Professional Documents
Culture Documents
lan
Imenice u njemakom jeziku su:
mukog roda (der Mann ovjek), enskog roda (die Strae ulica) ili srednjeg roda
(das Hotel hotel).
To oznaava lan ili zamjenica pred imenicom.
lan obvezno ide uz imenicu.
Neodreeni lan se upotrebljava kada se imenica spominje prvi put.
Neodreeni lan znai i broj 1.
U mnoini se ne koriste neodreeni lanovi
Deklinacija
Imenice se dekliniraju promjenom lana i ponekad dodavanjem nastavka na imenicu.
Padei:
Nominativ (wer? was?) - Nominativ (tko? to?)
Genitiv (wessen?) - Genitiv (wessen?)
Dativ (wem?) - Dativ (kome?)
Akkusativ (wen? was?) - Akuzativ (koga? to?)
Veina imenica mukog i srednjeg roda u genitivu jednine imaju zavretak "-s" ili "-
es". Zavretak "-es" pojavljuje se kod jednoslonih imenica i kod imenica koje
zavravaju na: -s, -ss, -, -sch, -z, tz, -x.
Veina imenica u dativu mnoine imaju zavretak "-n" ili "-en".
Plural fr
Neodreeni alle
lan maskulin feminina neutral Nomen
Plural fr alle
maskulin feminina neutral Nomen
Nominativ (wer? der Tisch die Lampe das Bett die Sthle
was?) der Pullover die Jacke das T- die Schuhe
Shirt
Akkusativ (wen? den Tisch die Lampe das Bett die Sthle
was?) den die Jacke das T- die Schuhe
Pullover Shirt
Negacija kein
Plural fr alle
maskulin feminina neutral Nomen
Nominativ (wer? kein Tisch keine Lampe kein Bett keine Sthle
was?) kein Salat keine Idee kein Wetter keine Schuhe
Akkusativ (wen? keinen Tisch keine Lampe kein Bett keine Sthle
was?) keinen Salat keine Idee kein Wetter keine Schuhe
Oblici mnoine
Postoji vie oblika za mnoinu. Nastavak za mnoinu moe se nai u rjeniku.
-, -
veinom kod imenica na -er, -el, -en,
uvijek kod imenica na -chen, -lein
der Mantel die Mntel
der Pullover die Pullover
der Fehler die Fehler
der Sessel die Sessel
der Wagen die Wagen
das Mrchen die Mrchen
das Frulein die Frulein
der Krper die Krper
der Rcken die Rcken
der Finger die Finger
der Magen die Mgen
-e,
-e
esto kod jednoslonih imenica
der Rock die Rcke
der Anzug die Anzge
der Tisch die Tische
der Stuhl die Sthle
der Kopf die Kpfe
die Hand die Hnde
der Arm die Arme
das Bein die Beine
der Zahn die Zhne
die Brust die Brste
der Hals die Hlse
-n,
-en
esto kod imenica enskog roda,
imenice na -e, -ei, -ung, -heit, -keit, -schaft
die Krawatte die Krawatten
die Hose die Hosen
die Bluse die Blusen
die Jacke die Jacken
die Uhr die Uhren
die Frau die Frauen
der Junge die Jungen
die Bckerei die Bckereien
die Zeitung die Zeitungen
die Krankheit die Krankheiten
die Mglichkeit die Mglichkeiten
die Freundschaft die Freundschaften
die Schulter die Schultern
die Zehe die Zehen
das Auge die Augen
die Nase die Nasen
-nen
imenice enskog roda na -in
die Freundin die Freundinnen
-s
strane rijei,
imenice na -a, -o, -i, -u
das T-Shirt die T-Shirts
der Cousin die Cousins
das Auto die Autos
Sloene imenice
Sloene imenice tvore se spajanjem dvije ili vie rijei.
