Međujezični dodiri i jezično

posuđivanje
Znaš li značenja riječi: mjutati, spojlati, šerati, lajkati?
Pripadaju li te riječi hrvatskome standradnom jeziku?
 iz engl. jezika
 prilagođene su hrvatskom jezičnom sustavu
(glasovno, izgovorno, morfološkim osobinama, ali
ne pripadaju standardnom jeziku, već
kolokvijalnom jeziku, tj. razgovornom silu
Rad u paru.
Odgovorite usmeno na pitanja u
udžbeniku Fon-fon, str. 114.
Označite pitanja na koja ne znate točan
odgovor.
Koja su to pitanja?
Nakon obrade novih sadržaja ponovno se
vratite na postavljena pitanja i odgovorite
na njih. Odgovore napišite u bilježnicu.
Znaš li?
Imenujte što vidite na fotografijama.

Pripadaju li te riječi hrvatskom standardnom jeziku? Znate li

njihovo podrijetlo?
Jesu li prilagođene hrvatskoj jezičnoj normi?
Treba li riječi pizza zamijeniti nekom drugom riječju?
čokolada – iz jezika starih Asteka, meks.šp. chocolate ←
nahuatl xocolatl: gorka voća
pizza – iz talijanskog jezika, egzotizam, označava posebnost
nekog naroda (jela i dr.)
Jezici u kontaktu
Rezultat jezičnih dodira – jezično
posuđivanje.
kontaktna lingvistika
Jezično posuđivanje – preuzimanje
jezične jedinice iz jednog jezika u drugi.
posuđenice – riječi stranog podrijetla, više
ili manje prilagođene normi hrvatskoga
jezika
Hrvatski jezik najviše je posuđivao iz
jezika…
latinski, turski, njemački, mađarski,
talijanski, engleski
unutarjezični razlozi – popunjavanje
leksičkih praznina u sustavu
evanđelje, grč. – blagovijest
moda, franc. – ono što odgovara ukusu
vremena
politika, grč. – umijeće vladanja
škola, lat. – prosvjetna ustanova
Neke se pojavljuju kao bliskoznačnice
hrvatskim leksemima:
čorba, tur. – juha
intervju, engl. – razgovor
repertoar, franc. – raspored
start, engl. – početak
Značenje im se ne podudara u potpunosti,
leksemi nemaju isti opseg značenja.
 Izvanjezični razlozi
rezultatpovijesnih, kulturnih,
gospodarskih veza
dominacija engleskog jezika - danas
sociolingvistika – proučava utjecaj
društvenih čimbenika na jezik
 Proces jezičnog posuđivanja
izravno posuđivanje: jezik davalac – jezik primalac
Istraži iz kojeg jezika potječu sljedeće riječi:

lektor lektor – lector, lat.

spužva spužva – spugna, tal.
šund šund – Schund, njem.
časopis časopis – časopis, češ.
šarm šarm – charme, franc.
bubreg bubreg – böbrek, tur.
čipka čipka – scipke, mađ.
posredno posuđivanje: jezik davalac – jezik
posrednik – jezik primalac
jezik posrednik – često engleski, njemački
npr. sport iz engl. jezika u njemački – Sport – u
hrvatski šport (uz izravno sport)
npr. bonsai, ikebana iz japanskog, preko
engleskog u hrvatski
kružno posuđivanje:
hrvatski Hrvat → francuski cravatte →
hrvatski kravata
Vrste posuđenica
s obzirom na jezik iz kojega dolaze
s obzirom na stupanj prilagodbe
s obzirom na izraz
Vrste posuđenica – kriterij podrijetlo 122.
str.
latinizmi – posuđenice iz latinskoga jezika
grecizmi – posuđenica iz grčkoga jezika
anglizmi (i amerikanizmi) – posuđenice iz
engleskoga jezika
germanizmi – posuđenice iz njemačkoga jezika
hungarizmi – posuđenice iz mađarskoga jezika
turcizmi – posuđenice iz turskoga jezika
orijentalizmi – zajednički naziv za posuđenice iz
turskoga, arapskoga i perzijskoga jezika
srbizmi – posuđenice iz srpskoga jezika
rusizmi – posuđenice iz ruskoga jezika
polonizmi – posuđenice iz poljskoga jezika
bohemizmi – posuđenice iz češkoga jezika
romanizmi – zajednički naziv za posuđenice iz
romanskih jezika
galicizmi – posuđenice iz francuskoga jezika
talijanizmi – posuđenice iz talijanskoga jezika
luzitanizmi – posuđenice iz portugalskoga i
brazilskoga portugalskog jezika
hispanizmi – posuđenice iz španjolskoga jezika
 Vrste posuđenica s obzirom na stupanj
prilagodbe
USVOJENICE TUĐICE STRANE
RIJEČI
posuđenice potpuno grafijski i pravopisno Nisu se ni na koji
uklopljene u hrvatski prilagođene, ali ne u način prilagodile
jezik potpunosti (npr. hrvatskom jeziku (jez.
naglasak, nastavak) normi).
Ako je moguće, treba
ih zamijeniti hrv.
riječima.
boja, krevet, šećer, šou, bicikl, fajl, ragu, book, cash, cool,
sat, čizma rokoko megastore, remake
iz turskog jez. šou, fajl – engl., Pišu se kosim
bicikl, ragu, rokoko – slovima.
franc.
prevedenice (kalkovi) – hrvatski leksemi
čiji je izraz i sadržaj doslovan prijevod
izraza i sadržaja stranoga leksema:
vodopad (njem. Wasserfall), neboder
(eng.  skyscraper)
pr. 123. str.
značenjske ili semantičke posuđenice –
posuđivanje značenja nekoga leksema i
pridruživanje toga značenja izrazu
vlastitoga leksema.
Takvim su posuđivanjem primjerice
leksemi virus i prozor postali računalnim
nazivima (virus, bug, window).
Posuđenice s obzirom na izraz
egzotizmi – posuđenice koje označavaju
posebnosti pojedinih naroda:
specifična jela i pića (tekila, sangrija; tortilja)
odjeću, glazbala, pjesme, plesove (kilt,
kimono, bendžo; sevdalinka; polka, čardaš)
posebnosti biljnoga i životinjskoga svijeta
(banana, mango; koala, klokan) i sl.
U egzotizme se ubrajaju i nazivi stranih
novčanih jedinica i pojava iz društvenoga ili
političkoga života (dolar, jen, lord, džihad).
internacionalizmi – posuđenice koje
imaju isti ili slični izraz i isto značenje u
više jezika
(demokracija, politika, medicina, filozofij
a). Najčešće potječu iz latinskoga ili
grčkoga jezika.
klasični europeizmi
eponimi – vlastita imena koja su postala
nazivi otkrića ili izuma (sendvič, nikotin,
penkala)
razdoblja u umjetnosti, književnosti ili
filozofiji
(marinizam, petrarkizam, marksizam)
ljudske značajke, nazori, težnje (kvisling,
baraba, šovinist, linč)
Prilagodba posuđenica
117. str.
DZ
Odgovori na pitanja s početka sata.
Istraži stranicu Bolje je hrvatski i napiši 5
savjeta za zamjenu stranih riječi
hrvatskima
https://bolje.hr/