Professional Documents
Culture Documents
Istorija Ariqa neraskidivo je vezana sa istorijom `nosti, mnogo preduzetni~kog duha, a ponajvi{e dano-
hrama Svetog Ahilija.Temeqi crkve poti~u jo{ iz no}nog neumornog rada, uzajamne pomo}i i saradwe,
perioda pre Nemawi}a. Sveti Sava je 1219. godine na vredni Ariqci uspeli su da izgrade jednu ure|enu,
ovom mestu osnovao Moravi~ku episkopiju, nazvanu po dosta dobro organizovanu, uzornu sredinu koja se po
Moravicama, kako se Ariqe u to doba nazivalo, a hram dru{tveno-ekonomskom i kulturnom razvoju danas
je `ivopisan 1296. godine i od tada je imao veliku ulo- ubraja me|u najnaprednije i najperspektivnije u Srbi-
gu u istoriji Srba. Kao zna~ajan stub hri{}anstva ji. Veliko zalagawe i zajedni~ki sistematski rad op-
episkopija u Ariqu podignuta je u rang Mitropolije {tinskog rukovodstva, op{tinske Skup{tine, Op{-
1346. godine. tinskog Ve}a, Kancelarije za lokalni ekonomski ra-
zvoj, Direkcije za izgradwu, rezultirali su vrlo `i-
vim investicijama i aktivnostima u ovoj godini. Za-
dovoqni smo {to smo uspeli da realizujemo deo na{ih
prioritetnih investicionih projekata i {to smo obe-
zbedili sredstva za nastavak zapo~etih investicija.
Sa posebnim zadovoqstvom vas danas pozivam da nam se
pridru`ite na sve~anosti otvarawa Sportske hale u
Gradskom parku. Hala je rasla posledwih nekoliko go-
dina u delu parka i sada ~ini wegov najlep{i sastavni
deo dobro uklopqen u postoje}i ambijent. Izgradwom
Sportske hale stvoreni su uslovi za organizovano ma-
sovno bavqewe sportom, posebno mladih okupqenih
oko brojnih klubova, a o~ekujemo da }e hala biti zna-
~ajna karika u razvoju turizma u na{oj op{tini. Ovom
prilikom `elim da se zahvalim Ministarstvu za
NIP i ministarki Verici Kalanovi} na zna~ajnom
Drugi zna~ajan period za Ariqe vezuje se za vladavinu doprinosu ovog, kao i Ministarstva sporta, bez ~ije
srpskog kwaza Milana Prvog Obrenovi}a koji je mu- pomo}i sama op{tina ne bi mogla da zavr{i ovaj
drom politikom uspeo da obnovi me|unarodno prizna- va`an projekat.
tu Srpsku dr`avu, Kraqevinu Srbiju. On je svojim Danas }emo na radost mnogih roditeqa i mali{ana
Ukazom 1880. godine, proglasio Ariqe za varo{icu. otvoriti rekonstruisan objekat De~ji vrti} u Po-
U novijoj istoriji grad i op{tina se ubrzano razvija- gledi u ~ijoj izgradwi smo imali veliku podr{ku
ju. Zahvaquju}i u dobroj meri svojoj vredno}i, marqi- [vajcarske Vlade koja nam je preko MSP programa
vosti i preduzimqivosti, Ariqci su uspeli da na naj- pomogla u opremawu novog Vrti}a. Time }e dugogodi-
boqi mogu}i na~in iskoriste prirodne pogodnosti {wi problem nedovoqnog kapaciteta pred{kolske
kojima je ovaj kraj darovan. Uz malo hrabrosti i odva- ustanove u Ariqu biti zna~ajno ubla`en, istovreme-
Maturantu Gimnazije Stefanu Mi}i}u za osvojeno prvo vi} ([ta zna{ o saobra}aju), u~enici Osnovne {kole
mesto u biciklizmu na me|uop{tinskim Omladinskim u Latvici, a profesori Dragan Pavlovi} i Du{a-
sportskim igrama. nka Jovanovi} su pohvaqeni. Skup{tina op{tine
Ove godine, na Ariqevdan, otvorena su dva veoma Dr Milo{ Jokovi} se po prijemu Poveqe obratio prisutni-
va`na objekta za na{ grad - Sportska hala i De~ji ma koji je izme|u ostalog rekao: Svaka nagrada koja nije sa-
vrti} u nasequ Pogled, koje je presecawem vrpce, ma sebi ciq, uvek proizvodi u ~oveku jednu dilemu da li je
sve~ano otvorila Ministarka za NIP Verica zaslu`uje i ako je zaslu`uje, za{to je zaslu`uje. Mnogi odu iz
Kalanovi}, koja je tom prilikom izjavila: svoga mesta i vremenom neki zaborave odakle su do{li i oda-
Slave su trenuci kada se sumiraju rezultati na kle su po{li, a ja sa zadovoqstvom, svuda isti~em odakle sam
osnovu onoga {to je u prethodnom periodu ura- po{ao i da }u se tu uvek vratiti.