dvije imenice:
die Kinder + das Zimmer = das Kinderzimmer
das Tennis + der Tisch = der Tennistisch
glagol i imenica:
wohnen + das Zimmer = das Wohnzimmer
schlafen + das Zimmer = das Schlafzimmer
baden + die Wanne = die Badewanne
pridjev i imenica:
wei + der Wein = der Weiwein
prilog i imenica:
zusammen + die Arbeit = die Zusammenarbeit
Rod i nastavak za mnoinu odreuje posljednji dio sloene imenice:
die Post, -en + die Karte, -n = die Postkarte, -n
das Land, - er + die Karte, -n = die Landkarte, -n
der Flug, - e + die Karte, -n = die Flugkarte, -n
ich wir
du Ihr
ich mein
du dein
er sein
sie ihr
es sein
wir unser
ihr euer
sie ihr
Sie Ihr
Posvojne se zamjenice dekliniraju i dobivaju sljedee nastavke:
Pokazne zamjenice
Pokazne zamjenice ovaj, ova, ovo odnose se na osobe ili stvari koje se nalaze u
blizini. Dekliniraju se kao odreeni lan.
Nominativ (wer? dieser Tisch diese Lampe dieses Bett diese Sthle
was?) dieser Rock diese Jacke dieses Kleid diese Schuhe
Akkusativ (wen? diesen Tisch diese Lampe dieses Bett diese Sthle
was?) diesen Rock diese Jacke dieses Kleid diese Schuhe
Zamjenica es
Es se odnosi na imenice srednjeg roda.
Das Baby ist krank. Es schreit die ganze Nacht.
Es se koristi i u frazama:
vrijeme (sat):
Wie spt ist es?
Es ist 10.50 Uhr.
doba dana, godinja doba:
Es ist Nachmittag.
Es ist Sommer.
vremenske prilike:
Es regnet.
Es ist kalt.
stanje:
Wie geht es Ihnen?
Mir geht es heute nicht so gut.
ostalo:
Was gibt es zum Abendessen?
Es ist wichtig
Es ist verboten
Zamjenica man
Zamjenica man koristi se kada je subjekt neodreena osoba.
Man uvijek ide s glagolom u 3. licu jednine.
Man lebt nur einmal.
Was macht man jetzt in der Trkei?
Man esto ide s modalnim glagolima.
Hier kann man gut essen?
Darf man hier rauchen?
Man soll das noch heute machen.
Man muss mehr lernen.
Konjugacija glagola
U rjeniku su navedeni glagoli u svom osnovnom obliku, tj. u infinitivu.
U infinitivu glagoli zavravaju na en (machen, initi) ili n (wandern, hodati;
lunjati).
Kada maknemo nastavak u infinitivu, ostaje glagolska osnova mach-, wander-.
Glagolska osnova u svakom licu dobiva drugi nastavak.
Veina glagola dobiva sljedee nastavke:
du -st ihr -t
kommen komm-en
machen mach-en
brauchen brauch-en
Oblike nekih glagola treba nauiti napamet.
sein
haben
werden
wissen
Kada glagolska osnova zavrava na:
-s- reis-en
-ss- kss-en
-- hei-en
-z- duz-en
-tz- sitz-en
zavrava, dobiva u drugom licu jednine nastavak -t.
heien hei-en
Kada glagolska osnova zavrava na:
-t- arbeit-en
-d- bad-en
-tm- atm-en
-chn- zeichn-en
-ffn - ffn-en
zavrava, dobiva u drugom licu jednine nastavak - est,
dobiva u treem licu jednine nastavak -et,
dobiva u drugom licu mnoine nastavak -t.
arbeiten arbeit-en
baden bad-en
Kada glagolska osnova zavrava na:
-eln- sammeln
endet, entfllt in der 1. Person Sg. (ich) das e- vom Verbstamm,
bekommt der Verbstamm in der 1. Person Pl. (wir) und in der 3. Person Pl. (sie, Sie)
die Endung -n.
sammeln sammel-n
Kod nekih glagola konjugacijom se mijenja samoglasnik u glagolskoj osnovi.
