Professional Documents
Culture Documents
Esej Viša Razina PDF
Esej Viša Razina PDF
0
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
EUROPSKI REALIZAM
1
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
ZLOIN I KAZNA
2
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
3
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- Grinja savjesti koja se javlja u njemu dokazuje tezu ruskoga realizma da je jedini
nadovjek Bog, a ne Raskoljnikov ili Napoleon. Raskoljnikov je dokaz da ubiti nekoga
znai duhovno ubiti samoga sebe (kranska misao). Isto tako, ne postoji zloin koji za
sobom ne donosi kaznu.
- Razlozi ubojstva:
a) socijalni siromani student sa samoga dna drutva ne eli se okoristiti
zloinoom, nego pomoi drugima koji su u istoj situaciji
b) psiholoki obini i neobini ljudi, Raskoljnikov neobian ovjek (oni kre zakon
i imaju pravo na neposluh jer e vanost i vrijednost njihova ina utjecati na
boljitak budunosti)
c) moralni Raskoljnikov smatra da ima pravo na zloin i da se to ne kosi s
njegovom religioznou. Posljedica je toga zloina njegova psihika rastrojenost, a
osim fizike kazne u Sibiru, vea mu je kazna njegova savjest.
- REALISTIKI ELEMENTI tema elja za drutvenom afirmacijom, kriminalistika
pria, fabula je preteito kronoloka, pripovijeda se o 9 dana u ivotu glavnoga lika,
pripovjeda je u 3. licu, izraena kritika drutva, utjecaj znanstvenosti, detaljno
opisivanje interijera i eksterijera, govor sredine. Likovi su tipovi siromani student
eljan uspjeha (Raskoljnikov), inovnici srednjeg sloja (Porfirij Petrovi), osiromaeni
inovnici (Marmeladov), ljudi s dna drutvene ljestvice (Sonja prostitutka), sitni
trgovci, preprodavai (Lizaveta), tip plemenite ene koja utjelovljuje rusku duu
(Sonja, Dunja Raskoljnikovljeva sestra koja je spremna udati se za ovjeka kojeg ne
voli kako bi pomogla financijskom boljitku svoje obitelji)
- MODERNISTIKI ELEMENTI tema otuenja i potrage za identitetom, u radnju
ubaene digresije, asocijacije i retrospekcije, pripovjeda pripovijeda uglavnom iz
perspektive glavnoga lika pa postaje nepouzdan, iako ostaje u 3. licu, filozofinost
romana (esejistiki elementi) unutarnji monolog, novi stilski postupci simbolizam,
navoenje snova, fantastike, groteska. Likovi zastupaju razliite svjetonazore i
filozofske teorije (vanost dijaloga)
- PSIHOLOKI REALIZAM raunajui da puko vanjsko realistino opisivanje ne moe
posve prodrijeti u osjeaje i misli likova, on je vie opisivao unutranjim monolozima.
U tom opisivanju misli lei zaetak romana struje svijesti.
- AUTOBIOGRAFSKI ELEMENTI U ROMANU Dostojevski osuen na smrt, ali pomilovan
i prognan u Sibir na 9 godina. Sudjelovao u pobuni Petraevskog (borio se za
drutvenu jednakost, protiv starog feudalnog poretka)
- POLIFONIJA glavno strukturno naelo romana svaki lik ima funkciju svijesti lika
(Razumihin razum, Sonja utjee na njegov moral, Porfirij Petrovi navodi ga na
potrebu za priznavanjem zloina...)
- Roman istie da iskupljenje postoji i za najveeg grjenika, a osnovni preduvjet za to
jest priznanje vlastitoga grijeha drugima i samome sebi.
- NAELO TIPINOSTI :
a) siromani student eljan drutvene afirmacije
b) inovnici srednjeg sloja (Zamjotov, Porfirij Petrovi)
c) osiromaeni inovnici (Marmeladov)
d) ljudi s dna drutvene ljestvice (radnici, alkoholiari, prostitutke)
e) sitni trgovci i preprodavai (Lizaveta)
f) lihvari (Aljona Ivanovna)
4
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
HRVATSKI REALIZAM
5
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
VJENCESLAV NOVAK
- Roen u Senju
- U knjievnosti se javio 1881. hajduko-turskom novelom Maca
- Pisao je crtice, novele, pripovijetke, romane, drame
- U sreditu je njegovih djela lik hrvatskoga ovjeka i njegova sudbina u povijesnom i
drutvenom kontekstu
- Tematski se djela dijele:
a) zaviajna tematika
b) tematika malograantine
c) tematika grada (drutveni problemi, moral)
- romani tematika: nastavlja se na tematiku Prijana Lovre; ljubavna i moralna; slom
glavnog junaka u sukobu s okolinom; drutveno i moralno propadanje obitelji; odnos
umjetnika i malograanske sredine
- knjievnik koji je najvie od svih realista u djelima prikazao smisao za drutvenu
analizu i socijalnu kritku
- jedan od prvih koji uvodi temu malograantine, pokazujui njezino djelovanje na
drutvo
- smatrajui zadaom umjetnosti ukazati na problem i tako pomoi da drutvo bude
bolje, Novak se u svojim djelima predstavlja kao drutveni analitiar i moralist, ali i
kao psiholog
- prozvan je hrvatskim Balzacom zbog objektivnog pristupa grai (kritiki realizam)
- romani Pavao egota, Podgorka, Nikola Bareti, Dva svijeta, Tito Dori, Zapreke
POSLJEDNJI STIPANII
6
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- lik Lucije najprodubljeniji je i najsloeniji lik hrvatske knjievnosti 19.st. Ona je simbol
rtve, simbol djevojke prema kojoj se drutvo ponaa nepravedno, ali i simbol
pobune protiv takvog drutva. Ona je tragian lik jer je ensko bie; oboljela je od
tuberkuloze; PRVI JE REALISTIKI ENSKI LIK U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI
- pripovjeda objektivan, u 3.licu
- prostor i vrijeme Senj, prva pol.19.st.
- stilske znaajke realistiki roman u kojemu se na temelju analitikog pristupa
prikazuju drutveni problemi i ukazuje na drutvenu nepravdu
- vrsta socijalni roman, roman sredine, obiteljski roman
- u djelu, najboljem romanu hrvatskog realizma, agonija plemstva analizira se
iznoenjem intimnih biografija lanova jedne senjske patricijske obitelji. Svaki lan
obitelji prikazuje jedan oblik propadanja svoje klase
- Ante Stipani, glava obitelji, nekad ponosni i autoritativni zastupnik patricijskih
principa i despotskog tipa ponaanja, na kraju je romana umorni, ponieni i moralno
propali starac od stalekog ponosa nije ostalo vie nita
- Juraj kojega je Ante, po svim pravilima patricijskoga odgoja, favorizirao, postaje
propalica i izdajica svoje obitelji i naroda.
- Posljednji svjedoci potpunog materijalnog propadanja nekada bogate i ugledne
obitelji ostaju Valpurga i Lucija, zatoenice povijesti, uspomena i vlastitih iluzija
- Sudbina tih ponienih i obespravljenih ena nosi obiljeje istinske tragedije: bolesna i
nemona Lucija polagano umire oekujui dolazak zarunika Alfreda, a mati koja je
njeguje podgrijava njezine nade lanim pismima i obmanama. Ta pisma imaju
pokretaku snagu stvaraju zaplete
- Karakterne osobine likova uvjetovane su odgojem i klasnom pripadnou
- U zavrnom dijelu romana fabula je najdramatinija
- Odnosi u obitelji:
a) Ante - Juraj
b) Valpurga Lucija
c) Patrijarhalna obitelj otac je glava obitelji, enski dio obitelji mu je podreen
d) Lucijina tragika otac je ne doivljava jednako kao brata, nemaju iste uvjete
obrazovanja, nemaju ista prava, sva se imovina troi na Jurja
e) Antin odnos prema Luciji nepravedan, hladan, privren mukom djetetu
f) Lucijin odnos prema Anti emocionalno hladna prema ocu, osjea njegovu
nepravdu, uglavnom pasivno podnosi oevo ponaanje, u jednom mu se trenutku
i suprotstavlja. Ona se jedina usuuje suprotstaviti despotizmu svoga oca, majci
pokazuje u kakvom je mraku provela svoj vijek, prezire Jurjevo nepotenje, bori se
za ljubav, za mladost, za svoje pravo na ivot
- U romanu pratimo i prodor ilirskih ideja u Senj te nastojanje Ante Stipania da
stekne neke politike poloaje kako bi njegov sin Juraj nakon zavretka kolovanja
lake napredovao
- Razlozi propasti:
a) drutveni gleda se samo na osobnu korist; odnaroenost
b) ekonomski ne rade, nego samo troe naslijeeno, neracionalno troenje
c) etiki prevrtljivost, pokvarenost, sebinost, bez osjeaja za narod i obitelj
7
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
8
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
FRANZ KAFKA
- avangarda, svjetska knjievnost 20. st. (opirnije na papirima koje smo vam podijelile!)
PREOBRAZBA
9
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
10
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
11
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
12
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
13
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- aktivno djeluju Ujevi, Krklec, Cesari, op, Tadijanovi, Drago Gervais, V. Majer, V.
Desnica, R. Marinkovi, Kaleb, M. Boi
- KARAKTERISTIKE KNJIEVNE PROIZVODNJE 50-IH GODINA:
PJESNITVO glavni dio produkcije, irenje tema, eksperimentiranje na formi pjesme,
pj. govor otvoren svakodnevici, obinim problemima, prodire kolokvijalni jezik (govor
ulice, slang), izraavanje govorom kraja iz kojeg potjeu, izraavanje jezikom filozofije,
intelektualna poezija, misaona, filozofska, racionalna. Najznaajniji predstavnici
Slamnig (plan prirode jezika i izriaja) i Mihali (plan sadraja, teme, znaenja). Osjea
se utjecaj zapadnoeuropskog pjesnitva. Teme strah, smrt, osamljenost, tjeskoba,
nemo, poraz EUROPSKI EGZISTENCIJALIZAM. Slamnig pripada pjesnikom ludizmu
(igra rijeima i znaenjima). Dolazi i do prodora nadrealizma. Metarofe i veza s
narodnom poezijom Katelan, Dizdar, Pupai
PROZA u prvoj polovici 50-ih godina kratka proza teme: rat, revolucija. Sredina
50-ih godina uspon romana. Pisci Kaleb, Desnica, egedin, Marinovi, Boi,
oljan, Novak. Teme:
a) nisu vie patetine s crno-bijelom tehnikom i heroizmo-ratne. Ratna proza
zaokupljena je egzistencijalnim dramama, borbom za samoodranje, etika
odgovornost pojedinca, introspekcije, psihologizacija
b) suvremena, urbana problematika (osamljenost pojedinca, intelektualca; etike
dvojbe, sumnje). Nema razvedene fabule, ve se niu asocijacije, analize i
meditacije
c) svijet djetinjstva psihologizacija, autobiografija
d) ruralna tematika
- pojavljuje se novi tip kratke proze (short story) filmski dijalog, autorske uspomene,
kolokvijalni jezik na njih je utjecala amerika izgubljena generacija, npr.