|eno. Sa zadovoqstvom mogu da ka`em da Ariqe U ovom vremenu kada se sve meri profitom, u smislu, kako
danas dobija jedan od najlep{ih objekata u ovom
moralnim tako i materijalnim, pa postoji dilema da li to
gradu, a to je nova Sportska hala koja je finan-
{to ula`emo u sebe treba da dobijemo odmah i duplo? Ova
sirana sredstvima NIPa. Povod za moj dolazak
nagrada koju sam danas dobio je velika pouka na{oj deci, da
je sve~ano pu{tawe u rad hale koja }e u narednom
periodu biti mesto za sre}nije odrastawe mla- ulagati u sebe i
dih u ovom gradu, ali }e biti mesto koje }e imati nije mo`da proma-
jo{ neke namene usmerene na razvoj ovog grada. {aj. Ulagati u se-
Najpre, hala u Ariqu je predvi|ena za posetu tu- be i ~initi do-
rista, reprezentacija sportista, ali i za kultu- bro, zna~i da }e ti
rne manifestacije jer je jedan od najlep{ih i se dobrim vrati-
najve}ih objekata. ti, a ova nagrada je
Ariqe je pokazalo da zajedno sa Ministarstvom svakako potvrda
za NIP ume po procedurama da realizuje pro- toga.
jekte, da se ta~no zna na koji se na~in svaki
dinar tro{i i mi smo su ovoj godini opredelili Ivan Mutavxi}: Lepo je biti me|u 50 uspe{nih preduze}a
zna-~ajna sredstva za nastavak razvoja i izgrad- danas u Srbiji. Preduze}e INM ~iji sam ja vlasnik i direk-
we, za podizawe standarda qudi koji ovde `ive. tor bavi se preradom ~elika, odnosno proizvodwom krovnih
Sve to pokazuje da NIP ~ini istinske napore da i fasadnih limova. [to se ti~e proizvodwe i organizacije
kroz projekte poma`e razvoj gradova i op{tina nalazimo se u vrhu preduze}a u toj bran{i u Srbiji. Dosta
u Srbiji. Sa geslom Razvoj za sve sa istinskim ula`emo u nove tehnologije i imamo jednu luniju koja je jedin-
partnerstvom sa op{tinama mi }emo u toku ove stvena na zapadnom Balkanu i o~ekujemo dolazak investitora
godine na lokalne projekte potro{iti 8 mili- u Srbiju gde bi onda mogli da poka`emo i pravi rezultat.
jardi dinara. Linije su visokoproduktivne sa numeri~kim upravqawem ta-
U narednom periodu planiramo jo{ zna~ajnija ko da zapo{qavamo svega 16 radnika.
sredstva zato {to smatramo da samo kroz dobro Pored tr`i{ta u Srbiji na koje smo najvi{e orjentisani,
osmi{qene projekte i partnerstvo sa lokalnim izvozimo u Crnu Goru, Makedoniju i u Gr~ku, a trenutno smo
samoupravama imamo {anse da istinski mewamo u pregovorima za izlazak na Rusko tr`i{te. O~ekujemo pro-
sredinu u kojoj `ivimo. lazak krize u Srbiji i dolazak stranih investitora po{to
proizvodimo elemente vezana za velike objekte poput mega-
marketa, hala i sli~no.