Promjena se javlja samo u 2. licu jednine (ti) i 3. licu jednine (on, ona, ono).
a kod glagola schlafen (spavati)
schlafen schlaf-en
laufen lauf-en
tragen trag-en
e i kod glagola geben (dati)
geben geb-en
nehmen nehm-en
e ie kod glagola sehen (gledati, vidjeti)
sehen seh-en
Modalni glagoli
Modalni glagoli modificiraju znaenje glagola u reenici.
Modalni glagoli odreuju odnos prema radnji koju u reenici izraavamo glagolom.
Drugi glagol nakon modalnog glagola uvijek je u infinitivu i stoji na kraju reenice.
knnen (moi) sposobnost / mogunost:
Ich kann gut schwimmen.
Das Auto ist kaputt. Wir knnen nicht weiter fahren.
Knnen Sie mir helfen?
Die Medikamente kann man nur mit Rezept kaufen.
drfen (smjeti) doputenje / zabrana:
Hier drfen Sie nicht rauchen!
Die Bank darf das Geld fr das Mittagessen abbuchen.
mssen (morati) obveza / nunost:
Ich muss den Aufsatz bis morgen schreiben.
Ich muss zum Hauptplatz.
Hier musst du den Namen angeben.
wollen (htjeti) elja / namjera:
Wir wollen am Wochenende an die Ostsee fahren.
Ich will dich heiraten.
Wollen wir etwas essen?
sollen (trebati) obveza / ponavljanje nekog zahtjeva:
Du sollst deiner Oma helfen.
Der Arzt sagt, ihr sollt mehr Obst essen.
Soll ich den Notarzt rufen?
mgen (voljeti, sviati se) simpatija, privrenost
modalni glagol mgen stoji samostalno u reenici.
Ich mag keine Schokolade.
Ich mag trkisches Essen.
mchten (eljeti, htjeti) elja
Modalni glago mchten je gramatiki oblik konjunktiva II glagola mgen i
ima svoje vlastito znaenje = elja:
Ich mchte mit Frau Riedel sprechen.
Wie mchten die Deutschen am liebsten wohnen?
Ich mchte eine Massage haben.
Modalni glagoli mogu se pojaviti i bez drugog glagola ako je kontekst jasan.
Ich muss zum Arzt.
Ich backe die Pizza. Du kannst es nicht!
U konjugaciji modalnih glagola 1. i 3. lice je isto.
knnen
drfen
mssen
wollen
sollen
mgen
mchten
Sloeni glagoli
Postoje odvojivi i neodvojivi sloeni glagoli.
Sloeni glagoli sastoje se od prefiksa i glagola.
einkaufen = ein + kaufen
verstehen = ver + stehen
Rastavljivi glagoli
Prefiks je naglaen. U rjeniku emo pronai: einkaufen
Ich gehe gleich einkaufen.
Ich kaufe nicht so gern ein.
Gestern kaufte sie den ganzen Tag ein.
Er sieht elegant aus.
Prefiks modificira znaenje glagola. (Einpacken (upakirati, zapakirati) ima veze s
packen (pakirati). Einkaufen (kupovati) ima veze s kaufen (kupiti).)
U prezentu i preteritu prefiks stoji na kraju reenice.
Kod participa perfekta "ge-" stoji izmeu prefiksa i glagola.
kaufen ein-ge-kauft
Du hast aber viel eingekauft!
Prefiksi kod rastavljivih glagola:
ab- abfahren
auf- aufstehen
bei- beibringen
los- losgehen
nach- nachmachen
vor- vorstellen
Neodvojivi glagoli
Prefiks nije naglaen.
Ich kann das nicht verstehen.
Prefiks mijenja znaenje glagola. ("Verstehen"(razumjeti) nema nikakve veze sa
"stehen" (stajati).
U prezentu i preteritu prefiks stoji uz glagol.
Ich verstehe das nicht.
Den Urlaub verbrachte sie in den Alpen.
Particip perfekt nema prefiks: "ge-".
verstehen verstanden
Du hast aber nichts verstanden!
bekommen bekommen
Ich habe einen neuen Computer bekommen.
