JEZINE POSUENICE LJERKE ANTONI

Velimir Petrovi

Objavljeno u:
Antoni, Ljerka. Klamerica esekerska. Osijek: Njemaka zajednica Zemaljska udruga Podunavskih
vaba u Hrvatskoj, Osijek, 2014, str. 111-146.

Godine 1956. obranio je Theo Binder na Sveuilitu u Beu svoj doktorski

rad o osjekim germanizmima. Prijevod tog rada s ukupno 1834 rijei posuenih
iz njemakog jezika tiskan je pedeset godina kasnije u Hrvatskoj.1

Upotreba germanizama u osjekom govoru danas nije vie onako

intenzivna kao u vrijeme Binderove mladosti, to se moe smatrati posljedicom
ne samo vee brige o hrvatskom jeziku, osvjeivanja govornika o potrebi
njegovanja domaeg jezinog izraza nego i vrlo velikog smanjenja broja
pripadnika njemakog etnosa i odumiranja osjekog njemakog dijalekta. Tako
je dobar dio posuenica zamijenjen hrvatskim izrazima.

Zanimljivi su rezultati jednog istraivanja2 provedenog u 2005. godini u

okviru koga je sedmero informanata dobilo listu s 250 Binderovih germanizama
iz podruja: kuanski predmeti, ribolov, enski runi rad, stambene prostorije,
odjea, kulinarstvo, karakterne osobine ljudi. Informanti su bili zamoljeni da
svakoj posuenici dodaju hrvatski ekvivalent ili, ako ne znaju kako on glasi,
opiu sadraj oznaenog. Trebalo je nadalje odgovoriti na pitanje upotrebljavaju
li informanti odreeni germanizam ili ne te ako upotrebljavaju neki drugi oblik,
napisati kako on glasi. Svi informanti su rodeni Osjeani, pa otuda pretpostavka
da su, ovisno o starosnoj dobi, bili u veoj ili manjoj mjeri izloeni upotrebi
germanizama u obiteljskom okruenju.

Indikativan je podatak da je tek neto vie od etvrtine zadanih rijei

(28,8%) prisutno na neki nain u svijesti informanata.

Svi informanti koriste samo 18 germanizama (7,2%), djelomice u

varijantnim oblicima:
amper penadla
ligetul pricer
modla rafciger, rafnciger, arafciger

1
Binder, Theo. Njemake posuenice u hrvatskom govoru Osijeka. Zagreb: FFpress, 2006.
2
Petrovi, Velimir. Rije prireivaa. U: Binder, 2006, str. 7-23.
partvi teker
rajndlika, rajnlika trudla
rajsferlus ufnudla
rajsnegla tepihklopfer, tepihklofer, klofer
eflefla, efla, eflja traerica
erpa ziherica

Od 250 rijei informanti razumiju samo 54 (21,6%), a neki ih djelomice i

upotrebljavaju. U tu grupu spadaju:
ajmprensupa ganjak otata pajscimer
aufhenker haustor partikla picast
bajbok heknadla rolue pulna
bircuz hercig saftan taubeer
birta hofirant irajzl topl
braon hotapler karnicla toplciger
cipelcug hozntreger lafcimer upertla
cukerdozna kirbaj lafrok tirtok
upajz kurlus lapa vajdling
dinctati luftigus liuhe veker
firangla miaufla merkifla veeraj
fisupa nahkastn teker virla
flajmaina napanovati najderaj
frajla omama os

Od ostalih germanizama s liste 164 (65,6%) samo pokoji je poznat

nekom od informanata. Meu njima su i sljedeih 7 kojima su informanti dali
pogrena znaenja (u listi navedena u zagradi):
cimerfrajla podstanarka (sobarica, djevojka)
uslast brzoplet, nepromiljen (nespretan)
bangav nemuevan, mlitav (mrzovoljan, lo, smotan)
plehovati plaati (stavljati titnike na cipele)
giftati se sekirati se, jediti se (otrovati se)
prevendati preokrenuti (pretraiti)
nemati pajla nemati zraka (nemati hrabrosti, biti kukavica, nemati volje,
nemati zanimanje za neto)

Sljedeih 14 (5,6%) nije poznato nijednom informantu:

ajmoh zaprka
cvajerica nogometna lopta br. 2 po veliini
fajntimer ugada gudakih instrumenata
fraler piljar
fusak vrea za spavanje
halbec polucilindar
klezenka stakleni kliker
knorbla kliker od ilovae ili stakla, pekula
lecelder licitar, mediar (prodaje na sajmovima licitarska srca i druge
kolaie)
panalo neznalica, eprtlja
rakiplicl boca za rakiju; boca rakije
icer titnik za olovke, ui, koljena
tajger enskar
virc zain

Premda se dobiveni podaci zasnivaju na iskazima malog broja informanata,

oni ipak upuuju na zakljuak da govor dananjih Esekera nije kakav je neko
bio. Esekerke se vie ne giftaju nego se deru to jedva vezuju kraj s krajem,
dobri tate ne nose djecu pukarance ve na ledima, a djeca ne prave plodere nego
mjehure od sapunice, ako ih uopce prave, djeaci ne igraju seksera ni knorble
ve radije surfaju po internetu, siromani ne idu u auskoheraj ve u puku
kuhinju u kojoj katkad dobiju umjesto vurtike kobasicu, pa nakon ruka poiste
zube akalicom umjesto canteherom. Drekfreseri su sada samo cicije, tajgeri
enskari, buzeranti topla braa, hausfrajnde su zamijenili kuni prijatelji,
kranclerice djeverue, cimerfrajle podstanarke.

U prouavanju sredina s vie jezika i kultura posebno mjesto zauzima

istraivanje uzajamnog djelovanja jezika u dodiru. Rezultat toga su brojni radovi
o mijeanju jezika u govoru viejezinih govornika, vrstama jezinih elemenata
koji se transferiraju iz jednog u drugi jezik i stupnjevima prilagodbe unesenih
elemenata strukturi jezika primatelja. U procesu osamostaljenja Hrvatske dobila
je njena povijesna pripadnost zapadnoevropskom kulturnom krugu posebnu
vanost u svijesti graana, naroito kulturno-jezina povezanost s Austrijom i
Njemakom. Poinje se buditi neka nostalgija za vremenima kad se njemaki
jezik intenzivno koristio na ovim prostorima, pa se najednom negdje u svijesti
zapretane posuenice od kojih su neki govornici donedavno zazirali poinju
doivljavati kao dragi stari prijatelji i dobrodola vizitkarta za ulazak u EU.
Tako je Binderova knjiga o germanizmima obradovala Esekere 2006. godine, a
2013. Agramer3 je rasprodan u samo nekoliko dana nakon objavljivanja.

3
Agramer. Rjenik njemakih posuenica u zagrebakom govoru / Wrterbuch der
deutschen Lehnwrter in der Stadtsprache von Zagreb. Zagreb: Novi Liber, 2013.
 U romanima Unterstadt Ivane ojat Kui i Donjodravska obala Drage
Hedla koritenje germanizama je raspoznatljv znak osjeke sredine. Izlazei
ususret itateljima Hedl daje na kraju knjige popis germanizama za koje
pretpostavlja da bi mogli biti smetnja u razumijevanju njegova teksta. Ukupno ih
je 274. Taj prepoznatljiv znak pripadnosti jezinoj sredini neko prezasienoj
germanizmima stalno je prisutan u tekstovima Ljerke Antoni, dugogodinje
novinarke, autorice kolumni Osjeke priaonice, Temporamutanturi, Novinarske
mirodije, Smijeh linotypa, Inventura otvoreno! i Lje(r)karije u Glasu
Slavonije. Njene priuljke krasi irok spektar tema o zbivanjima u kulturnom,
politikom i drutvenom ivotu Osjeana. Budnom joj oku nita ne promie, ona
sve uje, sve prati, svugdje je prisutna, sve biljei, sve komentira na svoj pomalo
vickast, zafrkantski nain. Igra se rijeima, kreirajui nove oblike kraj postojeih
i sve to zainjuje posuenicama iz drugih jezika, najee germanizmima, prema
kojima se odnosi kao i prema rijeima hrvatskog jezika. Posuenice u njenim
tekstovima mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe. U prvu spadaju rijei koje
su se posve odomaile u osjekom govornom jeziku: amper, ganjak, haustor,
tramplice, dinstati, heklati, faliti i mnoge druge. Neke od njih govornici i ne
osjeaju kao strane rijei. Za brojne posuenice te grupe ne postoje hrvatski
nadomjesci (cedulja, cipele, kiosk, upa, takt) ili su iz nekih razloga preslabi da
bi ih u govornom jeziku potisnuli (araf vijak, zavrtanj, sajla elino ue,
lungi/lungenbratna pisana peenka, pisanica) . Posuenice druge grupe
Antoni samo na trenutak ugouje da bi razbila monotoniju jezinog iraza. Za
njih nema nikakvog izgleda da se razbakare u jeziku domainu, da osvoje i
druge govornike jer za ono to one oznauju postoje hrvatski izrazi, ali su u
danom kontekstu dobrodole kao potsjetnik na vrijeme kad su ih upotrebljavali
kao elemnte svog materinjeg govornog jezika ili dijalekta pripadnici njemakog
dijela osjekog stanovnitva. Od njih su jedne njeno prilagoene samo
hrvatskom pravopisu i fonolokom sustavu fairtes (kosani odrezak),
iberzecung (prijevod), cimer (soba), cum bajpil (na primjer). S drugima
se autorica poigrava dodajui, primjerice, mnoinskom izvornom obliku
hrvatske nastavke za mnoinu kao to je to sluaj s oblikom kinderi (nj.
Kinder djeca + -i) ili stvarajui od njemake rijei hrvatskim sufiksom
hibridnu tvorenicu istog znaenja kao u jeziku izvoru: kindo (nj. Kind dijete
+ hr. -o). Treu podgrupe tvori vica radi prema ustaljenim obrascima hrvatskog
jezika, npr. napsica (< naps rakija + -ica) rakijica, etvrtu prema
njemakom tvorbenom modelu gemek (schmecken prijati) fino jelo
prefiksalna tvorenica koja u obliku Geschmeck ne postoji u njemakom
jeziku. Izvedena je njemakim prefiksom ge- od glagola schmecken (prijati) po
uzoru na nj. gebek (Gebck < backen pei) pecivo. S istim ciljem nastale su
iz latinske prijedlone fraze in vino veritas imenice invinoveritas u znaenju
vino (bure puno bijelog invinoveritasa) i vinoveritas pijano stanje
(razbijali su mu gitaru u vinoveritasima).
 U sljedeem je popisu zastupljeno 397 posuenica4, od toga 319 iz
njemakog jezika, 14 iz francuskog, 13 iz latinskog, 12 iz talijanskog, 19 iz
maarskog, 9 iz engleskog, 4 iz grkog, , 5 iz turskog i po jedna iz panjolskog i
arapskog. Uz svaku posuenicu nalazi se podatak iz kojeg je jezika ili jezine
varijante posuena5 i koje je znaenje pri posuivanju preneseno u hrvatski
jezik. Kad se znaenje posuenice razlikuje od znaenja izvorne rijei, navedeno
je u zagradi znaenje u jeziku davatelju. Porijeklo je obiljeeno kraticama: arap.
(arapski), aust. (austrijski), bav. (bavarski), be. (beki), engl. (engleski), esek.
(esekerski njemaki dijalekt), fr. (francuski), gr. (grki), ma. (maarski), nj.
(njemaki), nj. [aust. i bav.] (njemaki na austrijskom i bavarskom govornom
podruju), tal. (talijanski), tur. (turski). Na stilsku pripadnost upuuju kratice
dijal. (dijalekatski), dj. (djeji), razg. (razgovoni), vulg. (vulgaran), zast.
(zastarjelo), arg. (argonski).