Hemingway
- vrhunske novele Marinkovi, Ruke; M. Boi, Novele; Desnica, Tu odmah pored nas
- DRAMA nije toliko razvijena. Krlea je sredinja umjetnika osobnost. Marinkovi,
Glorija; M. Matkovi,Na kraju puta; Heraklo; M. Boi; J. Raos. Komedija M. Budak,
Fadil, Hadi
- DRUGA POSLIJERATNA KNJIEVNA GENERACIJA RAZLOGOVCI (1961.-1969.)
Krugovi prestaju izlaziti 1958. Ostali asopisi Knjievnik, Republika, Umjetnost rijei,
Forum, Rijeka revija, Zadarska revija, Dubrovnik, Mogunosti
asopis Razlog u Zagrebu 1961. Razlogovci su pisci roeni izmeu 1934. i 1941.
Predstavnici Majdak, Mrkonji, Stama, Horvati, Zidi, Zuppa, Dragojevi
Razlogovska poetika:
PJESNITVO raznovrsnot smjerova, intelektualizacija pjesnitva, filozofske, idejne
koncepcije, pojmovno pjesnitvo knjievnost i filozofija. Pjesnitvo je
nekomunikativno, zatvoreno, filozofsko. Podreeni su ritam, metaforika, figure,
zgusnuti jezik. teme su problematizacija egzistencijalnih i etikih situacija, beznae,
14
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
RANKO MARINKOVI
- Roen na Visu
- Tijekom Drugog svjetskog rata bio je u logoru u Italiji
- Nakon rata radio je u Ministarstvu prosvjete, Nakladnom zavodu Hrvatske i kao
ravnatelj HNK
- Od 1951. do umirovljenja bio je profesor na Akademiji za kazalinu umjetnost
- U knjievni ivot ukljuio se pred Drugi svjetski rat novelama i dramom Albatros
- Nakon rata poelo je njegovo glavno stvaralako razdoblje, u kojem je pisao
pripovijetke, novele, drame, eseje, romane i kritike
- S njim se uspostavlja tijek moderne hrvatske proze, od Matoa i Nehajeva, preko
Kamova i Krlee, do egedina i Desnice
- Njegove drame predstavljaju odmak od realistike tradicije graanske drame i u
njima parodira naslijeene anrove (vodvilj, groteska)
- Djela zbirke novela: Proze, Ruke, Ponienje Sokrata
romani: Kiklop, Never more
drame: Albatros, Glorija
kritike i eseji: Geste i grimase, Nevesele oi klauna
15
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
KIKLOP
16
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
17
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
18
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
Melkior je, u kontekstu romana, realan (u smislu realnosti svih ostalih likova u
romanu) i da se odrediti svojom osobnou od ostalih antagonista: ovisi o njima, ali i
djeluje na njih.
Melkiorova zapitanost - kamo krenuti, aluzije na knjievnost (Racine, Homer,
Kranjevi), nad kratkotrajnou pahulje snijega, kontrast kozmike ljepote (ljepote
esterokrake pahulje) i zemaljske runoe dovodi do spoznaje da Kiklop kroi
zemljom.
Melkior je simbol cijele jedne izgubljene generacije. Ne vidi smisao u faistikoj
ideologiji ni u meusobnom ljudskom klanju, a domoljublje mu je tek uspomena na
lijepu uiteljicu kojoj je pjevao domoljubne pjesme, zato kao glavni nain svoje
egzistencije bira panian i tjeskoban strah.
U romanu ga esto usporeuju s Raskoljnikovom
- Vaan element romana je osporavanje i parodiranje tradicije i tekstova knjievne
batine, u emu veliku ulogu ima UGO, ije lakrdije dokazuju kamo vodi krivo
shvaena knjievnost. On uporno oponaa literaturu, no to isto radi i sam roman.
Primjer Ugove lakrdije je i njegov ispad kad susree Melkiora na vagi invalida. Ugov je
cilj cijelo vrijeme bio zapanjiti prolaznike, pa je i njegova lakrdija zavrila, budui da je
dobio dokaz da netko zaista suosjea s njegovim bolom, kojeg zapravo nije ni bilo.
Njegova bol je krivo shvaena knjievnost.
On je lakrdija, zasigurno jedna od najveih figura u hrvatskoj knjievnosti. Nikad sam,
uvijek u drutvu, nikad u dijalogu, uvijek u monologu, ali na sceni i pred publikom. Sve
to ini je scena, igra, spektakl, spreman je sebe rtvovati za efektnu, neoekivanu i
paradoksalnu scenu. Smatra se da je on najjai izraz pieva pesimizma
- ENE:
VIVIJANA izrazito lijepa ena koja svojom ljepotom zasljepljuje Melkiora. Zbog toga
on ne vidi da je ona laka ena, nego naivno pokuava vjerovati da je aneo. Zapravo,
ima vrlo sumnjivu prolost. Gotovo na kraju knjige, Maestro pria Melkioru kako je
bila u braku sa sportaem te da je opinila Maestra. Kad su ostali sami i svukli se,
zazvonilo je zvonce na vratima. Maestro je, mislei da je to njen mu, dopustio
Vivijani da ga strpa u ormar. No, to je bio njezin drugi ljubavnik koji je prebio
Maestra, a ona se bez grinje savjesti smijala i s uivanjem gledala predstavu. Vrlo
dobro nosi svoju masku i prilino je neobrazovana, ak i primitivna. Melkior ju ne
zanima upravo zbog toga jer se zamara umnim stvarima
ENKA razmaena ena uglednog lijenika, ni po emu moralnija od Vivijane. No, ona
uporno i iskreno vjeruje da je izrazito moralna, iako mua ne vara samo s Melkiorom.
Smatra da je njezin brak savreno sretan. esto plae i nauena je da uvijek dobije
ono to eli, a mu ju pazi kao da ne moe bez njega ivjeti
- Melkior, zgroen nad nemoralom dviju ena, smatra da je i medicinska sestra ACIKA
takva. No, potpuno ga iznenauje kad saznaje da se udala i bila vjerna
19
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
20
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
ANTIKA KNJIEVNOST
21
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
22
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
2.) Tragina krivnja razlog sukoba traginog junaka s okolinom. Glavni lik ne
zavrava tragino zato to je neto skrivio, nego zato to je djelovao u skladu sa
svojim moralnim naelima u tome se sastoji njegova tragina krivnja
3.) Tragini sukob sukob junaka s ostalim likovima koji imaju drugaija uvjerenja od
njegovih
4.) Tragini zavretak posljedica sukoba i razliitih stavova, tj. moralnih naela i
ideala junaka
5.) Katarza cilj izvoenja tragedije, tj. proienje osjeaja kod gledatelja; do nje
dolazi jer gledatelj proivljava s likovima sve ono to se zbiva na sceni te tako
postaje bolji i plemenitiji
6.) Uzvien stil svean, dostojanstven izraz koji se razlikuje od svakodnevnog
govora
- Idealno zamiljena drama sastoji se od 5 dijelova:
1.) Ekspozicija (uvod)
2.) Zaplet
3.) Kulminacija (vrhunac) radnja je dosegla fazu kad je potreban i oekivan
zavretak
4.) Peripetija (obrat)
5.) Rasplet
- Aristotelova jedinstva drame jedinstvo mjesta (radnja se odvija na jednoj lokaciji),
jedinstvo vremena (neprekinuti vremenski slijed), jedinstvo radnje (prati se samo
jedna fabula)
SOFOKLO
- Teme su mu mitoloke
- Reformator tragedije napustio svijet grke mitologije i u sredite je stavio ovjeka
- Radnja je sloenija pojedinac i njegova sudbina u sreditu su zbivanja
- Likovi su ljudi kakvi bi trebali biti krase ih iznimne moralne osobine
- Gotovo uvijek suprotstavljeni su izdvojeni pojedinac i vladajui sloj, pri emu
individualac postaje traginim likom
- Osnovni pokreta dramske radnje jest ljudska volja, a nju vode najvii moralni
principi. Rezultat je toga uvijek tragian jer se stvarnost ne obazire na uzviene
principe
- Iako je tragini junak idealiziran, on ima ljudske mane slabost, neodlunost, patnju i
sl. Svojim moralnim principima koji ga na kraju vode u smrt, predstavlja protuteu
ostalim karakterima
- Promjene koje uvodi uveo 3.glumca (Izmena), poveao je lanove kora s 12 na 15
(kor se dijeli na 2 polukora i 7 lanova s korifejem), uveo je oslikavanje kulisa
23
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
ANTIGONA
- Tragedija
- Tema sukob pojedinca i vlasti (Antigone i Kreonta) sukob izmeu univerzalnih
moralnih vrijednosti (vjernost boanskim zakonima koji nalau da se mrtvi moraju
pokopati) i vlasti (koja zabranjuje Polinikov pokop jer je poginuo kao neprijatelj
drave); sukob izmeu boanskih i ljudskih zakona
- Stil uzvien
- Antigona je izvrila svoju dunost i zbog toga bila je dovedena pred Kreonta
- Antigonu u provedbi njezine odluke kojom se suprotstavlja Kreontovoj odluci vode
rijei: rodila sam se da ljubim, a ne da mrzim.
