Professional Documents
Culture Documents
POPRENOG PRESEKA
OTPORNOST MATERIJALA I
DEFINICIJA TORZIJE
Torzija je vid naprezanja nosaa koji se javlja kada spoljanje
optereenje izaziva uvrtanje nosaa oko njegove podune ose,
na primer pri dejstvu dva suprotna sprega na krajevima nosaa
ije su ravni dejstva paralelne poprenom preseku.
F1 F2
Osa tapa
F2
F1
M1=F1 d1 M2=F2 d2
Mt
Mt
Mt
Mt
Mt
istom torzijom naziva se naprezanje nosaa na ijim krajevima deluju sile koje se
redukuju na spregove sila u ravnima krajeva tapa, jednakih momenata i suprotnih
smerova.
Momenti tih spregova se nazivaju momenti torzije (momenti uvijanja) i obeleavaju
se Mt.
Radi odreivanja unutranjeg momenta torzije koristi se poznata metoda preseka.
tap se zamiljenom ravni presee na dva dela. Svaki od tih delova treba da bude u
ravnotei, a to je mogue samo ako u zamiljenom preseku deluje unutranji
moment Mt koji je jednak momentu sprega spoljanjih sila na kraju tapa.
KONVENCIJA O ZNAKU MOMENTA TORZIJE
Moment torzije Mt u nekom preseku je pozitivan ako on obre u smeru kazaljke
na satu kada se gleda u smeru spoljanje normale na povrinu tog preseka
(smer desnog zavrtnja).
TIPOVI TORZIJE
Prema obliku poprenog preseka razlikuje se:
taknozidni:
Pri deformaciji tapa popreni preseci ostaju ravni i upravni na osu tapa
(Bernulijeva hipoteza ravnih preseka).
To znai da se nosai krunog ili prstenastog poprenog preseka pri deformaciji ne
vitopere to ne vai za tapove iji popreni presek nije kruni.
DEFORMACIJA TAPA
IZLOENOG ISTOJ TORZIJI
DEFORMACIJA TAPA IZLOENOG ISTOJ TORZIJI
Posmatramo pravu gredu krunog poprenog
preseka, poluprenika R, koja je na jednom
kraju ukljetena a na drugom optereena
momentom torzije Mt.
Pod dejstvom momenta torzije Mt dolazi do
deformacije grede. Popreni presek na mestu
dejstva momenta zarotirae se za ugao (l).
Popreni presek na mestu z zarotirae se za
ugao = (z).
U sluaju iste torzije je
linearna fukcija
(l )z
(z) =
l
Poduno vlakno AB na omotau grede posle
deformacije prelazi u poloaj AB, tj.
zarotirae se za ugao (R).
z dz
l
.
Desni kraj zarotiran je u odnosu na levi za ugao d
Pravougaonik abcd na spoljanjoj povri elementa, posle deformacije prelazi u
abcd (s obzirom da je element mali, cilindrina povr moe se zameniti
odgovarajuom tangencijalnom ravni, ds - tangenta cilindrine povru u a)
Prvobitno pravi ugao bad smanjuje se za ugao bab = (R) to znai da
(R)
( ) predstavlja klizanje izmeu pravaca z i s.
bb = ( R ) dz = R d
d
(R ) = R = R
dz
d
=
dz
je relativno obrtanje dva poprena preseka na
jedininom rastojanju i naziva se ugao torzije.
POMERANJA I DEFORMACIJE
M B MB
m = = lim , ml = = lim B M A =
BM MB BM , A M 2 2
s
= tg
c
DEFORMACIJA TAPA PRI ISTOJ TORZIJI
bb d
max = (R) = =R =R
ab dz
= = max
R
STANJE NAPONA U TAPU IZLOENOM ISTOJ TORZIJI
max
= G jer je =
max
max = G R =
GR
= G = max
R
Smiui napon je linearna funkcija poluprenika , a deluje u pravcu
upravnom na poluprenik preseka.
STANJE NAPONA U TAPU IZLOENOM ISTOJ TORZIJI
Mt
= ugao torzije
G IO
Iz izraza za relativno obrtanje dva poprena preseka na jedininom rastojanju
d
=
dz l
odreuje se ukupan ukupan ugao uvijanja tapa duine l : d = dz = dz
0
l l
Mt
= dz = dz.
0 0
G I0
Ako je Mt=const i GI0=const, tada je: Mt
= l
G IO
UGAO TORZIJE I TORZIONA KRUTOST
Mt
= Relativno obrtanje dva poprena preseka na jedininom rastojanju
G IO - ugao torzije
R 4 D4
I0 = = polarni moment inercije kruga
2 32
Ukupan ugao uvijanja tapa duine l = l [rad]
ugao uvijanja - torzije
Mt
= l [rad]
G IO
torziona krutost krutost preseka na
G Io torziju
Moduo klizanja
E
G=
2(1 + )
E 21000
G= = = 8 077 kN / cm 2
2(1 + ) 2(1 + 0,3)
RASPODELA NAPONA U TAPU IZLOENOM ISTOJ TORZIJI
M M Mt
= G = G t = t =
G IO IO IO
Mt
=
IO
Geometrijske karakteristike krunog preseka su
D4 R 4
I0 = = cm 4
32 2
D3 R 3
Wt = = cm3
16 2
Mt Mt D M t D 16 M t M t
max = R= = = =
IO IO 2 D 24
D 3
Wt
Wt 32
Raspodela smiuih napona u krunom poprenom preseku
Mt
=
IO max
Mt max
max =
Wt
max
Mt
max
Mt
max
I0 =
(
R4 r4
=
) (
D4 d4 ) [cm ]
4
max 2 32
max Wt =
( D 4
d4 )
cm3
16 D
Mt
max
max
Mt R 3 M t
max = dop Wt =
Wt 2 dop
2M t 16M t
R3 D 3
dop dop
2M t 16M t r d
R D = =
dop (1 4 ) dop (1 4 )
3 3
R D
Pored uslova vrstoe iz koga se odreuju poluprenici, tap izloen torziji
treba da zadovolji i uslov deformabilnosti ugao torzije ne sme da
prekorai odgovarajui dozvoljenu vrednost
Mt Mt
= dop I0
G IO G dop
D4 R 4
I0 = = cm 4
32 2
I0 =
(
R 4 r4 ) (
=
D4 d4 ) [cm ] 4
2 32
2M t 32M t r d
R4 D 4 = =
G dop (1 4 ) G dop (1 4 ) R D
TENZOR NAPONA PRI ISTOJ TORZIJI
0 0 xz 0
( S) = 0 0
yz ( S) =
0
zy 0
zx
GLAVNI NAPONI PRI ISTOJ TORZIJI
D ( 0, 075 )
4 4
I0 = = = 3,106 106 m 4
32 32
D (10 10 ) ( 0, 075 / 2 )
3
Mt Mt
max = R= = = 120, 7 MPa
IO IO 2 ( 3,106 10 ) 6
=
Mt
=
( 10 103 )
= 0, 03974 rad / m
Relativno obrtanje dva poprena G IO ( 81 109 ) ( 3,1063 106 )
preseka na jedininom rastojanju
- ugao torzije d 180 0, 03974
= = = 2, 277 0 / m
dz
=
Mt
l=
( 10 103 ) 3
= 0,1192 rad =
0,1192 180
= 6,8310
G IO (81109 ) ( 3,1063 106 )
Mt R
max = dop
I0
Mt
dop I0
=
( 60 10 )( 3,106 10 )
6 6