a la vild (hibridna tvorenica od fr. a la kao i nj. Wild divlja) kao divlja,
kuharski izraz koji oznauje nain pripremanja mesa domaih
ivotinja po receptu za pripremanje mesa divljai; janjetina a la
vild
a prop (fr. a propos) u vezi s tim; a propo Baranje Puba se sjetio boravka
u jednim baranjskim svatovima
ablendovati (nj. abblenden priguiti duga svjetla u vonji kako ne bi smetao
vozaima iz suprotnog smjera) u vonji autom upozoravati,
blickati kratkim, isprekidanim svjetlima; u susret su nam
ablendovali vozaka solidarnost
aeroplan (nj. zast. Aeroplan < gr. aerplanos) avion; na poljani je bio
prizemljen jedan veliki aeroplan

4
to ne znai da ih u tekstovima ima samo toliko. Izostavljen je naime jedan dio posuenica
koje su se u svemu prilagodile hrvatskom jeziku i ne predstavljaju smetnje u razumijevanju.
5
Podaci se zasnivaju na sljedeim rjenicima: Binder, Theo. Njemake posuenice u
hrvatskom govoru Osijeka. Zagreb: FFpress, 2006; Bujas, eljko. Veliki englesko-hrvatski
rjenik/English-Croatian Dictionary. Zagreb: Globus, 1999; Das groe Wrterbuch der
deutschen Sprache. Mannheim/Wien/Zrich: Dudenverlag, 1977-1981; Gruji, Branislav.
Renik francusko-srpskohrvatski/srpskohrvatsko-francuski. Beograd: Prosveta / Cetinje:
Obod, 1965; Wie sagt man in sterreich? Wrterbuch des sterreichischen Deutsch.
Leipzig/Wien/Zrich: Dudenverlag, 1998; Halsz, Eld. Magyar-nmet sztr. Budapest
Akadmiai kiad, 1994; Hornung, Maria/Grner, Sigmar. Wrterbuch der Wiener Mundart.
Wien: BV&HPT, 2002; Hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: Novi Liber, 2003; Klai,
Bratoljub. Rjenik stranih rijei. Zagreb: Matica hrvatska, 1978; Petrovi, Velimir. Esekerski
rjenik / Essekerisches Wrterbuch. Zagreb: FFpress, 2008; Schmeller, Johann Andreas.
Bayerisches Wrterbuch. Jubilumsausgabe, Mnchen: Oldenburg, 2002; Sjeran, Nemanja.
Renik italijansko-srpskohrvatski/srpskohrvatsko-italijanski. Beograd: Prosveta / Cetinje:
Obod, 1960; Teuschl, Wolfgang. Wiener Dialekt Lexikon. Wien: Verlag Karl Schwarzer,
1994.
ajnemovanje (nj. Einnehmen) jedenje; ajnemovanje iz rukzaka
ajnemovati (nj. einnehmen) jesti; tamo bi poneto ajnemovali, prigrizli
ajnfah (nj. einfach) jednostavno; to je ajnfah nemogue!; vrlo ti je ajnfah
skuhati distant juhu
ajnprensupa (nj. Einbrennsuppe) pregana juha; to volim ajnprensupu!
aksl (nj. Axel) impresivan skok s jednim okretom pri klizanju na ledu;
naziv nastao prema imenu norvekog klizaa na ledu Axela
Paulsena (1855-1938)
amper (nj. [aust. i bav.] Amper) vedro, kofa; donesi mi onaj crveni amper!
an pasn (fr. en passant) usput ; an pasan rekoe da Francuzi najvie vole
pueve
ancug (nj. Anzug) odijelo; lijep ti je taj novi ancug
anker (nj. Anker) sidro; puceta s ankerima
anonsa (nj. Annonce < fr. annonce) oglas; dao sam anoncu da prodajem
topolino
apfelica (hibridna izvedenica od nj. Apfel ) jabuka; onda baci na krokodila
apfelicu
augenblik (nj. Augenblick trenutak); na prvi augenblik kontaminacija od nj.
auf den ersten Blick na prvi pogled i im ersten Augenblick u
prvom momentu) na prvi pogled; ugledao je na prvi augenblik neki
mali, udan, nejestivi predmet
bebilokne (nj. Babylocken) vitice kose okomito uvijene (Antoni); jedna
mizla s bebi-loknama
befel (nj. Befehl) zapovijed, naredba; a to e, befel je befel
bircuz (nj. Wirtshaus) gostionica, krma; obigrao sve bircuze, pa se
nalokao ko zemlja
bordelstat Umjesto uobiajenog bordelfirtl (nj. Bordellviertel bordelski kvart)
upotrijebljena je rije koja fonetski napisana znai grad bordela
(nj. Bordellstadt < Bordell + Stadt grad) ili mjesto bordela (nj.
Bordellstatt < Bordell + Statt mjesto); ta vie, otmjeno taj
javnokuni firtl zvae bordeltatom
brondika, brondvajger (nj. Braunschweiger) vrsta jevtine kobasice
proizvedene u nj. gradu Braunschweigu; jelo se brondiku u vrijeme
proizvodnog procesa
bruderaft (nj. Bruderschaft) pobratimstvo; popiti bruderaft pobratimiti se;
ovaj mu izmeu bruderafta kae da je Hans Miler starog Josipa
Milera sin
budika (nj. Budike < fr. boutique) mala radnja, mali lokal; budika babe
Klare
bugna (nj. Bug pregib 1. glaanjem dobivena uzduna crta na nogavicama
2. dijagonalni potpornjak) spoj pri slaganju dasaka na podu, u
gradnji nekih objekata, namjetaja (Antoni); spretno bi
usmjeravao kovanice kroz bugne stola u kartonsku kutiju od cipela
cager (nj. Zeiger) kazaljka na satu; cager na cageru; sve je funkcioniralo
kao cager
cajti (nj. Zeit vrijeme) vremena: e, prooe lijepi cajti mladosti!
cajtung (nj. Zeitung) novine; u starim osjekim cajtunzima itamo o
povijesti osjekih hotela
cakna (nj. Zacke) zubac, nazubljeni oblik volana, ukrasnih traka, izreza;
ba ti je cukren taj volani s caknama
cakonpak (nj. mit Sack und Pack sa svom imovinom). Pod Sack se misli na
imovinu koja moe stati u jednu vreu, a pod Pack imovinu koja
moe stati u zaveljaj mit Sack und Pack davonziehen otseliti se sa
svom imovinom. U osjekom nj. dijalektu zabiljeen je oblik
cokumpok, a u hr. govornom jeziku cakumpak u znaenju sve
skupa, sve zajedno Vos koust cokumpok? Poto je sve skupa?
cedulja (tal. cedola) manji list papira za biljeke; sa arom je slagao svoju
malu kolekciju aljivih ceduljica
ceker (nj. [aust.] Zger) torba s rukom, obino pletena od rogoza ili lika,
za noenje ivenih namirnica; i pomagali si uzajamno brati sone
plodove u cekere
cigovanje (nj. Ziehen, dijal. cign ) nabiranje tkanine, pravljenje nabora
cimer1 (nj. Zimmer soba) 1. soba; za taj davni esekerski Boi cijela je
jedna soba bila ispranjena, a slama unesena u cimer 2. tko s
drugim dijeli podstanarsku sobu ili sobu u domu; dobio sam novog
cimera
cimer2 (nj. zast. Zimier ukras na ljemu, obino u vidu neke ivotinje,
posuenica iz fr. cimier perjanica) natpis, znak poduzea; morao se
istegnuti na lojtrama da bi skinuo svoj stari, uveni cimer s
pedigreom
cipelcugom aljiv izraz u znaenju pjeke, hibridna sloenica nastala
slaganjem hrv. imenice cipela (< ma. czip) i njemake imenice
Zug vlak; sad emo polako cipelcugom do Gradskoga vrta;
cipelcug pjeaenje; nakon ovako dugog sjedenja dobro e nam
doi jedan cipelcug
coltovati (nj. zahlen, esek.coln) plaati; Jel to onaj sako iz Dome to si
coltovo 75 milja?
cubok (nj. dijal. [be.] Zuawg za Zuwaage) privaga, kosti koje se pri
kupnji mesa dobiju kao dodatak
cukanje (nj. Zucken) trzanje; stari je Eseker Makso vie gledao u cukanje
plovaka no to je sudjelovao u razgovorima
cuker (nj. Zucker) eer; ovdje fali jo malo cukra
cum kisn baba Jula! (esekerski hibridni frazeologizam nastao od nj. zum
Kssen za poljubit i hr. baba Jula poznata piljarica na osjekoj
trnici, vjerovatno tako stara i runa da ne bi bilo nikakvo
zadovoljstvo poljubiti ju, ali kad neto komu toliko dobro uspije, od
zadovoljstva bi ak i nju poljubio) krasno!, divno!, fino!, super!
cum tojfel i curik! (nj. izrazu negodovanja scher dich/geh zum Teufel! dodan
prilog zurck) esta esekerska psovka do vraga i natrag!
(Antoni)
cum bajpil (nj. zum Beispiel) na primjer, primjerice; takva ti je, cum bajpil,
Rozika
curik (nj. zurck) nazad, natrag; de, jo malice curik!
igo (ma. csiga) pu; argo igo (ma. sargacsiga) uti pu
ikl, inakl (nj. dijal. [be.] Tschinakl < tal. ginaccio, ma. csnok)
karakteristino krojen, u pravilu hrastov amac ravnog dna i tupih
pramaca i krme, najee vien u panonskom dijelu toka Dunava,
Drave i Save; ikl ti je numer ajnc
iko (ma. csik) drijebe; argo iko (ma. srkacsik) uto drijebe
dauern-velne (nj. Dauerwellen) trajna ondulacija; husarice iz Budimpete s
husarskim kapicama na dauern-velnama