Prilikom rangirawa me|u 50 uspe{nih preduze}a i pop-
uwavawa upitnika naveli smo da je jedan od problema sa kojim
se suo~avamo pla}awe carine na ~eli~ne plastificirane
limove,a da to ne koristi ni dr`avi ni nama, nego {verceri-
ma. Vlada je ~ula na{ glas i regovala na taj na~in {to je na
sednici odr`anoj 28. aprila donela odluku da proizvo|a~i
vi{e ne pla}aju carinu, tako da smo sada ravnopravni sa svet-
skim proizvo|a~ima. Odluka vlade je 3. maja stupila na snagu,
tako da proizvo|a~i i prera|iva~i ~eli~nih plastifici-
ranih limova u Srbiji vi{e ne pla}aju carinu na uvoz.
BILTEN OP[TINE ARIQE MAJ-JUN 2010. 5
Izuzetno motivisani povodom i navijawem preko 800 gledalaca, doma}ini su pokazali zavidan nivo sportskog
ume}a i nekoliko puta tokom me~a bili u prednosti. Gosti su ipak opravdali ulogu favorita zabele`iv{i
pobedu na kraju utakmice, rezultatom 40:30.
Praznik sporta i rukometna utakmica za pam}ewe, uvod su u doga|aje koji nas o~ekuju i koje nam sportski
poslenici obe}avaju najavquju}i sjajnu budu}nost sporta u Ariqu.
Goran Nikoli}, predsednik Upravnog odbora Ruko- Iste ve~eri, u organizaciji RK Ariqe organizovana
metnog kluba Ariqe ka`e: Svi smo presre}ni ot-
je lutrija u kojoj je podeqeno 15 bogatih i vrednih na-
varawem sportske hale u Ariqu, najvi{e na{ klub
grada a glavna nagrada bio je auto marke Fiat punto.
iz razloga {to smo jedini klub koji do sada nije imao
U fondu nagrada bili su: teniski reket sa torbom, do-
adekvatne uslove za odr`avawe treninga a ni za utak-
mice. Trenirali smo na mnogo kra}em terenu, u nacija firme Ekoteks; mobilni telefon-soni erikson
{kolskoj sali. Na{i igra~i su do sada, i u ulozi do- donirala je firma Arteks; navigacija M-200 donacija
ma}ina, u po`e{koj hali, u prvom poluvremenu gubi- firme Amibo; fitnes sprava za oblikovawetela,
li dok ne naviknu na teren, preduga putovawa oko donacija firme Putevi Ivawica; TV Foks, donacija
7.500 km za sezonu i brojni drugi problemi. Iz tog banke Inteza; TV kraun, donacija firme AD Bor ;
razloga }e nam trenirawe i igrawe u novoj hali mno- kosa~ica za travu, donacija osiguravaju}e ku}e Delta
go zna~iti. \enerale, ku}ni bioskop, donacija firme Miteks
U prijateqskoj utakmici mladih rukometa{a (gene- Ariqe; foto aparat Nikon, donacija firme INM;
racija 92-94.) sa ekipom Zlatara, RK Ariqe od- muzi~ka linija Filips, donacija firme Garman Ariqe;
neo pobedu . ku}ni bioskop Soni, donacija firme Soda sport Ari-
qe, klima ure|aj Foks, donacija porodi~ne firme Ste-
Navija~i i sportisti svih sportova u Ariqu, nosili fan Ariqe, soni kamera, donacija firme Jasmil Ari-
su prigodne majice sa likom sportske hale a za to su qe; bicikl Mont bajk, donacija mlekare Moravica;
zaslu`ne firme: Jasmil, Sodasport, Ekstera,
ugaona garnitura Sara, donacija firme Steteks Ari-
Bogutovo, Amibo, Stefan, Miteks, Ekoteks,
qe i glavna nagrada, auto marke Fiat Punto.
