbine
Prirodnigas 35 577,26 0,30 0,50 0,05 0 0,05
saniskimNOX
Ugalj 25 1.406,40 0,26 4,53 0,07 7,75 0,65
Parneturbine Loulje 1.100 0 1,94 0,07 5,18 0,65
Prirodnigas 808,16 0 1,29 0,26 0,46 0,07
Goriveelije Prirodnigas 40 505,1 0,03 0,03 0,05 0 0
1
Gorivomjeovitogsastava:90%prirodnoggasai10%dizela
2
Motorisavremenogdizajnaemituju1112grNOX/kWhe
3
Motorisavremenogdizajnaemituju78grNOX/kWhe
Tabela59:Tipinevrijednostiemisijeiztradicionalnihelektrana
Sistem Gorivo ee[%]
CO2 CO NOX HC CO2 CO
Ugalj3%S 34 1.034,12 0,18 3,13 0,05 19,87 1,41
Parneturbine Loulje1%S 31 887 0,18 3,18 0,05 4,76 0,23
(stara)
Prirodnigas 31 651,74 0,19 3,04 0,18 0 0,05
Ugalj 31 1.134,20 0,18 2,50 0,05 6,00 0,14
Parneturbine Louljesaniskim
(nova) 31 887,06 0,18 1,36 0,05 3,63 0,14
sad.sumpora
Dizel 34 759,86 0,55 2,40 0,18 0,14 0,18
Gasneturbine
Prirodnigas 34 594,24 0,55 1,95 0 0 0,05
Gasneturbine
Prirodnigas 38 531,68 0,30 0,50 0 0 0,04
saniskimNOX
Tabela60:Tipinevrijednostiemisijezaodvojenesistemetoplovodnihiparnihkotlova(t=80%)
Sistem Gorivo
CO2 CO NOX HC CO2 CO
Toplotnikotao Prirodnigas 252,55 0,03 0,19 0,02 0 0,02
Dizel0,2%S 322,94 0,06 0,25 0,02 0,37 0,03
Ugalj 439,50 0,08 1,36 0,02 2,32 0,20
Parnikotao Loulje 343,73 0,06 0,57 0,02 1,55 0,20

Prirodnigas 252,55 0,03 0,39 0 0 0,02
Ugalj2%S 439,50 0,16 1,12 0,08 5,65 0,98
Industrijski
parnikotao Loulje1% 343,73 0,06 0,78 0,02 2,03 0,30
Prirodnigas 252,55 0,03 0,33 0 0 0,03
29
EDUCOGEN:TheEuropeanEducationalToolonCogeneration(2ndEdition),ECSAVE.ProgrammeContractn
XVII/4.1031/P/99159,2001,www.energymanagertraining.com/.../13VEDUCOGEN_Publishable_Report.pdf
BOSNAS/ENOVA 153
4.5.2.4 ProcjenapostojeihemisijaZeniketoplane
ToplinskaenergijaseproizvodiukrugupogonaeljezareArcelorMittal,kojajeuvlasnitvukoncerna
MittalSteel,gdjesenalazeparnekotlovniceinstaliranogkapaciteta174MWht,kojesuusastavu
kogeneracijskog postrojenja elektrine snage 7 MWe. Toplotni konzum Zenike toplane se
procjenjujenaoko100MW,aplaniranirastdo2030.godinenaoko170MWtobitoplanaunutar
kompanijeArcelorMittalmogladaobezbijedi.
OdJavnogpreduzeaGrijanjeZenicapotvrenajeslijedeapotronjaenergenataienergijezadvije
navedenesezone:
Tabela61:Pregledpotronjeenergenatauzenikojtoplani
SEZONA2008/2009.(6mjeseci) SEZONA2009/2010.(5mjeseci)
Proizvedenakoliina
842.623 777.840
pare(tona)
Proizvedenakoliina
648.171 598.338
topline(MWh)
Ako se ne uraunaju gubici u mrei od standardnih 5%, onda se za pokrivenost od 1.200.000 m2

prostora dobiva specifina potronja od 475 kWh/m2. Ovo pokazuje da su ogromni gubici u
toplovoduodnosnodasupunoveiod5%idahitnotrebapoduzetimjerenapoboljanjukvalitetai
izolovanostitoplovoda.
Trenutno je koriteni kapacitet postrojenja za proizvodnju toplotne energije (snaga) unutar

kompanijeArcelorMitalprocijenjennaoko100MWzagorenavedenupotronjuastvarnapotronja
posvimkoritenimenergentimajepotvrenatakoerodZeniketoplane,odnosnoAcerolMittala,i
navedenautabeli62.
Tabela62:StvarnepotronjeenergenatauZenikojtoplaniposezonama
Stvarnekoliinepotroenih
2008/2009. 2009/2010.
energenataza100MW
Energent J.M. spec.pot./t koliina spec.pot./t koliina
Energetskiugalj tona 0,116 107.135 0,116 89.862
Visokopeniplin 000m3 0,248 164.993 0,248 192.701
Koksniplin 000m3 0,045 30.987 0,045 35.076
Zemniplin 000m3 0,016 11.276 0,016 12.684
El.energija MWh 0,031 25.234 0,031 24.490
Para GJ 0,708 252.154 0,708 550.763
Industrijskavoda 000m3 0,002 3.097 0,002 1.630
Demineril.voda 000m3 0,226 373.488 0,226 176.011
Omekanavoda 000m3 0,000 0 0,000 0
NaraspolaganjujebilaistudijakojujeToplanaZenicaradilazapotrebepotencijalnogCDMprojekta
uokviruNORSKprojektaukojijebiloukljueno8toplanaipotencijalnihtoplanairomBiHtokom
2010. godine. U istom radu je utvreno da je po svakom kupljenom MWhu toplotne energije od
kompanijeArcelorMitalkoeficijentemisijaCO2iznosio340kg/MWht.Meutimovakavkoeficijentje
suvie mali i ne moe se uzeti kao relevantan. Za potrebe studije upuen je zvanini zahtjev
kompaniji ArcelorMittal o usvojenim koeficijentima emisija za navedene i potvrene su vrijednosti
navedeneutabeli62.UraenajedetaljnaanalizauskladusaPrirunikomisputanjauzrakAgencije
zazatituokoliaHrvatskegdjesunavedenifaktoriemisijazavisokopeniplin,koksniplin,zemniplin
i ugljeve kao i njihove donje toplotne moi te Faktori emisije oneiujuih tvari za proces
zagrijavanjaeljezaielikakoristeidetaljnumetodologijuprorauna.Ovakosunaspramvrijednosti
ukupne distribuisane topline iz tabele 61, potronje energenata iz tabele 62 i proraunatih emisija
dobivene sljedee vrijednosti faktora emisija za zeniku toplanu: CO2 (0,42t/MWh), SO2 (0,017
BOSNAS/ENOVA 154
t/MWh)iNOx(0,00195t/MWh).Ovosemoglouraditijerjeodnosproizvedeneelektrineitoplotne
energijekogeneracijomutoplaniisuviemali,atakoertrebalojeuobziruzetiemisijezakoksniplin,
zemnisplinivisokopeniplin.
4.5.2.5 ProraunpostojeihemisijaTEKakanj
NaraspolaganjusupodaciotrenutnousvojenimkoeficijentimakojejekoristilaElektroprivredaBiH
za proraune emisija u svim elektranama na ugalj u FBiH, ukljuujui i TE Kakanj. Prema TP P3
TehnikojpreporucizabilansiranjeemisijaCO2,SO2,NOx,COivrstihesticauJPElektroprivredaBiH
d.d.Sarajevo,kojajeutvrenaOdlukombroj:0116829/10oddana28.06.2010.godine,odnosno
takama6.2.8.Izvjetavanjei6.2.8.1.Strukturainternogizvjetaja,izvrenobilansiranjeemisijaCO2,
SO2 i NOx za 2010.godinu na mjesenom nivou za svaki termoblok posebno i ukupno za sve
termoelektrane.
U2010.godini,uTEKakanjukupnojeproizvedeno1.897,58GWhenergije,odega1.831,00GWh
elektrine, a 66,58 GWh toplinske energije. Istovremeno je potroeno 1.713.118 tona uglja.
OiglednoseradioToppingsistemugdjejeprioritetproizvodnjaelektrineenergijesaoekivanim
proirenjemkapacitetapotronjeelektrineenergije.
KoeficijentemisijepoproizvedenomMWhutoplotneenergijeiznosi1131kg/MWhtzaTEKakanj30.
Ukupnaovakoproraunataemisijajeu2010.godiniiznosila2.142.898tonaCO2godinje.
Koncentracija emisije SO2 prema izvjetaju o emisijama iz termoelektrana iznosi 8.652 mg/m3,
odnosno emisija SO2 je 70.143 tone/godinje, to u odnosu na ukupno distribuisane MWhe daje
faktorod0,036t/MWh.ZaoekivatijedaeglobalnoemisijeSO2porastiufazamakadajeodnos
proizvedene toplotne i elektrine energije kogeneracijom manji (kada se malo toplotne energije
proizvodikogeneracijom),aliopetsveemisijemorajubitiunutardozvoljenihlimita.
Koncentracija emisije NOx prema istom izvjetaju iznosi 980 mg/m3, odnosno 7.467 tone NOx
godinje,touodnosunaukupnodistribuisaneMWhedajefaktorod0,004tNOx/MWh.
4.5.3 AnalizapodatakaoredukcijiemisijeCO2,SO2iNOx
4.5.3.1 UsporedbaemisijaTEKakanjizeniketoplane
U sluaju kombinovane proizvodnje topline i elektrine energije postoji nekoliko naina prorauna
sagorijevanjaugljikaizgoriva31:
1. U sluaju da je prioritet kogeneracije toplotna energija, onda se koeficijent emisije u
kgCO2/kWh rauna naspram isporuene topline, a svaki kWhel se rauna da nema emisija
CO2.
2. U sluaju da se kogeneracijom prevashodno proizvodi elektrina energija onda se CO2
dobiventoplotnomenergijomtretirakaozeroCO2emisija.
3. CO2semoeraunatiinaosnovukoliinegorivakojabibilapotrebnadaseproizvedeista
toplinaukonvencijalnomkotlu,aneukogeneracijskompostrojenju.
KapacitetgrijanjaZeniceizMittalaje174MWtuokvirukojegpostojiikogeneracijskopostrojenjes
dvaturbogeneratoraelektrinesnage7i25MWe.Odtogkapacitetajeoko4,5MWerezerviranoza
rad postrojenja za grijanje, odnosno za potrebe JP Grijanje Zenica. Poto je odnos elektrine
energije u odnosu na toplotnu suvie mali (ispod 5%) oito se radi o veoma malom bottoming
sistemu, te sve emisije se mogu raunati kao kod odvojenog sistema za proizvodnju toplotne
energijesaindustrijskimparnimkotlomnaugalj.
30
Izvjetajoemisijamaiztermoelektranaza2010.godinu
31
EmissionFactorsandTheFutureofFuel,GavinKillip,EnvironmentalChangeInstitute,UniversityofOxford,March2005
BOSNAS/ENOVA 155
Ako se uzme da je izgradnjom novog tristometarskog dimnjaka poboljana disperzija emitovanih

tetnih materija u odnosu na ue podruje oko kakanjske termoelektrane i da je nakon prestanka
radablokova1,2,3i4dokazanprestanakemisije tetnih materijaizovihblokova,teprovedenim
aktivnostima izgradnje novog elektrofiltera bloka 5 i dogradnje elektrofiltera bloka 6, moe se
globalno,odnosnonaperiodod30akgodina,raunatinasmanjenjeemisijaCO2izagaivaa.Kako?
4.5.3.2 Proraunemisijaiusporednaanaliza
UproraunukoritenomuovomradupolaziseodkoeficijenataemisijeCO2idvaglavnapolutanta
(SO2 i NOx) pri kogeneraciji elektrine i toplinske energije u TE Kakanj tako da se emisije svode na
tone emitovanih estica po MWh proizvedene energije, pri emu se u obzir uzima proizvedena
elektrina i proizvedena (isporuena) toplinska energija, odnosno zbir te dvije energije u jedan
emisionifaktor,priemujeukonkretnomsluajuznaajnoveiudioelektrineenergijeuprvih10
godinaproizvodnjeenergije.Naraspolaganjusubiliiprocentualniudjelikoritenjarazliitihugljeva
izrudnikakojisnabdijevajuTermoelektranuKakanj.
PodaciokalorinimvrijednostimaihemijskaanalizazaugaljkoritenuTEKakanjdatisuusljedeoj
tabeli:
Tabela63:PrimjerelementarneanalizeugaljakoritenihuTEKakanjujanuaru2009.godine
Naziv K Br Z G Bi L MK09Jan
c[%] 30,37 41,06 69,65 29,53 41,61 34,15 33,21
h[%] 2,25 3,14 5,63 2,39 2,91 2,58 2,49
n[%] 0,53 0,72 1,19 0,62 0,70 0,68 0,59
ssag[%] 0,88 0,68 2,81 0,76 1,54 1,62 0,86
o[%] 8,98 12,29 20,74 11,27 11,25 10,88 10,10
a[%] 45,35 28,82 0,00 17,80 23,09 29,41 37,59
wuk[%] 11,64 13,30 0,00 37,63 18,89 20,68 15,26
S[%] 100,00 100,01 100,02 100,00 99,99 99,99 100,10
Gdjeje: KrudnikKakanj,BRBreza, Z Zenica,G Graanica,Bi Bila, L Tunica
Prema IPCC metodi32, koliina CO2 emitiranog u atmosferu zbog izgaranja goriva u kogeneraciji
raunaseprema:
Qth
Qel +
EMuk = GCo 2 q 3,3 . (1)
Hd

gdjeje:
GCO2=1,2kg/kggorivafaktoremisijeugljikapremaIPCCu(CarbonEmissionFactor)zaugalj
uzimajuiuobzirsadrajugljikaiztabele63;
q = 12.165 kJ/kWh specifini utroak toplotne energije goriva naspram dobivenih kWh
elektrineenergije;
3,3jeekvivalentproizvodnjetoplotneielektrineenergijeuTEKakanj;
Hddonjatoplotnamo;
Qelukupnaproizvedenaelektrinaenergija;
Qthukupnaproizvedenatoplotnaenergija.
Proraun iz jednaine (1) je baziran na projiciranoj srednjoj vrijednosti ekvivalenta proizvodnje
toplotne i elektrine energije za termoblokove TE Kakanj u projektnom periodu od 3.3. Prema
toplinskim shemama rekonstruisanih blokova uz maksimalnu isporuku topline teoretska vrijednost
32
Revised1996IPCCGuidelinesforNationalGreenhouseGasInventories:Workbook,publishedon:
http://www.ipccnggip.iges.or.jp/public/gl/guidelin/ch1wb1.pdf
BOSNAS/ENOVA 156
ekvivalenta proizvodnje toplote i elektrine energije u TE Kakanj je oko 5.0, a realna aktuelna
vrijednostekvivalentazatermoblokoveTEKakanjzasadanjinivo,reimeishemuizdvajanjatopline
je oko 3.0. Bitno je napomenuti da su efekti smanjenja jo vei sa uzimanjem u proraun vee
vrijednostiovogekvivalenta.
NaistinainseproraunaiemisijaSO2iNOx,stimdasufaktoriemisija:
GSO2=0,036kg/kggoriva;
GNOx=0,004kg/kggoriva.
Princip odreivanja smanjenja emisije zbog eliminacije, odnosno prestanka koritenja topline iz
postojee toplane u Zenici, i nadomjetanja te energije kogeneracijskom proizvodnjom toplinske
energijeizTEKakanj,sastojaoseodsljedeihkoraka:
1. Izraunaju se emisije iz postojee toplane u Zenici prema usvojenom faktoru emisije od
440kg/MWhproizvedene/dobivenetoplotneenergije;
2. Zbroje se emisije od TE Kakanj i toplane u Zenici time se dobije referentno stanje u
tonamaipoMWh;
3. UkupnatoplotnaenergijaToplaneuZenicitrebanadomjestitiproizvodnjomuTEKakanju
reimukogeneracijeznaitrebadodatitutoplotuenergijuubilansTE
4. Izraunaju se emisije iz TE Kakanj blokova u odnosu na proizvedenu elektrinu i
novobilansiranutoplinskuenergiju;
5. Uporedesestavkepod2.ipod4.iregistrujesmanjenje/poveanjeemisijeutonamaipo
MWhproizvedeneenergije.
itav ovaj proces je proraunat koritenjem oekivanih konkretnih vrijednosti potrebne i
proizvedenetoplotneielektrineenergijeuTEKakanjiuraeniuposebnojExceltabeli.
U poglavlju 3.4.5, tabeli 20, prikazan je razvoj toplinskog konzuma prikljuenog na TE Kakanj do
2030. godine koji se koristi kao osnova kod prorauna smanjenja emisija toplifikacijom, odakle su
izdvojenepotrebezatoplotnomenergijomKaknjaiZenice:
Tabela64:PotrebezatoplinomKaknjaiZeniceunarednomperiodu
Kakanj Zenica Kakanj+Zenica
Godina MWt MWht MWt MWht MWt MWht
2011. 13,4 41540 0 0 13,4 41540
2012. 17 51000 0 0 17 51000
2013. 19,6 57820 0 0 19,6 57820
2014. 21,2 59360 120 180000 141,2 239360
2015. 22,9 62975 130 195000 152,9 257975
2016. 24,4 65880 140 210000 164,4 275880
2017. 25,5 67575 145 217500 170,5 285075
2018. 26,3 68380 150 225000 176,3 293380
2019. 27,2 69360 155 232500 182,2 301860
2020. 27,7 69250 158 237000 185,7 306250
2021. 28,1 68845 160 240000 188,1 308845
2022. 28,4 68160 162 243000 190,4 311160
2023. 28,7 67445 164 246000 192,7 313445
2024. 28,8 63360 165 247500 193,8 310860
2025. 29 62350 166 249000 195 311350
2026. 29,3 61530 167 250500 196,3 312030
2027. 29,5 60475 168 252000 197,5 312475
2028. 29,65 59300 169 253500 198,65 312800
2029. 29,9 59800 170 255000 199,9 314800
2030. 30 60000 170 255000 200 315000
BOSNAS/ENOVA 157
Kako je opisano u poglavlju 3.4.5, prema planu izgradnje elektroenergetskih objekata u FBiH,
planiranajeizgradnjadvablokanalokacijiTEKakanj:
Blok8instaliraneelektrinesnagenapraguod300MWe;
Kombiciklusnagasjepredviendaserealizirasanovomgasnomturbinom.
Zaproraunstvarnihsmanjenjaemisijakljunisuoekivaniodnosiproizvodnjetoplotneielektrine
energijepokogenerativnimblokovimakojisuprikazaniutabeli22.
Rezultati, odnosno utede po oekivanim proizvodnjama naspram proraunatih potreba, koristei

formulu(1)zatoplotnuenergijuiztabele22ipotujuigoreopisanih5korakaproraunasmanjenja
emisija su prikazana u sljedeim tabelama. Naime, smanjenje emisija polutanata se posmatra u
zavisnosti od poveanja efikasnosti koje se dobija dodatnim proizvodom (toplotnom energijom), a
koliinagorivakojesetroiseustvarinemijenja.
Tabela65:SmanjenjeemisijeCO2poblokovimaiukupnozaperiodod30godina
Godina SmanjenjeemisijeCO2(tonagodinje)
Blok5 Blok6 Blok8
2011. 1206,866253 0 0
2012. 1531,098978 0 0
2013. 1765,267057 0 0
2014. 3710,663406 9006,464577 0
2015. 4764,419761 9006,464577 0
2016. 1296,930899 13509,69687 0
2017. 1846,325238 13509,69687 0
2018. 2368,700184 13509,69687 0
2019. 0 9006,464577 7403,313883
2020. 0 9006,464577 7718,540143
2021. 0 9006,464577 7934,695293
2022. 0 9006,464577 8141,843978
2023. 0 9006,464577 8348,992663
2024. 0 9006,464577 8448,063774
2025. 0 9006,464577 8556,141349
2026. 0 9006,464577 8673,225388
2027. 0 0 17787,76754
2028. 0 0 17891,34188
2029. 0 0 18003,92269
2030. 0 0 18012,92915
Ukupnopoblokovima 18490,27178 130593,7364 136920,7777
Ukupnozaposmatraniperiod 286004,7859
TrebanapomenutidajesmanjenjeCO2evidentnousvakojgodiniradakogenerativnihpostrojenja.
NaistinainproraunatojesmanjenjeemisijaSO2iNOxzanavedeniperiod.
Tabela66:SmanjenjeemisijeSO2poblokovimaiukupnozaperiodod30godina
Godina SmanjenjeemisijeSO2(tonagodinje)
Blok5 Blok6 Blok8
2011. 109,171 0 0
2012. 138,5005 0 0
2013. 159,683 0 0
2014. 335,6601 814,709 0
BOSNAS/ENOVA 158
2015. 430,9811 814,709 0

2016. 117,3181 1222,064 0
2017. 167,0153 1222,064 0
2018. 214,2685 1222,064 0
2019. 0 814,709 669,6908
2020. 0 814,709 698,2056
2021. 0 814,709 717,7586
2022. 0 814,709 736,497
2023. 0 814,709 755,2353
2024. 0 814,709 764,1971
2025. 0 814,709 773,9736
2026. 0 814,709 784,5648
2027. 0 0 1609,05
2028. 0 0 1618,419
2029. 0 0 1628,603
2030. 0 0 1629,418
Takoer je evidentno smanjenje emisija SO2 prelaskom na sistem kogeneracije. To je i bilo za

oekivati naroito u fazama kada odnos proizvedene toplotne i elektrine energije kogeneracijom
raste.UkupnosmanjenjeemisijeNOxzaposmatraniperiodje:
Tabela67:SmanjenjeemisijeNOxpoblokovimaiukupnozaperiodod30godina
Godina SmanjenjeemisijeNOx(tonagodinje)
Blok5 Blok6 Blok8
2011. 9,651537 0 0
2012. 12,24449 0 0
2013. 14,11717 0 0
2014. 29,67488 72,0264 0
2015. 38,10196 72,0264 0
2016. 10,3718 108,0396 0
2017. 14,76541 108,0396 0
2018. 18,94294 108,0396 0
2019. 0 72,0264 59,2057
2020. 0 72,0264 61,72662
2021. 0 72,0264 63,45526
2022. 0 72,0264 65,11186
2023. 0 72,0264 66,76847
2024. 0 72,0264 67,56076
2025. 0 72,0264 68,42508
2026. 0 72,0264 69,36142
2027. 0 0 142,2521
2028. 0 0 143,0804
2029. 0 0 143,9808
2030. 0 0 144,0528
Ovi iznosi su dakle znatni za posmatrani period, ali treba uzeti u obzir broj MWhi proizvedene
elektrineenergijezanavedeniperiodkojibisedefinitivnoproizvodioibezkogeneracijetoplotnei
BOSNAS/ENOVA 159
elektrineenergijeuzpunoveeemisionefaktore(967.034MWhelektrineenergijeu2012.godini
do1.881.830MWhu2030.godini).
Dakle,okolinibenefitisudostaprihvatljivijikadaseodnosproizvedenetoplotneenergijenaspram
elektrineenergijepoveana20%ilivie,toznaidatoprijetrebapoveatimogunostkoritenja
kogenerativnetoploteizkakanjskihpostrojenjazadobrobitsvihakterauprocesu,naroitograana
kaopotroaaitoplotneielektrineenergije.
IED33direktivajedizajniranadapodjednudirektivustavinekolikotazliitihdijelovaEUlegislativeo
industrijskim emisijama. Donje vrijednosti prikazuju trenutne Emission Limit Values (ELVs )
granineemsionevrijednostizakotlovenaugaljpremaLCPDuipremaIEDu34:
able1CurrentandproposemaedELVsforexistingGBplants
SO2(mg/Nm3) LPCD IED
Coalplant(>500MWth) 400 200
CCGT 35 35
NOX(mg/Nm3) LPCD IED
Coalplant(>300MWth) 500 200
CCGT(50500MWth) 300 50
CCGT(>500MWth) 200 50
Large Combustion Plants Directive (LCPD=2001/80/EC) direktiva se primjenjuje na kotlove sa

termalnim izlazom iznad 50 MW u vezi sa ogranienjima isputanja nekih oneienja iz velikih
elektrana u zrak, ukljuujui elektrane, rafinerije, eljezare i druge industrijske pogone sa
sagorijevanjem.RegulisaneemisijeseodnosenaSO2,NOXiprainu.
UzKonvencijuEkonomskeKomisijeUjedinjenihnarodazaEuropu(UNECE)iz1979odalekosenom
prekograninomzagaenjuzrakazasmanjenjezakiseljavanja/acidifikacije,eutrofikacijeiprizemnog
ozona, koji, izmeu ostalog, ukljuuje obveze smanjenja emisija sumpornog dioksida i duikovih
oksida, Evropska zajednica se obavezala na smanjenje emisija ugljinog dioksida. Ukoliko je ova
konvencija provediva, kombinirana proizvodnja topline i elektrine energije predstavlja dragocjenu
mogunostdaseznatnopoboljacjelokupnauinkovitostupotrebegoriva.
SmanjenjaemisijakojasunavedenauraduseodnosenagodinjeemisijeizrazmatranihblokovaTE
Kakanj, a ne tretiraju graninu vrijednost emisija iz pojedinih blokova TE Kakanj. LCP Direktiva
propisuje granine vrijednosti emisija SO2, NOX i praine u zavisnosti od toplotne snage bloka.
Granina vrijednost emisije predstavlja graninu vrijednost koncentracije zagaujue materije u
izduvnim gasovima i izraava se u mg/m3. Prema studiji Elektroprivrede (Izvjetaj o emisijama iz
Termoelektrana, Mart 2011) vrijednosti navedene u mg/m3 su znatno vee od navedenih limita
premaLCPDupatimeiIEDu.Evidentnojedasunavedenasmanjenjanagodinjemnivoumala,te
davrijednostiemisija(mg/m3)nisubitiuskladusaGVE,alikaotojenavedenosmanjenjaemisija
ipakpostoje.
33
IndustrialEmmissionsDirective
34
AbriefingnotefromPyryEnergyConsultingonIED
BOSNAS/ENOVA 160
4.6 LITERATURA
1. Bosna i Hercegovina, Vlada Federacije BiH, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije:

izgradnjaelektroenergetskihobjekatauFederacijiBiH,Sarajevo,mart2010.
2. IzvjetajJavnogpreduzeaELEKTROPRIVREDABIHD.D.Sarajevoza2010.godinu,Broj:06
05/11,Sarajevo,juni2011.godine
3. N.Delali,T.Sadovi,S.Sirbubalo,A.Leki,I.Smajevi,N.Stoi,ImportanceofEnergyEfficiency
Measurements in Thermal Power Plants, Workshop and Round Table Discussion, Effective
MethodsofEnergyConversionandRelevantMeasurementTechniques,45November2002,
Sarajevo,B&H
4. F. Adaji, N.Delali: Izrada glavnog mainskog projekta parovodnih veza izmeu bloka V i
blokaVIuTEKakanj,Sarajevo,septembar2004.
5. .Hodi, N.Delali: Izrada kontrolnog prorauna turbinskog ciklusa bloka 5 TE Kakanj i
uporedba raunskih i izmjerenih vrijednosti energetskih znaajki rada turbinskog ciklusa,
Sarajevo,oktobar2004.
6. N.Delali: Supernadzor garantnog ispitivanja kotlovskog, postrojenja bloka 5 TE Kakanj i
strunarevizijarezultataispitivanjaSarajevo,april2005.
7. N.Delali, N.Hodi: Struna revizija izvjetaja garancijska ispitivanja bloka 5 TE Kakanj,
InstitutVinaBeograd,septembar2005.
8. N.Miokovi,N.Delali:Analizaenergetskihkarakteristikabloka6TEKakanjsaprijedlogom
mjerazarevitalizaciju,Kakanj,april2007.
9. kodaPower,a.s.Revitalizacijabloka6,110MW,TEKakanj,juli2010
10. N.Delali, N.Hodi: Supernadzor garantnog ispitivanja kotla 7 (230 MWe) u TE "Kakanj" i
strunarevizijarezultataispitivanja,Sarajevo,2007.
11. N.Delali: Ispitivanje energetskih performansi toplotnih aparata u toplotnoj podstanici za
grijanjeKaknjauTEKakanj,Sarajevo,Januar2009.
12. N.Delali,Z.engi,H.Luli:ToplifikacijagradaiviniceGlavniprojekat,Sarajevo,Unioninvest
Sarajevo,august2008.
13. D.Dizdarevi, N.Delali: Idejni projekat toplifikacije Konjica iz postojee energane Unisa,
Konjic,April2007.
14. H.Hajrulahovi,N.Delali:IdejniprojekattoplifikacijeCazina,Cazin,april2007.
15. G.Krstovi,M.Huremovi, E.Smajlovi, N.Delali: Studija izvodljivosti sistema centralnog
grijanjanabiomasuzaOpinuMaglaj,Sarajevo,April2011.
16. Boyce,M.P.,HandbookforCogenerationandCombinedCyclePowerPlants,ASME2001.
17. N. Delali: Possibilities of Using CHP Systems in B&H, International Workshop and Round
TableDiscussionEnergyFutureofBosniaandHerzegovina,1516june2000,Sarajevo
18. T.Sadovi, N. Delali: Possibilities of Reducing Energy Costs by Using CHP Systems in Urban
Area of Sarajevo Region, Euro Conference Renewable Technologies for Sustainable
Development,2629June2000,MadeiraIsland,Portugal
19. Kerr, T., Cogeneration and District Energy: Sustainable energy technologies for today and
tomorrow,IEAreport,www.iea.org,2009
20. LifeCroCHPSustainabledevelopmentofCroatiancapacityinCHPsector,
http://powerlab.fsb.hr/lifecrochp,CTTFSB,2004
BOSNAS/ENOVA 161
21. N.Delali:Cogeneration,DevelopmentPerspectivesandDimensionofEncouragementinBiH,
RenewableEnergySourcesinBHandEuropeanPerspective,Mostar,BosniaandHerzegovina,
56October,2007.
22. Reknagel,prenger,ramek,eperkovi,Grejanjeiklimatizacija,2005/06
23. http://www.isoplus.dkIsoplusFjernvarmeteknikA/S
24. http://www.logstor.comLogstorPreinsulatedPipes
25. Zakonozatitizraka(Sl.novineFederacijeBiH,br.33/03i04/10)
26. Pravilnikopogonimazakojejeobaveznastudijauticajanaokolinuipogonimakojimogubiti
puteniuradsamoakoimajuokolinskudozvolu(SlubenenovineFederacijeBiH,Br.19/04)
27. Pravilnikograninimvrijednostimaemisijeuzrakizpostrojenjazasagorijevanje(Sl.novine
FederacijeBiHbr.12/05)
28. Direktiva 2001/80/EZ o ogranienjima isputanja nekih oneienja iz velikih postrojenja za
sagorijevanjeuzrak
29. Uredba o mjerilima za obraun naknade za koritenje cestovnog zemljita i naknade za
obavljanje prateih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u Federaciji BiH (Slubene
novineFederacijeBiH,broj87/10)
30. JPElektroprivredaBiHd.d.Sarajevo,Izvjetajoemisijamaiztermoelektrana,2009
31. JPElektroprivredaBiHd.d.Sarajevo,Izvjetajoemisijamaiztermoelektrana,2010

BOSNAS/ENOVA 162
5 PREFERIRANORJEENJE
5.1 DEFINISANJEVARIJANTIPRIJEDLOGATEHNIKOTEHNOLOKIHRJEENJA
Uovomdijelujerazmatranonekolikovarijantitehnikotehnolokogrjeenja.
OPCIJAI:Neraditinitanaproirenjukogeneracijetrenutnostanje;

U prvoj varijanti, gdje je sam grad Kakanj, nema nekih problema sa aspekta obezbjeenja
topline iz TE Kakanj.Izvor topline je znaajno vei od konzuma. Dakle, radi se o 30 MW
konzuma u krajnjoj godini analize. Ne treba posebno analizirati umanjenje proizvodnje
elektrine energije zbog grijanja samog Kaknja jer je to relativno mali broj na ukupnu
proizvodnjuelektrineenergije.Dakle,radiseorazliitimredovimaveliina.Ovomoebiti
pokrivenoizbilokojegblokaubilokojevrijeme.

OPCIJAII:Grijanjepodrujado/iKaknjaipodrujado/iZeniceizTEKakanj;
Druga varijanta je kad je u pitanju pokrivenost konzuma Kaknja i Zenice zajedno. Tada se
radio200MWtoplinskogkonzumaukrajnjojgodinianalize.Zaovuvarijantunainjenaje
projekcijapokrivenostitoplinskogkonzumado2030.godineodstranepojedinihblokovau
TEKakanj,uvaavajuigodineizlaskastarihigodineulaskanovihblokova.Utabeli20jedata
distribucija toplinskog konzuma po pojedinim blokovima raunajui godina za godinu do
2030.godine.Takoerutabeli20jedatagodinjaproizvodnjatoplinskeenergijezasvaku
godinudo2030.godine.Ovojejednaodmoguihvarijantipokrivanjatoplinskogkonzuma
za varijantu 2, ali ovo treba urediti i dovesti do optimalnog, onda kada se zavri blok 6 i
uradegarantnaispitivanjasaciljemutvrivanjastepenakorisnostiturbinskogciklusa.Tada
e biti potrebno uraditi optimizaciju, u cilju upotrebe blokova sa najveim stepenom
korisnostizaodreenusnagukonzuma.