dazelb in grin (nj. dasselbe in Grn) skoro isto; sve ti je to dazelb in grin
dazis ehte vajneraj! (nj. das ist echte Schweinerei) to je prava svinjarija
dereglja (ma.dereglye) drvena rijena teglenica; pamte ga kao vlasnika male
dereglje
dinstati (nj. dnsten) pripremati jelo u pari na laganoj vatri (u poklopljenoj
zdjeli s malo masti ili tekuine), pirjati; tijesto s dinstanim kupusom
dirndl (nj. [aust.i bav.] Dirndl) haljina nabranog donjeg dijela, uska u
struku, s puf rukavima, nosi se s polupregaom; bilo ih je
svakojakih crvenih eiria za tirolski dirndl
dofurati (nj. fahren voziti se) dovesti (se), doi; naveer je Puba sjeo na svoj
roza bic i dofurao do Pedagokog fakulteta
drilati (nj. drillen < engl. drill) dresirati, upornim nastojanjem,
ponavljanjem priuiti koga emu; odveli ih u logor da ih izdrilaju i
iskefaju u skromne podanike
drito (tal. dritto) ravno; smee e drito u Dravu
druker (nj. Drcker) kopa; duani s pucetima, koncima, girtlovima i
raznim drukerima
du olda olja! (na njemakom nepotvrena kreacija du alte Schale! s takoer
nepotvrenim ekvivalentom u hrvatskom: ti stara oljo!)
prijateljska prozivka, onako, od zafrkancije, milja: ti, stara ludo!
(Antoni); Du, olda olja! bila je prava pouna tirada odjednom
raspoloenog Makse
dunstflaa Rije Dunstflasche nije zabiljeena u rjenicima njemakog
jezika. U upotrebi je Dunstglas staklenka za ukuhavanje zimnice.
ebetni (nj. Ehebetten 1. jednodjelni brani kreveti 2. dva spojena kreveta
za brani par) spojeni brani kreveti (Antoni); tiho aputanje u
ebetnima
eht (nj. echt) pravi, nepatvoren; ovdje se pije samo ehte vino
endlati (nj. endeln) opivati, porubljivati rune radove, rubiti, iviiti; ivaa
maina starog tipa, singerica za protepavanje teptihom, endlanje
i ranfliranje
erinerunzi (nj. Erinnerungen) sjeanja; ostae samo erinerunzi na ta esekerska
predveerja
escajg (nj. [aust. i bav.] Esszeug, dijal. Esszeig, esek. escajg) pribor za jelo
rostfraj escajg nehrajui pribor za jelo
eti (ma. esti, npr. esti vonat veernji vlak) veernji
etike lanj (autoriina kreacija od ma. esti leny < esti [veernji] + leny
[djevojka]) nona frajla: tamburai se onda raspitoljili sa Etike
lanj i argo igo
f(e)rgunovati (nj. vergnnen) priutiti; ipak si je frgunovao ponekad uivanje u
finim mirisima cvijea
faca (tal. faccia) osoba, lice; i po facama nadasve upeatljiva i
zanimljiva tri brata
fajercajg (nj., dijal. Feierzeig za Feuerzeug, esek. fajacajg) upalja;
samozatajno sam izvadila iz torbe cigarete i mali damski fajercajg
fajhtan (nj. feucht) vlaan; fajhtan ve
fajhtati (nj. feuchten) vlaiti (rublje); skinut u sad ve da ga ne moram
poslije fajhtati
faktor (lat. factor) poslovoa; gospon faktor bi prolazio izmeu tiskarskih
maina
familija (lat. familia) obitelj, porodica; kad otata kihne, familija se obino
skrije iza vrata, jer se tokovi tresu
fascikl (nj. Faszikel < lat. fasciculus) 1. svjeanj akata, stranica rukopisa,
isprintanih ili tiskanih stranica neega 2. kartonska omotnica u kojoj
se uvaju razliiti spisi; frau Hildi je ostao najdeblji fascikl, zvan
esekerski, s lancima
fairtes (nj. Faschiertes) kosani odrezak, fairana nicla: krenulo se k uu,
odmoru na travi, uz kruh, pile peeno, fairtese, masti kruha i
mladog luka
feldsalata (nj. Feldsalat) matovilac, tamnozelena salata sitnih listova (Antoni:
posebno prija sa nitama kuhanog jajeta); francuski krumpir s
feldsalatom
fergismajniht (nj. Vergissmeinnicht) nezaboravak; na lijevoj, zoo-obali Drave,
tu i tamo pokrivenoj plavim tepihom fergismajnihta
finfciger (nj. Fnfziger) pedesetogodinjak; finfcigeri to ne razumiju
firciger (nj. Vierziger) etrdesetogodinjak; te bive esekerske tananosti,
kojih se generacije fircigera nikako vie ne mogu sjetiti
firtl (nj. Viertel) gradska etvrt. Esekerski nazivi za dijelove Osijeka:
Ritfala (nj. Ried rit + ma. falu selo), Untatot (Donji grad),
Obatot (Gornji grad), Najtot (Novi grad), Kidarda (Tvravica),
Derfl /Deafl (Podravlje)
fibajn (nj. Fischbein 1. riblja kost 2. ronata supstanca od gornje usne
ploe kita koritena neko za izradu ipki na kiobranima i u
korzetima) 1. riblja kost: mustra fibajn uzorak na materijalima u
vidu riblje kosti 2. uzak umetak od plastike u ovratniku koulja, u
enskim grudnjacima; sako, mustra fibajn, drap futer, na
rasprodaji u Domi
flegma (gr. flgma) 1. hladnokrvnost, mirnoa, ravnodunost, tromost 2.
hladnokrvan, neuzbudljiv, miran, ravnoduan, trom, oputen,
leeran, mrtav (h)ladan; bio je sasvim fl egma
flos (nj. Floss). mala splav za pristajanje, lancima privezana za obalu; u
sredini je imala etverougaon otvor kroz koji se mogla crpsti
dravska voda, to je bilo od velikog znaenja za okolne graane u
vrijeme kad jo nije bilo vodovoda (naroito za domaice kojima je
za pranje rublja bila potrebna meka voda). Flos se nalazio ispod
Ulice Doma siroadi (Waisenhausgasse), u blizini gornjogradske
vodene pumpe na desnoj obali Drave. Na njemu su se vrlo esto
 igrali djeaci ili lovili ribu. U hrvatskom osjekom govoru nazivali
su ovu splav flos, m. r., ba kao i u njemakom jeziku. (Binder
2006, str. 136)
fon bis cum (nj. von bis zum) od do; fon kapitalizam bis cum
komunizam (nj. vom Kapitalismus bis zum Kommunismus)
foribati (nj. vorschieben pomaknuti naprijed, u hr. jeziku u znaenju gl.
manevrirati [nj. manvrieren] spretnim manevriranjem premjestiti
vozilo/lokomotivu na drugo mjesto, drugu tranicu), kretati se
(lokomotiva u manevru); u tekstu gl. upotrijebljen u kombinaciji s
prilogom curik u znaenju vraati: a smee ih osjeko odjednom
ometa i zato foribuju Unikomova prepuna vozila curik
frajlica (nj. Frulein) umanjenica od frajla gospodina; uvijek u drutvu s
jednom frajlicom
frend (engl. frend) prijatelj; neoekivano je od baranjskog frenda dobio
doniranu najlon kesu punu neega
friki luft (nj. frische Luft) ist, svje zrak; novinarima je novinarski bal
potreban kao komad kruha, friki luft
furati (nj. fahren) 1. voziti neko vozilo 2. kretati se, ii; tako si Puba
miljae, furajui svoj bic; traevi gradom furaju; priali su da
velika bijela laa fura od Budima i Pete
furinga (nj. Fuhrmann) voza konjske zaprege, vozar; ivjela je s Edipolom,
onim furingaem, negdje u kuerku Ruine
fusinguz (hibridna tvorenica od nj. [aust., bav., vic.] Fu noga + nj. in u
+ hr. guz) nogom u stranjicu!; Dat u ti ja fusinguz, pa e letjet
sve do Retfale!
futer, futer-untercug (nj. Futter) podstava za odijelo, kapute, jakne (vatelin);
sako Mura design, ista runska vuna, kolekcija NIKOLAI, podstava
drap futer; unutra je bio smotan tof za ancug i futer-untercug,
vatelin, ak i vie nego to treba
gagrovati (esek. gagan, nj. gackern) brbljati, govoriti; i jo su svata
gagrovale
ganc (nj. ganz) sasvim, posve; ganc novi sako klasina kroja
gasthaus (nj. Gasthaus) gostionica; kad bi koji gost za ankom u njegovu
gasthausu zatraio pricer, bijesno bi uzvratio: Ovdje se pije samo
ehte vino
geboren (nj. geboren) roen; u Osijeku geboren
gemek (autoriina kreacija od nj. schmecken prijati) fina papica, jede se
s gutom, jako prija, za prste polizat (Antoni); fini gemek od
evapa s lukom pa do lastavijih gnijezda u kopar sosu
geviht (nj. Gewicht) uteg, mjerni predmet za teinu; uvijek na neto
kasnimo, s nekim gevihtima privremenosti
gezundhajm doslovan prijevod hrvatske sintagme dom zdravlja; nj. adekvat je:
Poliklinik; aeroplan pred gezundhajmom
gimba (arg.) gimnazija, jedna od neko dvije muke i enske: Braa
Ribar i Sara Berti (Antoni); Nada Olrom, legendarna
profesorica mnogih generacija osjeke enske gimbe
gimnazija (lat. gymnasium < gr. gymnsion vjebanje): na do tada jo