Garman, Kiko, Piro}anac.
Prva lepa sportska vest nakon otvarawa i prijateqskih utakmica je pobeda koju je RK Ariqe ostvario nad
ekipom \erdapa iz Kladova. Me~ je odigran u nedequ, 30. maja, a krajwi rezultat ove prvenstvene utakmice
posledweg kola Druge lige je 44:33 u korist ekipe iz Ariqa. I.P.
MANIFESTACIJA
DOBRE VOQE I
POZITIVNE ENERGIJE
U izjavama najvi{ih dr`avnih O tome, g.
zvani~nika, gostiju na slavi, Zoran
moglo se ~uti da je prednost Mi}ovi},
Ariqa i u qudima koji imaju viz- ka`e:
iju svoga grada, op{tine i koji Upravo tako,
smatram da je
umeju da organizuju posao i
svaki uspeh
mobili{u sve gra|ane na ost-
rezultat i
varewu postavqenih ciqeva i viz- pokazateq korisne, nekada i dobronamerne,
ije. Naravno, i da iskoriste sve dobrog rada, ni{ta ne dolazi preko uticale su da kvalitetnije radimo i
dobre prilike i lobiraju za svoj no}i, ni{ta vam ne pada sa neba i ne posti`emo boqe rezultate, a
grad. U ovome su mnogi Ariqci pre- dobija se slu~ajno, kao loz za lutri- ponekad su bile stvar ~istog poli-
poznali, vi{egodi{weg predsedni- ju. U pitawu je vi{e od pune deceni- ti~kog egzibicionizma, ali i to je,
ka ariqske op{tine Zorana je mukotrpanog rada, sistematskog, u demokratskim, vi{epartijskim
Mi}ovi}a, a wegovi najbli`i vrlo ozbiqnog, timskog, kako smo sistemima normalno, ja to tako i
saradnici isti~u wegovu neiscrpnu radili godinama u Ariqu, po~ev od prihvatam. Ni{ta se neobi~no na
energiju, `ivotni optimizam, 1996. godine, pa preko jednog do dru- posledwim izborima nije desilo u
gog, do tre}eg, pa do ~etvrtog Ariqu. [to je najbitnije, nastavila
lako}u sa kojom re{ava probleme,
skup{tinskog saziva. Naravno, uz je ista struktura da vodi op{tinu,
nesebi~no zalagawe i rad, ~iji se
stalne opozicione kritike i sa partnerima iz koalicije. Nar-
rezultati sada vide. primedbe, koje su ponekad bile avno, ne vodi je isti ~ovek, to bi
Budu}nost je u sve`em vo}u. Za takvu vrstu proizvodwe podigne 20 hektara borovnice i 20 hektara jagoda zbog
potrebna su ve}a ulagawa, ali je i profit ve}i. Mi smo specifi~nog ukusa vo}a sa ovog na{eg podnebqa.
pro{li prve korake u proizvodwi borovnice i prili- Kada sam pro{log meseca u privatnoj re`iji boravio u
~no ovladali tehnologijom proizvodwe tako da mo`emo [paniji u organizaciji USAIDa, video sam impo-
da uti~emo na prinos i kvalitet ploda. Na podru~ju op- zantne povr{ine. Oni na 5.000 hektara proizvode jago-
{tine Ariqe bi}e proizvedeno 30 do 40 tona borovnice dasto vo}e po~ev od maline, kupine, ogrozda, borovnice
, a na {irem podru~ju Srbije podignuto je oko 60 hektara i ostale kulture, jer je kod wih veoma profitabilna ova
zasada, tako da se sada mo`e govoriti o koli~ini koju proizvodwa. Za malinu u sve`em stawu, sorte erika koja
mo`emo da ponudimo. Interesovawe svetskih kupaca za je nastala ukr{tawem vilameta i polke, specijalno pro-
Srbiju raste, pa nas je nedavno posetio predstavnik Ne- izvedene za wihovo podru~je, dobijaju 6 eura po kilogra-
ma~ke firme Kopkesa sedi{tem u Berlinu. On je na- mu. Ubudu}e, i kod nas mora do}i do izmene sortimenta,
kon obilaska vo}nih zasada izrazio `equ da u Srbiji na ~emu se ve} radi.