Prefiksi kod neodvojivih glagola
be- bekommen
ge- gefallen
emp- empfehlen
ent- entschuldigen
er- erzhlen
miss- missbrauchen
ver- verstehen
zer- zerstren
Imperativ
Imperativ se koristi kada od nekoga neto traimo, nekome nareujemo, dajemo
savjet ili uputu.
Imperativ se tvori za sljedee oblike:
ti za jednu osobu,
vi za dvije ili vie osoba,
Vi kao oblik kojim se iz potovanja obraamo jednoj ili vie osoba.
Imperativ za oblike koji se odnose na ti (du) tvori se bez osobne zamjenice ti
(du) i bez nastavka -st.
du kommst Komm!
du gibst Gib!
du nimmst Nimm!
du gehst Geh!
Geh ins Fitnesstudio!
Imperativ za oblik ihr (vi, drugo lice mnoine) tvori se bez osobne zamjenice ihr
(vi).
ihr kommt Kommt!
ihr gebt Gebt!
ihr nehmt Nehmt!
ihr feiert Feiert!
Feiert, tanzt und trinkt mit mir!
Imperativ za oblik Sie (Vi) tvori se promjenom redoslijeda rijei.
Sie gehen Gehen Sie!
Sie kommen Kommen Sie!
Sie geben Geben Sie!
Sie nehmen Nehmen Sie!
Sie ziehen an Ziehen Sie an!
Ziehen Sie einen Anzug an!
Glagoli s prijeglasom u 2. i 3. licu jednine gube taj prijeglas u imperativu.
du schlfst Schlaf!
du fhrst Fahr!
Glagoli ija glagolska osnova zavrava na -t, -d, -ig, -er, -el u obliku koji se
odnosi na ti (du) dobivaju nastavak -e.
du wartest Warte!
du entschuldigst dich Entschuldige dich!
du lchelst Lchle!
Preterit
Preterit je prolo glagolsko vrijeme, koje se najee koristi u pripovijetkama.
Preter se koristi u pisanim tekstovima.
U preteritu je 1. i 3. lice uvijek jednako.
Pravilni glagoli
ich te wir -ten
kaufen
Pravilni glagoli s nastavkom na glagolskoj osnovi:
-t- arbeit-en
-d- bad-en
-tm- atm-en
-chn- zeichn-en
-ffn - ffn-en
Nepravilni glagoli
ich wir -en
du -st ihr -t
gehen
lassen
Er lie wieder seinen Kampfhund ohne Beikorb und Leine frei im Haus
herumlaufen.
Kada govorimo o neemu to se dogodilo u prolosti i koristimo glagole haben i
sein, gotovo uvijek koristimo preterit, ak i onda kad je cijeli tekst u perfektu.
U preteritu je 1. i 3. lice uvijek jednako.
haben
knnen
mssen
drfen
wollen
mgen
Perfekt
Perfekt je oblik za prolo vrijeme.
Perfekt se tvori pomou konjugiranog oblika pomonog glagola (haben ili sein) i
participa perfekta na kraju reenice.
Perfekt = haben / sein + + Partizip Perfekt
Particip perfekta
Pravilni glagoli
Dodatak na glagolsku osnovu: prefiks ge- i nastavak -t.
machen ge mach t
kaufen ge kauf t
zeigen gezeigt
Ich habe ihr ein paar wichtige Gebude gezeigt
Kod glagola ija glagolska osnova zavrava na -t-, -d-, -tm-, -chn-, -ffn-
dodatak na glagolsku osnovu: prefiks ge- i nastavak -et.
warten ge wart et
baden ge bad et
atmen ge atm et
zeichnen ge zeichn et
ffnen ge ffn - et
Nepravilni glagoli
Particip perfekta nepravilnih glagola mora se nauiti napamet. Veinom zavrava na
-en.
treffen getroffen
Wen hast du im Park getroffen?
denken gedacht
Gestern habe ich ganz intensiv an dich gedacht.