- U dvojbi izmeu ljudskih zakona koje je donio Kreont, Atigona bira boje, vie, a to je
za nju jedino vrijedno moralno naelo. Krei dravne uredbe, ljudski i prolazni zakon,
ona postaje odvjetnicom morala, vieg reda i pravde koja e, usprkos njezinu traginu
kraju, ipak pobijediti. Teei prema vioj pravdi, Antigona je svjesna kako e otii u
propast jer e prekriti zemaljski, Kreontov zakon, ali cilj prema idealu za nju je vaniji
od svake asovite prisile. Time se ona uzdignula do prve tragine heroine u povijesti
drame nae zapadne civilizacije i otvorit e put brojnim nasljednicima i u grkoj i u
kasnijoj europskoj drami novovjekovlja
- Vrijeme i mjesto radnje 5.st.pr.Kr., dvor u Tebi
- Ideja vjeni zakoni jedino su Boji zakoni
- Dramska ironija junak je u uvjerenju da postupa ispravno, a onda mu se otkrije da je
bio u zabludi, taj ga preokret baca u nesreu tragediju
- Univerzalno znaenje djela sukob pojedinca i vlasti vladar ne uvia da je njegov
zakon u suprotnosti s boanskim zakonima. Posljedica je toga tragini zavretak
24
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
25
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
HRVATSKA MODERNA
26
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
2.) traje od 1903. do 1916. nastaju najznaajnija djela. Pojava Matoa i asopisa
Savremenik; zahtijeva se autonomija knjievnog djela, odnosno, istie se estetska
uloga knjievnosti. Djelo treba sluiti ljepoti
- POEZIJA dominantna je, dominira impresionizam, iako je vidljivo postojanje
razliitih stilova, impresija je utemeljena na trenutnom dojmu (impresiji), prevladava
tema pejsaa te on postaje slika pjesnikove due. Obiljeja impresionizma
slikovitost, formalna savrenost (najee sonet), muzikalnost stiha. Najznaajniji je
V. Vidri. Javlja se i simbolizam , kojemu se najvie pribliio Mato. Postaje bitna i
dijalektalna lirika, a kamen temeljac modernoj dijalektalnoj poeziji lirska je
minijatura Hrastovaki nokturno, koju je objavio Mato u pripovijesti Nekad bilo sad
se spominjalo. Predstavnici dijalektalne lirike su: Galovi, Domjani, Vidri.
Hrvatska mlada lirika (1914.) pjesnika zbirka objavljena uoi Prvog svjetskog rata;
javlja se 12 pjesnika mlade generacije. Sastavio ju je Ljubo Wieser, a u predgovoru je
naveo pjesnike uzore Matoa i Vidria. Zalau se za lirski pejsa, a istiu kult forme.
Sinteza je to hrvatske moderne i njezin kraj. Uskoro se javljaju pjesnici koji e razbiti
modernistiku pojavu ljepote uvoenjem ekspresionistikih elemenata.
- PROZA javlja se kao odgovor na realizam i njegov objektivan pristup temi i analizi
drutvenih zbivanja. Uvodi se subjektivizam, a pisci se bave psihologijom junaka kjoi
je sada i duhovno, intelektualno bie. Teite se s vanjskog prebacuje na unutranja
proivljavanja lika.
Javljaju se regionalni krugovi:
Hrvatsko zagorje Mato
Dalmatinska zagora imunovi
Slavonija I. Kozarac
Fabula vie nije bitna (defabulativnost), prevladavaju opisi stanja likova, a javlja se
impresionistiki pejsa (psiholoko stanje lika prikazano je slikom pejsaa). U sreditu
su likovi intelektualaca (uveo ih Leskovar) to su pasivni pojedinci kjoi se ne uklapaju
u svoju sredinu, zaokupljeni su svojim unutranjim ivotom i uglavnom zavravaju
tragino. Najboljim se romanom smatra Bijeg M.C. Nehajeva
- DRAMA obiljeja dezintegracija tradicionalnih dramskih vrsta, posebice povijesne
tragedije, javlja se pluralizam stilova. U 1.fazi prevladavaju povijesne tragedije u
klasicistikom i romantiarskom stilu, a piu ih Stjepan Mileti, Ante Tresi Pavii,
Milan enoa, a ponekad i modernisti. Moderna drama javlja se sredinom 90-ih
godina.
ivlja produkcija modernistike drame poinje nakon 1905. utjecao je repertoar
kazalita koji je prikazivao suvremene europske autore, ali moderniziraju se i reija,
gluma i scenografija
Moderne se drame dijele na:
a) naturalistike Nehajev: Prijelom, Tuci: Povratak, Begovi: Stana Binia, Kosor:
Poar strasti
27
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- roen u Senju, a po simbolu rodnoga grada (tvrava Nehaj) svojem je imenu dodao
pseudonim Nehajev
- tijekom studija aktivno je sudjelovao u radu beke skupine hrvatskih modernista
- radio je kao gimnazijski profesor, novinar i asistent te je bio predsjednik Drutva
hrvatskih knjievnika
- pripovjeda, dramatiar, kritiar i esejist
- djela: zbirka novela Veliki grad
romani Bijeg, Vuci
drame Prijelom, Svjeica, ivot, Spasitelj
kritike i eseji Studija o Hamletu
BIJEG
28
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
U ranoj mladosti idealizira ljubav kao izniman duhovni osjeaj i umjesto da uiva u
ostvarenju te ljubavi, pati zbog tjelenosti kojom je ona ostvarena
Nepovoljne materijalne prilike sprjeavaju ga da se oeni, ali one ne poduzima nita,
ak ni ono to mu je propisano i zadano (polaganje profesorskog ispita)
Knjievno stvaranje koje mu je ponekad prualo olakanje, sada mu ini muku jer ni u
tome vie ne uspijeva
Ljubav mlade i bogate Minke, koja mu se nudi kao izbavljenje, njegova bolesna,
alkoholno opijena svijest, odbacuje bez promiljanja. Pribjegavanje alkoholu kao
jedinome rjeenju iz nastale situacije jer on opija, omamljuje i savladava sve
Opis Nietzschea sa svojom anarhistikom milju o ubijanju samoga sebe (nadovjek
sam sebe rtvuje, odriui se ovjetva)
Na njegovo raspoloenje utjeu vremenske prilike i krajolik, a njegovo unutarnje
stanje esto je u skladu s vanjskim prilikama
Doselivi se u Senj, na samome poetku, u svom dnevniku, posveuje mnogo prostora
opisu bure. Kao da buri zavidi na njezinoj snazi, ali osim malo ivahnijeg kucanja srca,
ni snana bura ne moe pokrenuti uru
Oprene vremenske prilike raaju u njemu oprena raspoloenja. Jugo djeluje zlo na
njegove ivce
U svojim etnjama po okolici Senja, lirski opisana priroda uznosi uru u neku ekstazu
u kojoj bi sasvim izgubio osjeaj za onaj as u kojemu ivi
Slabost njegova lika dolazi do izraaja kraj snanih likova ena koje obiljevaju njegov
ivot. Zora se prepustila tjelesnoj ljubavi, traei u njoj vrhunac duhovnog osjeaja,
Vera je jaka, pouzdana i mirna, spremna podnijeti svaku rtvu zbog ure i njihove
ljubavi, Minka je spremna oduprijeti se roditeljima i spasiti uru svojom ljubavlju i
bogatstvom
uro sve to odbacuje njegov je ivot BIJEG. U djetinjstvu od problema bjei u svijet
literature, a od uspomena na Zorinu ljubav bjei u Be. Verinu ljubav osjea kao teret
jer zahtijeva konkretnu akciju, ali bjei u Zdence jer ne zna to poduzeti. Kad se suoi
s Verinom majkom, pristaje na sve samo da bi mogao pobjei od razgovora koji ga
gui. U Senju bjei u krmu i opija se. Potpuno propao, u ivotu od kojeg nakon silnog
bjeanja ipak nije uspio pobjei, bjei posljednji put, u smrt.
- Andrijaevi je pasivni junak koji je predodreen da bude rtva. Njegova je propast
posljedica nemoi da se uklopi u umalu malograansku sredinu na koju on
objektivno, ma koliko se trudio, ne moe pristati. Rije je o hipersenzibilnom,
melankolinom, ali samosvjesnom intelektualcu koji manjak svoje ambicije, volje i
snage (ali i hrabrosti i sree) nadomjeta povlaenjem u vlastiti svijet, zapravo i
bijegom od ivota
- Vremenski okvir radnje vremenski raspon je oko 2 godine (od prekida urina
Studija u Beu, preko odlaska u Slavoniju do dvogodinjeg boravka u Senju i
samoubojstva). Vremenski kontinuitet prekida se iznoenjem prolih dogaaja
- Stil defabularizacija pisac iznosi bitne probleme ovjekove psihe
retrospekcija koja omoguuje da saznajemo ivot glavnoga junaka i prije onoga
to obuhvaa glavna radnja
introspekcija ispovijesti u obliku monologa; glavno izricanje vlastitih misli i
unutarnjih monologa
forma pisama (epistolarna forma) i dnevnika
29
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
HRVATSKI EKSPRESIONIZAM
- Pod utjecajem dvaju vanih politikih dogaaja poetak Prvog svjetskog rata i
atentat na hrvatske poslanike u beogradskoj Narodnoj skuptini (1928.)
- U knjievnom smislu razdoblje od kraja moderne i pojave prvih Krlenih djela
(1914.) do poetka drugog razdoblja hrvatske knjievnosti, u kojemu dolazi do
prevlasti socijalne literature
- 1914. Drutvo hrvatskih knjievnika objavljuje pjesniku zbirku Hrvatska mlada lirika.
U njoj su zastupljeni pjesnici mlae generacije, roeni uglavnom krajem 19. st.
njihova je poezija pisana u duhu poetike hrvatske moderne (lirski pejsa, kult forme,
uzori Mato i Vidri). Meutim, ta je lirika u suprotnosti s drutvenom stvarnou.
- Novo vrijeme trai drugaiju umjetnost javljaju se ekspresionistika djela u kojima
se odraava duh ratne stvarnosti, tjeskobe, straha, ali i pobune. Knjievnici pokreu
asopise u kojima objavljuju prekid s tradicijom i postavljaju zahtjev za novom
umjetnou.
- ASOPISI: Kokot (1916., Donadini), Vijavica (1917., A. B. imi), Juri (1919., A. B.
imi), Plamen (1919., Krlea)
- Dolazi od rijei expression (franc.) izraaj, a umjetniki odraz ovoga pravca vidljiv je
u Munchovoj slici Krik
- Ekspresionizam je umjetnost suprotstavljanja. Prema shvaanjima ekspresionista,
zbilja nije izvan nas, ona je u nama
- Predstavnici: Donadini, A. B. imi, Krlea (ekspresionistiki elementi crne slutnje,
strah, ruenje, bol, iracionalnost. Djela: DRAMSKI CIKLUS LEGENDE, GOLGOTA,
GALICIJA, U LOGORU, VUJAK, PAN, HRVATSKI BOG MARS, KRALJEVO, TRI SIMFONIJE,
30
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
PJESME I., PJESME II., PJESME III.) Andri (pjesnike proze EX PONTO, NEMIRI),
Cesarec (zbirka STIHOVI, roman CAREVA KRALJEVNA, knjiga novela ZA NOVIM
PUTEM)
- Ekspresionistiki pjesnici prilaze drutvenoj zbilji s etikoga gledita uoavaju u njoj
socijalnu nepravdu, neovjenost, dominaciju materijalnoga. Oni ele utjecati na
zbilju prikazujui poezijom runu stranu stvarnosti.