Inovacioni centar uzeo je u~e{}e u Projektu za save-
todavne slu`be koji je raspisalo Ministarstvo poqo-
privrede, {umarstva i vodoprivrede, tako da }e u nared-
nom periodu organizovati obuku proizvo|a~a za savre-
menu proizvodwu jagodastog vo}a pod nadstre{nicama za
plasman u sve`em stawu. U okviru tog projekta plani-
ramo da postavimo pet oglednih poqa sa malinom, ku-
pinom, ribizlom, borovnicom i jagodom, kako bi qudima
mogli, na jednom mestu, da vide i neka preneta svetska
iskustva, izjavio je direktor Inovacionog centra Rado-
jko Lukovi}.
Pored navedenih aktivnosti, o~ekuje se i realizacija
Projekta prekograni~ne saradwe u koji su ukqu~eni
op{tina Ariqe i Inovacioni centar. S.J.
Prvo mesto na Saboru starog pevawa da je nastup grupe iz Brekova u o{troj me|urepubli~koj
konkurenciji, bio veoma zapa`en.
@enska peva~ka grupa Prvo zrno suncokreta iz Bre-
Ovu tradicionalnu manifestaciju organizovali su
kova, zauzela je prvo mesto na 7. Saboru starog pevawa u
Srpsko prosvjetno i kulturno dru{tvo Prosvjeta No-
Srba Dowa Sopotnica 2010 koji je odr`an u nedequ ,
vo Gora`de i pravoslavna crkvena op{tina Gora`da-
23. maja. Na ovogodi{wem Saboru u~estvovalo je 26
nska. S.J.
mu{kih, 19 `enskih i 10 instrumentalnih grupa, tako
U^ESNICI RADIONICE ZA
i mislim da je to kqu~ bilo kakvog
rada i rezultata u grupi. Jedino na
taj na~in oni ho}e da se otvore i
N
tetan pozori{ni posmatra~. Ova
arodna biblioteka Ariqe je bi- avno ne zna~i da }e svako od wih grupa dece }e znati da pogleda po-
la organizator sedmodnevne biti glumac, ali }e sigurno postati zori{nu predstavu, da ima svoje mi-
edukativne radionice za decu koju su kvalitetan pozori{ni posmatra~ {qewe o woj i da je sagleda sa vi{e
dr`ale Tawa Jovanovi}, glumica koji }e znati da pogleda pozori{nu aspekata.