Rastavljivi glagoli
Kod pravilnih i nepravilnih rastavljivih glagola prefiks ge- nalazi se izmeu prefiksa
glagola i glagolske osnove.
einkaufen ein ge kauf t
ausfllen aus ge fll - t
aufstehen auf ge stand en
Dort haben wir zuerst einen Haufen von Formularen ausgefllt.
Povratni glagoli
Neki glagoli obavezno idu uz povratnu zamjenicu se (sich).
sich beeilen
sich freuen
sich interessieren
sich fhlen
sich treffen
Povratna zamjenica moe znaiti da je radnja usmjerena na subjekt.
sich waschen Der Junge wscht sich.
sich kmmen Die Mdchen kmmen sich.
sich verletzen Ich habe mich verletzt.
Povratni glagol se mora konjugirati.
ich wasche mir die Hnde wir waschen uns die Hnde
er, sie, es wscht sich die sie, Sie waschen sich die
Hnde Hnde
Pasiv
Pasiv se upotrebljava kada je radnja, a ne osoba koja je vri, najvanija informacija u
reenici.
In einem Restaurant wirst du praktisch ausgebildet.
Pasiv se tvori pomou konjugiranog pomonog glagola werden i participa II na
kraju reenice.
Aktiv Passiv
Konjunktiv II
Konjunktiv II se tvori od pomonog glagola wrden i infinitiva glavnog glagola na
kraju reenice.
glagol wrden se konjugira
ich wrde wir wrden
wrden
Glagoli sein (biti), haben (imati) i modalni glagoli imaju posebne oblike za
konjunktiv.
haben
sein
knnen
mssen
sollen
Konjunktivom se moe izraziti elja. esto se pritom koriste estice doch, blo i
nur (pa/ma/ta/valjda, ma/pa, samo/tek ).
Wenn er doch bald kommen wrde!
Wenn ich nur Urlaub htte!
Wenn du blo anrufen wrdest!
Ach, wenn ich ihn heute noch treffen wrde!
Konjunktivom se moe dati savjet. Za to se koristi modalni glagol "sollen" (trebati).
Du solltest im Bett liegen.
Er sollte zum Arzt gehen.
Du solltest dir neue Brille kaufen.
Pristojna molba (utivo izraavanje) se u pitanju moe izraziti konjunktivom II.
Knnten Sie das Fenster zumachen?
Knntest du das Radio reparieren?
Wrden Sie das Radio anmachen?
Wrdest du mir einen Stift leihen?
Knnte ich das Fenster wieder zumachen?
Drfte ich Ihre Reisetasche auf die Gepckablage legen?
Rekcija glagola
Glagoli su veinom vrsto povezani s odreenim prijedlogom.
Glagole s prijedlogom i padeom koji slijedi naalost moramo nauiti napamet.
Popis najeih glagola s pripadajuim prijedlozima:
achten auf + A
anfangen mit + D
sich anmelden fr + A
antworten auf + A
arbeiten an + D
sich rgern ber + A
beginnen mit + D
sich beschftigen mit + D
sich beschweren ber + A
bestehen aus + D
bitten um + A
danken fr + A
denken an + A
diskutieren ber + A
einladen zu + D
sich entschuldigen bei + D / fr + A
erfahren von + D
fragen nach + D
sich freuen ber + A / auf + A
gehren zu + D
glauben an + A
gratulieren zu + D
grenzen an + D
hoffen auf + A
sich interessieren fr + A
sich konzentrieren auf + A
sich kmmern um + A
lachen ber + A
meinen von + D
reden ber + A / von + D
schreiben an + A / mit + D / ber + A
sorgen fr + A / um + A
spielen mit + D
sprechen ber + A / von + D / mit + D
suchen nach + D
teilnehmen an + D
telefonieren mit + D
trumen von + D
trinken auf + A
sich unterhalten ber + A
bersetzen in + A / aus + D
sich verabschieden von + D
sich verstehen mit + D
warten auf + A
wissen von + D
wohnen bei + D
zufrieden sein mit + D
worber? wonach?
wo + (r) + prijedlog ?
darber? danach?
da + (r) + prijedlog
Prijedloni prilog
Deklinacija pridjeva
Pridjevi koji se upotrebljavaju kao atributi (stoje izmeu lana i imenice) moraju
imati nastavak.