- Boja ima poseban emocionalni naboj jer se njome izraava duhovno stanje.
- Glavne su teme patnja, grad, zloin, smrt, pobuna, siromatvo. Izraz je slobodan,
vidljivi slobodni stihovi, jake metafore, kre se sintaktika pravila
- U pjesmama dominiraju imenice i glagoli (to stvara dojam kretanja, promjene)
- U sintaksi se pojavljuju neobine konstrukcije kojima se odraava povieno
raspoloenje (kratke reenice, eliptine, drugaiji poredak rijei i sl.)
- este su hiperbole i personifikacije.
- Takvim se odabirom rijei, sintaksom i metaforikom, ostvaruje ekspresionistika vizija
zbilje ona je dramatina, teka, muna. Ukazujui na nju, ekspresionistiki pjesnik
trai promjene
- Ekspresionistiki umjetnik negira da se u umjetnikom djelu daje preslika
iskustvenoga svijeta. Sebe doivljava kao vizionara koji svjedoi o svojoj unutranjoj
stvarnosti, svojoj ekspresiji
- U ekspresionistikim se djelima prikazuju kaos i nemir modernoga velegrada, u
kojemu se pojedinac osjea osamljeno i izgubljeno
- Nerijetko se uz njega povezuje estetika runoe, posebice za ratne teme, kojom se
ukazuje na ravnodunost svijeta/drutva
31
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- Ljubav i smrt dominantne su teme, temeljni su motivi strah, nemir, bol due...
- Nain iznoenja motiva slobodan stih, odbacivanje interpunkcije, naputanje
opisivanja, pojednostavljivanje izraza
- IMIEV EKSPRESIONIZAM krtost izraza, dojam krika, odbacivanje deskriptivnog.
Unutarnja dinamika postie se naglaenom uporabom glagola i eliptinim
reenicama. Slobodan stih, izostanak interpunkcije, grafika forma pjesme postaje
sadrajno vana, koristi jake boje, boje svjetlosti. One dobivaju vanost simbola.
Osobito je vana plava boja koja otvara obrise metafizikog svijeta. Najee stilske
figure sinestezija (spajanje svih osjetila), hiperbola, metafora.
- egzistencijalna tematika (pobuna, tjeskoba, tijelo, ljubav, strah, smrt, smisao
umjetnikoga stvaralatva)
- Uporabom slobodnog stiha eli istaknuti suvremeni nain izraavanja modernog
drutva.
- Grafiki oblik pjesama stihove slae na osobit nain, neki nisu poravnati na poetku
stiha
- Kompozicija stihovi su poredani u strofe ili je bolje rei, u skupine
- Prvi je stih esto odvojen od ostatka pjesme, on naglaava ekspresionistiki poetak
pjesme (on je ili fiziki odvojen ili je iza njega interpunkcija, nakon koje slijedi poruka)
- Uporabom slobodnog stiha elio je naglasiti izraajnost pojedinih rijei u pjesmi
- Slobodni stih smatra suvremenim nainom izraavanja modernog drutva. Taj
slobodni stih nema tono odreen broj slogova u stihu te stihovi nisu povezani u
tono odreene strofe s jednakim brojem stihova
- CIKLUS O SIROMASIMA (1920. 1921.) vidljiva dominacija socijalnih motiva. Ciklus
ini sedam pjesama: SIROMASI, SUNCE SIROMAHA, POGLED SIROMAHA, RUAK
SIROMAHA, SIROMASI KOJI JEDU OD PODNE DO PODNE, SIROMAHU, POST SCRIPTUM
- Ritam u pjesmama postie se osobitim rasporedom rijei, glasovnim figurama, svaka
reenica istovremeno je i jedna strofa, nizanjem stihova razliite duljine,
ponavljanjem, grafikim oblikom, izostavljanjem interpunkcije.
- razliitost s obzirom na tradicionalnu poeziju: slobodni stih, grafiki raspored stihova,
odsutnost interpunkcije, krtost/saetost izraza i sl.
- tematski krugovi imieva pjesnitva:
a) kozmiki ekspresionizam posljednje tri pjesme u zbirci Preozbraenja
Otkupljenje, Opomena, Budui u njima pjesnik analizira neke kozmike teme,
poput odnosa ovjeka prema ivotu, vremenu i prolaznosti
b) umjetniko stvaranje zbirka zapoinje tim tematskim krugom. Pjesme Pjesnici,
Moja preobraenja, Mladi, Pjesma iznad zemlje
c) zaviajne teme Hercegovina imi ne opjevava vanjsku pojavnost svoga
zaviaja, nego istrauje svoj unutarnji pejsa koji je nekim motivima i bogatom
osjeajnou povezan s vanjskim pejsaem
d) intimne teme ljubav i ljudska usamljenost. Pjesme Povratak, Zima, Ljubav,
Mrtva ljubav
e) smrt Smrt, Smrt i ja
f) socijalne teme ciklus Siromasi nastao izmeu 1920. i 1921. Godine
32
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
PJESNICI
- lirska misaona pjesma; programatska pjesma
- tema pjesniko stvaralatvo
pjesma govori o nainu na koji ekspresionistiki pjesnici doivljavaju svijet. Oni
gledaju i oslukuju ono to ostali ljudi ne zamjeuju, potom te doivljaje i svoj
unutarnji svijet izraavaju u pjesmama u kojima izraavaju bit samoga svijeta. Zbog
svoje trajne uznemirenosti pjesnici su vjeno treptanje u svijetu
- metafore i njihovo znaenje pjesnici su UENJE - otovren pristup svijetu, bez
onoga to nam je nametnula navika, civilizacija; pjesnici uenjem doivljavaju svijet
zapitani su nad svijetom, to je nain da dopru do biti stvari. IDU zemljom hodanje
zemljom ukazuje na njihov svakodnevni duhovni napredak. OI im rastu pored stvari
doivljaj svijeta, duhovna stvarnost; oni ne gledaju stvari, nego pored stvari kako bi
vidjeli bitno. Naslanjaju uho na UTANJE tekoa ivljenja, otuenost, oni oslukuju
utnju, znai da ostali ljudi ute, a oni i to oslukuju kako bi uli bitno i ono to ostali
ljudi ne uju i ne zamjeuju. Oni su vjeno TREPTANJE u svijetu pjesnitvo kao nain
preobraavanja stvarnsoti, pjesnici su stalno uznemireni i zato su treptanje u svijetu
- vanjska kompozicija 3 strofe razliitih duljina; monostih, distih, tercet; izmjenjuju se
stihovi razliitih duljina, slobodan stih. Grafikim izgledom istaknuti su neki motivi
naglaeno je ponavljanje prvoga stiha (s varijacijom) u treoj strofi
- stih je slobodan, nema interpunkcije, to moemo povezati s injenicom da pjesnik
nema nikakvih pravila i ogranienja koja bi sputavala njegovu stvaralaku imaginaciju i
njeno izraavanje u pjesmama
- pjesniki ritam polagan, postie se osobitim rasporedom rijei, glasovnim figurama
(asonanca), svaka reenica istovremeno je i jedna strofa, nizanjem stihova razliite
duljine, ponavljanjem, grafikim oblikom, izostavljanjem interpunkcije
- uloga zadnjeg stiha i povezanost s prvim stihom u posljednjoj strofi pjesnik donosi
varijaciju temeljnog motiva (pjesnici, tj. pjesnitvo) pjesnici su vjeno treptanje u
svijetu metaforom treptanje pokazuje se kako se u pjesnitvu stvarnost
preobraava, a time se i mijenja ovjekov ivot (svrha pjesnitva). Tako se ostvaruje
kruna kompozicija pjesnici su uenje (pristup svijetu) i treptanje (mijenjanje
svijeta). Takav je pristup u duhu kozmikoga ekspresionizma PJESNIK JE PROROK
- unutarnja kompozicija (motivi) uenje, gledanje pored stvari, treptanje; kruna
kompozicija
motivi 1. strofa pjesnici, uenje
2.strofa zemlja, oi, stvari (gledanje pored stvari)
3.strofa uho, utanje, pjesnici, stvaranje
33
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
MOJA PREOBRAENJA
- lirska misaona pjesma
- tema ovjekova neprekidna promjenjivost, njegove duhovne mijene:
ekspresionistiki pjesnik u pjesmama iznosi svoju unutarnjost, samog sebe
- lirski subjekt pjeva sebe: on opjevava svoje duhovne promjene. Iz bezdane i mune
noi iznosi blijedlo lice u kristalno jutro mijenu negativnih i pozitivnih raspoloenja,
mijenu pesimizma i optimizma.
Pogledom pliva preko polja, livada i voda kao ovjek vezan je uz dva zemaljska
elementa zemlju i vodu
Bezbroj puta umire i uskrsne tijekom dana enja za zvijezdama, ovjekova tenja
za viim duhovnim ciljevima
Molitva Bogu da ga preobrazi u svijetlu, nepromjenjivu i vjenu zvijezdu molitva
Bogu da dosegne duhovne visine kako bi olakao ivotno kretanje ostalim ljudima,
kako bi ih tjeio i ukazivao na prave ivotne vrijednosti. To ini preko svojih pjesama,
tako poezija postaje zvijezda. Zvijezda e sjati nonim oajnicima
- imi ivot shvaa kao neprekidnu mijenu. ovjek, iako je vezan uz zemlju i vodu, on
tei zvijezdama; treem elementu. Tako eli preobratiti vrijeme patnje u vjenost i
smirenje. Ipak, smrt ne mora predstavljati kraj, ona ne negira ljudske osobine.
Naprotiv, znai i dalje postojanje suosjeanja za patnike kakav je i on sam bio.