Narodnog pozori{ta iz U`ica i predstavu sa svih aspekata, istakla U radu sa ovom grupom u Ariqu sam
Mirjana Trebiwac, dipl. glumica je glumica Tawa. odu{evqena pre svega {to su od po-
iz Ariqa. One su radile sa grupom Ideja da se ovako ne{to organizuje ~etka do kraja ostali kompaktni i
od 20 u~enika koji su za kratko vre- potekla je od `irija koji je ocewi- posve}eni radu. Nije im bilo lako
me uspeli da savladaju ve`be impro- vao izvo|ewe pozori{nih predstava da u roku od 7 dana upiju masu infor-
vizcije, dikcije i osvajawe prosto- tokom De~jeg pozori{nog festiva- macija, po~ev od discipline, pris-
ra, a kao rezultat toga, deca su pos- la u martu mesecu. Uo~eno je da pos- tupa, na~ina, sredstava, osvajawa
tala otvorenija, slobodnija, komu- toji puno propusta kod dece u nekim prostora kroz neke kratke zadatke
nikativnija. elementarnim stvarima kod scen- itd. Dosta su nau~ili i sada mogu
Plod ove edukativne radionice je skog nastupa pa je ova radionica u dobre stvari da prave pa se nadam da
Javni ~as koji su 16. maja u sali So- osnovi bila edukativnog karaktera. }emo nastaviti rad jer je potrebno
kolskog doma izveli polaznici Ra- Tawa Jovanovi}:Svako ko se odlu- negovati to {to imaju i odr`ati ih
dionice za glumu i pozori{nu igru ~i da radi sa decom treba da bude na tom nivou. Pozvala sam ih da
demonstriraju}i dikciju i uvod u posve}en tome, da bude predan i da posete U`i~ko pozori{te, kao moji
neke gluma~ke ve`be koje rade stu- voli decu zato {to wih ne mo`ete gosti, i da vide kako izgleda profe-
denti na prvoj godini glume. Wiho- prevariti. Oni osete svaki momenat sionalan rad i da ih upoznam sa ne-
vi mentori, veoma zadovoqni radom la`ne emocije, pretvarawa ili kim tehni~kim stranama pozori-
i napretkom koji su deca pokazala, bilo ~ega drugog. Bitno je da ih {ta jer pozori{te nije samo glu-
izrazili su `equ da se rad nastavi udostojite kao odrasle, da na tom mac, iako je sve podre|eno glumcu.
jer je potrebno odr`ati ih na tom nivou ra-zgovarate sa wima bez ob-
nivou i negovati nau~eno. Ovo nar- zira da li oni imaju 8 ili 18 godina, S.J.
Ludi od qubavi
Grupa mladih umetnika Zvezdara teatra odlu~ila je Publika je vidno u`ivala i netremice pratila radwu
da na scenu postavi ~uveni komad Sema [eparda ovog dela punu emotivnog naboja i neizvesnosti u
Ludi od qubavi koji je 25. maja, izveden u prepunoj svakom trenutku, a glumci su, po zavr{etku predstave,
sali Sokolskog doma. nagra|eni gromoglasnim aplauzom {to su, malo je
Predstava Ludi od qubavi je, vi{e nego zanimqiva, re}i, i zaslu`ili. ^lanovi ove pozori{ne grupe nisu
qubavna pri~a izme|u dvoje mladih qudi, potpuno bili u mogu}nosti da provedu puno vremena u Ariqu
ludih od qubavi, koje nesre}ni splet `ivotnih okol- ali na osnovu onoga {to su za kratko vreme videli i
nosti kako sastavqa, tako i rastavqa. Re`iju komada do`iveli, odu{evili su se na{im gradom, publikom
potpisuje Katarina Vra`ali}, a uloge su igrali: na predstavi, sino}nim programom Majskih dana kul-
Nevena Qubi} (Mej), Andrija Kuzmanovi} (Edi), ture, a najvi{e od svega gostoprimstvom na{ih
Milan Paji} (starac) i Milo{ Petrovi} (Martin). sugra|ana. D.S.
Izlo`ba portreta u
Gradskoj Galeriji
U Gradskoj galeriji, 26. razce a ponekada je
maja, otvorena je izlo`ba boqe da oni postoje
portreta akademskog sli- makar bili i pogre-
kara iz U`ica, Radomira {ni, nego da ih nema.