OPCIJAIII:Grijanjesamopodrujado/iZeniceizTEKakanj;i

Ovo je slina varijanta kao i Opcija II, te se mogu koristiti isti zakljuci kao to je opisano
iznad.

OPCIJA IV: Grijanje podruja do/i Kaknja, do/i Sarajeva i podruja do/i Zenice iz TE
Kakanj;

Ova varijanta je vrlo interesantna, a podrazumijeva grijanje Kaknja, Zenice, Sarajeva i

usputnih gradova. Ova varijanta u krajnjoj godini analize ima 600 MWt konzuma. Kod ove
varijante,punojeveeiozbiljnijeangairanjesvihblokovauTEKakanj.Utabeli22jedata
distribucija toplinskog konzuma po pojedinim blokovima raunajui godina za godinu do
2030.godine.Vanojeprimijetiti,dazaovuvarijantuuposljednjedvijegodineanalizenema
pokrivenostitoplinskogkonzumasakogeneracijskimizvoromtoplineizTEKakanj.Ovomoe
uticatinadonoenjeodlukeonovimizamjenskimblokovimauTEKakanj.Bezobziranasve,
ova varijanta toplinskog konzuma je ona na kojoj bi se trebala bazirati kogeneracija u TE
Kakanj,odnosnoopotrebiplaniranjaigradnjeporedbloka8,jojedanblok9,kojiebiti
zamjenskizablokovekojiizlazeizpogona.TakoeruTabeli22jedatagodinjaproizvodnja
toplinske energije za svaku godinu do 2030. godine. Za prethodno utvrenu distribuciju
toplinskog konzuma, za svaki blok je izraunata proizvodnja elektrine energije na
godinjemnivouitozasvakugodinudo2030.godine.Priovomproraunuuzetjeuobzir
stepenkorisnostisvakogturbinskogpostrojenjaposebnozaodreenuprosjenusnagu.
BOSNAS/ENOVA 163
5.2 IZRADAPREFERIRANOGTEHNIKOGRJEENJA
5.2.1 TrasavrelovodaodTEKakanjdoZenice
Vrelovodecijelomsvojomduinombitiukopanu tlonaminimalnudubinu od80cmodtjemena

cijevi, osim kod prolaza preko rijeke Bosne, gdje e vrelovod biti izveden nadzemno vjeanjem o
most.Cjelokupnapredloenatrasaprikazanajenasituacijiumjerilu1:20.000uPrilogu(Brojcrtea
6027000DW1442001R0Predloena trasa vrelovoda od TE Kakanj do/i Zenice). Prenik
transportnogvrelovoda,tj.polaznogipovratnogvodajeDN700uduiniod66kmnazivnogpritiska
NP 25. Trasa vrelovoda odabrana je temeljem rekognosciranja terena u cijeloj njegovoj duini.
Trasiranjem je voeno rauna o nekoliko faktora, a to je blizina prometnice, prijelazi preko
postojeih infrastrukturnih objekata i instalacija, mogunosti za izvoenje radova izgradnje i
odravanja te skladitenje materijala i opreme uzdu trase, vlasnitvo terena koje se koristi za
polaganjevrelovoda,izbjegavanjeneravnihibononagnutihterena,blizinavisokonaponskihvodova,
itd.
Zbog nemogunosti odabira, vrelovod e jednim dijelom biti poloen u cestovnom zemljitu
(zatitnompojasu)KoridoraVcimagistralnogputaM17,zatosetrebadobitisaglasnostupravitelja
ceste i prema pravilniku o naknadama za koritenje cestovnog zemljita (Slubene novine FBiH
75/10) platiti naknada za koritenje istog, kako je ve opisano u poglavlju 2.2.6. Krianja sa
magistralnim putem M17 predviena su metodom horizontalnog buenja s utiskivanjem zatitne
cijevi, a krianja s nerazvrstanim cestama izvesti e se prekopom. Prolaz cjevovoda ispod
melioracijskihkanalaivodotokaizvesteseprekopomipolaganjemvrelovodnecijeviuzatitnucijev
te zatitom korita vodotoka kamenom oblogom. Prolaz vrelovoda preko rijeke Bosne izvest e se
vjeanjemnapostojeimostpostavljanjemnovihelinihnosaazaprihvatcjevovodanapostojeu
mostovskukonstrukciju.
Trasa vrelovoda poinje u TE Kakanj, mjesto atii, opina Kakanj i ista je poloena dijelom uz
regionalni put VisokoKakanj gdje prelazi rijeku Bosnu i nastavlja do Polja, zatim lokalnim putem
nastavljapremaStudencimaiDugimNjivamagdjeponovoprelazirijekuBosnu.OdDugihNjivatrasa
vrelovodapratieljeznikupruguamacSarajevodoeljeznikestaniceuKaknju,odaklenastavlja
lokalnim putem i prelazi rijeku Bosnu i dalje nastavljajui uz autoput Koridor Vc. Kod Repovakog
mostatrasavrelovodaseodvajaodKoridoraVciprolaziuzlokalniputkrozOtaveiBeginopolje,a
kod Potpolja dolazi uz magistralni put M17 Zenica Sarajevo. Kroz Dolipolje trasa vrelovoda se
odvajaodmagistralnogputaM17iprolaziuzrijekuBosnu.OdDolipolja,trasavrelovodanastavljauz
magistralni put do Lavanske petlje gdje prolazi rijeku Bosnu. Od Lavanske petlje trasa nastavlja
premaJanjiimauzistonustranumagistralnogputaM17iubliziniselaMedinjaevrelovodprelazi
sa istone na zapadnu stranu magistralnog puta M17 i dalje nastavlja zapadnom stranom sve do
naselja Krevine. U blizini naselja Krevine trasa vrelovoda se odvaja od magistralnog puta M17 i
prolazi kroz naselja Lukovo polje i Bilmie, odakle nastavlja uz eljezniku prugu, prelazei rijeku
BosnuizavravaufabriciArcelorMittalSteelZenica.
Zbognemogunostidrugaijegodabiraizrazlogavelikihstrmina,potrebnojenapomenutidatrasa
vrelovodanadijeluBiljeevokodnovogtunelanaKoridoruVcVijenacikodLavanskepetljenema
alternativni izbor trase, pa nije mogue koristiti novu trasu ve vrelovod mora ii samim
magistralnim putem M17 ili Izvoa radova mora prilagoditi svoju tehnologiju gotovo ekstremnim
uslovimaterena,aoemutrebaobratitiposebnupanjutokomizradeglavnogprojekta.
Zapotrebegradnjevrelovodapotrebnojeizgraditiradnipojasirine16metara,ukojemesekretati
mainezaiskopiureenjerova,montauipolaganjevrelovoda,tezatrpavanjeiureenjetrase.
BOSNAS/ENOVA 164
Nakonzavrenihprimarnihradova,sveprometniceiureenepovrineuztrasuvrelovodapotrebno
je vratiti u prvobitno stanje. Tokom graenja ili naknadno obavezno je izvriti geodetski snimak
izvedenogvrelovoda,teizraditielaboratzakatastarpodzemnihinstalacija.
5.2.2 Tehnikorjeenje
Detaljanopistehnikogrjeenjajedatupoglavlju4,teseneeovdjeponavljati.
5.3 OKOLINSKIASPEKTI
Uvoenjemdodatnogkombiblokasanovomgasnomturbinom,anaosnovuplanaizgradnjenovih
blokovanalokacijiTEKakanj,bilobimoguedobitijo360MWtoplinskeenergije.
Ako se usporede gasnoparna postrojenja sa postrojenjima na ugalj iste snage, prva imaju manji
uticaj naokolinu. Emisije SO2nepostoje,apraktinonepostoje nitiemisijevrstihestica,dokse
emisijeNOxlakekontroliu.PremaCCGTStudijiEPBiH2010smanjenjaemisijazasluajovestudije
ukupnevrijednostismanjenjaemisijasemogudodatnosmanjiti32%,40%i39%redomzaCO2,SO2i
NOxnaspramproraunatihvrijednostibezCCGTbloka.
Tabela68:SmanjenjeemisijaCO2,SO2iNOxpoblokovimaiukupnouzkoritenjeCCGTpostrojenja
Godina CO2 SO2 NOx
Blok5 Blok6 Blok8 Blok5 Blok6 Blok8 Blok5 Blok6 Blok8
2011. 1.593,06 0,00 0,00 144,11 0,00 0,00 13,42 0,00 0,00
2012. 2.021,05 0,00 0,00 182,82 0,00 0,00 17,02 0,00 0,00
2013. 2.330,15 0,00 0,00 210,78 0,00 0,00 19,62 0,00 0,00
2014. 4.898,08 11.888,53 0,00 443,07 1.140,59 0,00 41,25 100,12 0,00
2015. 6.289,03 11.888,53 0,00 568,90 1.140,59 0,00 52,96 100,12 0,00
2016. 1.711,95 17.832,80 0,00 154,86 1.710,89 0,00 14,42 150,18 0,00
2017. 2.437,15 17.832,80 0,00 220,46 1.710,89 0,00 20,52 150,18 0,00
2018. 3.126,68 17.832,80 0,00 282,83 1.710,89 0,00 26,33 150,18 0,00
2019. 0,00 11.888,53 9.772,37 0,00 1.140,59 937,57 0,00 100,12 82,30
2020. 0,00 11.888,53 10.188,47 0,00 1.140,59 977,49 0,00 100,12 85,80
2021. 0,00 11.888,53 10.473,80 0,00 1.140,59 1.004,86 0,00 100,12 88,20
2022. 0,00 11.888,53 10.747,23 0,00 1.140,59 1.031,10 0,00 100,12 90,51
2023. 0,00 11.888,53 11.020,67 0,00 1.140,59 1.057,33 0,00 100,12 92,81
2024. 0,00 11.888,53 11.151,44 0,00 1.140,59 1.069,88 0,00 100,12 93,91
2025. 0,00 11.888,53 11.294,11 0,00 1.140,59 1.083,56 0,00 100,12 95,11
2026. 0,00 11.888,53 11.448,66 0,00 1.140,59 1.098,39 0,00 100,12 96,41
2027. 0,00 0,00 23.479,85 0,00 0,00 2.252,67 0,00 0,00 197,73
2028. 0,00 0,00 23.616,57 0,00 0,00 2.265,79 0,00 0,00 198,88
2029. 0,00 0,00 23.765,18 0,00 0,00 2.280,04 0,00 0,00 200,13
2030. 0,00 0,00 23.777,07 0,00 0,00 2.281,19 0,00 0,00 200,23
Ukupno 24407,15875 172383,732 180.735,43 737.677 13007.18 16604.12 205,5396 1451,692 1522,024
Ukupno 377.526,32 3.179,26
Timeeutedeemisijausporeenesaovimautabelama64,65i66bitiznatnovee,tojeprikazano
u tabeli 68 (poreenje je dato po blokovima ponaosob kada se proizvedena energija na istim
blokovimazamijeniCGGTsistemompoposmatranimgodinama).Timeeokolinibenefitibitiznatno
vei, puno vie prostora e biti otvoreno za dokazivanje validnosti ovakvog projekta kao CDM
projektainaspramobavezaBosneiHercegovineunutarAcquisaoEnergetskojEfikasnostiizUgovora
oenergetskojzajedniciioekivanihsmanjenjaemisijaCO2,SO2iNOx.
BOSNAS/ENOVA 165
Meutimtrebauzetiuobzirdapremaistojstudiji35izekonomskeanalizeizgradnjegasneelektrane
proizlazidakodsadanjihodnosacijenaprirodnoggasaiprodajnihcijenaelektrineenergijeuBiH
izgradnja gasne elektrane nije ekonomski opravdana. U ekonomskoj analizi obuhvaene su kao
koristi elektrane samo proizvodnja elektrine energije. Gasna elektrana ima i ostale koristi za
elektroenergetskisistem, kaotojeregulacijafrekvencijei drugesistemske usluge,meutimobim
tihuslugafinancijskinemoebitnopoveatirentabilnostelektrane.
Zaekonomskuopravdanostgasneelektranemoralobidoidosmanjenjanabavnihcijenagasaido
poveanjaprodajnihcijenaelektrineenergijetojesobziromnapostojeitrendrastacijeneovog
energentatekooekivati.Investicijaugasnuelektranupostie8%internustopurentabilnostikod
poveanja prodajne cijene za oko 40% (na 157 KM/MWh) i smanjenje cijene gasa za 23% (na 541
KM/000Sm3).
5.4 ANALIZARIZIKA
Da bi se napravila ispravna odluka o slijedeim koracima koje treba preduzeti u realizaciji projekta
snabdijevanjaZenicetoplotnomenergijomizTEKakanj,potrebnojeanaliziratipotencijalnefaktore
koji bi mogli ugroziti projekat. Trenutno snabdijevanje toplotom se vri iz eljezare ArcelorMittal
Zenicapocijeniod38KM/MWh.Kaotojeranijeopisano,ovacijenaseformiranaosnovustvarnog
utroka energenata i nekih operativnih trokova, a finalna cijena se dogovara za svaku godinu
zasebno izmeu JP Grijanje Zenica i proizvoaa toplotne energije. Cijena je vezana sa nabavnom
cijenom gasa, tako da je realno oekivati da e cijena toplotne energije rasti iz godine u godinu.
Postojenagaanjadaecijenagrijanjazaslijedeusezonuporastina45KM/MWh.
Isporuka toplotne energije iz eljezare nije upitna sve dok je eljezara u pogonu. Potencijalni
probleminastajuprizastojuproizvodnje,gdjeeljezaramoraproizvestitoplotnuenergiju,tj.raditisa
postrojenjem samo za potrebe grada Zenice. Ovo predstavlja teret za eljezaru jer se ovaj dio
sistemamoraodravatineovisnoopotrebamaeljezare.
U zadnje vrijeme se puno polemie o izgradnji CCGT bloka na gas u Zenici, koji bi imao dovoljno
kapaciteta da obezbijedi i grijanje gradu Zenici. Ovo je privatni projekat, koji je u fazi pripreme i
nedostupan je za javnost. Izvoa Studije nije u stanju pribaviti informacije o ovom projektu, te
nemamodovoljnopodatakadabismomoglizakljuitidalijeisplativoproizvodititoplotuizovakvog
postrojenja.Meutim,ovajproblememoprobatizaobiimodeliranjemkotlovnicenagassnage170
MW.
Kotlovnicajekoncipiranakaopostrojenjesaetirivrelovodnakotla,svakisnage43MW.Kaoikod
rjeenjazapumpeiizmjenjivae,moguajepostepenaimodularnaizgradnjakotlovniceuskladusa
stvarnimpotrebamaGrada.Zaprocjenuinvesticije,uzetesuuobzirslijedeestavke:
mainskaoprema;
elektrooprema;
graevinskiradovi;
mainskiielektroradovi;
dimnjak.
Kao podloga za analizu uzeti su stvarni podaci o izgradnji kotlovnice 8,4 MW od KJKP Toplane
Sarajevo. Cijena izgradnje po MW je bila cca. 79.000,00. Cijene pojedinih dijelova su izraunate
procentualnopremastvarnim podacima.Ovaprocjenajedosta grubai moe odstupatiod stvarne
investicione vrijednosti, jer se u sluaju toplifikacije Zenice radi o kotlovima velike snage koji nisu
standardneizvedbeicijenapoMWjevianegozakotlovezamanjapostrojenja.
35
CCGTstudijaEPBiH2010
BOSNAS/ENOVA 166
Tabela69:Investicionitroakbezeksproprijacije
Mainskaoprema 42,30% 5.680.890,00
Elektrooprema 7,70% 1.034.110,00
Graevinskiradovi(cca.2000m2) 15,40% 2.068.220,00
Dimnjak 15,40% 2.068.220,00
Radovi(mainski+elektro) 19,20% 2.578.560,00
Ukupnokotlovnica170MW 100,00% 13.430.000,00
Ukupaninvesticionitroak(bezeksproprijacijezemlje)jecca.13.430.000,00tojeznatnonieod
investicionog troka izgradnje vrelovoda od TE Kakanj do Zenice ( 61.726.500,00). Meutim,
potrebnojeuzetiuobziritrokoveeksploatacijevezanesaproizvodnjomtoplotneenergijeizgasa.
Ovajdioebitiobraenuekonomskojanalizi.
Takoerjeveomabitno napomenuti dasukotloviovesnagevelikiivrlotekoihjetransportovati

zboglokalnihiregionalnihcestovnihpropisa.Transportsemoravritiudijelovimakojibisekasnije
spajalinalicumjestauZenici.Procjenatrokovaneuzimauobzirtransportiugradnjunalicumjesta
kojibimoglibitiznaajnestavkeuukupnomtrokuinvesticije.
Kljuni faktor u eliminaciji rizika za ovakav projekat je potpisivanje dugoronog ugovora o

snabdijevanju toplotom grada Zenice, gdje je definisana bazna cijena MWh toplotne energije.
Takoer je bitno ugovorom definisati da e se cijena usklaivati sa cijenom ulaznog energenta, u
ovom sluaju uglja, koji ine cca. 8090% ukupnih trokova proizvodnje toplotne energije. Bez
garancijeodugoronomkupcutoplotneenergije,nemasmislaulazitiuprojekatovevrste.Onotoje
sigurno, a to je da e cijena prirodnog gasa rasti mnogo vie nego cijena uglja, tako da je rizik
potpisivanjadugoronogugovorasaJPEPBIHmnogomanjinegosavlasnikomblokanaprirodnigas.
BOSNAS/ENOVA 167
5.5 LITERATURA
1. Zakonoizvlatenju(SlubenenovineFederacijeBiH,broj70/07)
2. TKAKPE0X1000SaetakstudijeTermoelektranaKakanjgasnoparniblok,august2010.
BOSNAS/ENOVA 168
6 EKONOMSKIASPEKTI
6.1 PARAMETRIIPRETPOSTAVKE
Kako bi se utvrdila isplativost projekta uraena su tri bazna finansijska modela koji se razlikuju u
kreditnim aranmanima i cijeni toplotne energije. Parametri i pretpostavke uzete u obzir tokom
analizeisplativostizasvatrimodelasuslijedei:
Cijenatoplotneenergijeikredit
UzimajuiuobzirdajecijenatoplotneenergijeuZenicizasezonugrijanja20102011iznosila38,00
KM/MWh(tj.19,43/MWh),azasezonugrijanja20112012oekujesedaecijenagrijanjaiznositi
45,00 KM/MWh (23,00 /MWh), uzete u obzir cijene grijanja prikazane su u tabeli 70. Za potrebe
finansijske analize uzet je u obzir kredit koji e pokriti 70% investicionih trokova, sa kamatnom
stopomod7%,alirazliitimrokovimaotplatezasvatrimodela.
Tabela70:Parametrikoritenipriekonomskojanalizi
Cijenatoplotneenergije Iznoskredita Rokotplate Graceperiod

(/MWh) (milion) (godina) (godina)
Model1 18,4 51,66 10 2
Model2 20,00 51,66 20 2
Model3 20,00 51,66 15 2
Cijenauglja(osnovnogenergenta)
Cijenaugljazasvatrimodelaiznosi33,69/toni.
Operativnitrokovi
Operativnitrokovisesastojeodtrokovaeksploatacijeiopihtrokova.Godinjioperativnitrokovi
suprikazaniutabeli71.
Tabela71:Operativnitrokoviprojekta
Operativnitrokovi /god.
Troakeksploatacije 503.807,16
Opitrokovi 61.440,00
U trokove eksploatacije uraunati su trokovi potronje elektrine energije kompletnog

toplovodonogsistemaiodravanjeistog.
Obrtnikapital
Usvatrimodelapretpostavljenojedaepotraivanjaodkupacaiznositi10%odukupneprodaje,a
daeobavezepremadobavljaimabiti20%odukupnenabavkematerijala.
Kapitalnaulaganja
Osnovnakapitalnaulaganjakojasesastojeodkupovineopreme zaproizvodnjuenergije,izgradnju
prateeinfrastrukture,graevinskihobjekataiostalihradovadatisuudonjojtabeli:
BOSNAS/ENOVA 169
Tabela72:Kapitalnaulaganja
Trokovi 2012() 2013()
Vrelovod
Cijevi 15.218.940,00 15.218.940,00
Graevinskiradovi 4.415.147,99 4.415.147,99
Mainskiradovi 6.655.196,43 6.655.196,43
icazasignalizaciju 264.000,00
Eksproprijacija 2.147.555,25
Pumpe 225.000,00
Izmjenivai 2.000.000,00
Ekspanzionisistem 192.514,00
Armature 721.200,00
Elektroenergetskaoprema 1.425.000,00
Sistemnadzoraiupravljanja 2.010.000,00
Investicionaulaganjauopremunaturbinama
Turbina110MWblok5 2.034.000,00
Godinjizbir 40.004.839,67 33.126.998,42
UKUPNO 73.131.838,09
Proizvodnja
Poetak proizvodnje je planiran u 2014. godini, dok je projicirano da e se vrhunac proizvodnje

dostiiu2029.godinikadaeinstaliranasnagabiti170MW.Ovatoplotnasnagajesamozapotrebe
Zenice,auzetajeurazmatranjejerpredstavljanajnepovoljnijuvarijantu.Svakopoveanjetoplotne
snageiniprojekatisplativijim.
800.000
700.000
600.000
500.000
Proizvodnja (MWh)
400.000
300.000
200.000
100.000
0
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
Godina

Slika84:Proizvodnjatoplotneenergije(2014.2042.)
BOSNAS/ENOVA 170
Potronjauglja
Potronja uglja u 2014. godini iznosi 158.221 tona pri instaliranoj snazi od 120 MW, dok u 2029.
godini,kadapostrojenjebuderadiloupunojsnazi,potronjaugljabitrebalaiznositi233.109tona.
250.000
200.000
Potronja uglja (Tone)
150.000
100.000
50.000
0
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
Godina

Slika85:Potronjauglja(2014.2042.)
Jedininitroakproizvodnje
Shodno podacima o specifinoj potronji uglja dostavljenoj obraivau, te izraunatih trokova

eksploatacije dobivena je izraunata cijena toplotne energije koja iznosi 11,93 /MWh (23,33
KM/MWh). Za svaku godinu u proraunu cijena je korigovana uzimajui u obzir pretpostavljene
vremenskefluktuacijecijenaproizvodnjeieksploatacije.
6.2 METODOLOGIJA
Kakobiseocijenilaisplativostprojektaobraenasuprethodnonavedenatrimodela.Usvrhuanalize
napravljen je integrisani finansijski model koji u sebi posjeduje potrebne tehnike i ekonomske
parametre. Svi potrebni parametri su smjeteni u takozvanu tabelu parametara, odakle su
formulama povezani sa ostatkom modela. Model se sastoji od ukupno 12 tabela, koje su date u
tabeli 73. Finansijski model je razvijen pomou programa MS Excel i koristei funkcije MSExcela
sprovedenajeanalizaidobivenisurezultati.
Tabela73:Tabelefinansijskeanalize
Tabela1 Tabelaparametara
Tabela2 Stopeinflacijeikursnerazlike
Tabela3 Investicionitrokovi
Tabela4 Proizvodnja,prodajaiobrtnikapital
Tabela5 Jedininitroakproizvodnje
Tabela6 Kredit
Tabela7 Amortizacija
BOSNAS/ENOVA 171
Tabela8 Bilansuspjeha
Tabela9 NominalnicashflowUkupnainvesticija
Tabela10 RealnicashflowUkupnainvesticije
Tabela11 NominalnicashflowVlasnikinvesticije
Tabela12 RealnicashflowVlasnikinvesticije
Finansijski model je prikazan na slici 86. Iz finansijskog modela su dobiveni kljuni parametri za
ocjenuisplativostiinvesticije,atosu:
Neto sadanja vrijednost (NPV): vrijednost neto tokova novca nakon to su diskontirani u
odreenivremenskiperiodsaodgovarajuomdiskontnomstopom.
Internastopapovrata(IRR):internastopapovratajepovratzaraennadatomprojektu.To
jediskontnastopaprikojojjenetosadanjavrijednostnovanihtokovajednaknuli.
Takoer iz ovog finansijskog modela izraunati su omjeri koji pokazuju kapacitet projekta da
otplaujesvojekredite,atiomjerisu:
Omjer pokrivenosti godinjeg duga: prikazuje mogunost projekta da otplati svoja kreditna
zaduenjaizcashflowa.Raunaseputemsljedeeformule:
Godinji neto cashflow Realni

Omjer pokrivenosti godinjeg duga
Godinja otplata kredita Realna

Omjerkapacitetaservisiranjaduga:prikazujemogunostdodatnogzaduenjeusluajudaje
potrebnootplatitikredite.Raunaseputemslijedeeformule:
PV36 neto cashflow Realni

Omjer kapaciteta servisiranja duga
PV otplata kredita Realna
Nakondobivanjagorenavedenihpokazateljasprovedenajeanalizaosjetljivosti(SensitivityAnalysis).
Parametri (NPV, stopa povrata, omjer pokrivenosti godinjeg duga i omjer kapaciteta servisiranja
duga) su testirani da bi se vidjela njihova osjetljivost na promjene pojedinih parametara projekta,
odnosnonjihovakorelacija.

36
PVsadanjavrijednostnetocashflowa
BOSNAS/ENOVA 172

Slika86:Finansijskimodel
BOSNAS/ENOVA 173

6.3 PREGLEDREALNIHTOKOVANOVCA(CASHFLOW)SASPEKTAVLASNIKA

Utabelama74,75i76datisupregledirealnihtokovinovca(cashflow)saaspektavlasnikazaModel
1,Model2iModel3.
Tabela74:RealnicashflowsaspektavlasnikainvesticijeModel1
Godina 2012 2013 2014 2041 2042
PRIHODI
Prodaja toplotne energije 0,00 0,00 9.935,81 18.413,99 18.598,13
Promjene u potraivanjima 0,00 0,00 -993,58 -53,98 -54,52
Kredit 28.003,39 23.188,90
Preostala vrijednost
Graevinski objekti 9.195,49
Oprema 672,54
UKUPNI PRIHODI (+) 28.003,39 23.188,90 8.942,23 18.360,01 28.411,64
RASHODI
Investicioni trokovi
Vrelovod
Cijevi 15.218,94 15.218,94
Gradjevinski radovi 4.415,15 4.415,15
Mainski radovi 6.655,20 6.655,20
ica za signalizaciju 0,00 264,00
Eksproprijacija 2.147,56 0,00
Pumpe 0,00 225,00
Izmjenivai 0,00 2.000,00
Ekspanzioni sistem 0,00 192,51
Armature 0,00 721,20
Elektro energetska oprema 0,00 1.425,00
Sistem nadzora i upravljanja 0,00 2.010,00
Investiciona ulaganja u opremu na turbinama 0,00 0,00
Turbina 110 MW blok 5 2.034,00 0,00
Turbina 110 MW blok 6 2.034,00 0,00
Turbina 230 MW blok 7 7.500,00 0,00
Trokovi sirovine
Troak uglja 0,00 0,00 5.437,61 10.480,45 10.585,25
Opertivni trokovi
Uposlenici 0,00 0,00 57,63 75,39 76,15
Troak eksploatacije 0,00 0,00 513,93 672,33 679,06
Otplata kredita 0,00 0,00 8.440,53 0,00 0,00
Promjene u obavezama 0,00 0,00 -1.087,52 -61,45 -62,06
Promjene u saldu 0,00 0,00 496,79 26,99 27,26
UKUPNI RASHODI (-) 40.004,84 33.127,00 13.858,98 11.193,72 11.305,66
NETO CASH-FLOW PRIJE OPOREZIVANJA -12.001,45 -9.938,10 -4.916,75 7.166,29 17.105,99
Porez 0,00 0,00 0,00 598,40 717,96
NETO CASH-FLOW POSLIJE OPOREZIVANJA -12.001,45 -9.938,10 -4.916,75 6.567,90 16.388,02
NPV 8% -7.085,17
IRR 6,56%
BOSNAS/ENOVA 174


Godina 2012 2013 2014 2041 2042
PRIHODI
Promjene u potraivanjima 0,00 0,00 -1.079,98 -58,67 -59,26
Kredit 28.003,39 23.188,90
Oprema 672,54
UKUPNI PRIHODI (+) 28.003,39 23.188,90 9.719,81 19.956,54 30.024,13
RASHODI
Vrelovod
Cijevi 15.218,94 15.218,94
Pumpe 0,00 225,00
Turbina 110 MW blok 5 2.034,00 0,00
Turbina 110 MW blok 6 2.034,00 0,00
Turbina 230 MW blok 7 7.500,00 0,00
Trokovi sirovine
Troak uglja 0,00 0,00 5.437,61 10.480,45 10.585,25
Opertivni trokovi
Uposlenici 0,00 0,00 57,63 75,39 76,15
Otplata kredita 0,00 0,00 5.958,02 0,00 0,00
Promjene u saldu 0,00 0,00 539,99 29,34 29,63
UKUPNI RASHODI (-) 40.004,84 33.127,00 11.419,66 11.196,07 11.308,03
Porez 0,00 0,00 0,00 758,52 879,69
NPV 8% 7.646,25
IRR 9,87%
BOSNAS/ENOVA 175


Godina 2012 2013 2014 2041 2042
PRIHODI
Promjene u potraivanjima 0,00 0,00 -1.079,98 -58,67 -59,26
Kredit 28.003,39 23.188,90
Oprema 672,54
UKUPNI PRIHODI (+) 28.003,39 23.188,90 9.719,81 19.956,54 30.024,13
RASHODI
Vrelovod
Cijevi 15.218,94 15.218,94
Pumpe 0,00 225,00
Turbina 110 MW blok 5 2.034,00 0,00
Turbina 110 MW blok 6 2.034,00 0,00
Turbina 230 MW blok 7 7.500,00 0,00
Trokovi sirovine
Troak uglja 0,00 0,00 5.437,61 10.480,45 10.585,25
Opertivni trokovi
Uposlenici 0,00 0,00 57,63 75,39 76,15
Otplata kredita 0,00 0,00 6.785,53 0,00 0,00
Promjene u saldu 0,00 0,00 539,99 29,34 29,63
UKUPNI RASHODI (-) 40.004,84 33.127,00 12.247,17 11.196,07 11.308,03
Porez 0,00 0,00 0,00 758,52 879,69
NPV 8% 6.196,02
IRR 9,39%
BOSNAS/ENOVA 176

6.4 REZULTATIANALIZE
U ovom poglavlju dati su rezultati sprovedenih analiza za sva tri modela koja su uraena da bi se
ocijenilaisplativostprojekta.
6.4.1 Model1(cijenatoplotneenergije18,40/MWh,rokotplatekredita10godina)
Kao to je ve navedeno u poglavlju 7.1, za potrebe finansijske analize projekta predvieno je

kreditno zaduivanje u iznosu od 51,66 miliona eura, po kamatnoj stopi od 7%, na period od 10
godina,sagraceperiodomod2godine.Utabeli77prikazanisutrokovifinansiranjaiotplatniplan
kreditazaprvimodelprojekta.
Tabela77:Trokovifinansiranjaiotplatniplankredita(milioni)(Model1)

2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2023
Isplata
28,00 23,65
kredita
Dugna
poetku 28,00 51,65 51,66 46,49 41,32 36,16 30,99 25,83 20,66 15,50 10,33 5,17
perioda
Otplata
0,00 0,00 3,62 3,25 2,89 2,53 2,17 1,81 1,45 1,08 0,72 0,36
kamate
Otplata
0,00 0,00 5,17 5,17 5,17 5,17 5,17 5,17 5,17 5,17 5,17 5,17
glavnice
Ukupna
otplata 0 0 8,78 8,42 8,06 7,70 7,34 6,97 6,61 6,25 5,89 5,53
kredita
Dugovanje
nakraju 28,00 51,66 46,49 41,32 36,16 30,99 25,83 20,66 15,50 10,33 5,17 0,00
godine
Sa aspekta ukupne investicije, iz realnog cashflowa proraunati su omjeri pokrivenosti duga i

kapacitetaservisiranjadugaidobivenisusljedeirezultati:
Tabela78:Omjerpokrivenostiduga(Model1)
Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023
Omjerpokrivenosti
duga 0,41 0,53 0,62 0,69 0,77 0,85 0,92 1,01 1,11 1,22
Omjerkapaciteta
0,72 0,78 0,84 0,89 0,94 0,99 1,05 1,10 1,16 1,22
servisiranjaduga
Prema dobivenim rezultatima moe se zakljuiti da bi projekt mogao imati potekoa sa

otplaivanjemkredita,jeromjeripokrivenostisumanjiod1zagodineod2014.do2020.Projekattek
bi mogao pokrivati svojetrokove kredita u 2021. godini gdje je omjer pokrivenosti duga 1,01, to
znaidaprojektgenerieprihodekojisuveiodgodinjeratekredita.
Analizirajuiomjerkapacitetaservisiranjaduga,takoersemoezakljuitidaseprojektnebimogao
zaduitikoddrugihkreditnihinstitucijadapokrijepostojeikreditizrazlogatosuomjerikapaciteta
servisiranjaduganiiod1.Omjerkapacitetaservisiranjadugaveijeod1ugodinama2020do2023.
Najboljerjeenjebibilodavlasnikinvesticijeugovorikreditepopovoljnijimuslovimailidaprodui
rokotplatesaanaliziranih10godinanaperiodeod15godinaili20godina.
BOSNAS/ENOVA 177
Neto sadanja vrijednost projekta (NPV) izraunata je iz realnog cashflowa sa stava gledita
vlasnika investicija i ona iznosi 7.085.170,00 sa diskontnom stopom od 8% i stopom povrata
6,56%. Prema standardnim kriterijima za ocjenjivanje ovaj projekat nije isplativ, te isti ne treba
poduzimati.
Analizom osjetljivosti utvren je pozitivan trend u sluaju rasta cijene toplotne energije. Za ovaj
scenarij, ustanovljeno je da ekonomska prodajna cijena toplotne energije pri spomenutim
parametrima iznosi 19,40 /MWh (NPV = 0,00). Svaki dodatni rast cijene toplotne energije
uzrokovaobirastomNPV.
100.000
80.000
60.000
NPV (Euro 000's)
40.000
20.000
0
0 5 10 15 20 25 30 35
-20.000
-40.000
Cijena toplotne energije (Euro/MWh)