nesagraenom prostoru dananje gimnazije
girtl (nj. Grtel) pojas; kupila sam novi girtl
gliklih (nj. glcklich) sretan; da se odmah uhvati za puce, svoje ili tue, i
elju zaeli pustu za gliklihe sreu
glivajn (nj. Glhwein) kuhano vino; mirisan glivajn
glotan (nj. glatt gladak) od glatke, mekane pamune tkanine, najee crne
boje, upotrebljava se za izradu kuta, kecelja, titnika za rukave;
slubenici s crnim glotanim navlakama na rukama, do iznad lakta
Gotili! (dijal. umanjenica Gottili! od nj.Gott!) Boe!; Gotili!, na otoku
sree sve gumeno
gradl (nj. Gradel) vrsta vrste lanene ili pamune tkanine; birajte to je po
cijenjenom befelu i eljici, moda novi gradl, tkaninasti materijal za
perjane jastuke
gratis (lat. gratis) na dar, besplatno; enske muterije bi dobile lijep aren
rubac, rue se na njemu smijuljile, potpuno gratis, dabalesku
grif (nj. Griff ) zahvat, vjetina potrebna za neku radnju; vano je bilo
imati onaj grif
grincajg (nj. dijal. za Grnzeug) povre, zelenje za juhu; posluenje kuhanog
grincajga i kosti s marbajnom
griner (nj. Grner 1. policajac 2. lan udruge ili politike stranke zelenih)
lan udruge zelenih koja se zauzima za zatitu prirode;
organizirajmo protestni miting nae griner sekcije
gros (nj. gro) velik; jedna stara, nobles Esekerka s grose enjom u
svom inozemnom domu sjeala se svoje Rozengase
gust, gut (nj. Gusto < tal. gusto) zadovoljstvo, veselje, merak; u vrijeme
mekanja s gutom fine crne, mirisne tekuine
halbcilinder (nj. Halbzylinder) vrsta mukog, otmjenog eira, malo nieg od
visokog cilindra; gospodin s leernim halbcilindrom na glavi
handler (nj. Hndler) trgovac; pa je gospodin Drndarski kapitalno i fiziki
uskoio u handlere
handleraj (nj. Hndlerei) trgovanje svim i svaim, esto i nelegalno; neto nije
timalo u tom handleraju-tandleraju
handtaubzojger (nj. Handstaubsauger) runi usisiva praine; tu nisu bili
potrebni partfii, metlice, miajfl i, handtaubzojgeri i ostali
neizostavni alati pospremanja
hanzika (nj. Hansel) pijetli sitne rase; s raznim, slikovitim prizorima
medama, malim kokicama hanzikama i kredlicama
hauzeraj (autoriina kreacija umjesto nj. Haushalt) domainstvo,
kuanstvo; sastanci u jednom starom esekerskom hauzeraju
hefterica (nj. Heftklammer) 1. metalni uloak za spravu kojom se runo
spajaju listovi papira 2. sprava u koju se stavlja uloak; tri
nesvakidanja zapisnika spojena klamericama i heftericom u jedan
hekleraj (nj. Hklerei) runi rad nastao kukianjem; doavi kui, zatekao je
kako pegla neke hekleraje i bluze
heks(e)nus (nj. Hexenschuss) kriobolja, probadanje u kriima, lumbago;
morao se istegnuti na lojtrama sve do heksenusa
hepening (engl. happening) dogaaj, dogaanje, zbivanje; bijae to odista
pravi hepening s dramoletnim nabojem
hercili (nj., dijal. Herzili) srdace; papaj, hercili, srdace moje, a kad
popapa, na dnu tanjura neto e nai, ahaaa
herclih (nj. herzlich srdaan; u tekstu upotrijebljeno u nemoguoj
kombinaciji s imenicom srce) tebi onda padne teki kamen s herclih
srca
hercklopf (nj. Herzklopfen) snano kucanje srca; Jesi li se naplesala?,
pitali su me Gero i drutvo. Rekoh da nisam, unato hercklopfu.
heureka! (gr. hreka naao sam) uzvik radosti kojim se proprauje neko
otkrie
hib (nj. hbsch) ljepukast, pristao, zgodan; davni majstori pravili su
hib modele
hib i net (nj. hbsch und nett) zgodan i ljubazan; platinasta ljepotica, vrlo
hib i net
hintergrund (nj. Hintergrund pozadina, posuenici dodano preneseno znaenje
hrvatske imenice pozadina) stranjica (nj. Hintern); pa bi pokazao
svoj hintergrund: A ti me moe poljubiti u tu firmu!
hohglanc (nj. Hochglanz) visok sjaj lakirane ili polirane povrine,
uglancanost do visokog sjaja, bljetavilo; usporeno prokliznue
tramvajskih kola tranicama uglananim do hohglanca
holcmaina (nj. Holzmaschine) starinski stroj na kotaima za rezanje ogrjevnog
drva (Antoni); dobra lova s holcmainama.
hosulepe (ma. hossz dugaak i lps korak) pricer od jednog dijela
vina i dva dijela sode; Popij si onda gemit, ili pricer. Ili moda
hosulepe.
hozerice-pumperice (nj. Pumphose) hlae pumperice trietvrt, ispod koljena
nabrane, povezane tankom pasicom, obvezne u planinarskoj
uniformi (Antoni); na jednoj je fotki kao mali u hozericama-
pumpericama pred roditeljskom kuom u Ilirskoj
hubertus (nj. [aust.] Hubertusmantel) ravno krojen ogrta s visokim
kopanjem od impregnirane vunene tkanine zelene boje; dugmad s
ankerima za hubertuse
huncut (nj. Hundsfott hulja, nitkov; u hr. jeziku izmijenjeno znaenje)
vragolan, objeenjak; drutvance je, huncuti jedni, nadohvat bralo
sone kruke
huncutarija (nj. Hundsftterei prostaka, podla nepodoptina, psina; u hr.
jeziku izmijenjeno znaenje) vragolija, objeenjaki ispad; osjeke
ake gimnazijske huncutarije zasluuju ne knjigu nego biblioteku
ibermakina (hibridna tvorenica od nj. ber nad i tal. macchina maina)
nadmaina, stroj izvanrednih sposobnosti: tko ia makinu jednu
hardversku, ako je ona ibermakina, ja sam ibermen
ibermen (nj. bermensch) filoz.: ovjek izvanrednih tjelesnih i umnih
sposobnosti koje prelaze granice ljudske prirode (pa je stoga
predodreen za vladara); prema nacistikoj ideologiji pripadnik
germanske rase, nadmoan u odnosu na ostale rase, posebno idove
i Slavene
iberzecung (nj. bersetzung) prijevod; to bi opet u iberzecungu bilo
imbeilo (tal. imbecille, rimbecillito) imbecil; ke imbeilo!; da te uvjeri kako
te od imbeila vraa u pamet
invinoveritas (autoriina zezancija nastala konverzijom latinske poslovice in
vino veritas u vinu je istina, to ovjek trijezan misli to pijan kae)
vino; bure puno bijelog invinoveritasa
isfektati (nj.ausfechten) isprosjaiti, iskamiti; htjedoe od njega isfektati
novac
itinerar (lat. itineris put) opis nekog puta s podacima o stajalitima i
udaljenostima; tamo su se, prema ondanjem itineraru, popeli po
lijepom zimskom vremenu i dubokom snijegu
jauzn (nj. Jause < slov. juina ruak, objed) uina; jauzn kod
Krbavca&Pavlovia; jauznati jesti neto izmeu glavnih
obroka, uinati; jauznovao je i mainmajstor Balog
jegerhozne (nj. Jgerhose) lovake hlae, poznata austrijska odjea za prave
lovce, ali i za djeaie, sastavni dio, primjerice, tirolskog folklora;
puceta od jelenskih rogova za jegerhozne
Jezu Itenem! (ma. Jzus, Istenem!) Isuse, Boe moj!
kajne anung (nj. keine Ahnung) nemam pojma; pojma si nemam, kajne anung
Kajzergram (nj. Kaisergraben Carski jarak) nekadanje lovno podruje cara
Franje Josipa, sjeverno od dravske obale (Theo Binder 2006, str.
136)
kajzerica (nj. [aust. i bav.] Kaisersemmel) vrsta okrugle zemike s etiri ili
pet zavojitih ureza na gornjoj povrini; esto je ila po svjee kifle i
kajzerice
kamarila (nj. Kamarilla < panj. camarilla, rije nastala u vrijeme panj.
kralja Ferdinanda VII. [1784-1833] u prvobitnom znaenju
kraljeva privatna odaja, potom u znaenju vladi blizak krug ljudi,
dvorska klika koja stalno pokuava djelovati na politiku vlade u
svoju korist) drutvo, klika; pil karata kralj herc i ostala
kamarila
kartofel (nj. Kartoffel) krumpir; svatko u Europi pojede godinje 46 kila
kartofela
ke! (esek. ke!, nj. geh!) idi!, ma nemoj!; ke kretino!
keriti se (arg. izvedenica od hr. reg. ker nejasna porijekla. Klai
pretpostavlja da mu je izvornik lat. canus pas) baniti, lumpovati,
bekrijati, tjerati kera (Antoni); u jednim baranjskim svatovima,
gdje su se kerili i baranjski okci
kibei (nj. kiebizend) kibicirajui, gledajui radoznalo; kibei vie u
cukanje sunanih plovaka no sudjelujui u razgovorima
kifl a (nj. [bav. i aust.] Kipfel) roi, pecivo u obliku potkove, roia;
idi po svjee kifle!