Da Ne
Nominativ r e s e
Genitiv s r s r
Dativ m r m n
Akkusativ n e s e
Nominativ e e e en
Genitiv en en en en
Dativ en en en en
maskulin feminina neutral Plural
Nominativ e e e en
Akkusativ en e e en
Prijedlozi
Prijedloge moemo dijeliti prema padeu uz koji idu ili po znaenju.
Raspodjela po znaenju
Prijedlozi mjesta
an am (an + dem) Hauptplatz
in in der Straenbahn
Prijedlozi s dativom
Kada se navodi smjer putovanja uz nazive zemalja koje se pojavljuju s odreenim
lanom, upotrebljava se prijedlog in + akuzativ.
Ich fliege in die Trkei.
Ich fliege in die USA.
Ich fliege in die Schweiz.
Prijedlozi s akuzativom
Prijedlozi s dativom
bis (takoer) s "von" (od) von 8.00 Uhr bis 10.00 Uhr
Von Montag bis Freitag bin ich an der
Uni.
Ich habe heute nur bis 15.00 Uhr Zeit.
Prijedlozi s akuzativom
Prijedlozi naina
Brojevi
Datum
Kod broja godine prve se dvije brojke navode kao glavni brojevi, onda slijedi rije -
hundert- (sto), a potom zadnje dvije brojke, takoer kao glavni brojevi.
Od 2000. godine itav se etveroznamenkasti broj izgovara kao glavni broj.
1975 = neuzehnhundertfnfundsiebzig
2013 = zweitausenddreizehn
wann?
1975 = neuzehnhundertfnfundsiebzig; im Jahre neuzehnhundertfnfundsiebzig
1975 1980 = von neuzehnhundertfnfundsiebzig bis neunzehnhundertachtzig
Redni brojevi
Redni brojevi tvore se na sljedei nain:
od 1. do 19.: nastavak -te; od 20. nastavak -ste.
1. 19. te
20. ste
Iznimke:
1. = der erste
3. = der dritte
7. = der siebte
8. = der achte
Nakon rijei am / vom / bis zum /seit dem / ab dem (na dan / od / do / (poevi)
od / od) od 1. do 19. dodaje se nastavak -ten; od 20. nastavak -sten.
wann?
am / vom / bis zum /seit dem / ab dem 1. 19. ten
am / vom / bis zum /seit dem / ab dem 20. sten
11.09.2002 = am elften September zweitausendzwei
am 15.03. = am fnfzehnten Mrz 11.09.2002 12.10.2012 = vom elften September
zweitausendzwei bis zum zwlften Oktober zweitausendzwlf
12.10.2012 ab / seit dem zwlften Oktober zweitausendzwlf
ab 30.04. = ab dem dreiigsten April
I II III
I II III
Upitna reenica
Alternativno pitanje bez upitne zamjenice: predikat na prvom mjestu, odmah iza
njega subjekt.
I II III
Gehst du heute
I II III
Wohin gehst du
Upitne zamjenice
Upitne zamjenice u njemakom jeziku poinju slovom w.
Negacija nicht
Negaciju "nicht" (ne) koristimo kako bismo negirali itavu reenicu ili dio reenice.
Kod negiranja itave reenice "nicht" (ne) je na kraju reenice, ali ispred drugog
glagola.
Ich liebe dich nicht.
Ich kann leider nicht schwimmen.
Kod negiranja dijela reenice "nicht" (ne) se nalazi ispred tog dijela reenice.
Ich will nicht jetzt schwimmen (sondern in einer Stunde).
Sie geht nicht mit Florian (sondern mit Markus).
Odnosne reenice
Odnosne reenice poblie opisuju imenicu iz glavne reenice. Na poetku odnosne
reenice stoji odnosna zamjenica. Odnosne zamjenice imaju isti oblik kao odreeni
lan (osim zamjenica u dativu mnoine). Nakon odnosne zamjenice slijedi zavisna
reenica (subjekt + ostali reenini dijelovi + predikat na kraju).
