Professional Documents
Culture Documents
-Teorija polja: ivotni prostor se smatra podrujem u kojem pojedinac ivi i na kojega mogu
utjecati razni imbenici. Iz toga proizlazi da je ponaanje rezultat djelovanja tih, ali i novih
imbenika koji mogu uslijediti
-R. Moos navodi da postoji 6 glavnih dimenzija koje su meusobno povezane kako bi se
odredile znaajke okoline za odreivanje ovjekovog funkcioniranja, tj. na ponaanje
pojedinca ili skupine:
1
*Dimenzija psihosocijalnog ozraja proizlazi iz situacija koje se ponavljaju u ustanovama i
organiziranosti ustanove. Podruje odravanja i promjene sustava temelji se na stalnosti
okoline red, organizaciju i sl.
Sustav okoline:
-fiziko okruenje (arhitektonska funkcionalnost zgrade ako je otvorena bolja je i
interakcija),
-organizacijski imbenici (u veim kolama nema toliko prisnosti koliko u malim),
-socijalne znaajke skupine (dob, sposobnosti, socioekonomski status i visina obrazovanja,
a ljudi interakcijama prenose kulturu i socijalno ponaanje te tako oblikuju okolinu) i
-socijalno ozraje (''vanjsko'' veliina, lokacija, vrsta kole i ''unutarnje'' motivacija,
interes, zrelost),
-sustav linosti (dob, spol, sposobnosti, interesi, vrijednosti, ego i samoprosudba, samovolja
ukljuivanja u okolinu, stavovi i oekivanja, uloge i okolnosti su imbenici koji utjeu na
akomodaciju okolini),
- prihvaanje ili odbijanje (posredujui imbenici u spoznajnoj presudbi osobnih i
okolinskih imbenika u ponaanju, ovisi o osobnoj procjeni),
-prilagodba i sueljavanje koje dolaze do izraaja kada nastupi neki prijelomni trenutak u
ivotu.
2
*Arhitektonska obiljeja djeluju izravno (pregradni zidovi kao poticaj za inovativnost) ili
neizravno (slobodan raspored u razredu potie timski rad) na organizacijska obiljeja, kao i
obiljeja nastavnika (ugodnija atmosfera u otvorenom prostoru) i uenika (bolje
funkcioniranje u veim razredima)
*Organizacijska obiljeja izravno djeluju na nain povezivanja u socijalne skupine od
strane utjecanja na ozraje, a neizravno utjecanjem na obiljeja nastavnika i uenika
*Obiljeja nastavnika diktiraju naine na koje e rasporediti zahtjeve, uloge i potrebe
linosti u razredu prema interesima, strunosti, motivima i slino
*Ukupna obiljeja uenika su sociodemografske varijable, brojani omjer spolova u odjelu
i zajednika obiljeja razredne skupine u pogledu mogunosti postignua uspjeha.
-Bloom navodi da manifestni kurikulum sadri propisane ciljeve i postupke, dok onaj
latentni uloge koju oekuju uenici i vrijednosti koje njima pripadaju.
3
Odgojno obrazovno ozraje i iz njega izvedeni pojmovi
4
- indeks je omoguavao istraivaima kategorijzaciju nastavnikovih iskaza kao
nastavnicima-usmjerene ili uenicima-usmjerene
Ostali instrumenti:
*Indeks visokokolskih znaajki (Stern, Stein i Bloom),
*Indeks aktivnosti (Stern)
*Indeks znaajki koleda
-Steel, House i Kerins su razvili Upitnik razrednih aktivnosti koji je mjerio utjecaj
aktivnosti u uvstvenom i spoznajnom podruju odgovarajuih razreda uporabom nisko
zakljuujuih indikatora
Podloga i vodi svih kasnijih instrumenata koji su razvijeni u posljednjih 30 godina su:
5
Istraivanje razredno nastavnog ozraja
Metodologija istraivanja
-Primjenjen je transvenzalni pristup istraivanja
-obiljeje empirijsko-neeksperimentalnog nacrta
Uzorak
-uenici iz 24 razredna odjela, prema prosjenoj ocjeni, najboljih i najloijih razrednih odjela
od 1. do 4. razreda iz I., XI. i XV. zagrebake gimnazije
-ukupno 757 uenika i 24 razrednika
6
Instrument
-Ljestvica razredno-nastavnog ozraja
-nastao je adaptiranjem i validacijom amerikog instrumenta Ljestvica razrednog ozraja
Rezultati i rasprava
-Istraivanje je pokazalo da prosudbe dimenzija nastavnog ozraja u puno veoj mjeri ovise o
vrsti ozraja koje vlada u razredu, nego o samoj kakvoi razreda
-Razlike u prosudbama uenika vie ovise o vrsti ozraja u samom razredu, nego o
pojedinanom kolskom uspjehu uenika
-Pokazalo se kako duina kolovanja ima utjecaj na nain razmiljanja i kritinost uenika, ali
ona nikako nije jedini faktor. Zanimljivo je spomenuti kako je dimenzija Natjecanja
statistiki znaajno izraenija u prve dvije godine kolovanja, u treoj opada, a u etvrtoj
ponovno raste