Slika87:TrendkretanjaNPVzbogpromjenaucijenitoplotneenergije(Model1)
Analizirajuipromjeneucijeniuglja,kojikaoglavnienergentiniglavnitroakucijelomprojektu,u
sluajudadoedopadaucijeniugljaza3,69/toniNPVprojektabiobipozitivan.
Tabela79:PromjeneuNPVicijeniuglja(Model1)
Cijenauglja
NPV IRR
(/toni)
20,00 22.285,65 12,33%
25,00 11.614,90 10,29%
30,00 884,72 8,18%
33,69 7.085,17 6,56%
35,00 9.918,93 5,98%
40,00 20.817,36 3,63%
PromjeneNPVainivoaulaganjazamodel1prikazanesudonjojslici.
BOSNAS/ENOVA 178
Promjena nivoa ukupnih ulaganja
10.000,00
5.000,00
0,00
-20% -15% -10% -5% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%
-5.000,00
NPV
-10.000,00
-15.000,00
-20.000,00
-25.000,00
-30.000,00
% Promjene nivoa ulaganja

Slika88:NPVvs.Nivoulaganja(Model1)
Iz dobivenih rezultata moe se zakljuiti da bi smanjenjem trokova ovaj model projekta imao
pozitivanNPVtobiznailodaistivrijedipoduzeti.Smanjenjemtrokovaveihod10%NPVprojekta
bibioiznad0,00Eura.
U tabeli 80 prikazani su trokovi finansiranja i otplatni plan kredita prema Modelu 2. Kao to je
vidljivoiztabele,trokovifinansiranjaiotplatakreditaserazlikujeodModela1.UModelu2uzetoje
uobzirdaerokotplatekreditabiti20godina,doksukamatnastopaiiznoskreditaostaliisti.
BOSNAS/ENOVA 179
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2023
2024
2025
2026
2027
2028
2029
2030
2031
2032
2033
Isplata
28,00 23,65
kredita
Dugna
poetku 28,00 51,66 51,66 49,07 46,49 43,91 41,32 38,74 36,16 33,58 30,99 28,41 25,83 23,25 20,66 18,08 15,50 12,91 10,33 7,75 5,17 2,58
perioda
Otplata
0 0 3,62 3,44 3,25 3,07 2,89 2,71 2,53 2,35 2,17 1,99 1,81 1,63 1,45 1,27 1,08 0,90 0,72 0,54 0,36 0,18
kamate
Otplata
0 0 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58 2,58
glavnice
Ukupna
otplata 0 0 6,20 6,02 5,84 5,66 5,48 5,29 5,11 4,93 4,75 4,57 4,39 4,21 4,03 3,85 3,67 3,49 3,31 3,13 2,94 2,76
kredita
Dugovanje
nakraju 28,00 51,66 49,07 46,49 43,91 41,32 38,74 36,16 33,58 30,99 28,41 25,83 23,25 20,66 18,08 15,50 12,91 10,33 7,75 5,17 2,58 0,00
godine
Tabela80:Trokovifinansiranjaiotplatniplankredita(milioni)(Model2)
BOSNAS/ENOVA 180
Zaovajmodelomjeripokrivenostidobiveniizrealnogcashflowasaaspektaukupneinvesticijesu:
Tabela81:Omjerpokrivenostiduga(Model2)
Omjerpokrivenosti Omjerkapaciteta
Godina
duga servisiranjaduga
2014 0,70 1,49
2015 0,91 1,61
2016 1,04 1,71
2017 1,14 1,81
2018 1,25 1,91
2019 1,36 2,02
2020 1,46 2,13
2021 1,57 2,24
2022 1,70 2,36
2023 1,83 2,48
2024 1,97 2,60
2025 2,11 2,73
2026 2,26 2,87
2027 2,43 3,02
2028 2,64 3,17
2029 2,87 3,33
2030 3,11 3,50
2031 3,38 3,67
2032 3,68 5,58
2033 4,04 4,04
Prema dobivenim rezultatima projekt bi mogao imati potekoa sa otplaivanjem kredita u prve
dvijegodine(2014.2015.),dokveu2016.godiniprojektbitrebaodageneriedovoljnosredstava
kakobipokriodugovanja,obziromdajeomjerpokrivenostiveiod1.Premaovomscenarijuprojekt
bi bez veih potekoa trebao da otplati svoj kredit. U prve dvije godine otplata kredita moe se
pokritiidodatnimkratkoronimkreditima,jeromjerikapacitetaservisiranjadugazaovedvijegodine
suiznad1,toznaidaeprojektizsvojihbuduih tokovanovcagenerisatidovoljnosredstavada
moeotplatitidodatnozaduenje.
Kao to je ve navedeno u prijanjem poglavlju produavanjem roka otplate kredita znatno su se

poboljaliomjeripokrivenostidugovaikapacitetaservisiranjaduga.
Netosadanjavrijednostprojekta(NPV)izraunataizrealnogcashflowasastavagleditavlasnika
investicija iznosi 7.646.250,00 sa diskontnom stopom od 8% i stopom povrata 9,87% pri cijeni
toplotne energije od 20 /MWh. Prema standardnim kriterijima za ocjenjivanje ovaj projekat je
isplativ,teistitrebapoduzimati.
Izvrenom analizom osjetljivosti za ovaj scenarij ustanovljeno je da ekonomska prodajna cijena

toplotneenergijeprispomenutimparametrimaiznosi18.92/MWh(NPV=0,00),tobiznailo
dabiinvestitorpriovojcijeniuspiodapokrijesvojetrokove,alinebiimaozaraduodprojekta.Svaki
rastcijenetoplotneenergijeuzrokovaobirastomNPV.
BOSNAS/ENOVA 181
105.000
100.000
95.000
90.000
85.000
80.000
75.000
70.000
65.000
60.000
55.000
NPV (Eura 000's)
50.000
45.000
40.000
35.000
30.000
25.000
20.000
15.000
10.000
5.000
0
-5.000 0 5 10 15 20 25 30 35
-10.000
-15.000
-20.000
Cijena toplotne energije (Euro/MWh)

Analizom osjetljivosti NPVa na kretanja u cijeni uglja, koji se koristi kao glavni energent da bi se
proizvelatoplotnaenergije,utvrenojedaprilikomrastacijeneugljadolazidopadauNPVu,zbog
rasta trokova proizvodnje. Cijena uglja koritena u svrhu analize projekta iznosila je 33,69 /toni.
Premadobivenimrezultatimaanalizeosjetljivostikadabicijena ugljaporaslana37,23/toni,NPV
projektabibio0,00,asvakododatnoposkupljenjeugljabiznailopadNPVa.
60.000,00
40.000,00
20.000,00
0,00
0,00 10,00 20,00 30,00 40,00 50,00 60,00 70,00 80,00
NPV (Euro 000's)
-20.000,00
-40.000,00
-60.000,00
-80.000,00
-100.000,00
Cijena uglja (Euro/toni)

Slika90:TrendkretanjaNPVzbogpromjenaucijeniuglja(Model2)
Jo jedan analizirani parametar je postotak zaduenja. Obzirom da je NPV projekta izraunat iz

realnogcashflowasaaspektavlasnikainvesticije,kojipremabaznomscenarijutrebadauloi30%
vlastitihsredstavauprojektdokostalih70%bitiefinansiranokrozkreditniaranman,dobivenisu
slijedeirezultatiizanalizeosjetljivosti:
BOSNAS/ENOVA 182
Tabela82:OdnospostotkazaduenjaiNPVa(Model2)
%Zaduenja NPV
0% 5.193,35
10% 3.351,00
20% 1.508,64
25% 587,46
30% 333,71
35% 1.254,89
40% 2.176,07
45% 3.097,25
50% 4.018,42
55% 4.939,60
60% 5.846,46
65% 6.746,35
70% 7.646,25
75% 8.536,62
80% 9.418,16
IzdobivenihrezultatavidljivojedaNPVrastesarastomzaduenja,tojeujednurukuinormalnojer
sa take gledita vlasnika investicije vei je priliv novca iz kreditnih zaduenja. Meutim, bitno je
imatiuvidudalijemoguedasekreditnasredstvaotplate.
U tabelama 83 i 84 prikazani su rezultati analize osjetljivosti omjera pokrivenosi duga i kapaciteta

servisiranjaduga.
BOSNAS/ENOVA 183
Tabela83:Odnospostotkazaduenjaiomjerapokrivenostiduga(Model2)
%
Zadu Omjerpokrivenostiduga
enja
2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033
10% 4,66 6,03 6,92 7,65 8,43 9,20 9,92 10,71 11,59 12,55 13,52 14,52 15,58 16,82 18,27 19,90 21,62 23,54 25,72 28,21
20% 2,36 3,04 3,49 3,85 4,24 4,62 4,98 5,38 5,82 6,30 6,78 7,28 7,81 8,43 9,15 9,96 10,82 11,78 12,87 14,11
25% 1,90 2,44 2,80 3,09 3,41 3,71 4,00 4,31 4,66 5,05 5,43 5,83 6,25 6,75 7,33 7,98 8,66 9,43 10,30 11,29
30% 1,59 2,05 2,34 2,59 2,85 3,10 3,34 3,60 3,89 4,21 4,53 4,87 5,22 5,63 6,11 6,65 7,22 7,86 8,58 9,41
35% 1,37 1,76 2,02 2,23 2,45 2,66 2,87 3,09 3,34 3,62 3,89 4,18 4,48 4,83 5,24 5,71 6,19 6,74 7,36 8,06
40% 1,21 1,55 1,77 1,95 2,15 2,34 2,52 2,71 2,93 3,17 3,41 3,66 3,92 4,23 4,59 5,00 5,42 5,90 6,44 7,06
45% 1,08 1,38 1,58 1,74 1,92 2,08 2,24 2,42 2,61 2,82 3,04 3,26 3,49 3,76 4,08 4,44 4,82 5,25 5,73 6,27
50% 0,98 1,25 1,43 1,57 1,73 1,88 2,02 2,18 2,36 2,54 2,74 2,93 3,14 3,39 3,68 4,00 4,34 4,72 5,15 5,65
55% 0,90 1,14 1,30 1,44 1,58 1,71 1,84 1,99 2,15 2,32 2,49 2,67 2,86 3,09 3,35 3,64 3,95 4,29 4,69 5,13
60% 0,82 1,05 1,20 1,32 1,45 1,58 1,69 1,82 1,97 2,13 2,29 2,45 2,63 2,83 3,07 3,34 3,62 3,94 4,30 4,71
65% 0,76 0,98 1,11 1,22 1,34 1,46 1,57 1,69 1,82 1,97 2,11 2,27 2,43 2,62 2,84 3,08 3,34 3,64 3,97 4,35
70% 0,70 0,91 1,04 1,14 1,25 1,36 1,46 1,57 1,70 1,83 1,97 2,11 2,26 2,43 2,64 2,87 3,11 3,38 3,68 4,04
75% 0,66 0,85 0,97 1,07 1,17 1,27 1,37 1,47 1,59 1,71 1,84 1,97 2,11 2,27 2,46 2,68 2,90 3,15 3,44 3,77
80% 0,62 0,80 0,91 1,00 1,10 1,19 1,28 1,38 1,49 1,61 1,73 1,85 1,98 2,13 2,31 2,51 2,72 2,96 3,23 3,53
BOSNAS/ENOVA 184

Tabela84:Odnospostotkazaduenjaiomjerakapacitetaservisiranjaduga(Model2)
%
Zadu Omjerkapacitetaservisiranjaduga
enja
2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030 2031 2032 2033
10% 10,16 10,96 11,68 12,40 13,13 13,88 14,65 15,45 16,28 17,14 18,03 18,96 19,93 20,97 22,07 23,21 24,37 25,59 38,94 28,21
20% 5,11 5,50 5,86 6,22 6,59 6,96 7,34 7,74 8,16 8,59 9,03 9,49 9,98 10,50 11,04 11,61 12,19 12,80 19,48 14,11
25% 4,09 4,41 4,70 4,99 5,28 5,58 5,88 6,20 6,53 6,88 7,23 7,60 7,99 8,40 8,84 9,29 9,76 10,25 15,59 11,29
30% 3,42 3,68 3,92 4,16 4,41 4,65 4,91 5,17 5,45 5,74 6,03 6,34 6,66 7,01 7,37 7,75 8,13 8,54 12,99 9,41
35% 2,94 3,16 3,37 3,57 3,78 3,99 4,21 4,44 4,68 4,92 5,17 5,44 5,71 6,01 6,32 6,64 6,97 7,32 11,14 8,06
40% 2,58 2,77 2,95 3,13 3,32 3,50 3,69 3,89 4,10 4,31 4,53 4,76 5,00 5,26 5,53 5,82 6,11 6,41 9,75 7,06
45% 2,30 2,47 2,63 2,79 2,95 3,12 3,28 3,46 3,64 3,83 4,03 4,23 4,45 4,68 4,92 5,17 5,43 5,70 8,67 6,27
50% 2,07 2,23 2,37 2,52 2,66 2,81 2,96 3,12 3,28 3,45 3,63 3,81 4,01 4,21 4,43 4,66 4,89 5,13 7,80 5,65
55% 1,89 2,03 2,16 2,29 2,42 2,56 2,69 2,84 2,99 3,14 3,30 3,47 3,64 3,83 4,03 4,23 4,44 4,66 7,09 5,13
60% 1,73 1,87 1,98 2,10 2,22 2,35 2,47 2,60 2,74 2,88 3,03 3,18 3,34 3,51 3,70 3,88 4,08 4,28 6,50 4,71
65% 1,60 1,73 1,84 1,94 2,06 2,17 2,29 2,41 2,53 2,66 2,80 2,94 3,09 3,25 3,41 3,59 3,76 3,95 6,00 4,35
70% 1,49 1,61 1,71 1,81 1,91 2,02 2,13 2,24 2,36 2,48 2,60 2,73 2,87 3,02 3,17 3,33 3,50 3,67 5,58 4,04
75% 1,39 1,50 1,60 1,69 1,79 1,89 1,99 2,09 2,20 2,31 2,43 2,55 2,68 2,82 2,96 3,11 3,26 3,42 5,21 3,77
80% 1,31 1,41 1,50 1,59 1,68 1,77 1,86 1,96 2,07 2,17 2,28 2,39 2,51 2,64 2,78 2,92 3,06 3,21 4,88 3,53

BOSNAS/ENOVA 185

Iz prikazanih rezultata u tabelama 83 i 84 moe se zakljuiti da zaduenje projekta preko 70%

smanjuje mogunost projekta da otplati kredit iz vlastitih sredstava, dok smanjenjem postotka
zaduenjaprojektmoepokritiotplatukreditaizvlastitihsredstava.Usluajudasevlasniciprojekta
opredijele za opciju da finansiraju projekt putem kredit koji e pokriti svega 45% investicionog
troka, u tom sluaju projekt bi trebao bez veih potekoa da otplati kredit, ali bi NPV iznosio
3.097.250,00.
AnalizomosjetljivostiNPVnapromjeneunivouulaganjazamodel2prikazanesunaslici.
Promjena nivoa ukupnih ulaganja
25.000
20.000
15.000
10.000
NPV
5.000
0
-20% -15% -10% -5% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%
-5.000
-10.000
-15.000
% Promjene nivoa ulagnja

Slika91:NPVvs.Nivopromjeneulaganja(Model2)
EvidentnojedaesvakosmanjenjeinvesticionihtrokovadovestidopoveanjaNPVa,apoveanje
investicionih trokova bi prouzrokovalo smanjenje NPVa. U sluaju da se investicioni trokovi
poveajuza13,2%NPVprojektabiiznosio0,00Eura.
U tabeli 85 prikazani su trokovi finansiranja i otplatni plan kredita prema Modelu 3. Kao to je
vidljivo iz tabele prikazane ispod, trokovi finansiranja i otplata kredita se razlikuju od Modela 1 i
Modela2.UModelu3uzetojeuobzirdaerokotplatekreditabiti15godina,dokjekamatnastopa
istakaouprethodnadvamodela.
BOSNAS/ENOVA 186
Tabela85:Trokovifinansiranjaiplanotplatekredita(Model3)
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2023
2024
2025
2026
2027
2028

Isplata
28,00 23,65
kredita
Dugna
poetku 28,00 51,66 51,66 48,21 44,77 41,32 37,88 34,44 30,99 27,55 24,11 20,66 17,22 13,77 10,33 6,89 3,44
perioda
Otplata
0 0 3,62 3,37 3,13 2,89 2,65 2,41 2,17 1,93 1,69 1,45 1,21 0,96 0,72 0,48 0,24
kamate
Otplata
0 0 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44 3,44
glavnice
Ukupna
otplata 0 0 7,06 6,82 6,58 6,34 6,10 5,85 5,61 5,37 5,13 4,89 4,65 4,41 4,17 3,93 3,68
kredita
Dugovanje
nakraju 28,00 51,66 48,21 44,77 41,32 37,88 34,44 30,99 27,55 24,11 20,66 17,22 13,77 10,33 6,89 3,44 0,00
godine
BOSNAS/ENOVA 187
Zaovajmodel,omjeripokrivenostidobiveniizrealnogcashflowasaspektaukupneinvesticijesu:
Tabela86:Omjeripokrivenostiduga(Model3)
Omjerpokrivenosti Omjerkapaciteta
Godina
duga servisiranjaduga
2014 0,62 1,22
2015 0,80 1,31
2016 0,92 1,40
2017 1,01 1,48
2018 1,12 1,57
2019 1,22 1,66
2020 1,32 1,75
2021 1,43 1,84
2022 1,56 1,94
2023 1,70 2,04
2024 1,84 2,14
2025 2,00 2,24
2026 2,16 2,35
2027 2,36 2,47
2028 2,60 2,60
Izdobivenihrezultata,projektbimogaoimatipotekoasaotplaivanjemkreditauprvetrigodine
(2014.2016.),dokveu2017.godiniprojektbitrebaodageneriedovoljnosredstavakakobipokrio
dugovanja,obziromdajeomjerpokrivenostiveiod1.Premaovomscenariju,projektbibezveih
potekoa trebao da otplati svoj kredit. U prve dvije godine, otplata kredita moe se pokriti i
dodatnim kratkoronim kreditima, jer omjeri kapaciteta servisiranja duga za ove dvije godine su
iznad1,toznaidaeprojektizsvojihbuduihtokovanovcagenerisatidovoljnosredstavadamoe
otplatitidodatnozaduenje.
UsporedbomomjerapokrivenostiikapacitetaservisiranjadugaModela3iModela2,vidljivojedaje
dolodoblagogpadauomjerimaobziromdajerokotplatesmanjensa20godinana15godina.
Netosadanjavrijednostprojekta(NPV)izraunataizrealnogcashflowasastavagleditavlasnika
investicijaiznosi6.196.020,00sa diskontnomstopomod8%istopom povrata9,39%, pricijeni
toplotneenergijeod20,00/MWh.Premastandardnimkriterijimazaocjenjivanjeovajprojekatje
isplativ,teistitrebapoduzimati.
Izvrenom analizom osjetljivosti za ovaj scenarij ustanovljeno je da ekonomska prodajna cijena

toplotneenergijeprispomenutimparametrimaiznosi19,13/MWh(NPV=0,00),tobiznailo
dabiinvestitorpriovojcijeniuspiodapokrijesvojetrokove,alinebiimaozaraduodprojekta.Svaki
rastcijenetoplotneenergijeuzrokovaobirastomNPV.
BOSNAS/ENOVA 188
120.000
100.000
80.000
60.000
NPV (Euro 000's)
40.000
20.000
0
0 5 10 15 20 25 30 35
-20.000
-40.000
Cijene toplotne energije (Euro/MWh)

Analizom osjetljivosti NPV na kretanja u cijeni uglja koji se koristi kao glavni energent da bi se
proizvelatoplotnaenergijeutvrenojedaprilikomrastacijeneugljadolazidopadauNPVu,zbog
rast trokova proizvodnje. Cijena uglja koritena u svrhu analize projekta iznosila je 33,69 /toni,
premadobivenimrezultatimaanalizeosjetljivostikadabicijena ugljaporaslana37,23/toni,NPV
projektabibio0,00asvakododatnoposkupljenjeugljabiznailopadNPVa.
60.000,00
40.000,00
20.000,00
0,00
0,00 10,00 20,00 30,00 40,00 50,00 60,00 70,00 80,00
NPV (Euro 000's)
-20.000,00
-40.000,00
-60.000,00
-80.000,00
-100.000,00
Cijena uglja (Euro/toni)

Slika93:TrendkretanjaNPVzbogpromjenaucijeniuglja(Model3)
Parameterkojijetakoeranaliziranjepostotakzaduenja.Rezultatianalizedatisudonjojtabeli:

BOSNAS/ENOVA 189
Tabela87:OdnospostotkazaduenjaiNPVa(Model3)
%Zaduenja NPV
0% 5.193,35
10% 3.558,17
20% 1.922,99
25% 1.105,40
30% 287,81
35% 529,78
40% 1.347,37
45% 2.164,96
50% 2.982,55
55% 3.800,14
60% 4.603,41
65% 5.399,72
70% 6.196,02
75% 6.987,64
80% 7.765,91
DobivenirezultatisuslinikaozaModel2.Razlikajedasedonjiprag%zaduenjapomjeriona35%,
toznaidaseinvesticijanebiisplatilaakobiseinvestitoruestvovaosa70%vlastitihsredstava.
Utabelama88i89prikazanisurezultatianalizeosjetljivostiomjerapokrivenostidugaikapaciteta
servisiranjaduga.
BOSNAS/ENOVA 190
Tabela88:Odnospostotkazaduenjaiomjerapokrivenostiduga(Model3)
%
Zadu Omjerpokrivenostiduga
enja
2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028
10% 4,09 5,32 6,14 6,83 7,57 8,31 9,03 9,83 10,73 11,72 12,75 13,85 15,05 16,47 18,16
20% 2,07 2,68 3,09 3,44 3,81 4,18 4,53 4,93 5,38 5,88 6,39 6,94 7,53 8,24 9,08
25% 1,67 2,16 2,48 2,76 3,06 3,35 3,64 3,95 4,31 4,71 5,12 5,55 6,03 6,59 7,27
30% 1,40 1,81 2,08 2,31 2,55 2,80 3,04 3,30 3,60 3,93 4,27 4,63 5,03 5,50 6,06
35% 1,21 1,55 1,79 1,98 2,19 2,40 2,61 2,83 3,09 3,37 3,66 3,97 4,31 4,71 5,19
40% 1,06 1,37 1,57 1,74 1,93 2,11 2,29 2,48 2,71 2,95 3,21 3,48 3,77 4,13 4,54
45% 0,95 1,22 1,40 1,55 1,72 1,88 2,04 2,21 2,41 2,63 2,85 3,10 3,36 3,67 4,04
50% 0,86 1,10 1,27 1,40 1,55 1,70 1,84 1,99 2,17 2,37 2,57 2,79 3,02 3,30 3,64
55% 0,79 1,01 1,15 1,28 1,41 1,54 1,67 1,82 1,98 2,16 2,34 2,54 2,75 3,00 3,31
60% 0,72 0,93 1,06 1,18 1,30 1,42 1,54 1,67 1,82 1,98 2,15 2,33 2,52 2,75 3,03
65% 0,67 0,86 0,98 1,09 1,20 1,31 1,42 1,54 1,68 1,83 1,98 2,15 2,33 2,54 2,80
70% 0,62 0,80 0,92 1,01 1,12 1,22 1,32 1,43 1,56 1,70 1,84 2,00 2,16 2,36 2,60
75% 0,58 0,75 0,86 0,95 1,05 1,14 1,24 1,34 1,46 1,59 1,72 1,87 2,02 2,21 2,43
80% 0,54 0,70 0,81 0,89 0,98 1,07 1,16 1,26 1,37 1,49 1,62 1,75 1,90 2,07 2,28

BOSNAS/ENOVA 191
Tabela89:Odnospostotkazaduenjaiomjerakapacitetaservisiranjaduga(Model3)
%
Zadu Omjerkapacitetaservisiranjaduga
enja
2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028
10% 8,28 8,96 9,58 10,19 10,80 11,43 12,07 12,74 13,43 14,15 14,87 15,62 16,40 17,25 18,16
20% 4,16 4,50 4,81 5,11 5,42 5,73 6,05 6,38 6,73 7,08 7,44 7,82 8,21 8,63 9,08
25% 3,34 3,61 3,85 4,10 4,34 4,59 4,84 5,11 5,39 5,67 5,96 6,26 6,57 6,91 7,27
30% 2,79 3,01 3,22 3,42 3,62 3,83 4,04 4,26 4,49 4,73 4,97 5,22 5,48 5,76 6,06
35% 2,39 2,59 2,76 2,94 3,11 3,29 3,47 3,66 3,85 4,06 4,26 4,47 4,70 4,94 5,19
40% 2,10 2,27 2,42 2,57 2,73 2,88 3,04 3,20 3,38 3,55 3,73 3,92 4,11 4,32 4,54
45% 1,87 2,02 2,16 2,29 2,43 2,56 2,70 2,85 3,00 3,16 3,32 3,48 3,66 3,84 4,04
50% 1,69 1,82 1,95 2,07 2,19 2,31 2,44 2,57 2,70 2,85 2,99 3,14 3,29 3,46 3,64
55% 1,54 1,66 1,77 1,88 1,99 2,10 2,22 2,34 2,46 2,59 2,72 2,85 2,99 3,14 3,31
60% 1,41 1,53 1,63 1,73 1,83 1,93 2,03 2,14 2,26 2,37 2,49 2,62 2,74 2,88 3,03
65% 1,31 1,41 1,50 1,60 1,69 1,78 1,88 1,98 2,09 2,19 2,30 2,42 2,53 2,66 2,80
70% 1,22 1,31 1,40 1,48 1,57 1,66 1,75 1,84 1,94 2,04 2,14 2,24 2,35 2,47 2,60
75% 1,14 1,23 1,31 1,39 1,47 1,55 1,63 1,72 1,81 1,90 2,00 2,10 2,20 2,31 2,43
80% 1,07 1,15 1,23 1,30 1,38 1,46 1,53 1,61 1,70 1,79 1,87 1,97 2,06 2,16 2,28
BOSNAS/ENOVA 192
Iz prikazanih rezultata u tabelama 88 i 89 moe se zakljuiti da zaduenje projekta preko 60%

smanjuje mogunost projekta da otplati kredit iz vlastitih sredstava, dok smanjenjem postotka
zaduenjaprojektmoepokritiotplatukreditaizvlastitihsredstava.
Naslici98prikazanisurezultatipromjeneNPVaradipromjeneinvesticionihulaganja.
Promjena nivoa ulaganja
20.000
15.000
10.000
5.000
NPV
0
-20% -15% -10% -5% 0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%
-5.000
-10.000
-15.000
% Promjene ulaganja

Slika94:NPVvs.Promjenanivoaulaganja(Model3)
JojedanparameterkojijetestirannapromjenedabiseustanoviotrendNPVajediskontnastopa,
utabeli90.
Tabela90:PromjeneuNPVuidiskontnojstopi
NPV()
Diskontnastopa
Model1 Model2 Model3
5% 10.806.807,00 28.171.220,00 27.748.580,00
10% 13.859.950,00 428.870,00 2.219.220,00
15% 22.067.810,00 11.076.760,00 13.121.760,00
Analizaosjetljivostijetakoeruraenanapromjeneuproizvodnjitoplotneenergije,parametrikoji
sutestiranisustepeniskoristivosticjelokupnogsistemaipromjenauinstaliranojsnazizapojedine
godine(tabela91,tabela92,tabela93).
Tabela91:OdnosfaktoraiskoristivostiiNPVa
Model2 Model3
Faktoriskoristivosti
NPV() NPV()
1,00 7.646.230,00 6.196.010,00
0,90 6.603.470,00 8.041.010,00
0,80 21.106.000,00 22.492.270,00
0,70 35.998.340,00 37.274.360,00
0,60 51.368.890,00 52.556.120,00
0,50 66.992.440,00 68.179.670,00
0,40 82.623.060,00 83.810.290,00
0,30 98.253.680,00 99.440.910,00
BOSNAS/ENOVA 193
Tabela92:PromjeneuinstaliranojsnaziiNPVuza2020.godinu
Model2 Model3
Instaliranasnaga(2020)
NPV() NPV()
100 6.348.520,00 4.898.290,00
110 6.572.260,00 5.122.040,00
120 6.796.010,00 5.345.780,00
130 7.019.750,00 5.569.530,00
140 7.243.490,00 5.793.270,00
150 7.467.240,00 6.017.010,00
158 7.646.230,00 6.196.010,00
Tabela93:PromjeneuinstaliranojsnaziiNPVuza2030.godinu
Model2 Model3
Instaliranasnaga(2030)
NPV() NPV()
120 7.046.770,00 5.635.400,00
125 7.106.720,00 5.691.460,00
130 7.166.660,00 5.747.520,00
135 7.226.610,00 5.803.580,00
140 7.286.560,00 5.859.640,00
145 7.346.500,00 5.915.700,00
150 7.406.450,00 5.971.760,00
155 7.466.390,00 6.027.830,00
160 7.526.340,00 6.083.890,00
165 7.586.290,00 6.139.950,00
170 7.646.230,00 6.196.010,00
6.5 SNABDIJEVANJETOPLOTNEENERGIJEIZKOTLOVNICEZENICA
S ciljem poreenja cijena toplote iz razliitih proizvodnih kapaciteta u sklopu Studije izraen je i
model snabdijevanja Zenice toplotnom energijom iz kotlovnice na gas. Dakle, ukoliko bi se za
potrebesnabdijevanjatoplotnogkonzumanavedenoguStudijipristupiloizgradnjikotlovnicenagas
(ekvivalent proizvodnog kapaciteta toplotne energije TE Kakanj), procjenjuje se da bi izgradnja
takvog postrojenja kotala cca. 13.430.000,00 to je znatno nia investicija nego investicija za
izgradnjuvrelovodaodKaknjadoZenice,usklopuoveanalizeuzetajecijenagasa46,00/MWha
cijena. Meutim, unato znatno nioj investiciji ekonomska analiza bazirana na parametrima
koritenimuovojStudijipokazujeslijedee:
o Pri prodajnoj cijeni od 20,00 /MWh, NPV dobiven iz analize ovog modela iznosi
(216.710.250,00),
o Ekonomska prodajna cijena toplotne energije iz ovog postrojenja iznosi 47,78 /MWh
(NPV=0,00),
o Pricijeniplinaod10,00/MWh,NPVbibiopozitivan.
Ovopokazujedapritrenutnimcijenamagasa,nijeisplativoproizvodititoplotnuenergijuizgasa.Iako
su investicioni trokovi znatno nii za ovu varijantu, proizvoa ne bi bio u stanju nai kupca pri
ovako visokoj proizvodnoj cijeni toplotne energije, jer je trenutna cijena toplotne energije u Zenici
znatnonia(19,40/MWh).
BOSNAS/ENOVA 194
6.6 LITERATURA
1. G.Jenkins,IntegratedInvestmentAppraisal:ConceptsandPractices.KingstonOntario,
Canada,2004
BOSNAS/ENOVA 195
7 ZAKLJUAK
KrozpripremuStudijeopravdanostisnabdijevanjatoplinskomenergijomizTEKakanjpodrujado/i
Zenicesagledanisuianaliziranikljuniaspektikojisubitniurealizacijiovakvogprojekta.
Pregledompravnogokvira(Prilog1)ustanovljenojedapostojebrojnilokalnizakoniiregulativekoje
treba ispotovati prije poetka realizacije. Meutim, pokazano je da nema elemenata koji bi mogli
negativno uticati na implementaciju projekta. Dat je pregled tehnologija i trendova u oblasti
kogeneracije i daljinskog grijanja, te usporedba sa slinim projektima u regionu. Utvreno je da
ovakvarjeenjaimajusmislaidasuefektinakonrealizacijeprojektapozitivnifinansijskiiekoloki.
Uraenajeidentifikacijapoetnogstanjasistemagrijanjanapodrujudo/iZenice,kojejeodredilo
osnovuzadaljeidejnoprojektovanjesistema,odreujuigraninevrijednostipotrebazatoplotnom
energijom na projektnom podruju. Ukupni toplotni konzum u 2030. godini je procijenjen na 200
MW za potrebe grijanja Zenice potrebno je 170 MW, dok je za Kakanj potrebno 30 MW. Na
podruju izmeu Kaknja i Zenice nema velikih potroaa koji bi se mogli prikljuiti na magistralni
vrelovod. Uvidom u postojee stanje u TE Kakanj, utvreno je da se potrebna toplota moe dobiti
regulisanimoduzimanjimasablokova5,6,7ibuduegbloka8.Kombinacijomovihblokovamogue
jeproizvestineophodnutoplotnuenergijusvedo2026.godine.Nakontoga,radisigurnostiopskrbei
podmirenjaelektrinogitoplinskogkonzumauprojektnomvijeku(do2010.godine),neophodnaje
izgradnja i ulazak u pogon novih zamjenskih blokova prema specificiranoj dinamici, u skladu s
potrebama.
Optimalno rjeenje za daljinsko grijanje gradova Zenica i Kakanj je vrelovod DN700 napravljen od
predizolovanih elinih cijevi. Za savladavanje pada pritiska u sistemu koristile bi se pumpe sa
frekventnomregulacijom.Naovajnainsepostieoptimizacijaprotokazavisnoodstvarnihpotreba
za toplotnom energijom. Predaja toplotne energije krajnjim potroaima vrit e se preko
izmjenjivakihpodstanicalociranihuKaknjuiZenici.Ovakvimrjeenjembisegradskisistemigrijanja
odvojiliodmagistralnogvrelovoda,tebiseosiguraopouzdanijiraditavogsistema.
Proirenje kogeneracije u TE kakanj na postojeim termoblokovima doprinosi poveanju neto