Zvijezda moe predstavljati i umjetniko djelo u kojemu e itatelj pronai pievu
patnju i suosjeanje za ljudske probleme
- Vanjska kompozicija tri strofe (1. strofa tercet, 2. strofa monostih, 3.strofa
katren); slobodan stih, nema interpunkcije
HERCEGOVINA
- U pjesmama sa zaviajnom tematikom imi ne doarava stvarni pejsa, ne opisuje
krajolik i zaviaj, nego e iznijeti neke slike iz vlastita sjeanja i bojama, rijeima iznijet
e svoj doivljaj zaviaja i djetinjstva te osjeaje koji su vezani uz vlastito odrastanje
- Dakle, pjesnik slika pejsa vlastite due pun strahova, nemira, osamljenosti i slutnje
smrti
- Lirska misaona pjesma; pejsana
- ja koracam livadama plav od sutona plava boja upuuje na to da je rije o
pjesnikovoj unutarnjoj, a ne vanjskoj stvarnosti
- Osim plave boje, pojavljuju se crna, crvena (krvlju namrljana...slikarija na nebu) i
bijela boja. Crna boja upuuje na negativna raspoloenja i strahove, a bijela na
optimizam
- Motivi iz krajolika kua parnog mlina, na rubu livada, crni vlak, kue, stakla, dvorita i
bijeli prozor konkretni motivi iz krajolika iznose pjesnikove osjeaje vezane uz
djetinjstvo i zaviaj; strah i divljenje pred parnim mlinom, vrisak oaja uarenih opeka
vrisak je oaja i straha uarene mladosti pred ivotnim izazovima; crni vlak koji
vriti prema nevidljivoj stanici slutnja je smrti
- U pjesmi dominira mrak, s povremenim prodorima svjetlosti povremeno izviranje
zaviajnih motiva u pjesmi ukazuje na prisjeanje na zaviaj u pjesnikovoj svijesti
34
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
POVRATAK
- Motiv povratka u imia vezan je uz preobraenja ljubavi kroz djeetinjstvo, mladost i
starost
Kroz cijelu se pjesmu isprepliu ljubav i smrt jer ona nije zavretak, nego novi poetak
- Misaona lirska pjesma
- Pjesnik promilja smrt i ivot s obzirom na temeljnu odrednicu ljudskog ivota ljubav
(TEMA)
- Vanjska kompozicija 4 strofe, stihovi razliite duljine, slobodan stih (1.strofa distih,
2.strofa katren, 3. i 4. strofa pentastih)
- U prvom se distihu pjesnik obraa voljenoj osobi kazujui joj da ona i ne sluti njegov
povratak smrt nije poetak, nego nastavak prethodnoga ivljenja. U tri sljedee
strofe grafiki su izdvojene rijei: znaj. Tri su doba dana: no, podne i suton tri su
razine ljudske spoznaje i one su vezane uz pojedino ivotno razdoblje
- U noi pjesnik luta plavim stazama u vrtu voljene osobe ljubav je u djetinjstvu i
mladenatvu vezana uz romantiku i traenje. U podne plai enu glasnim krikom
ljubav u zreloj dobi krik je tijela. U suton je na drugoj obali mrke, mirne vode, ali
uspravan i svean kao pored voljene ene suton, odnosno, starost donosi tjelesno,
ali ne i duhovno razdvajanje
- Smrt je doba smirenja, utnje, povratka dostojanstva ovjeku, obavijena
tajanstvenou, a ivot je etnja k smrti. ivei, ovjek doivljava ljubav, a tijekom
ivota ta se ljubav preobraava od romantine enje, preko tjelesne, do smirenja.
Smrt ne mora predstavljati kraj, nego novi poetak ivot je kruni tijek u kojem se
sve ponavlja
SMRT I JA
- Tema doivljaj smrti lirskoga subjekta
- Ljudi doivljavaju smrt na razliite naine, a imiev je nain prihvaanja smrti i
doivljavanje nje kao neega potpuno prirodnog
- Smrt je za njega neto posve uobiajeno i normalno ona s ovjekom raste od
roenja smrt je u ovjeku od dana njegova roenja
- Smrt nastupa u trenutku kad ona nadraste tijelo onoga u kojem se nalazi i poinje
samostalno kraljevati
- imi ne mistificira smrt i ne tuguje zbog nje, on samo shvaa da je smrt neobjanjiva i
beskrajna
- Od interpunkcijskih znakova (razgodaka) ima: dvotoje i toka ti znakovi dijele
pjesmu na tri dijela, na kraju nema interpunkcije, to potvruje pjesnikovu misao o
neizmjenosti kraljevstva smrti
35
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- Smrt je neto sasvim realno i svakodnevno, u nama je od roenja, ona ivi u nama i
ostaje poslije nas. Ona znai kraj tijela i tjelesnog, a mi zbog vlastite spoznajne
ogranienosti moemo samo naslutiti njezinu bezgraninost, ali ne moemo odrediti
njezinu bit
RUAK SIROMAHA
- Siromatvo utjee na meuljudske odnose i na nain na koji pojedinac doivljava sebe
i druge
- Groteskno je da ovjek doivljava drugog kroz prizmu hrane, toliko je odreen glau
da i svoje tijelo doivljava kao tue, a vlastitu krv kao jelo
- Osjeaji koji obuzimaju siromane stid, strah, gaenje nad samim sobom,
osamljenost, osjeaj krivnje, osjeaj podvojenosti izmeu vlastita tijela i duha. Tijelo
kao da je tue tijelo, krv kao da je tua krv
- Simboli - jelo, tijelo, krv simboli ivotne snage, jelo postaje tijelo; pjesma se temelji
na odnosu dvoje siromanih koji, pojedu li malo vie, mogu ubiti drugog
- Ironija RUAK SIROMAHA
- Od prve strofe u pjesmi se javlja napetost, koja stalno sve vie raste.
Siromasi se stide sjesti jedno ispred drugog, ne mogu podnijeti poglede. Misle da
e drugi premjeravati koliko je pojeo, pa se onda naljutiti, razbjesniti. Ili jo gore: da e
u sebi kipjeti, misliti koliko je prodrljiv/a, da neumjereno prodire i to malo to jedva
imaju
- U drugoj strofi jedu. Vie nije toliko bitno kakav je, bitna je druga osoba, jer svaki
zalogaj znai toliko manje drugom. Egocentrinost prelazi u brigu za drugog. Do tree
strofe ruak je ve zavren, a nove misli nahrupljuju. Kako je mogao biti tako odvratan,
jednu licu manje i njoj bi sigurno bilo bolje! Takva se briga pretvara u fiziki trag
- etvrta strofa predstavlja kulminaciju. U grotesknoj slici na mjesto jela, snage,
energije potrebne za ivot lirskisubjekt stavlja krv i tijelo, kranske simbole. Svatko
smatra da onaj drugi nije dovoljno jeo, da mu se doslovno napiokrvi i najeo mesa.
Odvratnost tog prizora osuda je siromatva
- imi u pjesmi ne analizira i ne istrauje drutvene korijene siromatva, nego osjeaje
siromanih i osjeaj krivnje zbog obiljeenosti u drutvu, ali i nemoi da se bilo to
promijeni
- Motivi stid, strah, gaenje, osjeaj krivnje
- Vanjska struktura 4 strofe (1.i2.strofa distisi, 3.i4.strofa katrene), stih slobodan,
stihovi razliitih duljina
- U socijalnim pjesmama iz Ciknula o siromasima imi govori o osjeajima siromanih,
o otuenosti, obiljeenosti i osamljenosti ovjeka koji sam sebe doivljava kao stranca
te o nemoi da se to promijeni
36
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
OPOMENA
- imi opominje ovjeka: ovje pazi/da ne ide malen/ispod zvijezda! Time sugerira
potrebu ljudske tenje za viim ciljevima i idealima, kako bi se osmislio vlastiti ivot, ali
i pobijedila prolaznost. To e biti pobjeda pojedinca koji e umjesto u prah prijei sav
u zvijezde
- Vanjska kompozicija 4 strofe etiri tercine; slobodan stih, nema svih razgodaka
(npr. zareza iza vokativa). Svaka strofa zavrava usklinikom KRIK (ekspresija);
korelativan je s naslovom (imperativ)
- Kljune su imenice opomena, ovjek, zvijezda, svjetlost, pogled, konac, prah to su
kljune rijei koje nose snano konotativno znaenje; to su ozbiljne rijei u ljudskom
ivotu
- Imenice su u antonimskom odnosu posebice prah i zvijezde, tj. kao metafore u
znaenju: smrt, tjelesnost, raspadanje vjenost, duhovno
- ovjek treba ispuniti svoj ivot i postati zvijezda, a u suprotnom postat e prah i nita
- Imperativan ton u skladu je s naslovom pjesme
- Ciklus o prolaznosti i vjenosti, vana tema imieva stvaralatva
- Gradacija -> zvijezda od slabijeg prema jaemu (1. zvijezda u metafori, ivot; 2.
svjetlost zvijezda osjetiti puninu ivota; 3. pred kraj ivota rastajo od zvijezda; 4.
zvijezda u posljednjoj cjelini smrt)
HRVATSKA RENESANSA
- 16. st., a punu afirmaciju doivljava na podruju Italije. U Hrvatskoj se razvija najvie
na podruju Dalmacije. U sreditu je interes za ljude i ivot.
- Renaissance preporod, ponovno roenje
- Uglavnom je usmjerena na petrarskistiku liriku i protutursku tematiku (rasuta
baina)
- Renesansni knjievnici bili su klasino obrazovani
- U naim renesansnim sreditima postojale su gramatike kole u kojima se uio
latinski jezik i pouavala djela klasinih pisaca. Mnogi su se pisci kolovali u drugim
zemljama, najee u Italiji
- Renesansna sredita: Split (Maruli), Dubrovnik (iko Meneti, Dore Dri, Mavro
Vetranovi, Marin Dri), Hvar (Hanibal Luci, Mika Pelegrinovi, Petar Hektorovi),
Zadar (Petar Zorani, Brne Karnaruti)
- Od knjievnih vrsta, razvijaju se lirske pjesme,karnevalske pjesme maskerate,
satirike i religiozne pjesme, epovi (posebice biblijsko-religiozni i povijesni), roman,
pastirske igre, komedije (tzv. uene ili eruditne), drame, crkvena prikazanja
- Razvija se knjievnost NA NARODNOM JEZIKU
37
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
MARIN DRI
DUNDO MAROJE
38
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
Rimu. Kroz lice Dugog Nosa progovara sam Dri. Tako je direktno uputio svoju kritiku
vlasteli, bez da za to snosi posljedice.