kinderi (nj. Kinder) djeca; kinderi nisu htjeli jesti
kindo (izvedenica od nj. Kind sufiksom -o) dijete; poslije posjeta Zoo-u s
kindoima
kiosk (fr. kiosque < tur. kk) montana kuica za prodaju robe na ulici;
valjalo je tu samo postaviti jedan kiosk
kistihand! (nj. Kss die Hand!) Ljubim ruke!; usluno se smjekao i graanski
ih pozdravljao s kistihand
Kidarda (ma. Kisdarda Mala Darda) tako se neko zvala Tvravica
kilanj (ma. kislny djevojica, curetak) cura, enska; odmah je bila
uoena jedna kilanj zeleno naminkana, zeleni lak na noktima
klajda (nj. Kleid) haljina; klajde mladih gospodini
klamerica (nj. Briefklammer) spajalica: listovi zapisnika spojeni klamericama
klavir (nj. Klavier < fr. clavier < lat clavis) glasovir; nema vie gospodina
Huge Borenia da taj klavir utima
klavirtimer (nj. Klavierstimmer) strunjak za ugaanje, usklaivanje klavira;
nema vie gospodina Huge Borenia, jedinog osjekog
klavirtimera
klepsidra (gr. klpt kradem, skrivam + hdr voda) vodeni sat, pjeani sat,
njime se mjeri vrijeme pravilnim otjecanjem vode ili curenjem
pijeska iz jedne posude u drugu; fini pijesak za neke budue
klepsidre
klocna (nj. Klotz panj, klada) podmeta, najee improviziran, eventual-
no obraen na istu visinu, ovisno o uporabi, komadi cjepanice, ili
neki drugi materijali (Antoni); jedan stari topolino, postavljen
na klocne
klozetfrau (nj. Klosettfrau) zaposlenica u javnom zahodu, brine o higijeni
zahoda i naplauje njegovo koritenje; ja nemam ni treinu plae
jedne obine klozetfrau u trulom kapitalizmu
kompa (ma. komp) skela, splav; voza donjogradske kompe
korman (ma. kormny) upravlja; drei rukama korman desnom nogom
opkorai i pritisne desnu pedalu
kragn (nj. Kragen) ovratnik; violet vrpce za kosu ili pod kragn
kralj herc poluprijevodna posuenica, nj. Herz-Knig; na pultu lutrijskom
smijeio mu se neodoljivo pil karata kralj herc i ostala kamarila.
krautcvekle (nj. [aust. i bav.] Krautfleckerln) trganci s dinstanim kupusom,
hibridni oblik krautcvekle (umjesto krautflekle) rezultat je puke
etimologije realizirane asocijacijom na imenicu cvekle u srpskom
jeziku; dok su domai jeli krautcvekle
kredlica (nj. Gretel) kokica sitne rase; slikoviti prizori s malim kokicama
hanzikama i kredlicama
kretino (tal.cretino) kreten; ke, kretino!
krizbaum, krispan, krisbaum (nj. Christbaum) boino drvce, okiena jela ili
bor za Boi; ogroman krizbaum sve do stropa
kuma mitmo! (nj. komm mal mit!, esek. kumol mit!) ajd sa mnom! ajd s
nama!; Kuma mitmo! - ree mu pjeskaro Emil C.
Kun tak, libi kominica! (hibridni esek. pozdrav: Kun tok, libi kominica!)
Dobar dan, draga kominice!
kurbla (nj. Kurbel) ruica za pokretanje motora; dodaj mi kurblu!
kurblati (nj. kurbeln okretati ruicu ili to drugo radi stavljanja ega u
pogon) voziti okretanjem pedala; kurblati bic voziti se biciklom; i
dok je osjekim ulicama u devet naveer kurblao bic; kurblanje
bicom vonja biciklom
kurlus (nj. Kurzschluss) kratak spoj; izbio kurlus
ladla (nj. dijal. Ladl) ladica, ladle mebla ladice namjetaja; to ti je u
gornjoj ladli
lame (fr. lam) vrsta sjajne tkanine, metalna svila; ljepotica u svijetleem
lame-trikou
lebensraum (nj. Lebensraum) ivotni prostor; esekerski lebensraum s poetka
prolog stoljea
libling (nj. Liebling) ljubimac; bijeg osjekog liblinga, impike Samija iz
novog doma, beogradskog ZOO-a
lilihip lizalica, vrsta bombona na tapiu ili u vidu tapia; rasklimani
ringipil za djeja nedjeljna popodneva s lilihipom
lojtre (nj. Leiter) ljestve; ljepotica se uz glazbeni tu penjala eznutljivim
lojtricama
lokna (nj. Locke) uvojak kose; svaki tren namjetajui na elu loknu,
namjerno nestano ispadnutu ispod marame
lungenbratna, lungi (nj. Lungenbraten) pisanica, pisana peenka
Majn Got! (nj. Mein Gott!) Boe moj!
marbajn (nj. Markbein) kost u kojoj ima kotane sri; mar (nj. Mark)
kotana sr
maalah (arap. maallah, m Allh. Muslimani koriste ovu frazu kad ele
zahvaliti Alahu za uinjeno dobro; njome izraavaju potovanje
 prema nekoj osobi ili dogaaju; u svakodnevnom govoru njome se
oznauje pozitivno stanje neega ili nekoga) sjajno!
mainmajstor (nj. Maschinenmeister) mainist, strojar (brine se o strojevima,
servisira ih); jauznovao je i mainmajstor Balog
meble (nj. Mbel < fr. meuble) namjetaj; jo se pokoji notes nae u
ladlama mebla
merkantilan (fr. merkantile) trgovaki; gospodin Hahn, s izuzetno vitalnim
merkantilnim genima, etao je svojim duanom
miajfl (nj. Mistschaufel) lopata za smee; ni miajfl im nije ostavio
mitnica (nj. [aust.i bav.] Maut) 1. objekt gdje se plaa troarina za robu koja
se vozi u grad na trnicu; nalazi se na gradskoj mei kraj brkljom
zatvorene ceste koja vodi u grad. Kako se grad iri, tako se i mitnica
pomie 2. iznos koji se plaa za prodajnu robu, za koritenje cesta i
mostova
mohirati se (esek. sih mohn, nj. sich machen) praviti se vaan; to se mohira?;
mohiranje kad se netko pravi vaan; mohirant osoba koja se pravi
vana, koja neto izigrava; znam dobro tog mohiranta
muf (nj. Muff) krzneni titnik za ruke; jedna postarija Esekerka s mufom
mustra (nj. Muster 1. uzorak 2. udak 3. drska, lakomislena djevolka) 1.
uzorak; mustra akar vrlo sloen uzorak, kombinacija vezova na
istom materijalu, izvodi se Jacquardovim strojem (izumitelj: Josef
Marie Jacquard, 1752-1834); mustra fibajn uzorak riblja kost; 2.
osoba problematinog karaktera, neradnik, osoba sklona izvlaenju
od dunosti; mustra molovana tko ti u razgovoru neto ,farba,
namee svoj ego, lae, mae gdje god stigne (Antoni)
mutika (nj. Mutti) mama, mamica, mamika; onda su mutike papicu
servirale u zgodnim tanjurima
na, tes iz net voa (esek. za: nein, das ist nicht wahr) ne, to nije istina
najgerih (nj. dijal. za: neugierig) znatieljan; e, ba sam najgerih
nalarfana (nj. Larve maska, lice) pretjerano naminkana; vidi onu nalarfanu
mizlu!
napanovan (nj. gespannt) nategnut; ve napanovan Maksov nervni sustav
napulavati cajte (autoriina kreacija od nj. pulen namatati na kalem i nj.
Zeiten vremena) svirati melodije iz prolih vremena: glazbeno je
napulavao cajte kada smo, kao klinci i malo vei, jurili
izbezumljeno s age na agu
natelati (nj. stellen) namjestiti, udesiti; natelaj nekako da sve dobro proe
nema ajna (nj. Schein privid, izgled der Schein trgt izgled vara. Za nemati
pojma o emu Nijemci koriste rije Dunst para: keinen Dunst
von etas haben) pojma nema
nenika (esek hipokoristik od ma. nni teta, strina, ujna; izrazom neni u
kombinaciji s imenom Esekeri su oslovljavali starije ene: Kati
neni! teta Kato!); Ajte, djeco, lijepi moji, sjedite ..., ree nenika
Ana
net1 (nj. nett) zgodan, pristojan, prijazan, ljubazan, sladak; to bi bilo vrlo
hib i net
net2 (esek. net za nicht) ne; ih vas net za: ich wei nicht ne znam
niks (nj. razg. nix ) nita; do onda niks od posla
noklica (nj. [aust. i bav.] Nock, Nockerl) vrsta tjestenine, linjak: noklice
su ti super
nonsens (engl. nonsense) budalatina, gluposti, besmisao: sve su to nonsens
nudla (nj. Nudel) rezanac; ba su ti fine nudle!
numer ajnc (nj. Nummer eins) najvaniji, glavni; Broko meu njima bijae
numer ajnc
oberkelner (nj. Oberkellner) glavni konobar (on naplauje raun)
oberlihtna (nj. Oberlicht) gornji dio dvodjelnog prozora, prozor iznad vrata:
oberlihtne se teko otvaraju
oberok (nj. Oberrock) nadsuknja; oberok od tila
Obertat (nj. Oberstadt) Gornji grad (dio Osijeka)
ofucan (nj., dijal. futzig poderan, nemarno obuen, neuredan, raupam)
istroen, ishaban, izlizan, otrcan: kako to izgleda, sav si ofucan
olda ehta Eseker (nj. dijal. prema alter, echter Esseker) stari, pravi Eseker