Broj i rod odnosne zamjenice se odreuje prema imenici iz glavne reenice, a njezin
pade prema glagolu iz zavisne reenice.
Odnosne zamjenice mogu biti povezane s prijedlozima ako to zahtijeva glagol u
zavisnoj reenici.
Odnosne reenice se mogu umetnuti (odvojene zarezima) u glavnu reenicu.
Das ist das Mdchen, das ich gut kenne.
Dafr ist der Mieter in der Wohnung Nr. 4 verantwortlich, der auch gestern wieder
seinen Kampfhund ohne Beikorb und Leine frei im Haus herumlaufen lie.
Die Nachbarn, denen ich Geld geliehen habe, sind sehr nett.
Weiters mchte ich Sie darauf aufmerksam machen, dass die Frau, die in der
Wohnung Nr. 7 wohnt, in der Frh beim Duschen regelmig laut und falsch singt.
Die Straenbahn, auf die ich warte, kommt endlich.
Broj i rod odnosne zamjenice se odreuje prema imenici iz glavne reenice, a njezin
pade prema glagolu iz zavisne reenice.
Odnosne zamjenice mogu biti povezane s prijedlozima ako to zahtijeva glagol u
zavisnoj reenici.
Odnosne reenice se mogu umetnuti (odvojene zarezima) u glavnu reenicu.
Das ist das Mdchen, das ich gut kenne.
Dafr ist der Mieter in der Wohnung Nr. 4 verantwortlich, der auch gestern wieder
seinen Kampfhund ohne Beikorb und Leine frei im Haus herumlaufen lie.
Die Nachbarn, denen ich Geld geliehen habe, sind sehr nett.
Weiters mchte ich Sie darauf aufmerksam machen, dass die Frau, die in der
Wohnung Nr. 7 wohnt, in der Frh beim Duschen regelmig laut und falsch singt.
Die Straenbahn, auf die ich warte, kommt endlich.
Vremenske reenice
Nakon vremenskih veznika slijedi zavisna reenica ( subjekt + ostali reenini dijelovi
+ predikat na kraju).
Veznici "als" (kada) i "wenn" (kada)
Veznik "wenn" koristi se u sadanjim i buduim dogaajima ili kod opetovanih
prolih dogaaja. .
(Ponavljanje se moe naglasiti prilozima immer(uvijek), jedesmal (svaki put).
Als ich den Brief gelesen habe, habe ich mich an die Ferien erinnert.
Als ich Kind war, las ich sehr gern Mrchen.
Als sie 16 war, wollte sie gro sein und siegen.
Bevor ich zu Abend esse, mache ich noch Ordnung in der Kche.
Bevor sie ihren dritten Mann geheiratet hat, war ihre Autobiographie schon fertig.
veznik "seit" (od)/"seitdem" (od tada)
Seitdem ich sie kennen gelernt habe, geht es mir viel besser.
Seitdem ich dieses Lied singe, kommt die Knef in meine Trume.
veznik "bis" (do)
Whrend in Europa noch Krieg herrschte, drehte sie bereits die ersten Filme.
Infinitivne reenice
Infinitiv uvijek stoji na kraju reenice.
Ispred infinitiva moe stajati rije zu, koja nema vlastito znaenje.
Infinitiv bez zu pojavljuje se:
uz modalne glagole
Ich kann sehr gut schwimmen.
Knnen Sie mich bitte beraten?
u konjunktivu nakon wrde
Ich wrde gern nach Australien reisen.
- u futuru I
In 20 Jahren werden die Menschen auf dem Mond leben.
nakon glagola kretanja
Wir gehen schwimmen.
Wann kommst du essen?
nakon glagola percepcije
Ich sehe die Kinder spielen.
Ich hre die Nachbarin singen.
nakon glagola: lernen (uiti) i lehren (poduavati), "helfen" (pomagati)
Wir lernen Deutsch sprechen.
Ich helfe dir die Hausaufgaben machen.