- DRUGI PROLOG govori ga Pomet-druina (glumci). Navode da se radnja odvija u 6
dana, a upravo toliko trebalo je druini da ju sklope. Dundo Maroje nastavak je
izgubljene komedije Pomet. Pometovci na poetku iznose sadraj Pometa, a zatim i
Dunda Maroja, napominjui da e komedija zavriti u veselje. Iz tog se zakljuuje da
sama fabula nije bitna, ve poruka koju djelo prenosi.
- Radnja se odvija na gradskom trgu u Rimu. Grad je predstavljen kao mjesto raskoi i
uivanja
- Komedija pripada eruditnoj komediji (imitatorskoj). Ovakva komedija potjee iz
antike komedije, gdje se najee imitiralo Plauta. Ona predstavlja dogaaje iz
svakodnevnog ivota, imala je zapletenu radnju, a u njoj je sudjelovao puk koji se
prikazivao u nedolinim situacijama. Cilj joj je bio da zabavljajui pouava. Imala je
uvijek prolog u kojemu se iznosila osnovna fabula i 5 inova. Ono po emu se Dundo
Maroje razlikuje od klasine eruditne komedije jest injenica da na kraju krti starac
Dundo Maroje dobiva zadovoljtinu, tj. novanu nagradu. Na taj se nain Dri umilio
vlasteli koja ne bi prihvatila da ovjek slian njima na kraju bude nasamaren.
- Komedija se temelji na antitezama staro (vlastela, zaostala) mlado (snalaljivi,
puani koji bi trebali ui u Senat) po istom principu izgrauju se i ostale antiteze
- ene su u komediji uglavnom ili slukinje ili kurtizane, ali ovdje nije rije o pogrdnom
prikazivanju ena, ve o realnoj slici Dubrovnika u 16. st.
- POMET TRPEZA predstavlja mudrost Dubrovnika. U djelu on iznosi Drieve
stavove. On je sluga Uga Tudeka koji, nasamarivi sve likove, pokuava izvui vlastitu
korist. Uz njega se vee rije FORTUNA. On smatra da pravi vladar mora imati
sposobnost svladavanja sree i ivotnih prepreka. Treba se prilagoditi vremenu i bit
virtuoz (umjetnik). Biti vladar ne znai imati novaca stav o upravljanju Dubronikom.
On se slui iskrivljenim talijanskim jezikom kako bi ispao uen, a na taj se nain
ismijava dubrovaka vlastela koja je zabranjivala uporabu hrvatskoga jezika u Senatu.
Njegovo umijee upravljanja ljudima proizlazi iz Machiavellijeve knjige Vladar. Pomet
je ovjek nazbilj koji moralno poraava ljude nahvao i zbog toga je pravi primjer
renesansnog ovjeka. Nadimak mu proizlazi iz njegove opsjednutosti jelom i piem,
to se kosi s tadanjim zakonima u Dubrovniku i u ovom djelu izaziva porugu. Vani su
njegovi monolozi jer iznose mudrost koju Dri poruuje svojim sugraanima. On je
jedini lik koji nije podvrgnut poruzi. Usauje u ljude uvjerenje da je svatko kova
svoje sree. On je renesansni ovjek ije se djelovanje temelji na dvaka kljunim
pojmovima renesanse FORTUNI I VIRTU (vrlini). Pojedinac treba biti obdaren
vrlinom da okrene sreu u svoju korist. On je obdaren snalaljivou i moe ostvariti
svoju bit i prirodni sklad i u tom je smislu ovjek nazbilj.
- U radnju je utkana idejna poruka koja se raspoznaje kao komina varijacija
suvremene filozofske misli, posebice iz Machiavellijeve interpretacije pojmova sree i
vrline kao pretpostavke da vladar, tj. jak pojedinac, superioran nad svijetom i
pobjednik nad fortunom, postigne cilj promjenom politikog stanja. Tim je poukama
nadahnuta Pometova akcija. On postie svoj cilj, trijumfirajui, kao ovjek nazbilj, nad
ljudima nahvao. Nije teko spoznati analogiju izmeu Pometove akcije i Drieva
stvarnog djelovanje. Dvosmislenou govora u komediji je raskrinkao dubrovake
senatore kao ljude nahvao suprotstaljene ljudima nazbilj
39
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
40
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
EUROPSKA RENESANSA
WILLIAM SHAKESPEARE
41
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
42
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
HAMLET
43
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
44
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
45
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
KNJIEVNOST 1929.-1952.
- POVIJESNI OKVIR ubijen S. Radi, upostavlja se NDH, poetak 2.svj. rata. Nakon
uspostave nove vlasti, progone se mnogi intelektualci, a politika nastoji diktirati nain
knjievnog stvaranja; doba talijanskog faizma i prodora njemakog nacionalizma.
Javljaju se socijalne krize
- Velik broj knjievnika u politici; meu njima nije bilo jedinstvenosti. Razdvajaju se na
desnicu i ljevicu, a postoji i trea usmjerenost, literatura. Pisci izrazito nacionalne i
katolike usmjerenosti okupljaju se oko asopisa Hrvatska smotra i Hrvatska
prosvjeta. Godine 1945., na kraju rata, pobjeuje ljevica, tj. socijalna knjievnost
46
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
47
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
MIROSLAV KRLEA
48
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- Pokrenuo asopise: Plamen (1919.), Knjievna Republika (1923.), Danas (1934.), Peat
(1939.)
49
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
eli osjetiti podlogu, eli se osjeati doma, ali ta je njegova elja neostvariva jer on
je OVJEK BEZ NACIONALNOG I OBITELJSKOG UPORITA. Vrativi se u zaviaj, ini mu
se da je nain ivota kojemu je roenjem pripadao zapravo pravi ivot od kojega se
udaljio ivei u europskom velegradu. Meutim, ubrzo uvia da vie ne pripada
takvom tlu (panonskom), da je davno izgubio vezu s korijenima, stran mu je
primitivizam te sredine, njezino nemijenjanje i pasivnost. Boravei u Kostanjevcu na
majinu imanju, upoznaje svijet provincijalne glembajevtine krug oko Liepacha
Kostanjevakog, kojemu pripada i njegova majka. Ta je sredina prikazana ironino, s
jasno izraenim prezirom prema njezinim malograanskim, snobovskim nazorima
- TEMA UMJETNOSTI ona je za Filipa vii smisao ivota, jedina mogunost da se u
graanskom drutvu prevlada ono to ovjeka udaljava od njegove prirode, jedna od
najvanijih vrijednosti u ivotu. To je jedina istoa u ivotinjskom oko nas. On je
ekspresionistiki slikar. Opsjednut je mislima kako izraziti svoju ekspresiju svoj
doivljaj, npr. prostitucije na primjeru golog enskog trbuha; gaenje prema svijetu
promatrajui ljude na ulici kao ubojice i prljavce. Stvarnost doivljava kroz boje,
zvukove i osnovna mu je elja naslikati mnoinu svojih osjetila (zvuk, miris, boju).
Neke motive zato i ne moe naslikati. eli prikazati, npr. smrad koji ljudi nose u sebi, a
ne samo likove tih ljudi. Promatrajui svijet oima slikara, naglaava vanost boje u
doivljajnom svijetu: on eli na slikarskom platnu izraziti slikarski doivljaj svijeta kao
simultanost ovjekove svijesti. U romanu se nalaze brojne digresije o slikarstvu,
uporabi boje, pristupu temi iz pozicije umjetnika. To je roman o umjetniku i
umjetnosti
- LIKOVI:
FILIP LATINOVICZ slikar, na stvarnost gleda slikarski. Razmilja kako bi naslikao
motive koji za zaokupljaju; specifinost je njegova doivljaja u tome da istie detalje i
da mu se ini kao da se cjelokupna stvarnost raspada na detalje, a da nema neke
poveznice koja bi sve te detalje drala na okupu. Svoj odnos prema majci izraava
njezinim potretom. On poput ekspresionistikog slikara ne preslikava vanjsku
stvarnost, nego svoje vienje majke, njezine neprirodnosti, karikaturalnosti,
bezosjeajnosti i hladnou majka nije mogla vjerovati da sin tako moe vidjeti
majku, povrijeena je. On je introvertiran prebire po uspomenama i iznosi vlastita
razmiljanja o ivotu, svijetu, umjetnosti. Prisjea se djetinjstva oivljava
emocionalno bitne dogaaje iz vlastitog djetinjstva jer jo uvijek traga za vlastitim
identitetom; njegovo su djetinjstvo obiljeile duboke traume povezane s
emocionalno hladnom majkom, neznanjem o tome tko mu je otac, ranom potrebom
da se sam snalazi u ivotu, erotskim doivljajem Karoline te povezivanjem tjelesne
ljubavi sa smru, s neim trulim, nedostojnim, mranim. On je i neurastenik
emocionalno rastrojen, napet, i to stanje traje dosta dugo. Posljedica njegove ivane
rastrojenosti jest gubitak koloristinog doivljaja stvarnosti sve mu je sivo i obuzima
ga nemogunost stvaralakog izraavanja, odnosno slikanja. Nihilist cjelokupno je
50
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
51
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
GOSPODA GLEMBAJEVI
52
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
53
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
54
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
IVO ANDRI
55
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
56
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
57
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
straari. Bez rijei su se oprostili, a prazno je mjesto brzo bilo popunjeno. To je bio
mrav, tanak ovjek. Bio je idov iz Smirne, Haim. Fra Petar je saznao da Haim zna
neke stvari o amilu. Fra Petar ga je pitao o njemu, a Haim je poeo priati. alim je
bio ovjek mijeane krvi. Otac mu je bio Turin a majka Grkinja. Majka mu se u
sedamnaestoj udala za bogatog Grka. Imali su jedno dijete, djevojicu. Kada je
djevojica imala osam godina, Grk je umro. Njegovi su roaci htjeli prevariti mladu
udovicu i sve joj oteti, ali ona se branila. Otila je u Atenu da bar tamo spasi naslijee.