omama (esek., nj., dj. Omama) baka; gdje je omama?
onkili (nj., dj. hipokoristik prema dijal. Onkeli) uja, striko (oev brat); u
dj. govoru iko (nepoznati mukarac); djeco brzo amo, doo onkili
opfocnovati (nj. [aust.i bav.] fotzen) oamariti; ako ti opfucnem jednu!
otata (esek., be., dj. Otata) djed; otata je tako htio
otfurati (nj. abfahren) odvesti nekoga ili neto: de, otfuraj ovaj drlog
nekamo
pajl (nj., dijal. prema Beuschel) vrsta jela od iznutrica, pluica; obojica
oivjee nekih dvadesetak godinica ranije: braon jaja, fine ljute
feferone, pajl i kembie na kiselo
papica (nj., dj. Pappperl) hrana; i doi e alabrcnuti kinesku papicu
partfi (nj. [aust. i bav.] Bartwisch) etka dugih, mekanih dlaka na dugoj
drci za ienje podova: uzmi partvi pa poisti malo pod
pater familias (lat.) glava obitelji, otac
pelcer (nj. Pelzer) cijep, kalem; a frau Hilda iz trosike ne zna to bi dala
da nekako nabavi pelcer magnolije
per capita (lat.) po glavi, po osobi; glazba 180 decibela per capita
persona (lat. persona) osoba; Najljepe je u drutvu. Ako ga nema, persona
sama sebi takoer je izuzetno, cijenjeno drutvo.
pipona (ma, bimb) pupoljak; ogromni roza lopoi i pipone
piro (ma, piros) crven; piro izmice
pokazati figu (nj. eine Feige zeigen) stisnuti aku tako da se palac provue
izmeu kaiprsta i srednjaka u znak odbijanja neijeg zahtjeva,
molbe, elje, nade
Poljubi me u firmu! (prema nj. Leck mich am Arsch! Arsch stranjica)
Ostavi me na miru!
potrefiti (nj. treffen) pogoditi (cilj), dogoditi se (tako se potrefilo), zadesiti
(potrefila ga bolest)
potprajcati (nj. abspreizen) poduprijeti; moram potprajcati ovu granu da se
ne slomi
priheftati se (nj. heften privrstiti) pridruiti se komu, prilijepiti se za koga ili
to; a nae se drutvance poelo strasno priheftavati za vremena
prola
profulati (nj. verfehlen) promaiti (u poslovnoj, ivotnoj orijentaciji profulati
pravo zanimanje), propustiti priliku da se to uini, vidi; tako je
opet profulala uvenu esekersku, tradicionalnu manifestaciju
oivljavanja osjekog korza
prunclovati (nj. reg., aust., vic. brunzeln) mokriti, urinirati; A sjeam se i svog
otate i njegova frenda Pube T. Kada bi ga ovaj pitao: Kamo
e?, otata bi kratko odgovorio: Prunclovati.
publikum (nj. Publikum < fr, public) publika; sve je funkcioniralo kao cager,
potovani publikum napeto je zurio uvis, a mree nema ...
pujak (hibridna izvedenica od nj. dijal. [be] Bua djeak i hr. -ak s
hijatskim j izmeu u i a) djeak; pa se poslije prisjetie kako su kao
malo vei pujaci plivali u cik-cak putanjama od Neptuna sve do
Garnike
pult (nj. Pult) dio namjetaja u trgovini za kojim trgovac radi, na kome
izlae robu, tezga; nutka mutereije svilenim bombonima u
staklenim zdjelicama na pultu, oliti tezgi
pusa (nj. [aust. i bav.] Busserl, Bussel, dj. Bussi) poljubac, poljupi: daj
mi pusu!
rajnglika (nj. Rein) (plitka) posuda za kuhanje hrane; gdje ti je plava
rajnglika?
rama (nj. Rahmen) okvir; uzmi neku bolju ramu!
randevu, randes (fr. rendez-vous sastanak, mjesto sastanka): ugovoreni
(ljubavni) sastanak, spoj; a Marijana nee doi na prvi, pa stoga
ni na drugi randevu
ranflirati (nj. Ranft rub, brid; okrajak) opivati, stvarati brid: endlanje i
ranfliranje iskrojenih svilenih klajda
restl (nj. [aust. razg.] Restl) ostatak neega, osobito tkanine (cijena mu je
nia): ima finih restlova u ponudi
ret (nj. Arrest) zatvor, tamnica; vlasnike su neke ak i u ret odveli
rifljaa (nj. Riefe lijeb, brazda) drvena naprava s iljebljenim limom na
prednjoj strani kao podloga za pranje rublja runim trljanjem;
odavna je odzvonilo rifljaama
rifljati (nj. riefeln lijebiti, brazdati) rukama trljati rublje u pranju, nekada
na dasci rifljai, poslije u lavoru ili kafu, ili neto istiti na nekoj
podlozi (Antoni); iz vandliga prolije po stolu vodu, uzme kefu i
svom snagom pone rifljati
rindflaj (nj. Rindfleisch) govee meso, govedina; ukuanima je bila
servirana govedska supa s rindflajom
ring (nj. Ring) prsten, kotur: pokae putanju kompe i pokrene sajlu na
ringu
ringipil, ringlpil (nj. [aust.] Ringelspiel) vrtuljak, karusel: dva ponija i jedan
ringipil
rinovati se (nj. rinnen, esek. rinan) prepustiti se pri plivanju vodenom toku
spusti se u Dravu kod ondanje Pampike pa se rinuje do dananje
Kopike; rinovanje stanje kad se pliva prepusti vodenom toku, on
samo lei, a voda ga nosi;
rile (fr. richelieu, prema francuskom dravniku, kardinalu imena
Armand de Vignerot du Plessis Richelieu ) ipka finog runog rada;
klajde mladih gospodini sa svim volaniima, ipkama, toledo
heklerajima, caknama, rilama
rostfraj (nj. rostfrei) nehrajui, garantirana zatita od hre; s mjericom na
dugoj, pri kraju svinutoj rostfraj drci, s kojom se vino naljevalo u
ae
roac (nj. Ross) konj; uzjae roca i krene
Rozengase (nj. Rosengasse) Ruina ulica; u svom inozemnom domu sjeala se
svoje Rozengase
ruksak (nj. Rucksack) naprtnjaa; provjerili su svoje ruksake
rundela (nj. Rundell, Rondell < fr. rondelle) cvjetni nasad krunog oblika;
blizu smirene Sakuntale u rundelicama cvijea
sajla (nj. Seil) eljezno ue od pletene ice; ali treba pitati one koji su
postavljali sajlu na kompu
salto mortale (tal.) vratolomni skok artista na trapezu; izvanredno uspjeno
izveden salto mortale
sekser (nj. [aust.] Sechser) kovani novi od est krajcara (estak) u staroj
Austriji, a kasnije u Austro-Ugarskoj od dvadeset filira
(dvadesetak); potroili su barem nekoliko seksera
serbus (nj. [aust. i bav.] Servus! < lat. servus sluga) prijateljski pozdrav pri
susretu ili rastanku. U esekerskom dijalektu se koristio i sraeni
oblik seas!; pozdravio nas je sa serbus
show (engl. show, u hrvatskom jeziku potvren i fonetski napisan oblik:
ou) umjetniko-zabavna priredba, predstava; bijae to odista pravi
show
simplica (nj. [aust. i bav.] Simperl) od slame ispletena okrugla ili ovalna
koarica; pomagali si uzajamno brati sone plodove u cekere, da bi
ih poslije stavili u zdjele i one starinske simplice
sisdemek, guzdemek (arg.) erotino gibanje dudama i guzom (Antoni);
Njihov bi glavni metar stajao za plianim zastorom i dizao
atmosferu ovakvim poticanjima: Ajde, Irmice, ajde, Oronko, malo
jae sisdemek, guzdemek!
skir (skraeno od skireli kratke skije koje na daskama imaju kotae)
romobil, djeje vozilo na dva kotaa; lijevom se nogom odgurne
sitno, dva, tri puta, kao na skiru ili romobilu
slambo (arg.) sladoled; s frendom uz pricer, a poslije uz slambo kod
Ambrua!
soc (nj. Satz) talog crne kave; a sjeam se i one aave Sockafe, valjda
je dobila picname po tome to je tajnovito odgonetala soc na dnu
alice kave
strefiti (nj. treffen) pogoditi; strefila ga nevolja
struc (nj. Trotz) inat; u struc (zum Trotz) za inat; njima ba u struc
acovati (nj. schtzen) procjenjivati (prema vanjskim obiljejima); gleda
preko, acuje, promilja: Ne znam, mislim da ima oko sto metara,
Pepo.
ajskanal (nj., vulg. Scheikanal) kanal za odvodnju otpadnih voda; sve je to
ajskanal sve je to ogavno, sve to smrdi
amlica (nj. [aust. i bav.] Schamel/Schamerl) mala, niska sjedalica bez
naslona, klupiica, podnonjak; ponesi svoju malu amlicu!
ampita (hibridna sloenica od nj. Schaum pjena od bjelanjka i hr. pita < tur.
pite) vrsta kolaa
araf (nj. Schraube) zavrtanj; ispade mi araf
arf (nj. scharf ) otar, strog, ljut (jelo); to je eperova pustara, poznata
po gospoi Anki, o kojoj se jo dugo poslije prialo kao o dobroj,
no vrlo odlunoj i arf eni
arf-kefa (hibridna sloenica nastala od nj. scharf otar i tur. kefa etka) otra
etka, ribaa etka; mutika ih je nekada ribala utom arf-kefom
argo (ma. srga) ut