Vergovi}a. Re~ je o por- Portreti znameni-
tretima znamenitih Srba tih U`i~ana Radomi-
~iji je `ivot i rad, u zna- ra Vergovi}a deo su
~ajnoj meri, vezan za U`i- vi{eslojne komunika-
ce. Naziv izlo`be je Vra- cije izme|u umetnika,
}awe praota~kim ~asti- dela i publike, koja sa
ma a posetioci Galerije jedne strane ukazuje na prisnost i vezu samog umetnika
izlo`bu mogu pogledati i nakon Majskih dana, do 12. sa svojim gradom i potrebu da qude koji su ga profe-
juna 2010. godine. sionalno i moralno obele`ili ovekove~i i is-takne
Izlo`eno je ukupno 17 portreta li~nosti koje su kao svetao primer i svojim sugra|anima i ostalima.
ostale upam}ene po dostignu}ima u profesijama kojima Danas kada se slava i ugled vi{e sti~u nekim zaobi-
su se bavili ali i koje su imale tragi~ne li~ne bi- laznim ili instant putevima, podse}awe na zna~aj po-
ografije. Odabirom likova i wihovih postignu}a Ver- sve}enosti ozbiqnom radu i op{tequdskoj koristi
govi} je poku{ao da nas podseti da prave vrednosti predstavqaju smernice ka stabilnom osloncu i sigu-
zaista postoje. U instant vremenu u kome `ivimo, rnosti koja iz wega izvire, a koju ~ovek intuitivno
prave vrednosti su nesamo promewene nego i izgu- tra`i i u sebi i u bli`wima, navodi, izme|u ostalog,
bqene. Zato se i smisao samog postojawa gubi Potre- Sawa Sofijani}, istori~ar umetnosti i urednik ga-
ban nam je oslonac, forma ili ciq koji se `ivqewem lerijskog programa u katalogu ove izlo`be.
`eli dosti}i Moderno vreme nije dalo nikakve ob- I.P.
The Frajle, `enski akusti~ni bend iz Novog Sada, pozitivnom energijom nikoga nisu ostavile ravn-
imao je 26. maja nastup u Ariqu. Nevena, Jelena, Mar- odu{nim.
ija i Nata{a, svojim bogatim repertoarom, energijom, Pored svoje muzi~ke razli~itosti, ~lanice benda The
atraktivnom pojavom i harizmom, brzo su osvojile si- Frajle, Nata{a Mihajlovi}, Marija Mirkovi} i ses-
mpatije ariqske publike, koja je na kraju tra`ila tre Nevena i Jelana Bu~a, i odevnih kombinacija
bis. kojima neguju razli~itost i individualnost, one ~ine
Tokom ve~eri izvodile su velike hitove pop, rok, izuzetno dobar spoj.
rnb i soul muzike, kako stranih, tako i izvo|a~a sa Sve ~etiri devojke zavr{ile su fakultete, ali im je
na{ih prostora. Vi{eglasnim interpretacijama i muzika velika qubav, preokupacija i inspiracija.
Pre nego {to su se pro{le godine spontano okupile
i osnovale svoj bend The frajle, sve su imale puno
muzi~kog iskustva i svoje bendove. Ove ~etiri
Novosa|anke su odluku da osnuju svoj bend donele pre
godinu dana putuju}i u Crnu Goru na odmor gde su
imale i neke ugovorene nastupe. One su jedna drugoj
najve}a podr{ka i na sceni i van we, {to ih ~ini
posebnim.
Nastupima u Novom Sadu, Kikindi, Beogradu i
drugim gradovima Srbije, kao i u Crnoj Gori zain-
teresovale su publiku za svoj rad. One pi{u, kom-
ponuju, sviraju i pevaju, {to ih zaista ~ini posebnim.
Ariqsku publiku odu{evile su svojim interpretaci-
jama i obradama kako stranih tako i doma}ih hitova,
i po svemu sude}i wihovo vreme tek dolazi. S.J.
F I L M S K I M A R A T O N
U okviru ovogodi{wih Majskih dana kulture, Tokom prikazivawa ostalih pet filmova: Dan
qubiteqima sedme umetnosti je, u programu Filmski zaqubqenih (Jessica Alba, Kathy Bates, Jessica Biel),
maraton, po prvi put, omogu}eno da u ~etvrtak, 27. Devet (Marion Cotillard, Penelope Cruz), Prekinuti
maja u toku celog dana, pogledaju `anrovski veoma zagrqaji (Penelope Cruz, Lluis Homar, Blanka Portillo),
raznovrsna filmska ostvarewa najpoznatijih film- ^ita~ (Kate Winslet, Ralph Fiennes), Kruger) poseta je
skih rediteqa. bila znatno slabija.