efikasnosti tih termoblokova zbog vee proizvedene ukupne energije (elektrine i toplinske) za
priblinoistuulaznuenergiju.Ovojejedanodkljunihbenefitaprojekta,kojipredstavljaidoprinos
ispunjenju zahtjeva iz okolinske dozvole, a takoer je na liniji nadolazeeg Zakona o energetskoj
efikasnosti.
Analizom ekolokih efekata, ustanovljeno je da bi se implementacijom ovog projekta smanjile

emisijeCO2,SO2iNOx.Glavnirazlogjecentralizacijaproizvodnjetoplotneenergijeukontroliranomi
efikasnom postrojenju praeno sa iskljuenjem velikog broja pojedinanih loita koja bi prela na
centralnisistemgrijanja.
Projekti sa investicionim ulaganjima tipa kogeneracije su podloni velikim rizicima te su analizirani

potencijalnifaktorikojibimogliugrozitiprojekat.Kljunifaktorueliminacijirizikazaovakavprojekat
jepotpisivanjedugoronogugovoraosnabdijevanjutoplotomgradaZenice,gdjejedefinisanabazna
cijena MWh toplotne energije. Takoer je bitno ugovorom definisati da e se cijena usklaivati sa
cijenomulaznogenergenta,uovomsluajuuglja,kojiinecca.8090%ukupnihtrokovaproizvodnje
toplotne energije. Bez garancije o dugoronom kupcu toplotne energije, nema smisla ulaziti u
projekatovevrste.
BOSNAS/ENOVA 196
TakoerjeustanovljenodaEESiEEBJPEPBiH,ekonomijaFBiH,teBiHucjelini,neebitiugroene
poveanjem proizvodnje uvjetovane proizvodnjom toplotne energije, a da e rudnici biti u stanju
isporuiti dodatne koliine uglja potrebne za poveanje proizvodnje u datom periodu (do 2030.
godine). Implementacija ovog projekta bi za posljedicu imala, kao jedan od benefita, i poveanje
proizvodnje i isporuke uglja iz rudnika koji snabdijevaju TE Kakanj, to je takoer veoma bitno za
dugoronuodrivosttihrudnika.Osimnavedenog,bitnojeistaknutineophodnostizgradnjeiulaska
u pogon novih zamjenskih blokova prema specifinoj dinamici, u skladu sa potrebama, zbog
sigurnostiopskrbeipodmirenjaelektrinogitoplinskogkonzumado2030.godine.
Analizomnekolikorazliitihmodela,utvrenojedajeovajprojekatizvodljividatrebaiiunjegovu
realizaciju. Ukupna investicija za predloeno rjeenje je 73.131.838,00. Mogue je realizovati
projekatsakreditnimaranmanomuomjerusredstava70%kredit,30%vlastitasredstva,sarokom
otplate15godinaigraceperiodom2godine.CijenaMWhsaovakvimmodelomiznosi19,13to
je ispod cijene koju JP Grijanje Zenica trenutno plaa ArcelorMittalu. Potencijalni konkurenti
(ArcelorMittaliCCGTbloknagas)neebitiustanjudaisporuetoplotnuenergijupocijeniniojod
JP EP BiH, jer cijena po kojoj JP Grijanje Zenica trenutno kupuje toplotnu energiju iznosi 19,40
/MWh,aprojiciranacijenazaCCGTbloknagas,tj.kotlovnicunagas,iznosi47,78/MWh.
Takoer, isporuka toplotne energije iz ArcelorMittala nije upitna sve dok je eljezara u pogonu.
Meutim, potencijalni problemi nastaju pri zastoju proizvodnje, gdje bi eljezara trebala proizvesti
toplotnu energiju, tj. raditi sa postrojenjem samo za potrebe grada Zenice. Ovo jasno predstavlja
teretzaeljezarui,sobziromnatrenutnupraksu,utakvimsluajevimaseisporukatoplotneenergije
gradu Zenici obustavlja. S ovog aspekta, snabdijevanje toplotnom energijom iz TE Kakanj rjeava
pitanjedugoronesigurneopskrbetoplotnomenergijomizovogizvora.
Zbogveliineinvesticije,kljunifaktorurealizacijiovogprojektajeosiguranjedugoronogugovorao
isporucitoplotneenergijesakrajnjimkorisnikomJPGrijanjeZenica,tj.OpinomZenica.
BOSNAS/ENOVA 197
8 PRILOG1PREGLEDPRAVNOGOKVIRA
Najvei problem sa kojim se suoavaju potencijalni investitori kada pokuaju implementirati svoje
ideje su prikupljanje svih dozvola i odobrenja. Na ovaj nain, sve kompanije zainteresovane za
investiranjenemogunajednostavanibrznainosiguratisvupotrebnudokumentaciju.
Potrebnedozvolezaovuvrstuinvesticijesu:
Okolinskedozvole;
Urbanistikedozvole
Graevinskedozvole;i
Upotrebnedozvole.
8.1 POTREBNEDOZVOLEZAKOGENERACIJSKOPOSTROJENJE
Procedura izdavanja svih potrebnih dozvola postoji, ali usljed nedostatka jasne regulative esto se
javljajuneoekivaniproblemi.Slijedipregledzakonaipravilnikakojimajedefinisanprocesdobivanja
potrebnih dozvola za izgradnju kombiciklusa (cca. 100 MW) na prirodni gas na lokaciji starih
blokova.
8.1.1 Okolinskadozvolazakogeneracijskopostrojenje
OkolinskadozvolaimazaciljvisoknivozatiteokoliairegulisanajeZakonomozatitiokolia("Sl.
novine FBiH", broj 33/03 i 38/09). Nadleni organ nee izdati urbanistiku saglasnost ili druge
neophodne saglasnosti za projekte za koje je neophodna procjena uticaja na okoli ukoliko nije
dostavljena okolinska dozvola. Prije dobivanja okolinske dozvole, potrebno je procijeniti uticaj
izgradnjekombiciklusa(cca.100MW)naprirodnigasnaokolinuiizraditiStudijuuticajanaokolinu.
Okolinskadozvolajeintegriranipravnidokumentpravniaktkojimsepropisujumjerezatitesvih
sastavnica okoline (zrak, voda, zemljite, biodiverzitet). U postupku izdavanja urbanistike
saglasnosti, investitor za iji projekat se smatra da ima ili moe imati negativni uticaj na okolinu,
duanjeprethodnopribavitiokolinskudozvolu.
Zahtjevzaizdavanjeokolinskedozvole
Prethodnaprocjenauticajana Prethodnaprocjenauticajana
okolinu okolinu
Nadleni organ, na osnovu Podnosilac zahtjeva dostavlja

prethodne procjene uticaja Studiju o uticaju na okolinu
na okolinu donosi zakljuak nadlenomorganu
o izradi studije o uticaju na
okolinu
Slika95:Zahtjevizaprocjenuuticajanaokolinu
BOSNAS/ENOVA 198
Okolinskadozvolatrebabitiizdataunarednimsluajevima:
1. Izgradnja novih pogona i postrojenja prema Pravilniku o pogonima za koje je obavezna
studijauticajanaokolinuipogonimakojimogubitiputeniuradsamoakoimajuokolinsku
dozvolu(SlubenenovineFederacijeBiHbr.19/04)
2. Znaajnepromjeneuradupostojeihpogona(premaPravilniku);
3. PostojeipogonizakojejeokolinskadozvolaizdataprijestupanjanasnaguZakonaozatiti
okolineFBiH,itonajkasnijedo31.12.2011.godine.
Pogoniipostrojenjakojitrebajuokolinskudozvolu:
1. Novipogoniipostrojenja
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i
pogonimaipostrojenjimakojimogubitiizgraeniiputeniuradsamoakoimajuokolinsku
dozvolu (Sl. novine Federacije BiH br. 19/04) Federalni pravilnik, definisane su instalacije
kojetrebajuokolinskudozvolu.

2. Postojeipogoniipostrojenja
Operatori/investitori postojeih pogona koji podlijeu obavezi dobivanja okolinske dozvole
najkasnijedo31.12.2011.shodnoPravilnikuouvjetimazapodnoenjezahtjevazaizdavanje
okolinskedozvolezapogoneipostrojenjakojiimajuizdatedozvoleprijestupanjanasnagu
Zakona o zatiti okolia (Sl. novine Federacije BiH br.68/05) duni su prije podnoenja
zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole izraditi Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za
postupnosmanjenjeemisija,odnosnozagaenjaiusaglaavanjesanajboljomraspoloivom
tehnikom.
Uskladusalanom4.Pravilnikaopogonimaipostrojenjimazakojejeobaveznaprocjenauticajana
okoliipogonimaipostrojenjimakojimogubitiizgraeniiputeniuradsamoakoimajuokolinsku
dozvolu(Sl.novineFederacijeBiHbr.19/04)izgradnjakombiciklusa(cca.100MW)naprirodnigas
zahtjeva procjenu uticaja na okoli. Prema lanu 4. ovog Pravilnika, termoelektrane i ostala
postrojenja sa sagorijevanjem sa toplotnim izlazom od 50 MW i vie moraju proi proceduru
procjene uticaja na okoli u postupku izdavanja okolinske dozvole. U ovom sluaju Federalno
ministarstvookoliaiturizmaprovodiproceduruuticajanaokoli.
Procedureizdavanjaokolinskedozvole
Postupakizdavanjaokolinskedozvolepodrazumijevaslijedeefaze:
1) Zaprimanje zahtjeva za okolinsku dozvolu (zahtjev, jedna uvezana kopija elaborata i jedna
elektronskaverzijazahtjevaCDiliflopidisk,uplaenaadministrativnataksa);
2) Pokretanjeupravnogpostupkaizdavanjaokolinskedozvole;
3) Ueejavnostiuodlukamaoposebnimaktivnostimainformisanjejavnostisesastojiod:
- upoznavanje sa predloenim aktivnostima investitora podnosioca zahtjeva za okolinsku
dozvolu,
- upoznavanjesaorganomupravekojidonosiokolinskudozvolu,
- upoznavanjesatokompostupka(nainueajavnosti,vrijemeimjestojavnerasprave,uvid
udokumentaciju,poduzetimmjeramazasmanjenjeuticajanaokolinuitd),
- upoznavanjedaliaktivnostiinstalacijepotpadajuentitetskomiliprekograninomPUO,
- informiranjeonacrtuokolinskedozvole.
Javnu raspravu organizuje nadleno ministarstvo u saradnji sa investitorom. Investitor je duan da

animira javnost za uee u javnoj raspravi, a ministarstvo obavjetava i poziva javnost putem
tampeiwebstranice.
BOSNAS/ENOVA 199
Zahtjevzaizdavanjeokolinskedozvole
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole priprema sam investitor ili unajmljeno preduzee
specijalizovanozaoblastzatiteokoline.
SadrajzahtjevazaizdavanjeokolinskedozvolepropisanjeuZakonuozatitiokolineFBiHisadri:
imeiadresuoperatora/investitora;
izvod iz planskog akta odnosnog podruja sa ucrtanom legendom o namjeni povrina
iregpodrujainamjenamapovrinepredmetnelokacije;
lokacijupogonaipostrojenjakaoiopis:
- pogonaipostrojenjaiaktivnosti(plan,tehnikiopisradaitd.),
- osnovnih i pomonih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju
proizvodipogonipostrojenje,
- izvoraemisijaizpogonaipostrojenja,
- stanjalokacijepogonaipostrojenja,
- prirodeikoliinepredvienihemisijaizpogonaipostrojenjauokoli(zrak,voda,tlo)
kaoiidentifikacijuznaajnihuticajanaokoli,
- predloenih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spreavanje ili ukoliko to nije
mogue,smanjenjeemisijaizpostrojenja,
- mjera za spreavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji
produkujepostrojenje,
- ostalih mjera radi usklaivanja sa osnovnim obavezama operatora posebno mjera
nakonzatvaranjapostrojenja,
- mjeraplaniranihzamonitoringemisijaunutarpodrujai/ilinjihovuticaj,
- predvienihalternativnihrjeenja;
kopiju zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje e biti izdate zajedno sa okolinskom
dozvolom;
netehnikirezimei
planupravljanjaotpadom.
Zapogoneipostrojenjazakojejeobaveznaizradastudijeoprocjeniuticajanaokoli,uzzahtjevza
izdavanje okolinske dozvole, umjesto procjene uticaja na okolinu, podnosi se studija o uticaju na
okoli.
ProcjenauticajanaokolinuPUO
U skladu sa odredbama Zakona o zatiti okolia, pojedini pogoni i postrojenja prije izdavanja
okolinskedozvolemorajuproiproceduruprocjeneuticajanaokoli(PUO),teizraditiStudijuuticaja
naokoli(SUO).Procjenauticajanaokoli(PUO)obuhvaaidentificiranje,opisiprocjenu,izravani
neizravanuticajprojektailidjelatnostina:
ljude,biljniiivotinjskisvijet,
tlo,vodu,zrak,klimuiprostor,
materijalnadobraikulturnonaslijee,
meudjelovanjegorenavedenihfaktora.
Upostupkuprocjeneuticajanaokolinuukljuitesenadleniorganinafederalnomnivou.
Procjenauticajanaokolisemoeobavljatiudvijefaze:
Prethodnaprocjenauticajanaokolii
Studijauticajanaokoli.
Ukoliko se na osnovu zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole i priloenih dokaza utvrdi da nije
potrebnaizradaStudijeoprocjeniuticajanaokoli,Federalnoministarstvookoliaiturizmadonosi
rjeenjeoizdavanjuokolinskedozvolenaosnovuprethodneprocjenenaokoli.
BOSNAS/ENOVA 200
Prethodnaprocjenauticajanaokoli
Za pogone i postrojenja za koja je potrebna prethodna procjena uticaja na okoli nadleno

ministarstvo(uovomsluajuFederalnoministarstvookoliaiturizma)dostavljazahtjevzaizdavanje
okolinske dozvole, zajedno sa prilozima, nadlenim organima i zainteresiranim subjektima radi
davanja miljenja i sugestija. Sugestije i primjedbe trebaju biti dostavljene u roku od 15 dana od
prijemazahtjeva.
StudijaouticajunaokolinuSUO
Studijuouticajunaokolinumoguraditifirmekojeispunjavajuusloveikriterijepropisaneodstrane
nadlenogministra.
Federalno ministarstvo okolia i turizma, na osnovu prethodne procjene uticaja na okoli, donosi
rjeenjeoizradiStudijeouticajunaokoliurokuod15danaoddanaisticanjarokazadostavljanje
sugestijaiprimjedaba.UovomrjeenjuseodreujesadrajStudijeouticajunaokolinuuzimajuiu
obziruputstvazaprocjenuuticajanaokoli.OcjenuStudijeouticajunaokolinuvristrunakomisija
koju imenuje Ministar. Isti e propisati provedbenim propisom sastav, naknade i druga pitanja
vezanauzradkomisije.Uovomprovedbenompropisuurediteseiuvjetikaoikriterijikojemoraju
ispunjavatinosiociizradeStudijeouticajunaokolinuzaobavljanjeposlovaizradeStudijeouticajuna
okolinu,listanosilacaizradeStudijeouticajunaokolinu,kaoivisinanadoknadeitrokova.
Naknada za ocjenu Studije o uticaju na okolinu obuhvata nadoknadu za rad pravnih i tehnikih
strunjakaiznadlenogorganaisveostaletrokovekojemoguimatinadleniorganiilidrugiuesnici
upostupkuprocjeneuticajanaokoli.Naknaduiostaletrokovesnosipodnosilaczahtjeva.
Podnosilac zahtjeva dostavlja Studiju o uticaju na okolinu nadlenom ministarstvu (u ovom sluaju
Federalno ministarstvo okolia i turizma) u roku od 30 dana od dana prijema Studije od nosioca
izradeStudije.
TokomocjeneStudijeouticajunaokolinuFederalnoministarstvookoliaiturizmapozivajavnostna
raspravu kako bi javnost mogla dostaviti sugestije i primjedbe u roku od 30 dana od dana javnog
obavjetenja. Javnu raspravu organizuje Ministarstvo koji 3 dana nakon javne rasprave priprema i
zapisniksajavnerasprave.
UsluajudanosilacizradeStudijeouticajunaokolinuimasaznanjadaeprojekatvjerovatnoimati
znaajanuticajnaokolidrugogentiteta/drugedrave,duanjeizraditiposebnopoglavljeoStudijio
uticaju na okolinu sa podacima o moguim uticajima na okoli drugog entiteta/ druge drave.
Trokove za izradu poglavlja Studije o uticaju na okolinu snosi podnosilac zahtjeva. Federalno
ministarstvoedrugomentitetu/dravidostavitiobavijestkoja,izmeuostalog,sadri:
Opisprojektasadostupnimpodacimaomoguemprekograninomuticaju;
Informacijeoodlucikojamoebitidonesena;
Periodukojemeseentitet/dravaizjasnitidalielidauestvujeupostupkuprocjene
uticajanaokoli.
Ako entitet/ drava iskae namjeru da uestvuje u postupku procjene uticaja na okoli, Federalno
ministarstvo e dostaviti datom entitetu/ dravi posebno poglavlje Studije o uticaju na okolinu i
relevantnepodatkekojesetiudatogpostupka.Federalnoministarstvookoliaiturizmaomoguuje
uee predstavnika javnosti i obavit e konsultacije sa predstavnicima entiteta/ drave na koju
projekatmoeimatiuticaj.
BOSNAS/ENOVA 201
Federalno ministarstvo okolia i turizma e na osnovu ocjene Studije o uticaju na okolinu donijeti
rjeenjeookolinskojdozvoliurokuod30danaoddanadostavljanjaocjene.Okolinskadozvolanee
bitiizdataukolikorezultatiStudijeouticajunaokolinupokau:
Dabiprojekatmogaoizazvatiznatnozagaivanjeokoliailiuznatnojmjeriugroziti
okoli,
ProjekatnijeuskladusaMeuentitetskimprogramomzatiteokoliaiFederalnom
strategijomiAkcionimplanomzatiteokolia,
Projekatnijeuskladusameunarodnimobavezamadravepopitanjuzatiteokolia.
Sadrajokolinskedozvole
Okolinskadozvolasadri:
graninevrijednostizazagaujuematerije;
uslovezazatituzraka,tla,voda,biljnogiivotinjskogsvijeta;
mjerezaupravljanjeotpadomkojiproizvodipogonipostrojenje;
mjerezaminimizacijuprekograninogzagaenja;
sistemsamomonitoringauzodreivanjemetodologijeiuestalostimjerenja;
mjerevezanezauvjeteradauvanrednimsituacijama.
Rokzadobivanjeokolinskedozvoleje120dana,azasluajevekadjepotrebnaprocjenauticajana
okolinu,izdajeseurokuod60danaoddanadostavljanjastudije.
8.1.2 DokumentiprostornogureenjaZenikodobojskogkantona
Nainupravljanja,koritenjaizatiteprostorajeregulisanZakonomoprostornomureenjuZeniko
dobojskogkantona(Sl.novineZenikodobojskogkantona,br.2/04,2/08)ijedanodnainanakoji
seistiosiguravajekrozpripremu,izradu,donoenjeiprovedbudokumenataprostornogureenja.
PlanskoureenjeprostoraZenikoDobojskogKantonasetemeljinasljedeimnaelima:
PodijeljenezakonodavnenadlenostiizmeuKantonaiopina;
Kontinuitetprostornogureenjauzuvaavanjeosobenostiprostornograzvojaopina;
Zatitejavnoginteresarazgranienjemjavnogprostoraiprimjenomstandardainormi
propisanihposebnimpravnimaktima;
Usaglaavanjeminteresasvihkorisnikaprostorasautvrivanjemprioritetaodznaajaza
Kantoniopine;
RavnomjernogprivrednogidrutvenograzvojaprostoraKantona;
UsaglaenostiprostornihplanovaFederacijeBiH,Kantonaiopina;
Slobodnogpristupapodacimaidokumentimaprostornogureenja,ueajavnostiuizradii
donoenjudokumenataprostornogureenja.
Putem dokumenata prostornog ureenja odreuju se ciljevi razvoja, namjena i uvjeti koritenja
prostora,ureenjeizatitaprostorasamjeramaprovoenjaistih.Dokumentiprostornogureenja,
premaZakonuoprostornomureenjuZenikodobojskogkantonasu:
Prostorniplanovi(prostorniplanzenikodobojskogkantona,prostorniplanopine,
prostorniplanpodrujaposebnihobiljeja);
Urbanistikiplan;
Detaljniplanovipodkojimaspadajuregulacioniplanoviiurbanistikiprojekti.
Navedenidokumentisuobaveznisasljedeompodjelompremanivounadlenosti:
prostorniplanKantonazateritorijKantona;
planposebnogpodrujazapodrujaodznaajazaKanton;
BOSNAS/ENOVA 202
prostorniplanopinezateritorijopine;
urbanistikiplanzaurbanopodrujeopineukojemjesmjetenosjediteKantonaiza
urbanizirananaseljagradskogtipaukojimajesmjetenosjediteopine;
regulacioniplaniurbanistikiprojekatzaurbanapodrujazakojajeurbanistikimplanom
predvieno.
Postupcima pripreme, izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja utvruje se javni i

pojedinani interes, opi i posebni ciljevi prostornog razvoja, vri usklaenje sektorskih politika, te
omoguavaseprovjeraopravdanosti,provodivostiiusklaenostiplaniranihprostornihrjeenja.
ProstorniplanKantonaiprostorniplanopine
ProstorniplanKantonasadripolitikukoritenjazemljitaiusmjeravarazvojifunkcijaidjelatnostiu
prostoruKantona,kojesuodzajednikoginteresa.ProstornimplanomKantonautvrujusepodruja
odznaajazaKantonkao:
Graevineitraseprivredne(magistralne)infrastruktureodkantonalnogznaaja,kaoi
interesadvijuiliviesusjednihopina(cestovna,vodoprivredna,energetska,
telekomunikacijskaidrugainfrastrukturasaobjektima);
ProstoriipodrujaodznaajazaKantonkojaebitidolenavedenaizaPlanposebnog
podruja;
Objektiipodrujagraditeljskogiliprirodnognaslijeakojekaoposebnovrijednapodruja
utvrdiKantonalnakomisijakojunaprijedlogresornogministarstvaformiraskuptina.
Prostorni plan opine detaljnije razrauje a obavezno preuzima opredjeljenja iz Prostornog plana
Kantona.Prostorniplanopineutvruje:
Osnovunamjenuprostora(graevinsko,poljoprivrdno,umskozemljite,vodneidruge
povrine);
Definisanjegranicanaseljaurbanihprostora;
Sistemnaseljaiurbanapodruja;
Graevineikoridoremagistralneidrugeinfrastruktureodznaajazaopinusazatitnim
infrastrukturnimpojasevima(vodoprivredna,saobraajna,energezska,telekomunikacijskai
drugainfrastruktura);
Duguinfrastrukturuodznaajazaopinu(zdravstvo,obrazovanje,nauka,kultura,sportisl.)
Mreukomunalneinfrastrukturesanainmomzbrinjavanjaotpada;
Mjerezatiteokoliasarazmjetajemgraevinaipostrojenjakojamoguznaajnijeugroziti
okoli;
Zatitugraditeljskogiprirodnognaslijea;
Mjerezatiteodprirodnihiljudskimdjelovanjemizazvanihnepogodaikatastrofairatnih
djelovanja;
Obavezaupogledudetaljnijegplaniranjaureenjamanjihprostornihcjelinaunutaropine;
Uvjetezagradnjuizahvateuprostoruzapodrujazakojaseodnoseplanoviniegreda;
Uvjetezazahvateuprostorukojijeizvanurbanihpodruja.
Prostorniplanopinemoesadravatiidrugeelementeodznaajazaopinukojinisuusuprotnosti
saprostornimplanomKantona.
ProstorniplanKantonadonosiSkuptinaKantona,dokprostorniplanopinedonosiOpinskovijee.
Obasudugoronaplanakojisedonosenaperiodod20godina.
Kantonalno Ministarstvo prostornog urenja, prometa i komunikacija i zatite okolice i opinske

slubenasvojimnivoima nadlenostivodedokumentaciju potrebnuza praenjestanjau prostoru,
izradu i praenje provedbe dokumenata prostornog ureenja. Izvjetaj o stanju o prostoru za
teritoriju Kantona i opina radi se po isteku etiri godine od donoenja Prostornog plana Kantona.
BOSNAS/ENOVA 203
Zavisno od nivoa nadlenosti, Skuptina Kantona ili Opinsko vijee na osnovu izvjetaja donosi
Program mjera za provoenje stanja u prostoru. Program mjera sadri procjenu potrebe izrade
novih,odnosnoizmjenuidopunupostojeihdokumenataprostornogureenja,potrebupribavljanja
podatakaistrunih podlogazanjihovuizradu,te drugemjereodznaajazaizraduidonoenjetih
dokumenata.
Vano je spomenuti da prije utvrivanja prijedloga Prostornog plana Kantona i Programa mjera
Kantona, pribavlja se miljenje opinskih vijea koji imaju rok 60 dana od dana dostave prijedloga
prostornogplanaKantonaiProgramamjera.
Planposebnogpodruja
Plan posebnog podruja Kantona donosi se za podruja od znaaja za Kanton za koja se takva
obavezautvrdiProstornimplanomKantonaiProgramommjera,ilizapodrujaodznaajazaopinu
kadasetaobavezautvrdiProstornimplamomopine.
PlanposebnogpodrujaodznaajazaKantonutvrujesenaroitoza:
PodrujeizgradnjehidroenergetskihgraevinautvrenoProstornimplanomKantona(manje
od30MWinstaliranesnage);
Slivnopodrujehidroakumulacija,zapotrebesnabdijevanjevodomuuvjetimakadadvijeili
vieopinanisuosiguralemogunostzajednikogsnabdijevanja;
Koridoreigrevinezaodvijanjesaobraajaiznadlenostikantona(regionalneilokalneceste
saprateimobjektima,sportskiaerodromiisl.);
Hidromelioracioneiagrarnesistemenapovrinamamanjimod2000ha;
Posebnougroenapodruja(plavnaodruja,goleti,klizitaisl.)ukolikodvijeilivieopina
nisuurediliodnosenazatiti;
Podrujezatitei/ilieksploatacijemineralnihsirovina,termomineralnihiizvorskihvoda;
Podruja za potrebe odravanja sportskih manifestacija, rekreativnih povrina i banjskih
ljeitakojanisuutvrenaProstornimplanomFederacijeBiH;
Podrujakojaimajuprirodnigraditeljskiilikulturnohistorijskiznaajikaotakvasuutvrena
ProstornimplanomKantona.
Plan posebnih podruja Kantona utvruje: osnovu organiziranost prostora, mjere prostornog
ureenjatogpodrujasaaktivnostimakojeimajuprednost,mjerezaunapreivanjeizatituokolia,
te po potrebi odreuje obavezu izrade urbanistikih i detaljnih planova ureenja za ua podruja
unutarprostornogplanaposebnogpodruja.
Plan posebnog podruja od znaaja za Kanton donosi Skuptina Kantona. Radi se o javnom
dokumentu koji se zajedno sa tekstualnim dijelom Prostornog plana objavljuje u Slubenim
novinamaKantona.
Planposebnogpodrujaopinedonosiopinaakotopodrujenijeutvrenokaopodrujeodznaaja
za Federaciju ili Kanton. Ovim planom se definie detaljno reim uvanja i koritenja prirodnih
dobara,izvoritatermomineralnihiplitkihvoda,uma,tlarekreacionihpodrujaitd
Plan posebnog podruja od znaaja opinu, dvije ili vie opina donosi Opinsko vijee, odnosno
Opinskovijeetihopina.
Urbanistikiplan
UrbanistickimplanomdetaljnijeserazraujuiprostornodefiniuplanskaopredjeljenjaizProstornog
planaKantona,iliopine,anaroito:
Temeljnoorganiziranjeprostora;
BOSNAS/ENOVA 204
Koritenje i namjena povrina sa prijedlogom prvenstvenstva njihovog ureenja (granice

graevinskog,poljoprivrednogiumskogzemljita),
Namjena povrina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne
namjene;
Zatitagraditeljskogiprirodnognaslijea;
Mjerezaunapreenjeizatituokolia;
Mjerezatitestanovnikaimaterijalnihdobaraodprirodnihiljudskimdjelovanjemizazvanih
nepogodaikatastrofaratnihdjelovanja;
Mejerezatitepravalicasasmanjenimtjelesnimsposobnostima;
Zatitnezone;
Zoneobnoveisanacije,saobraajna,vodnaenergetskaikomunalnainfrastruktura,tedrugi
elementiodvanostizapodrujezakojeseurbanistikiplanodnosi.
Osim navedenog, urbanistikim planom utvruje se obaveza izrade detaljnih planova ureenja
prostorazauapodrujaunutarprostornogobuhvatatogplana.
Urbanistikiidetaljniplan,ijaseobavezadonoenjautvrujeplanomposebnihpodrujaodznaaja
zaKantondonosiSkuptinaKantona.AurbanistikiplansjeditaopinedonosiOpinskovijee.
Detlaljniplanoviureenja
Detaljni planovi ureenja utvruju: detaljnu namjenu povrina, gustinu naseljenosti, koeficijent
izgraenosti, nivelacione podatke, regolacionu i graevinsku liniju, ureenje prostora, nain
opremanja zemljita komunalnom, saobraajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom,
uvjete za graenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru , mjere zatite stanovnika i
materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa ratnih
djelovanja,mejerezatitepravalicasasmanjenimtjelesnimsposobnostima,tedrugeelementeod
vanosti za podruja za koje se plan odnosi. Prostornoplanskim dokumentima ireg podruja
utvrujeseobavezaizradedonoenjadetaljnihplanovaureenja.
Regulacioniplandonosisezapodrujenakojemseoekujepojaanagradnjailiureenjeprostora
ijesugraniceutvreneprostornimiliurbanistikimplanom,dokseUrbanistikiprojekatdonosiza
podruja koja se izgrauju kao cijelina ili su ve djelomino izgraena. Osnova za izradu
urbanistikog projekta je regulacioni plan ako je planskim dokumentom ireg podruja predviena
njegova izrada. Izmjene detaljnog plana ureenja mogu se donijeti pet godina nakon njegovog
donoenja.
Odlukaopristupanjuizradiiliizmjenidokumentaprostornogureenja
OdlukaopristupanjuizradiiliizmjenidokumentaprostornogureenjadonosiSkuptinaKantonaili
Opinsko vijee, ovisno o nivou nadlenosti za donoenje dokumenta prostornog ureenja. Ova
odlukasadrisveinioceodznaajazaizradu,odnosnoizmjenudokumentaprostornogureenja,a
naroito:
Vrstudokumentaijojseizradi,odnosnoizmjenipristupa;
Granicepodrujazakojesedokumentradiilimijenja;
Vremenskiperiodzakojisedokumentprostornogureenjadonosi;
Smjernicezaizradu,odnosnoizmjenudokumenata;
Rokizrade;
Nainosiguranjasredstavazaizradu/izmjenu;
Odredbeojavnojraspravi,
Nosiocpripremezaizradu/izmjenudokumenata;
Nosiocizrade/izmjenedokumenta;
Drugeelemente,ovisnoovrstidokumentaispecifinostipodrujazakojeseradi.
BOSNAS/ENOVA 205
Odlukom o pristupanju plana posebnog podruja i detaljnog plana prostornog ureenja, ovisno o
namjeni prostora, utvruju se i obavezni elementi plana. Donoenjem odluke o pristupanju izradi
planaposebnogpodrujaidetaljnogplanaureenjaorganilislubanadlenazanjegovodonoenje,
popotrebi,donosiiOdlukuozabranigraenjanaprostoruilidijeluprostorazakojiseplanizrauje.
Odlukaozabranigraenjaprimjenjujesedodonoenjaplanaposebnogpodrujaidetaljnogplana
ureenja,anajdueutrajanjuoddvijegodine.
Postupakdonoenjadokumentaprostornogureenja
PostupakusvajanjaidonoenjadoumenataprostornogureenjaiznadlenostiKantonaistovjetanje
postupkudonoenjaiusvajanjakantonalnihzakona,dokpostopakiznadlenostiopinaistovjetanje
postupku donoenja i usvajanja opinskih propisa. Nakon usvajanja Nacrta svaki dokument
prostornog ureenja stavlja se na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrenom u Odluci o
pristupanjuizradidokumentaprostornogureenja,utrajanjuodjednogdotrimjesecauzavisnosti
odvrsteiobimaplana.
Istovremeno sa donoenjem dokumenata prostornog ureenja donosi se i Odluka o provoenju

dokumenataprostornogureenja.ovaodlukaakojeodznaajazaKantonobjavljujeseuSlubenim
novinamaKantona,aakojeodznaajazappineobjavljujeseuslubenimglasnicimaopina.
Sredstvapotrebnaza pripremu,izradu, donoenjei prenjeProstornogplana Kantona,Izvjetajao

stanjuuprostoruiProgramamjeraidrugihdokumenataprostornogureenjakojedonosiSkuptina
Kantona,osiguravajuseizbuetaKantonateizdrugihizvora,doksesredstvazaipripremu,izradu,
donoenjedokumenataprostornogureenjazakojejenadlenaopinaosiguravajuizbuetaopina.
Korisnikprirodnogdobrailiprostorauobuhvatuplanaposebnogpodrujamoefinansiratipripremu
iizraduplanaposebnogpodrujailinjegoveizmjene.
Vano je naglasiti da dokument prostornog ureenja ueg podruja mora biti usaglaen sa
dokumentomprostornogureenjairegpodruja,ausluajunjihoveneusaglaenostiprimjenjujese
dokumentprostornogureenjairegpodruja.Dokumentprostornogureenjauegpodrujaese
ipak primjenjvati ukoliko se njime ne mijenja osnovna koncepcija prostornog ureenja utvrena
dokumentomprostornogureenjairegpodrujauzprethodnopribavljenusaglasnostKantonalnog
Ministarstva prostornog urenja, prometa i komunikacija i zatite okolice. Ovo usaglaavanje
planskihdokumenataosiguravaseupostupkuizradedokumenta.
Provoenjedokumenataprostornogureenja
Prema zakonu o prostornom ureenju Zenikodobojskog kantona graenje graevina i drugi

zahtjevi u prostoru, mogu se odobriti samo u urbanim podrujima i na graevinskom zemljitu,
utvrenom dokumentu prostornog ureenja. Izuzetno, izvan granica urbanog podruja, odnosno
graevinskog zemljita moe se, ako je dokumentom prostornog ureenja predvieno, odobriti
graenjekoje,sobziromnasvojeosobenosti,zauzimaprostoreizvanurbanihpodruja,anaroito:
Infrastrukturne i zatitne objekte (saobraajne, energetske, vodoprivredne,

telekomunikacijskeidr.);
Zdravstvene,tusristike,rekreacioneisportskegraevine;
Privredne graevine registriranog poljoprivrednog proizvoaa za potrebe poljoprivredne
proizvodnjeiprateegstambenogsmjetajauokvirukompleksa;
Klaoniceistonepijace;
Istraivanje,iskoritavanjeiurivanjeprostoraprirodnihdobara(mineralnesirovine,ume,
vode,poljoprivrdnozemljiteidr.);
Komunalneidrugegraevine(deponije,groblja,spomenobiljejaisl.).
Graenjeiizvoenjedrugihzahvatauprostoruseodobravaurbanistikomsaglasnoukojaseizdaje
uskladusadokumentimaprostornogureenja,posebnimzakonimaipropisimadonesenimnanivou
tihzakona.
BOSNAS/ENOVA 206
Podgraevinompodrazumjevajuse:
Objekti trajno povezani tlom koji se sastoje od graevinskog sklopa ili od graevinskog
sklopaiugraeneopreme,kaoisamostalnapostrojenjatrajnopovezanazatlom;
Saobraajne,vodoprivredneienergetskegraevineipovrinesapripadajuiminstalacijama,
telekomunikacijskegraevineiinstalacije,graevineiinstalacijekomunalneinfrastrukture;
Proizvodneidrugeprivrednegraevineipostrojenjaskladita,sajmitaislinegraevine;
Trgovi,javnepovrine,javnezelenepovrine,igralita,sportskegraevine,groblja,deponije
otpadaka,javnepijace,sklonitaislinegraevine.
Podizvoenjemdrugihzahvatapodrazumjevajusesviradovinapovrinitlaispodiiznadpovrinetla
kojimasetrajnoiliprivremenozauzimaprostorimijenjajupostojeiuvijetikoritenjatogprostora.
8.1.3 ProstorniplanZenikodobojskogkantona
Zeniko dobojski Kanton, kao to je predvieno u zakonu o prostornom ureenju, usvojio je