Kada se vraala nazad, umrla joj je ki. Mornari su lijes htjeli baciti u more jer donosi
nesreu, ali majka to nije dala. Tada je prvi oficir dao napraviti jo jedan lijes u koji je
stavljen neki teret. Lijes s djevojicom baen je u more, a drugi je dan majci koja ga je
pokopala. Svakog je dana ena odlazila na grob, a bol se postupno smanjivala i tad se
dogodilo neto neoekivano. ena prvog oficira saznala je tajnu o djevojici i ispriala
je najboljoj prijateljici. One su se tada posvaale i da bi se osvetila, prijateljica je tajnu
ispriala drugima. Tako je pria dola i do udovice koja je tada htjela da se baci u
more i trebalo joj je nekoliko godina da preboli i ovo. Mnogi su Grci prosili lijepu
udovicu, ali ona se na ope iznenaenje udala za nekog Turina, Tahir-pau, i s njim
imala sina i ker. Sin je bio snaan, a ki je umrla u petoj godini od neke nepoznate
bolesti. Majka je umrla sljedee godine. Sin koji se zvao amil sve se vie predavao
knjizi i nauci, a otac ga je u tom podravao. Jedne je zime umro i Tahir-paa, a mladi
je ostao sam s velikim imetkom i bez blie rodbine. Jednog je dana ugledao jednu
Grkinju i odmah se zaljubio. Ona je voljela i njega, ali njeni roditelji nisu dopustili da
se uda za Turina pa su je odveli i udali za nekog Grka. Poslije toga amil je dvije
godine proveo na studiju, a kasnije je mnogo i putovao i itao knjige. Tada su poele
glasine da su amilu udarile knjige u glavu i da se poistovijetio s nekim mladim
princom. To se proulo i amila je uhitio valija izmirskog vilajeta zato to je dobio
pismo kao i svi drugi valije da paze na ljude koji kaljaju sultanovo ime. Kada su uhitili
amila. Mnogi su se pobunili, ali nisu mogli nita napraviti pa je amil odveden u
zatvor.
Karaoz nije volio politike zatvorenike, ali ovoga je morao prihvatiti. Ve drugi dan
ovjek kojeg je poslao kadija izradio je kod vie vlasti da se amil izdvoji i da mu se da
posebna soba, to je i uinjeno.
Iduih je dana fra Petar hodao dvoritem, ali nije vidio amila, a onda se jednog dana
kraj njega stvorio amil. Obojica su osjetili da se njihovo prijateljstvo povealo.
Odjednom amil pone priati povijest Dem-sultana (onaj s kojim se poistovijetio).
To je bila priao o dvojici brae. Jedan je bio mudriji i jai, a drugi ovjek zle sree. Ta
su dva brata dola u sukob kada im je 1481. g. na bojnom polju poginuo otac. Stariji
brat Bajazit (34 godine) koji je bio guverner Amasije i mlai, Dem, koji je bio
guverner Karamanije polagali su pravo na prijestolje. Dem je na svom dvoru stvorio
krug pjesnika, znanstvenika i glazbenika, bio je dobar pliva i lovac. Bajazit je bio
hladnokrvan i hrabar. Obojica su imala dokaze za svoje pravo na prijestolje. Nisu se
58
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
59
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- KARAOZ - AMIL amil je uao u krug kojim upravlja Karaoz. Avlija je Karaozov
ivot i za njega je ivot tamnica u kojoj su svi krivi i nevini zajedno. On ivot shvaa
kao scenu na kojoj podjednaku ulogu imaju i svjetlost i sjena. Za razliku od njega, koji
je ovjek akcije, amil je ovjek kontemplacije - on je plemenit, ali pasivan i
nemoan. Zbog razoaranja stvarnou identificira se s osobom i drugog vremena
Dem-sultanom.
U Karaozovim oima, a on gleda oima vlasti, amil je kriv jer je drugaiji, zato je
sumnjiv i opasan i zato strada, iako je kriv samo zato to je iz stvarnosti pobjegao u
san.
amilov se sluaj moe usporediti sa sudbinom intelektualca u totalitarnom drutvu
kojim dominiraju nasilje i bezakonje. Privatna istraivanja i gotovo lirska analogija
osobnog ivota s davnom povijesnom situacijom itaju se sa stajalita vlasti, kao
politika stvar, kao pripremanje pobune, dakle, u posve pogrenom kljuu.
Istodobno se u amilovoj identifikaciji s Dem-sultanom upuuje na ponovljivost
povijesti, dodue, u obliku nemogunosti pravoga, istinskoga ivota ili pak ivota po
vlastitom izboru
- PROKLETA AVLIJA prikaz je totalitarne drave (metonimija turske vlasti) u kojoj su
krivi i nevini zajedno i jednako stradaju (pod turskom vlau ive zatoeni razliiti
narodi). U takvoj dravi postoji samo privid pravde jer vlast uklanja sve koji su, makar
i fiktivno, prijetnja prijestolju. U svom strahu, ta vlast ne moe razluiti stvarnu
opasnost od imaginarne. Karaoz trai priznanje od zatvorenika kao da se bori za
odranje ivota jer zna da je najvanije odrati barem privid reda. Avlija je simbol
tiranije svakoga drutva koje je zasnovano na samovolji pojedinca, a nain vladanja u
zatvoru analogija je nainu vladanja u carevini (sila, strah, dounitvo, nasilje). Slinim
je postupkom Krlea u djelu Baraka Pet Be, iskoristivi prostor ratne bolnice, prikazao
sliku raspadanja Austro-Ugarske Monarhije
- Lik fra Petra ne pojavljuje se prvi put u ovom Andrievom djelu. On je omiljeni
protagonist niza njegovih pripovijedaka iz tzv. samostanskog, odnosno fratarskog
tematskog kruga. Najvjerojatnije je za oblikovanje toga lika posluio stvarni povijesni
lik.
- ivot je kruno kretanje ne znamo kada dolazimo na cilj, ne znamo postoji li on
uope. Moemo ostati na povrini, a moemo i prodrijeti u dubinu. Traimo smisao
unutar vlastita kruga i zbog toga moemo biti kanjeni. Protjecanjem vremena,
krugovi se ire, ali imaju neto zajedniko dekor se mijenja, ali bit ostaje: svaki krug
dotie neko bitno pitanje: ljubavi, mrnje, osvete i pravde, sree, nesree
Novi krug znai i novu perspektivu na prethodni zadaa je knjievnog djela prikazati
probleme proivljene u drugim drutvima i vremenima, kako bismo ih bolje razumjeli
i primijenili tua iskustva i spoznaje u vlastitom ivotu. Bez obzira jesu li ta iskustva
stvarno proivljena ili ne, ona predstavljaju ljudsku istinu, a itajui o njoj, itamo o
sebi
60
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- Jedna od tema Andrieva romana jest pria i prianje. Sve o emu doznajemo u djelu
sadraj je neije prie. Saznajemo, tako, da je glavni lik romana ustvari Prokleta
avlija. Ona ivi sama za sebe, sa stotinu promjena i uvijek je ista, ne obazirui se na
bezbrojne pojedinane sudbine ljudi koji kroz nju prolaze.
Osjeaj da je ivot samo tamnovanje u tjeskobnom zatvoru Andri je uopio i izdigao
na razinu univerzalnog, opeljudskog osjeaja
- Andri djelom upozorava na odnos knjievnosti i zbilje, prolosti i sadanjosti, krivnje i
pravednosti
- REALISTIKA RAZINA PRIE: Karaoz upravitelj zatvora kojemu su svi krivi
- ALEGORIJSKA RAZINA PRIE: ovjekova egzistencijalna ugroenost; Karaoz kao
groteskni lik iz turskog kazalita sjena; poistovjeuje ivot i igru. ivot kao tamnica,
ovjek koji je determiniran krivnjom, ivljenje postaje muenje i stradanje, a Karaoz
doe kao sudbina. Avlija je alegorija drutva (totalitarizma) u kojemu je stradanje
neizbjeno, a svijet postaje tek privremeno boravite u kojem ovjek boravi jako
kratko na svome putu izmeu roenja i smrti. Pojedinac (poput lika iz kazalita sjena)
ini ivot svojom pozornicom, a o njegovoj glumi ovisi neiji ivot. Pravda ne
postoji, pravo pojedinca na obranu ne postoji, suda nema, sve je u rukama jednoga
ovjeka.
Strah dominira u oba smjera: vlast-narod i obrnuto
- EGZISTENCIJALNI APSURD ovjekova zadanost zlom koje nosi u sebi. Tijelo kao
tamnica u kojoj je zatoen ovjekov duh.
Krivica, o kojoj govori Karaoz, budui da se moe napraviti u snu ili roenjem moe
donijeti na svijet, bilo bi ispravnije nazvati grijehom, u njegovom filozofsko-
religioznom znaenju. To je, dakle, metafiziki grijeh koji podrazumijeva esencijalnu
predodreenost ovjeka na patnju, stradanje i kaznu. Prema Karaozu, ali i prema
pripovjedau, ljudski je ivot neprestano i bezizgledno ispatanje metafizikog grijeha
sasvim u skladu s bogumilskim uvjerenjem da su svi grijesi smrtni i da nijedan od tih
grijeha nee biti oproten.
Avlija, tako, postaje metafora materijalno-tjelesne stvarnosti, onako kako je vidi
tradicionalno metafiziko miljenje tijelo, tj. svijest jest tamnica u kojoj biva zatoen
i muen besmrtni duh.
Svojom prolaznou, carigradska tamnica sugerira sumornu sliku svijeta kao
privremenog i munog boravita u kojem se ovjek kratko zadrava na svom
metafizikom putu izmeu roenja i smrti.
Simbolika Proklete avlije turske tamnice - snana je simbolina projekcija ovjekove
zadanosti egzistencijalnim apsurdom, negativitetom, zlom koje ovjek nosi u svojoj
vlastitoj prirodi
- Na leksikom planu autorski pripovjeda nadzire naraciju umetnutih pripovjedaa.
Njegom je diskurz oblikovan tokavskom ekavicom.
61
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
Mladiev pogled kroz prozor ispripovijedan je isto tako, dakle, bezimeni mladi nije
doao do glasa. On je samo posluio za ulazak u pripovjedni svijet.
Dijalog fratara na bosanskoj je tokavskoj ijekavici. Fra Petar govori isto tako.
Meutim, njegova je pria o zbivanjima u Avliji ispripovijedana autorovim jezikom.
Tako govore i svi likovi i pripovjedai u prostoru Avlije, a u dijalokim dionicama i fra
Petar
- Djelo zavrava osvrtom na nitavilo, prazninu i beznae: I tu je kraj. Nema vie nieg.
Samo grob meu nevidljivim fratarskim grobovima- () Ni ljudskih zala, ni nade i
otpora koji ih uvijek prate. Nieg nema. Samo snijeg i prosta injenica da se umire i
odlazi pod zemlju.