argo igo (ma. srgacsiga < srga ut + csiga pu) uti pu
argo iko (ma. srgacsik < srga ut + csik drijebe uto drijebe)
tamburai se onda raspitoljili sa Etike lanj i argo iko
aug mih on! (nj. dijal. imperativ od. onaugn anschauen pogledati) pogledaj
me!
eflefla (nj. Schpflff el) kutlaa, grabilica, zaimaa; a majka bi velikom
efleflom grabila ukuanima toplu, mirisnu ajnpren-supu
ercl (nj. [aust. i bav.] Scherzel [velik] okrajak kruha) ostatak; esekerski
otpad sekundarnih sirovina, ogrizaka, erclova i ostalog
ircna (nj. Schrze) pregaa; ircna s velikim depom
lafcimer (nj. Schlafzimmer) spavaa soba: pa je on (Franc Jozef ) mislio da
je u svom lafcimeru u enbrunu
lape (nj., razg. Schlappen) mekana, udobna kuna obua, papue; sa
lapama na bosim nogama
lif (nj. Schliff ) uglaenost, fini takt u ponaanju; bezduna i
nekulturna bia, bez lifa i odgoja u bekoj koli
liper (engl. sleeper) eljezniki prag; ponemo piliti, a pila samo pijukne
u nekoliko tonova; jasno ko pekmez: ekser u dasci, liperu
log (nj. Schlag, dijal. Schlog) modani udar; Da te log strefi !
mek, mekovi (autoriina kreacija za nj. Geschmack) okus; fina hrana
slavonska, s maarskim i bekim mekovima i mirisima
mek-veera jezina hibridna kreacija u znaenju ukusna veera, emu bi u
njemakom odgovaralo schmackhaftes Abendessen; tampla vina
poslije mek-veere
mekati (nj. schmecken) prijati, imati okus; krompir-supa je svima mekala
mizla (nj. [aust. i bav.] Schmiesl [izvezen] prednji dio koulje < fr.
chemisette kouljica) 1. pomodarka, 2. pejorativna oznaka za
ensku ili muku osobu koja odudara od ostalih (katkad hinjenim)
lijepim ponaanjem, finim odgojem, njegovanim izgledom; rijetko
psuje, jo rjee pije pivo iz flae Ona je uvijek bila mizla! A i taj
tobonji frajer s njom je mizla. E, to su se slizali! 3. nezrela
aavica (Antoni); Vidi onu mizlu kako se nalarfala!
napsica (hibridna autoriina kreacija od nj. Schnaps rakija i hr. sufiksa -ica)
rakijica; ipak mu je ponekad ba jako mekala napsica
nenokle (nj. [aust. i bav.] Schneenockerl) valjuci od tuenih bjelanjaka,
pripremani na vie naina
neprunca (nj. dijal. za razg. Schneebrunzer) doslovno: netko tko mokri u
snijeg; pren. znaenja: 1. od starosti onemoao mukarac 2. ovjek
koga ne treba uzeti ozbiljno, prdonja 3. djeai, vro, vrko;
aug ten oltn neprunca on, vos to inda Kapucingosn keit, izgleda
da je lovar ... Ih hop a poa olde, vea ma in kino kein, igra gotivan
komad ... pogledaj onog starog prdonju to ide Kapucinskom
ulicom. Izgleda da ima love ja imam nekoliko oldi, ii emo u
kino, igra dobar komad
nicla (nj. Schnitzel) mesni odrezak, npr. beka nicla (nj. Wiener
Schnitzel)
nura (nj. Schnur) uzica, vrpca; nura prijatelja niz prijatelja; izabrani iz
nure frendova spretno bi usmjeravao kovanice u kartonsku kutiju
od cipela
njofati (nj.schnffeln, reg. schnuffeln njukati, zabadati nos, uhoditi)
mirisati; objasnivi naima da im se ba ne njofa to smee
oderica (izvedenica od oder < nj. Schotter pomou sufiksa -ica) put
nasipan oderom
oder-karta (autoriina aljiva kreacija) oder u depu
olad mn. oldi (tal soldo) novi imam samo par oldi imam samo nekoliko
novia
os (nj. [aust.] Scho) suknja; od ovog materijala u si saiti lijep os
pacirung (zast. nj. Spazierung) etnja; jako mekaju peeni kesteni u
pacirungu uz Dravu
pajz (nj. [aust. i bav.] Speis) ostava, smonica; dunstflae u pajzu
pancirati (nj. spazieren) etati; ukuani onda zadivljeno panciraju vonungom
pekula (lat. specula) kliker (arena ili jednobojna staklena kuglica), igrati
se pekula igrati se klikera
pekvurt (nj., dijal. Speckwurscht) kobasica slaninjaa, proizvodi se od
mjeavine goveeg i svinjskog mesa sa znatnim udjelom slanine, u
nekin varijantama ak 75%.
pic (nj. Spitz) vrak; malen amac, udno odrezanih piceva
picl (nj. Spitzel) njukalo, pijun; opet su u uskom krugu piclova
pozorno itana imena
picname (nj. Spitzname) nadimak; poznati osjeki novinar Alojzije mit, sa
picnamenom Lojzek
picplehi (nj. Spitzblech) male metalne, polukrune zakovice na vrhu i na
peti cipela protiv habanja; fine cipele sa picplehima
pil (nj. Spiel, Kartenspiel) snop/sveanj igraih karata; na pultu
lutrijskom smijeio mu se neodoljivo pil karata
pileraj (nj. Spielerei) igrarija; letei cirkus Montija Pajtona, ivo kino i
radosni pileraj
pilhozne (nj. Spielhschen hlaice u kojima se djeca igraju); nivo pilula i
pilhozna
pilul (nj. Spielschule, dijal. Spielschul) djeji vrti, djeje zabavite
pliter (nj. Splitter sitna, otra krhotina od drveta, metala, kosti )
krhotina od eksplodirane granate ili bombe; nema li u njemu kojim
sluajem eksera ili drugih zakovica te metalnih plitera?
prehati (nj. sprechen) priati, razgovarati; vie se nije moglo prehati
prehung (autoriina kreacija zezancije radi za nj. Gesprch); razgovor; imam
naprosto neodoljivu potrebu za aicom prehunga
pricati (nj. spritzen) prskati; u tim aavim vremenima pricali su esekerske
komarce iz avionskih dizni
pricer (nj. Spritzer) vino razrijeeno soda-vodom; poplaeni pricer kad
je u au finog vina upricano samo malo sode, jedan pric
(Antoni)
rajbti (nj. Schreibtisch) pisai stol; zabiljeen je dijalog izmeu rajbtia u
kancelarijama
reklih (nj. schrecklich) straan; reklihe maina (nj. schreckliche
Maschine) grozan stroj, nepouzdan, esto se kvari; a ova reklihe
maina samo se kvari
tacija (lat. statio) stanica, postaja; plivali su sve do Garnike, zadnje
tacije
tamplica (nj. [aust. i bav.] Stamperl) aica za rakiju; za sitno pijuckanje iz
tamplica
tancati (nj. stanzen strojno pod pritiskom izraivati to u raznim oblicima)
strojno izraivati to u velikoj koliini; a maine tancaju obuu sve
u ritmu ... uljaju me cipele, al ja moram na ples!
teker (nj. Stecker) utika; taj ti teker nije siguran
tender (nj. Stnder) stalak, obino dio namjetaja, na koji se postavljala
ukrasna biljka (Antoni)
tepati (nj. steppen) proivati tkaninu
teptih (nj. Steppstich) proivni (ukrasni) bod; ostala je sauvana
singerica, tep, tep, tep, za protepavanje teptihom
tih (nj. Stich ubod) prepoznatljivo svojstvo u mentalitetu, estetici;
esekerski tih svojstvo karakteristino za Esekere; gospodin eper
je malo vrljo i dobio tih iz cijelog svijeta
tik (nj. Stck) komad; lungenbratne i ine mesnate tikove
timati (nj. stimmen) biti istina, biti tono tu neto ne tima
tirovati (nj. [aust. i bav.] stieren) nervirati, izbaciti iz takta, razljutiti; gosn
Vedru jako je tirovalo kada bi neki gost za ankom zatraio
pricer
tok (nj. Stock) okvir vrata: familija se obino skrije iza vrata, jer se
tokovi tresu, etiri stupnja Richterove
toperica (nj. Stoppuhr, prijevodna posuenca prema engl. stoppwatch) sat za
tono mjerenje vremena sa zapinjaem za trenutno zaustavljanje
tos (nj. Sto udarac, ut, gomila, hrpa) dosjetka, podvala, smicalica,
fora; i to mi je neki tos!
traca (nj. Strae ulica) u esekerskom slengu korzo, ulica, put, cesta
(Antoni); svi na tracu du naega Korza
treka (nj. Strecke) pruga, eljeznika, tramvajska; pa su Osjeani na
svom korzu izmeu izloga i tramvajske treke glasno pjevali
trik (nj. Strick) ue, konopac; nategnuo bi elini trik izmeu
ondanjih jedinih katnica
trimfle (nj. Strumpf arapa) arape, muke, enske, raznih fela, sve do
hulahupki (Antoni); miomirisne trimfe na neopranim nogama
ukoteker (nj. Schuckostecker, skraeno od Schutzkontaktstecker utika s
ugraenim zatitnim kontaktom kojim se uzemljuju elektrini
aparati; time se spreava strujni udar) uko utika, utika s
uzemljenjem; ova ti nura nema ukoteker
upa (nj. Schuppen) jednostavna, obino drvena graevina, s jedne strane
otvorena, za spremanje alata, materijala, bicikala ; ne moete ba