PrsotorniplankojiimazadatakdaobezbijediprivredniidrutvenirazvojpodrujaKantonauperiodu
oddvadesetgodinaod2009.do2029.godine.
U prostornom planu Zeniko dobojskog Kantona se opisuju i aktivnosti koje se trebaju poduzeti u
energetskom sektoru. U poglavlju koji opisuje aktivnosti vezane za proizvodnju elektrine energije
navodisedanapodrujuZedokantonapostojisamojednatermoelektranaTEKakanjuKaknju.
Ekonomski znaaj TE Kakanj treba posmatrati sa ireg privrednog stanovita, obzirom da je TE
KakanjKakanjtrenutnodrugiproizvoael.energijepoveliiniuBiH(kapacitetaoko2,3milijarde
kWh za jednu godinu), ime godinja proizvodnja od 2,3 milijarde kWh podmiruje 1/4 ukupne
potronjeuBiH.RazvojTEKakanjKakanjunarednomperioduseoekujekrozslijedeerazvojne
projekte:
Rekonstrukcijabloka6,1x110MWproduenjeradnogvijekanarednih1520godina.
Izgradnjabloka8,1x250MW.
RadovinanekimodblokovaTEKakanjpredvieniovomstudijomsuobuhvaeniuProstornomplanu
Zenikodobojskogkantonaiostalidokumentiprostrnogureenjauegpodrujanesmijuodstupati
odovihzadataka,buduida,premaZakonuoprostoromureenju,dokumentiprostornogureenja
uegpodrujamorajubitiusaglaenisadokumentomprostornogureenjairegpodruja.
Vezano za snabdijevanje toplotnom energijom u Prostornom planu Zenikodobojskog kantona se

navodi kako vei urbani centri, posebno oni smjeteni u blizini znaajnih industrijskih kapaciteta i
termoelektrana, koriste daljinsko grijanje u znaajnijem opsegu (Zenica, Kakanj, Teanj, Breza).
Komercijalniobjekti,kole,bolniceidrugeslineinstitucijeukolikonisuspojenenasistemdaljinskog
grijanja imaju vlastite kapacitete za proizvodnju toplinske energije, dok veina domainstava, s
obzirom na nisku razinu prihoda po stanovniku koriste kao izvor grijanja ugalj, drvo i elektrinu
energiju. Postojee toplane i pripadajua oprema, posebno kotlovnice, stare su izmeu 20 i 25
godina, tj. na rubu svoga radnog vijeka, to rezultira niskom efikasnou sistema. Iz navedenog
proistiedajerazvojsistemadaljinskoggrijanjapotrebnozasnivatina:
poveanjuenergetskeefikasnostipostojeihsistemakrozzamjenuilisanacijuzastarjelih
proizvodnihsistema,
poveanjeukupnepotranjezatoplinskomenergijom.
BOSNAS/ENOVA 207
Poveanjeenergetskeefikasnostisistemadaljinskoggrijanjapotrebnojeostvaritikrozrekonstrukciju
i racionalizaciju postojeeg sistema i izgradnju novog. Svi urbani opinski centri trebaju stvarati
uslove za izgradnju centralizovanog sistema daljinskog grijanja. Ovakav nain razvoja sistema
daljinskog grijanja je osnovni preduslov zatite okolia. Pri razmatranju razvoja sistema daljinskog
grijanja postojea toplinarska preduzea trebaju se prilagoditi promjenama koje e nastati uslijed
novog trinog okruenja i iskoristiti postojee potencijale kako bi umanjili slabosti nastale usljed
razvojatrita,kaoipripadajuihrizika.
Upogleduprojekcijepotrebnojenapravitianalizuuslovaiposlovnihuinakapreduzeakojasebave
proizvodnjom, distribucijom i snabdijevanjem toplinskom energijom, kao i utjecaja trinog i
regulatornog okruenja na sektor toplinarstva. Relacija izmeu cijene goriva i cijene energije je od
iznimnog znaaja za poslovne aktivnosti i razvoj toplinarskog sektora. Tarifni sistemi za elektrinu
energiju, prirodni plin ili druga goriva, imaju velikog utjecaja na poslovno okruenje u sektoru
toplinarstva s obzirom da regulisana cijena goriva odreuje budunost i osigurava odrivost
poslovanja, dok eventualno odsustvo harmonizacije razliitih tarifnih sistema moe rezultirati
odreenimogranienjimasposljedicamakojebitrebalododatnoistraiti.
SistemgrijanjakojianaliziraovaStudijaimakarakteristikepredvieneovimprostornimplanomtako
da u sluaju da se na podruju na kojem je predviena trasa vrelovoda postoje dokumenti
prostornog ureenja ueg podruja koji nisu usaglaeni sa Prostornim planom Zeniko dobojskog
Kantona investitor moe traiti usaglaavanje navedenih dokumeata prema proceduri opisanoj u
analizidokumenataprostornogureenja.
8.1.4 ProstorniplanOpineKakanj
UprostornomplanuOpineKakanjzaperiod20102030nalazeseposebniiopiiljevikojisetrebaju
provesti radi uspjenog savladavanja uoenih problema u oblasti prostornog razvoja na podruju
opineKakanj.
Prema ovom prostornom planu na podruju date su smjernice za buduci razvoj Termoelektrane
Kakanjkojajelociranaunaseljuatii.
RazvojTEKakanjunarednomperioduseoekujekrozslijedeerazvojneprojekte:
a) Rekonstrukciju bloka 6, 1x110 MW produenje radnog vijeka narednih 15 20 godina. Ova

rekonstrukcija se oekuje u narednoj 2008/09 godini. U sklopu ove rekonstrukcije izvrit e se
zamjenakompletneelektromainskeopremenapostojeemlokalitetunavedenogbloka.Needoi
doizmjenagabaritaninaprostoru,aninasamomdijeluobjektakojipripadabloku6.
b)Izgradnjabloka8,1x350MW
Izgradnjabloka8,podrazumijevaizgradnjuslijedeihpostrojenjaiobjekata:
Glavnipogonskiobjekat
Kotlovskopostrojenje
Strojarnica
Postrojenjezapreiavanjedimnihplinova
Elektropostrojenja
Postrojenjaupravljanja,mjerenjairegulacije
Prateapostrojenja
BOSNAS/ENOVA 208
Lokacija za glavni pogonski objekat se nalazi sa zapadne strane bloka 7 i to izmeu postojeeg
glavnogpogonskogobjektabloka7itransportnogsistemaugljaoddeponijeHrasnodoP8,akoja
je oznaena na Generalnom planu TE Kakanj Kakanj. Uz glavni pogonski objekat locirat e se
prateapostrojenja.ZajednikapostrojenjaIzgradnjombloka7izgraenasuizajednikapotrojenja
kakozablokove17,takoizanaredniblok8snage350MW.
c)Izgradnjakombiblokasnage100MW(naplin)jenalokacijipostojeegbloka4.
Blok4jevanupotrebe,njegovalokacijasetrebaoistitiinanjojizgraditinovikombibloksnage100
MW na plin. Instalacija plina e biti izgraena od trase postojeeg plinovoda izmeu Sarajeva i
Zenice, koja prolazi desnom obalom rijeke Bosne i TE Kakanj Kakanj. Razmak vazdune linije
izmeuovogplinovodaiTEKakanjKakanjjeoko80m.
d)Lokacijeblokova1,2i3ostajuiunarednomperiodu,zaeventualnuizgradnjunovihpostrojenjaza
proizvodnjuelektrineenergije.
Osim ovih smjernica u Prostornom planu Opine Kakanj nema drugih uputa vezano za radove na
TermoelektraniKakanjizamoguevrelovodepremaZenici.
8.1.5 Urbanistikasaglasnostzakogeneracijskopostrojenje
Urbanistika saglasnost je prvi korak u namjeri graenja i provjera da li je na traenom lokalitetu

moguagradnja.Urbanistikasaglasnostjeupravniakt,aizdajesekadaseutvrdidajegraenjeu
skladusadokumentomprostornogureenjaidrugimuvjetimautvrenimzatajprostor.Zakonomo
prostornom ureenju Zenikodobojskog kantona (Sl. novine Zenikodobojskog kantona, br. 2/04,
2/08) utvruju se dokumenti prostornog ureenja koji su osnova za izdavanje urbanistike
saglasnosti uz primjenu odreenih reima graenja utvrenim u tom zakonu. Zahtjev za izdavanje
urbanistike saglasnosti se podnosi se naelniku opine, s obzirom da se radi o energetskoj
infrastrukturinapodrujuopineKakanj.
Zahtjevzaurbanistikudozvolusadri:
Okolinskudozvolu(zaobjektekojipodlijeupribavljanjuokolinskedozvole),
Podatkeoparceli,
idejniprojekatkojisadri:
- tehnikiopis,
- situacionorjeenje,
- sveosnovegraevine,
- presjek,
- fasade,
obrazloenjezahtjevasaosnovnimpodacimapotrebnimzautvrivanjeurbanistiko
tehnikihidrugihuslova.
Sluba za upravu nadlena za izdavanje urbanistike saglasnosti moe zahtijevati i druge priloge u
zavisnosti od sloenosti graenja. Rjeenje o urbanistikoj saglasnosti dostavlja se opinskoj
urbanistikograevinskojinspekcijiiZavoduzaplaniranjerazvojaKantona.
Sadrajurbanistikesaglasnosti
Urbanistikasaglasnostsadri:
podatkeonamjeni,poloajuioblikovanjugraevineodnosnodrugihradova,
BOSNAS/ENOVA 209
izvod iz Plana, odnosno strune ocjene Komisije (u sluaju da Plan nije donesen) sa
granicamapripadajuegzemljitagraevinskaparcela,
propisane saglasnosti, odnosno uslove za izradu tehnike dokumentacije za graenje
graevine,izdateodstranenadlenihorganaislubi,
urbanistikotehnikeuslove,
nalazogeotehnikomispitivanjutla(gdjejetopotrebno),
uvjetezatiteokoliautvreneokolinskomdozvolom,
posebneuslovezasluajevepropisanezakonomilinaosnovuzakona,
obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica posebno u odnosu na prava lica sa
umanjenimtjelesnimsposobnostima,
drugepodatkeiuvjeteodznaajazagraenje.
Urbanistika saglasnost sadri iznos trokova ureenja graevinskog zemljita, odnosno uslove za
ureenjegraevinskogzemljita,akosegraenjevrinaneureenomgraevinskomzemljitu,kaoi
druge obaveze korisnika koje su proistekle iz koritenja odnosnog zemljita. Saglasnosti i uvjeti za
graenjepribavljeniupostupkudonoenjaurbanistikesaglasnosti,smatrasedasupribavljeniiza
postupakdonoenjaodobrenjazagraenje.
Vaenjeurbanistikesaglasnosti
Opinska sluba duna je u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva, podnosioca pisano
izvijestiti o osnovanosti zahtjeva, te zatraiti potrebna miljenja, uslove i saglasnosti na lokaciju, ili
eventualnu dopunu zahtjeva, a u narednih 30 dana duna je donijeti Rjeenje o urbanistikoj
saglasnosti.
Pribavljanjemurbanistikesaglasnostineznaidasemoepoetisagradnjom,negodasuutvreni
urbanistikotehniki uslovi za izradu tehnike dokumentacije (glavnog/izvedbenog projekta), a po
izradi tehnike dokumentacije stiu se uslovi za podnoenje zahtjeva, istom organu za izdavanje
graevinskedozvole.Urbanistikasaglasnostvaigodinudanaodnjenepravosnanostiiutomroku
semorapodnijetizahtjevzaizdavanjeodobrenjazagraenje.Vaenjeurbanistikesaglasnostimoe
se,izuzetno,uvaavajuiopravdanerazloge,produitizajojednugodinudana.
8.1.6 Graevinskadozvolazakogeneracijskopostrojenje
Nakon izrade projektne dokumentacije, prema uslovima odreenim u urbanistikoj dozvoli, u roku
godine dana zahtjev za graevinsku dozvolu treba biti predan. Prema Zakonu o graenju Zeniko
dobojskog kantona (Sl. .ovine Zenikodobojskog kantona, br. 1/05, 2/08 i 15/09) nadlenost za
izdavanjegraevinskedozvolejepreputenatijelukojejeizdalourbanistikudozvolu.
Graevinska dozvola je potrebna za: novogradnju, za rekonstrukciju, dogradnju, nadziivanje,

promjenu namjene graevine, u smislu da se vri pretvaranje stambenog u poslovni prostor,
odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva
promjena bitno mijenja uslove koritenja te graevine, okolnih graevina i prostora, odvijanje
saobraaja i uslove ouvanja okoline i konzervaciju graevine, dok za radove tekueg odravanja
graevinskadozvolanijepotrebna.
Graenju graevine ne smije se pristupiti prije pribavljanja rjeenja o odobravanju gradnje

(graevinskedozvole).Osimnavedenog,graevinskadozvolajepotrebnaizauklanjanjegraevine
(ruenje,demontaagraevineilidijelagraevine)izaprivremene(pomone)graevine.
Uzzahtjevzaizdavanjegraevinskedozvoleseprilae:
urbanistikasaglasnost,
izvodizkatastrakatastarskaestica,
dokazopravugraenja,
BOSNAS/ENOVA 210
minimalnotriprimjerkaglavnogprojekta,
pisaniizvjetajoobavljenojkontroliglavnogprojekta,
prevedeniglavni(izvedbeni)projekatsapotvrdomoizvrenojnostrifikaciji,usluajuda
jeglavni(izvedbeni)projekatizraennastranomjeziku,
elaboratoistranimradovima,akosupodaciiznjihposluilizaizraduglavnogprojekta,
tehnolokielaborat,akojepogonipostrojenjepotencijalnizagaiva,
saglasnostipribavljeneupostupkuizdavanjaurbanistikesaglasnostizapredmetnu
graevinu,
drugipriloziodreeniposebnimzakonom.

Investitor NadleniorganOptina

Odreivanje usklaenosti sa
Zahtjevzadozvolu
glavnim projektom: rok za

izdavanjedozvoleje30dana,

vaenjedozvoleje1godina,s
Zahtjevzapoetak opcijomproduenja
graevinskihradova

Prijavapoetkagraevinskih Izdavanjedozvoleza

radova poetakgraevinskihradova

Slika96:Proceduradobivanjagraevinskedozvole
Postupakizdavanjagraevinskedozvole
Nadleniorganuprave(slubazaurbanizam)upostupkuizdavanjaodobrenjazagraenjeutvruje
da li je glavni projekat izraen u skladu sa uslovima datim u urbanistikoj saglasnosti, odnosno
urbanistikotehnikimuslovima.Utokuprocesaizdavanjagraevinskedozvolepotrebnojeodrediti
da li je glavni projekat izraen u skladu sa uslovima postavljenim u urbanistikoj dozvoli. Nadleni
organ duan je donijeti rjeenje, najkasnije u roku od 30 dana nakon prijema zahtjeva. Zahtjev za
dobivanjegraevinskedozvoleodbiteseako:
investitor u roku od 15 dana od zatraene dopune iz prethodnog stava ne upotpuni

zahtjev,
investitorneispunjavapropisaneuvjetezaizdavanjeodobrenjazagraenje,
glavnim (izvedbenim) projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o graenju ili
posebnimpropisima,
glavni(izvedbeni)projektnijeusklaensauvjetimaizurbanistikesaglasnosti,
ako se uviajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na graevinskoj estici ne
podudarasaglavnim(izvedbenim)projektom.
Prijeizdavanjaodobrenjazagraenjeopinskaslubapopotrebieizvritiuviajostanjunaterenu.
Odobrenje za graenje prestaje da vai ako radovi na graevini za koju je izdato odobrenje za
graenjeneponuurokuoddvijegodineoddanapravomonostiodobrenjazagraenje.Izuzetno,
vaenje odobrenja za graenje moe se, na zahtjev investitora, produiti za jo godinu ako za to
postoje opravdani razlozi i ako se nisu promijenili uvjeti na osnovu kojih je izdato odobrenje za
graenje.
BOSNAS/ENOVA 211
Prijavagraenja
Investitor,odnosnoizvoaradovajeduanda,premapravosnanomodobrenjuzagraenje,prijavi
poetakgraevinskihradova8danaprijepoetkaradovanadlenojinspekciji.
8.1.7 Upotrebnadozvolazakogeneracijskopostrojenje
Proceduradobivanjaupotrebne dozvolesenalaziuZakonuograenjuZenikodobojskogkantona
(Sl.novineZenikodobojskogkantona,br.1/05,2/08i15/09).Izgraenagraevinasmijesepoeti
koristitiistavitiupogon,tesemoeizdatirjeenjezaobavljanjedjelatnostipoposebnompropisu
teknakontonadleniorgandoneserjeenjeupotrebnudozvolu.Zahtjevzaizdavanjeupotrebne
dozvole investitor predaje administrativnom tijelu koje je prethodno izdalo graevinsku dozvolu.
Upotrebnadozvolamorabitiizdatanakonizvrenetehnikeinspekcijeobjekta.
Investitor Nadleniorgan

Zahtjevzaizdavanjeupotrebnedozvole
Nadleni organ, u roku od 15 dana donosi
slijedeinavedenekorakeutekstu
Rjeenje o imenovanju strune Komisije za
tehniki pregled graevine. Ukoliko je
izvjetajem komisije utvreno da se
izgraena graevina moe koristiti,
odnosnostavitiupogon,nadleniorgane
izdati odobrenje za upotrebu. Trokove
tehnikogpregledasnosiinvestitor.

Slika97:Procedurazaizdavanjeupotrebnedozvole
Zahtjevzaizdavanjeupotrebnedozvolepodnosiseistomorganukojijeizdaograevinskudozvolu,
putemprotokola.Uzzahtjevtrebapriloiti:
kopijugraevinskedozvole,
kopijukatastarskogplanasaucrtanimpoloajemgraevine,
pisanuizjavuizvoaaoizvedenimradovimaiuslovimazaodravanjegraevine,
pisaniizvjetajnadzoranadgraenjemkaopotvrdudasuradovinagraeviniokonani.
Postupakizdavanjaupotrebnedozvole
Po prijemu zahtjeva opinska sluba u roku od 15 dana donosi Rjeenje o imenovanju strune
Komisijezatehnikipregledgraevine.Komisijusainjavajupredsjednikilanovikomisije,ovisnood
vrste i sloenosti graevine. Komisija poinje sa radom odmah i o datumu pregleda obavjetava
investitora.InvestitorjeduanKomisijizatehnikipregledosiguratiprisustvosudionikaugraenjui
investicionotehnikudokumentacijuizgraenogobjekta.
Poizvrenomtehnikompregledu,Komisijazatehnikipregledurokuod8danadostavljaIzvjetajo
izvrenomtehnikompregleduopinskojslubizaizdavanjeupotrebnedozvole.AkosuIzvjetajem
Komisije za tehniki pregled utvreni nedostaci na graevini koje treba otkloniti, nadleni organ
uprave donijet e Zakljuak kojim se utvruje rok za otklanjanje nedostataka, koji moe trajati
najdue90dana.Upotrebnadozvolaeseizdatiteknakontoseutvreninedostaciotklone.Akose
prilikom tehnikog pregleda utvrdi da se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti ili da postoji
neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, opinska sluba, donijet e Rjeenje o uklanjanju,
odnosnoruenjugraevine.Zahtjevzadonoenjeupotrebnedozvoleodbitese:
BOSNAS/ENOVA 212
akojegraevinaizgraenabezodobrenjazagraenje,
akosuutokugraenjaizvreneizmjeneidopunenagraevinizakojenijeizmijenjeno,ili
dopunjenoodobrenjezagraenje,
ako se u roku od 90 dana ne otklone nedostaci koje je utvrdila komisija za tehniki
pregledzapisnikom,
ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja odobrenja za
graenje,
akojeutokupostupakgraevinskeinspekcije.
Ukolikojeizvjetajemkomisijeutvrenodaseizgraenagraevinamoekoristiti,odnosnostavitiu
pogon, opinska sluba e izdati odobrenje za upotrebu. Trokove tehnikog pregleda snosi
investitoruskladusaodredbamaZakonaoupravnompostupku.
Upotrebna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije zavretka cijele graevine i za dio
graevineusluajevima:
kada je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (most za pristup gradilitu,

trafostanica,dalekovodisl.),
kadajeupitanjusloenagraevina,
kadaseodreenidiomoepoetikoristitiprijedovrenjacijelegraevine.
Ovisluajevimorajubitipredvieniglavnimprojektom.
8.2 POTREBNEDOZVOLEZACJEVOVOD
Kao za izgradnju kombiciklusa (cca. 100 MW) na prirodni gas na lokaciji starih blokova, slijedi
pregled zakona i pravilnika kojima je definisan proces dobivanja potrebnih dozvola za izgradnju
cjevovoda.Ovapodjelajebitnazatotoprocedurezadobivanjepotrebnihdozvolazacjevovodsene
sprovodenaistomnivouvlastikaouprethodnomsluaju.
8.2.1 Okolinskadozvolazacjevovod
Prema Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i

pogonimaipostrojenjimakojimogubitiizgraeniiputeniuradsamoakoimajuokolinskudozvolu
(Sl.novineFederacijeBiHbr.19/04)iPravilnikopogonimaipostrojenjimakojimogubitiizgraenii
puteniuradsamoakoimajuokolinskudozvolu,(Sl.novineZedokantona,br.12/05),zagraenje
pumpnihstanicaivrelovodanijepotrebnoraditiprethodnuprocjenuuticajanaokolikaoistudiju
uticaja. Isto tako nije ni potrebna okolinska dozvola, ve se direktno predaje zahtjev za izdavanje
urbanistikesaglasnosti.
8.2.2 Urbanistikasaglasnostzacjevovod
Urbanistika saglasnost je prvi korak u namjeri graenja i provjera da li je na traenom lokalitetu

moguagradnja.Urbanistikasaglasnostjeupravniakt,aizdajesekadaseutvrdidajegraenjeu
skladusadokumentomprostornogureenjaidrugimuvjetimautvrenimzatajprostor.
Zakonom o prostornom ureenju Zenikodobojskog kantona (Sl. novine Zenikodobojskog

kantona, br. 2/04, 2/08) utvruju se dokumenti prostornog ureenja koji su osnova za izdavanje
urbanistikesaglasnostiuzprimjenuodreenihreimagraenjautvrenimutomzakonu.Zahtjevza
izdavanje urbanistike saglasnosti u ovom sluaju podnosi se na pisarnici kantona, prema
Ministarstvu za prostorno ureenje, promet i komunikacije i zatitu okoline Zenikodobojskog
kantona.
BOSNAS/ENOVA 213
Zahtjevzaurbanistikudozvolusadri:
Okolinskudozvolu(zaobjektekojipodlijeupribavljanjuokolinskedozvole),
Podatkeoparceli,
idejniprojekatkojisadri:
- tehnikiopis,
- situacionorjeenje,
- sveosnovegraevine,
- presjek,
- fasade,
obrazloenjezahtjevasaosnovnimpodacimapotrebnimzautvrivanjeurbanistiko
tehnikihidrugihuslova,
500KMkantonalnetakse,
400KMtrokovikomisije.
Organ uprave nadlean za izdavanje urbanistike saglasnosti moe zahtijevati i druge priloge u
zavisnostiodsloenostigraenja.
Rjeenje o urbanistikoj saglasnosti dostavlja se kantonalnoj urbanistiko graevinskoj inspekciji i

ZavoduzaplaniranjerazvojaKantona.
Sadrajurbanistikesaglasnosti
Urbanistikasaglasnostsadri:
podatkeonamjeni,poloajuioblikovanjugraevineodnosnodrugihradova,
izvod iz Plana, odnosno strune ocjene Komisije (u sluaju da Plan nije donesen) sa
granicamapripadajuegzemljitagraevinskaparcela,
propisane saglasnosti, odnosno uslove za izradu tehnike dokumentacije za graenje
graevine,izdateodstranenadlenihorganaislubi,
urbanistikotehnikeuslove,
nalazogeotehnikomispitivanjutla(gdjejetopotrebno),
posebneuslovezasluajevepropisanezakonomilinaosnovuzakona,
obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica posebno u odnosu na prava lica sa
umanjenimtjelesnimsposobnostima,
drugepodatkeiuvjeteodznaajazagraenje.
Urbanistika saglasnost sadri iznos trokova ureenja graevinskog zemljita, odnosno uslove za
ureenjegraevinskogzemljita,akosegraenjevrinaneureenomgraevinskomzemljitu,kaoi
druge obaveze korisnika koje su proistekle iz koritenja odnosnog zemljita. Saglasnosti i uvjeti za
graenjepribavljeniupostupkudonoenjaurbanistikesaglasnosti,smatrasedasupribavljeniiza
postupakdonoenjaodobrenjazagraenje.
Vaenjeurbanistikesaglasnosti
Nadleniorganupraveduanjeurokuod15danaoddanapodnoenjazahtjeva,podnosiocapisano
izvijestiti o osnovanosti zahtjeva, te zatraiti potrebna miljenja, uslove i saglasnosti na lokaciju, ili
eventualnu dopunu zahtjeva, a u narednih 30 dana duan je donijeti Rjeenje o urbanistikoj
saglasnosti.
Pribavljanjemurbanistikesaglasnostineznaidasemoepoetisagradnjom,negodasuutvreni
urbanistikotehniki uslovi za izradu tehnike dokumentacije (glavnog/izvedbenog projekta), a po
izradi tehnike dokumentacije stiu se uslovi za podnoenje zahtjeva, istom organu za izdavanje
graevinskedozvole.Urbanistikasaglasnostvaigodinudanaodnjenepravosnanostiiutomroku
BOSNAS/ENOVA 214
semorapodnijetizahtjevzaizdavanjeodobrenjazagraenje.Vaenjeurbanistikesaglasnostimoe
se,izuzetno,uvaavajuiopravdanerazloge,produitizajojednugodinudana.
8.2.3 Ureenjegraevinskogzemljita
Koritenje zemljita mogue je samo na ureenom graevinskom zemljitu, a to podrazumijeva

zemljite na kome su izvreni radovi pripreme zemljita za graenje i opremanje zemljita. Za
pripremuiureenjegraevinskogzemljitapopotrebiizdajesedozvolazapripremneradove.Ova
procedura je definisana u Zakonu o prostornom ureenju Zenikodobojskog kantona (Sl. novine
Zenikodobojskogkantona,br.2/04,2/08).
Pripremazemljitazagraenjeobuhvata:
ureenje imovinskopravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa s vlasnicima

nekretnina,
donoenjedokumenataprostornogureenjakojijeosnovazaodobravanjegraenjana
odnosnomprostoru,
izraduplanaparcelacije,
uklanjanje postojeih graevina, premjetanje postojeih nadzemnih i podzemnih
instalacija,uskladusaplanomprostornogureenjaiodvozmaterijala,
sanacijuzemljita(osiguranjeklizita,drenaa,regulacijavodotoka,ravnanjezemljitai
sl.)
izradu dokumentacije i obavljanje radova zatite kulturnohistorijskog i prirodnog
naslijeakojebimoglobitiugroenoradovimanapripremizagraenje.
Opremanjegraevinskogzemljitaobuhvata:
graenjecestaiulicaukljuujuiiplonikeipjeakeprijelaze,trgoveijavnaparkiralita,
podizanjeobjekatajavnerasvjete,vertikalnesaobraajnesignalizacijesemafori,
ureenjezelenihpovrina,parkova,pjeakihstaza,nasada,travnjaka,terenazadjeja
igralitaobjekatajavnehigijene,
izgradnjuureajazaodvodpovrinskihiotpadnihvoda,tezanjihovopreiavanje,
izgradnju graevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektrine, plinske i
drugeenergije,telekomunikacijskeobjekteiureaje,
ureenjedeponijaigraenjegraevinazapreraduiunitavanjeotpadaka,
regulacijuvodotokaiureenjeobalavodaivodnihpovrina,
Minimumureenjagraevinskogzemljitaosigurava:
kolskiprilazgraevinskojparceli,
snabdijevanjevodomirjeenjeotpadnihvoda,
snabdijevanjeelektrinomenergijom.
Trokoveureenjagraevinskogzemljitasnosiinvestitorprijeizdavanjaodobrenjazagraenje.Ovi
trokovi se utvruju na osnovu stvarno uloenih sredstava u ureenje graevinskog zemljita po 1
m2 izgraene korisne povrine graevine. Investitor nee snositi trokove ureenja zemljita za
radove koje sam izvri na osnovu uvjeta iz urbanistike saglasnosti. Za graenje za koje nadleni
organ,odnosnoslubazaupravuocijenidaseurbanistikasaglasnostmoeizdatisamonaosnovu
odgovarajueg detaljnog plana ureenja, investitor, u okviru trokova ureenja zemljita, snosi
trokoveizradetogplana.
BOSNAS/ENOVA 215
Parcelacija
Parcelacija se vri na aurnim geodetskokatastarskim planovima ovjerenim od strane nadlenog

organa,ikojijeosnovazaodobravanjegraenjanaodnosnomzemljitu.Planparcelacijezapodruja
od znaaja za Kanton donosi organ koji svojim propisom odredi Vlada. Plan parcelacije se donosi
istovremeno za prostornu cjelinu. U sluaju da se ne donese za prostornu cjelinu onda se mora
izvrititakodasepreostalomdijeluomoguiobrazovanjedrugeparcele.
Plan parcelacije, odnosno graevinska parcela sadri regulacionu liniju i podatke o vlasnicima
graevinskog zemljita po graevinskim parcelama. Regulacionom linijom utvruju se pojedinane
graevinskeparcele.GraevinskomlinijomseIstotakoutvrujegraninalinijagraevineuodnosu
na javnu povrinu, ulicu, vodotok i druge graevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz
funkcionalnih, estetskih ili zatitnih razloga. Graevinska linija oznaava liniju po kojoj se gradi,
odnosnoiskoliavagraevina,ililinijukojugraevina,odnosnonajisturenijidiograevinenesmije
prei. Za graenje izvan graevinskog zemljita, graevinska parcela utvruje se urbanistikom
saglasnou.
8.2.4 Graevinskadozvolazacjevovod
ProceduredobivanjagraevinskedozvolenalazeseuZakonuograenjuZenikodobojskogkantona
(Sl. novine Zenikodobojskog kantona, br. 1/05, 2/08 i 15/09). Nakon izrade projektne
dokumentacije, prema uslovima odreenim u urbanistikoj dozvoli, u roku godine dana zahtjev za
graevinsku dozvolu treba biti predan. Generalno, nadlenost za izdavanje graevinske dozvole je
preputenatijelukojejeizdalourbanistikudozvolu.
Graevinska dozvola je potrebna za: novogradnju, za rekonstrukciju, dogradnju, nadziivanje,

promjenu namjene graevine, u smislu da se vri pretvaranje stambenog u poslovni prostor,
odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru ako takva
promjena bitno mijenja uslove koritenja te graevine, okolnih graevina i prostora, odvijanje
saobraaja i uslove ouvanja okoline i konzervaciju graevine, dok za radove tekueg odravanja
graevinskadozvolanijepotrebna.
Graenju graevine ne smije se pristupiti prije pribavljanja rjeenja o odobravanju gradnje