U prepodnevnom programu - za najmla|i uzrast, Majske dane kulture je zatvorio novi film Sr|ana
prikazan je sinhronizovani film Artur i Minimoji Karanovi}a Besa. To je pri~a o neo~ekivanoj
- Osveta Baltazara. Na toj projekciji bilo je prisut- qubavi izme|u hri{}anke i muslimana, koja preti da
no blizu 300 mali{ana. dovede u pitawe zadatu re~ po cenu `ivota.
Prvenstvu Srbije
kmi~ara koji su se takmi~ili u ukup-
no jedanaest disciplina. Karatisti kluba Rei Ariqe
Ostvareni rezultat kluba je sedam su tako|e na Karate Prven-
Karate prvenstvo Srbije, u okviru meda-qa od kojih su dve zlatne, dve
Srpske karate unije, odr`ano je 9. srebrne i dve bronzae medaqe. stvu Srbije, u Lazarevcu ost-
maja, u Lazarevcu. Pravo u~e{}a na Katarina Lojanica osvojila je prvo varili su nekoliko
prvenstvu imali su takmi~ari, koji mesto u disciplini borbe u apsolut- zapa`enih rezultata, u
su ostvarili plasman na regional- noj kategoriji, drugo mesto u disci-
razli~itim takmi~arskim i
nim prvenstvima. Nastupilo je 45 plini kate i tre}e mesto u disci-
plini borbe do 55 kg. Lazar Nede- uzrasnim kategorijama. Ste-
qkovi} osvojio je drugo mesto u fan Stojanovi} je u kategori-
katama, Zoran Planojevi} prvo ji borbe osvojio prvo mesto.
mesto u disciplini borbe u apsolut-
noj kategoriji i tre}e mesto u bor-
Doroteja Bo`ovi} osvojila je
bama do 50 kg. Aleksandra Radi} drugo mesto u katama, Kristi-
osvojila je tre}e mesto u borbama, do na Povopi}, Milica Ste-
40 kg. fanovi} i Andrijana Terzi}
Osvaja~i medaqa dobili su poziv za
pripreme reprezentacije, na Pali-
tre}e mesto tako|e u katama
}u, od 5.-12. jula 2010. godine, za re- a Luka Ili} i Katarina
prezentativce koji }e nastupati na ^arki} ~etvrto mesto, u istoj
Svetskom prvenstu u Italiji od 22.- disciplini.
24. oktobra 2010. godine.
KK Ariqe
lep osmeh
organizovale i realizovale Stomatolo{ka slu`ba
Doma zdravqa i Op{tinska organizacija Crvenog
krsta Ariqe. U~e{}e u ovoj akciji uzeli su volonteri
CK, u~enici prvog razreda O[ Stevan ^olovi},
De~ji Vrti} sa grupama pred{kolaca i vojnici na
civilnom slu`ewu vojnog roka, koje je, svojim pris-
ustvom podr`ala dr Mirjana Avakumovi}, predsednica
op{tine.
Ispred {tanda postavqenog u glavnoj ulici najm-
la|ima su stomatolozi davali korisne savete o oralnoj
higijeni i pravilnom prawu zuba. O~uvawe zdravqa
usta i zuba je va`na komponenta op{teg zdravqa, a toga
su svesni i najmla|i koji dva puta godi{we organizo-
vano pose}uju stomatologa {to je veoma zna~ajno za
najmla|i uzrast u kome se sti~u mnoge `ivotne navike.
Za ovu priliku sponzor je obezbedio deci po jabuku i
jogurt koje su im podelili volonteri CK, a potom su
deca crtala kredama po asfaltu wihov do`ivqaj
zdravog osmeha. . S.J.