mnogo oekivati, jer vaa upa nije spomenik nulte kategorije
uster (nj. Schuster obrtnik koji popravlja cipele, a po narudbi izrauje
nove) postolar; ujutro sam ugledala majstora ustera Ivana
akovca pred njegovom, postolarskom radnjom
vajneraj (nj. Schweinerei) svinjarija; Esekeri bi stari kazali: Dazis ehte
vajneraj! To je prava svinjarija!
vesterica (nj. Schwester) sestra, seka; u njemu (tv-spotu) je, meu inim,
plakala jedna od vesterica Begovi
vimhozne (nj. Schwimmhose) kupae gaice; neki su pritom kod Golibara
ubrali po nekoliko klipova mladog kukuruza, zatakli ih u vimhozne
i
tageblat (nj. Tageblatt) dnevne novine; a lokalni tageblat obznani: Bit e
eksplozija u noi crnoj
tajfl (nj. dijal. prema Teufel) vrag; tes iz net one tajfl (esek.) nije to bez
vraga (nj. das ist nicht ohne Teufel)
tajmmaina (engl. time-machine) vremeplov, esta vozilica u SF-priama i
romanima (Antoni); kad bismo se mi sada nekom tajmmainom
prebacili u vrijeme prolo
takt (nj. Takt [1. glazbeni, posebno ritmiki tok podijeljen na jednake
dijelove 2. mjerna jedinica takta koja se sastoji od dva ili vie
dijelova iste duljine 3. osjeaj za mjeru u ophoenju prema
drugima] < fr. tact < lat. tactus dodir, osjeaj) ritmiki tok
podijeljen na jednake dijelove plesala je balet u strasnom jazz-taktu
Harryja Jamesa
taktomjer (nj. Taktmesser) sprava za mjerenje takta i tono odreivanje brzine
izvoenja glazbenog djela, metronom; pa bi onda poelo dugosatno
timovanje u ast pokreta stroge damske kazaljke taktomjera
tancerica (nj. Tnzerin) plesaica; a najvei mu je tos bio da aeroplanom s
Pampasa uzleti i voza tancerice uvenog osjekog Grand hotela
tandlraj (nj. Tandlerei) staretinarnica; pamte ga kao vozaa donjogradske
kompe, vlasnika male dereglje, sitnog poduzetnika i biznismena s
tandlrajima
tes iz net one tajfl (esek. za: das ist nicht ohne Teufel) nije to bez vraga
tezga (tur. tezgh) pult; nutka muterije svilenim bombonima u staklenim
zdjelicama na tezgi
tiendlpam (esek. inaica za kod Pleina6 zabiljeen oblik cinzrlpam
[Zinserlbaum]) patuljasto arobno drvo; cinzrlpam, cinzrlpam
vokst in majn goatn / ven ta eini tefi kumt, sog, ea sul voatn. / Ven
a net voatn vil, sog, ih pin ktuabm. / Unt ven a reiht vainan tut,
sog, ih kum muagn (Neto slobodniji prijevod:) arobno drvo,
arobno drvo raste u vrtu mome / kad lijepi tefi doe, / neka me
eka bome. / Ako ekati nee, reci mu tada / da nisam meu ivima
sada. / Pa ako ga pla nee proi, / reci mu da u sutra doi
tira (autoriina jezina zezancija prema TIR (fr. transport international
routier meunarodni cestovni promet) promet; male tire mali
promet
tirgarten (nj. Tiergarten) zooloki vrt; Puba i ula avrljaju s bivim
direktorom tirgartena
topolino (tal. topolino mali mi, miko, mii) talijanski naziv za popularni
automobil Fiat 500; upravo je popravljao jedan stari topolino
trandika (arg.) zabava, dobro esekersko raspoloenje s glazbom i plesom
(Antoni); na praznik ljudi idu na izlete i na trandike
trinker (nj. Trinker) pijanac; trinkeri-zingeri veseli ljubitelji dobre
kapljice koji poslije dosta gutljaja esto i zapjevaju (Antoni); onda
su svi nakon re-korice peenog janjca postali trinkeri i zingeri
trofrtaljni (nj. Dreiviertel-) troetvrtinski; trofrtaljni takt (nj. Dreivierteltakt)
troetvrtinski takt; i svi su se njihali u trofrtaljnom taktu
tufna (nj. [aust., bav. i vic.] Tupf ) okrugli, puni otisak na tkanini ili
nekoj drugoj podlozi; haljina s crvenim tufnama; bit e eksplozija u
noi crnoj s oblanom mjeseevom tufnom
umadum (nj. [bav. i aust.], dijal.) vieznana rije, nastala od regionalnog
um und um posve, potpuno; unaokolo. U hrvatskom su mu
sljedei adekvati: 1. unaokolo, okolo, na sve strane, svugdje, iza
ugla; hob im umadum ksuht svugdje sam ga traio, umadumgagan
6
Plein, Lujo. Die essekerische Sprechart, III. Band, Osijek: vlastita naklada, 1930, str. 10.
 priati (unaokolo); klajh umadum segn se a kalupm odmah iza ugla
vidjet ete jednu straaru 2. jednostavno ti vounung iz umadum cu
klan stan je jednostavno premalen. 3. uope tes timt jo umadum net
pa to uope nije tono
Umgotesvil! (nj. Um Gottes willen! Izraz zaprepatenja, obrane, ali i intenzivne
molbe) zaboga!, pobogu!, Boga radi!, za Boju volju; Umgotesvil,
ne dam ja svoj dio kartofela jednoj bubi, to u ja lijepo popapati
unbetimt (nj. unbestimmt) neodreen; unbetimtes klavir neodreen klavir, a
mislilo se ratiman, neusklaen klavir, nj.: ungestimmtes Klavier;
oh, taj unbetimte klavir!
unsovajta (esek. un so vajta, nj. und so weiter) i tako dalje; moe se aliti
direkciji konjskog tramvaja, to u prijevodu znai povuci me,
moe me uslikati, ma, tko te ia, ma nemoj, undsovajta, unsovajta
unterhaltovati se (nj. sich unterhalten) zabavljati se, razgovarati; gospodina i
gospodii unterhaltuju se etajui; unterhaltovanje (nj.
Unterhaltung) zabava, razgovor
unterok (nj. Unterrock) podsuknja; imala je ogroman, bujan dekolte, unterok i
oberok od tila
unterift (nj. Unterschrift) potpis; s aom ampanjca u ruci ekala je na
autogram-unterift Alojzija mita
Untertat (nj. Unterstadt) Donji grad (dio Osijeka); udna neka ena, skitala
se po cijelom gradu, od Retfale do Untertata
untertatski (izvedenica od Unterstadt sufiksom -ski) donjogradski;
untertatska veduta
veduta (tal. veduta) panorama, izgled, prizor; u kui na oku Vodenike
ulice, jo pod kaldrmom, tamo u untertatskoj veduti
unitan na nite narezan (nj. Schnitte narezak, nita kruha, salame ); za
sveano meze bile su fino unitane kompromisna unkica, vratina i
domae kobasice
vajnliker (nj. Weinlikr) vinski liker; pozivajui hrabre frajle na visinski
randevu predveerja, na igru ivaca, na vajnliker
vandlig/vajngl (nj. [aust. i bav.] Weidling) velika kuhinjska posuda koja se iri
preme gore, obino za pranje sua ; iz vandliga prolije po stolu
vodu, uzme kefu i svom snagom pone rifljati
veltuozno (autoriina kreacija od nj. velt (Welt) + sufiks -uozan kao kod
monstruozan) svjetski, na svjetskoj razini, kako je to uobiajeno u
svijetu (nj. weltlich); mislei pri tome kako je to veltuozno, nema
vie dizanja ruke pri odluivanju, die samo kartoni
Viner blut (nj. Wiener Blut) beka krv; pri posebnoj raspolobi drutva
rastegnuo bi harmoniku, glazbeno proizvodei Viner blut
vinoveritas (autoriina zafrkantska skraenica nastala od latinske poslovice in
vino veritas u vinu je istina, to ovjek trijezan misli to pijan kae)
pijano stanje: u vinoveritasima su mu desetak i vie puta razbijali
gitaru po krmama
vondeful (engl. wonderful) udesno, divno, prekrasno; oni su samo govorili
vondeful
vonung (nj. Wohnung) stan: ukuani onda zadivljeno panciraju vonungom
zalihtati (nj. lichten uiniti svijetlijim) postati svijetliji, sinuti; zalihta mi
odmah da su selo Pikorevce blizu akova zvali Pruncndorf
odmah mi sine
zelde (ma. zld) zelen; jedna kilanj, mladica, visokolelujava s karikama
u uima, a usana i noktiju zelde-zelenih
ziher (nj. sicher) sigurno; uglavnom, sasvim je ziher, Drago e se vratiti.
zinger (autoriina kreacija od nj. singen pjevati i sufi ksa -er umjesto
Snger) pjeva; onda su svi, nakon repete tiine krckanja re-korice
peenog janjca, postali trinkeri i zingeri
zo priht Zaratustra (nj. so spricht Zarathustra) tako govori Zaratustra (iranski
vjerski reformator za koga se pretpostavlja da je ivio u 6. st. prije
Krista)
zoo-garten (nj. ZOO-Garten) zooloki vrt; kad je stigao direktor zoo-gartena ...
akar mustra akar
bir (tal. sbirro) uhoda, dounik, potkaziva; jedan od efova, to se kao
bir mucao tim kancelarijskim prostranstvima