(graevinskedozvole).Osimnavedenog,graevinskadozvolajepotrebnaizauklanjanjegraevine
(ruenje,demontaagraevineilidijelagraevine)izaprivremene(pomone)graevine.
Uzzahtjevzaizdavanjegraevinskedozvoleseprilae:
urbanistikasaglasnost,
izvodizkatastrakatastarskaestica,
dokazopravugraenja,
minimalnotriprimjerkaglavnogprojekta,
pisaniizvjetajoobavljenojkontroliglavnogprojekta,
prevedeniglavni(izvedbeni)projekatsapotvrdomoizvrenojnostrifikaciji,usluajuda
jeglavni(izvedbeni)projekatizraennastranomjeziku,
elaboratoistranimradovima,akosupodaciiznjihposluilizaizraduglavnogprojekta,
tehnolokielaborat,akojepogonipostrojenjepotencijalnizagaiva,
saglasnosti pribavljene u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti za predmetnu
graevinu,
drugipriloziodreeniposebnimzakonom,
150KMkantonalnetakseputemuplatnice.
BOSNAS/ENOVA 216
Postupakizdavanjagraevinskedozvole
Nadleni organ uprave (Ministarstvo za prostorno ureenje ZEDO kantona) u postupku izdavanja
odobrenja za graenje utvruje da li je glavni projekat izraen u skladu sa uslovima datim u
urbanistikoj saglasnosti, odnosno urbanistikotehnikim uslovima. U toku procesa izdavanja
graevinske dozvole potrebno je odrediti da li je glavni projekat izraen u skladu sa uslovima
postavljenimuurbanistikojdozvoli.Nadleniorganduanjedonijetirjeenje,najkasnijeurokuod
30dananakonprijemazahtjeva.Zahtjevzadobivanjegraevinskedozvoleodbiteseako:
investitorurokuod15danaodzatraenedopuneizprethodnogstavaneupotpuni
zahtjev,
investitorneispunjavapropisaneuvjetezaizdavanjeodobrenjazagraenje,
glavnim(izvedbenim)projektomnisuispunjeniuvjetipropisaniZakonomograenjuili
posebnimpropisima,
glavni(izvedbeni)projektnijeusklaensauvjetimaizurbanistikesaglasnosti,
akoseuviajemnaterenuutvrdidasestvarnostanjenagraevinskojesticine
podudarasaglavnim(izvedbenim)projektom.
Prijeizdavanjaodobrenjazagraenje,MinistarstvozaprostornoureenjeZEDOkantonapopotrebi
eizvritiuviajostanjunaterenu.
Odobrenje za graenje prestaje da vai ako radovi na graevini za koju je izdato odobrenje za
graenjeneponuurokuoddvijegodineoddanapravomonostiodobrenjazagraenje.Izuzetno,
vaenje odobrenja za graenje moe se, na zahtjev investitora, produiti za jo godinu ako za to
postoje opravdani razlozi i ako se nisu promijenili uvjeti na osnovu kojih je izdato odobrenje za
graenje.
Odobrenjezagraenjezapripremneradove
Pripremni radovi za potrebe gradilita izvode se na osnovu odobrenja za graenje graevine.

Posebno odobrenje za graenje izdaje se za pripremne radove za koje je potrebno rjeavanje
imovinskopravnihpitanja(kodizvoenjaveihsloenihgraevina),kaoizagraevineiradovekoji
mogubitiopasnipoivotizdravljeljudi,saobraaj,okoliitoza:
Asfaltnubazu,separacijuagregata,tvornicubetonaisl.kojiesekoristitizagraenje
viegraevinakrozduevremenskorazdoblje,
Dalekovoditransformatorskustanicukojujepotrebnograditiradinapajanjagradilita
elektrinomenergijom,
Sloenijeradovekojimoguuticatinaivotizdravljeljudiilinastabilnost.
U odobrenju za ove posebne sluajeve u odobrenju za graenje mora se odrediti rok u kome se
graevineizgraenenaosnovuodobrenjazagraenjezapripremneradovemorajuukloniti.
Obavljanjeprethodnihradovaistranogkarakterakaoivrenjedrugihintervencijauprostoruzaije
odobravanjejenadleanpremaposebnimzakonimadrugiorgan,izvodesenaosnovuurbanistike
saglasnosti.
Prijavagraenja
Investitor,odnosnoizvoaradovajeduandapisanimaktomprijavipoetakgraevinskihradova
najkasnije8danaprijepoetkaradovanadlenojinspekcijiinadlenomMinistarstvu.
BOSNAS/ENOVA 217
Iskolenje
Prije poetka graenja investitor, odnosno izvoa radova mora izvriti iskolenje, odnosno
geodetskiprenosgraevineizplana,odnosnourbanistikotehnikihuslova,nateren.Iskolenjese
vri u skladu sa uslovima datim u elaboratu o iskolenju i odobrenom projektu za izvoenje
graevine.
Gradilite
Gradilite mora biti ograeno radi spreavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilite. Na
gradilitukojeseproteenavelikimprostranstvima(eljeznikepruge,ceste,dalekovodiisl.)dijelovi
gradilitakojisenemoguograditimorajubitizatieniodreenimprometnimznakovimailioznaeni
na drugi nain. Gradilite mora imati na vidnom mjestu istaknutu plou sa svim relevantnim
podacima o graevini i sudionicima u graenju (naziv investitora, naziv izvoaa radova, naziv
projektanta,nazivivrstugraevinekojasegradi,vrijemepoetkaizavretkaradova).
Investitor ili izvoa duan je za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno oblinjeg zemljita za
potrebe gradilita pribaviti saglasnost vlasnika ili korisnika tog zemljita. Isto tako za privremeno
zauzimanjejavihpovrinainvestitoriliizvoaduanjepribavitiodobrenjenadleneopinskeslube
uprave.
Izvoanagradilitumoraimati:
Rjeenjeoupisuusudskiregistar,
Aktopostavljanjuvoditeljagraenja,odnosnovoditeljapojedinihradova,
Odobrenjezagraenjeiglavniprojekt,
Ovjereneizvedbeneprojekte,
Graevinskidnevnik,
Graevinskuknjigu,
Dokazoispitivanjuikvalitetiugraenihmaterijala,proizvodaiopreme,
Elaborat o iskolenju graevine izraen od fizikog ili pravnog lica, registriranog za
obavljanjegeodetskedjelatnosti,
Nacrtorganizacijegradilita.
Prijeizdavanjaupotrebnedozvolesveprivremenegraevineizgraeneuokvirupripremnihradova,
oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjena, a
zemljite na podruju gradilita, kao i na prilazu gradilitu dovedeno u uredno stanje, u skladu sa
uvjetimautvrenimuurbanistikojsaglasnostiiodobrenjuzagraenje.
8.2.5 Upotrebnadozvolazacjevovod
Izgraenagraevinasmijesepoetikoristitiistavitiupogon,tesemoeizdatirjeenjezaobavljanje
djelatnostipoposebnompropisuteknakontonadleniorgandoneserjeenjeupotrebnudozvolu.
Prema Zakonu o graenju Zenikodobojskog kantona (Sl. novine Zenikodobojskog kantona, br
1/05, 2/08 i 15/09), zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole investitor predaje administrativnom
tijelu koje je prethodno izdalo graevinsku dozvolu. Upotrebna dozvola mora biti izdata nakon
izvrenetehnikeinspekcijeobjekta.
Zahtjevzaizdavanjeupotrebnedozvolepodnosiseistomorganukojijeizdaograevinskudozvolu,
putemprotokola.Uzzahtjevtrebapriloiti:
kopijugraevinskedozvole,
kopijukatastarskogplanasaucrtanimpoloajemgraevine,
pisanuizjavuizvoaaoizvedenimradovimaiuslovimazaodravanjegraevine,
pisaniizvjetajoizvrenomnadzorunadgraenjemkaopotvrdudasuradovina
graeviniokonani.
BOSNAS/ENOVA 218
Postupakizdavanjaupotrebnedozvole
Poprijemuzahtjevanadleniorganupraveurokuod15danadonosiRjeenjeoimenovanjustrune
Komisijezatehnikipregledgraevine.Komisijusainjavajupredsjednikilanovikomisije,ovisnood
vrste i sloenosti graevine. Komisija poinje sa radom odmah i o datumu pregleda obavjetava
investitora.InvestitorjeduanKomisijizatehnikipregledosiguratiprisustvosudionikaugraenjui
investicionotehnikudokumentacijuizgraenogobjekta.
PoizvrenomtehnikompregleduKomisijazatehnikipregledurokuod8danadostavljaIzvjetajo
izvrenom tehnikom pregledu nadlenom organu za izdavanje upotrebne dozvole. Ako su
Izvjetajem Komisije za tehniki pregled utvreni nedostaci na graevini koje treba otkloniti,
nadleni organ uprave donijet e Zakljuak kojim se utvruje rok za otklanjanje nedostataka, koji
moe trajati najdue 90 dana. Upotrebna dozvola e se izdati tek nakon to se utvreni nedostaci
otklone.Akoseprilikomtehnikogpregledautvrdidasenedostacinagraevininemoguotklonitiili
dapostojineotklonjivaopasnostpostabilnostgraevine,nadleniorganuprave,donijeteRjeenje
ouklanjanju,odnosnoruenjugraevine.Zahtjevzadonoenjeupotrebnedozvoleodbitese:
akojegraevinaizgraenabezodobrenjazagraenje,
akosuutokugraenjaizvreneizmjeneidopunenagraevinizakojenijeizmijenjeno,ili
dopunjenoodobrenjezagraenje,
ako se u roku od 90 dana ne otklone nedostaci koje je utvrdila komisija za tehniki
pregledzapisnikom,
ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja odobrenja za
graenje,
akojeutokupostupakgraevinskeinspekcije.
Ukolikojeizvjetajemkomisijeutvrenodaseizgraenagraevinamoekoristiti,odnosnostavitiu
pogon,nadleniorganeizdatiodobrenjezaupotrebu.Trokovetehnikogpregledasnosiinvestitor
uskladusaodredbamaZakonaoupravnompostupku.
Upotrebna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije zavretka cijele graevine i za dio
graevineusluajevima:
kada je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (most za pristup gradilitu,

trafostanica,dalekovodisl.),
kadajeupitanjusloenagraevina,
kadaseodreenidiomoepoetikoristitiprijedovrenjacijelegraevine.
Ovisluajevimorajubitipredvieniglavnimprojektom.
8.2.6 Koritenjecestovnogzemljita
Zatitnipojasuzjavneceste(zatitnicestovnipojas)jepojasnakojemvaiposebanreimgradnjei
uspostavlja se radi zatite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj od tetnih uticaja i razliitih
aktivnostiuprostoruporedjavneceste.
Prema zakonu o cestama Federacije BiH (Slubene novine FBiH br. 12/10), u postupku izdavanja
odobrenjazagraenjeiliurbanistikesaglasnostizagraenjeobjekataiinstalacijanajavnojcestiili
unutarcestovnogpojasajavneceste,tijelomjerodavnozaprostornoureenjeobaveznojezatraiti
prethodnusaglasnostodnosnoodobrenjeodupraviteljaceste.
Zatitnipojasmjeriseodvanjskogrubazemljinogpojasatakodajeupraviluiroksasvakestrane:
Autoceste40m,
BOSNAS/ENOVA 219
Brzeceste30m,
Magistralneceste20m,
Regionalneceste10m,
Lokalneceste5m.
Zaradovekojisenadruginainnemoguizvestiilibinjihovoizvoenjezahtijevaloveliketrokove,
kaotosupoprenopostavljanjeutrupucesteinacestovnimobjektimacjevovoda,kablovaivodova
(naobjektimailiuzduno),ruenjeiuklanjanjedrveakojeugroavasigurnostprometanacestiilibi
moglo dovesti do ugroavanja prometa na cesti, moe se dobiti odobrenje od strane upravitelja
cesta.Uovomodobrenjuseodreujuuvjetiinainizvoenjaradova.
Odobrenje od strane upravitelja cesta nije potrebno ako doe do oteenja ureenja i instalacija,
ugraenih u javnu cestu ili ako doe do pada drvea na cestu i ako su zbog toga izravno ugroeni
sigurnostprometa,odnosnoivotizdravljegraanailibimoglanastativeaekonomskateta.
Naknadezakoritenjecestovnogzemljita
Prema pravilniku o naknadama za koritenje cestovnog zemljita (Slubene novine FBiH br. 75/10)
cestovno zemljite se moe ustupiti na koritenje pravnim i fizikim licima (korisnicima) za
instaliranje ureaja i opreme, graenje komunalnih, vodoprivrednih i drugih objekata (instalacije,
cjevovodiisl.),osimradiobavljanjaprateihdjelatnosti(ugostiteljstvo,trgovina,benzinskestanice,
servisiislino),parkiralita,prikljukenajavneceste,elektronske,telefonske,antenskeprikljuke.
Korisnik ne moe bez saglasnosti nadlenog organa za ceste izvriti prenamjenu koritenja, niti
promjenuvrsteprateedjelatnostinacestovnomzemljituzazemljitezakojejedobioodobrenjeza
koritenje.NadleniorgantrebaizdatiRjeenjezakoritenjecestovnogzemljitaidrugogzemljita
kojepripadajavnimcestama,odnosnoobavljanjeprateihdjelatnostinacestovnomzemljitu.
Rjeenjesadri:
Imeiadresudonositeljarjeenja,
Imeiadresukorisnikacestovnogzemljita,
Jedinstvenimatinibrojkorisnika,odnosnoidentifikacijskibrojkorisnika,
Veliinu cestovnog zemljita izraenu u odgovarajuoj mjernoj jedinici koja se daje na
koritenje,
Svrhuukojuesekoristitizemljite,
Intenzitetsaobraajanajavnojcestinalokalitetunakojemseustupacestovnozemljite,
Visinunaknadenagodinjemnivouivisinunaknadeunarednimgodinama,
Uvjeteinainplaanjanaknadekaoidrugeodredbe.
Korisnici za koritenje cestovnog zemljita po Rjeenju plaaju naknadu koja se utvruje na

godinjemnivouiobraunavase:
Za obavljanje prateih djelatnosti kao i za parkiralita i prikljuke na javne ceste, po
kvadratnommetrupovrine;
Zacjevovode,instalacijeivodove,podunommetru;
Zaprikljuke(antenske,elektronske,telefonskeislino)ureajeiopremu,pokomadu.
Naknadazagraenjekomunalnih,vodoprivrednihidrugihobjekata(instalacije,cjevovodeisl.)seza
prvu godinu plaa u punom obraunatom iznosu, a za svaku narednu godinu naknada se plaa u
vrijednostiod50%obraunatogiznosazaprvugodinukoritenja.
Prema Uredbi o mjerilima za obraun naknade za koritenje cestovnog zemljita i naknade za
obavljanjeprateihdjelatnostinaautocestamaibrzimcestamauFederacijiBiH,mjerilazaobraun
naknadezakoritenjecestovnogzemljitasukategorijajavnecesteipovrinakoritenogcestovnog
zemljita.
BOSNAS/ENOVA 220
Visinanaknadezakoritenjezemljitazagraenjeobjekataiinstalacija(elektroinstalacije,telefonske
instalacije, kanalizacija, vodovodne instalacije i sl.) utvruje se godinje u KM po m2 koritenog
cestovnogzemljitauslijedeimiznosima:
1,50KM/m2zaautoceste,
1,00KM/m2zabrzeceste.
Naknadaseusklaujezavisnoodpovrinekoritenogcestovnogzemljitaslijedeimkoeficijentima,a
obraunavasekumulativno:
Zapovrinukoritenogzemljitado1000m2koeficijentusklaivanjaje1,00,
Zapovrinukoritenogzemljitaod1001m2do3000m2koeficijentusklaivanjaje0,83,
Zapovrinukoritenogzemljitaod3001m2do5000m2koeficijentusklaivanjaje0,67,
Zapovrinukoritenogzemljitapreko5000m2koeficijentusklaivanjaje0,50.
Povrinakoritenogcestovnogzemljitazagraenjekomunalnihobjekataiinstalacijaizraenaum2
predstavlja povrinu dobivenu mnoenjem irine potrebnog projektovanog rova za polaganje
instalacijaiduinepolaganjainstalacija.
JP Autoceste Federacije BiH e sa svim korisnicima cestovnog zemljita uz autocestu i brzu cestu
zakljuitiUgovorokoritenjucestovnogzemljitaiobavljanjuprateihuslunihdjelatnosti,kojime
precizirati prava i obaveze korisnika te utvrditi nain i dinamiku usklaivanja naknade s godinjim
indeksomrastacijenanamalo,kojiobjavljujeFederalnizavodzastatistiku.
Uredbaovisininaknadezakoritenjezemljitauzjavnecesteutvrujevisinunaknadezakoritenje
zemljitanazatitnompojasujavnihcesta,osimautocestaibrzihcesta.Premaovojuredbikorisnici
cestovnog zemljita obavezni su plaati naknadu upravitelju javne ceste. Visina naknade po metru
dunomiznosi:
2,00KM/m'zacjevovodedo200mmprenika,
3,00KM/m'zacjevovodeveegprenika.
Osim ove naknade, podnositelji zahtjeva plaaju i trokove administrativnog postupka donoenja
rjeenja i trokove izlaska na teren strunih lica nadlenog organa za ceste. Naknada za davanje
saglasnosti za polaganje infrastrukturnih vodova (vodovod, plinovod, kanalizacija, TK instalacije,
elektroinstalacijeisl.),kroztrupcesteicestovneobjekteiznosi:
500KMsaprekopomtrupaceste,
300KMsabuenjemtrupaceste,
500KMovjeenjenaobjekteilikrozobjekte,
100KMzaelektro,telefonske,antenskeprikljuke,opremuisl.
Naknada za davanje saglasnosti za polaganje infrastrukturnih vodova (vodovod, plinovod,

kanalizacija,TKinstalacije,elektroinstalacijeisl.)paralelnosaosovinomceste,aporedtrupaceste
iznosi500KM.Trokoviizlaskanaterenobraunavajuse40KM/h,uraunavajuiivrijemeodlaska
naterenipovratkasaterena.
8.2.7 Kulturnohistorijskoiprirodnonaslijee
Kulturnohistorijsko i prirodno naslijee u Bosni i Hercegovini je regulisano Zakonom o zatiti i

koritenjukulturnohistorijskogiprirodnognasljeakojijedonijelaSkuptinaSocijalistikeRepublike
Bosne i Hercegovine u Aprilu 1985 god. Prema ovom zakonu, kulturnohistorijskim nasljeem
smatraju se nekretnine i pokretne stvari, te njihove grupe i cjeline od posebnog kulturnog i
BOSNAS/ENOVA 221
historijskogznaaja.Prirodnimnasljeemsesmatrajudijeloviprirodekojisuodposebnognaunog,
obrazovnog,kulturnog,historijskog,ekonomskogirekreacionogznaaja.
Tokom izgradnje cjevovoda moglo bi se desiti da na podruju izrade radova budu prisutni
nepokretna zatiena dobra i nepokretna dobra kulturnohistorijskog i prirodnog naslijea. Radovi
naovimdobrima,kaoinjihovojokolini,kojimabiseneposrednoiliposrednomogaomijenjatiizgled,
svojstvo autentinosti ili izvornost, mogu se izvoditi samo uz prethodnu saglasnost nadlenog
zavoda,odnosnoZavodaBiH.Radovinanepokretnimzatienimdobrimaprirodnognaslijeaizvode
seuskladusaumskoprivrednom,lovoprivrednomivodoprivrednomosnovom.Ukolikooveosnove
nisu donesene ili ne sadre mjere za zatitu, radovi na ovim dobrima mogu se izvoditi samo uz
prethodnusaglasnostZavodaBiH.
Usluajudaseizvoaradovanepridravautvrenihmjerazazatitu,ZavodBiHduanjepokrenuti
postupak kod nadlenog inspekcijskog organa za obustavljanje daljih radova dok ne budu
obezbijeeni uslovi za njihovo pravilno izvoenje. Ukoliko se u toku izvoenja radova pojavi
nepredviena opasnost za zatieno dobro, Zavod BiH moe izmijeniti odnosno dopuniti mjere za
zatitu, o emu treba odmah obavijestiti izvoaa radova i organ uprave nadlean za poslove
graana.
Kad izvoa graevinskih ili drugih radova naie na nekretnine, pokretne stvari ili njihove ostatke,
kaoidijeloveprirodezakojesemoepretpostavitidaimajusvojstvodobrakulturnohistorijskogili
prirodnog naslijea, o tome e obavijestiti Zavod BiH koji je duan da, u zavisnosti od vrijednosti
dobara,predloiorganuupravenadlenomzaposlovegraenjadonoenjerjeenjaoprivremenojili
trajnoj obustavi radova.Investitor je duan da prilikom izvoenja graevinskih i drugih radova
obezbijedisvapotrebnasredstvazazatitudobrakulturnohistorijskogiprirodnognaslijeakojebi
timradovimamoglobitiugroeno.
8.2.8 Poljoprivrednozemljite
Prema zakonu o Poljoprivrednom zemljitu (Slubene novine FBiH br. 52/09), poljoprivredno
zemljitejeprirodnobogatstvoidobroodopeginteresazaFederacijuiBosnuiHercegovinu,koristi
sezapoljoprivrednuproizvodnjuinemoesekoristitiudrugesvrhe,osimuposebnimsluajevima.
Korisnikpoljoprivrednogzemljitauvlasnitvudraveduanjesklopitiugovorozakupuilikoncesiji.
Promjenanamjenepoljoprivrednogzemljitajemoguaimoebititrajnailiprivremena:
Trajna promjena namjene poljoprivrednog zemljita je fiziko nestajanje zemljita
izazvano gradnjom ili drugim nainom koritenja, pri emu se zemljite trajno gubi za
poljoprivrednuproizvodnju,
Privremena promjena poljoprivrednog zemljita je promjena namjene na odreeni
period (od jedne do pet godina), za podizanje graevina privremenog karaktera za
potrebegradilita,organiziranjesajmova,javnihmanifestacija,objekatazaeksploataciju
vjetra,golfterenaisl.;poslijetogperiodazemljiteseponovokoristizapoljoprivrednu
proizvodnju.
Ako investitor eli koristiti poljoprivredno zemljite u nepoljoprivredne svrhe, mora biti usaglaena
prostornoplanskadokumentacijaFederacijeikantonauskladusaodredbamaZakonaoprostornom
planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH br. 2/06,
72/07i32/08)ipribavljenapoljoprivrednasaglasnostnaosnovuZakonaoPoljoprivrednomzemljitu
(SlubenenovineFBiHbr.52/09).Urbanistikusaglasnostuovomsluajuizdajenadleanorganza
posloveprostornogureenjanakonpribavljenepoljoprivrednesaglasnostiposlubenojdunosti.
Poljoprivredna saglasnost je upravni akt, izdaje se na zahtjev stranke i donosi se u formi rjeenja
nakon dostavljanja dokaza o uplati naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljita
najkasnijeurokuod30danaoddanapodnoenjazahtjeva.Ukolikoseradioprivremenojpromjeni
BOSNAS/ENOVA 222
namjene poljoprivrednog zemljita, poljoprivrednom saglasnou utvruje se rok do kada se

predmetno zemljite mora vratiti poljoprivrednoj proizvodnji. Primjerak poljoprivredne saglasnosti
dostavlja se Federalnom ministarstvu zbog uvoenja u sistem evidencije i praenja stanja
poljoprivrednogzemljita.
Uz zahtjev za izdavanje poljoprivredne saglasnosti na promjenu namjene poljoprivrednog zemljita

investitordostavlja:
izvodizprostornogplanazatopodruje,
kopijukatastarskogplanaparcelakojeinigraevinskuparcelu,
zemljinoknjiniizvadakiposjedovnilist(dokazovlasnitvu),
zapisnik poljoprivrednog inspektora o postojeem stanju u pogledu naina koritenja
poljoprivrednogzemljitazakojesetraisaglasnost,
dokazoplaenojadministrativnojtaksi,
projektrekultivacije,akosepromjenanamjenevrinaodreenovrijeme.
Ako fiziko ili pravno lice promijeni namjenu poljoprivrednog zemljita, mora platiti naknadu zbog
promjene namjene poljoprivrednog zemljita. Ova naknada se plaa za cijelu graevinsku parcelu
koja je prema propisanoj dozvoli odreena za gradnju objekta. Naknada za koritenje
poljoprivrednogzemljitakojemseprivremenomijenjanamjenaplaasezasvakugodinuito:prvi
putupostupkuizdavanjapoljoprivrednesaglasnosti,azaostalegodinedo31.januaratekuegodine
u kojoj se zemljite koristi sve dok se zemljite ne privede kulturi prema uvjetima utvrenim u
urbanistikojsaglasnosti,odobrenjuzagraenjeiodobrenomprojektu.Visinanaknadezavisiovrsti
promjenenamjenepoljoprivrednogzemljita:
Visina naknade za privremenu promjenu najmanje obradivog poljoprivrednog zemljita

plaa se godinje i ne moe biti manja od 5% trine vrijednosti tog zemljita na dan
podnoenjazahtjeva,
Visina naknade za trajnu promjenu plaa se jednokratno i ne moe biti manja od 20%
trinevrijednostiobradivogpoljoprivrednogzemljitanadanpodnoenjazahtjeva,aza
individualnustambenuizgradnju5%odtrinevrijednosti,
Visina naknade za trajnu promjenu namjene poljoprivrednog zemljita ne moe biti
manjaodstostrukogkatastarskogprihodautvrenogzatozemljite,
Visinanaknadezaprivremenupromjenunamjenepoljoprivrednogzemljitanemoebiti
manjaoddesetostrukogkatastarskogprihodautvrenogzatozemljite.
Naknadaseplaazasvakupromjenunamjenepoljoprivrednogzemljita,bezobziranatotojeona
utvrena opim interesom i prostornoplanskom dokumentacijom. Organi nadleni za izdavanje
odobrenjazagradnjuobjekatailiizvoenjeradovanemoguizdatiodobrenjedokinvestitornepriloi
poljoprivrednusaglasnostzapromjenunamjenepoljoprivrednogzemljitaunepoljoprivrednesvrhe.
Investitorjeduanprijepoetkaizvoenjaradovanapoljoprivrednomzemljituskinutiideponirati
plodni i potencijalno plodni sloj tla za potrebe ureenja zemljita. U sluaju privremene promjene
namjene poljoprivrednog zemljita investitor je duan prije poetka koritenja istog priloiti
kantonalnom ministarstvu ovjeren projekat rekultivacije. Radi osiguranja rekultivacije, investitor je
duan uplatiti na raun koji odredi kantonalno ministarstvo iznos od najmanje 30% potrebnih
sredstavazarekultivacijuzemljitaitoprijenegokorisnikstupiuprivremeniposjeddodijeljenogmu
zemljita,apreostalidiourokuodgodinudanaoddanauvoenjauposjed.
8.3 ENERGETSKOCERTIFICIRANJEOBJEKATA
Pravilnikom o energetskom certificiranju objekata(Slubene novine Federacije BiH, br. 50/10) se

propisuju:
BOSNAS/ENOVA 223
Objektizakojejepotrebnoizdatipotvrduoenergetskimsvojstvimagraevine(tj.energetski
certifikat);
Energetskirazrediobjekata;
Sadrajiizgledenergetskogcertifikata,izdavanjeirokvaenja;
Energetskocertificiranjenovihobjekataipostojeihobjekatakojiseprodaju,iznajmljujuili
dajunaleasing;
Objektijavnenamjenezakojejeobaveznoizlaganjeenergetskogcertifikata,nainizlaganjai
energetskocertificiranje;
Obavezeinvestitora,vlasnikaikorisnikaobjekata;
Postupakenergetskogcertificiranja;
Bazapodatakacertificiranihobjekata.
Objektizakojejepotrebnoizdatienergetskicertifikat
Prema pravilniku o energetskom certificiranju objekata energetski certifikat mora imati svaki novi
objekat,tepostojeiobjekatkojiseprodaje,iznajmljujeilidajenaleasing,osimonihobjekatakojisu
izuzetiodobavezaenergetskogcertificiranja.Listaobjekatakojinemorajuimatienergetskicertifikat
se nalazi u pravilniku. 36 mjeseci od stupanja na snagu Pravilnika o energetskom certificiranju
objekata, energetski certifikat moraju imati i svi objekti javne namjene za koje je propisano javno
izlaganjeenergetskogcertifikata.
Objekti za koje se izdaje energetski certifikat su stambene zgrade i odreeni nestambeni objekti.
Meunestambenimobjektimanalazese:
Uredski,administrativniidrugiposlovniobjektislinenamjene;
kolskiifakultetskiobjekti,vrtiiidrugeodgojneobrazovneustanove;
Objektizakulturnoumjetnikudjelatnostizabavu,muzejiibiblioteke;
Bolniceiostaliobjektizazdravstvenuzatituiobjektizainstitucionalnuzatitu;
Hoteliisliniobjektizakratkotrajniboravak,objektiugostiteljskenamjene;
Objektizasaobraajikomunikacije(terminali,stanice,pote,telekomunikacijskiobjekti);
Sportskedvorane;
Objektiveleprodajeimaloprodaje;
Ostalevrsteobjekatakojitroeenergijuradiostvarivanjaodreenihmikroklimatskihuvjeta
uunutranjemprostoru.
Energetskirazrediobjekata
Stambenezgradeinestambeniobjektisvrstavajuseuosamenergetskihrazredapremaenergetskoj
ljestviciodA+doG,gdjeA+oznaavaenergetskinajpovoljniji,aGenergetskinajnepovoljnijirazred.
Energetskirazrediseiskazujuzareferentneklimatskepodatke.Referentniklimatskipodaciodreeni
suposebnozaregijuSjeveriposebnozaregijuJugFederacijeBiH.Zagradoveimjestakojisenalaze
na podruju regije Sjever obraun energetskih potreba se vri prema referentnim klimatskim
podacima datim za regiju Sjever, a za gradove koji se nalaze na podruju regije Jug obraun
energetskih potreba se vri prema referentnim klimatskim podacima datim za regiju Jug.
BOSNAS/ENOVA 224
Tabela94:EnergetskirazredipremaenergetskojljestviciodA+doG
Energetskirazred Specifinagod.Potrebna
toplotnaenergijaza
grijanjeuKW/h(m2a)
A+ 15
A <45
B 95
C 135
D 180
E 225
F 270
G >270
Sadrajiizgledenergetskogcertifikata,izdavanjeirokvaenja
Energetski certifikat ukljuuje odreivanje energetskog razreda prema njegovim energetskim