Na kraju djela opet emo se vratiti na poetak autor nas na taj nain upozorava na
smrt, na bjelinu i prazninu, na ljudsku prolaznost. Usprkos bogatom ivotnom
iskustvu pojedinca, nakon njegove smrti sve se svodi na prebrojavanje predmeta
kojima se ovjek tijekom ivota sluio. Zato je temeljno iskustvo koje proizlazi iz
ovoga djela iskustvo o relativnosti svijeta, krivnje i grijeha
62
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
LOVAC U ITU
- Moderni roman
- Roman odgoja, odnosno roman o odrastanju
- Roman cijelog tipa poslijeratne proze nazvane proza u trapericama ili jeans-proza
- KOMPOZICIJA roman je pisan kao ispovijest u 1.licu, pripovijedanje je linearno s
mnotvom epizoda i mnogobrojnim digresijama koje slue karakterizaciji glavnog lika
Poetak je obiljeen retrospekcijom. Holden Caulfield opisuje krizu koju je proao
prologa Boia
Opisi prostora imaju simbolino znaenje, npr. na poetku je Holden u hotelima i
barovima, to ukazuje na njegovo nesnalaenje, otpor i bijeg jer se nalazi tamo gdje
mu nije mjesto. Pred kraj romana radnja se odvija s mumijama i na djejem igralitu,
koje ukazuje na to da je drutvo odraslih kao svijet mumija, odnosno elju da se vrati
u djetinjstvo. Promatrajui sestru na igralitu, istie elju za povratkom u njezine
godine, to isto tako dovodi do zakljuka da vie ne pripada ni svijetu djece
(izgubljenost u vlastitom tijelu, ne zna gdje mu je mjesto. Premlad je da bi bio
odrastao, a prestar da bi bio dijete)
- Roman je pria o srednjokolcu koji je pobjegao iz internata. On je dijete imunih
roditelja, ima starijeg brata D.B.-a koji je uspjean u Hollywoodu i ima mlau sestru
Phoebe koju voli vie nego ikoga drugoga. Mlai brat Allie umro je od leukemije, to
je jako utjecalo na Holdena jer je bio jako vezan uz njega, bio mu je uzor i o njemu
govori pun ponosa. Holden je izbaen iz tri kole. Na kraju ga izbacuju i iz kole
Pencey Prep zbog nerada i neuspjeha. Iz kole je trebao otii poetkom boinih
praznika, no odluuje otii ranije, nakon posjeta profesoru iz povijesti i tunjave s
63
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
cimerom Stradlaterom. Boji se reakcije roditelja pa ne odlazi kui, nego u hotel u New
Yorku, u kojem upoznaje negativne pojave u svijetu koji ga okruuje (suoava se s
nonim ivotom, barovima i prostitucijom). Susree i bivu djevojku Sally, koja ga
nikako ne moe shvatiti. Takoer posjeuje i svoju sestru. Spreman je otii na zapad,
ali se prije toga eli oprostiti sa sestrom. Ona eli poi s njim pa se posvaaju. Nakon
svae odlaze u ZOO, zatim i na vrtuljak. Tamo Holden uz sestru pronalazi mir. Tim
prizorom zavrava Holdenova ispovijest u bolnici, gdje se nejasno izraava o
oekivanjima u budunosti i mogunostima prilagoavanja svijetu.
- Pria se pripovijeda iz perspektive 16-godinjeg djeaka i odraava nain na koji on
vidi i doivljava svijet
- Vrijeme radnje predboino vrijeme, 40-e godine 20.st., u razdoblju od tri dana
subote, nedjelje i ponedjeljka
- Radnja ne tee kronoloki (nema uzrono-posljedinog slijeda, nego ovisi o
subjektivnim proivljavanjima lika; tijek se radnje prekida asocijacijama i
monolozima)
- Holdenov odnos s roditeljima nije ba najbolji. Jako ih voli i priznaje da mu se teko
vratiti kui nakon to je izbaen iz kole. Govori da su mi roditelji oduvijek osjetljivi
- Holden se esto usporeuje s bratom i sestrom i govori za sebe da je glup i lud te da
je on jedini neuspjean u obitelji. Nema mnogo prijatelja. Izdvaja Stradlatera
(pametan i dobar ovjek, ali veliki enskaro), Ackleyja (opisivao ga je kao uasno
dosadnog, ali mu je svejedno nedostajao), Jane Gallagher (draga prijateljica, ak i
tajna ljubav. Na njoj je sve volio, ak i njezin nain kartanja; spominje ju kroz cijeli
roman)
- HOLDEN CAULFIELD - voli filozofirati, komentirati razliite teme, jako je nesiguran u
sebe, kae da esto lae, koristi se ironijom, stalno nosi crvenu lovaku kapu (nosi je
stalno okrenutu naopako), ime oznaava bunt protiv vladajuih normi i tradicije. Na
sve to je karakteristino za njegovu dob gleda podcjenjivaki i cinino. Njegovi
vrnjaci nezreli su tinejderi, dok sebe doivljava zrelijim i starijim zbog nekoliko
sijedih pramenova kojima pokuava prikazati se odraslim. Redovito pokuava u
barovima naruiti viski, to mu ne polazi za rukom jer odrasli ljudi prepoznaju njegovu
nezrelost.
- SIMBOLIKA NASLOVA odnosi se na krivo izreen stih lirske pjesme Dolazei iz ita,
Roberta Burnsa ako netko ulovi nekog dok kroz ito ide.. to je nevina misao
izroena iz ideje da se zatite nevini. U jednom dijelu saznajemo o naslovu romana
u cijelom se romanu govori o Holdenovim eljama, o onome to voli ili ne voli. Tako je
Holden jednom Phoebe priao to bi on elio postati. Rekao je da bi elio postati
lovac u itu, ali takav lovac kojemu bi bila dunost loviti malu djecu koja se sluajno
zatravaju u provaliju. To je povezano s pjesmom: ako netko sretne nekog dok kroz
ivot ide. Holden sebe zamilja kako stoji u polju ita u kojem se igraju djeca. U
njegovoj matariji, na kraju tog polja, nalazi se provalija. On bi stajao u tom polju i
64
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
65
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
ALBERT CAMUS
STRANAC
- Tema: prikaz ivota kao besmislenog i apsurdnog (ovjekova otuenost ovjek kao
stranac u svijetu)
- Roman lika
- Kompozicija: roman je podijeljen na 2 dijela: 1.)Mersault kao slobodan ovjek
(zavrava ubojstvom Arapina)
2.) Mersault u zatvoru i suenje
66
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- on je stranac jer ne prihvaa igru, tj. ivot kakav mu nudi drutvo pa je stoga
stranac za drutvo, nije plakao na majinu sprovodu pa se ponaao kao stranac, ide u
kino gledati zabavni film, a poslije toga s njom u krevet iako je tek nedavno pokopao
majku. Njegove posljednje misli pred pogubljenje bile su: Da bi se sve konano zavrilo i
da se ne bih osjeao toliko usamljen, ostalo mi je poeljeti da na dan moga pogubljenja
bude mnogo gledatelja i da me oni doekaju s povicima mrnje
- u Mitu o Sizifu Camus je rekao da Sizifa treba promatrati kao sretnog ovjeka zato to
istodobno i prezire sudbinu koju su mu namijenili bogovi i prihvaa je kao vlastitu
sudbinu. U tom je smislu i Mersault sretan: prezire ono to mu se dogodilo, ali prihvaa
to kao vlastitu sudbinu, ne opire se smrti, veseli joj se jer je ona jedina izvjesna.
- karakterizacija lika (tehnika redukcije) Camus unosi promjene u karakterizaciju lika:
psiholoka razrada lika izostaje. Da bi prikazao Mersaultov ivot, Camus se koristi
TEHNIKOM REDUKCIJE svodi njegov psihiki ivot na elementarno, tj. na osjetilne
dojmove. Tako se lik kree samo u jednoj vremenskoj dimenziji u sadanjosti
- iz Camusova predgovora romanu Stranac predodba o Mersaultu bila bi tonija kad bi
se itatelj zapitao u kakvoj to igri Mersault ne eli sudjelovati. Odgovor je jednostavan:
on ne eli lagati. Lagati ne znai rei samo neto to nije. To znai, rei vie nego to jest i
vie nego to se osjea.
- Mersault govori ono to jest, odbija prikrivati svoje osjeaje, a drutvo se zbog toga
osjea ugroeno. Trae, npr. od njega da kae kako ali zbog poinjenog zloina.
Meutim, on im odgovara da osjea vie nezadovoljstvo nego pravo aljenje i ta ga
nijansa stoji glave.
- glavni lik za Camusa nije izgubljeni bijednik, nego ovjek jadan i gol, zaljubljen u sunce
koje ne ostavlja sjene.
- daleko od toga da je on bez trunke osjeajnosti. On osjea strast, duboku strast zato
to je ilava, strast za apsolutnim i za istinom. Rije je o istini koja je jo negativna, istini
da se bude i osjea, ali istini bez koje ovjek nikad nee moi nadvladati sebe i svijet.
- ideja romana ovjek je stranac u svijetu u kojem ivi, on eli objasniti taj svijet, ali
svijet se odupire ljudskim objanjenjima i racionaliziranjem. Iz tog nastojanja da se
objasni svijet i opiranja svijeta ovakvom objanjenju, raa se apsurd. Zato ne postoji
nada i izvjesna je jedino smrt (besmisleno je opirati joj se jer je ona jedina izvjesnost u
ivotu)
STIL:
- fabula je jednostavna; svedena je na iznoenje dogaaja vezanih uz Mersaulta
- pripovjeda je u 1. licu (ali objektivno iznosi dogaaje)
- roman graen tehnikom SOLILOKVIJA monolog koji podrazumijeva odsutnost drugih
lica
- nema psiholoke karakterizacije lika
67
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
68
Pripremile: D. Stankovi, prof. i I. Stipi, prof.
- MOTIV SUNCA I PREJAKE SVJETLOSTI sunce se provlai kao crvena nit u vidu
gradacije kroz djelo gdje god je piscu potrebno objasniti i umjetniki uobliiti postupke
svoga junaka, a koje nee razumjeti ni sud ni publika ( na pokopu majke, kada ubija
Arapina). Istie da je za poinjeno ubojstvo krivo sunce (na majinom pokopu zamarao
ga je sjaj svjetlosti po zidovima, svjetlost s elika noa pogodila je Mersaulta u elo, u
obrani pred sudom govori da je sve to bilo zbog sunca)
- Mersaultov je odnos prema drugim ljudima ravnoduan, poslovan, povran, fiziki;
bez dubljeg odnosa s ijednim ovjekom
69