svojstvima odreenim na osnovu izraunate energetske karakteristike objekta, odnosno potrebne
godinje specifine potronje toplotne energije za grijanje za referentne klimatske podatke i
omoguuje uporeivanje objekata u odnosu na njihova energetska svojstva, efikasnost njihovih
energetskihsistema,tekvalitetuisvojstavaomotaaobjekata.
Energetskicertifikatobjekatasadri:
opepodatkeoobjektu,
energetskirazredobjekta,
podatkeolicukojejeizdaloenergetskicertifikat,
podatkeotermotehnikimsistemima,
klimatskepodatke,
podatkeopotrebnojenergijiireferentnevrijednosti,
objanjenjatehnikihpojmova,
opisprimijenjenihpropisainormi,
preporukezaekonomskipovoljnopoboljanjeenergetskihsvojstavaobjekta.
Noviobjektikojisecertificirajunesadrepreporukezaekonomskipovoljnopoboljanjeenergetskih
svojstavaobjekta.Azaobjektekojisupodkategorijomostalevrsteobjekatakojitroeenergijune
odreujeseenergetskirazredveseuenergetskomcertifikatunavodekoeficijentiprolaskatoplote
zaodreenegraevinskedijeloveobjektaiuporeujusesdoputenimvrijednostima.Zaovuvrstu
objekataenergetskicertifikatnesadripodatkeopotrebnojenergijikaonitipreporukezaekonomski
povoljnopoboljanjeenergetskihsvojstavaobjekta.
Energetski certifikat izdaje se za cijeli objekat osim ako se radi o objektu koji je definisan kao
objekatsviezona.Zapostojeeobjektekojiseprodaju,iznajmljujuilidajunaleasing,energetski
certifikatsemoeizdatiizadioobjektakojiinisamostalnuupotrebnucjelinuobjekta(ured,stanili
sl.). Energetski certifikat se izrauje na osnovu izraunatih energetskih potreba i energetskog
pregleda.Rokvaenjaenergetskogcertifikataje10godina.
Energetskocertificiranjenovihobjekataipostojeihobjekatakojiseprodaju,iznajmljujuilidajuna
leasing
Investitornovogobjektaduanjeosiguratienergetskicertifikatobjektaprijepribavljanjatehnikog
pregleda. Energetski certifikat se prilae zahtjevu za izdavanje upotrebne dozvole. Ako se radi o
objektu koji se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing vlasnik objekta duan je, uz dokumentaciju
potrebnuzazakljuenjeugovoraokupoprodajiiliiznajmljivanjuobjekta,priloitienergetskicertifikat
BOSNAS/ENOVA 225
objekta. Ako se radi o objektu javne namjene za kojeg je obavezno javno izlaganje energetskog
certifikata korisnik tog objekta je duan finansirati i omoguiti izradu energetskog certifikata i
njegovojavnoizlaganje.
Energetski certifikat objekta ili njegove samostalne upotrebne cjeline duan je uvati vlasnik
(investitor ili korisnik) objekta ili njegove samostalne upotrebne cjeline i organ koji je izdao
odobrenjezaupotrebunajmanjeurokuvaenjatogenergetskogcertifikata.
Objekti javne namjene za koje je obavezno izlaganje energetskog certifikata, nain izlaganja i
energetskocertificiranje
Objekti javne namjene za koje je obavezno javno izlaganje energetskog certifikata su nestambeni
objekti koji koriste organi vlasti i objekti institucija koje pruaju javne usluge, te objekti drugih
namjenakojipruajuuslugevelikombrojuljudi,kojiimajukorisnuukupnupovrinuveuod500m2.
Podobjektimajavnenamjenespadaju:
Poslovniobjektizaobavljanjeadministrativnihposlovapravnihifizikihlica;
Objektidravnihupravnihidrugihorgana,organalokalnesamouprave;
Objektipravnihlicasjavnimovlatenjima;
Objektisudova,zatvora,kasarni;
Objektimeunarodnihinstitucija,komora,privrednihasocijacija,
Objektibanaka,tedionicaidrugihfinansijskihorganizacija;
Objektitrgovina,restorana,hotela;
Objektiputnikihagencija,drugihuslunihituristikihdjelatnosti;
Objekti eljeznikog,cestovnog, zranog i vodenog saobraaja, objekti pota,
telekomunikacijskihcentaraisl.;
Objekti univerziteta i sl., objekti kola, vrtia, jaslica, studentskih i akih domova i sl.,
objektidomovazastarijeosobeisl.;
Objektisportskihudruenjaiorganizacija,objektisportskihnamjena,
Objektikulturnihnamjena:kina,pozorita,muzejaisl.;
Objekti bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstvenosocijalnoj i rehabilitacijskoj
namjeni.
Obavezeinvestitora,vlasnikaikorisnikaobjekata
Investitor,vlasnikodnosnokorisnikobjektadunisu:
OsiguratienergetskicertifikatkadajepropisanaobavezanjegovogizlaganjapremaPravilniku
oenergetskomcertificiranjuobjekata;
Poslove provoenja energetskog pregleda i energetskog certificiranja povjeriti za to
ovlatenimlicima;
Na zahtjev ovlatenog lica koje provodi energetski pregled objekta, dati na uvid bilo koji
dokumentnuanzaprovoenjeenergetskogpregledaienergetskogcertificiranja;
Za potrebe provoenja energetskog pregleda i energetskog certificiranja omoguiti pristup
ovlatenom licu u sve dijelove objekta koji je predmet energetskog pregleda i energetskog
certificiranja;
Na dobro vidljivom mjestu istaknuti energetski certifikat objekta javne namjene za koji je
izlaganjeenergetskogcertifikataobavezno.
Postupakenergetskogcertificiranja
Postupakenergetskogcertificiranjasastojiseodtrifaze:
Energetskipregledobjekta;
Vrednovanjei/ilizavrnoocjenjivanjeradnjienergetskogpregledaobjekta;
Izdavanjeenergetskogcertifikataobjekta.
BOSNAS/ENOVA 226
Podenergetskompregleduobjektaivrednovanjuradnjienergetskogpregledaspadaju:
Analizagraevinskihkarakteristikaobjektausmislutoplotnezatite;
Analizaenergetskihsvojstavasistemagrijanjaihlaenja;
Analizaenergetskihsvojstavasistemaklimatizacijeiventilacije;
Analizaenergetskihsvojstavasistemazapripremupotronjetoplevode;
Analizaenergetskihsvojstavasistemaelektroinstalacija,rasvjete,kuanskihaparataidrugih
potroaaenergije;
Analizaupravljanjasvimtehnikimsistemimaobjekta;
Potrebnamjerenjagdjejetonunozaustanovljavanjeenergetskogstanjai/ilisvojstava;
Analizamogunostipromjeneizvoraenergije;
Analizamogunostikoritenjaobnovljivihizvoraenergijeiefikasnihsistema;
Prijedlogmjerapoboljanjaenergetskihsvojstavaobjekta.
Osimgorenavedenihanaliza,energetskipregledobjektamoeukljuivatiidrugeradnjeuzavisnosti
odvrsteobjekta.
Izdavanjeenergetskogcertifikatapodrazumijeva:
Odreivanjeenergetskograzredaobjekta;
Izradu energetskog certifikata s popisom preporuka za ekonomski povoljno poboljanje
energetskihsvojstava.
Bazapodatakacertificiranihobjekata
BazupodatakacertificiranihobjekatavodiFederalnoministarstvoprostornogureenja.Podatkekoji
seunoseubazupodatakadostavljaovlatenolicekojejeizdaloenergetskicertifikat.Ovlatenolice
jedunodapotrebnepodatkedostaviurokuodnajvie8danaodizdavanjaenergetskogcertifikata.
8.4 KORITENJEOBNOVLJIVIHIZVORAENERGIJEIKOGENERACIJE
Na nivou Bosne i Hercegovine, kao i na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Zenikodobojskog

Kantona, ne postoje zakoni uraeni prema zahtjevima legislative Evropske unije, a koji obuhvataju
sistemekogeneracije.NanivouFederacijeuvedenajeUredba37kojomsepropisujunainkoritenja
obnovljivihizvoraenergijeikogeneracijskihpostrojenja(udaljnjemtekstu:OIEiK),grupepostrojenja,
minimalniudioelektrineenergijeproizvedeneizpostrojenjakojakoristeOIEiKuukupnojpotronji,
podsticanje proizvodnje elektrine energije iz OIEiK, registar projekata i postrojenja za koritenje
OIEiK, izgradnja postrojenja OIEiK, otkup i naknade, prikljuak postrojenja OIEiK na
elektroenergetsku mreu, certificiranje porijekla elektrine energije proizvedene iz OIEiK,
uspostavljanjeinstitucionalnestrukturezaoperacionalizacijusistemapodsticajaproizvodnjeizOIEiK,
kao i druga pitanja od znaaja za koritenje OIEiK. Radi se o Uredbi o koritenju obnovljivih izvora
energijeikogeneracijekojujedonijelaVladaFederacijeBiH1.Juna2010.
SobziromnapribliavanjaBosneiHercegovinelanstvuuEU,potrebnojeposebnoskrenutipanju
naosnovneEUdirektivekojomjeoblastkogeneracijedefinisana.
8.4.1 Uredbaokoritenjuobnovljivihizvoraenergijeikogeneracije
Uredba o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Slubene novine Federacije BiH, br.
36/10) ima za cilj veu proizvodnju i potronju elektrine energije iz OIEiK i razvoj regulatorne i
tehnike infrastrukture za OIEiK na unutarnjem tritu elektrine energije. Provoenje ove uredbe
doprinosi:
uklanjanjupreprekaveemkoritenjuobnovljivihizvoraenergije;
37
Uredbaokoritenjuobnovljivihizvoraenergijeikogeneracije(SlubenenovineFederacijeBiH,br.36/10)
BOSNAS/ENOVA 227
smanjenjukoritenjafosilnihgoriva;
implementacijiKyotoprotokola;
razvojunoveopremeitehnologije,kaoidomaojekonomiji;
razvojupoduzetnitvauenergetskomsektoru;
sigurnostisnabdijevanjaenergijom;
poveanjuenergetskeefikasnostiiutediprimarneenergije;
kvalitetnomzbrinjavanjuotpada.
UUredbijedataidefinicijakogeneracijskogpostrojenja.Prematojdefiniciji,radiseopostrojenjuu
kojemseodvijakogeneracija,odnosnoistovremenaproizvodnjaelektrineitoplinskeenergije.Ova
postrojenjakoristejednuodsljedeihkogeneracijskihtehnologijavisokeefikasnosti:
kombiniraniprocesplinskeiparneturbine;
protutlaneparneturbine;
kondenzacijskeparneturbinesoduzimanjempare;
plinsketurbinesiskoritavanjemotpadnetopline;
motoresunutarnjimizgaranjem;
mikroturbine;
Stirlingovemotore;
goriveelije;
parnestrojeve;
organskeRankinoveprocese;
sveostaletehnologijekojepredstavljajuistovremenuproizvodnjutoplinskei
elektrine/mehanikeenergijeujednomprocesu.
PremaovojUredbi,kogeneracijskapostrojenjasemogupodijelitiuslijedeegrupe:
1. kogeneracijskapostrojenjakojanisuukljuenanaprijenosnuilidistributivnumreu,odnosno
kojaradeuotonomreimurada;
2. kogeneracijska postrojenja instalisane elektrine snage od ukljuivo 1 MW, prikljuena na
distributivnu mreu. Dijele se na mikrokogeneracijska postrojenja (do ukljuivo 50 kW,
tarifnikoeficijent(C):1,33)inamalakogeneracijskapostrojenja(veaod50kWdoukljuivo
1MW,tarifnikoeficijent(C):1,30);
3. kogeneracijska postrojenja instalisane elektrine snage vee od 1 MW, prikljuena na
prijenosnuilidistributivnumreu.Dijelesenasrednjakogeneracijskapostrojenja(veaod1
MWdoukljuivo20MW,prikljuenenadistributivnuiliprijenosnumreu,tarifnikoeficijent
(C): 1,25) i na velika kogeneracijska postrojenja (vea od 20 MW prikljuena na prijenosnu
mreu,tarifnikoeficijent(C):1,17).

Elektroenergetskom politikom Federacije BiH utvruje se minimalni udio elektrine energije
proizvedeneizpostrojenjaOIEiK,aijaseproizvodnjapotieuukupnojpotronjielektrineenergije,
sa dinamikom postizanja zacrtanih ciljeva. Po ovojuredbi ciljani minimalni udio elektrine energije
proizvedene iz kogeneracijskih postrojenja ija se proizvodnja potie, do kraja 2012. godine iznosi
0,5%uukupnojpotronjielektrineenergije.Ovajminimalniudiopredstavljaosnovuzaodreivanje
dinamikeulaskaupogonkvalificiranihproizvoaaijaseproizvodnjapotieizasklapanjeugovorao
otkupu elektrine energije s Operatorom za OIEiK. Operator za OIEiK sklapa ugovore o otkupu
elektrine energije s kvalificiranim proizvoaima sve dok ukupna planirana proizvodnja elektrine
energijezakojususklopljeniugovorinedosegnevenavedeniminimalniudio.OperatorzaOIEiKe
se uspostaviti da bi se dala jedna institucionalna struktura za operacionalizaciju sistema podsticaja
elektrineenergijeizpostrojenjaOIEiK.
Proizvodnja elektrine energije iz OIEiK za kvalificirane proizvoae koji su zakljuili ugovor o

obaveznomotkupupotieseprimjenomslijedeihmjera:
BOSNAS/ENOVA 228
prednostisporuke,odnosnopreuzimanjaproizvedeneelektrineenergijeizOIEiKumreu;
obavezeotkupaproizvedeneelektrineenergijeizOIEiK;i
garantovanecijene.
Navedene mjere se ne primjenjuju na elektrinu energiju proizvedenu u velikim hidroelektranama

instalirane snage vee od 10 MW, te na elektrinu energiju proizvedenu u kogeneracijskim
postrojenjimaukategorijijavnihtoplanakojaproizvodeelektrinuitoplinskuenergijuradiopskrbe
kupaca,anezavlastitepotrebe.
KvalificiraniproizvoaiimajupravozakljuitiugovoroobaveziotkupaelektrineenergijeizOIEiKpo
garantovanojcijeniutvrenojuskladusaovomUredbom.Garantovanacijena(Gc)jeiznosdobiven
mnoenjemreferentnecijene(Rc)ipripadajuegtarifnogkoeficijenta(C)zaodreenuvrstuOIEiK.Za
svakunarednugodinu,Rc utvrujeOperatorzaOIEiKnajkasnijedo31.10.tekuegodine, nanain
to Rc za tekuu godinu koriguje linearno inflacionom faktoru/indeksu cijena proizvoaa za
podruje E: opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom koji utvruje Federalni zavod za
statistiku.Naprimjer,Rcza2010.godinujeiznosio0,1226KM/kWh.
Operator za OIEiK predlae iznose naknada za poticanje za svaku narednu godinu, u skladu sa
promjenomodnosaplaniranenetoproizvodnjeizOIEiKiukupnenetopotronjeelektrineenergijeu
Federaciji,asaglasnostzaistedajeVladaFederacijeBiH.Ovunaknaduzapoticanjeplaajusvikupci
elektrineenergijeuFederaciji,kaododataknacijenuelektrineenergije.
Projekti(zateeniirealizirani)zaproizvodnjuenergijeizOIEiKupisujuseuRegistarprojekataOIEiKu
rokuod150danaoddanastupanjanasnaguUredbeoOIEiK.OvajRegistarjejedinstvenaevidencija
oProjektimaOIEiKkojevodiFederalnoministarstvoenergije,rudarstvaiindustrije.Zahtjevzaupisu
Registar projekata OIEiK podnosi nosilac zateenog projekta ili proizvoa elektrine energije iz
OIEiK.
Nakon upisa u Registar projekata OIEiK projekti u izgradnji, za izgradnju postrojenja potrebna je
energetskasaglasnostFederalnogministarstvaenergije,rudarstvaiindustrije.Ovavrstapostrojenja
segradeuskladusaZakonomoelektrinojenergiji,vaeimzakonimakojimaseregulieprostorno
planiranje,graenjeizatitaokoliaikoritenjeprirodnihresursa,vaeimzakonimaopoljoprivredii
poljoprivrednomzemljitu,zakonimaokoncesijama,uredbomoOIEiKiostalimtehnikimidrugim
propisima koji ureuju oblast graenja. Tek nakon izdavanja dozvole za graenje, nadleni organ
duanjedostavitiFederalnomministarstvuenergije,rudarstvaiindustrijezahtjevzaupisuRegistar
projekata OIEiK projekti u izgradnji, radi pribavljanja energetske saglasnosti. Za izdavanje
energetskesaglasnostiobaveznikriterijisu:
registracijapodnosiocazahtjevanateritorijiFederacijeuskladusavaeimpropisima,itona
teritorijulokalnezajednicenakojojseplaniragraditipostrojenje;
usklaenost projekta sa Stratekim planom i programom razvoja energetskog sektora
Federacije, Federalnom strategijom zatite okolia i/ili prostornim planovima iprogramima
razvojaFederacije,kantonaiopina;
strunaosposobljenost,tehnikaopremljenostifinansijskasposobnostpodnosiocazahtjeva
zarealizacijuizgradnjepostrojenja;
primjenaiugradnjanovihtehnologijainovenekoriteneopreme.
Energetskasaglasnostzapostrojenjakojaseprikljuujunaprenosnumreu(110kVivie)moese
izdati samo za postrojenja koja su evidentirana u tekuem Indikativnom planu razvoja proizvodnih
objekata,kojigodinjeradiNOSBiH.
Dabisemogladobitienergetskasaglasnostobaveznojeuplatitinovanidepozitnaposebanraun
Federalnogministarstvafinansija.Ovajiznosmoebitivraenakojepostrojenjeizgraenoiputeno
u pogon u skladu sa rokovima definisanim u Uredbi o OIEiK. Uplate se razlikuju po veliini
postrojenja:
BOSNAS/ENOVA 229
20KM/kWzapostrojenjado1MWinstalisanesnage;
15KM/kWzapostrojenjaod1do10MWinstalisanesnage;
10KM/kWzapostrojenjaod10ivieMWinstalisanesnage.
Uzahtjevuzaizdavanjeenergetskesaglasnostimorajusenalazitipodacio:
lokacijinakojojtrebadaseizgradienergetskagraevina;
rokuzavretkagradnjepostrojenja;
vrstiikapacitetupostrojenjaionjegovojenergetskojefikasnosti;
energentimaiprirodnimresursimakojeepostrojenjekoristiti;
nainuproizvodnjeipreuzimanjaenergije;
uslovimakojiseodnosenaprestanakradapostrojenja;
visini planiranih finansijskih sredstava za izgradnju postrojenja i nainu obezbjeivanja tih
sredstava.
Rjeenjeoenergetskojsaglasnostisedonosiuroku30danaoddanapodnoenjazahtjevausluaju
dasusviusloviutvrenizakonimaoprostornomplaniranjuigraenjuiUredbomOIEiKispunjeni.
Nosilac Projekta iz Registra projekata OIEiK podnosi zahtjev za prikljuak na prenosnu ili
distribucijsku mreu operatoru prenosnog sistema ili operatoru distributivnog sistema u skladu sa
vaeimpropisimakojireguliuovuoblast.Kvalificiraniproizvoasklapaugovorootkupuelektrine
energije sa Operatorom za OIEiK. Operator za OIEiK, na zahtjev kvalifikovanog proizvoaa i na
osnovu podataka dobivenih od proizvoaa elektrine energije iz OIEiK i Operatora mree, izdaje
CertifikatogarancijiporijeklaproizvedeneelektrineenergijeizOIEiK.OvajCertifikatseizdajesamo
jedanputzaodreenekoliineelektrineenergijeproizvedeneuodreenomperioduoemusevodi
posebna evidencija. Certifikat obavezno sadri podatke o vlasniku postrojenja, tehnikim
karakteristikama postrojenja, vrsti OIE, koliini proizvedene energije za jedan ili vie punih
kalendarskihuzastopnihmjeseci.
8.4.2 UredbaoizmjenamaidopunamaUredbeokoritenjuobnovljivihizvoraenergijei
kogeneracije
U Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije

(Slubene Novine Federacije BiH, br. 11/11) predloene izmjene i dopune imaju za cilj otklanjanje
uoenih nedostataka i stvaranje preduvjeta za praktinu primjenu Uredbe o koritenju obnovljivih
izvoraenergijeikogeneracije.BuduidazaformiranjeOperatorazaOIEiKnisustvorenisvipotrebni
preduvjeti,auzimajuiuobzirpotrebuzauspostavusistemakoritenjaobnovljivihizvoraenergijei
kogeneracije,neophodnojeizmijenitiidopunitirjeenjaupostojeojUredbi.
Prije svega, ovo se odnosi na izmjene odreenih definicija, u cilju blieg i preciznijeg odreenja
pojmovazaprimjenuUredbe.Takoersukorigovanitarifnikoeficijentizasolarnuenergijuibiomasu,
imajui u vidu da je razvoj savremenih tehnologija pojeftinio proizvodnju solarnih elija i druge
opreme za solarne elektrane, to smanjuje i investicione trokove. Koeficijenti za biomasu su
neznatnopoveaniizrazlogatonijepokazaninteresinvestitorazaulaganjeuovajvidobnovljivog
izvoraenergijeporanijimkoeficijentima,anjegovokoritenjeimavanuuloguuukupnomsustavu
koritenjaOIEuFederacijiBiH.
IzmjenamaidopunamasepreciziraiodobravanjenaknadezaovugodinudouspostaveOperatoraza
OIEiK.
8.4.3 PrimjenaUredbeoOIEiK
Kao to je ve spomenuto u analizi Uredbe o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije

(Slubene novine Federacije BiH, br. 36/10) mjere prednosti isporuke, odnosno preuzimanja
BOSNAS/ENOVA 230
proizvedeneelektrineenergijeizOIEiKumreu,obavezeotkupaproizvedeneelektrineenergijeiz
OIEiK kao i garantovane cijene se ne primjenjuju na budui sistem snabdijevanja toplinskom
energijom podruja do/i Zenice iz TE Kakanj. Zakljuak da se ovaj Projekat ne moe svrstati meu
subvencionirane projekte prema Uredbi o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije je
donesen na osnovu lana 9. prema kojem odredbe, koje se odnose na podsticaj i koje su gore
navedene, ne primjenjuju se na elektrinu energiju proizvedenu u velikim hidroelektranama
instalirane snage vee od 10 MW, te na elektrinu energiju proizvedenu u kogeneracijskim
postrojenjimaukategorijijavnihtoplanakojaproizvodeelektrinuitoplinskuenergijuradiopskrbe
kupaca,anezavlastitepotrebe.
PostojijojedanrazlogzbogkojegovajprojekatnemoebitisubvencioniranpremaUredbioOIEiK.
UuredbijasnopiedaOperatorzaOIEiKobavljadjelatnostiprikupljanjanaknadaodsnabdjevaai
od kvalifikovanog kupca koji na osnovu dozvole za meunarodnu trgovinu za vlastite potrebe,
nabavlja elektrinu energiju za vlastite potrebe, vri obraun, raspodjelu i plaanje naknade za
podsticanje proizvodnje elektrine energije iz postrojenja koja koriste OIEiKu skladu sa odredbama
UredbeoOIEiK,anemastatussnabdjevaa.BuduidazaformiranjeOperatorazaOIEiKnisustvoreni
svi potrebni preduslovi, a uzimajui u obzir potrebu za uspostavu sistema koritenja obnovljivih
izvora energije i kogeneracije u Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o koritenju obnovljivih
izvoraenergijeikogeneracije(SlubenenovineFederacijeBiH,br.11/11)piedadouspostavljanja
OperatorazaOIEiK,posloveiznjegovenadlenostiizl.12,18,21.i22.UredbeokoritenjuOIEiK
obavljat e postojea javna elektroprivredna drutva nadlena za opskrbu kupaca elektrinom
energijomkaobalansnoodgovornestrane,svakonasvompodrujudjelovanja,teuvezistimvoditi
posebna korita na kojima e se knjiiti sve transakcije u vezi sa Uredbom o OIEiK, a u skladu sa
vaeimpropisima.
PremaovojnovojUredbi, JPElektroprivredaBiHimaslijedeenadlenostisvedokse ne uspostavi

OperatorzaOIEiK:
donosiinternapravilaradaiposlovanjaOperatorazaOIEiK,
na zahtjev kvalificiranog proizvoaa zakljuuje ugovor o obaveznom otkupu po
garantovanim otkupnim cijenama i vri otkup ukupne elektrine energije proizvedene iz
OIEiK,
vri obraun i isplatu finansijskih sredstava za isporuenu elektrinu energiju kvalificiranim
proizvoaimakojisuzakljuiliugovorsaOperatoromzaOIEiKpogarantovanimcijenama,
sa svakim pojedinanim snabdjevaem sklapa ugovor kojim e se detaljno urediti sva
meusobna prava i obaveze, ukljuujui i obavezu snabdjevaa da izda Operatoru za OIEiK
odgovarajue garancije za osiguranje uplate, radi osiguranja minimalnog udjela elektrine
energijeproizvedeneizOIEiK,
odreuje pripadajui dio elektrine energije proizvedene iz OIEiK koju mora preuzeti svaki
snabdjeva, a na osnovu planirane ukupne proizvodnje elektrine energije proizvedene iz
OIEiKzakojujeugovorenobavezanotkupiudjelasnabdjevaauukupnojpotronjikrajnjih
kupaca,
vriobraunplaniraneiostvareneproizvodnjeizOIEiK,
vrifakturisanjeinaplatuelektrineenergijeproizvedeneizOIEiKodsnabdjevaa,
prikupljanaknadezapodsticanjeodsnabdjevaaikvalificiranihkupaca,
prikuplja i obrauje podatke o elektrinoj energiji proizvedenoj u postrojenjima OIEiK koje
dostavljajuproizvoai,operatormreeisnabdjevai,namjesenomnivou,
sudjeluje u predlaganju pravila o uravnoteenju elektroenergetskog sistema u saradnji s
ovlatenim institucijama, ukljuujui i pravila za zaraunavanje naknada za
elektroenergetskuneravnoteu,kojasuunadlenostiNezavisnogOperatorasistemauBiH
vriisplatunaknadazauravnoteenjeelektroenergetskogsistema,
vodi poseban transakcijski raun za obraun i plaanje elektrine energije proizvedene iz
OIEiK,
provodiaktivnostiupromovisanjuobnovljivihizvoraenergijeikogeneracije,
BOSNAS/ENOVA 231
dostavlja polugodinje i godinje izvjetaje o poslovanju Vladi Federacije Bosne i

Hercegovine.
Sve dok se ne uspostavi Operator za OIEiK, JP Elektroprivreda BiH e raspolagati prikupljenim

novanimsredstvimanaimenaknadeikoristitiihza:
isplatu garantovane cijene kvalificiranim proizvoaima, u skladu sa Uredbom o koritenju
obnovljivihizvoraenergijeikogeneracije(SlubenenovineFederacijeBiH,br.36/10),
finansiranje rada Operatora za OIEiK, odnosno finansiranje rada JP Elektroprivrede za
djelatnostikojesugorenavedeneikojebitrebalepripadatiOperatoruzaOIEiK,
plaanje trokova uravnoteenja elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u
vrijednostimaplaniraneiproizvedeneelektrineenergijeizpostrojenjaOIEiK,
podsticanje istraivanja, projektovanja postrojenja, razvoja i proizvodnje opreme za OIEiK,
izgradnjepostrojenjaizl.6.i8.zagrupepostrojenja5.i6.sciljemotvaranjanovihradnih
mjestauFederaciji.
BuduidaTEKakanjjepooblikuorganizovanjadioJPElektroprivredaBiHiinitehnikoekonomsku
cjelinu vertikalno integrisanog sistema unutranje organizacije ovog javnog preduzea, sklapanje
ugovora za prednost isporuke proizvedene elektrine energije iz TE Kakanj izmeu TE Kakanj i JP
Elektroprivreda BiH (koja u ovom sluaju je nadlena sve dok se ne uspostavi Operator za OIEIK)
moedovestidosukobainteresazbogdjelatnostikojetrenutnopripadajuJPElektroprivredaBiH.
SamousluajuukojembiproizvedenatoplotabilakoritenazavlastitepotrebeTEKakanj,aneza
snabdijevanje toplinskom energijom podruja do/i Zenice, i da Termoelektrana Kakanj nije dio JP
Elektroprivreda BIH, onda bi se ovom projektu mogle primijeniti slijedee tri mjere koje
karakteriziraju Uredbu o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Slubene novine
FederacijeBiH,br.36/10):
prednostisporuke,odnosnopreuzimanjaproizvedeneelektrineenergijeizOIEiKumreu;
obavezeotkupaproizvedeneelektrineenergijeizOIEiK;i
garantovanecijene.
8.5 STANDARDIIPROPISIEVROPSKEUNIJE
Kako bi se potaknuo razvoj visokoefikasne kogeneracije i poveala primjena kogeneracije uope,

Evropska unija (EU) donijela je direktive dravama lanicama, kojima ih obavezuje na donoenje
modelainainaprimjenekogeneracijeshodnonjihovimpotencijalima.Moguekoristiodprimjene
kogeneracije su u tednji primarne energije, izbjegavanju gubitaka u mrei i smanjenju emisije
staklenikihplinova.
EvropskiparlamentiVijeedonijelisudvijedirektiveukojimasudravamalanicamadatemjerei
smjernice za koritenje kogeneracije, a to su: Direktiva 2004/8/EZ od 11. februara 2004. godine i
Direktiva2009/28/EZod23.aprila2009.godine.
Direktiva 2005/89/EZ o mjerama sigurnosti opskrbe elektrinom energijom i ulaganjima u

infrastrukturu, kao i direktive 2009/28/EZ o promociji koritenja energije iz obnovljivih izvora i
2010/31/EUoenergetskojperformansizgrada,diosuacquiscommunautairaEnergetskezajednice.
Bosna i Hercegovina kao ugovorna strana Energetske zajednice, trebala bi provoditi pravni okvir
Evropskeunije.UgovoroosnivanjuEnergetskezajednicezahtijevaodugovornihstrana,nesamoda
proveduvanedijeloveEUzakonodavstvauoblastielektrineenergije,prirodnogplina,obnovljivih
izvora energije, okolia i konkurencije, nego i da donesu mjere poticanja razvoja energetske
efikasnosti, uzimajui u obzir njegove prednosti za sigurnost opskrbe, zatitu okolia, socijalne
kohezijeiregionalnograzvoja(l.2.1(d)i35UgovoraoosnivanjuEnergetskezajednice).Navedene
direktivebiizmeuostalih,trebalebitiprovedeneuzakonodavstvoBosneiHercegovinekakobibile
ispunjeneobavezepremaEnergetskojzajednici.
BOSNAS/ENOVA 232

Slika98:ShematskiprikaznajvanijihdirektivaizAcquisCommunautairaEnergetskezajednice
8.5.1 Direktiva2004/8/EZopromocijikogeneracije38
Direktiva2004/8/EZimazaciljpoveavanjeenergetskeefikasnostiipoveavanjesigurnostiopskrbe
energijom, stvaranjem okvira za unapreivanje i razvoj visokoefikasne kogeneracije na temelju
potronje korisne topline i tednje primarne energije na unutranjem tritu, uzimajui u obzir
specifinedravneokolnosti,naroitoklimatskeiekonomskeuslove.OvomDirektivompropisanoje
koje se proizvedene kogeneracijske jedinice mogu nazivati visokoefikasne kogeneracijske jedinice.
Onemorajuzadovoljavatikriterijdamoguosiguratiuteduprimarneenergijevieod10%uodnosu
na reference za odvojenu proizvodnju toplinske i elektrine energije. Pod visokoefikasnu
kogeneracijsku jedinicu, prema ovoj Direktivi, spada i proizvodnja iz malih i mikro kogeneracijskih
jedinica koja daje utede primarne energije. U Direktivi su navedene i kogeneracijske tehnologije
kojeovaDirektivaobuhvata,ito:
Plinsketurbinekombiniranogciklusasrekuperacijomtopline;
Protutlaneparneturbine;
Kondenzacijskeparneturbinesoduzimanjempare;
Parneturbinesrekuperacijompare;
Motorisunutarnjimsagorijevanjem;
Mikroturbine;
Stirlingovimotori;
Goriveelije;
Parnistrojevi;
OrganskiRankineovCiklus(ORC);
DrugevrstetehnologijailiizgaranjanakojeseodnosidefinicijadanauovojDirektivi.
Metodologija prorauna efikasnosti kogeneracijskog postrojenja i utede primarne energije

prikazana je u ovoj direktivi. Ova metodologija vrijedi i za male (do 1 MWe) i mikrokogeneracijske
jedinice (do 50 kWe). U Direktivi 2004/8/EZ zahtijeva se od lanica da omogue pristup na mreu
malim i mikrokogeneracijskim postrojenjima, posebno onim s visokom efikasnou, kako bi mogle
predatiproizvedenuelektrinuenergiju.Dravelanicetrebajuosiguratipotporuzakogeneracijsku
proizvodnju koja se temelji na potronji korisne toplinske energije i tednji primarne energije u
svjetlurealnihmogunostizasmanjenjepotronjeenergijeprimjenomdrugihekonomskiizvedivihili
ekolokikorisnihmjerakaoostalihmjeraenergetskeefikasnosti.Toznaidadravelanicemoraju
na dravnom nivou provesti mehanizme i podrku za uvoenje kogeneracije, to ukljuuje pomo
kod investiranja, osloboenje ili djelomino osloboenje od poreza, izdavanje certifikata za zelenu
energiju,temodelpoticajazaotkupproizvedeneenergije.
Istotako,dravelanicedunesuanaliziratinacionalnepotencijalezavisokoefikasnukogeneraciju.
Taanalizatrebadaidentificirasvepotencijalezapotronjukorisnetoplineienergijezahlaenje,koji
38
Directive2004/8/ECOnthepromotionofcogenerationbasedonausefulheatdemandintheinternalenergymarketandamending
Directive92/42/EEC
BOSNAS/ENOVA 233
su pogodni za primjenu visokoefikasne kogeneracije kao i dostupnost goriva i drugih energetskih

resursa koji se koriste u kogeneracijskom postupku. Navedena analiza treba da obuhvati prepreke
kojemoguometatirealizacijunacionalnihpotencijalazavisokoefikasnukogeneraciju.Oveprepreke
se odnose na cijene i trokove pristupa gorivima, na pitanja mrenog sistema, na administrativne
postupkeiizostaluinternalizacijuvanjskihtrokovaucijenamaenergije.
Dravelanicedunesuosiguratiuslovekojiegarantiratiporijekloelektrineenergijeproizvedene
iz visokoefikasnih kogeneracijskih sistema na osnovu objektivnih, transparentnih i
nediskriminirajuihkriterijakojeodreujesvakadravalanica.Ovagarancijaoporijekluelektrine
energijetrebadaomoguiproizvoaimadapokaudajeprodanaelektrinaenergijaproizvedenau
postupkuvisokoefikasnekogeneracijetedaseizdajeutusvrhunazahtjevproizvoaa.Garancijao
porijeklunavodi:
niukalorijskuvrijednostgorivaizkojegjeelektrinaenergijaproizvedena;
namjenutoplinskeenergijeproizvedenuzajednoselektrinomenergijom;
datumeimjestaproizvodnje;
koliinuelektrineenergijeizvisokoefikasnekogeneracije;
utedeprimarneenergijeizraunatenatemeljuusklaenihreferentnihvrijednosti
efikasnostikojeutvrujeEUKomisija.
8.5.2 Direktiva2009/28/EZopromocijikoritenjaenergijeizobnovljivihizvora
Svrha Direktive 2009/28/EZ je uspostava zajednikog okvira za poticanje koritenja energije iz

obnovljivih izvora. Ovdje navedene preporuke obvezujue su za drave lanice s ciljem poveanja
udjela potronje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije, kao i u njihovoj
meusobnojtrgovinienergijom.DirektivapropisujeobavezneciljevekojisetrebajupostiiuEU27
krozpromoviranjekoritenjaobnovljivihizvoraenergijeuelektrinojenergiji,grijanjuihlaenju,teu
sektoru transporta kako bi se osiguralo da energija iz obnovljivih izvora ini najmanje 20% ukupne
potronje energije u EU do 2020. Drave lanice EU imaju razliite potencijale obnovljivih izvora
energije, pa stoga imaju i razliite modele poticanja i koritenja obnovljivih izvora na nacionalnim
razinama. Isto tako, lanice EU samostalno donose modele i nain poticanja koritenja energije iz
obnovljivih izvora, ali kod donoenja istih dune su uzeti u obzir i primijeniti preporuke iz ove
Direktive.KogeneracijaseuovojDirektivi2009/28/EZubrajapodobnovljiveizvoreenergije,doksuu
Direktivi2004/8/EZdatedetaljnijeuputezakoritenjeipoticanjekogeneracije.
8.5.3 Direktiva2010/31/EUoenergetskojperformansizgrada
Zbog velikog, neiskoritenog potencijala energetskih uteda u zgradama, nedavno je objavljen i

prijedlog nove, doraene Direktive o energetskim svojstvima zgrada. Prijedlog nove Direktive je
uvoenje jo stroijih zahtjeva vezanih za energetske sisteme zgrada. Upozorava se na potrebu
donoenja konkretnih akcija s ciljem iskoritavanja velikog potencijala energetskih uteda u
zgradama. Takoer se upozorava i na nedovoljno koritenje obnovljivih i alternativnih energetskih
sistema u zgradama te se trai njihovo obavezno razmatranje za sve nove zgrade bez obzira na
veliinu, kao i za postojee zgrade pri veim rekonstrukcijama. Od zemalja lanica se trai da
pripreme nacionalne planove za poveanje broja skoro nulenergetskih zgrada, te redovito
izvjetavanje Evropskoj komisiji. Predlae se vie finansijskih mehanizama poticanja energetske
efikasnostinanacionalnomievropskomnivou.Sektorzgradajavnenamjenemorapreuzetivodeu
ulogu u podruju poveanja energetske efikasnosti u zgradama i zacrtati ambicioznije ciljeve za
zgradejavnenamjene.
Drave lanice obavezne su primijeniti metodologiju za izraunavanje energetske efikasnosti u

zgradamanatemeljuopegokvirakojisenalaziuAneksuIoveDirektive.Meuaspektimapokojima
ebitiutvrenametodologijanalaziseikogeneracija.
BOSNAS/ENOVA 234
Osim ove metodologije u Direktivi je odreeno da se drave lanice moraju pobrinuti da se prije
poetkaizgradnjenovihzgradarazmotriiuzmeuobzirtehnika,ekolokaiekonomskaizvodljivost
alternativnihsistema,kaotosu:
decentraliziranisistemiopskrbeenergijomkojikoristeobnovljiveizvore;
kogeneracija;
daljinskoiliblokovskogrijanjeilihlaenje,osobitokadasebazirajuucijelostiili
djelominonaenergijuizobnovljivihizvora;
toplotnepumpe.
U vrijeme kada cijena primarne energije ili energenata raste, raste i zanimanje za primjenu
energetski efikasnijih tehnologija, to je i razumljivo. Jedna od tih tehnologija je i kogeneracija. U
kogeneracijskom postrojenju istovremeno se proizvodi elektrina i toplinska energija iz istog
energenta, to pridonosi smanjenju potronje primarne energije. Iz tog razloga, Direktiva
2010/31/EU je u okvir prorauna energetskih performansi zgrada uzela i pozitivni uticaj elektrine
energijeproizvedenekogeneracijom.
8.5.4 Direktiva2005/89/EZomjeramasigurnostiopskrbeelektrinomenergijom
Direktiva 2005/89/EZ o mjerama sigurnosti opskrbe elektrinom energijom i ulaganjima u

infrastrukturu usvojena je 18. januara 2006. godine. Jedinstveno trite elektrine energije u EU
zahtijeva transparentnu i nediskriminirajuu politiku u pogledu sigurnosti opskrbe elektrinom
energijom. Potrebno je uskladiti pravila izmeu drava lanica i dodijeliti prava i odgovornosti
pojedinimsubjektimauelektroenergetskomsektoru.Prilikompromocijeobnovljivihizvoraenergije
potrebno je osigurati raspoloivost rezervnih kapaciteta kako bi se osigurao pouzdan i siguran rad
mree. Za razvoj trita osobito je bitna saradnja izmeu operatora prijenosnih sistema u pogledu
sigurnosti sistema, razmjene i pruanja informacija, modeliranja mree i definicije raspoloivih
prijenosnih moi. Stoga Direktiva utvruje mjere u cilju postizanja sigurnosti opskrbe i ispravnog
radatritakojetrebajuosiguratiodgovarajuinivoproizvodnihkapaciteta,odgovarajuuravnoteu
izmeu ponude i potranje te odgovarajui nivo povezanosti sistema interkonekcijskim vodovima
radirazvojatrita.
Sigurnostopskrbeelektrinomenergijomdefinirasekaosposobnostelektroenergetskogsistemada
opskrbi krajnje kupce elektrinom energijom. Prilikom primjene spomenutih mjera, drave lanice
morajuvoditiraunao:
vanostistalnostiopskrbeelektrinomenergijom,
vanostitransparentnogistabilnogzakonskogokvira,
unutarnjemtrituimogunostimaprekograninesaradnjeuvezisasigurnostiopskrbe
elektrinomenergijom,
potrebiredovitogodravanjaipopotrebiobnoviprijenosneidistribucijskemreekako
biseodraopotrebannivokvalitetaradamree,
vanostipostizanjaciljevapromocijeirazvojaobnovljivihizvoraenergijeikogeneracijeu
skladusDirektivom2001/77/EZopromocijielektrineenergijeproizvedeneiz
obnovljivihizvoranaunutarnjemtrituelektrineenergijeiDirektivom2004/8/EZo
unapreenjukogeneracijenatemeljupotronjekorisneenergijenaunutranjemtritu
energijeuonomdijeluukojemsetoodnosinasigurnostopskrbeelektrinom
energijom,
potrebiosiguranjadovoljnihprijenosnihirezervnihproizvodnihkapacitetazastabilan
pogonsistema,
vanostipoticanjauspostavelikvidnogveleprodajnogtrita.
BOSNAS/ENOVA 235
8.5.5 lan6Direktive2006/32/EZoefikasnostikoritenjakrajnjeenergijeienergetskihusluga
Cilj Direktive o efikasnosti koritenja krajnje energije i energetskih usluga je postizanje od strane
Drava lanica sveobuhvatnog nacionalnog okvirnog cilja utede energije, koji za devetu godinu
primjene ove direktive iznosi 9%, do kojeg se dolazi putem energetskih usluga i drugih mjera za
poboljanje energetske efikasnosti. Drave lanice trebaju da poduzmu ekonomine, izvodljive i
razumnemjerekakobipostigleovajcilj.
Meu ciljevima u ovoj Direktivi se nalaze i mjere vezane za distributere energije, za sistemske
operateredistribucijskemree,zakompanijezamaloprodajuenergije,kaoizaostalesudionikena
tritu,kaonaprimjerESCOkompanije.Premadefinicijikojasenalaziuovojdirektivi"ESCO(energy
service company) je fizika ili pravna osoba koja prua energetske usluge i/ili druge mjere za
poboljanje energetske efikasnosti u objektu ili prostorijama korisnika i pri tom preuzima do
odreene mjere finansijski rizik. Plaanje pruenih usluga (u cijelosti ili djelomino) temelji se na
postignutimpoboljanjimaenergetskeefikasnostiiispunjenjudrugihdogovorenihkriterijaupogledu
ostvarenihpostignua
Prema ovoj Direktivi Drave lanice pobrinut e se da distributeri energije, sistemski operateri
distribucijske mree i/ili kompanije za maloprodaju energije na zahtjev, ali ne vie od jednom
godinje, osiguraju cjelovite statistike informacije o njihovim krajnjim korisnicima organima ili
agencijama ili drugim imenovanim tijelima, pod uslovom da dotini primljene informacije prenesu
navedenim organima ili agencijama. Ove informacije moraju biti dovoljne za prikladnu pripremu i
implementaciju programa za poboljanje energetske efikasnosti i promociju i nadzor energetskih
uslugaidrugihmjerazapoboljanjeenergetskeefikasnosti.
Distributerienergije,sistemskioperateridistribucijskemreei/ilikompanijezamaloprodajuenergije
netrebajupoduzimatiaktivnostikojebimogleometatipotranjuzaenergetskimuslugamainjihovu
distribuciju,ilikojebispreavalerazvojtritaenergetskimuslugamaidrugihmjerazapoboljanje
energetskeefikasnosti.
Dravelanicetrebajudaodaberujedanilivieuslovakojemorajuispunjavatidistributerienergije,
sistemski operateri distribucijske mree i/ili kompanije za maloprodaju energije, direktno ili
indirektnoprekodrugihpruaocaenergetskihuslugailimjerazapoboljanjeenergetskeefikasnosti.
Ovi sudionici u tritu trebaju ili da osiguravaju ponudu energetskih usluga po konkurentnim
cijenama krajnjim korisnicima i promociju tih usluga ili da osiguravaju dostupnost svojim krajnjim
korisnicima i promoviu energetske preglede po konkurentnim cijenama, obavljene neovisno i/ili
mjerezapoboljanjeenergetskeefikasnosti.Dravelanicesetrebajupobrinutidastvoredovoljno
podsticaja kako bi i ostali sudionici na tritu koji nisu distributeri energije, sistemski operateri
distribucijskihmreaipreduzeazamaloprodajuenergijekaonaprimjerESCOkompanije,monteri
energetskeopremeilienergetskisavjetnici,moglipruitiovuvrstuusluga.
Drave lanice osiguravaju da postoje ili da se dogovaraju dobrovoljni dogovori i/ili drugi trino
usmjereni sistemi, kao to su bijeli certifikati, s efektom, koji je jednak efektu promoviranja
energetskih pregleda po konkurentnim cijenama. U tu svrhu, dobrovoljni dogovori imaju jasne i
nedvosmislene ciljeve, obaveze za nadzorom i izvjetavanjem povezane s postupcima koji vode do
pregledanih i/ili dodatnih mjera kada se ciljevi ne postiu ili vjerojatno nee biti postignuti. Za
osiguranje transparentnosti, dobrovoljni dogovori trebaju biti dostupni javnosti i objavljeni prije
primjene u opsegu koji dozvoljavaju odredbe o povjerljivosti i koji poziva zainteresirane strane da
iznesuprimjedbe.
8.5.6 Zelenaknjiga
U Zelenoj knjizi pod naslovom "Prema evropskoj strategiji za sigurnost opskrbe energijom",
usvojenoj29.novembra2000.godine,naglaavasedajeEvropskaunijaizrazitoovisnaovanjskim
BOSNAS/ENOVA 236
izvorimaopskrbekojisadapokrivaju50%potrebaapredviasedaedo2030.godine,nastavelise
postojeitrendovi,nivoovisnostiporastina70%.Meutim,sigurnostopskrbenemoeseograniiti
samo na pitanje smanjenja uvozne zavisnosti. Sigurnost opskrbe trai iroki raspon inicijativa
usmjerenihprema,izmeuostalog,diversifikacijiizvoraitehnologijaipoboljavanjumeunarodnih
odnosa.Zelenaknjiga,tovie,naglaavadajesigurnostopskrbekljunazabuduiodrivirazvoj.
Zelenaknjigazakljuujedajeusvajanjenovihmjerazasmanjenjepotronjeenergijekljunokakoza
smanjenjeuvozneovisnostitakoizaogranienjeemisijestaklenikihplinova.URezolucijioZelenoj
knjiziod15.novembra2001,Evropskiparlamentpozivanainicijativekojeeohrabritizaokretprema
efikasnim pogonima za proizvodnju energije, ukljuujui kombiniranu proizvodnju toplinske i
elektrineenergije.
TriglavnetakeseistiuuZelenojknjizi:
Evropska unija e postati sve vie ovisni o vanjskim izvorima energije, proirenje nee
promijenitisituaciju,ovisnostedoido70%u2030.
Evropska unija ima vrlo ograniene ciljeve kako bi uticala na uvjete opskrbe energijom; ti
ciljevi se odnose uglavnom na potranju energije na koju EU moe intervenirati, i na
promovisanjetednjeenergijeuzgradamaiprometnomsektoru.
Evropskaunijanijeustanjuodgovoritinaizazovklimatskihpromjenaiispunitisvojeobveze,
osobitoonekojesenalazeuProtokoluizKyota.
UZelenojknjiziiz2000godinesenalazeismjerniceusektoruelektrineenergijeitoplotneenergije.
Predlaesemodernizacijailizamjenapostojeihproizvodnihpostrojenjazaelektrinuenergijuiza
toplotnuenergijukakobiseproizvodnjamoglanastavitiistombrzinom,buduidajevelikibrojtih
postrojenjavezastario.
Postojee termoelektrane iji kapacitet je trenutno u suficitu zahtijevat e opsene modernizacije.

Neke od stanica koje idu na kruto gorivo mogu se zamijeniti sa plinskim postrojenjima. Jedina
barijera koja spreava ovu vrstu modernizacije nalazi se u visokim cijenama plina. U tom sluaju
krutagorivainuklearnaenergijaenastavitibitiglavniizvorienergije.
Grijanjejenajveipojedinanikorisnikfinalneenergije(jednatreinaukupnepotronje).Tritese
kree od domainstava (ukljuujui i toplu vodu) do proizvodnje pare za industrijske svrhe.
Energetski bilans za proizvodnju toplotne energije je drugaiji od onoga za proizvodnju elektrine
energije.
Zarazlikuodelektrineenergije,proizvodnjatoplotneenergijejepretenodecentralizirana,biloda
seradiopojedinanimsistemimazagrijanje,kombiniraneproizvodnjeelektrineitoplotneenergije
ilinamjenskimtoplotnimstanicamasnjihovimpripadajuimtoplotnimmreama.
Prema Zelenoj knjizi, glavni cilj energetske strategije treba osigurati, za dobrobit graana i za
pravilno funkcioniranje ekonomije, dostupnost energetskih proizvoda na tritu po pristupanoj
cijenizasve potroae,potujui ekolokapitanjaiodrivirazvoj.Ovaj ciljje vaanradismanjenja
rizikavezanihzaenergetskuovisnost.EUseuvelikojmjerioslanjanafosilnagorivakaotojenafta
(dominantniresurs).Tojeproblemkojisemorarijeiti.
Evropskakomisijajeumartu2006.godineusvojilajojednuZelenuknjigupodnaslovom"Evropska
strategija za odrivu, konkurentnu i sigurnu energiju. Ova Zelena knjiga je vana prekretnica u
razvoju energetske politike za Evropsku uniju. Ako Evropa eli postii svoje ekonomske, socijalne i
ekoloke ciljeve, onda bi se trebala rijeiti velika energetska pitanja kao to su rastua ovisnost o
uvozuenergije,cijeneisparljivauljaiplina,klimatskepromjene,sveveupotranjuipreprekedabi
se postiglo jedno potpuno konkurentno unutarnje energetskog trite. EU mora iskoristiti svoju
BOSNAS/ENOVA 237
poziciju kao drugo najvee svjetsko trite energije i kao svjetski lider u upravljanju potranjom i
promocijiobnovljivihizvoraenergije.
OvaZelenaknjigajepostavilatriglavnaciljauenergetskojpoliticiEvropskeunije:
Odrivost:(I)razvojkonkurentnihobnovljivihizvoraenergijeidrugihniskougljeninihizvora
energije i prijevoznika, osobito alternativni prijevoz goriva; (II) obuzdavanje potronje
energije u Evropi, i (III) vodee globalne napore za zaustavljanje klimatskih promjena i
poboljanjekvalitetazraka.
Konkurentnost: (I) osigurati da otvaranje energetskog trita donosi pogodnosti za
potroae i ekonomiju, uz poticaj ulaganja u istu proizvodnju energije i energetsku
efikasnost,(II)ublaavanjeuticajaviihcijenaenergenatanaekonomijuEvropskeunijeina
njezinegraanei(III)uvanjeEvropenaeluenergetskihtehnologija.
Sigurnost opskrbe: rjeavanje sve vee ovisnosti o uvozu energije kroz (I) jedan integrirani
pristupsmanjenjepotranje,diversifikacijuenergetskihizvoraenergijesveimkoritenjem
natjecateljsko autohtonih i obnovljivih izvora energije, i diversifikaciju izvora i puteva
opskrbe uvozne energije, (II) stvaranje okvira koji e stimulirati odgovarajua ulaganja i
zadovoljitirastuupotranjuzaenergijom,(III)boljeopremanjeEvropskeunijedasenosis
hitnim sluajevima, (IV) poboljanje uvjeta za evropske kompanije koje trae pristup
globalnimresursima,i(V)obezbjeenjeenergijomsvihgraanaiindustrije.
8.5.7 Bijelaknjiga
Bijela knjiga definie strategiju i akcijski plan za promoviranje trite obnovljivih izvora energije , a
glavniciljjedasenjihovokoritenjeudvostruido2010(od6%odukupnepotronjeu1996.godine
do 12% od ukupne potronje u 2010. godini). Predloene mjere u akcijskom planu ukljuuju
organiziranje kampanje za razvoj obnovljivih izvora energije. Provedba Strategije i Akcionog plana
donosiprednostitosutednjeuuvozunafte,tehnikirazvoj,stvaranjeradnihmjestaismanjenje
ugljinogdioksida.
U Bijeloj knjizi se navode i ciljevi, ili kljune akcije. Ovi ciljevi ukljuuju i uspostavu postrojenja na
biomasu(ukupno10.000MW)iintegracijuobnovljivihenergijeu100zajednica.Uknjizisuopisanii
postupci za provedbu ciljeva kao i monitoringa procedura. U dokumentu se navodi i potreba za
poboljanjemkoordinacijeprogramaipolitikapododgovornostiZajedniceidravalanica,kaoiza
razvojjedinstvenogprihvatljivogsistemazastatistike.
Evropskazajednicajepredloilauovomdokumentuintegracijupromocijeobnovljivihizvoraenergije
u nekoliko kljunih podruja politike. Bit e osnovana jedna radna grupa koja e ukljuivati
predstavnikeEvropskekomisijeiDravalanica.Ovaradnagrupaepratitipoduzetemjereiocijeniti
uticajodlukaenergetskepolitikenasvimnivoima,uodnosunakoritenjeobnovljivihizvoraenergije.
Drave lanice moraju usvojiti nacionalne ciljeve i strategije, a te e se usporediti sa akcijama
Evropske zajednice kako bi mogle stupiti na snagu. Od Drava lanice, kao dio njihovog doprinosa
ovomprocesu,ebitizatraenodapraveizvjetajeradnojgrupioizvodljivomdoprinosukojemogu
realno napraviti do 2010. godine. U izvjetajima e trebati i navesti nain na koji namjeravaju
promoviratiobnovljiveizvoreenergijeusektorima.
Strategije Evropske zajednice prikazani iznad je temeljni okvir za djelovanje kako bi se postigao
indikativni cilj od 12% koritenja obnovljivih izvora energije do 2010. godine. U cilju provedbe
Strategije, konkretne mjere su predloene u Akcijskom planu koji odreuje individualne akcije po
kategorijama,aoznaavaobliksvakeakcije.
ZakljuakBijeleknjigeopisujepolitikukojaseodnosinaobnovljiveizvoreenergijekakoslijedi:
BOSNAS/ENOVA 238
Tojeovorazmatranjeoklimatskimpromjenama,kojejeuzrokovanoemisijamaugljinogdioksidaiz
fosilnih goriva, i moguim smanjenjima koje mogu biti dovedene koritenjem obnovljivih izvora
energije,kojipredstavljajutemeljBijeluknjiguoobnovljivimizvorimaenergije.
8.6 MEUNARODNISTANDARDI
Poveano pravilno koritenje kogeneracije usmjereno prema utedama primarne energije

predstavljavaandiopaketamjerapotrebnihradipotivanjaodredbiProtokolaizKyota.Protokoliz
Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime dodatak je meunarodnom
sporazumuoklimatskimpromjenama,potpisan1997.godinesciljemsmanjivanjaemisijeugljinog
dioksidaidrugihstaklenikihplinova.EvropskakomisijajeusvomPriopenjuoprovedbiprvefaze
Evropskog programa o klimatskim promjenama oznaila unapreenje kogeneracije kao jednu od
mjera potrebnih radi smanjenja emisije staklenikih plinova iz energetskog sektora i najavila svoju
namjerudapodneseprijedlogDirektiveounapreenjukogeneracijeu2002.godini.Meunarodna
zabrinutostoznaajuemisijeugljendioksidakaoekolokiproblemsepovealaod1992,odkadaje
usvojenaOkvirnakonvencijaUjedinjenihnarodaopromjeniklime(UNFCCC)kaorezultatpoveanja
zabrinutosti zbog rastue koncentracije atmosferskih staklenikih plinova i njihovih moguih
negativnih uticaja na globalnom klimatskom sistemu. UNFCCC i Kyoto Protokol pozivaju na
poveanjeenergetskeefikasnostiiproizvodnjeikoritenjenovihiobnovljivihizvoraenergije,kaoi
namjerezaograniavanjeilismanjenjeemisijastaklenikihplinova.
Cilj Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime je "stabilizirati atmosfersku

koncentraciju staklenikih plinova na nivou koja e sprijeiti opasno antropogeno djelovanje na
klimatskisistem.Takavnivotrebaseostvaritiudovoljnomvremenskomokvirukakobiseomoguilo
ekosistemu da se prirodno prilagodi na klimatske promjene, kako bi se osiguralo da proizvodnja
hrane ne bude ugroena i da se omogui daljnji ekonomski razvoj na odrivi nain. " Znanstvenici
procjenjujudabisepostigaotajcilj,globalneemisijestaklenikihplinovatrebasmanjitizaoko70%u
odnosunanivouod1990.godine.

BOSNAS/ENOVA 239
8.7 LITERATURA
1. ZakonozatitiokoliaFBiH("Sl.novineFBiH",broj33/03i38/09)
2. Zakonoizmjenamaidopunamazakonaozatitiokolia(Sl.novineFederacijeBiHbr.68/05)
3. Pravilnikopogonimazakojejeobaveznastudijauticajanaokolinuipogonimakojimogubiti
puteniuradsamoakoimajuokolinskudozvolu(Sl.novineFederacijeBiH,Br.19/04)
4. Zakon o prostornom ureenju Zenikodobojskog kantona (Sl. novine Zenikodobojskog
kantona,br.2/04,2/08)
5. ZakonograenjuZenikodobojskogkantona(Sl.novineZenikodobojskogkantona,br.1/05,
2/08i15/09)
6. Pravilnikopogonimaipostrojenjimakojimogubitiizgraeniiputeniuradsamoakoimaju
okolinskudozvolu(Sl.novineZenikodobojskogkantona,br.12/05)
7. ZakonocestamaFederacijeBiH(Sl.novineFBiH12/10)
8. Pravilnikonaknadamazakoritenjecestovnogzemljita(Sl.novineFBiH75/10)
9. Uredba o mjerilima za obraun naknade za koritenje cestovnog zemljita i naknade za
obavljanjeprateihdjelatnostinaautocestamaibrzimcestamauFederacijiBiH
10. Zakon o zatiti i koritenju kulturnoistorijskog i prirodnog naslijea (Skuptina Socijalistike
RepublikeBosneiHercegovine,April1985)
11. ZakonoPoljoprivrednomzemljitu(Sl.novineFBiHbr.52/09)
12. Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije BiH (Sl. novine
FederacijeBiHbr.2/06,72/07i32/08)
13. Zakon o koncesijama Zenikodobojskog kantona (Sl. novine Zenikodobojskog kantona, br.
2/00,14/02i5/03)
14. Pravilnikoenergetskomcertificiranjuobjekata(Sl.novineFederacijeBiH,br.50/10)
15. Uredba o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Sl. novine Federacije BiH, br.
36/10)
16. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o koritenju obnovljivih izvora energije i
kogeneracije(Sl.novineFederacijeBiH,br.11/11)
17. Direktiva 2004/8/EZ o unaprjeenju kogeneracije na temelju potronje korisne energije na
unutranjemtrituenergijeikojadopunjujedirektivu92/42/EEZ
18. Direktiva2009/28/EZopromocijikoritenjaenergijeizobnovljivihizvora
19. Direktiva2010/31/EUoenergetskojperformansizgrada
20. Direktiva 2005/89/EZ o mjerama sigurnosti opskrbe elektrinom energijom i ulaganjima u
infrastrukturu
21. Direktiva2006/32/EZoefikasnostikoritenjakrajnjeenergijeienergetskihusluga
22. Zelena knjiga,"Prema evropskoj strategiji za sigurnost opskrbe energijom", 29. novembar
2000.
23. RezolucijaoZelenojknjizi,Evropskiparlament,15.novembar2001.
BOSNAS/ENOVA 240
24. Zelenaknjiga,"Evropskastrategijazaodrivu,konkurentnuisigurnuenergiju",mart2006.
25. BijelaknjigaoenergetskojpoliticilanicaEvropskeunije,1996.
26. ProtokolizKyota,11.decembar1997.
27. OkvirnakonvencijaUjedinjenihnarodaopromjeniklime(UNFCCC)
28. UgovoroosnivanjuEnergetskezajedniceJugoistoneEvrope,25.oktobar2005.
BOSNAS/ENOVA 241

Studija Opravdanosti Snabdijevanja Toplinskom Energijom Iz TE Kakanj Područja Do/i Zenice

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija Opravdanosti Snabdijevanja Toplinskom Energijom Iz TE Kakanj Područja Do/i Zenice

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Studija

Cilj Studije je da se na osnovu pouzdanih i realnih ulaznih podataka i projekcija, na argumentiran

U ovom poglavlju analizirana je i Uredbe o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije

2 PREGLED TEHNOLOGIJA I TRENDOVA U OBLASTI KOGENERACIJE I

Kako je ve reeno, kogeneracija predstavlja proizvodnju razliitih vidova korisne energije, a to su

Prednosti koritenja kogeneracija sa parnom turbinom lee u injenici da se njihovom upotrebom

izlaznogomjera koliina elektrine i toplotneenergije. S drugestrane,nedostaciovihsistemasu u

Kogeneracije sa kombinovanim ciklusom koriste visokotemperaturne ispune plinove iz plinske

Kodovihsistema,para seodvajasanekogodmeustepenaparneturbine,i to naodgovarajuem

Jedna od najznaajnijih karakteristika ovih sistema je da je kompletan termodinamiki proces vrlo

Kombinovani sistemi sa JouleRankinovim ciklusom su kombinacija gasne i parne turbine. Jedan

Sistem vrelovoda i toplovoda s odgovarajuom opremom je sastavni dio postrojenja za isporuku

Za vrelovode i toplovode u pravilu se koriste predizolirane cijevi. Sastoje se od elinih cijevi,

Kao izolacioni materijal se najee koristi poliuretanska pjena s koeficijentom toplotne

Kompenzacija toplovoda vri se kompenzacionim lirama, samokompenzacijom ili u izuzetnim

DETALJ POSTAVLJANJA ELASTINIH JASTUKA

Na glavnom vodu daljinskog grijanja treba predvidjeti mogunost zatvaranja cjevovoda da bi se

Na odgovarajuim mjestima je takoer potrebno predvidjeti mjesto za mjerne ureaje (protok,

Pumpne stanice sistema su sastavni dio svakog vrelovoda i postavljaju se na odgovarajuim

Prijenos toplote sa primarnog (vrelovodnog) na sekundarni (toplovodni) sistem se vri u

sondi, kalkulator obraunava ukupnu predanu toplotnu energiju potrebnu za grijanje

Grijanje grada Zagreba se vri pomou dva kogeneracijska postrojenja: TermoelektraneToplane

TermoelektranaToplana Zagreb (TETO Zagreb) je termoelektrana namijenjena simultanoj

Potronja elektrine energije u Evropi je posljednjih godina u porastu. Zahtjev za elektrinom

Uprkos oekivanom trendu porasta potranje i proizvodnje elektrine energije, predvia se da e

Cijene elektrine energije obuhvataju trokove izgradnje, finansiranja, odravanja i upravljanja

Godinja promjena cijena elektrine energije - domainstva

Godinja promijena cijena elektrine energije - industrija

Na grafikonima ispod su prikazane cijene elektrine energije u raznim zemljama Evrope za

CIJENA ELEKTRINE ENERGIJE U DOMAINSTVIMA (3500 kWh/god)

40,5 39,7 39,6 39,5

30,1 29,6 28,6

CIJENA ELEKTRINE ENERGIJE U DOMAINSTVIMA (7500 kWh/god)

30 29,0 27,6 27,1 27,0

CIJENA ELEKTRINE ENERGIJE U INDUSTRIJI (1 GWh/god)

CIJENA ELEKTRINE ENERGIJE U INDUSTRIJI (20 GWh/god)

Poreenje cijena elektrine energije za domainstva i industriju

Cijene toplotne energije iz sistema daljinskog grijanja

Cijena toplotne energije za 2003. godinu

3 IDENTIFIKACIJA POSTOJEEG STANJA GRIJANJA NA PODRUJU DO/I

Identificirano je postojee stanje grijanja na podruju Zenice i na ostalim manjim podrujima od

Kako je prikazano na gornjoj slici predvieno je da se izgradnja novog magistralnog vrelovoda

optereenja pojedinih gradskih magistrala, mogunost prikljuenja gradskih i prigradskih mjesnih

Proizvodnja toplotne energije u Kaknju se obavlja u energetskom postrojenju u sklopu

Uvedeno je eksperimentalno mjerenje toplotne energije: u sistemu daljinskog grijanja u sezoni

Na energetskim podpostrojenjima ArcelorMittal Zenica primijenjen je kogenerativni nain

PremappodacimaJP GrijanjeKakkanjusistem mucentralno oggrijanjap

70 66,2 64,51 62,98

Premap podacimaFeederalnogHid drometeorolokogzavod daBosneiH Hercegovine,temperaturretokom

Srednja mjesenateemperaturazzagrijniperiiod,od15.10 0.do14.04. (4368h),u 2010.godiniiuZenici

Podaci o toplotnom konzumu su formirani na osnovu podataka dobivenih od JP Grijanje Zenica.

Analiza moguih promjena u dugoronom periodu bazira se uglavnom na demografskim

Na osnovu podataka dobivenih od Federalnog Zavoda za statistiku koji obrauju prirodno i

Na podruju izmeuKaknja iZenicenalazi senekolikomanjih mjestaBiljeevo,Lava, Dumanac,

Blokovi1,2,3i4,svakipo32MW,suizvanpogona,jer im je istekao ivotni vijek,isadasuustanjuda

Blokovi 5 i 6 izvedeni su sa kondenzacijskim turboagregatima, nominalne snage 110 MW svaki

VTZ 1 VTZ 2 NTZ 2 NTZ 1 VTZ 1 VTZ 2 NTZ 2 NTZ 1

StudijaopravdanostisnabdijevanjatoplinskomenergijomizTEKakanjpodrujado/iZenice Finalni izvjestaj

Blok 7 izveden je sa kondenzacijskim turboagregatom snage 230 MW proizvoaa koda. Izvedba

Neregulirano oduzimanje za grijanje dovodi do klizanja tlakova u turbini. Neregulirano oduzimanje

StudijaopravdanostisnabdijevanjatoplinskomenergijomizTEKakanjpodrujado/iZenice Finalni izvjestaj

U sluaju primjene reguliranog oduzimanja, tlak oduzimanja se zadaje, a mogue je i iskljuiti

Ekspandiranjem pare u parnoturbinskom agregatu dobiva se elektrina energija, a para gubi